MEĐUNARODNI

MARKETING
PREDAVAĈ: PROF.DR.RADE KOVAĈ
 MEĐUNARODNA MARKETINŠKA
ORIJENTACIJA

• Okvir globalnog – svjetskog okruţenja

• Temelji koncepcije međunarodnog marketinga
• Proces međunarodnog marketinga
• Političko, ekonomsko i kulturno okruţenje
 PLANIRANJE I KONTROLA
MEĐUNARODNOG MARKETINGA

• Faze procesa planiranja

• Istraţivanje stranih trţišta
• Izbor ciljnog trţišta temeljem segmentacije
• Strateški izbor ulaska na strano trţište
 STRATEGIJE PLASMANA NA SVJETSKO
TRŽIŠTE

• Izvoz roba i usluga

• Transfer tehnologija i licenci
• Proizvodno – poslovna saradnja
• Zajedničko poslovno ulaganje
• Međunarodne strateške alijanse
• Novi oblici ugovorne saradnje (kontroling,
inţenjering, leasing, franšizing itd.)
 MEĐUNARODNI MARKETING MIKS

• Politika proizvoda i dizajn

• Politika cijena
• Politika distribucije
• Politika komunikciranja i promocije
 LITERATURA

1. J.Previšić, Đ. Ozretić Došen:

OSNOVE MEĐUNARODNOG
MARKETINGA,
Masmedija, Zagreb, 1995.

2. Preporuka za dopunsku literaturu

J. Senečić: EKONOMSKO TEHNIĈKA
SURADNJA S INOZEMSTVOM,
Mikrorad, Zagreb, 1995.
 OKVIR GLOBALNOG – SVJETSKOG
OKRUŽENJA

Karakteristike svjetskog okruţenja:

- brz razvoj znanosti, tehnologije,
komunikacijskih sustava i svjetske trgovine
- smanjene različitosti među pojedinim
trţištima i potrošačima(Danska, Nizozemska,
Belgija)
- smanjene prepreke svjetskoj trgovine
- dostupnost svih zemalja znanju, novim
tehnologijama , proizvodima
 POJAM MEĐUNARODNE RAZMJENE I
MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

MEĐUNARODNA RAZMJENA VAŢNOST

MEĐUNARODNE RAZMJENE
• Brţi ekonomski razvoj
Ukupnost razmjene • Porast efikasnosti
proizvoda, usluga i nacionalne proizvodnje
resursa jedne zemlje s putem boljeg iskorištenja
inozemstvom – sastavni domaćih kapaciteta
dio ekonomskog sistema • Primjena tehnološkog
svake zemlje napretka
• Razvoj novih znanja i
organizacijskih rješenja
 MEĐUNARODNO POSLOVANJE

Poslovna aktivnost
preduzeća koja se
odnosi
na meĎunarodnu
trgovinu ili ulaganje

Uvoz - osiguranje Međunarodno ulaganje

Izvoz proizvoda ili kada preduzeće ulaže
sirovine,
usluga u druge svoje resurse u
repromaterijala,
zemlje poslovne aktivnosti
energije i finalnih izvan granica svoje
proizvoda zemlje
MEĐUNARODNO POSLOVANJE SASTAVNI JE
DIO EKONOMSKOG SISTEMA SVAKE ZEMLJE

• Proces privređivanja danas je podijeljen

između drţava
• Podjela rada – međunarodna podjela rada
• Međunarodno trţište - prostor na kojem se
provodi međunarodna razmjena, a
obuhvata manji ili veći broj zemalja koje
međusobno odrţavaju stalnu razmjenu
 MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

Moţe se promatrati:

• geografski (od regionalnog,

multinacionalnog, internacionalnog,
globalnog)
• sa stanovišta proizvoda
• opšta primjena i potrošnja - šire trţište
• lokalna primjena – uţe trţište
 OBILJEŽJA MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA

• Brze tehnološke promjene

• Globalizacija
• Deregulacija
• Rušenje prepreka međunarodnim ulaganjima
• Temeljne promjene u načinu komunikacija i razmjeni
informacija
VAŽNOST MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

• NACIONALNO GOSPODARSTVO

• BRŢI EKONOMSKI RAZVOJ

• PORAST EFIKASNOSTI PRIZVODNJE
• PRIMJENA TEHNOLOŠKOG NAPRETKA
• RAZVOJ ZNANJA I ORGANIZACIJSKIH
RJEŠENJA
• PORAST ŢIVOTNOG STANDARDA
KOJI SU RAZLOZI VAŽNOSTI MEĐUNARODNOG
POSLOVANJA ?

• RAZLOZI VAŢNOSTI MEĐUNARODNOG

POSLOVANJA

•KORIŠTENJE PREDNOSTI TROŠKOVNIH RAZLIKA

•Primjer tekstilna ind. Ostvarivala dobit zbog niţih
troškovaproizvodnje na Dalekom istoku
•(danas to softver –Indija)

•POSTIZANJE EKONOMIJE RAZMJERA I OSTVARIVANJE

PROFITA
•Tehnološki razvoj i izlazak na međ.trţ pomogao njemačkim,
japanskim i am.proizv.automobila- povećan obujam
proizvodnje,smanjivanje troškova i ostvarivane profita

•ZAŠTITA DOMAĆE KOMPANIJE- npr. izlazak američkih

automobila na japansko trţište
 GLOBALIZACIJA SVJETSKE PRIVREDE

• Globalizacija mijenja svjetsku ekonomiju

djelujući na međunarodno trţište i proizvodne
procese
• dovodi do nastanka globalnog trţišta i globalnih
proizvoda- jedinstveni proizvodi u cijelom svijetu
• Ipak nacionalno neće nestati – vaţno je prepoznati
razlike u ukusima potrošača i preferencama
između pojedinih nacionalnih trţišta, kako bi
preduzeća ispravno formirala poslovne i
marketinške strategije nastupa na različitim trţištima
• globalizacija rezultira iz tehnološkog napretka
• Poslovni svijet mijenja se paralelno s razvojem
informacionih i komunikacionih tehnologija
 GLOBALIZACIJA

