D JEČ JEuputeJAza programiranje,

SL ICE planiranje
I V RiTprojektiranje
IĆ I

Glavni istraživač: prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić

Istraživači: doc. Veljko Olujić

doc. Tonči Žarnić
ml. asist. Marina Bertina

Znanstveni novaci: Luka Korlaet

Vanja Rister
Mia Roth-Čerina

Acta Architectonica Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nakladnik
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Za nakladnika
Prof. dr. sc. Ivan Juras, dekan Fakulteta

Recenzenti
Prof. dr. sc. Grozdan Knežević
Prof. dr. sc. Edo Šmidihen

Urednik
Zlatko Karač

Lektura
Mirjana Ostoja

Grafička priprema
Kabinet “Zgrade za odgoj i obrazovanje”

Tisak i uvez
ITG, d.o.o., digitalni tisak, Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 727.11.011

AUF-FRANIĆ, Hildegard
Dječje jaslice i vrtići: upute za
programiranje, planiranje i projektiranje
/ glavni istraživač (projekta) Hildegard
Auf-Franić ; istraživači Veljko Oluić,
Tonči Žarnić, Marina Bertina ; znanstveni
novaci Luka Korlaet, Vanja Rister, Mia
Roth-Čerina. - 3. izmijenjeno i dopunjeno
izd. - Zagreb : Arhitektonski fakultet
Sveučilišta, 2003. - (Biblioteka Acta
architectonica. Edicija Udžbenici i
priručnici)

Bibliografija. - Summary.

ISBN - 953-6229-19-6

I. Dječji vrtići -- Projektiranje

431209037

DJEČJE JASLICE I VRTIĆI: UPUTE ZA PROGRAMIRANJE,

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Biblioteka: Acta Architectonica

Edicija: Udžbenici i priručnici

Izvorno izdanje je pripremljeno u sklopu znanstvenog projekta

2-13-114 “Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja”
(1991.-1995.) pod vodstvom glavnog istraživača prof. dr. sc.
Hildegard Auf-Franić.

Istraživanje je financiralo ministarstvo znanosti i tehnologije RH.

Knjigu je za objavu prihvatilo Povjerenstvo za nakladničku djelatnost

Arhitektonskog fakulteta, na sjednici od 23. 4. 2003.

© Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 2003.
SADRŽAJ 2.6.3. Soba glavne medicinske sestre 27
2.6.4. Soba pedagoga 27
1.0. OPĆA NAČELA ZA GRAĐENJE DJEČJIH JASLICA 2.6.5. Soba ravnatelja 27
I DJEČJEG VRTIĆA 5 2.6.6. Soba za administraciju i tajnika 28

1.1. Klasifikacija dječjih jaslica i dječjeg vrtića 5 2.7. Gospodarski prostori 28

1.1.1. Kapacitet 5 2.7.1. Kuhinjski pogon 28
2.7.1.1. Kuhinja 28
1.2. Izbor i veličina zemljišta za građenje 9
2.7.1.2. Spremište namirnica 29
1.2.1. Lokacija i orijentacija 10
2.7.1.3. Sanitarni čvor s garderobom 29
1.3. Funkcionalne karakteristike objekata dječjih 2.7.2. Servis za obradu rublja 29
jaslica i dječjeg vrtića i njihovih prostornih 2.7.2.1. Praonica i glačaonica 29
sklopova 11 2.7.2.2. Sabirnica prljavog i spremište
1.3.1. Ulaz dječjih jaslica 13 čistog rublja u područnom objektu 29
1.3.2. Skupne jedinice dječjih jaslica 14 2.7.2.3. Sanitarni čvor s garderobom 30
1.3.3. Ulaz dječjeg vrtića 14 2.7.3. Spremište inventara 30
1.3.4. Skupne jedinice dječjeg vrtića 14 2.7.4. Spremište sredstava i pribora za čišćenje 30
1.3.5. Prostor za više namjena 15 2.7.5. Garderoba sa sanitarijama za tehničko
1.3.6. Prostori za odgojno-zdravstvene djelatnike osoblje 30
i ravnateljstvo 15 2.7.6. Energetski pogon 30
1.3.7. Gospodarski prostori 15
2.8. Komunikacijski prostori 30
1.3.8. Komunikacijski prostori 15
2.8.1. Hodnici 30
1.3.9. Vanjski prostori 15
2.8.2. Stubišta 31
2.0. PROSTORNI SKLOPOVI DJEČJIH JASLICA I
2.9. Vanjski prostori 31
DJEČJEG VRTIĆA - PROSTOR, OPREMA,
2.9.1. Prilazni putevi (pješački i kolni) 31
INSTALACIJE 16
2.9.2. Igrališta 32
2.1. Ulaz dječjih jaslica 16 2.9.2.1. Zajedničko igralište dječjih jaslica 32
2.1.1. Trijem, nadstrešnica 16 2.9.2.2. Zajedničko igralište dječjeg vrtića 33
2.1.2. Vjetrobran 16 2.9.2.3. Prostori za poligon - vožnju 33
2.1.3. Ulazni prostor 16 2.9.2.4. Prostor za igru i razonodu 33
2.1.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljelog 2.9.3. Slobodne površine 33
djeteta 17 2.9.4. Gospodarsko dvorište 35
2.9.5. Parkiralište 35
2.2. Skupna jedinica dječjih jaslica 17
2.2.1. Trijaža 17 3.0. KONSTRUKCIJA I GRAĐEVNI ELEMENTI 36
2.2.2. Prostor za njegu djece sa sanitarnim
3.1. Konstruktivni sustav 36
uređajima 17
3.1.1. Skeletne konstrukcije 37
2.2.3. Skupna soba 18
3.1.2. Zidane konstrukcije 37
2.2.4. Terasa (djelomično natkrivena) 20
3.1.3. Ostale konstrukcije 37
2.2.5. Vanjski prostor skupne jedinice jaslica 20
3.2. Građevni elementi 38
2.3. Ulaz dječjeg vrtića 21
3.2.1. Vanjski zidovi i krovovi 38
2.3.1. Trijem, nadstrešnica 21
3.2.2. Prozori i vrata 38
2.3.2. Vjetrobran 21
3.2.3. Podovi i stijene (unutarnji zidovi) 38
2.3.3. Ulazni prostor 21
2.3.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljelog 4.0. HIGIJENSKO TEHNIČKI ZAHTJEVI 40
djeteta 21
4.1. Osvjetljenje 40
2.4. Skupne jedinice dječjeg vrtića 22 4.1.1. Prirodno osvjetljenje 40
2.4.1. Garderoba 22 4.1.2. Umjetno osvjetljenje 41
2.4.2. Prostor sanitarnih uređaja 22 4.1.3. Zaštita od sunca 42
2.4.3. Skupna soba 23
4.2. Provjetravanje 43
2.4.4. Terasa (djelomično natkrivena) 24
4.3. Zaštita od buke i akustika 43
2.5. Prostor za više namjena 26
2.5.1. Dvorana 26 4.4. Zaštita od požara 44
2.5.2. Spremište rekvizita 27
4.5. Grijanje 44
2.6. Prostori za odgojno - zdravstvene djelatnike i
4.6. Ostale instalacije 44
ravnateljstvo 27
2.6.1. Soba odgojno-zdravstvenih djelatnika 27 5.0. NOMENKLATURA PROSTORA DJEČJIH
2.6.2. Prostor za pohranu didaktičkih sredstava 27 JASLICA I VRTIĆA 45
 5.1. Dječje jaslice 45
5.2. Tabela standardnih prostornih kapaciteta
dječjih jaslica i vrtića sa površinama
prostorija 45
5.3. Prostor za više namjena 45
5.4. Prostori za odgojno-zdravstvene djelatnike
i ravnateljstvo 45
5.5. Gospodarski prostori 45
5.6. Komunikacijski prostori 45
5.7. Vanjski prostori 45

6.0. SAŽETAK/SUMMARY 46

7.0. APPENDIX 47

7.1. Građevni program dječjih jaslica

i dječjeg vrtića kapaciteta 210 djece 47

7.2. Standardni prostorni kapaciteti dječjih jaslica

i vrtića s površinama prostorija 48

7.3. Tabela normiranih površina i njihovih odnosa 49

7.4. Bibliografija 51

7.5. Odabrani primjeri dječjih ustanova u Zagrebu

(vodič) 52
1.0.
OPĆA NAČELA ZA GRAĐENJE DJEČJIH
JASLICA I DJEČJEG VRTIĆA
1.1. KLASIFIKACIJA DJEČJIH JASLICA I VRTIĆA
U programiranju mreže dječjih jaslica i vrtića mogu se
predvidjeti tri tipa objekata, ovisno o tome koje će se sve
funkcije odvijati u njima:
a) matični (centralni) objekt
b) područni objekt
c) samostalni objekt.
U matičnim su objektima gospodarski i ravnateljski prostori
dimenzionirani za potrebe samog objekta, kao i za potrebe
jednoga broja područnih objekata koji zajedno s matičnim
čine organizacijsku cjelinu.
U samostalnim su objektima gospodarski i upravni prostori
dimenzionirani upravo za potrebe samog objekta.
Ako postoje optimalne udaljenosti s dobrim prometnim
vezama, mogu se programirati cjeline s matičnim i
područnim objektima. Ne postoje li takvi uvjeti, programiraju
se samostalni objekti. U matičnim se objektima odvijaju
administrativni i gospodarsko-servisni poslovi i za
područne objekte.
U samostalnim se dječjim jaslicama i vrtićima odvijaju sve
funkcije i svi radni procesi (odgojno-obrazovno-zaštitni
programi, administracija, gospodarstvo).
1.1.1. Kapacitet
Kapacitet zgrade dječjih jaslica i dječjih vrtića treba u
sadašnjosti i predvidljivoj budućnosti udovoljiti zahtjevima
5
njihova optimalnoga gravitacijskog područja i omogućiti što
uspješniju organizaciju odgojno-obrazovnog rada.
Potreban kapacitet proizlazi iz broja predškolske djece
unutar predviđenoga gravitacijskog područja, odnosno
planiranog obuhvata djece dječjim jaslicama i dječjim
vrtićima. Za planiranje obuhvata potrebni su statistički
podaci o demografskim kretanjima i prognozama budućega
trenda rasta stanovništva. Na temelju toga utvrđuje se
sadašnji i budući broj predškolske djece po starosnim
skupinama (godištima), diferenciraju se odgojno-
obrazovne potrebe djece (za poludnevni, cjelodnevni
boravak itd.), određuju prioriteti uključivanja djece u
organizirani odgojno-obrazovni rad, planiraju opseg i
dinamika uključivanja djece u dječje jaslice i dječje vrtiće te
način i brzina njihove gradnje.
U planiranju obuhvata djece moraju se obraditi sljedeći
elementi:
- kretanje broja stanovnika, posebice predškolske dobi
(procjenjuje se da 1,5% ukupnog broja stanovništva čini
svako godište djece predškolske dobi)
- prirodni i mehanički prirast stanovništva
- karakteristike gospodarstva
- zaposlenost (posebice žena u fertilnoj dobi)
- obrazovna struktura stanovništva
- sociološki čimbenik
- karakteristike naselja, njihova gravitacijska područja i
njihova prometna povezanost
- kapacitet i stanje postojeće mreže jaslica i vrtića
- gospodarske mogućnosti za ulaganje u redovnu djelatnost
dječjih jaslica i vrtića.Veličina gravitacijskog područja
 ovisi u prvom redu o najvećoj mogućoj udaljenosti
mjesta stanovanja od dječjih jaslica i dječjih vrtića, a
zatim o specifičnim uvjetima područja. Analizirajući ove
elemente, potrebno je uzeti u obzir kretanje stanovništva
od stanovanja do posla, zatim na rekreaciju i do lokacije
drugih objekata društvenoga standarda. Pritom je važan
čimbenik sadašnji i budući promet, te prometnice.
Udaljenost od mjesta stanovanja do dječjih jaslica u
pravilu iznosi do 500 m, a do dječjeg vrtića odnosno
do kombiniranih ustanova 1000 m ili najviše 15 minuta
pješačenja djeteta od 3 godine starosti.
Standardni prostorni kapaciteti dječjih jaslica i dječjih vrtića
su:

6
B. Duplančić: dječji vrtić u bloku,
samostalni objekt, 6 skupnih
jedinica, Wellerov vrt, Petrinjska
31, Zagreb, 1980.

U dobro organiziranom odgojno-obrazovnom radu u

dječjim jaslicama i dječjim vrtićima formiraju se skupne
jedinice najčešće prema dobi djece. Djeca jasličke dobi
organiziraju se u pravilu na sljedeći način:
- dob 12 do 24 mjeseca - najviše 12 djece u skupnu
jedinicu,
- dob 24 do 36 mjeseci - 14 (16) djece u skupnu jedinicu.
Ako se u objektima većega kapaciteta formiraju skupne
jedinice pretežito od djece u dobi iznad 30 mjeseci starosti,
jedinice mogu brojati i do 16 djece. Optimalno bi bilo kada
skupna jedinica djece od 3 godine ne bi brojala više od 10
djece. Međutim, zbog krajnje nerazvijenosti mreže dječjih
jaslica nastojanja da majka bude što duže uz djecu (barem
do godinu dana) kao programski se kriterij uzima prosječno
12 djece po jedinici. Za objekte kapaciteta jedne i do dvije
skupne jedinice od djece dviju ili više dobnih skupina
predviđa se prosječno 10 (12) djece po jedinici.
U dječjim vrtićima formiraju se skupne jedinice na sljedeći
način:
- srednja odgojna skupina: 4-5 godina života (20 do 25)
djece u jedinici,
- starija odgojna skupina (5 godina do polaska u školu) 25
do 30 djece u jedinici.U jedinici u kojoj su djeca dvije i
više odgojnih skupina može biti najviše 20 djece.
0 1 3 10 0 1 3 10

B. Duplančić: dječji vrtić u bloku,

samostalni objekt, Wellerov vrt,
Petrinjska 31, Zagreb, 1980.

1. tlocrt prizemlja,
2. presjek A-A,
3. tlocrt kata,
4. južno pročelje

7
1 2
3
4
 E. Beaudouin, M.M. Lods, Vrtić
u sklopu “Škole na otvorenom”,
dvije skupne jedinice, Paris,
Francuska, 1936.

1 Situacija zapadnog dijela Pariza,

Commune de Suresnes

2 Tlocrt vrtića
1. ulazni prostor, 2. prostor
za pregled djece, 3. portir,
4. garderoba, 5. prostor sanitarnih
uređaja, 6. natkriveno dvorište
s mogućnošću zatvaranja,
7. skupna jedinica dječjeg vrtića,
8. spavaonica, 9. blagovaonica,
10. prostor više namjena, 11. bazen
sa sanitarnim uređajima

3 Snimak situacije iz zraka;

1. globus, 2. dječji vrtić,
3. odjeljak za dječake, 4. odjeljak
za djevojčice, 5. prostor za više
namjena, 6. učionice, 7. medicinski
centar.

8
Optimalni su normativi dani u nižim vrijednostima (15, 20,
25 - prosječni kriterij 20).
Ovi su normativi programski kriteriji u razvijenoj mreži dječjih
vrtića. U uvjetima nerazvijene mreže vrtića programski
kriteriji čine gornje granice, a kao prosječni kriterij uzima
se 25 djece po jedinici za objekte koji imaju više od dvije
jedinice i 20 djece za objekte manjega kapaciteta.

