BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III
FOTOOTPORNICI
Laboratorijska vježba - III

mr.sci. Sejfudin AGIĆ dipl.ing.elektro.

Profesori/Mentori:
Jasmina OMERDIĆ dipl.ing.elektro.
Ime i prezime učenika: Ahmed Mahmutović Razred: IIIT3
Stručno zvanje: Tehničar Računarstva
Datum izrade: 24.2.2024. Ocjena:

Tuzla, mart/ožujak 2024.

Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla

Tel/Fax : +387 35 281 167
ets.tuzla@montk.gov.ba
www.etstuzla.edu.ba
https://enastava.etstuzla.edu.ba
1. TEORIJSKA PRIPREMA
1.1. FOTOOTPORNIK

Fotootpornik je elektronička komponenta kojoj se djelovanjem svjetlosti mijenja električni otpor.

Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor. Za fotootpornik se često koristi kratica LDR (engl. light
dependent resistors, skraćeno LDR, photoresistors, photoconductive cell, njem. Fotowiderstand)
element je čiji električni otpor ovisi o osvjetljenosti njegove površine.

Osvjetljavanjem fotootpornika stvaraju se parovi nosilaca naboja elektron-šupljina, a time se povećava

vodljivost materijala, tj. smanjuje električni otpor.

Slika 1.1. Kućište fotootpornika

Za izradu fotootpornika primjenjuju se kadmijev sulfid (CdS), kadmijev selenid (CdSe), germanij
(Ge), olovni sulfid (PbS), indijev antimonid (InSb) i olovni selenid (PbSe). Izrađuju se tako da se
kadmijev sulfid rasporedi u vijugavom obliku na keramičkoj podlozi kako bi se postigla veća površina
(slika 1.1).

Fotootpornici se upotrebljavaju za mjerenje osvjetljenosti, osobito u fotografiji i kao sklopke u

uređajima za brojenje, automatsko zatvaranje vrata, automatsko osvjetljavanje i u alarmnim uređajima.
U takvim uređajima fotootpornik je ugrađen u djelitelj napona u bazi tranzistora za uključivanje (slika
1.2).

Slika 1.2. Uključivanje tranzistorske sklopke pomoću fotootpornika

Slika 1.3 prikazuje simbol fotootpornika.

1
 Slika 1.3. Simbol fotootpornika
1.2. VRSTE FOTOOTPORNIKA
Na osnovu materijala koji se koristi, fotootpornici se mogu podijeliti u dva tipa: intrinzične i
ekstrinzične. Intrinzični fotootpornici koriste nedopirane materijale kao što su silicijum ili
germanijum. Fotoni koji padaju na uređaj pobuđuju elektrone iz valentnog pojasa u provodni pojas.
Ovo stvara više slobodnih elektrona u materijalu koji su dostupni za nošenje struje, a samim tim i
manji otpor. Ekstrinzični fotootpornici su napravljeni od materijala dopiranih nečistoćama, koji se
nazivaju i dopanti. Dopanti stvaraju novi energetski pojas iznad postojećeg valentnog pojasa, naseljen
elektronima. Ovim elektronima je potrebno manje energije za prijelaz u provodni pojas zahvaljujući
manjem energetskom razmaku. Rezultat je uređaj osjetljiv na različite valne dužine svjetlosti. Bez
obzira na to, oba tipa će pokazati smanjenje otpora kada su osvijetljeni. Što je jači intenzitet svjetlosti,
veći je pad otpora. Stoga je otpor LDR-a inverzna, nelinearna funkcija intenziteta svjetlosti (slika 1.4).

Slika 1.4 Zavisnost fotootpora od svjetlosti

Prema spektralnim karakteristikama fotootpornika, može se podijeliti na tri tipa fotootpornika:

ultraljubičasti fotootpornici, infracrveni fotootpornici i fotootpornici vidljive svjetlosti.
Slika 1.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku fotootpornika za sve vrste fotootpornika.

