latentna toplina – energija (toplina) koja je potrebna tijela da prijeđe iz jednog agregacijskog stanja u

drugo pri čemu se tijelu u pravilu ne povećava temperatura, posebna za svaki pojedini prijelaz

napon paljenja trošila – minimalna količina napona potrebna da se trošilo „upali“ (npr. ako žarulje
dodajemo u seriji, eventualno će doći do toga da je napon u strujnom krugu manji od njihovog
napona paljenja te se neće vidjeti sjaj žarulje)

specifična težina – težina materijala po jedinici volumena

γ = ρgγ – specifična
težina
ρ – gustoća tijela
g – konstanta sile teže

relativna gustoća – odnos gustoće materije i gustoće referentnog materijala (najčešće vode)

ρmaterijal
RD=
ρ referat
RD – relativna gustoća
ρmaterijal – gustoća materije
ρreferat – gustoća referentnog materijala
Newtonovi zakoni

1. Prvi Newtonov zakon – svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja bez
akceleracije po pravcu dok je rezultanta sila na tijelo jednaka nuli i ako je masa tijela stalna
2. Drugi Newtonov zakon – ubrzanje tijela proporcionalno je rezultantnoj sili na tijelo i obrnuta
proporcionalna masi tijela

F=maF –
rezultantna sila
m – masa tijela
a - akceleracija

relativna brzina – mjera brzine kretanja jednog tijela u odnosu na drugu određena u jednom
koordinatnom sustavu
Ako orijentacija brzine tijela pokazuje prema
v AB =v A −v B II. (negativnom) kvadrantu, tada se pred
iznosa brzine dodaje znak minus, tj. postaje
v AB – brzina tijela A tijelu B negativan.
v A - brzina tijela A
Ako smjerovi vektora brzina nisu „ravni“,
v B – brzina tijela B tada se
Tada može relativnav AB
vrijediti: =v A određuje
brzina + v B,
prema pravilima zbrajanja i oduzimanja vektora.
v AB =−v A +v B

Kirchhoffova pravila
1. U svakom čvoru električne mreže zbroj električnih struja koje ulaze u čvor jednak je
zbroju struja koje izlaze iz čvora.
2. Zbroj napona na otpornicima u zatvorenom strujnom krugu jednak je ukupnom
naponu izvora.

viskoznost – trenje nastalo pri strujanju tekućina i plinova zbog različite brzine gibanja slojeva
tekućine koje uzrokuje otpor gibanja čvrstih tijela kroz fluid
– ovisi o dimenzijama i obliku tijela, brzini gibanja kroz fluid, koeficijentu viskoznosti η i
gustoći ρ fluida

Richmannovo pravilo (pravilo smjese) – izraz kojim se izračunava promjena temperature smjese

m1 c1 t 1 +m2 c 2 t 2
∆T= proizlazi iz pravila
m1 c1 +m2 c 2
smjese, Q 1=Q2

sudar – kratkotrajni kontakt dvaju čvrstih tijela pri kojem se javljaju velike kontaktne sile na mjestu
dodira

2
 – elastičnost je veoma bitna karakteristika
– sudare opisujemo koeficijentom restitucije k kao mjere elastičnosti sudara

U slučaju da se govori o sudaru

loptice i nepomične podloge vrijedi
ovakva jednadžba.
k=
√ h'
h
k – koeficijent restitucije sudara
Koeficijent restitucije određuje se za h ' – visina odskoka loptice
svaki slučaj posebno h – početna visina loptice
eksperimentalno. Zavisi od brzina
tijela koje se sudaraju, materijala tih
tijela, njihovog oblika i veličine.

vrijednost sudara – „gubitak“ energije u sudaru

Q=E K 1−E K 2

Q – vrijednost sudara
E K 1 – kinetička energija prije sudara
E K 2 – kinetička energija poslije sudara

t-Q graf – graf ovisnosti temperature (promjene

temperature) o količine topline dovedene tijelu

Iz ovakvog grafa, može se reći da

tijelo B ima veći specifični toplinski
kapacitet od tijela A za m A =m B,
budući kako ima manju promjenu
temperaturu za istu količinu topline
dovedene tijelu A, a specifični
toplinski kapacitet se računa prema
Q
formuli: c=
m∆t