Razvijenost mreže vrtića i jaslica može se klasificirati na

sljedeći način:
1. nerazvijena je mreža ako je obuhvaćeno do 20% djece od
ukupne populacije,
2. slabo je razvijena mreža ako obuhvaća do 50% djece od
ukupne populacije,
3. razvijena je mreža ako je obuhvaćeno do 75% djece od
ukupne populacije,
4. vrlo razvijena je mreža ako je obuhvaćeno više od 75%
djece od ukupne populacije.

Vrtić kapaciteta 1 do 2 skupne jedinice (20 do 40 djece)

može biti u zgradi osnovne škole, ali kao zaseban dio s
posebnim ulazom i igralištem. Smještaj vrtića u zgrade
druge namjene može se programirati samo iznimno.
Vrtići kapaciteta više od 8, tj. 12 skupnih jedinica
mogu se programirati samo uz suglasnost nadležnih
stručnih službi. Svaki objekt koji ima kapacitet
veći od 4 skupne jedinice potrebno je pažljivo
projektirati u nastojanju da se osigura intimnost
prostora za djecu predškolske dobi, funkcionalnost
prostora, te izbjegne veliko opterećenje komunikacija itd. 9
U gradovima se samo iznimno mogu programirati objekti
kapaciteta manjeg od 4 skupne jedinice (adaptacija, mala
lokacija).

1.2. IZBOR I VELIČINA ZEMLJIŠTA ZA GRAĐENJE

Dječje se jaslice i vrtić lociraju u pravilu ravnomjerno unutar

stambenih naselja da bi se pokrile potrebe određenog G. Terragni, Dječji vrtić “Antonio
Sant’Elia”, Como, 1936-37.
područja. Granica udaljenosti od mjesta stanovanja do
predškolske ustanove određuje veličinu ustanove obzirom
na gustoću i broj stanovnika dotičnog područja. Površina
zemljišta za prizemnu gradnju mora biti 40 m2 po djetetu
s time da ni najmanja ustanova ne može biti locirana na
površini manjoj od 2000 m2.
Za objekte kapaciteta većeg od 100 mjesta dovoljno je 35
m2 po djetetu. Minimalna površina od 25 m2 po djetetu,
prihvaća se kad i inače postoji potreba katne izgradnje
ili kad se zemljište oslanja na postojeće slobodne zelene
površine, s tim da se i površine obrađenih krovnih terasa
uračunavaju u ovu kvadraturu.
Kod određivanja lokacije i izbora zemljišta mora se
voditi računa o pedagoškim, urbanističkim, sanitarnim,
tehničkim i gospodarskim uvjetima koje zemljište za
izgradnju dječjih vrtića i dječjih jaslica mora ispunjavati.

Elementi za izbor zemljišta:

1. Smještaj u mirnoj zoni, po mogućnosti već ozelenjenoj
površini, udaljenost od izvora buke,prašine, dima, plina
i sl., proizvodnih pogona, prometnica ili drugih zdravstveno
 nepovoljnih objekata;
2. dobra osunčanost, bez jakih vjetrova i magle, dobra
provjetrenost;
3. teren zdrav, bez vlage (isključeno močvarno i poplavno
područje) s niskim nivoom podzemne vode,
vodopropustan, nezagađen otpadnim vodama;
4. u pravilu bi zemljište trebalo biti ravno ili sa minimalnim
nagibom (1-5%) prema jugu;
5. udaljenost postojeće i buduće gradnje u neposrednoj
okolini i njihova visina, udaljenost i visina zelenila;
6. pješački put djeteta od stanovanja do dječjih jaslica i
dječjeg vrtića ne smije biti prekidan važnim prometnicama,
ali lokacija mora biti posredno vezana s gospodarskim
prometnicama;
7. lokacija mora omogućiti maksimalan boravak djece
na otvorenom uz korištenje ozelenjenih i igralištima
organiziranih površina;
8. teren mora pružiti mogućnost jeftine, racionalne i tehnički
sigurne gradnje bez klizanja, slijeganja, podzemnih jama,
vode i nepovoljnih trusnih karakteristika;
9. ekonomična dužina komunalnih priključaka i prilaznih
puteva.

1.2.1. Lokacija i orijentacija

1. Zgradu dječjih jaslica i dječjeg vrtića treba smjestiti

na parceli tako da odnosi funkcionalnih sklopova
zgrade i površina za igralište, površina za igru i razonodu,
gospodarskih i zelenih površina, međusobno ne dolaze u 0 10 50
10
sukob. R. Nikšić, A. Dragomanović, dječje
2. Ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima. jaslice i vrtić, samostalni objekt
3. Zgradu treba postaviti tako da bude omogućena ispravna (6+5 skupnih jedinica), Sopot,
orijentacija skupnih soba i ostalih prostorija. Prostorije Zagreb, 1976.
za djecu (skupne sobe i natkrite terase) smjestiti na
jug (prihvatljiv je minimalni otklon do 15ž prema istoku) 0 5 10 50

a ravnateljstvo, pomoćne prostorije i gospodarski pogon

na sjever (u obzir se moraju uzeti i lokalne prilike).
4. Ulazni prostor i prilazni put ne bi trebali biti ispred skupnih
soba.
1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE OBJEKATA
DJEČJIH JASLICA I DJEČJEG VRTIĆA TE
NJIHOVIH PROSTORNIH SKLOPOVA

U prostorima dječjih jaslica i vrtića odvija se složen

odgojno-obrazovni proces. Prostorna funkcionalna shema
dječjih jaslica i vrtića relativno je jednostavna; uvjetovana
je funkcionalnim procesom kojemu se mora udovoljiti, ali
unutar kojega treba istraživati nove mogućnosti i daljnju
dogradnju postavljenoga problema. Opredjeljujući se
za određeni prostorno-funkcionalni proces, od sustava
gradnje do određenih prostornih povezanosti i dispozicije,
treba voditi računa o trajnosti zgrade, njenoj današnjoj ali
i mogućoj sutrašnjoj funkciji, te eventualno rekonstrukciji
zgrade.

Funkcionalna shema dječjih

jaslica i dječjeg vrtića

11

kotlovnica smeće

radionica ekonom

opće gosp. spremište

spremište
ulazni prostor ulazni prostor
dječjih jaslica dječjeg vrtića
didakt didakt
odg. izol. uprava izol. odg. praonica kuhinja
sred. sred.

trijaža garderoba

skupna soba skupna soba dvorana skupna soba skupna soba

dj. jaslica dj. jaslica PVN dj. vrtića dj. vrtića
prostor prostor
sanitarnih sanitarnih
uređaja uređaja

terasa terasa
(djelomično natkrivena) (djelomično natkrivena)
 U tome smislu, naše zanimanje za prostore dječjih jaslica
i dječjih vrtića može se kretati u ekstremnim rasponima
shvaćanja - od strogo definiranog i zatvorenog, odijeljenog
prostora, bilo unutarnjeg ili vanjskog, do potpune
transparentnosti cijele zgrade i vanjskih prostora. Međutim,
pritom se ne smije zaboraviti da djeca koriste te prostore
i posjeduju svakodnevnu potrebu da u jednom za njih
stvorenom sigurnom i ugodnom prostoru ostvare kutak
svoje intimnosti, svoje ličnosti, koji će podijeliti sa svojim
najbliskijima. To će oni tražiti kako u prostoru skupne sobe,
dvorane za više namjena, tako i u vanjskome prostoru. 01 5 10

I. Crnković, dječji vrtić, samostalni

objekt, 4 skupne jedinice, Samobor,
1974.

1. projekt dječjih jaslica i vrtića (2+4

skupne jedinice), tlocrt
2. tlocrt izvedenog stanja, dječji
vrtić
3. južno pročelje

12
ulaz prostor za više namjena

skupne jedinice dj. j. odgajatelji & uprava

skupne jedinice dj. v. gospodarski prostori

Nema jednoznačnih, gotovih i završnih rješenja od

programa do detalja, njih treba stalno istraživati i rješavati.
Svaki zadatak u tom smislu predstavlja polje novih i daljnjih
istraživanja te mogućnost novih rješenja.
Kao što želimo i nalazimo u svakom djetetu ličnost, tako
i arhitekturom i njezinom individualnošću, a posebice
cjelovitošću i jedinstvenim djelovanjem svih unutarnjih i
vanjskih površina, stvaramo i fizionomiju, karakterističnu
arhitekturu dječjih jaslica i dječjih vrtića. Ovaj složeni
problem (oblikovanjem odrediti fizionomiju dječjih jaslica
i vrtića) veoma je težak, a još je teže o njemu pisati u
normativnom smislu.
Možda je lakše početi od nekih činjenica:
a) djeca očekuju u jaslicama i vrtićima topao prijam,
sigurnost, ugodno ozračje, sklapanje prijateljstava i
afirmaciju
b) djelatnici u dječjim jaslicama i vrtićima žele putem
savjesnoga neometanog i osiguranog rada uspješan i
zdrav razvoj djece jer je to najbolja afirmacija njihova
djelovanja
c) roditelji žele da dječje jaslice i dječji vrtići budu
odgovarajuća zamjena roditeljskom domu, očekujući
da organizirani odgojno-zdravstveni rad još uspješnije pri
donese putem sigurnosti i uspješnom razvoju njihove
djece.

Dječje jaslice i dječji vrtić prvi su socijalni prostor izvan

doma s kojim djeca dolaze u kontakt, sagledavaju ga,
orijentiraju se i komuniciraju s njim pa njegovo oblikovanje
zahtijeva veliku odgovornost. Prema tome, očito je da
treba posvetiti punu brigu da unutarnji i vanjski prostori
pruže ugođaj sredine koja rado prima djecu. A ta sredina
svojim prilazima i zgradama, vrtom, igralištem i opremom
predstavlja jedinstvenu pedagoško-zdravstvenu misao,
funkcionalno ostvarenu kroz arhitekturu. To znači da
se arhitektura ne mora banalno podređivati naizgled 01 5 10

nerazvijenoj djetetovoj psihi i prilagođavati, doslovno ili u

prenesenom smislu, dječjim shvaćanjima i mjerilima, jer
djeca su za svoju dob vrlo ozbiljna, neobično osjetljiva i
mjeru je njihove ozbiljnosti veoma teško ustanoviti - ona je ulaz
gotovo neizmjerljiva.
skupne jedinice dj. j.
Osnovni i najvažniji prostor za boravak i realizaciju
odgojno-obrazovnoga programa djece jesu prostori skupne skupne jedinice dj. v.
jedinice. prostor za više namjena
Prostori skupne jedinice čine funkcionalno povezanu i
za odgojitelje što pregledniju prostornu cjelinu koja će prostori odgajatelja i uprave
omogućiti prirodan način života jedne jedinice i svakoga gospodarski prostori
djeteta. Pritom prostorno rješenje skupne jedinice i
komunikacijski prostori
funkcionalno povezivanje njezinih prostora, te predvidljiva
i moguća fleksibilnost prostora jedinice i jaslica među 13
sobom, uz odgovarajući likovni tretman svakoga prostora
i svakoga detalja sastavni su dio zahtjeva koji u odgoju i
R. Nikšić, A. Dragomanović, dječje
zaštiti djeteta imaju veliku ulogu.
jaslice i vrtić, samostalni objekt
Osnovni prostori skupne jedinice jednakih su površina za (6+5 skupnih jedinica), Sopot,
djecu jasličke i vrtićke dobi. Površine pojedinih prostora Zagreb, 1976.
ne ovise o kapacitetu zgrade. Jednakim dimenzioniranjem
jedinice za sve starosne skupine omogućeno je fleksibilno
korištenje skupne jedinice i laka adaptacija za potrebnu
starosnu skupinu.

1.3.1. Ulaz dječjih jaslica

Ove općenite postavke vrijede i za ulaz dječjeg vrtića.

Ulaz u predškolsku ustanovu mora se ostvariti na lako
pristupačnome i uočljivome mjestu, čiji prilaz ne smije
biti s jake prometnice. Jedan od ulaza treba poslužiti za
ulaz zdravstveno-odgojnog i administrativnog osoblja, a u
funkcionalnoj je vezi s njihovim prostorijama.
Prostori koji sačinjavaju ulaz jesu trijem, vjetrobran, ulazni
prostor, trijaža (prijam), prostor za pregled djece i izolaciju
oboljeloga djeteta.
Najbolje je rješenje za ulaz dječjih jaslica da dvije skupne
jedinice imaju svoj ulaz, a dopušta se jedan ulaz i za četiri
jedinice.
 1.3.2. Skupne jedinice dječjih jaslica

Prostori koji sačinjavaju skupnu jedinicu dječjih jaslica

jesu:
1. trijaža (može zajednička za dvije jedinice)
2. prostor za njegu djece, sa sanitarnim uređajima
3. skupna soba (prosječno 12 djece)
4. terasa (djelomično natkrivena)
5. igralište (skupno).

Dijete se preuzima u prostoru trijaže, gdje se obavlja

presvlačenje i utvrđuje njegovo zdravstveno stanje.
Iz prostora trijaže dijete se može izravno odnijeti u prostor
skupne sobe ili u prostor za njegu djeteta i sanitarnih
uređaja, od kojih prostor za njegu djeteta mora biti u
neposrednoj vezi sa skupnom sobom. Iz prostora trijaže
ili iz prostora sanitarnih uređaja (bolje iz prostora trijaže)
treba osigurati neposredan pristup terasi.
Prema tome, skupna soba mora imati neposredan kontakt
s prostorom trijaže i prostorom za njegu djece. Skupna
soba također ima neposrednu vezu s terasom. Na terasu
se može doći putem dviju veza, i to preko trijaže ili prostora
sanitarnih uređaja, te preko skupne sobe.
Prostorno jedinstvo i preglednost nad aktivnošću djece
u ovim prostorima ostvaruju se međusobno ostakljenim
stijenama, a širokim ostakljenim vratima neposredna veza
skupne sobe s terasom.
Ako se kod presvlačenja - trijaže utvrdi da je dijete oboljelo,
smješta se u prostor za izolaciju. Jednostavna veza ovoga
14 prostora s ulaznim prostorom mora se ostvariti a da se
najmanje moguće križaju putovi oboljele i zdrave djece.

1.3.3. Ulaz dječjeg vrtića

Vidi općenite postavke u 1.3.1.

Za ustanovu koja okuplja djecu od 3 do 6 godina dopušta
se jedan ulaz za najviše četiri skupne jedinice. Bolles-Wilson & Partner, Dječji
Kod objekata na kat, uz ulaz se veže stubište. vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
1992.
Legenda: 1. ulaz s prostorom
1.3.4. Skupne jedinice dječjeg vrtića za pohranu otpadaka i smeća,
2. kuća s igračkama i stolom za
Prostori koji sačinjavaju skupnu jedinicu dječjeg vrtića igru, 3. ulazni prostor, 4. soba
jesu: ravnatelja, 5. soba djelatnika,
1. garderoba, 6. glavna kuhinja, 7. komunikacija
2. prostor sanitarnih uređaja, s garderobom, 8. skupna jedinica,
3. skupna soba (prosječno 25 djece), 9. energetski pogon, 10. prostor za
4. terasa (djelomično natkrivena). više namjena, 11. zračni prostor,
12. skupna jedinica s prostorom
za igru i individualno učenje,
Funkcionalna se povezanost ovih prostora mora ostvariti
13. kuhinja za djecu
tako da, nakon ulaznog prostora i prostora za pregled
djece, zdravo dijete dolazi u prostor garderobe (a otuda
u prostor skupne sobe i prostor sanitarnih uređaja).
Iz prostora garderobe treba osigurati neposrednu vezu
s prostorom sanitarnih uređaja, sa skupnom sobom i s
terasom.
Kod organizacije prostora garderobe treba voditi računa
da roditelji dolaze u garderobu. Skupna soba povezana
je izravno s garderobom, a velikim ostakljenim vratima i s
terasom. Prema tome, dolazak na terasu ostvaruje se iz
garderobe ili prostora sanitarnih uređaja i iz skupne sobe.
Dijete za koje se utvrdi da je oboljelo, vraća se kući,
odnosno odvaja od zdrave djece u za tu namjenu predviđeni
prostor.

