Professional Documents
Culture Documents
Referat iz psihologije
Uvod..............................................................................................................3
Zašto dolazi do ovisnosti...............................................................................4
Simptomi ovisnosti........................................................................................5
Posljedice ovisnosti.......................................................................................6
Apstinencijska kriza.......................................................................................7
Liječenje ovisnosti.........................................................................................8
Statistički podatci o ovisnicima.....................................................................9
Zaključak......................................................................................................10
Popis literature............................................................................................11
2
UVOD
Heroin je teška droga čija je proizvodnja i uporaba zabranjena u većini država diljem
svijeta. Unatoč tome, heroin je jedan od najčešćih rekreacijskih opijata i najjači ulično
dostupan narkotik. Polusintetička je teška droga koja se proizvodi iz morfina, a prema
djelovanju pripada opiodima. Iako je zabranjen u većini država ima iznimaka poput
Ujedinjenog Kraljevstva gdje služi kao zamjena morfinu. Heroin ima veliki potencijal za
razvijanje ovisnosti te ako se uzima svaki dan, ovisnost se može razviti unutar 10 do 20 dana.
Heroin djeluje jako brzo (za 5-8 minuta), a može se konzumirati ušmrkavanjem (sluznicom
nosa), pušenjem (udisanjem pare) i injekcijom. Nakon unošenja njegovo djelovanje traje
obično od 3 do 5 sati.
U medicinskom smislu ovisnost se definira kao kronična (dugotrajna) i recidivirajuća
(ponavljajuća) bolest. Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinacija ova dva vida. Temelji
se na poticanju ili izazivanju povećanog ili smanjenog stupnja aktiviranosti središnjeg
živčanog sustava.
3
ZAŠTO DOLAZI DO OVISNOSTI?
Nakon konzumacije, na putu prema mozgu, heroin se ponovno pretvara u morfin koji
povezuje molekule na stanice koje zovemo opioidni receptori. Ti se receptori nalaze po
cijelome tijelu, ali pogotovo na dijelovima za percepciju boli i nagrada. Receptori opioida su
smješteni u moždanom deblu koji kontrolira automatske procese koji su nužni za život kao
što je krvni pritisak, uzbuđenje i disanje.
Nakon dužeg uzimanja heroina dolazi do promjena u funkcioniranju mozga, javlja se
tolerancija što znači da su potrebne sve veće količine droge kako bi se postigao prvotni
osjećaj euforije i javlja se potreba za neprestanim konzumiranjem droge kako bi se izbjegli
simptomi prekida uzimanja droge.
4
SIMPTOMI OVISNOSTI
Postoje određeni znakovi i simptomi ovisnosti o heroinu koji se mogu primijetiti kod
osobe za koju se sumnja da je na heroinu. Mnogi od njih se odnose na učinke koje droga ima
na tijelo. Tu spadaju sljedeći fizički znaci ovisnosti o heroinu:
o Sužene zjenice
o Mučnina
o Povraćanje
o Svrab
o Smanjena brzina disanja
o Crvenilo na koži
o Konfuzija
o Iznenadno uspavljivanje
o Zatvor
5
POSLJEDICE OVISNOSTI
6
Psihičku ovisnost karakterizira jaka želja za uzimanjem droge. Simptome psihičke ovisnosti
čine:
o negiranje problema
o izmijenjeno shvaćanje realnosti
o nemogućnost racionalnog razmišljanja
o nekontrolirana želja za drogom
o razdražljivost
o napetost
o nervoza
Ako se heroin uzima u kombinaciji s alkoholom ili tabletama za smirenje, može doći do
ozbiljnog usporavanja disanja i otkucaja srca, te rezultirati nesvjesticom i smrti. Najčešći uzor
smrti je uzimanje smrtonosne količine droge.
APSTINENCIJSKA KRIZA
Simptomi najčešće traju od 7 do 10 dana, ali ponekad i 3 do 4 puta duže, ovisno koliko je
dugo osoba koristila drogu.
7
LIJEČENJE OVISNOSTI
Kako je heroin jedna od supstanci koje najviše izazivaju ovisnost, liječenje ovisnosti o
heroinu bez pomoći je gotovo nemoguće. Mnogo puta, simptomi apstinencijske krize i
žudnja čine držanje podalje od droge previše teškim. Liječenje heroinskih ovisnika je
dugotrajan (pa i doživotan) proces, s nepredvidivom dinamikom i konačnim ishodom, a
provode ga specijalizirani medicinski stručnjaci.
Prva faza u liječenju je dijagnostika. Cilj je procijeniti stadij ovisnosti, razinu fizičkog i
psihičkog zdravlja pacijenta, prisustvo posljedica korištenja droge, stupanj motivacije. Na
osnovi rezultata dijagnostike se radi plan liječenja. O rezultatima dijagnostike ovisi dužina
liječenja, metoda detoksikacije, rehabilitacija.
Detoksikacija je anestezija u kojoj se nalazi pacijent tijekom procesa detoksikacije i
pomaže da se ona napravi brzo i bezbolno. Svi simptomi apstinencijske krize će biti smanjeni
za 90 % ili potpuno nestati već nakon prve terapije. Tijekom sna, tijelo pacijenta će upijati
vitamine, aminokiseline, minerale i druge vitalne sastojke putem infuzije, tako da će se
probuditi bez simptoma apstinencije kao što su : bolovi, nervoza, drhtavica, tremor,
mučnina.