Globalizacija u osnovi mijenja svjetsku

ekonomiju djelujući na međunarodno
trţište i proizvodne procese.
“ Rastuća ekonomska nezavisnost zemalja
širom svijeta kroz povećanje obima i
raznolikosti u prekograničnim
transakcijama robama i uslugama,
slobodnom međunarodnom toku kapitala
i još brţem i rasprostranjenijem širenju
tehnologije” (def. MMF-a)
 PROCESI GLOBALIZACIJE UTIČU NA
SAVREMENU MEĐUNARODNU RAZMJENU

• Ukidaju se prepreke razmjeni

• Povećava se ekonomska povezanost među
zemljama
• Dovodi do globalnog trţišta i globalnih proizvoda
• Budućnost – jedna “nova”globalna ekonomija –
globalno poslovanje
 ČINIOCI KOJI UTJEČU NA NASTANAK
GLOBALNE RAZMJENE

• Porast virtualnosti poslovanja

• Geografska disperzija poslovnih aktivnosti
• Razvoj elektroničkih komunikacija
• Novi poslovni odnosi između partnera
• Poimanje pojma novog radnog mjesta
• Promjene u ponašanju zaposlenika
RAST I RAZVOJ MEĐUNARODNE TRGOVINE

• Posljednjih godina prosječna stopa rasta

međunarodne trgovine viša od prosječne stope
rasta DBP
 1994. G. MT 8,8 %
 1997. G. MT 7,2 %
 1994. G. DBP 3,7 %
 1997. G. DBP 4,1 %
ZEMLJE U RAZVOJU POVEĆALE SVOJU RAZMJENU
S INOSTRANSTVOM VIŠE NEGO VISOKORAZVIJENE

• Zemlje u razvoju ( 9,6 -11,6%)

• Visokorazvijene zemlje (4,8-8,8 %)
1.Broj multinacionalnih kompanija raste u 14 najbogatijih
zemalja povećao se 3 puta
2.Međunarodna trgovina danas čini 29 % svjetskog DBP (OD
1990 rast 10%), SAD izvoz 12,4 % svjetskog izvoza 1999., ali
EU1999.g imala veći udio u svjetskoj trgovini (18,96%)
3.Danas još uvijek najveći udio u svjetskoj trgovini zemlje trijade
(EU, NAFA I Japan), no neke zemlje kao što su Malezija, Irska,
Tajvan ,Ĉeška upoređujući relativne iznose udjela vanjskoj
trgovine u DBP – veća uključenost
HRVATSKA U ISTOČNOJ EUROPI
 POJAČANE POTREBE ZA UKLJUČIVANJE U MEĐUNARODNU
RAZMJENU - SVE NAGLAŠENIJA ULOGA TRŽIŠTA – IDU U PRILOG
TVRDNJAMA O VAŽNOSTI MARKETINGA U SVJETSKIM OKVIRIMA

• Danas problem GDJE, KOME I POD KOJIM

USLOVIMA PRODATI PROIZVODE
• Promijenjeni uslovi poslovanja – globalno – vaţne
savremene metode i koncepcije poslovanja i na
domaćem i na stranom trţištu
• Preduzeće mora uzeti u obzir - vanjsko i unutrašnje
okruţenje
• ZAŠTO MARKETING?
• proces optimalne prilagodbe preduzeća OKRUŢENJU
 UKLJUČIVANJE POSLOVANJA U MEĐUNARONDE OKVIRE
POSLJEDICA RASTA I RAZVOJA GOSPODARSTVA U CJELINI I
SITUACIJE U MEĐUNARODNOM I DOMAĆEM OKRUŽENJU

• MEĐUNARODNI MARKETING DOBIJA VAŢNOST

• POSLOVNA KONCEPCIJA KAO TEMELJ
SISTEMA POSLOVANJA
(PREUSMJERAVA POSTOJEĆE POSLOVNE
AKTIVNOSTI)
• MIJENJA POSTOJEĆU ORGANIZACIJU
PREDUZEĆA
• AFIRMIŠE SPECIFIĈAN PRISTUP U ODVIJANJU
POSLOVNIH PROCESA NA MEĐUNARODNOM
PLANU
TEMELJI KONCEPCIJE MEĐUNARODNOG
MARKETINGA

• Definicija
marketinga
MARKETING

AMA
“Marketing je proces
planiranja provođenja MARKETING
stvaranja ideja, proizvoda AKTIVNOSTI PROCES
i usluga, određivanje MARKETINGA
njihovih cijena, promocije i 4p

distribucije kako bi se
obavila razmjena koja
zadovoljava ciljeve
pojedinaca i
organizacija.”
POSLOVNA KONCEPCIJA POSLOVNA
ORIJENTACIJA FILOZOFIJA
TEMELJNA KONCEPCIJA MARKETINGA SE
TOKOM VREMENA MIJENJALA

60 godine
usmjerene na proizvod
– cilj profit
usmjeren prema potrošačima
- cilj zadovoljenje potrošača
Od 60-ih
strateški koncept marketinga
- u fokusu vanjsko okruţenje
cilj – profit, zadovoljan
80-ih potrošač i društvo u cjelini
MARKETING KAO KONCEPCIJA JE UNIVERZALAN

• Pojednostavljeno – skup tehnika upravljanja -

marketinška tehnologija
• Marketing filozofija – temeljni pristup
vođenja poslova sadrţi tri orijentacije:
- na razmjenu- odnos između ucesnika u
uravnoteţenoj razmjeni (obostrano
zadovoljstvo)
- na probleme- svjesnost svih ucesnika o
sadašnjim problemima
- na sisteme- svjesnost da u razmjeni postoje i
drugi sudionici o kojima treba voditi računa
 UNIVERZALNOST MARKETINGA NE ZNAČI DA
SE MOŽE PRESLIKAVATI IZ JEDNOG PREDUZEĆA
U DRUGO

• PLANIRANJE PROIZVODA
• PLANIRANJE TRŢIŠTA
• PLANIRANJE CIJENA
• ISTRAŢIVANJE TRŢIŠTA
• PROMOCIJU
• UNAPREĐENJE PRODAJE
MARKETING SE • PRODAJU I DISTRIBUCIJU
ODNOSI NA • POSTPRODAJNE USLUGE
POTROŠAĈIMA
MEĐUNARODNI MARKETING JEDAN JE OD
BITNIH DIJELOVA OPŠTE STRATEGIJE
POSLOVANJA PREDUZEĆA.
Međunarodni marketing računa na:
a)promjenljive i nepromjenljive elemente
b)kontrolisane i nekontrolisane elemente