1.3.5. Prostor za više namjena

Taj prostor sačinjavaju:

1. dvorana
2. spremište rekvizita.
Dvorana je namijenjena za razne skupne aktivnosti koje
traže veći prostor, a u kojima sudjeluje uglavnom jedna
skupina, a povremeno i više. Tu se organiziraju razni oblici A. Siza, dječji vrtić “Joao de Deus”,
tjelesne i glazbene kulture, stvaralačke igre, kazališta Penafiel, Portugal, 1990.
lutaka i sjena, kino, prigodne svečanosti i proslave za
Legenda: 1. ulazni prostor,
djecu, a povremeno i za roditelje.
2. administracija, 3. liječnikova
Uz dvoranu treba predvidjeti spremište za rekvizite koje
soba, 4. prostor više namjena,
može služiti i za igralište. 5. unutrašnje dvorište,
6. garderoba uz proširenje
komunikacije, 7. skupna jedinica,
1.3.6. Prostori za odgojno-zdravstvene djelatnike i
8. galerija u skupnoj jedinici,
ravnateljstvo 9. soba za sastanke,
10. spavaonica, 11. blagovaonica,
Ovi se prostori lociraju što bliže ulazu u jaslice odnosno 12. office, 13. kuhinja,
vrtić. 14. spremište, 15. praonica,
Dimenzioniraju se prema broju radnih mjesta i prema tipu 16. gospodarski ulaz, 17.
objekta (centralni, područni, samostalni). parkiralište.

1.3.7. Gospodarski prostori 15

Projektiraju se kao zasebni dio s posebnim ulazom i kolnim

pristupom.
Veličina ovog trakta također ovisi o tome kojem tipu objekta
pripada centralnom, područnom ili samostalnom.

1.3.8. Komunikacijski prostori

U ove prostore ubrajaju se hodnici i stubišta.

Svi komunikacijski prostori moraju biti dimenzionirani u
skladu s važećim propisima.
Preporučuje se komunikacijske prostore projektirati tako da
uz osnovnu funkciju služe i za druge namjene.
Površine dijelova ovih prostora, koji služe i za druge
namjene, uračunavaju se u odgovarajuće korisne površine
drugih prostora.
Površine komunikacijskih prostora ovise o kapacitetu i tipu
01 5 10
objekta te arhitektonskom rješenju.

1.3.9. Vanjski prostori

Vanjski prostori obuhvaćaju igrališta (zajedničko igralište

dječjih jaslica, zajedničko igralište dječjeg vrtića), prostor
za poligon, prostor za igru i razonodu te slobodne
otvorene prostore. Sve vanjske površine osim prilaza
treba oblikovati tako da služe za igru djece i za provođenje
odgojno-obrazovnog rada s djecom kad to klimatski uvjeti
dopuštaju.
 2.0.
PROSTORNI SKLOPOVI DJEČJIH JASLICA
I DJEČJEG VRTIĆA - PROSTOR, OPREMA,
INSTALACIJE

2.1. ULAZ DJEČJIH JASLICA

Ulaz dječjih jaslica sačinjava:

2.1.1. trijem ili nadstrešnica
2.1.2. vjetrobran
16 2.1.3. ulazni prostor
2.1.4. prostor za pregled djece i izolaciju oboljeloga R. Nikšić, A. Dragomanović: dječje
djeteta. jaslice i vrtić, Sopot, Zagreb, 1976.
- ulaz dječjih jaslica

2.1.1. Trijem ili nadstrešnica

Trijem ili nadstrešnica neposredno formira i naglašava ulaz

u dječje jaslice te pruža zaštitu od kiše, vjetra i snijega.
0 1 5
2.1.1.

2.1.2. Vjetrobran
2.1.2.
Vjetrobran povezuje prostor natkrivenog prilaza i ulaznoga
prostora. Uz vjetrobran treba predvidjeti prostor za smještaj
najmanje 1/4 dječjih kolica od ukupnoga broja djece koja
koriste taj ulaz. Ulazna su vrata dvokrilna, ali ne uža od 2.1.3.
150 cm. Dubina vjetrobranoga prostora mora biti tako
dimenzionirana da se vrata međusobno ne sudaraju, da
osiguravaju siguran ulaz i izlaz te da se obvezno otvaraju na
vanjske površine - trijem. Najmanja dubina vjetrobranoga
prostora je 2 m.

2.1.4.
2.1.3. Ulazni prostor

Ulazni prostor i sam ulaz moraju biti takvi da se

lako kontroliraju iz prostorija u kojima stalno boravi
zdravstveno-odgojno osoblje ustanove, te tako smješteni
da omogućavaju jednostavne veze s prijamom djece u
prostor skupne jedinice, odnosno u prostor za pregled i
izolaciju djece. Veličina ulaznoga prostora ovisi o broju
skupnih jedinica koje su na nj vezane, a formira se kao
proširenje komunikacije. Svako se dijete prilikom prijama u
jaslice pregleda u prostoru trijaže. Bolesno dijete odvaja se
od zdrave djece u prostor za izolaciju oboljeloga djeteta.

2.1.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljelog

djeteta

Ovom se prostoru mora osigurati jednostavan pristup,

s minimalnim križanjem putova zdrave i bolesne djece.
0 1 5
Može imati vizualnu kontrolu iz prostorija u kojima stalno
boravi pedagoško-zdravstveno osoblje ustanove. Površina
2.1.4.
ovoga prostora ne ovisi o kapacitetu objekta, a iznosi 8 m 2,
zajedno sa sanitarnim čvorom.
2.1.3. 2.1.2. 2.1.1.
Prostor mora zadovoljiti osnovne higijenske propise i biti
što bliže izlazu.
Oprema:
- dječji krevetić
- stol za previjanje sa stolicom
- ormarić za zdravstvenu kartoteku
- umivaonik
- utičnica za baktericidnu lampu.

2.2. SKUPNA JEDINICA DJEČJIH JASLICA

Skupna jedinica dječjih jaslica sastoji se od sljedećih I. Crnković: dječje jaslice i dječji
prostora: vrtić, Samobor, 1974.,
2.2.1. trijaža 1. ulaz dječjih jaslica,
2. skupna jedinica dječjih jaslica
2.2.2. prostor za njegu djece, sa sanitarnim uređajima
2.2.3. skupna soba 17
2.2.4. terasa (djelomično natkrivena)
2.2.5. vanjski prostor skupne jedinice jaslica.

2.2.1. Trijaža

Trijaža je prostor gdje se dijete prima, obavlja pregled i

presvlači. Pristupačna je iz ulaznog prostora, a iz nje se
ulazi u skupnu sobu i prostor za njegu djece sa sanitarnim
uređajima. Iz trijaže ili iz prostora sa sanitarnim uređajima
mora se omogućiti izlaz na djelomično natkrivenu terasu. 0 1 5

Oprema: 2.2.3. 2.2.1.

- garderobni ormarić (prema broju djece)
- klupica za djecu
- 2 stola za previjanje
- vješalica za odjeću roditelja 2.2.2.
- radni stolić i stolica za sestru - odgajatelja
- ormarić za zdravstvenu kartoteku
- posuda za nečisto rublje
- higijenski ormarić (visoko postavljen na zidu)
- ormarić za dezinfekciono sredstvo (visoko postavljen na
zidu)
- umivaonik za odrasle.

2.2.3.
2.2.2. Prostor za njegu djece, sa sanitarnim uređajima

To je prostor gdje se dijete njeguje i gdje obavlja nuždu. Dio

prostora koji je opremljen za njegu djeteta mora se postaviti
tako da sestra, njegujući dijete, ima pogled na skupnu
 sobu. Prostor za njegu djece, sa sanitarnim uređajima,
pristupačan je iz trijaže i iz skupne sobe.

Oprema:
a) u prostoru za njegu:
- stol za previjanje - pomični
- kadica s valovitim dnom i pokretnim tušem visine
60-70 cm od postojećeg poda, s ogradicom visine 120 cm
od poda, dubina dna 60-70 cm, s dovodom i odvodom
vode (u sanitarnom čvoru za djecu u dobi od 2 do 3 godine
umjesto kadice predviđa se niša s tušem, koja ujedno
treba služiti i za pranje nogu)
- ormarić sa sredstvom za njegu
- ormarić za čisto rublje
- 2 umivaonika za djecu
- uređaj za papirnate ručnike ili vješalica za ručnike
- zatvorena posuda za mokro rublje i vreća za suho prljavo
rublje
b) u prostoru sanitarnih uređaja:
- polica ili ventilirani ormarić za posude za nuždu s
individualnim pretincima
- baktericidna lampa (fiksna)
- zidni ormarić sa sredstvima za čišćenje i dezinfekciju
- 1 WC za djecu; za skupinu u dobi od 2-3 godine 2 WC-a
- blateks (tj. aparat za pranje i dezinfekciju posuda za
nuždu).
Položaj i veličina umivaonika i WC-školjki moraju biti
prilagođeni uzrastu djece - visina umivaonika: 40 cm, visina
WC-školjke: 32 cm.
18

2.2.3. Skupna soba

R. Nikšić, A. Dragomanović, dječje
Značajni dio dana, a kad je jače nevrijeme i cijelo vrijeme jaslice i vrtić, Sopot, Zagreb, 1976.
boravka u ustanovi, djeca jasličke dobi provode u sobi. skupna jedinica dječjih jaslica
Zbog toga je ona središnja i osnovna prostorija u jedinici.
Polazeći od razvojnih karakteristika i potreba djeteta
jasličke dobi, pri uređenju i opremanju skupne sobe treba: 0 1 5

- Osigurati uvjete za razvijanje različitih individualnih

i skupnih aktivnosti djece, i to tako da se ona što manje
susreću u svojoj aktivnosti s mogućnostima ozljeđivanja,
zaprekama i zabranama. To, između ostalog, znači
ponajprije osigurati dovoljno fleksibilnoga prostora,
bezopasan namještaj, uređaje i drugu opremu te
odgovarajući pod.
2.2.1.
- Omogućiti djeci slobodno kretanje. Dob do 3 godine
života jest razdoblje velike potrebe za kretanjem i
nekoordiniranosti pokreta, pa zato zahtijeva mnogo
prostora.
2.2.3. 2.2.2. 2.2.3.

- Omogućiti djeci spavanje u sobi, uz mogućnost korištenja

istih krevetića za spavanje i u sobi i na terasi. Osigurati
da tijekom spavanja djece u sobi razmak između
kreveta bude najmanje 60 (40) cm sa svake strane.

- Osigurati takve uvjete da se može obavljati i 2.2.4. 2.2.4.

konzumacija jela, kao i osigurati odgovarajuće
zagrijavanje i provjetravanje.
- Osigurati provjetravanje bez oscilacija u temperaturi a)
i izlaganja djece propuhu, te odgovarajuću vlažnost
zraka. Djeci je potrebna dovoljna količina svježeg i
vlažnog zraka jer presuhi zrak u prostorijama s
centralnim grijanjem uzrokuje oštećenja sluznica
dišnih organa i izaziva česte infekcije dišnih organa.

- Osigurati topao i elastičan pod jer djeca mnogo vremena

provode na podu.

- Osigurati dobru osvjetljenost sobe, uz mogućnost zaštite

od prejakog zagrijavanja i prejake insolacije, ali tako da
ne ometa zračenje sobe.

- Osigurati uvjete da se za djecu iznad dvije godine, barem u

dvije, a najmanje u jednoj sobi, mogu koristiti audio-
vizualna sredstva koja zahtijevaju zamračenje
prostorije.

- Postići da soba može s natkrivenom terasom činiti

jedinstven, veliki prostor.
b)
3 4

- Cjelokupnim uređenjem mora se osigurati topao ugođaj, 5

tako da soba (kao i sve prostorije skupne jedinice) bude

za djecu ugodno mjesto.

Najmanja površina ovoga prostora je 60 m2, odnosno po

jednom djetetu osigurati najmanje 4.5 m2.

Oprema: 6 19
a) Oprema skupnih soba za djecu u dobi do 18 mjeseci:
1. 12 klasičnih dječjih kreveta (na kotačima) 2

2. 1 stol za djecu sa 6 stolica

3. djelomično otvorena polica za igračke 1

4. ormar za pohranu didaktičkoga materijala -

- poluotvoren, po mogućnosti ugrađeni
5. 1 stol i 2 stolice za odrasle (za hranjenje djece)
6. različita krupnija sredstva za igru (igračke za njihanje,
mostići i drugo) c)
7. 1 velika ogradica za djecu koja se sastavlja i jedna
individualna ogradica
8. servisni stol - pomični;

b) Oprema skupnih soba za djecu do 24 mjeseca:

1. 12 sklopivih kreveta
2. 2 ili 3 stola sa 12 stolica za djecu
3. polica za igračke
4. ormar za pohranu didaktičkoga materijala -
- poluotvoren, po mogućnosti ugrađeni
5. 1 stol i 2 stolice za odrasle
6. krupniji didaktički materijal;

c) Oprema skupnih soba za djecu od 24 do 36 mjeseci:

1. 16 sklopivih krevetića (pomični, da mogu služiti i za
spavanje na terasi)
2. 4 stola sa 16 stolica za djecu
3. police za igračke i drugi materijal za rad djece
4. krupni materijal za igru djece
5. kutić za lutke Oprema skupne jedinice dječjih
6. 2 stolice za odrasle. jaslica
 2.2.4. Terasa (djelomično natkrivena)

Natkrivena je terasa prostor skupne jedinice koji se koristi

ponajprije kao poluotvoreni dio skupne sobe i dio igrališta.
Kada vremenske prilike dopuštaju, soba se otvara i djeca
koriste terasu kao njeno proširenje.
Za hladna vremena s padalinama, djeca mogu na
zaštićenoj terasi, u manjim skupinama, provoditi različite
aktivnosti na svježem zraku. Djeca na terasi i spavaju.
Preko terase djeca odlaze izravno na igralište i vraćaju
se u skupne prostorije (preko prostora trijaže ili prostora
sanitarnih uređaja).
A. Roth: dječji vrtić Riedhof,
U krajevima intenzivne insolacije, ovisno o lokalnim Zürich, Švicarska, 1961-63.
prilikama, terasa mora svojom orijentacijom osigurati
dovoljno hladovine.
Natkrivena terasa mora jednom svojom stranom biti M. Campi: dječji vrtić Massagno,
vezana na skupnu sobu. Ukoliko nije uvučena u zgradu, Ticino, Švicarska, 1994.
terasu se mora bočno zaštititi da ne bi bila suviše izložena
vjetru, propuhu i padalinama. Blagom je rampom vezana s
igralištem.
Nadstrešnica može biti i fiksna i pomična, te od različitih
materijala.
Važno je da krov terase ne oduzima skupnoj sobi
osunčanost i osvjetljenje.
Pod terase mora se dati lako čistiti, treba biti otporan na
atmosferske padaline i imati potreban nagib za njihovo
otjecanje.
Terasa je povezana staklenom stijenom ili velikim
ostakljenim vratima sa skupnom sobom jer mora postojati
20 mogućnost da se krevetići postave na terasu. Iz svlačionice
ili prostora za njegu djece, sa sanitarnim uređajima, mora
se također ostvariti veza s natkrivenom terasom.
Terasa mora biti zaštićena od padalina i propuha. Ukupna
je natkrivena površina terase najmanje 24 m2.