Slika 1.5 Strujno-naponska karakteristika fotootpornika

2
1.3. ZAVISNOST OD TALASNE DUŽINE

Osjetljivost fotootpornika varira u zavisnosti od talasne dužine svjetlosti. Ako je talasna dužina izvan
određenog opsega, to uopšte neće uticati na otpor uređaja. Može se reći da LDR nije osjetljiv u tom
rasponu svjetlosnih talasnih dužina. Različiti materijali imaju različite jedinstvene krive spektralnog
odgovora talasne dužine u odnosu na osjetljivost. Spoljašnji otpornici zavisni od svjetlosti su
generalno dizajnirani za duže talasne dužine svjetlosti, sa tendencijom ka infracrvenom (IR). Prilikom
rada u IR opsegu, mora se voditi računa da se izbjegne nakupljanje toplote, što bi moglo uticati na
mjerenja promjenom otpornosti uređaja zbog toplotnih efekata. Slika 1.6 predstavlja spektralni
odgovor fotoprovodnih detektora izrađenih od različitih materijala, sa radnom temperaturom
izraženom u K i napisanom u zagradama.

Slika 1.6. Spektralna osjetljivost fotootpornika izrađenih od različitih materijala

1.4. OSJETLJIVOST FOTOOTPORNIKA

Otpornici zavisni od svjetlosti imaju manju osjetljivost od fotodioda i fototranzistora. Fotodiode i

fototranzistori su pravi poluprovodnički uređaji koji koriste svjetlost za kontrolu protoka elektrona i
rupa preko P-N spojeva, dok su otpornici zavisni od svjetlosti pasivne komponente, bez P-N spoja.
Ako je intenzitet svjetlosti konstantan, otpor se i dalje može značajno razlikovati zbog promjena
temperature, tako da su osjetljivi i na promjene temperature. Ovo svojstvo čini LDR-ove neprikladnim
za precizna mjerenja intenziteta svjetlosti.

1.5. LATENCIJA

Još jedna zanimljiva osobina fotootpornika je da postoji vremenska latencija između promjena u
osvjetljenju i promjena otpora. Ovaj fenomen se naziva stopa oporavka otpora. Obično je potrebno
oko 10 ms da otpor potpuno padne kada se svjetlost nanese nakon potpunog mraka, dok može biti
potrebno i do 1 sekunde da se otpor vrati na početnu vrijednost nakon potpunog uklanjanja svjetlosti.
Iz tog razloga LDR se ne može koristiti kada se snimaju ili koriste brze fluktuacije svjetlosti za
pokretanje kontrolne opreme. Ali u isto vrijeme latentno svojstvo se eksploatiše u nekim drugim
uređajima, kao što su audio kompresori, gdje je funkcija otpornika zavisnog od svjetlosti da ublaži
odziv.

3
1.6. PRINCIP RADA FOTOOTPORNIKA

Princip rada fotootpornika (slika 1.7) zasniva se na unutrašnjem fotoelektričnom efektu. Fotoosjetljivi
otpornici se formiraju postavljanjem elektrodnih vodova na oba kraja poluvodičkog fotoosjetljivog
materijala i kapsuliranjem u kućište cijevi s prozirnim prozorom. Kako bi se povećala osjetljivost,
dvije elektrode se često prave u obliku češlja. Materijali koji se koriste za izradu fotootpornika su
uglavnom poluvodiči poput metalnih sulfida, selenida i telurida. Premazivanje, prskanje, sinterovanje i
druge metode se koriste za izradu vrlo tankog fotootpornika i omske elektrode u obliku češlja na
izolacijskoj podlozi. Vodovi su povezani i zapečaćeni u zapečaćenom kućištu sa ogledalom koje
prenosi svjetlost kako bi se spriječilo da vlaga utiče na njegovu osjetljivost. Nakon što upadna svjetlost
nestane, parovi elektron-rupa nastali uzbudom fotona će se rekombinovati, a otpor fotootpornika će se
vratiti na svoju prvobitnu vrijednost. Kada se napon dovede na metalne elektrode na oba kraja
fotootpornika, struja prolazi kroz njega. Kada je fotootpornik ozračen svjetlošću određene talasne
dužine, struja će se povećavati s intenzitetom svjetlosti, čime će se postići fotoelektrična konverzija.
Fotootpornik nema polaritet i isključivo je otporni uređaj. Može se koristiti i sa jednosmernim i
naizmeničnim naponom. Vodljivost poluprovodnika zavisi od broja nosilaca u provodljivom pojasu
poluprovodnika.