Kontrolisani:
• elementi marketing miksa
Nekontrolisani:
• okruţenje i međunarodna konkurencija
 Strano okruženje
(nekontrolisano)
Ekonomske Okruženje
snage (nekontrolisani
Domaće okruženje elementi)
(nekontrolisano) Zemlja A

Okruženje
(kontrolisani) (nekontrolisani
Konkurent
Kulturalne Političke Proizvod ske elementi)
snage Cijena Zemlja B
pravne snage
Kanali
snage Promocija
distribucije
Istraživanje
Geografija i Ekonomska
infrastruktura klima Nivo
tehnologije Okruženje
(nekontrolisani
Struktura elementi )Zemlja C
distribucije
ZADATAK MEĐUNARODNOG MARKETINGA

• Zadatak međunarodnog marketara je

komplikovaniji nego domaćeg zato što se
međunarodni mora suočiti s barem dva
nivoa nekontrolisanih nesigurnosti umjesto s
jednim
• Nesigurnost nastaje zbog nekontrolisanih
elemenata u cijelom poslovnom okruţenju,
ali svaka strana zemlja u kojoj preduzeće
posluje dodaje vlastiti jedinstveni komplet
nekontrolisanih faktora
KONKURENCIJA, ZAKONODAVNA OGRANIČENJA,
KONTROLA VLADE, PREVRTLJIVI KUPCI I OSTALI
NEKONTROLISANI ELEMENTI, MOGU I ČESTO
UTIČU NA POUZDAN MARKETING PLAN
• Generalno govoreći marketing ne moţe
kontrolisati ili uticati na nekontrolisane
elemente, ali umjesto toga treba se
prilagoditi na način koji je u skladu s
ostvarivanjem prihoda.
• Ono što marketing čini zanimljivim je izazov
oblikovanja kontrolisanih elemenata u
donošenju odluka ( proizvod, cijena,
promocija, distribucija, istraţivanje) unutar
nekontrolisanih elemenata na trţištu
(konkurencija, politika itd.) na način na koji
su ostvarivi marketing ciljevi.
KAKO DEFINIŠEMO MEĐUNARODNI MARKETING?

• Koordinirano izvođenje marketinških aktivnosti u više

od jedne zemlje kako bi se obavila razmjena koja
zadovoljava ciljeve pojedinaca, organizacije i
društva u cjelini.
 IZ DEFINICIJE BITNO IZDVOJITI:

1. Radi se o marketinškim aktivnostima

2. Aktivnosti se izvode u više od jedne zemlje
3. Zadovoljenje ciljeva pojedinaca, organizacija i
društva (društveno odgovorno ponašanje)
POJAVNI OBLICI MEĐUNARODNOG
MARKETINGA U PRAKSI

JEDNOSTAVNE STRATEGIJE
IZVOZ I UVOZ

SLOŽENE STRATEGIJE
LICENCA, MONTAŽA

FRANCHISING
NAJSLOŽENIJA ULAGANJA U INOS.
STRATEŠKA ULAGANJA
 UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM MARKETINGOM
PODRAZUMIJEVA IZVRŠAVANJE MARKETINŠKIH
AKTIVNOSTI PREDUZEĆA RADI OSTVARIVANJA
PLANIRANIH ODLUKA

ODLUKA O INTERNACIONALIZACIJI POSLOVANJA I KORIŠTENJE MEĐ.MRKTG.

Analiza preduzeća Analiza međunarodnog okruţenja

ODLUKA O TOME NA KOJA TRŢIŠTA IĆI

Odabir strategija po kojima će
Odabir strategija ulaska na Odabir globalne ili lokalne
se razvijati program strategije
međunarodnog marketinga strano trţište

ODABIR GRUPA PROIZVODA ILI USLUGA S KOJIMA ĆE PREDUZEĆE NASTUPATI NA ODABRANIM STRANIM
TRŢIŠTIMA

Utvrđivanje ciljeva koje Izrada plana akcije koje će Nadzor i kontrola izvođenja
preduzeće ţeli postići preduzeti marketinških planova
RAZLIKE IZMEĐU MEĐUNARODNOG I
DOMAĆEG MARKETINGA
1.Međunarodno okruţenje – vanjske snage sloţenije,
rizici – jezik, kultura, valute, zakoni,

2. Različita upotreba mrktg. principa, koncepcija, metoda i tehnika

3.Međunarodna konkurencija – jača, nema zaštite Vlade

4. Razlike između pojedinih stranih trţišta

5. Koordinacija planova mrktg.a na svakom stranom trţištu

6. Posebne metode i tehnike (nisu prisutne u domaćem)- odabir stranog trţišta,odabir

strategije nastupa na ino.trţ., strategije i taktike vođenja poslovnih
pregovora,osiguranje valutnih rizika,internacionalizacija poslovanja
KONCEPCIJE MEĐUNARODNOG MARKETINGA

Izvozna koncepcija

• povremeno uključivanje u međ.poslove

• proizvodnja locirana u domaćoj zemlji
• međunarodna aktivnost sekundarna
• komercijalna orijentacija (operativno)
• adaptacija proizvoda (ambalaţa, cijena pakiranje)-
prilagodjavanje proizvoda , a ne proizvođača
 PLURINACIONALNA KONCEPCIJA

• Mrktg. još uvijek usmjeren na domaće trţište

• Koncepcija utemeljena na superiornosti
preduzeća – ipak kontakt s inostranstvom
• Razlike od izvoza- preduzeće planira i
preduzima neke aktivnosti prije i poslije
kupoprodaje
• Prilagođava se stranom okruţenju
• POĈETAK INTERNACIONALIZACIJE
• Novi troškovi, ali na dugi rok – donosi
prednosti
 MULTINACIONALNA KONCEPCIJA
MM

• Međunarodna preduzeća – uvaţavaju razlike u

okruţenju i posmatraju svako trţište nezavisno
• Svaka zemlja dio neke veće regije (dijelovi svjetskog
trţišta)
• Strukturisanje trţišta- korištenje strategije adaptacije-
preduzeće se prilagođava stranom trţištu i
zadovoljavanju njegovih lokalnih potreba
• Višenacionalni interes (a ne interes jedne zemlje)
• Koriste multidomaće strategije - na trţištu se takmiči
istovremeno sa više strategija mrktg. koje su
zasebno prilagođene svakom od lokalnih trţišta
MULTIREGIONALNA KONCEPCIJA MM