3
 sila uzgona – sila kojom fluid (tekućina/plin) djeluje na uronjeno tijelo suprotno smjeru gravitacije

F u=ρ gV F u – sila uzgona

ρ – gustoća tijela
g – konstanta sile teže
V – volumen uronjenog tijela
G= ρVg , ρ V =m

hidrostatični tlak – tlak u tekućini koji nastaje zbog njezine težine

p H =ρ gh p H – hidrostatički
tlak
ρ – gustoća tijela
g – konstanta sile teže
h – visina stupca tekućine
G= ρVg , ρ V =m

Hidrostatički/Arhimedov paradoks
glasi: sila F A koja stvara hidrostatički
tlak na dno posude ovisi o dubini
tekućine h i površina dna posude A ,
ali ne o samom obliku posude.

veličina oznaka formula oznaka mjerne jedinice

površina P 2
a , ab m
2

volumen kvadra V abc m

3

volumen kvadrata V a
3
m
3

volumen valjka V Ah m
3

4
volumen nepravilnih tijela V V 2−V 1 m
3

gustoća ρ m kg
V m
3

rezultatna sila jednakih usmjerenih FR F 1+ F 2 N

sila
rezultatna sila suprotno FR F 1−F2 N
usmjerenih sila
produljenje opruge Δl l−l 0 m
Hookev zakon F el kΔl N
težina G mg N
sila teža F g ,G mg N
sila trenje F tr μ Fp N
sila uzgona FU ρ gV N
zakonitost poluge, pravilo poluge F 1 k 1 =F2 k 2
tlak p F Pa
A
hidrostatični tlak phs ρgh Pa
Pascalov zakon F1 F2 Pa
=
A1 A2
rad W Fs J
kinetička energija EK mv
2
J
2
gravitacijska potencijalna energija E gp Gh J
snaga P W W
t
zakon kosine Fl=Gh
unutarnja energija Eu EK+ E p J
promjena visine zbog toplinskog Δh hαΔt km
širenja tijela
kelvin T t+ 273 K
fahrenheit T ,t 1.8(T −273)+32 F
toplina Q mcΔT J
promjena unutarnje energije Δ Eu W +Q J
radom i toplinom
električna struja I Q A
t
električni napon U W V
Q
rad električne struje W UIt J
snaga električne struje P UI W
električni otpor R U Ω
I
Ohmov zakon I U Ω
R
jednolika brzina v s m
t s

5
srednja brzina v s ukupno m
t ukupno s
akceleracija a ∆v m
∆t s
2

prijeđeni put kod jednolikog s vt t

2
m
ubrzanog gibanja ,a
2 2
rezultantna sila koja uzrokuje FR ma N
akceleraciju

veličina oznaka formula formulske veličine mjerna posebnosti

jedinica
električna struja I Q naboj, vrijeme A  struja ne ovisi o naboju
t (amper) i vremenu
električni napon U W rad, naboj V (volt)  može se i označivati s V
Q  napon ne ovisi o radu i
naboju

rad električnog W UIt napon, struja, J (džul)  pri ΔE=W, vrijedi W=Pt
uređaja vrijeme
snaga električnog P UI napon, struja W (vat)
uređaja
električni otpor R U napon, struja Ω (ohm)  oblici ove formule su
I često u zadacima
električna otpornost,  struja i napon ovise o
l duljina vodiča, jednim drugima prema
ρ površina poprečnog ovoj fomuli
s
presjeka  otpor ovisi o električnoj
otpornosti materijala
vodiča, duljina vodiča i
površini poprečnog
presjeka vodiča

Serijski spoj strujnog kruga

 II = I1 = I2 = … = In
 UI = U1 + U2 + … + Un
 Rukupan = R1 + R2 + … + Rn
Paralelan spoj strujnog kruga
 II = I1 + I2 + … + In
 UI = U1 = U2 = … = Un
1 1 1 1
 = + + …+
R ukupan R 1 R2 Rn
 strujni krugovi su ekvivalenti ako su im rasporedi elemenata jednakih