Slika 1.7. princip rada fotootpornika

1.7 PRIMJER PRIMJENE FOTOOTPORNIKA

Na slici 1.8 prikazana je primjena fotootpornika kod uličnih svjetiljki, za kontrolu njihovog
uključivanja i isključivanja. Kada na fotootpornik pada dnevna svjetlost, to prouzrokuje isključivanje
svjetiljki. U uslovima slabe osvijetljenosti, npr. u sumrak, fotootpornici aktiviraju ulične svjetiljke.

4
Slika 1.8. Električna šema uređaja za aktivaciju svjetiljki

5
2. LABORATORIJSKA VJEŽBA

2.1. SENZORI SVJETLA ZA VELIKE STRUJE I ZA PRIMJENU U ELEKTRONICI

Slika 2.1. Fotootpor u baznom djelitelju napona (Circuit Wizard)

Slika 2.2. Fotootpor u baznom djelitelju napona (Circuit Lab)

6
 Slika 2.3. Senzor svjetla sa interfejsom za velike struje

Slika 2.4. Senzor svjetla sa slike 2.3 realiziran u Circuite Wizard

Slika 2.5. Senzor svjetla sa slike 2.3. realiziran u Circuit Lab

7
 Slika 2.6. Senzor svjetla za upravljanje u elektronici

ZADATAK I

U softverskom paketu Circuit Wizard (Circuit Lab ili Multisim) spojiti šemu sa fotootpornikom sa
slike 2.1 (ili 2.2, dakle, samo jednu od ove dvije šeme, zavisno od izabranog softvera):

1. Koja je uloga fotootpornika u baznom djelitelju napona?

2. Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje istosmjerni
motor (MT1)?

ZADATAK II

U softverskom paketu Circuit Wizard (Circuit Lab ili Multisim) realizirati Senzor svjetla sa slike 2.3
(ili 2.4 ili 2.5, dakle, samo jednu od tri ponuđene šeme, zavisno od izabranog softvera). Upotrebiti
operacioni pojačavač μA741, SPDT Relay, a na rele priključiti istosmjerni motor kao na slici 2.1 (ili
2.2).
1. Odrediti kad je rele uključen, a kad je isključen?
2. Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje istosmjerni
motor (MT1)?
3. Realirati (prepraviti postojeću šemu) tako da od sklopa napravite senzor tame? Prikazati i
tu šemu.

ZADATAK III

U softverskom paketu Circuit Wizard (Circuit Lab ili Multisim) realizirati Senzor svjetla sa slike 2.6

1. Odrediti kad je Led dioda D1 uključen, a kad je isključen?

2. Realirati (prepraviti postojeću šemu) tako da od sklopa napravite senzor tame? Prikazati i
tu šemu.

NAPOMENA:

Kad je fotootpornik (LDR) u mraku, prema tvorničkim podacima ima otpor oko 10MΩ.
Kad je fotootpornik obasjan jarkim svjetlom, prema tvorničkim podacima ima otpor oko 300Ω.
DAKLE, FOTOOTPORNIK MOŽEMO SIMULIRATI OBIČNIM OTPORNIKOM KOJEM JE U
JEDNOM SLUČAJU VRIJEDNOST OTPORA 10MΩ (u mraku), A U DRUGOM SLUČAJU 300Ω
(obasjan svjetlošću), PA CIJELU VJEŽBU, ZADATAK I I ZADATAK II, MOŽEMO REALIZIRATI
I U MULTISIM-U.