• Primjena regionalnih strategija koje

međ.preduzeće moţe primjenjivati na širem
prostoru nekoliko drţava koje imaju
ujednačena glavna obiljeţja vanjskog
okruţenja
• Nastanak zbog brzog širenja međunarodnih
regionalnih integracija (EU, NAFA,ASEAN
itd)- cijepanje globalnog trţišta na nekoliko
izdvojenih regionalnih trţišta
• Standardizacija marketinških programa
 GLOBALNA KONCEPCIJA MARKETINGA

• Geocentrična orijentacija preduzeća

(svjetsko trţište kao globalno i sa stajališta
input i outputa)
• Globalno trţište moţe dosegnuti istim
osnovnim proizvodom, apelom i PP
• Kreira globalne strategije i standardne
mrktg. programe- sniţenje troškova
• Opšta strategija za cijeli svijet
• Stvara globalne proizvode i usluge koji su od
početka razvijani i lansirani na trţište kao
globalni
 PROCES MEĐUNARODNOG MARKETINGA

• Vremenski slijed aktivnosti menadzera preduzeća

1. Istraţivanje
2. Planiranje
3. Miksanje
4. Izvođenje
5. Kontrola
 1. ISTRAŽIVANJE
PROCIJENITI IZGLEDE ZA PRODAJU PROIZVODA

• Analiza stranih okruţenja

• Potrebe potrošača
• Konkurenciju
• Swot analiza(snage,slabosti,prilike,prijetnje)
• Analiza činilaca trţišne uspješnosti preduzeća i
konkurentskih prednosti za izbor ciljnih trţišta
• Tehnička istraţivanja i razvoj proizvoda
 2. PLANIRANJE

Utvrditi ciljeve- šta, ŠTA ODLUKA

gdje, kada ţelimo

postići svojim
aktivnostima
CILJ

GDJE KADA
STRATEGIJA - NA KOJI NAČIN MOŽEMO
DOSTIĆI CILJEVE

OPTIMALNO
KORIŠTENJE
ODABRANA
RESURSA I NJEGOVE
STRATEGIJA KONKURENTSKE
PREDNOSTI
PLAN = GLAVNI INSTRUMENT ZA USMJERAVANJE
I KOORDINIRANJE MARKETING AKTIVNOSTI

DETALJNO
RASČLANITI
MARKETING
AKTIVNOSTI

NOSIOCI
IZVOĐAČI VRIJEME PROSTOR TROŠKOVI
AKTIVNOSTI
 3. MARKETING MIX- OPERATIVNI
INSTRUMENT MARKETINŠKE POLITIKE

CIJENA

PROIZVOD

PROMOCIJA
DISTRIBUCIJA
 4. IZVOĐENJE

• Predstavlja organizaciju i provođenje zacrtanih

akcija u planu, a odnosi se na

NOSIOCE IZVOĐAČE PROSTOR DINAMIKU

 5. KONTROLA

Nadzor nad svim dijelovima procesa MM

PLAN KONTROLA IZVOĐENJE

PoreĎenje s
planom
STRATEŠKO UPRAVLJANJE MARKETINGOM

• Strateško upravljanje marketingom je proces

planskog i ciljnog povezivanja
marketinških potencijala preduzeća

MARKETINŠKI
POTENCIJALI
SAVREMENI
STRATEŠKO INSTRUMENTARIJ
ODLUČIVANJE -Za analizu,planiranje
izvoĎenje i kontrolu
 STRATEŠKI MARKETING PROCES

STRATEŠKA PROGNOZA UTVRĐIVANJE

ANALIZA
•BUDUĆIH •CILJEVA
•OKRUŢENJA TRENDOVA U ODABIR OBLIKOVANJE,
•STRATEGIJA STRATEGIJE ZA ODREĐIVANJE
•KONKURENCIJE PODRUĈJU USMJERAVANJE I
•PODRUĈJA CILJNA
•OSTALIH POSLOVANJA DJELOVANJA MARKETINŠKIH IZVODENJE
UTICAJNIH PREDUZEĆA TRŢIŠTA SVAKE CILJEVA
PREDUZEĆA MARKETINŠKIH
FAKTORA STRATEŠKE
PROGRAMA
JEDINICE
ZAŠTO MENADZER KORISTI STRATEŠKI PRISTUP
MEĐUNARODNOM MARKETINGU?

• Internacionalizacija i globalizacija
• Brzi tehnološki razvoj i tendencija skraćivanja
ţivotnog ciklusa proizvoda
• Integracija stranih trţišta
• Povezivanje nacionalnih trţišta u regionalna i
globalna
• Teţa odrţivost konkurentskih prednosti
• Povećana moć kupca
• Odnosi među kupcima se mijenjaju, smanjenje
broja dobavljača, istovremeno informatika dopušta
bolje veze s dobavljačima
 ANALITIČKA OSNOVA ZA STRATEŠKO
UPRAVLJANJE MM AKTIVNOSTIMA

IZBOR CILJNIH
ANALIZA STANJA ANALIZA MEĐ.
PREDUZEĆA I OKOLINE
TRŽIŠTA I TRŽ. SEG. IDENTIFIKACIJA
SELEKTOVANJE SKUPINE
PROGNOZA ISTRAŽIVANJE
ODABIR
RAZVOJA STRANIH TRŽ.
NAJPOVOLJNIJIH
POTROŠAĈA
STRATEŠKO UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM
MARKETINGOM

PLANIRANJE AKTIVNOSTI
MEĐUNARODNOG MARKETINGA
CILJEVI MEĐUNARODNOG MARKETINGA STRATEGIJE MEĐUNARODNOG
MARKETINGA

PROGRAM MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Nosioci Financijski
Marketinški miks aktivnosti učinci TERMINSKI PLAN
 GLOBALNA I /ILI LOKANA STRATEGIJA
(STANDARDIZACIJA I/ILI ADAPTACIJA)

• Globalni pristup – korištenje standardizacije mrktg.

programa
- isti proizvod s istom markom, ambalaţom, cijenom
i uslugom, isti distributivni kanali i promoviše na isti
način
• Lokalna strategija – pretpostavlja adaptaciju mrktg.
programa lokalnim
obiljeţjima svakog pojedinog
Elementi Globalna strategija Lokalna strategija
Standardizacija Adaptacija
Potrebe potrošača Homogene Heterogene
Tehnološki Visok Nizak
razvoj
Uštede u Visok Minimalne
troškovima
Komunikacije Internacionalne Lokalne
Distribucija Internacionalne Lokalna
Konzistentnost Visoka Niska
Globalni potrošači Mnogobrojni Malobrojni
Nacionalne Minimalne Važne
prepreke
Međunarodni živ. Dug Kratak
ciklus proizvoda
Marketinške Vrlo razvijene Slabo razvijene
institucije
Međunarodne Visok stepen jedinstva Nizak stepen jedinstva
ekonomske
integracije
 NIVOI REGIONALNE INTEGRACIJE

High
Political By encompassing both political and
Union economic integration, the union effectively
transforms itself into a country.

