SOSNA I HERCEGOVI}IA

6OCHA U XEpqEr0SHHA
TEOERACIJA BOSNE I HERC€GOV'NE
oE&EpAql,ilA tsoqHr {,t xEpurrs8HtiE
VLADA
8fiAfrA
BOSiIIA AfiID HERZEGOVIIdA
FEOEEAI}0|{ of 8osilLd A}0 HERZEGOVI,IA
cavERNnENT tG'"I nemoo,u*.
ffia.rh Bffiie I Ho?GegoltE
Broj: 03-02-430t2024 rARLaIl/IENT FEDERAGIIE
- IANAJEUO
Sarajevo, 1 1.03.2024. godine
Primlleno:
ors,l..l -Brol Prlloga iVritsdmool
PARLAMENT FEDERACIJE
BOSNE IHERCEGOVINE olr ,d 631 M H

- Zastupniiki dom -
gda. Mirjana Marinkovi6
- Lepi6, predsjedateljica
- Dom naroda - /
gosp. Tomislav Martinovi6, predsjed atelj/

Po5tovani,

Sukladno dlanku lV-B'3.7.c) (lll) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u svezisa

i 179' Poslovnika Zastupni6kog doma Parlamentafecleracije
dl.17g.
BiH (,,Slu2bjne novine Federacije BiH,,,
br' 69/07, 2108,26120 i 13t24) isa cl. 171. i 172. Poslovnika o radu Doma
naroda parlamenta
Federacije BiH (,,Sluibene novine Federacije BiH", br. 2lto3,
zltog i 24120),, radi razmatranja i
ltfli?li?' dostavljam Vam PRIJEDLOG zekorua o cRADEVrvonrt zertltluiSru
BoSNE I HERCEGOVINE, kojije utvrdila Vlada reoeiacile Bosne
u FEDERActJt
i Hercegovine na 29. sjednici,
odrZanoj 06.03.2024. godine.

Prijedl og zakona se dostavlja na sluZbenim ima Federacije Bosne i

Hercegovine.
f EDE
LA o
S po5tovanjem, &,
() ?
E P IJ /ER
u3
\r
I tc
I e't

Py.,Jrf. u printanoj i etektronskojformi (CD):

- Prijedlog zakona na hrvatskom
leziXu,
- Zapisnik sa dodatne sesije u okviru javne rasprave,
- llava o uskladenosti,
- Obrazac IFP-NE

Go: Federalno uprava za geodetske i imovinsko-pravne posrove

gosp. Zellko Obradovid, direktor

Adrnsa: Harndi;e ?, 7t000 Sar{i}rro

Tf*.: +3E738S6 44 {& Facc.: +387 3i} ?'l ?rl 1{ . +387 33 66 7! 69
vmw.fu*hvtada"gon.ba
e*mail *]oetar@hv{ada. gov. ba
 BOSNA I HERCEGOVINE
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VLADA

PRIJEDLOG

,,Er"

ZAKON O GRAOEVNOM ZEMLJISTU

U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, oiujak 2024. godine

 ZAKON
O GRAOEVNOM ZEMLJISTU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I- OPCE ODREDBE

Clanak 1.
(Predmet reguliranja)
Ovim zakonom ureiluju se raspolaganje i nadin odretlivanja, stjecanje prava i
prestanak statusa javnog ili opceg dobra na zemljiStu u gradovima, naseljima urbanog
karaktera i drugim podru6jima predvidenim za izgradnju gradevina, naiin kori5tenja i
upravljanja tim zemlji5tem, kao inaknade koje se pla6aju prilikom izgradnje gradevina na
tome zemljiStu.
elanak 2.
(Pojam i definicija)
Gradevnim zemlji5tem u smislu ovoga zakona smatra se izgradeno i neizgradeno
zemljiSte u gradovima i naseljima urbanog karaktera, kao i drugo zemlji5te koje je
prostorno-planskim dokumentima namijen.jeno za izgradnju grailevina i druge zahvate u
prostoru u skladu sa vaZecim propisima o prostornom uredenju igradnji.

Olanak 3.
(Dobro od op6eg interesa)
(1) Gradevno zemlji5te smatra se dobrom od op6eg interesa.
(2) lzgradnja objekata i infrastrukture na gradevnom zemljiStu provodi se u skladu sa
vaZedim propisima i prostorno-planskim dokumentima.