8
3. IZRADA LABORATORIJSKE VJEŽBE
ZADATAK I

Slika 3.1. šema sa fotootpornikom sa slike 2.1 u softverskom paketu Circuit Wizard

1. U baznom djelitelju napona fotootpornik omogućuje automatsko upravljanje svjetlom na

temelju okolnih svjetlosnih uvjeta.
2. Za vrijednosti otpora R = 3,28 kΩ, i vrijednost osvjetljenosti od 883 lux-a istosmjerni motor
prestaje sa radom. (u programskom paketu Circuit Wizard nije bilo moguće uočiti usporavanje
motora)

ZADATAK II

Slika 3.2. Šema senzora svjetla sa slike 2.4 u softverskom paketu Circuit Wizard

9
1. Relej je isključen dok je na fotootporniku vrlo veliki otpor, odnosno dok je na fotootporniku
osvjetljenost minimalna. Osvjetljavanjem fotootpornika i smanjivanjem njegove otpornosti
relej se uključuje.
2. Za vrijednost otpora manji od R = 6,69 kΩ i vrijednosti osvjetljenosti manje od 865 lux-a
istosmjerni motor se isključuje. (u programskom paketu Circuit Wizard nije bilo moguće
uočiti usporavanje motora)

Slika 3.3. a) Šema senzora tame nakon modifikacije šeme senzora svjetla sa slike 3.2.

Slika 3.3. b) Šema senzora tame nakon modifikacije šeme senzora svjetla sa slike 3.2.

10
ZADATAK III

Slika 3.4. Šema senzora svjetla sa slike 2.6. u softverskom paketu Circuit Wizard

1. LED dioda je uključena za vrijednost osvjetljenosti na fotootporniku u rasponu od 10 lux do

644 lux-a, pri vrijednostima otpora u intervalu od 10 MΩ do 63,31 kΩ. Za veće vrijednosti od
644 lux-a (645 lux – 1000 lux) LED dioda se gasi.

2.

Slika 3.5. Šema senzora tame u softverskom paketu Circuit Wizard

4. LITERATURA

11
1. Ranko Vojinović, Radovan Božović, Osnove elektronike, Udžbenik za prvi razred srednje
stručne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, 2020.
2. Stojan Ristić, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Niš, Niš 2010.
3. Jasmina Kotur, Stanko Paunović, Analogni elektronički sklopovi, Zagreb 2009.
4. Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
5. Tomislav Brodić, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
6. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna knjiga Beograd, Beograd
1986.
7. Sejfudin Agić, Sabina Mešković Bašić, Elektronika za I razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, Tuzla, 2022.
8. Sejfudin Agić, Sabrina Kahrimanović, Elektronika za II razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, Tuzla, 2022.
9. Sejfudin Agić, Jasmina Omerdić, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, 2022.
10. Sejfudin Agić, Praktična nastava za II razred, JU Mješovita srednja elektrotehnička škola
Tuzla, školska 2023/24. godina.
11. Jasmina Omerdić, Edin Zulfić, Impulsna Elektronika za III razred, JU Mješovita srednja
elektrotehnička škola Tuzla, 2022.
12. www.elektronika.ba
13. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/
14. https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/materijali__poluvodici.pdf
15. http://mikroelektronika.elfak.ni.ac.rs/files/Semiconductors_Slides.pdf
16. https://slideplayer.com/slide/14423358/
17. www.multisim.com
18. https://mounishkokkula.wordpress.com/ldr/
19. https://eepower.com/resistor-guide/resistor-types/photo-resistor/#
20. https://robocraze.com/blogs/post/what-is-the-ldr-sensor
21. https://www.utmel.com/blog/categories/resistor/photoresistor-basics-types-principles-and-
applications#6

12