Economic Common Members more fully integrate their

+
Degree of economic integration

Union Market economies by coordinating their

economic policies

Customs Members also eliminate barriers that restrict

Common
Market Union + movement of factors of production among
themselves.

Free Trade Members also adopt common trade policies

Customs
Union Area + toward nonmember countries

Free Trade Member remove tariffs and other barriers to international trade among
Low themselves; however, each member may establish its own trade policies
Area with nonmember countries.
 OKRUŽENJE SVJETSKOG TRŽIŠTA

• EKONOMSKO OKRUŢENJE
• POLITIĈKO I ZAKONODAVNO OKRUŢENJE
• KULTURNO OKRUŢENJE
 UVOD

Svaka drţava društvenim, političkim, pravnim i

ekonomskim sistemom omeđuje rast, razvoj i način
poslovanja svakog preduzeća na
njenom području
• Na svakom stranom trţištu različiti su društveni,
politički, ekonomski i pravni sistemi ,različita je
kultura i različita je konkurencija
 EKONOMSKO OKRUŽENJE

• ekonomsko okruţenje specifično za svaku zemlju

• aspekt po kojem se dotična zemlja izdvaja i razlikuje
od ostalih u svijetu
• obiljeţja ekonomskog okruţenja
određuju privlačnost zemlje kao destinacije za
inostrane proizvode, usluge i/ili ulaganja
 EKONOMSKO OKRUŽENJE

U praksi potrebno analizirati s obzirom na

potencijalna djelovanja
na plan i program međunarodnog marketinga
• MAKRO PERSPEKTIVU
• MIKRO PERSPEKTIVU
 MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

ISHODIŠTE MAKROEKONOMSKOG OKRUŢENJNA NA

INOSTRANOM TRŢIŠTU
• ĈINE LJUDI SA SVOJIM ŢELJAMA I POTREBAMA
• EKONOMSKA POLITIKA NEKE ZEMLJE
Marketing proces strateškog planiranja osvjetljava prilike
To je dobitnički proces

External Market Environment

 MIKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

• Podrazumijeva konkurentsku sposobnost preduzeća

• Snage i mogućnosti da zadovolji inostranu potraţnju
• Uspješno takmičenje s prisutnom konkurencijom na
trţištu
DETALJNA ANALIZA EKONOMSKOG OKRUŽENJA
OMOGUĆAVA PRONALAŽENJE ODGOVORA

• Koliko je veliko
trţište ?
• Koja su osnovna
obiljeţja trţišta ?
 I. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

• Podloţno stalnim promjenama

• Najvaţniji pokazatelji razvrstani u sedam
kategorija
- ekonomski sistem
- bruto društveni proizvod
- stanovništvo i prihodi
- koncept ekonomskog napretka
- struktura potrošnje
- infrastruktura i ostali pokazatelji
 1. EKONOMSKI SISTEM

Teoretski dvije i tradicionalno

postoje dvije vrste čistih ekonomskih
sistema: kapitalistički i sistem drţavnog vlasništva
Praksa: kombinovano- elementi i jednog i drugog
Cilj ekonomskog sistema utiče na političku i
regulativnu kontrolu gospodarskih aktivnosti
UOČAVANJE I DEFINISANJE RAZLIKA MEĐU
EKONOMSKIM SISTEMIMA

• Kombinovano posmatranje

Metode alokacije Vrste vlasništva

resursa nad imovinom
i u
kontrole ekonomiji
MOGUĆE KOMBINACIJE NAD EKONOMSKIM
AKTIVNOSTIMA I VLASNIŠTVOM NAD
RESURSIMA
PRIVATNO MJEŠOVITO JAVNO
vlasništvo vlasništvo vlasništvo
kontrola

tržišna tržišna tržišna tržišno

privatno mješovito javno
mješovita mješovita mješovita mješovita
privatno mješovito javno
javno planska planska planska
privatno privatno privatno
 2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

• Bruto domaći proizvod predstavlja ukupnu

proizvodnju proizvedenu unutar neke zemlje
u datoj godini
• Bruto društveni proizvod predstavlja
proizvodnju koju su proizveli proizvodni
faktori koje posjeduje ta zemlja
• Bruto domaćim proizvodom mjeri se prihod
zemlje, a ako se podijeli s brojem stanovnika
dobije se u ukupnu kupovnu moć
pojedinačnih potrošača
 3. STANOVNIŠTVO I PRIHODI

• Broj stanovnika neke zemlje nije dovoljan

pokazatelj određivanja veličine trţišta
(značenje broja stanovnika moţe biti vaţno
npr. kod proizvoda niske cijene:
bezalkoholna pića, hemijske olovke, bicikli,
šivaće mašine itd.)
Potrošnja mnogih proizvoda ipak u korelaciji
s brojem stanovnika(npr. lijekovi, oprema za
obrazovanje, prehrambeni proizvodi)
BROJ STANOVNIKA,STOPE RASTA I DISTRIBUCIJA
U ODNOSU PREMA STAROSNIM GRUPAMA

• Usko povezani s potraţnjom za pojedinim

proizvodima
• Promjene u sistemu i distribuciji stanovništva bitno
će uticati na promjene u potraţnji
Npr. bogate zemlje – stabilna populacija, siromašnije
zemlje raste broj stanovništva
Kako će se to odraziti na potraţnju?
SVJETSKO STANOVNIŠTVO PO REGIJAMA ,2000-
2050, I OČEKIVANI ŽIVOTNI VIJEK ,1995-2000
(MILIONI)
Regije 2000 2025 2050 Očekivani
živ.vijek
Svijet 6070 7851 8919 65