2.2.5. Vanjski prostor skupne jedinice jaslica

Vanjski je prostor skupne jedinice - igralište - neposredno

pristupačno s natkrivene terase i vizualno povezano sa
skupnom sobom.
Igralište mora biti s uređenim otjecanjem padalina, pretežito
travnate površine.
Igrališta su međusobno djelomično odijeljena niskim
vanjski prostor - igralište
zelenim nasadama i grmljem.
Drveće i grmlje s otrovnim plodovima ili trnjem ne smije se
saditi na tim površinama.
Površina je igrališta 60 m2.

Oprema:
- pješčanik sa suhim pijeskom te daščanim okvirom i
poklopcem
- prijenosno praćakalište
- pomoćne klupice
- niske sprave različitih oblika
- drveni trupčić i grede
- raznovrsni pomoćni rekviziti za igre na otvorenom.
2.3. ULAZ DJEČJEG VRTIĆA

Ulaz dječjeg vrtića sačinjavaju:

2.3.1. trijem, nadstrešnica
2.3.2. vjetrobran
2.3.3. ulazni prostor
2.3.4. prostor za pregled djece i izolaciju oboljelog
djeteta.

2.3.1. Trijem ili nadstrešnica

Trijem ili nadstrešnica neposredno formiraju i naglašavaju

ulaz dječjeg vrtića te pružaju zaštitu od kiše, vjetra i
snijega.

2.3.2. Vjetrobran

Vjetrobran povezuje prostor natkrivenoga prilaza i

ulaznoga prostora. Dvokrilna ulazna vrata ne smiju biti
uža od 150 cm. Dubina vjetrobranog prostora mora biti
tako dimenzionirana da se vrata međusobno ne sudaraju,
da osiguravaju sigurno ulaženje/izlaženje te da se vrata
obavezno otvaraju na vanjske površine - trijem. Najmanja
dubina vjetrobranog prostora jest 2 m.

2.3.3. Ulazni prostor

Ulazni prostor i sam ulaz moraju biti takvi da se

lako kontroliraju iz prostorija u kojima stalno boravi 21
zdravstveno-odgojno osoblje ustanove i tako smješteni
tako da omogućavaju jednostavne veze s prijamom djece
u skupne jedinice, odnosno s prostorijom za pregled i I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
1974., ulazni prostor
izolaciju djece. Veličina ulaznog prostora ovisi o broju
skupnih jedinica koje su na nj vezane, a formira se kao
proširenje komunikacije.

2.3.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljeloga

djeteta

Prilikom dolaska u vrtić dijete se pregledava, te ako postoji

sumnja da je oboljelo, vraća se roditelju. Ako ga roditelj ne
može odmah preuzeti, smješta se u sobu za izolaciju koja
je neposredno uz ulaz.
2.3.4.
Prostor za pregled i izolaciju mora zadovoljiti osnovne
higijenske propise. Mora imati svoj sanitarni čvor i biti što
bliže izlazu. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3.

Oprema:
- dječji krevetić
- ormarić
- ormarić za zdravstvenu kartoteku
- sanitarni ormarić
- stolica.

0 1 5
 2.4. SKUPNA JEDINICA DJEČJEG VRTIĆA

Skupna jedinica dječjeg vrtića sastoji se od sljedećih

prostora:
2.4.1. garderoba
2.4.2. prostor sanitarnih uređaja
2.4.3. skupna soba
2.4.4. terasa (djelomično natkrivena).

2.4.1. Garderoba

Potrebno je projektirati prostor garderobe za svaku skupnu

jedinicu. Moguće je formirati i zajednički garderobni
prostor za dvije jedinice ako zadovoljava sve prostorne,
funkcionalne i higijenske uvjete. Pri projektiranju i opremi
toga prostora treba voditi računa da roditelji mogu doći do
garderobe. Najveća je njezina površina 14 m2.
U garderobu se ulazi iz komunikacije predškolske ustanove.
U njoj se dijete presvlači za boravak u skupnoj sobi,
odnosno za izlazak na igralište. Iz garderobe se pristupa
skupnoj sobi i prostoru sanitarnih uređaja.

Oprema:
- stijena garderobe s vješalicom za kapute, policama za
kape i rukavice te koso položenom - perforiranom policom
za odlaganje cipela (cijeđenje). Umjesto stijene mogu biti
ormarići za odjeću i obuću
- slobodno stojeća klupa za skidanje obuće - 15 cm po
djetetu. Vješalice su visine 100, 110 i 120 cm od poda,
22 ovisno o uzrastu djece. Visina je klupe 30-35 cm, a širina
30-40 cm. Širina prolaza između stijena garderobe,
odnosno klupe s vješalicama, treba iznositi 100 cm.

I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,

2.4.2. Prostor sanitarnih uređaja 1974., skupna jedinica dječjeg
vrtića
Prostor sanitarnih uređaja dijeli se u dva dijela: prostor s
umivaonicima i tuševima (s ručnom prskalicom) ili koritom
za pranje nogu te prostor s WC-kabinama.
Za jednu skupinu djece (skupnu sobu) predviđaju se četiri
umivaonika, a svako dijete ima svoju vješalicu za ručnik
ili nosače ručnika, na policama prostor za čaše i četkice 2.4.1. 2.4.1.
za zube, veličine oko 10x15 cm. Umivaonici moraju biti 2.4.3. 2.4.3.
na visini od 50 do 55 cm, a police 100-120 cm od poda.
Umivaonici se moraju postaviti na međusobnu udaljenost
2.4.2. 2.4.2.
od 60 cm kako bi se djeca mogla oko njih okupljati. Umjesto
ručnika preporuča se uporaba papirnatih ubrusa, uz koje
treba predvidjeti nosače i koš za rabljeni papir.
U prostoru za umivanje ruku, nogu ili tijela mora se
omogućiti svlačenje te odlaganje papuča i dijela odjeće
pri korištenju sanitarnih uređaja za pranje. Tuš-kade s 2.4.4. 2.4.4.
prskalicom i fiksnom mješalicom mogu zamijeniti korita za
pranje nogu.
Na jednu skupnu jedinicu predviđaju se 2-3 kabine WC-a
veličine 80/100 cm (1 WC / 8-10 djece), s pregradom visokom
od 120 cm i 15-20 cm podignutom od poda. Kabina WC-a
mora biti opremljena držačem higijenskog papira, a školjka
sa sjedištem koje je u sredini prednjega dijela razdvojeno
8 cm.
Sjedište mora imati poklopac. Preporučuje se ugradnja 0 1 5
sjedišta i poklopca iz materijala koji omogućuje dezinfekciju.
Najbolje je predvidjeti uređaj za ispiranje školjke WC-a s
nožnom uporabom. Visina sjedišta ovisna je o uzrastu, a
kreće se od 27 do 31 cm. Iz garderobe ili prostora sanitarnih
uređaja mora se omogućiti izlaz na vanjski prostor odnosno
terasu.

2.4.3. Skupna soba

U pravilu predviđa se za cjelodnevni boravak djece i

mora omogućiti obavljanje širokog odgojno-obrazovnog
programa rada s djecom, koji se uglavnom sastoji od
igre, raznolikih aktivnosti, prehrane (blagovanja) i odmora
(spavanja). Ona je matični prostor predškolske ustanove
i svojim rješenjem treba omogućiti fleksibilno korištenje
prostora i adaptabilnost unutar različitih procesa odgojno-
obrazovnog programa. Jednom je to slobodni, vedri
i maštoviti prostor za pokretnu igru, za različite vrste
zanimanja i slobodne aktivnosti za stvaranje zasebnih
kutića, kao npr. kazališta lutaka, kutića za TV, formiranje
većeg prostora za sjedenje u krugu itd. Drugi se put ovaj
prostor djelomično ili potpuno uređuje za blagovanje s
odgovarajućim ugođajem, ili je pak to tiha polumračna soba
za poslijepodnevni odmor.
Fleksibilnost toga prostora povećava se njegovim vizualnim
ili prostornim povezivanjem s prostorom druge skupne
sobe, no to se ne smije ostvarivati na štetu zvučne izolacije R. Nikšić, A. Dragomanović: dječje
prostora i drugih općih kvaliteta jedinstva jedinice. jaslice i dječji vrtić, Sopot, Zagreb,
Daljnju potrebu i kvalitetu toga prostora treba postići 1976., pogled iz ulaznog prostora
23
njegovim povezivanjem s vanjskim prostorima, u prvom na garderobu skupne jedinice
redu s prostorom natkrivene terase. dječjeg vrtića
Ovakav program traži od prostora da zadovolji različite,
često proturječne situacije, kada se od slučaja do slučaja
traže sasvim različiti prostorni uvjeti, aranžman namještaja
i ozračje prostora. Uzimajući u obzir sve te zahtjeve, kao
i nedostatak sredstava za građenje dovoljnoga broja
vrtića, postaje jasno da je ispravno dimenzionirana skupna
soba nužan preduvjet za normalno odvijanje života i rada
u vrtiću, dok se potrebne uštede postižu u pratećim i
komunikacijskim prostorima i površinama. Površina toga
prostora jest 60 m2.
2.4.1. 2.4.1.
Oprema:
1. stolić i stolica (svakome djetetu potrebno je osigurati
mjesto za stolom i stolac) 2.4.3. 2.4.2. 2.4.2.
2. lagana ležaljka s tvrdom podlogom za svako dijete
(treba osigurati dobru zračnu pohranu ležaljki i
posteljine) 2.4.3.
3. ormari za igračke i didaktička pomagala
4. otvorene police za igračke i knjige na dohvatu djeci
5. montažni elementi za sastavljanje igraćih kutića,
lutkarskog podija itd.
2.4.4.
6. panoi, viseća ploča, flanelograf
7. sobni pješčanik.
2.4.4.

0 1 5
 2.4.4. Terasa (djelomično natkrivena)

Natkrivena terasa je prostor skupne jedinice koji se koristi

ponajprije kao poluotvoreni dio skupne sobe i dio igrališta.
Kada vremenske prilike dopuštaju, skupna se soba otvara
i djeca koriste terasu kao njeno proširenje. Za nevremena
djeca mogu na zaštićenoj terasi, u manjim skupinama,
provoditi različite aktivnosti na svježem zraku. Na terasi
mogu i spavati. Preko terase djeca odlaze izravno na
igralište i vraćaju se u skupne prostorije (preko prostora
garderobe ili prostora sanitarnih uređaja). U krajevima
intenzivne insolacije, ovisno o lokalnim prilikama, terasa
treba svojom orijentacijom osigurati dovoljno hladovine.
Natkrivena terasa mora jednom svojom stranom biti vezana
na skupnu sobu. Ukoliko nije uvučena u zgradu, terasu
a)
treba bočno zaštititi da ne bi bila suviše izložena vjetru,
propuhu i padalinama.
Blagom je rampom vezana sa skupnim igralištem. Oprema skupne sobe dječjeg
Nadstrešnica terase može biti fiksna i pomična, te od vrtića
različitih materijala. Važno je da skupnoj sobi ne oduzima
insolaciju i osvjetljenje. Pod terase mora se dati lako čistiti,
treba biti otporan na atmosferske padaline i imati potreban
nagib za njihovo otjecanje. b)

SHEMA 1
KOMUNIKACIJA

GARDEROBA

SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA

24 SC

TERASA (DJELOMIČNO NATKRIVENA)

Shema 1 prikazuje prostorne međuodnose unutar skupne

jedinice dječjeg vrtića (i dječjih jaslica) koji su najbliži
preporukama naših normativa za dječje jaslice i dječje
vrtiće (ta je shema primjenjena i u zgradi dječjih jaslica i
dječjeg vrtića autora I. Crnkovića u Samoboru te autora R.
Nikšića i A. Dragomanovića u Sopotu).
U domaćim, a osobito u inozemnim primjerima susrećemo
i drukčije sheme organizacije prostora unutar skupnih
jedinica (shema 2, shema 3), ili njihove kombinacije (vidi
Bolles-Wilson: dječji vrtić u Frankfurtu i A. Siza: dječji vrtić
u Penafielu). I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
1974, terasa skupne jedinice
dječjeg vrtića
SHEMA 2 KOMUNIKACIJA
SHEMA 3 GD SC GD SC GD SC

GD SC GD SC GD SC KOMUNIKACIJA

SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA SKUPNA SOBA

TERASA (DJELOMIČNO NATKRIVENA) TERASA (DJELOMIČNO NATKRIVENA)

25

01 5 10 01 5 10

M. Uzelac: dječji vrtić, samostalna H. Auf-Franić: dječje jaslice i

ustanova (5 skupnih jedinica), vrtić, samostalna ustanova (2+6
Poreč, 1974. skupnih jedinica), Imotski, 1984.

0 1 5 0 1 5
 2.5. PROSTOR ZA VIŠE NAMJENA

2.5.1. dvorana i
2.5.2. spremište rekvizita.

2.5.1. Dvorana

Dvorana je namijenjena raznim skupnim aktivnostima koje

traže veći prostor, a u kojima sudjeluje u pravilu jedna, a
povremeno i nekoliko skupina djece. Tu se organiziraju
razni oblici tjelesnog i glazbenog odgoja, stvaralačke igre,
kazalište lutaka i sjena, kino, prigodne svečanosti i proslave
za djecu, a povremeno i za roditelje.
Dvoranu se gradi u predškolskim ustanovama s 4 i više
skupnih jedinica.

Najmanja je površina dvorane u ustanovi od 4 jedinice

80 m2, a za svaku daljnju jedinicu povečava se za 10 m2.
Kod ustanova s 4-6 i više skupnih jedinica preporučuje se
gradnja trijema uz dvoranu. Smještaj dvorane najpovoljniji
je uz jedan od ulaza u zgradu, a ukoliko uz dvoranu postoji
neka proširena komunikacija, u određenim prilikama treba
omogućiti spajanje dvorane i toga prostora u jedinstvenu
cjelinu. U blizini dvorane treba predvidjeti i garderobu za
roditelje.
Ako u blizini dvorane ne postoji sanitarni čvor za odrasle,
mora se predvidjeti takav čvor sa 2 WC-a i umivaonikom.

Visina je dvorane 4-4,5 metra. Orijentacijom dvorane treba

26 izbjeći nepovoljne duge sjene koje bi stvarali prozori na
istoku ili zapadu, pa se zato preporuča južna orijentacija.
Zidovi dvorane moraju biti bez izbočina i do visine 130 cm
obloženi materijalom koji se lako čisti i dezinficira. Pod
dvorane mora biti topao i elastičan, sa što manje reški,
ne smije biti sklizak, a ako je drveni treba biti lakiran bez
sjaja.
Prozori dvorane moraju imati površinu 1/5 površine
dvorane. Dvorana mora biti grijana na 18žC. Grijaća
tijela moraju biti zaštićena. Potrebno je osigurati prirodno
osvjetljenje i provjetravanje dvorane. Kod obrade zidova,
stropa i poda mora se voditi računa o akustičnosti dvorane,
odnosno
zatomljivanju nepoželjne jeke. A. Siza: dječji vrtić “Joao de
Deus”, Penafiel, Portugal, 1990.
Oprema:
- mornarske ljestve s konzolom (200 cm)
- švedski sanduk
- ljestve s kukama (275 cm)
- daske s kukama (275 cm)
- švedska klupa (275 cm)
- gimnastički elastični valjak (25X25 cm)
- sandučić (50X35X35)
- ljuljačka / sprava za penjanje (275X50)
- strunjača za igru (675X150X6)
- daska - meta (80X80)
- šator (145X140X120)
- koš samostojeći (40 cm)
- klackalica sobna (250X35)
- kolica za prijevoz rekvizita
2.5.2. Spremište rekvizita

Uz dvoranu treba predvidjeti spremište za rekvizite koji se

upotrebljavaju u dvorani i na igralištu. Veličina je spremišta
16 m2.