e lanak 4.
(Raspolaganje i upis u javni registar)
(1) Gradevnim zemlji5tem raspolaZu njegovi vlasnici, pod uvjetima i uz ograni6enja
odreilena ovim zakonom i drugim vaZeeim propisima.
(2) Gradevno zemljiSte koje je u zemlji5noj knjizi evidentirano kao dru5tveno, drZavno
vlasniStvo, op5tenarodna imovina ili erar bez upisanog prava kori5tenja druge
osobe, ako po sili zakona nije postalo vlasniStvo druge osobe, nakon stupanja na
snagu ovoga zakona upisat ie se kao vlasni5tvo opCine, op6ine u sastavu grada
Sarajeva ili grada (nadalje: jedinice lokalne samouprave) na 6ijem se podru6ju
nalazi, sukladno odredbama Zakona o stvarnim pravima ("SluZbene novine
Federacije BiH", br.66/13 i 100/13), ukoliko posebnim zakonom nije drugadije
uredeno.
(3) U smislu stavka (2) ovoga dlanka upisat 6e se i gratlevno zemlji5te evidentirano kao
druStveno odnosno drZavno vlasni5tvo sa upisanim pravom upravljanja,
raspolaganja ili kori5tenja u korist dru5tveno-pravnih subjekata koji vi5e ne
egzistiraju, nemaju utvrdene pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajude javne
registre.
(4) lznimno od odredbi st.(2) i (3) ovoga 6lanka gratlevno zemljiSte koje je vaZeiim
prostorno-planskim aktom predviCleno za izgradnju prometne ili energetske
infrastrukture od znadaja za Federaciju Bosne i Hercegovine ili kanton, nakon
stupanja na snagu ovoga zakona upisat ie se kao vlasnistvo Federacije Bosne r
Hercegovine ili kantona na 0ijem se podrudju nalazi, ovisno o tome tko je donositelj
prostorno-planskog akta kojim je izgradnja te infrastrukture predviclena.
(5) Upis gradevnog zemlji5ta u skladu s odredbama st.(2), (3) i(4) ovoga 6lanka svojim
aktom odretluje opcinsko ili gradsko vije6e, koji akt nezadovoljna strana mo2e
osporavati pred nadle2nim sudom u parni6nom postupku.

2
 (6) Akt opCinskog ili gradskog vijeda iz stavka (5) ovoga dlanka predstavlja osnov za
upis u zemlji5noj knjizi idostavlja se na provodenje nadle2nom zemlji5noknjiZnom
ured u.

II - ODREDIVANJE GRADEVNOG ZEMLJISTA

elanak 5.
(Granice obuhvata)
Granice obuhvata gratlevnog zemljiSta svojom odlukom odreduje op6insko ili
gradsko vijede u skladu sa vaZeiim prostorno-planskim aktima, ito kao:
a) zemlji5te koje je preteZno izgraileno ikao takvo dini prostorno funkcionalnu
cjelinu u gradu inaselju urbanog karaktera,
b) zemlji5te koje je odgovaraju6im prostorno-planskim aktom predvideno za
proSirenje grada i naselja urbanog karaktera,
c) zemljiSte na drugim podrudjima predvidenim za izgradnju gratlevina, kao Sto su
rekreacijsko-turistiiki centri, podrudja namijenjena za izgradnju kuta za odmor i
oporavak, objekata energetske, prometne idruge infrastrukture, te druge slidne
namjene.

elanak 6.
(Potrebno miSljenje)
(1) Prije donoSenja odluke o utvrdivanju gradevnim onoga zemlji5ta koje je prethodno
kori5teno kao poljoprivredno ili Sumsko zemljiSte jednica lokalne samouprave du2na
je pribaviti mi5ljenie i uvjete kantonalnog ministarstva nadleZnog za poslove
poljoprivrede i 5umarstva.
(2) Ukoliko kantonalno ministarstvo nadle2no za poslove poljoprivrede i Sumarstva
potrebno miSljenje iuvjete ne izda u roku od tri mjeseca nakon Sto su isti zatra2eni
smatrat ie se da na prijedlog odluke opiinskog ili gradskog vijeda u smislu stavka
('1) ovoga dlanka nema primjedbi.

e lanak 7.
(Obuhvat gradevnog zemljiSta)
(1) Odluka o odredivanju obuhvata graclevnog zemljiSta sadrZi detaljan opis granica
zemlji5ta i podatke o parcelama koje dine granice toga obuhvata, upisane u
vaZe6im javnim registrima nekretnina i prava na nekretninama.
(2) Sastavni dio odluke iz stavka (1)ovoga clanka je kopija katastarskog plana ili drugi
jednako vrijedan grafidki prikaz podrueja obuhvadenog tom odlukom.
(3) Odluka iz stavka (1) ovoga 6lanka obvezno se dostav[a nadleZnom
zemlji5nokn.ji2nom uredu, opCinskoj sluZbi za upravu nadle2noj za odrZavanje
i
katastra, kao kantonalnom ministarstvu nadle2nom za poslove prostornog
ureClenja.