Najrazv. regije 1194 1214 1220 75

Manje razvijene r. 4877 6610 7699 63
Nerazvijene reg. 688 1149 1675 49
Afrika 796 1292 1803 50
Evropa 728 696 632 73
Latinska Amerika 520 687 768 69
Okeanija 31 40 46 73
Sjeverna Amerika 316 394 448 76
Azija 3680 4742 5222 66
 RURALNO I GRADSKO STANOVNIŠTVO
2001-2030 (U MILIONIMA)

Regije Gradsko Ruralno % Gradskog

2001 2030 2001 2030 2001 2030
Svijet 2923 4980 3211 3289 47,7 60,20
Najrazvijenije r. 902 1005 292 1212 75,5 82,60
Manje razvijene 2002 3976 2919 3078 40,9 56,40
Nerazvijene r. 179 582 505 750 26,2 43,70
Afrika 307 787 506 702 37,7 53,00
Azija 1414 2679 2307 2271 38,0 54,10
Evropa 534 540 192 130 75,6 80,50
Latinska Amer. 399 680 127 116 75,8 83,20
Sjeverna Amer. 246 335 71 70 77,6 84,50

Okeanija 23 32 8 8 74,3 74,30

 4. KONCEPT EKONOMSKOG NAPRETKA

• Koncept se temelji na teoriji međunarodnog

ţivotnog proizvoda
• Sve značajnija uloga zemalja u razvoju
• Teoretski razvijene zemlje imaju ulogu inovatora u
razvoju proizvoda
i/ili tehnologije, druge razvijene zemlje preuzimaju
proizvode, ali se proizvodnja uskoro seli u zemlje u
razvoju (proizvodnja tekstila, obuće,radio, TV)
Voditi računa o zemljama čiji trţišni potencijal
jača
 ČINIOCI PO KOJIMA SE PREPOZNAJE
NAPREDNA ZEMLJA

• Visoka vrijednost makroekonomskih pokazalaca (BDP i ND)

• Visoka vrijednost potrošnje po stanovniku
• Relativno niske stope porasta stanovništva
• Relativno mali broj zaposlenih u primarnom sektoru
• Razvijen tercijarni sektor
• Raznovrsna proizvodnja
• Višak proizvoda i usluga
• Raspoloţivost kapitala za ulaganja
• Razvijena tehnologija i značajna ulaganja za istraţivanje i
razvoj
• Pristupačni znatni izvori energije po niskoj jediničnoj cijeni
 5. STRUKTURA POTROŠNJE

• Obiljeţja koja upućuju na strukturu potrošnje

- kupovna moć
- volumen moguće potrošnje
- struktura potrošnje
- potrošačke navike
UDIO PRIHODA KOJI SE TROŠI NA EGZISTENCIJALNE
PROIZVODE I USLUGE PREDSTAVLJA
1. INDIKACIJU STEPENA RAZVIJENOSTI TRŢIŠTA
2. OMOGUĆAVA APROKSIMATIVNU PROCJENU
DIJELA PRIHODA KOJIM POTROŠAĈI RASPOLAŢU U
SVRHU KUPOVINE OSTALIH PROIZVODA
 SAVREMENI TREND- MIGRACIJE
STANOVNIŠTVA

• Razlozi migracije: ţelja za obrazovanjem, bolja zdravstvena

zaštita, prilike za zapošljavanje, bolji ţivotni standard
• Stanovnici gradova obično su bolje obrazovani, imaju više
prihode i zavisni su od drugih za većinu svoje potrošnje, dok
seosko stanovništvo samostalno podmiruje svoje potrebe
• Za preduzeća su gradovi KONCENTRISANA
TRŢIŠTA VEĆE KUPOVNE MOĆI, LJUDI SPREMNIJI
PRIHVATATI NOVO,
NAJBOLJA INFRASTRUKTURA
(olakšava market.aktivnosti)
Urbanizaciju potrebno provoditi planski
(loš primjer Mexico City)
 6. INFRASTRUKTURA

• Uključuje komunikacione, saobraćajne i energetske

sisteme u jednoj zemlji
• Marketinške aktivnosti npr. istraţivanje trţišta i
promocija neposredno zavise od stanja i kakvoće
sistema komunikacija – poštanskog, telefonskog,
telekomunikacionog
 SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

• Cestovne i ţeljezničke saobraćajnice , plovni putevi

i postojeći sistemi zračnog saobraćaja - određuju
logističke aspekte poslovanja na određenom trţištu
• Stanje i kakvoća saobraćajnog sistema i
infrastrukture variraju u zavisnosti od stepena
ekonomskog razvoja i napretka zemlje
 TRŽIŠNE INSTITUCIJE

1. Razvoj i planiranje proizvoda (instituti,

laboratorije, indust. dizajn)
2. Standardizacija i tipizacija
3. Otprema i sakupljanje (otpremništva,
špedicije)
4. Olakšanje prodaje (sajmovi, robne berze)
5. Uskladištenje (javna skladišta)
6. Transportovanje (po vrstama transporta)
7. Finansiranje (banke, štedionice)
8. Pokrivanje rizika (osiguravajuća d.)
9. Trţišne informacije (instituti, zavodi i sl.)
 7. OSTALI POKAZATELJI

Drugi pokazatelji koji upućuju na

opšte stanje gospodarstva:
- Pokazatelji proizvodnje
(čelika, automobila, el. energije, drvne
industrije, ţelj. saobraćaj)
- Pokazatelji cijena (zlata, bakra, čelika)
- Finansijski pokazatelji
Ponuda novca na trţištu, kursevi kretanja
valuta na deviznom trţištu, podaci o
kretanju inflacije)
 II . MIKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

• Mikroekonomsko okruţenje predstavlja

okruţenje konkretnog proizvoda i/ili trţišta, a
u najuţem
smislu podrazumijeva konkurenciju.
Prije konkretnih odluka treba :
1. identifikovati izvore i vrste konkurencije
2. ispitati vlastite snage i slabosti u odnosu na
konkurenciju
 1. KONKURENCIJA

• Konkurenciju na stranom trţištu mogu predstavljati :

- lokalni proizvođači
- proizvođači iz zemlje porijekla
konkretnog poduzeća
- proizvođači iz trećih zemalja
Npr. Volkswagen na francuskom trţištu ima sljedeće
konkurente:
Domaće proizvođače: Renault, Peugeot,
proizvođače iz zemlje porijekla Opel i BMW, treće
zemlje Fiat, Toyota-Japan, Hyndai-Juţna Koreja
 ANALIZA KONKURENCIJE