2.6. PROSTORI ZA ODGOJNO-ZDRAVSTVENE

DJELATNIKE I RAVNATELJSTVO

Prostore za odgojno-zdravstvene djelatnike i ravnateljstvo

sačinjavaju:
2.6.1. soba za odgojno-zdravstvene djelatnike
2.6.2. prostor za pohranu didaktičkih sredstava
2.6.3. soba glavne medicinske sestre
2.6.4. soba pedagoga
2.6.5. soba ravnatelja
2.6.6. soba za administraciju i tajnika
2.6.7. garderoba sa sanitarijama.

2.6.1. Soba odgojno-zdravstvenih djelatnika

U ovoj se sobi okupljaju odgojno-zdravstveni djelatnici i

pripremaju za rad. Tu su pohranjena određena didaktička
sredstva, pomagala i stručna biblioteka. Soba mora biti
u blizini prostorija za djecu. Kod kombiniranih objekata s
4 ili više jasličkih jedinica predvidjeti ununtar ove ukupne
površine dvije prostorije - jednu za sestre odgajateljice
uz jaslice, a drugu za odgajateljice uz vrtić. Površina tih
soba mora omogućiti zajedničke, radne dogovore za po 27
dvije osobe za svaku skupinu jasličke odnosno vrtićke
djece. Veličina i oprema dimenzioniraju se prema broju
djelatnika.

Bolles-Wilson & Partner, Dječji

2.6.2. Prostor za pohranu didaktičkih sredstava vrtić, Frankfurt, Njemačka,1992.

U zgradama s najmanje 6 vrtićkih jedinica predviđa se

prostor za pohranu zajedničkih didaktičkih sredstava, i to
u neposrednoj blizini sobe za odgajatelje. Površina je toga
prostora oko 4 m2.

2.6.3. Soba glavne medicinske sestre

Predviđa se kao samostalni prostor u svim kombiniranim

ustanovama, neposredno uz prostor jasličke izolacije.
Površina joj je 8 m2 i ne ovisi o kapacitetu objekta.

2.6.4. Soba pedagoga

Soba je smještena u blizini sobe za odgojno-zdravstvene

djelatnike ili je prostorno povezana s njom. Predviđa se
u svim centralnim ustanovama. Površina joj je 8 m2 i ne
ovisi o kapacitetu objekta. U iznimnim slučajevima služi za
psihologa ili liječnika.

2.6.5. Soba ravnatelja

Soba ravnatelja predviđa se u centralnom i samostalnom

 objektu. Ona mora omogućiti individualni rad ravnatelja
i prijam stranaka, te razgovor s djelatnicima odgojno-
obrazovne organizacije.

2.6.6. Soba za administraciju i tajnika

Predviđa se u centralnom i samostalnom objektu. Površina

se određuje prema broju radnih mjesta.

2.7. GOSPODARSKI PROSTORI

Gospodarske prostore sačinjavaju:

2.7.1. kuhinjski pogon
2.7.2. servis za obradu rublja
2.7.3. spremište inventara
2.7.4. spremište sredstava i pribora za čišćenje te 0 1 5

spremište smeća
2.7.5. garderoba sa sanitarijama za tehničko osoblje
2.7.6. energetski pogon.

2.7.1. Kuhinjski pogon

Kuhinjski pogon sačinjavaju:

2.7.1.1. kuhinja
2.7.1.2. spremište namirnica
2.7.1.3. sanitarni čvor s garderobom.

28 2.7.1.1. Kuhinja

Kuhinja s pratećim prostorima sastoji se od tri glavne

skupine:
- priprema (prostor za pripremu hrane)
- termička obrada (kuhinja)
- pranje posuđa (pranje).

Kuhinja mora biti tako organizirana i tehnološki pripremljena

da najbolje odgovara pojedinom zahtjevu u prostornom i
energetskom smislu, te da budu odvojene čiste i nečiste
strane radnoga procesa.
Veličina kuhinjskoga pogona određuje se prema
optimalnom tehnološkom rješenju za traženi kapacitet koji
kod centralnih kuhinja ne prelazi 500-600 obroka.
0,18 m2 /obroku kod kapaciteta 500 obroka
0,29 m2 /obroku kod kapaciteta 200 obroka
0,50 m2 /obroku kod kapaciteta 60 obroka
Tehnološki prostorni raspored kuhinje:
- priprema povrća
- priprema tijesta i kolača
- priprema mesa R. Nikšić, A. Dragomanović: dječje
- termički blok jaslice i dječji vrtić, Sopot, Zagreb,
- priprema mliječne hrane 1976, gospodarski prostori
- izdavanje hrane u skupne jedinice
- pranje bijelog suđa i pribora
- pranje crnog i prijevoznog suđa
- izdavanje hrane u dislocirane objekte.
Mliječna kuhinja
Mliječna kuhinja smještena je u sklopu centralne kuhinje
ili samostalno u blizini skupnih jedinica dječjih jaslica.
Opremljena je potrebnim tehničkim pomagalima za
pripremu hrane djeci jasličkog uzrasta i uređajima za pranje
suđa.
Prijamna kuhinja
Prijamna je kuhinja u područnom objektu dimenzionirana
i funkcionalno organizirana tako da omogućuje pripremu i
podjelu doručka, užine te podjelu već pripremljenih obroka
koji se dopremaju iz centralne kuhinje. Veličina kuhinje
određuje se po tehnološkom rješenju. U katnim zgradama
predviđa se i odgovarajući prostor uz dizalo na katu, 0,15
m2 /obroku.

2.7.1.2. Spremište namirnica

2.7.1.2.
Spremište hrane treba udovoljavati propisima o
uskladištenju i čuvanju prehrambenih proizvoda. Prostor
spremišta mora se lako provjetravati i biti izveden od
materijala koji mogućuju jednostavno pranje i čišćenje.
2.7.6. 2.7.1.3.
Treba predvidjeti posebni prostor za svježe namirnice i
posebni za suhe.
Na prozore treba postaviti zaštitnu mrežu.
Ovaj je prostor u neposrednoj vezi s kuhinjom i 2.7.1.1.
gospodarskim ulazom. Njegova površina ovisi o uvjetima
opskrbe.

0 1 5
2.7.1.3. Sanitarni čvor s garderobom

Ovim prostorom koristi se kuhinjsko osoblje. On je vezan na

gospodarski ulaz, a opremljen je dvodijelnim ormarićima, 29
umivaonikom, tuš-kabinom s ručnim tušem i 1 WC-om.

2.7.2. Servis za obradu rublja

Servis za obradu rublja sačinjavaju:

2.7.2.1. praonica i glačaonica
2.7.2.2. sabirnica prljavog i spremište čistog rublja u
područnom objektu
2.7.2.3. sanitarni čvor s garderobom.

2.7.2.1. Praonica i glačaonica

Praonica se predviđa u centralnim objektima a služi potrebi

centralnog i ostalih područnih objekata.
Prilikom uređenja praonice i rasporeda opreme potrebno je
odijeliti čisti i nečisti, odnosno mokri i suhi radni proces.
Radni proces sastoji se od prijama, pranja, sušenja,
glačanja, krpanja, skladištenja i izdavanja rublja.
Praonica i glačaonica dimenzioniraju se ovisno o
optimalnom tehnološkom rješenju za traženi kapacitet. I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
1974, gospodarski prostori
U praonicama s većim kapacitetom treba predvidjeti i
posebna spremišta nečistog i čistog rublja, površine 4 m2.

2.7.2.2. Sabirnica prljavoga i spremište čistoga rublja u

područnom objektu

Predviđaju se kao odvojeni prostori u područnim objektima,

s direktnim izlazom na gospodarsku prometnu površinu.
 2.7.2.3. Sanitarni čvor s garderobom

Mora se predvidjeti poseban prostor sanitarija uz servis

za rublje, a poseban uz spremište pribora i materijala za
čišćenje i održavanje.

2.7.3. Spremište inventara

Služi za pohranu oštećenog inventara. U centralnim i

samostalnim objektima u sklopu toga prostora predviđa se
i odjeljak ili niša za malu priručnu radionicu, i to u sklopu
gospodarskog trakta.

2.7.4 Spremište pribora i sredstava za čišćenje i

spremište smeća

U sastavu gospodarskih prostorija potrebno je predvidjeti

i prostor za pohranu pribora i materijala za čišćenje i
održavanje, koji mora imati jedno izljevno mjesto. Spremište
smeća treba smjestiti neposredno uz gospodarsko dvorište,
omogućiti prirodnu ventilaciju i zaštititi od ulaska insekata
i životinja. Ovaj prostor ne smije biti u blizini prijama
namirnica.
I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
1974.
2.7.5. Garderoba sa sanitarijama za tehničko osoblje

U prostoru garderobe nalaze se ormarići i umivaonik.

30 Za djelatnike u jaslicama potrebni su dvodijelni ormarići
(posebni dio za radnu odjeću). Poželjno je da prostor WC-a
ima pretprostor s umivaonikom i tušem, te mora biti odvojen
od sanitarija upravnog i administrativnog osoblja.

2.7.6. Energetski pogon

Struktura, broj i veličina prostorija ovog pogona utvrđuje R. Nikšić, A. Dragomanović: dječje
se ovisno o kapacitetu zgrade i vrsti goriva, a prema jaslice i vrtić, Sopot, Zagreb,
normativima za dimenzioniranje takvih prostorija na osnovi 1976.
potrebne količine topline, uz optimalno tehnološko rješenje
i energetske uvjete.
Uređaji centralnog grijanja nalaze se u kotlovnici. Gorivo
(energent) odabire se prema lokalnim uvjetima. Centralni i
područni objekti mogu biti vezani na toplanu i u tom slučaju
u zgradi se predviđa samo toplinska podstanica.

2.8. KOMUNIKACIJSKI PROSTORI

Komunikacijske prostore sačinjavaju:

2.8.1. hodnici
2.8.2. stubišta.

2.8.1. Hodnici

Hodnicima se ostvaruje povezanost među pojedinim

prostornim sklopovima i pristup u sve prostorije zgrade.
Položajem i veličinom moraju omogućiti jednostavnu
orijentaciju u odnosu na prostore različite namjene, te
osigurati efikasnu evakuaciju.
Hodnici se diferenciraju prema namjeni skupine prostora
koje povezuju. Širina hodnika u skupini odgojnih jedinica
dimenzionira se po osnovnoj mjeri od 60 cm, a prema broju
skupnih jedinica orijentiranih na hodnik.
- Minimalna je širina hodnika 180 cm (3x60 cm).
- Minimalna je visina hodnika 240 cm.
Ovi prostori moraju biti prirodno osvjetljeni i ventilirani. Nije
dobro samo čeono osvjetljenje hodnika.
Materijali koji se primjenjuju u izvedbi hodnika moraju se
lako čistiti i dezinficirati. Preporuča se upotreba materijala
sa što manje ili bez reški. Hodnici su u pravilu ravni,
horizontalni, a ako svladavaju određene visinske razlike
terena, u jednome kraku ne smije biti manje od tri stube.
Hodnici u sklopu za odgojno-zdravstvene djelatnike
i ravnateljstvo te u gospodarskim prostorijama
dimenzioniraju se prema funkciji, i to po općim standardima
za arhitektonsko projektiranje.

2.8.2. Stubišta

Stubište treba smjestiti neposredno uz ulazni prostor.

Broj stubišta određuje se tako da je ulaz u krajnju prostoriju
udaljen najviše 30 m od stubišta. Ono se dimenzionira
prema broju djece koja ga koriste, po osnovnoj mjeri od 60
cm, odnosno po polovici osnovne mjere 30 cm.
- Najmanja je širina kraka 120 cm. Bolles-Wilson & Partner: dječji
- Širina kraka od 120 cm odgovara za 2 skupne jedinice, a vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
za svaku daljnju jedinicu širina se povećava za 15 cm. 1992.
31
- Korisna širina međupodesta jednaka je ili veća od širine
kraka.
Za utvrđivanje širine i visine stube koristi se formula
2v+š=61 cm (v=visina stube, š=širina stube). I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
- Najveća je visina stube 14 cm. 1974.
- Visina ograde iznosi 90 cm za odrasle, a ispod nje mora
se postaviti ograda za djecu na visini 60 cm.
Ako se koristi rampa umjesto stubišta, nagib rampe ne
smije prelaziti 12%.
Stubišta moraju biti prirodno osvjetljena i ventilirana.
Povoljnije je bočno osvjetljenje od čeonoga.

2.9. VANJSKI PROSTORI

Vanjske prostore sačinjavaju:

2.9.1. prilazni putovi (pješački i kolni)
2.9.2. igrališta
2.9.3. slobodne površine
2.9.4. gospodarsko dvorište
2.9.5. parkiralište.

2.9.1. Prilazni putovi (pješački i kolni)

Pješački prilaz mora osigurati jednostavan i siguran

pristup pojedinim prostornim sklopovima. Prema namjeni
razlikujemo prilazne putove za:
- dječje jaslice
- dječji vrtić
- gospodarske prostorije
 Prilazi dječjim jaslicama i dječjem vrtiću ne mogu biti s
jakih prometnica i preko nezaštićenih prometnih prijelaza
(željezničkih, tramvajskih).

2.9.2. Igrališta

Igralište sačinjavaju:
2.9.2.1. zajedničko igralište dječjih jaslica
2.9.2.2. zajedničko igralište dječjeg vrtića
2.9.2.3. prostor za poligon - vožnju
2.9.2.4. prostor za igru i razonodu.

Sve vanjske površine osim prilaza treba oblikovati tako da

služe za igru djece i za provođenje odgojno-obrazovnog
rada kad to klimatski uvjeti dopuštaju.
Igralište je neposredno vezano za zgradu dječjih jaslica
odnosno dječjeg vrtića i ogradom zaštićeno od ulaska
stranih osoba i životinja.

Ograda je vizualno lagana, visine 150 cm i ozelenjena

s obje strane, odnosno ozelenjena takvom širinom da
osigurava igralište. Površina takve zelene ograde ne ulazi
u potrebnu površinu terena za igralište.
Treba osigurati pravilne odnose osunčanih i hladovitih
prostora za igru djece, a hlad osigurati razmještanjem
drveća s bogatom krošnjom ili izgradnjom laganih, estetski
vrijednih nadstrešnica (ako nema natkrivenih terasa).
Teren dječjih igrališta treba biti dreniran, a međusobni
odnosi pojedinih dijelova igrališta moraju osigurati više od
32
50% zelene površine.
Prostor treba organizirati tako da ostavlja cjelovite zelene
Bolles-Wilson & Partner: dječji
travnate površine koje se koriste u nizu zajedničkih dječjih
vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
aktivnosti. Ukoliko teren nije prirodno bregovit, treba ga
1992.
modelirati tako da se djeci omogući penjanje, kotrljanje,
sanjkanje itd.
Spremište rekvizita za dječje igralište nalazi se u sklopu
zgrade ili na terenu.
S igrališta se mora uvijek osigurati lagani pristup u
sanitarne prostore za djecu.
Preporučljivo je zajedničko igralište opremiti pitkom vodom
i vodom za igru, a okolinu gdje su postavljene vodovodne
instalacije treba opločiti i osigurati odvodnju.
Na svakomu se dječjem igralištu predviđa jedan ili nekoliko
pješčanika koji moraju biti drenirani. Oko pješčanika mogu
se postaviti stolovi ili površine za modeliranje pijeskom.
Pješčanik je potrebno održavati, prosijavati i dopunjavati,
te mijenjati pijesak svakih 25 dana. U vrijeme kada nije u
upotrebi, mora ga se zaštititi poklopcem.
Ljuljačke, tobogane, vrtuljke i slične sprave trebaju biti
oblikovane tako da se izbjegnu opasnosti od povreda.
Površina igrališta dimenzionira se na najmanje 20 m2 po
djetetu, od čega se 4,5 m2 osigura za prostor pod spravama
za vježbanje. Dječji vrt dimenzionira se s 0,5 m2 po djetetu,
a prostor za životinje i ptice mora biti najmanje 20 m2.