U liječenju psihičke ovisnosti potrebno je ukloniti želju za narkoticima na podsvjesnoj
razini i zbog toga se primjenjuje informacijska terapija. Pacijent u stanju medicinskog sna
provodi nekoliko sati tijekom kojih je izložen audiovizualnoj stimulaciji pomoću računala i
posebnih slušalica i naočala putem kojih se prenose visokofrekventni signali. U prisustvu
svijesti nailazimo na mentalnu blokadu koja se javlja u vidu misli „Ja nisam ovisnik, meni ovo
ne treba niti mi pomaže“, a primjenom ove metode, informacije u obliku kratkih upečatljivih
slika djeluju na podsvjesnoj razini i unapređuju vrijednost i kvalitetu percepcije. Konačni
rezultat je javljanje ravnodušnosti i formiranje negativnog stava prema narkoticima. Postoji
individualna i obiteljska psihoterapija.
Fizioterapija predstavlja kombinaciju fizikalne, medicinske terapije i masaže dubokog
tkiva. Masaža umiruje i relaksira organizam i potiče proizvodnju reguliranja dopamina kod
ovisnika, a upravo je on snižen kod ovisnika zbog konzumiranja droge.
Adekvatni lijekovi (opijatski agonisti) najsnažniji su način liječenja ovisnosti, a pritom se
najčešće uzimaju metadon, buprenorfin ili naltrexon. Pokazalo se da liječenje naltrexonom,
potpunim blokatorom svih opioidnih receptora, iziskuje višestruko snažniju izvanjsku
kontrolu uz uključenje i liječnika i obitelji.
Bihevioralnom terapijom je cilj postupno izmijeniti ponašanje, a kroz kognitivnu
psihoterapiju provesti kognitivnu rekonstrukciju. Time se biološki mijenja i rad mozga uz
očekivanje da će proraditi samokontrola kao jedna od najvažnijih funkcija prestanka
uzimanja heroina.
8
Osnovni elementi terapijskog postupka liječenja su:
o farmakoterapija
o psihoterapija
o preodgoj
o pomoć u traženju smisla života
o socijalna rehabilitacija i reintegracija
o kontrole urina radi provjere apstinencije
o paralelno liječenje komorbidnih psihičkih poremećaja i somatskih bolesti
o uključivanje obitelji u liječenje
o psihoedukacija
STATISTIČKI PODATCI
Države članice EU-a prijavile su 18 000 zapljena heroina u ukupnoj količini od 5,1 tone
tijekom 2020. godine (7,9 tona tijekom 2019.). Velike količine zabilježene su u Francuskoj
(1,1 tona), Belgiji (0,7 tona), Italiji (0,5 tona) i Poljskoj (0,5 tona). Turska je 2020. godine
zaplijenila više od 13,4 tone heroina.
Tijekom 2020. godine prijavljeno je oko 22 000 kaznenih djela povezanih s uporabom ili
posjedovanjem heroina.
Heroin je bio primarno sredstvo ovisnosti za 8500 (77 %) od 11 200 osoba koje su prvi put
uključene u tretman, a koje su navele poseban opioid kao glavno sredstvo ovisnosti.
Prosječna učestalost upotrebe je 5,6 dana tjedno. Najviše osoba heroin konzumira dnevno
(49%), a najmanje jednom tjedno (6%). Najčešći način primjene je intervenska uporaba
(38%) i pušenje (35%), a najrjeđi načini su jedenje i pijenje (1%).
U Hrvatskoj ima oko 12 000 registriranih ovisnika, a svake godine od predoziranja umire 40-
60 ljudi.
Dok točnih brojki za heroinske ovisnike nema, muškarci čine oko 84,1% svih liječenih ovisnika
u 2020. Što se tiče dobi liječenih ovisnika o opijatima, najviše je muškarca starosti između 40
i 44 godina te žene u dobroj skupini od 35 do 39 godina. Prosječna dob liječenih muškaraca
je 39,3 godina, a žena 37,4 godina života. Ako se gledaju podaci samo ''novih'' ovisnika, tada
je najviše onih starosti između 24 i 29 godina.
U Hrvatskoj kada se gleda stopa liječenih ovisnika o opijatima po županijama, Grad Zagreb,
Istarska županija i područje Dalmacije i dalje su nešto iznad prosjeka.
9
Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u
Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), prema glavnom sredstvu
uporabe liječeno je 5.933 osoba od heroina, najviše dobne skupine 35-39 godina i zatim 30-
34.
ZAKLJUČAK
Ovisnost o heroinu nije samo pojedinačni problem, već i društveni i zdravstveni izazov
koji zahtijeva jasne strategije prevencije, liječenja i resocijalizacije. Važno je osvijestiti javnost
o opasnostima koje nosi upotreba heroina te poticati edukaciju o drogama kako bi se
smanjila stigmatizacija ovisnika i pružila podrška onima koji se bore s ovisnošću. Veliki
naglasak na važnosti rane intervencije i podrške obitelji i prijatelja u prepoznavanju znakova
ovisnosti. Sustavi podrške, poput terapije i rehabilitacije, imaju ključnu ulogu u procesu
ozdravljenja ovisnika o heroinu.
Ovisnost o heroinu nije nepremostiv problem, ali zahtijeva veliki napor i predanost svih
dijelova društva kako bi se uspješno suočili s izazovima koje ona donosi.
10
POPIS LITERATURE
https://drogeiovisnosti.gov.hr/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/vrste-
droga/heroin/1010 (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Heroin (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/emcdda-objavio-eu-izvjesce-o-drogama-2020-podaci-za-
2019/ (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/ovisnost-o-heroinu-heroinska-
kriza-fizicka-i-psihicka-ovisnost-lijecenje (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://drvorobjev.com/hr/lijecenje-ovisnosti-o-heroinu/ (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://biramoporavak.ba/zloupotreba-heroina/ (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25196 (pristupljeno 17. prosinca 2023.)
11