• Zavisno od vrste potraţnje na koju su usmjereni marketinški

napori i akcije:

postojeću (odnosi se na proizvod kojim se zadovoljava

određena na trţištu potreba)
latentnu (postoji potreba, ne i proizvod)

ODLUKA O NASTUPU:
- UTVRDITI KOLIKO SE KONKURENATA USMJERILO PREMA
POJEDINOJ VRSTI POTRAŢNJE I KOJA JE KATEGORIJA
POTRAŢNJE ONA NA KOJU SE ORIJENTISAO NAJVEĆI BROJ
PREDUZEĆA
2. UTVRĐIVANJE KONKURENTSKI PREDNOSTI
PREDUZEĆA

• Konkurentska prednost moţe se razlikovati

od trţišta do trţišta
• Procjena konkurentske prednosti zahtjevan
zadatak
• Različiti obrasci i pristupi utvrđivanju
konkurentskih prednosti
• Benchmarking – metoda analiza
konkurencije i utvrđivanja vlastitih
konkurentskih prednosti i nedostataka
 II. POLITIČKO I ZAKONODAVNO
OKRUŽENJE

• Poslovne transakcije i odlučivanje u

međunarodnom marketingu pod uticajem su
političkih okruţenja zemalja uključenih u
međunarodno poslovanje
• Politika moţe uticati na međunarodni marketing na
različite načine
POLITIČKE PROMJENE POSLJEDNJIH DESET
GODINA

• Otvaranje trţišta, razvoj trţišne ekonomije

(bivše socijalističke zemlje) – još uvijek prisutni
politički rizici
1. procjena političkog okruţenja i rizika koncentrisana na
utvrđivanje postojećih i predviđanje mogućih budućih
odluka političkog karaktera koje bi potencijalno mogle
ugroziti inostrane operacije
2. Pravilno odrediti prilike koje bi potencijalno trţište moglo
ponuditi
 PROMJENE U POLITICI VLADE, POLITIČKI
KONFLIKTI I NEMIRI IMAJU BITNE POSLJEDICE U
MEĐUNARODNOM POSLOVANJU
• Potrebno neprekidno pratiti i predviđati promjene u
političkom okruţenju
• Ugraditi sistem koji će biti u funkciji monitoringa s
aspekta političkog okruţenja- kontinuirano
prilagođavanje kojim će se maksimalno povećati
nove prilike i svesti na minimum gubici
POSLOVANJE MEĐUNARODNIH PREDUZEĆA
POD UTICAJEM JE POLITIKE NA TRI NAČINA:

1.Kroz model vlasništva karakterističan za poslovnicu

matičnog preduzeća
2.Temeljem upravljanja poslovnicom
(kroz njen rast i razvoj)
3. Kroz sam proizvod, tehnologiju
i upravljačka znanja i vještine u
poslovnici
 I. BITNA OBILJEŽJA POLITIČKOG
OKRUŽENJA

• Politička stabilnost ključna varijabla koju

treba procijeniti prije nastupa na
inostranom trţištu
• Paţljivo istraţivanje, upoznavanje i praćenje
političkog okruţenja nuţno prije nastupa na
inostranom trţištu
 1. IZVORI POLITIČKIH PROBLEMA

• Javljaju se kada je uočeno postojanje opasnosti da

zbog političkih akcija vlade ili određenih interesnih
grupa djelovanje i operacije preduzeća budu
djelimično i u cijelini ugroţeni
• Politički suverenitet
• Politički konflikti
 A) POLITIČKI SUVERENITET

• Ţelja zemlje domaćina da uvede autoritet nad

inostranim poslovanjem putem različitih sankcija
• Sankcije - kontinuirane i povremene, uglavnom
predvidljive
• Problem prisutan kod zemalja u razvoju (zaštita
svoje nezavisnosti)
 ŠTA MARKETINŠKI STRUČNJACI TREBAJU
ZNATI O POLITIČKOM SUVERENITETU?

• Poznavati sadašnje i buduće trendove u

odnosu prema političkom suverenitetu na
svim ključnim trţištima.
• Pratiti i prikupljati informacije o obiljeţjima i
ponašanju vaţnih političkih institucija
• Upoznati vaţne političke stranke
• Glavne odrednice ekonomske politike koju
vodi vlada na inostranom trţištu
(npr. podsticajne mjere izvoza)
 B) POLITIČKI KONFLIKTI

• Podrazumijeva nerede, unutrašnje sukobe tj.

građanske ratove zavjere, urote, atentate
(primjer bivše SFRJ, iranski Šah Reza Pahlavi)
• Nastali politički konflikt moţe rezultirati
povoljnijom poslovnom klimom u odnosu na
onu koja je prethodila dotičnom događaju
(npr. ubistvo Indire Gandhi)
• Djelovanje političkog konflikta na
međunarodno poslovanje moţe biti
posredno (promjene u politici vlade) i
neposredno (otmice, terorizam)
 2. POLITIČKA INTERVENCIJA

• Političkom intervencijom smatra se odluka

vlade zemlje domaćina da inostrane
poslovne subjekte koji djeluju na trţištu
dotične zemlje prisili na promjenu u
operacijama, poslovnoj politici i strategiji
• Pojavni oblici: od kontrole do potpunog
preuzimanja ili anktiranja inostranog
preduzeća
 VRSTE INTERVENCIJA

• Eksproprijacija
• Domestifikacija
• Ostali oblici intervencije
 2.1. EKSPROPRIJACIJA

• Izvlaštenje je najstroţi oblik političke

intervencije
• Podrazumijeva sluţbeno preuzimanje
imovine inostranog preduzeća od strane
zemlje domaćina, a radi korištenja imovine u
javnom interesu
Međunarodno pravo priznaje
eksproprijaciju, ali subjekt dobiva
kompenzaciju po trţišnoj vrijednosti u
konvertibilnoj valuti
 2.2. DOMESTIFIKACIJA

• Udomljenje je puzajuća eksproprijacija

• To je proces kojim se stranom preduzeću
postepeno smanjuje kontrola nad
vlasništvom putem nametnutih ograničenja
• Cilj domestifikacije je prisiliti strane ulagače i
upravu da se odrekne prava vlasništva i
upravljanja koja su postojala
prije domestifikacije
 MJERE DOMESTIFIKACIJE