2.9.2.1. Zajedničko igralište dječjih jaslica

Odijeljeno je od vanjskih prostora skupne jedinice i od

igra-lišta dječjeg vrtića niskim grmljem. Ukoliko nema
natkrivenih terasa, dio površine igrališta mora biti natkriven.
Površina je igrališta najmanje 15 m2 po djetetu.

2.9.2.2. Zajedničko igralište dječjeg vrtića

Dječje igralište mora djeci pružiti dovoljno prostora za

trčanje, skakanje, bacanje, penjanje, provlačenje, kotrljanje,
klizanje, sanjkanje i dr. Zajedničko igralište dječjeg vrtića
treba organizirati tako da omogućuje i samostalnu igru
djece i rad s odgajateljima u pojedinim skupinama. Površina
je igrališta najmanje 200 m2.
U sklopu zajedničkog igrališta oblikuju se skupna igrališta
(60 do 130 m2 po skupnoj jedinici). Ona se mogu nadovezati
na terasu svake skupne jedinice ili mogu biti na mirnijem
dijelu igrališta, a omeđuju se niskim zelenilom.

2.9.2.3. Prostor za poligon - vožnju

Služi za stjecanje osnovnih znanja i navika u prometnom

odgoju djece. Poligon se sastoji od staze za vožnju
romobila, bicikala, kolica, dječjih automobila itd.

2.9.2.4. Prostor za igru i razonodu

Najveći dio vremena djeca provode na ovom dijelu igrališta

i upotrebljavaju razne elemente koji im omogućuju hodanje,
trčanje, skakanje, penjanje, mješovite oblike igre, gađanje,
ljuljanje itd.
33
Valja izbjegavati drvene i metalne površine na njihaljkama J. Brookes: igralište “Hill”,
i toboganima te predložiti što više materijala i način obrade 1. tobogan, 2. popločenje granitnim
koji nisu opasni i koji se lako čiste i dezinficiraju. kockama za spuštanje i uspinjanje,
3. slobodno postavljene stijene,
U sklopu dječjeg igrališta ili u neposrednoj blizini treba
4. pješčanik, 5. deblo - mostić,
osigurati površinu za povrtnjak (0,5 m2 po djetetu) i,
6. staza od kamenih ploča,
eventualno, živinarnik. U tome prostoru djeca stječu 7. vertikalno postavljena debla
osnovna znanja o sadnji i rastu, kao i održavanju životinjskih za penjanje, 8. most, 9. drveni
vrsta. vidikovac.

2.9.3. Slobodne površine

Slobodni prostori moraju biti cjelovito i skladno oblikovani.

Usitnjenost prostora, pretjerana šarolikost obrade terena,
kao i rascjepkane plohe zelenila i pojedinih stablašica neće
omogućiti stvaranje pravilnog odnosa prema okolini.
Djeci je potreban prostor u kojem će se naučiti
snalaziti, kojemu će se znati prilagoditi i koji će
prihvatiti. To se može postići samo jasnim prostornim
rješenjima, formiranjem jedinstvenih zelenih ugođaja.
Igra je neprestano događanje. Za igru na otvorenom
potrebno je stvoriti raznovrsne događajne ambijente,
intimne kutiće i drugo. Tvrda je podloga potrebna kao i
mekana. Zelenilo (bilo travnate površine, bilo raslinje)
pridonosi funkcionalnosti i oblikovnom dojmu vanjskih
površina dječjih jaslica i vrtića. To je važna komponenta
u formiranju prostora, a ima i estetsku i odgojnu
funkciju. Izbor biljnoga materijala mora biti takav da
uz redovitu njegu osigurava uvijek jednako vrijedan
dojam. Redovito zalijevanje može biti i briga djece.
Dovoljno velike travnate površine zelenih površina moraju
 biti racionalne, ekonomične i efikasne, a drveće i žbunje
pomno odabrani. Prirodni elementi vegetacije obogaćuju
igru i sjene, te povoljno djeluju mikroklimatski. Pri odabiru
treba obratiti pozornost da biljni materijal nema ni trnje ni
oštro granje, da se prilikom pada djeca ne bi povrijedila.
Ne smije se saditi ona vegetacija koja ima otrovne
supstancije, bilo u listovima ili u plodovima. Ne preporučuje
se ni suviše lomljivo bilje jer je izloženo uništavanju. Od
grmovnica najprikladnije su: Cottoneaster (mušmulica),
Lonicera pilaeta i Nittida, Mahonia i sl. Izbor ne bi smio biti
preopterećen vrstama. Djeca uočavaju teksturu zelenila i
lišća, prate njegov rast i ciklus, te mu posvećuju određenu
pozornost. Suviše velik izbor biljnoga materijala izazivao bi
pretrpanost informacijama koje djeca ne bi mogla uočavati
niti pamtiti.
Organiziranu gredicu za nastavu poželjno je da ima svaki
dječji vrtić (gredice jagoda mjesečarki npr.). Izbor materijala
odgovara:

1. podneblju:
- stvaranje sjena i difuznog osvjetljenja, suzbijanje bljeska
i sl.
- diferenciranje prostora (odjeljivati prostore zelenim niskim
potezima, npr. Cottoneaster)
- stvaranje izoliranih kutaka (glogova živica omogućava
formiranje prostora za igre skrivača i sl.)
- grmovi forzicije, buksusa i sl. omogućuju provlačenje
- stabla manjih dimenzija omogućuju penjanje;

34 2. zaštitnoj funkciji:
- zaštita od buke i vizualnih opterećenja,
- gušći sklopovi zelenila;

3. odgojnoj funkciji:
- stablo kestena, lipe, oraha (lišće, plod, cvijet).

Treba nastojati da 50% površine bude mekan teren. Idealno

bi bilo da to budu travnate površine sa skupinama višega
zelenila.
Budući da se takve površine ne mogu svugdje izvesti, može
se dio tih površina obraditi u nekomu drugom prirodnom
(pijesak, obluci) ili umjetnom materijalu koji će osigurati
mekoću podloge.
Obavezno je kod rješavanja zelenila osloboditi travnate
površine, a veće zelene poteze rješavati kompaktno, sa što
manjim izborom vrsta.
Jednolične zelene površine od jedne vrste grmovnica
osigurat će najbolje prostorne efekte.
Uporaba zimzelenog materijala također je aktualna
(Buksus, Mahonije, Ilex, Cottoneaster). Podlogu za zelene
površine treba drenirati.
Travnate površine valja izvesti od smjesa otpornih na
gaženje, ovisno o klimi kraja.
Popločenje terasa i tvrdih površina (izlazne terase) treba
izvesti u betonskim ili kamenim pločama, a može i od
opeke ili keramitnih pločica, obrađenih tako da se djeca
ne spotiču. Bolja su popločenja koja nisu položena u beton
nego u pijesak, jer osiguravaju elastičniji pod, ali treba
ploče izvesti tako da ne dopuštaju slijeganje i upuštanje
pojedinih ploča.
Svakako treba izbjeći asfaltiranje površina. Ukoliko se neke
površine obrađuju šljunkom on ne smije biti oštar. Mogu se
izvesti podovi od raznih plastičnih masa.
U vanjskom prostoru svi predmeti moraju biti obrađeni
bez oštrih bridova i rubova jer se u takvom prostoru djeca
slobodnije i brže kreću, pa svi padovi i spoticanja mogu biti
opasniji nego u zatvorenom prostoru.
Dijete u igri upoznaje osobine raznih predmeta i materijala,
zato je njihov pravilan odabir vrlo važan. Tvrdo-mekano,
glatko-hrapavo, kompaktno-rahlo, grube teksture nasuprot
finima, tamni valeri nasuprot svijetlima, svi se ti rasponi
mogu djeci pružiti odabirom prikladnih materijala. Na
kraju treba istaknuti i ulogu prirodnoga terena na dječjim
igralištima. U urbanim sredinama, u kojima se djeca rijetko
imaju priliku kretati po prirodnim padinama, treba na
igralištima predvidjeti takve plohe (nasipi, iskopi, škarpe,
rupe i sl.). Ove plohe mogu biti zatravljene ili izvedene u
tvrdom popločenju granitnim kockama i sl. Dobro je da su
na tim padinama postavljeni tobogani kako bi se izbjegao
strah od propadanja u dubinu. U ukupnoj zamisli čitavoga
vanjskog prostora treba osigurati velike mogućnosti igre i
zadržavanja djece na otvorenom kako bi ti prostori stvorili
ugodan i funkcionalan boravak a da pritom estetska
komponenta organizacije prostora bude adekvatno
zastupljena.

2.9.4. Gospodarsko dvorište

Gospodarsko dvorište planira se kao samostalna površina 35

koja ima kolni prilaz. Položaj gospodarskoga dvorišta mora
biti takav da njegovo korištenje ne utječe na odgojni proces
u zgradi ili na uređenim otvorenim površinama za igru.
Veličina gospodarskog dvorišta određuje se prema
kapacitetu i tipu dječje ustanove. Putem gospodarskog
dvorišta ostvaruje se sva doprema, kao i otprema svih
nepotrebnih predmeta, otpadaka i smeća. Podna površina
gospodarskoga dvorišta mora biti pogodna za održavanje i
čišćenje, s dobro riješenom odvodnjom.

2.9.5. Parkiralište

Ako određeni broj parkirališnih mjesta nije predviđen u

neposrednoj blizini zemljišta za gradnju, potrebno ih je
osigurati na samome zemljištu. Broj parkirališnih mjesta
određuje se prema broju zaposlenih u dječjoj ustanovi.
 3.0.
KONSTRUKCIJA I GRAĐEVNI ELEMENTI

I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,

1974.
Shema konstrukcije - kombinirani
36 sistem nosivih zidova i stupova
3.1. KONSTRUKTIVNI SUSTAV

Konstrukcija zgrade dječjih jaslica i dječjeg vrtića proizlazi

iz:
a) racionalnog organiziranja unutarnjih prostora
b) adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade
(vodeći računa o lokalnim izvorima materijala i klimatskim
karakteristikama lokaliteta, te o završnoj obradi vanjskih i
unutarnjih površina konstruktivnih elemenata)
c) mogućnosti i potrebe da se konstruktivnim rješenjem
osigura fleksibilnost i adaptabilnost izgrađenoga prostora
0 1 5 10
dječjih jaslica i dječjeg vrtića u odnosu na inovacije u
odgojno-obrazovnom programu.

Za izvedbu konstrukcije dopuštena je uporaba svih materijala

kojih se primjena realizira u skladu s Pravilnicima o zaštiti
na radu, o zaštiti od požara i drugim važećim standardima,
a koji u tehnološkom procesu izvedbe osiguravaju
uspješnu završnu obradu unutarnjih i vanjskih površina.

Konstrukcija se može projektirati i realizirati kao:

3.1.1. zidana konstrukcija
3.1.2. skeletna konstrukcija
3.1.3. njihove kombinacije (ostale konstrukcije).

Shodno uporabljenom materijalu može se izvesti klasičnim,

polumontažnim i montažnim sustavom.
Raspone, visine i dimenzije konstruktivnih elemenata treba,
po mogućnosti, projektirati u modularnoj koordinaciji, pri
čemu je poželjno da se koriste sljedeće veličine:
- za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno
sadrže projektne module 3M i 4M (30 cm; 40 cm)
- za vertikalne elemente dimenzije koje sadrže 3M ili 4M.

Kako su objekti dječjih jaslica i dječjeg vrtića uglavnom

jednoetažni, horizontalna je konstrukcija ujedno i završna,
krovna konstrukcija, a najčešće je odraz oblikovnih zahtjeva
autora. Kod jednoetažnih objekata moguća je primjena
svih građevnih materijala i horizontalnih konstrukcija za
odgovarajuće raspone.

Zbog toga, o učestalijoj primjeni nekih horizontalnih

konstrukcija možemo govoriti samo kod dvoetažnih
objekata, i to za armirano-betonsku međukatnu konstrukciju.
Prema tehnologiji izrade horizontalnih armirano-betonskih
konstrukcija, za objekte dječjih jaslica i dječjeg vrtića,
možemo izdvojiti dva osnovna tipa:

1. PLOČE

a) ljevane na gradilištu:
- ravne ploče (armirane jednosmjerno ili dvosmjerno)
- sitnorebričaste
b) polumontažne:
- klasične
- prednapregnute

2. GREDE S PLOČOM

a) grede u jednom smjeru 37

b) grede u oba smjera (roštilj).
G. Domenig: polivalentni prostor
škole i dječjeg vrtića, Graz-
3.1.1. Skeletne konstrukcije
Eggenberg, 1974-77.

Skeletne konstrukcije izvode se od armiranog betona ili

Konstrukcija: primjenjena je
čelika. U projektantskom smislu povoljne su zbog velike tehnologija za izgradnju manjih
mogućnosti fleksibilnog rješavanja prostora. Konstrukterski brodova (jedrilica) - armatura
je to također povoljna konstrukcija, iako će kod dječjih složena kao paukova mreža šprica
jaslica i dječjeg vrtića najčešće biti kombinirana sa se betonom bez korištenja oplate.
sustavom nosivih zidova.

3.1.2. Zidane konstrukcije

Vrlo se često primjenjuju jer su jednostavnije za izvedbu

od skeletnih konstrukcija. Prema pravilniku za građenje
objekata u seizmičkim područjima limitira se dužina zidova
od opeke (do 6.5 m - zidovi debljine 25 cm i do 7.5 m - zidovi
debljine 38 cm). Kod dječjih jaslica i dječjeg vrtića rijetko
će se zadovoljiti ovaj propis, pa će većina tih objekata biti
građena od armiranog betona.

3.1.3. Ostale konstrukcije

Dječje jaslice i dječji vrtić najčešće su jednoetažni objekti,

pa je moguće primijeniti sve postojeće konstruktivne
sustave ili njihove kombinacije i bilo koji građevni materijal
(od drva do plastike).
 3.2. GRAĐEVNI ELEMENTI

Građevne elemente sačinjavaju:

3.2.1. vanjski zidovi i krovovi
3.2.2. prozori i vrata
3.2.3. podovi i stijene.

3.2.1. Vanjski zidovi i krovovi

Vanjski zidovi i krovovi moraju biti projektirani i izvedeni

tako da za određene klimatske i atmosferske uvjete
osiguravaju odgovarajuću zaštitu zatvorenoga prostora od
kiše, snijega, vjetra, kao i toplinsku i zvučnu zaštitu, a sve
prema utvrđenim propisima i standardima.

