75.

smanjenje društvenog proizvoda

GNP= GDP-NFP (neto inozemno faktorsko plaćanje)

Sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednog privredi je bruto druš. proizvod (GNP),
mjerilo je tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potrošnje određenih proizvoda u jednoj
zemlji tijekom jedne godine.

76. porast nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti čini postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).
Radna snaga uključuje sve one koji su zaposleni i nezaposleni.
Stopa nezaposlenosti je omjer nezaposlenih i radne snage.
Porast nezaposlenosti je posljedica depresije odnosno krize, nestabilnosti gospodarskog
razvoja.

77. inflacija

Inflacija je povećanje agregatne razine cijene u odnosu na vrijednost novca, pad vrijednosti
novca, posljedica neravnoteže u narodnom gospodarstvu.
Dakle kada postoji inflacija, kupovna moć valute pada, očituje se u porastu unutarnjih cijena.
Vrste su: -blaga ili puzeća ( manja od 5%)
-umjerena (5-10%)
-galopirajuća ( veća od 10%)
-hiperinflacija ( na mjesečnoj razini veća od 50%)

78. smanjenje investicija

Investicije su druga sastavnica agregatne potražnje i ima obilježje da u kratkom roku utječu na
proizvodnju preko agregatne potražnje, a u dugom roku na agregatnu ponudu preko učinka na
povećanje kapitala i potencijalnih proizvoda. !?!?!

79. pad životnog standarda

Pad životnog standarda ogleda se u redistribuciji dohotka i kontrakciji proizvodnje za domaće

tržište.

80. privatizacija

Privatizacija je jedan od ključnih procesa tranzicije. Postoje tri načina koje privatizacija kao
proces mora zadovoljiti , a to su princip pravednosti, princip svrsishodnosti i princip soc.
Sigurnosti. Privatizacija je središnja zadaća tranzicije.

81. izgradnja investicije i ekon. politike

?!?!?!?
82. liberalizacija

Ekonomska liberalizacija odnosno uklanjanje ograničenja i zapreka za obavljanje ekon.

djelatnosti kao npr. ukidanje monopola i dozvola privatnim i stranim poduzetnicima da vrše
neku vrstu djelatnosti, smanjenje ograničenja vezanih za određenu količinu poduzeća,
vlasničkih udjela, broj zaposlenih, radno vrijeme i sl.
Učinci liberalizacije vanjske trgovine su pad cijena, porast nac. potrošnje, mogućnost
dodatnog inv. rasta, pojeftinjenje inputa u proizvodnom sektoru, pojačana konkurencija na
domaćem tržištu, restrukturiranje proizvodnje prema komparativnim prednostima, jačanje
izvozne konkurentnosti povećanim tržišnim pristupom.

83. dohodak, zaposlenost i porezi, mjere ekon. politike

Dohodak je tijek nadnica, kamata, dividendi i ostalih primanja koja dotječu pojedincu ili
državi u određenom vremenu.

Zaposlenost obuhvaća sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na obređeno ili
neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe.

Porezi su prisilni doprinos gospodarskih jedinica, dijelom za pokriće zajedničkih drž. potreba
i javnih izdataka, a dijelom se služi za drugačiju raspodjelu dohotka.

Mjere ekon. politike: 1. prema obuhvatu (opće ili horizontalne, posebne ili vertikalne)
2. prema teritorijalnom djelovanju (unutarnje i vanjske)
3. prema stupnju djelovanja (linearne i selektivne)
4. prema subjektu djelovanja ( realne i financijske)
5. prema načinu djelovanja (izravne i posredne)
6. prema širini djelovanja (direktne i indirektne)

84., 85., 86. – imamo već napisano!!!!

87. zašto dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se može smanjiti nezaposlenost?
88. koji su izvori inflacija cijena i kako ih držati pod kontrolom?
89. kako se može povećati stopa privrednog rasta?