• Postupni transfer vlasništva na rezidente

• Promicanje rezidenta na više nivoe
upravljanja
• Prenošenje procesa odlučivanja na
rezidente
• Lokalna proizvodnja što većeg broja
komponenti umjesto uvoza iz matične
zemlje
• Specifična izvozna regulativa kojom se
diktira učestvovanje u međunarodnoj
razmjeni
 2.3. OSTALI OBLICI INTERVENCIJA

• Većinom imaju oblik zakonom propisanog akta ili

dekreta donesenih radi zaštite vaţnih nacionalnih
interesa
• Pojavni oblik intervencije koji se primjenjuje i na
domaću i na stranu poslovnu aktivnost – ipak
specijalno su kreirani radi djelovanja na inostrane
poslovne subjekte
UOBIČAJENI OBLICI INTERVENCIJA VLADE

• Kontrola kretanja deviznih kurseva i raspolaganja

deviznim sredstvima
• Uvozna ograničenja
• Kontrola trţišta
• Porezna kontrola
• Kontrola cijena
• Ograničenja u vezi s radnom snagom
 3. ANALIZA POLITIČKE PERSPEKTIVE

Analiza političke situacije u stranoj zemlji s kojom se

ţeli poslovati :
• Tip vlade
• Stabilnost vlade
• Kvalitet vlade
• Promjene u politici vlade
• Stav zemlje /vlade o ulaganju stranog kapitala
• Međunarodne veze s vladama drugih zemalja
• Stav vlade prema zapošljavanju stranaca
• Bliskost vlade i naroda
 SLIKA :
ANALIZA SNAGA POLITIČKOG OKRUŽENJA
POLITIĈKE SNAGE U STRANOJ ZEMLJI (ZEMLJI DOMAĆINU
•Politička klima
Djelovanje vlade
Nacionalna sigurnost i suverenitet
•Nacionalno blagostanje
Nacionalni ugled
Polititčka ideologija i interesne srupe

AKTIVNOSTI VLADE DOMAĆINA

•Ĉvrstina,slovljena nabavka od lokalnih proizvođača,netarifne prepreke,subvencije
•Uslovi poslovanja,vlasnički uslovi,bojkotiranje,preuzimanje

POLITIĈKE SNAGE I OKRUŢENJE U MEĐUNARODNE

ZAKONODAVNE SNAGE
ZEMLJI PORIJEKLA PREDUZEĆA

PROCJENA POLITIĈKOG RIZIKA

 STRATEGIJE ZA SMANJENJE RIZIKA

• Partnerstvo s lokalnim preduzećima

• Povlašteni status
• Vertikalna integracija
• Lokalno posuđivanje
• Minimalizacija ulaganja
• Osiguranje od političkog rizika
 4. PROCJENA POLITIČKOG RIZIKA

• Razlozi procjene političkog rizika

- identifikacija onih zemalja koje su
politički rizične za međunarodno
poslovanje, ali ne da bi odmah bile
odbačene
- identifikacija jako rizičnih zemalja koje
se moraju izostaviti iz razmatranja
- identifikacija zemalja u kojima se političke
prilike mijenjaju na bolje
 4.1.
OSNOVNE KATEGORIJE POLITIČKOG RIZIKA

• Makro rizici – proizilaze iz onih djelovanja i politike

vlade što su usmjereni na sva strana preduzeća koja
u dotičnoj zemlji posluju
• Mikro rizici – povezani s djelovanjima koja pogađaju
određena, odabrana područja poslovanja stranih
preduzeća u zemlji domaćinu
 4.2
DEFINICIJE I VRSTE POLITIČKOG RIZIKA

• Zašto se javlja politički rizik?

- opšta nestabilnost lokalnog političkog
sistema
- buduća djelovanja vlade koja bi
mogla prouzrokovati gubitak ulagaču
Politički rizik treba razlikovati od trţišnih
rizika koji proizilaze iz neizvjesnosti budućih
troškova, potraţnje i konkurencije
 PODJELA POLITIČKIH RIZIKA

• Međuzavisnost između političkih i trţišnih fenomena

nameću potrebu procjene svih rizika poduhvata,
bez razlike između trţišnih i političkih
1. Rizik opšte nestabilnosti
2. Rizik vlasništva/kontrole
3. Rizik poslovanja
4. Rizik transfera
 4.3.
MODEL ZA PROCJENU POLITIČKOG RIZIKA

• Za donošenje ključne odluke potrebni odgovori na

sljedeća pitanja:
- Koliko je stabilan politički sistem zemlje domaćina?
- Koliko bi sadašnja vlada mogla ostati na vlasti?
- Koliku paţnju sadašnja vlada posvećuje tekućim
pravilima poslovanja?
- Kakve bi promjene mogla donijeti nova vlada?
- Kako bi promjene u pravilima poslovanja mogle
ugroziti bezbjednost i profitabilnost ulagačkog
poduhvata? Šta bi se u svjetlu tih efekata moglo
učiniti već sada?
 4.4. OSIGURANJE OD POLITIČKOG RIZIKA

• Mogućnost osiguranja od političkih rizika npr.

agencija američke Vlade osnovana 1969. Overseas
Private Investment Corporation – osiguranje od
rizika nekonvertibilnosti, eksproprijacije, ratova,
revolucija, pobuna u oko 85 zemlja u razvoju
• AIG (American International Group)
• Lloyd’s London
• HBOR – potiče nastup hrvatskih preduzeća
na inostranim trţištima, krediti i osiguranje od
nekomercijalnih ili političkih rizika
 5. OSJETLJIVOST PROIZVODA
NA POLITIČKO OKRUŽENJE

• Različiti proizvodi različiti stepen osjetljivosti na

činioce političkog okruţenja
• Neka od pitanja o kojima je moguće ustanoviti
hoće li proizvod na inostranom trţištu izazvati
političku pozornost
 6. STRATEŠKI ODGOVOR PREDUZEĆA NA
POTEŠKOĆE U POLITIČKOM OKRUŽENJU
STRANOG TRŽIŠTA
• Postoje tri opcije
1. adaptacija
2. povlačenje i odlazak s trţišta
3. pokušaj protivprijedlozima i
protivmjerama