3.2.2. Prozori i vrata

Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori moraju se

projektirati i izvesti tako da tijekom korištenja zgrade trajno
osiguravaju:
1. zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja
2. prirodno osvjetljenje prostorija
3. toplinsku zaštitu
4. provjetravanje.
Prozorski parapet u skupnoj sobi ima najveću visinu 60 I. Crnković: dječji vrtić, Samobor,
cm, te je poželjno izvođenje parapetne niše za smještaj 1974.
grijaćih tijela ispod prozora. Prozori moraju imati dvostruko
ostakljenje ili običnim “izo” staklom, a sva unutarnja Bolles-Wilson & Partner: dječji
38 ostakljenja do visine 90 cm od poda moraju biti zaštićena vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
od udara. U prostoriji za boravak djece prozorska krila 1992.
ne smiju biti zaokretna do visine 120 cm iznad poda.
Potrebno je predvidjeti raspored prozorskih krila koji će
omogućiti pravilno provjetravanje i s veličinama okana
koja može (radi čišćenja) otvarati samo jedna osoba. Radi
mogućnosti korištenja i pranja prozora ne preporučuje se
izvedba prozora na nedostupnoj visini, odnosno rješenja
koja otežavaju održavanje. Na svim južno orijentiranim
prozorskim stijenama potrebno je predvidjeti zaštitu od
prekomjernog osunčanja.
Vrata unutar skupne jedinice ne smiju imati pragove,
a poželjno je opremiti ih uređajima za usporeno
zatvaranje. Vrata u skupnoj jedinici otvaraju se
prema izlazu i moraju imati svijetlu širinu 90 cm. U
čitavom objektu vrata su bez ostakljenja u donjem
dijelu. Eventualno ostakljenje treba izvesti 1,0 m
iznad poda. Ulazna vrata objekta otvaraju se prema
vanjskom prostoru i moraju biti dvokrilna. Ista takva vrata
postavljaju se između sobe za boravak djece i terase u
nastavku prema igralištu.

3.2.3. Podovi i stijene (unutarnji zidovi)

Podove i stijene treba projektirati i izvesti u skladu s

važećim propisima i standardima.
Pod u skupnim jedinicama mora biti ravan i topao, sa što
manje reški, ne smije biti sklizak i mora omogućiti efikasno
i jednostavno higijensko održavanje, te trajnost i kvalitetu
u eksploataciji. U prostorima jedinice, između pojedinih
prostorija ne smije biti pragova. Podove u sanitarijama i
gospodarskim prostorima potrebno je obložiti keramičkim
pločicama. Administrativne prostorije imaju topli pod, a
komunikacije, spremišta i sl. mogu imati hladni pod.
Stijene su arhitektonski elementi kojima dijelimo određene
prostorije različite ili slične namjene radi boljeg korištenja
prostora, a mogu biti:
- fiksne (trajno ili povremeno),
- pokretne i
- prozirne ili neprozirne.
Stijene, trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste
ili slične namjene, moraju se projektirati i izvesti prema
važećim standardima i propisima, o zaštiti pri radu, zaštiti
od požara i buke. Ako dijele prostore različite namjene
i različite temperature, trebaju biti tako projektirane i
izvedene da trajno osiguravaju predviđenu funkciju, da ne
Bolles-Wilson & Partner: dječji
podliježu temperaturnim razlikama i da ostvaruju prolaz
vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
topline i buke prema važećim standardima i propisima. 1992, skupna soba dječjeg vrtića
Prozirne stijene moraju biti posebno označene da se (pod izveden iz linoleuma različitih
pri korištenju izbjegne mogućnost povrede od lomljivih boja)
dijelova.
Unutarnja obrada stijena (zidova) mora biti takva da
omogući jednostavno i efikasno higijensko održavanje.
Zidove uz koje nije postavljen namještaj potrebno
je odgovarajuće obraditi do visine 120 cm. Zidovi u
sanitarnim prostorijama oblažu se keramičkim pločicama ili
odgovarajućim materijalom najmanje do visine 120 cm.

39
 4.0. Konkretna arhitektonska rješenja
prirodnog osvjetljenja u skupnim
HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI sobama:
1 - R. Nikšić, A. Dragomanović:
dječje jaslice i vrtić, Sopot,
Zagreb, 1976.
2 - I. Crnković: dječji vrtić,
Samobor, 1974.
3 - A. Siza: dječji vrtić “Joao de
Deus”, Penafiel, Portugal, 1990.

4.1. OSVJETLJENJE

Osvjetljenje je najznačajniji psihološki i fiziološki čimbenik

radnih uvjeta. Za potrebno osvjetljenje prostorija od
podjednake su važnosti prirodno (dnevno) i umjetno
osvjetljenje. Postignuti intenzitet osvjetljenja mora biti
jednoličan i mora iznositi 150 luxa. Ako se ne može ostvariti
prirodnim osvjetljenjem (zbog vremenske ili lokalne
neujednačenosti dnevnoga svjetla), treba ga nadopuniti
umjetnim svjetlom.

4.1.1. Prirodno osvjetljenje

Prirodno osvjetljenje ovisi o intenzitetu svjetla odnosno o

veličini i dubini prostorije, kao i o broju prirodnih izvora.
Intenzitet prirodnoga svjetla unutar prostorije mjeri se
faktorom dnevnog osvjetljenja, koji nije apsolutna jedinica
40 mjere jer se intenzitet prirodnog osvjetljenja u prostoriji ne
mijenja srazmjerno promjeni intenziteta vanjskog svjetla, već
je postotkom izražen odnos između prirodnog osvjetljenja
ostvarenog u skupnoj sobi i intenziteta vanjskog osvjetljenja.
Faktor dnevnog osvjetljenja mjeri se u horizontalnoj ravnini
na visini 1 m od poda i ne smije biti manji od 2%.
Intenzitet prirodnog osvjetljenja u prostorijama ovisi prije
svega o arhitektonskom rješenju (oblik, visina i dubina
prostorije, veličina i konstrukcija otvora kroz koje dnevno
svjetlo upada u prostoriju) i izboru načina prirodnog
osvjetljenja koje je:
- jednostrano
- dvostrano
- višestrano.
- zenitalno.

a b

c d

e f

Nekoliko karakterističnih presjeka s različitim rješenjima

prirodnog osvjetljenja: a - jednostrano, b, c, d - dvostrano,
e - dvostrano (dodatno osvjetljenje rješeno kao zenitalno),
f - višestrano. 0 1 5
Ako je dubina prostorije veća od 6,80 m (7,20 m),
jednostrano osvjetljenje ne osigurava dovoljnu količinu
svjetla i mora se nadopuniti dodatnim prozorima u dubini
prostorije (obično na jednoj trećini dubine). Princip
dvostranog osvjetljenja pokazao je optimalne rezultate.
Prosječan odnos između površine pojasa sekundarnih
prozora i površine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5. Odnos
između površine prozora i poda prostorije za odgoj djece
iznosi:
- za jednostrano osvjetljenje .............................. 1:3 do 1:4
- za dvostrano osvjetljenje ................................. 1:2 do 1:3

Upadni kut svjetla u prostorijama u kojima borave djeca ne

može biti manji od 24ž. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u
prostorijama određuje se orijentacijom prostorije, tehničkim
sredstvima za disperziju dnevnoga svjetla i kontroliranjem
faktora refleksije unutarnjih površina. Disperzijom sunčevih
zraka dnevno svjetlo umjesto direktnog upada u prostoriju
usmjerava se prema stropu prostorije, a zatim reflektira
prema radnim površinama. Takvo ravnomjerno osvjetljenje
postiže se postavljanjem odgovarajuće vrste stakla ili
drugih proizvoda na bazi stakla, u gornjem dijelu primarnih
otvora na pročelju. Za optimalnu kvalitetu dnevnog
osvjetljenja neophodno je uskladiti karakteristike otvora
za upad dnevnoga svjetla s unutarnjom obradom ploha
u prostorijama, a posebice u pogledu refleksije svjetla i Refleksija od stropa, zidova i poda.
potencijalnih mogućnosti za stvaranje bljeska, kontrasta Križići na tlocrtima označavaju
i sjene. Faktor refleksije izražava se postotkom svjetlosti točku s najmanjom jačinom
koja se odbija od jedne površine, a ovisi o vrsti materijala osvjetljenja. Lijevi niz pokazuje
te boji i načinu obrade ploha u prostoriji. Srednji stupanj prostor s jednostranim, a desni s 41
dvostranim osvjetljenjem.
refleksije obodnih površina prostorija jest 50-60%, a
a Ako su zidovi, strop i pod bijeli,
stropa 70-80%. Zaštita od direktnog prodiranja sunčevih
zahvaljujuči maksimalnoj refleksiji
zraka, radi eliminiranja uvjeta za stvaranje bljeska, mora označeno mjesto ima najveću
biti takva da ne smanjuje efektivnu površinu prozora niti moguću količinu osvjetljenja
da onemogućava provjetravanje a da ipak bude efikasna (100%)
u zaštiti od sunčevih zraka. Zaštita može biti pokretna ili b - e Ove slike pokazuju na koju
fiksna. se vrijednost smanjuje jačina
U skupnim sobama i PVN-u mora se predvidjeti i sustav osvjetljenja (izraženo u %) na
dobrog zamračivanja radi korištenja audio-vizualnih označenim mjestima ako pojedine
uređaja. elemente prostorije (zidovi, strop
ili pod) zacrnimo i time isključimo
njihov faktor refleksije.
4.1.2. Umjetno osvjetljenje
Bolles - Wilson & Partner: dječji
Umjetno se osvjetljenje koristi kao dopuna dnevnog vrtić u Frankfurtu, Njemačka,
osvjetljenja tijekom smanjenog intenziteta prirodnoga 1992.
Umjetna rasvjeta u skupnoj sobi
svjetla i kao izvor osvjetljenja kada prestaje dnevno svjetlo.
Karakteristika umjetnog osvjetljenja može se kontrolirati
i korigirati odgovarajućim tehničkim sredstvima, što
omogućava da se u razdoblju smanjenog intenziteta
dnevnoga svjetla automatski regulira uključivanje i jačina
dopunskoga umjetnog osvjetljenja.
 Pri izboru vrste umjetne rasvjete prednost treba dati
sustavima kod kojih su boja svjetla i kut pod kojim padaju
svjetlosne zrake približno jednaki karakteristikama dnevnog
osvjetljenja. Intenzitet prirodnog osvjetljenja u prostoriji
mijenja se prema intenzitetu vanjskoga svjetla.
Kod smanjenja intenziteta prirodnog svjetla koristimo
umjetno osvjetljenje kao dopunu (b i c), odnosno kao
nadomjestak (d). Točkasta linija predstavlja krivulju
osvjetljenja.

4.1.3. Zaštita od sunca

Za djelotvornu zaštitu od sunca treba osigurati mogućnost

vanjskoga zasjenjivanja prozora, i to tako da propušta
dovoljno dnevnoga svjetla i ne smanjuje protok svježega
zraka.
To se postiže fiksnim ili pomičnim uređajima koji moraju
ostvariti potpunu zaštitu od sunca tijekom toplih godišnjih
doba i minimalnu zasjenjenost prozora za hladnih godišnjih
doba.
U dvostrano osvijetljenim prostorijama fiksni elementi
zaštite povećavaju ravnomjernost rasvjete i smanjuju
blještanje u blizini prozora. U jednostrano osvjetljenim
prostorijama fiksne istake na pročelju znatno smanjuju
prirodnu rasvjetu u dijelovima udaljenim od prozora.
U prostorijama koje odstupaju od južne orijentacije za više
od 15ž, fiksna zaštita nije dovoljna zbog kose insolacije.
U takvim slučajevima, kao i kod jednostrano osvjetljenih A. Siza: dječji vrtić “Joao de
prostorija, koriste se pomični uređaji (zaštitni zastori, Deus”, Penafiel, Portugal, 1990.
42 Zaštita od sunca specifično
žaluzine itd.).
Svi vanjski elementi zaštite od sunca moraju biti postavljeni oblikovanom istakom
na određenoj udaljenosti od zida radi nesmetanog
odvođenja tople zračne struje.

a - stropni istak od 30ž daje kod približno točne južne

orijentacije, na srednjim geografskim širinama, gotovo
savršenu zaštitu od direktnih sunčevih zraka za vrijeme
ljetnog razdoblja
b, c - dijeljenje istaka u više uskih horizontalnih lamela
daje više dnevnoga svjetla u prostoriji. Odvajanjem od zida
omogućava se odvođenje toploga zraka od pročelja
d - kombinirana zaštita od sunca: gornji pojas prozorske
stijene izveden je od stakla koji propušta difuzno svjetlo
(staklene prizme, mutno staklo i sl.). U gornjoj polovici
postavljeni su fiksni, horizontalno istaknuti brisoleji
e - okomite pomične lamele osobito su djelotvorne za
zaštitu od položenih sunčevih zraka i primjenjive su kod
istočne, južne i zapadne orijentacije.

4.2. PROVJETRAVANJE

Provjetravanjem se mora postići maksimalno približavanje

sobnoga zraka kvaliteti vanjskoga zraka. Potrebno je
osigurati blago i trajno provjetravanje prirodnim putem,
bez propuha. U skupnim jedinicama mora se ostvariti
besprijekorno poprečno provjetravanje. Provjetravanje
preko hodnika nije dopušteno.

Dobro poprečno provjetravanje.

Ako je strop u nagibu, djelotvornije je kada se uspinje

prema nadsvjetlu. G. Terragni: dječji vrtić “Antonio
U prostorijama za djecu moraju se osigurati tri izmjene Sant’Elia”, Como, 1936-37.
Zaštita od sunca 43
zraka na sat, uz maksimalnu brzinu strujanja zraka
od 0,3 m/sek. U sanitarnim prostorijama za djecu, te
garderobama, kuhinji i praonici, potrebno je osigurati i
dodatno mehaničko provjetravanje. Prirodno provjetravanje
u prostorijama za boravak djece može biti jednostrano
ili višestrano, a ostvaruje se sustavom prozora. Način
prirodnoga provjetravanja jedinica u neposrednoj je vezi s
načinom prirodnog osvjetljavanja pa veliku pozornost treba
posvetiti projektiranju prozora. U jedinicama koje imaju
prozore samo s jedne strane, ograničene su mogućnosti
efikasnog provjetravanja i ne može se postići optimalna
kvaliteta zraka. Poboljšanje provjetravanja može se
riješiti dopunskim ugrađivanjem aeratora u zidu nasuprot
prozorima.

4.3. ZAŠTITA OD BUKE I AKUSTIKA

Već kod izbora zemljišta, njegova oblikovanja te podjele na

bučne i tihe zone treba paziti da ne budu izražene zvučne
smetnje.
Zidne i stropne konstrukcije te vrata između dnevnih
boravaka i prostorija dnevnih boravaka prema hodnicima
moraju postići zvučnu izolaciju po važećim propisima i
standardima. Osim uobičajene izolacije, prozori moraju
zadovoljiti i dodatne zahtjeve ako moraju zaštititi prostorije
od prometne ili pogonske buke i istodobno osigurati
provjetravanje na drugome mjestu. Odgovarajuća
akustičnost soba mora osigurati razgovijetnost govora,
odnosno dobar zvuk glazbe. Glazba zahtijeva dulji odjek od
govora, a ovisno o tome da li je prostorija namijenjena za
 govor ili glazbu, vrijeme odjeka u punoj prostoriji mora biti
0,8-1,0 s ili 1,2-1,5 s.

4.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih

građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih puteva i
izlaza, te protupožarnom opremom (hidranti, aparati za
gašenje požara itd.) i signalizacijom.
Nosivi su zidovi, stupovi, stropovi i grede izvedeni kao
vatrootporni, a obloge zidova i stropova u skupnim
jedinicama od negorivih su materijala.

4.5. GRIJANJE

Za zagrijavanje prostorija dječjeg vrtića mogu se koristiti

sve vrste centralnog grijanja osim grijanja parom. Prilikom
izbora moraju se posebno uzeti u obzir rješenja koja
osiguravaju ekonomičnost pri korištenju i održavanju.
U svim prostorijama zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan,
i to :
- u svim prostorijama za boravak djece 18-20žC
- u svim prostorijama za njegu djece 22-23žC
- u komunikacijama 18žC
Kod grijanja s pećima na tvrdo gorivo, ložišta moraju biti
izvan prostorije za boravak djece. Sva grijaća tijela moraju
biti zaštićena, mogu biti upuštena u pod a da pritom
temperatura grijaćeg tijela bude takva da ne dolazi do
44 suhe destilacije prašine te da je omogućeno jednostavno
održavanje i čišćenje. U prostorijama za boravak djece
treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 40 do 60% (stoga
valja predvidjeti utičnice za ovlaživače zraka).

4.6. OSTALE INSTALACIJE

Pri odabiru zemljišta za izgradnju dječjih jaslica i

dječjeg vrtića mora se voditi računa o opskrbi vodom
i odvodnji. Voda mora zadovoljiti sve sanitarno-
tehničke uvjete i propise. Neovisno o načinu opskrbe
vodom, u dječje jaslice i dječje vrtiće treba uvesti
kućnu instalaciju vodovoda. Sve armature instalacija
koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i
hladnom vodom. Armature koje služe za pranje djece ili
kojima ona rukuju moraju biti opremljene automatskom
baterijom za miješanje tople i hladne vode, koja osigurava
temperaturu vode od 35žC, i moraju biti u visini dohvata
djece.
Za normalnu uporabu dječjih jaslica i dječjeg vrtića
potrebno je osigurati kućnu instalaciju za odvod otpadnih
i fekalnih voda. Kućna instalacija kanalizacije priključuje
se na komunalnu instalaciju kanalizacije, a ukoliko ona ne
postoji, proces odvodnje mora se predvidjeti po sanitarno-
tehničkim uvjetima i propisima.
5.0. NOMENKLATURA PROSTORA 5.5.2. Servis za obradu rublja
5.5.2.1. Praonica i glačaonica
DJEČJIH JASLICA I VRTIĆA
5.5.2.2. Sabirnica prljavoga i spremište čistoga rublja u
područnom objektu
5.5.2.3. Sanitarni čvor s garderobom
5.5.3. Spremište inventara
5.5.4. Spremište pribora i sredstava za čišćenje te
spremište smeća
5.5.5. Garderoba sa sanitarijama za tehničko osoblje
5.5.6. Energetski pogon
5.1. Dječje jaslice
5.6. Komunikacijski prostori
5.1.1. Ulaz dječjih jaslica
5.1.1.1. Trijem ili nadstrešnica 5.6.1. Hodnici
5.1.1.2. Vjetrobran 5.6.2. Stubišta
5.1.1.3. Ulazni prostor
5.1.1.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljeloga 5.7. Vanjski prostori
djeteta
5.1.2. Skupna jedinica dječjih jaslica 5.7.1. Prilazni putovi (pješački i kolni)
5.1.2.1. Trijaža 5.7.2. Igrališta
5.1.2.2. Prostor za njegu djece, sa sanitarnim uređajima 5.7.2.1. Zajedničko igralište dječjih jaslica
5.1.2.3. Skupna soba 5.7.2.2. Zajedničko igralište dječjeg vrtića
5.1.2.4. Terasa (djelomično natkrivena) 5.7.2.3. Prostor za poligon – vožnja
5.7.2.4. Prostor za igru i razonodu
5.2. Dječji vrtić 5.7.3. Slobodne površine
5.7.4. Gospodarsko dvorište
5.2.1. Ulaz dječjeg vrtića 5.7.5. Parkiralište
5.2.1.1. Trijem ili nadstrešnica
5.2.1.2. Vjetrobran
5.2.1.3. Ulazni prostor 45
5.2.1.4. Prostor za pregled djece i izolaciju oboljeloga
djeteta
5.2.2. Skupna jedinica dječjeg vrtića
5.2.2.1. Garderoba
5.2.2.2. Prostor sanitarnih uređaja
5.2.2.3. Skupna soba
5.2.2.4. Terasa (djelomično natkrivena)

5.3. Prostor za više namjena

5.3.1. Dvorana
5.3.2. Spremište rekvizita

5.4. Prostori za odgojno-zdravstvene djelatnike i

ravnateljstvo

5.4.1. Soba odgojno-zdravstvenih djelatnika

5.4.2. Prostor za pohranu didaktičkih sredstava
5.4.3. Soba glavne medicinske sestre
5.4.4. Soba pedagoga
5.4.5. Soba ravnatelja
5.4.6. Soba za administraciju i tajnika

5.5. Gospodarski prostori

5.5.1. Kuhinjski pogon

5.5.1.1. Kuhinja
5.5.1.2. Spremište namirnica
5.5.1.3. Sanitarni čvor s garderobom
 6.0. SAŽETAK
DJEĆJE JASLICE I VRTIĆI – UPUTE ZA PROGRA-
MIRANJE, PLANIRANJE I PROJETIRANJE
«Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe,
zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se
ostvaruju u dječjim vrtićima. (...) Predškolski odgoj ostvaruje
se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te
socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji.»
(Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN 10/97).
Djeca od 6 (češće 12) do 36 mjeseci pohađaju jaslice, a od
treće godine do odlaska u školu pohađaju vrtić.
U prostorima dječjih jaslica i vrtića odvija se složen
odgojno-obrazovni proces. Prostorna funkcionalna shema
dječjih jaslica i vrtića proizlazi iz funkcionalnih uvjeta za
provedbu programa odgojno-obrazovnog rada, boravka i
igre. Treba istražiti nove funkcionalne, prostorne i oblikovne
mogućnosti.
Nema jednoznačnih, gotovih i završnih rješenja od
programa do detalja, svaki je zadatak u tom smislu tema
46 novih istraživanja i mogućnosti.
Kao što nalazimo u svakom djetetu ličnost, tako i
arhitekturom, njezinom individualnošću, a posebice
cjelovitošću i jedinstvenim djelovanjem svih unutarnjih i
vanjskih površina, stvaramo fizionomiju arhitekture dječjih
jaslica i dječjih vrtića. Stoga je teško odrediti tipologiju
dječjih jaslica i vrtića te odrediti normativne elemente.
Dječje jaslice i vrtić prvi su socijalni prostor izvan obiteljskog
doma s kojim djeca dolaze u kontakt, sagledavaju ga,
orijentiraju se i komuniciraju s njim pa njegovo oblikovanje
zahtijeva veliku pažnju i odgovornost. Unutarnji i vanjski
prostori trebaju pružiti ugođaj sredine koja rado prima djecu.
Ta sredina svojim prilazima i zgradama, vrtom, igralištem
i opremom predstavlja jedinstvenu pedagošku misao,
funkcionalno ostvarenu kroz arhitekturu.
SUMMARY
DAY-CARE CENTERS – GUIDELINES FOR PROGRAM-
MING, PLANNING AND DESIGNING
«Preschool education includes programs of upbringing,
education, healthcare, nutrition and social care which are
carried out in kindergartens. (…) Preschool education is
carried out in accordance with developmental characteristics
and needs of children, as well as social, cultural, religious
and other family needs.” (Preschool Education Act, NN
10/97)
Children aged 6 months (more commonly 12) to 36 months
attend nurseries, and from 3 years of age until they start
elementary school children attend kindergartens.
A complex educational process takes place inside the
spaces of day-care centers. The spatial functional scheme
of day-care centers (nursery and kindergarten) is derived
from the functional conditions for implementing programs of
educational work, stay and play. New functional, spatial and
formative possibilities should be explored.
There are no unambiguous, definite and absolute solutions,
from program to detail; each new challenge is a theme for
new research and possibilities.
As we find a different personality in each child, so too
in architecture, through its individuality, integrality and
unique interaction of all inner and outer spaces, we create
the physiognomy of nurseries and kindergartens. Thus,
it is difficult to define a typology of day-care centers and
establish normative elements.
Day-care centers are the first social space outside the
family home with which children come into contact, observe,
learn their way around and communicate with it, so its
design requires great attention and responsibility. Inner
and outer spaces have to offer a child-friendly environment.
This environment, with its access and buildings, garden,
playground and equipment, represents a unique pedagogical
thought functionally effectuated through architecture.
7.0. APPENDIX 5.0. Prostor za više namjena (tjelesni, muzički odgoj, igre,
priredbe)
5. 1. Dvoran a m2 120
2. Spremište rekvizita i opreme m2 8
3. Spremište za vanjska igrališta m2 8
---------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno 5.0. m2 136

6.0. Prostori za odgojno-zdravstvene djelatnike i ravnateljstvo

6. 1. Soba za odgojno-zdravstvene djelatnike (16 +16)
7.1. GRAĐEVNI PROGRAM DJEČJIH JASLICA I m2 32
DJEČJEG VRTIĆA KAPACITETA 210 DJECE 2. Prostor za pohranu didaktičkih sredstava2 x 6
m2 12
3. Soba glavne medicinske sestre m2 8
--------------------------------------------------------------------------------------- 4. Soba pedagoga m2 8
- Broj jasličkih jedinica 4 5. Soba ravnatelja m2 12
- Broj vrtićkih jedinica 6 6. Soba za administraciju i tajnika m2 12
--------------------------------------------------------------------------------------- 7. Garderoba sa sanitarijama m2 6
---------------------------------------------------------------------------------------
URBANISTIČKI UVJETI Ukupno 6.0. m2 90

Novoplanirane dječje jaslice i dječji vrtić su locirani u naselju____ 7.0. Gospodarski prostori
Površina parcele 0.76 ha 7. 1. Kuhinja - centralna m2 60
Broj djece 210 2. Office (prizemlje + kat) 2 x 8 m2 16
Tlocrtna površina 1800 m2 3. Spremište hrane m2 8
Površina terena po djetetu 36 m2 4. Spremište inventara m2 10
Broj etaža P (eventualno P+1) 5. Soba ekonoma m2 6
Broj parkirališnih mjesta 10 6. Garderoba +sanitarije 2 x 4 m2 8
7. Blagovaonica pomoćnog osoblja (kao proširenje
komunikacije) m2 6
JASLICE 8. Toplinska podstanica m2 18
1.0. Ulaz dječjih jaslica 9. Priručna radionica m2 6
47
1. 1. Ulaz (vjetrobran, ulazni prostor sa spremištem za dječja 10. Spremište smeća m2 4
kolica) 11. Spremište sredstava i pribora za čišćenje m2 4
1.2. Prostorija za pregled djece i za smještaj oboljelog 12. Garaža m2 18
djeteta m2 8 13. Praonica i glačaonica (18+ 18) m2 36
---------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno 7.0. m2 200
2.0. Skupna jedinica dječjih jaslica
2. 1. Trijaža 4 x 12 m2 48
2. Prostor za njegu djece
sa sanitarnim uređajima 4 x 10 m2 40
3. Skupna soba 4 x 60 m2 240
4. Terasa (djelomično natkrivena),
vel. 24 m2 (u obračun površina
uzima se 25% površine) m2 24 Ukupna korisna površina m2 1334
---------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno 1.0. i 2.0. m2 360 Dodatak za komunikacije, prostor za razgovor s
roditeljima, sanitarije roditelja, ulazne prostore i
VRTIĆ zidove - 35% m2 466
---------------------------------------------------------------------------------------
3.0. Ulaz dječjeg vrtića Ukupna brutto površina m2 1800
3. 1. Ulaz (vjetrobran, ulazni prostor)
2. Prostorija za pregled djece i za smještaj
oboljelog djeteta m2 8

4.0. Skupna jedinica dječjeg vrtića

4. 1. Garderoba 6 x 12 m2 72
2. Prostor sanitarnih uređaja 6 x 12 m2 72
3. Skupna soba 6 x 60 m2 360
4. Terasa (djelomično natkrivena), vel. 24 m2
(u obračun površina uzima se 25% površine)
m2 36
---------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno 3.0. i 4.0. m2 548
 7.2. STANDARDNI PROSTORNI KAPACITETI DJEČJIH JASLICA I VRTIĆA S POVRŠINAMA PROSTORIJA

48
7.3. TABELA NORMIRANIH POVRŠINA I NJIHOVIH ODNOSA

49
50
7.4. BIBLIOGRAFIJA
Normativi i uputstva za planiranje,
programiranje, izgradnju i opremanje
dječjih jaslica i dječjih vrtića, Prosvjetni
vjesnik, 4-5, 1977.
Programski normativi za projektiranje
predškolskih ustanova, 1976.
Pravilnik o zaštiti na radu za radne i
pomoćne prostorije i prostore, Narodne
novine, 6, 1989.
Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima
za toplotnu zaštitu zgrada, Službeni list
SFRJ, 35, 1970.
Pedagoška enciklopedija 1, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd;
IRO “Školska knjiga”, Zagreb, SOUR
“Svjetlost”, OOUR Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Sarajevo; Republički
zavod za unapređivanje vaspitanja i
obrazovanja, OOUR Izdavanje udžbenika
i udžbeničke literature, Titograd; Zavod za
izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1989.
Lady Allen “Planing for play”, Thames and Hudson,
of Hurtwood London, 1968.
F. Budde, “Schulen” Handbuch fur die Planung und
H.W. Theil Durchfuhrung, Verlag Georg D.W. Callwey,
Munchen, 1969. 51

A. Roth “La Nouvelle Architecture”, Editions

Girsberger, Zurich, 1951.
A. F. Marciano “Giuseppe Terragni” opera completa 1925-
1943. Officina Edizioni, Roma, 1987.
B. Zevi Serie di Architettura/7, Giuseppe Terragni,
Nicola Zanichelli Editore S.p.A. 1980.
G. Knežević, “Stambene i javne zgrade”, Tehnička
I. Kordiš knjiga, Zagreb, 1986.
ARHITEKTURA br. 162-163, 1977.
ARHITEKTURA br. 196-199, 1986.
ČIP br. 263, mj.02, 1975.
DBZ mj. 02, 1993.
DOMUS br. 576, mj. 11, 1977.
DOMUS br. 746, mj. 02, 1993.
AA br. 278, mj. 12, 1991.
CASABELLA br. 579, mj. 05, 1991.
 4

6 9
8

1 Jordanovac, dječje sklonište (1935-38, Ivan Zemljak) • 2 Tipski projekt dječjeg vrtića (1961-62, Boris Magaš) • 3 Samobor, dječji
52 vrtić (1970-74, Ivan Crnković) • 4 Mihaljevac, dječji vrtić (1973-75, Boris Magaš) • 5 Sopot, dječji vrtić i jaslice (1975-76, Aleksandar
Dragomanović, Radovan Nikšić) • 6 Donji Grad, dječji vrtić u bloku (1977-80, Boris Duplančić) • 7 Vrbik, dječji vrtić (1981, Grozdan Knežević)
• 8 Malešnica, dječji vrtić i jaslice (1995, Hildegard Auf-Franić, Tonči Žarnić) • 9 Donji Grad, dječji vrtić u bloku (1997-00, Miroslav Geng)

1 2 3

4 5 6

7 8 9
1 2 3

4 5 53

6 7

0 50 100m

8 9