-)
III - PRAVA NA GRADEVNOM ZEMLJISTU, PRESTANAK SVOJSTVA JAVNOG
DOBRA I UREOENJE GRAOEVNOG ZEMLJISTA

Clanak 8.
(Prava na gradevnom zemljiStu)
(1) Prava na gradevnom zemlji5tu stjedu se, ogranidavaju i prestaju u skladu sa
Zakonom o stvarnim pravima ("SluZbene novine Federacije BiH", br. 66/13 i
100/13), ovim zakonom idrugim vaZedim propisima.
(2) lznimno od stavka (1) ovoga dlanka na gradevnom zemljiStu na kojem je izgraden
objekat bez propisanih odobrenja, u sludaju da se takav objekat prema posebnim
propisima moze legalizirati, a zemljiSte je upisano kao druStveno odnosno drZavno
vlasniStvo bez izvedenih prava upisanih u korist drugih osoba, sve dok takav upis
postoji opcinsko ili gradsko vijece svojim rjeSenjem u korist bespravnog graditelja
odnosno njegovog pravnog sljednika moZe utvrditi pravo vlasni3tva, uz obvezu
placanja zemlji5ta prema trZi5noj cijeni.
(3) RjeSenje opiinskog ili gradskog vijetaiz stavka (2) ovoga dlanka predstavlja pravni
osnov za upis prava vlasniStva na gratlevnom zemljiStu u korist bespravnog
graditelja odnosno njegovog pravnog sljednika, ali se taj upis moZe provesti samo
uz dokaz o isplati ukupne cijene zemlji5ta.

elanak 9.
(Zaitita prava)
Za5tita prava na gratlevnom zemlji5tu ostvaruje se u postupku pred nadle2nim
sudom.

ehnak 10.
(Prestanak svojstva javnog ili op6eg dobra)
(1) Na gradevnom zemljiStu koje je u zemlji5noj knjizi upisano kao javno dobro ili opie
dobro (dobro u opeoj upotrebi), a u stvarnosti je izgubilo funkcije ili osobine koje su
bile osnov za stjecanje iupis toga svojstva, op6insko ili gradsko vijeie svojom
odlukom moZe utvrditi prestanak svojstua javnog ili opdeg dobra, u kojem sludaju to
zemljiSte postaje vlasni5tvo jedinice lokalne samouprave na dijem se podrudju
nalazi, ukoliko posebnim zakonom nije drugadije uretleno.
(2) Odluka iz stavka (1) ovoga dlanka dostavlja se na provodenje nadleZnom
zemlji5noknji2nom uredu.

Clanak 11.
(Parcelacija gradevnog zemlj iSta)
(1)Oblik i povr5ina parcele gradevnog zemljiSta moZe se mijenjati samo u skladu sa
postupkom privodenja zemlji5ta namjeni, na osnovu regulacijskog plana, plana
parcelacije ili pojedina6nog akta kojim se odreduje gratlevna parcela.
(2) Ako je to'odlukom nadle2nog suda naloZeno oblik i povr5ina parcele gradevnog
zemlji5ta mo2e se mijenjati i izvan postupka privoclenja zemlji5ta namjeni, ali iu
tom sludaju u skladu sa regulacijskim planom ili planom parcelacije.
(3) Ogranidenja iz stavka (1) ovoga dlanka ne odnose se na tehnidke radnje koje se
prema pravilima geodetske struke provode radi uskladivanja stanja u katastru i
zemlji5noj knjizi.

4
 Clanak 12.
(Uredenje graalevnog zemlj iSta)
(1) Gratlevno zemlji5te ureduje se u cilju njegova osposobljavanja za gradnju,
rekonstrukciju i koriStenje objekata u skladu sa prostorno-planskom
dokumentacijom, te s time u vezi pobolj5anja uvjeta 2ivota i rada u gradovima i
drugim naseljima.
(2) Uredenje gradevnog zemljiSta obuhvata izradu projektne i druge dokumentacije,
rjeSavanje imovinsko-pravnih odnosa u skladu s ovim i posebnim zakonom i
ishodenje akata potrebnih radi uredenja gradevnog zemljiSta, izgradnju
infrastrukture, gradevina javne idru5tvene namjene, odnosno njihovu
rekonstrukciju, te sanaciju terena (odvodnja, izravnavanje, osiguranje zemlji5ta i
sl.).

elanak 13.
(Obveza uredenja gradevnog zemlji5ta)
(1) Uredenje graclevnog zemljiSta obveza je jedinica lokalne samouprave ijavnopravnih
tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom (nadalje:
javnopravno tijelo).
(2) Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i gradevina javne i
dru5tvene namjene, koordinacija javnih tijela s time u vezi, preventivno djelovanje i
sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave.

Clanak 14.
(Uskladenost i funkcionala povezanost)
(1) Prilikom uretlenja pojedinih dijelova gradevnog zemlji5ta ili gradnje pojedinih
gradevina infrastrukture mora se voditi raiuna o redoslijedu uredenja tako da se
omogu6i trenutaena i konadna uskladenost ifunkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove gradevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljudivati na
postojeie gradevine infrastrukture, odnosno druge gradevine infrastrukture koje
kapacitetom ili drugim obiljeZjima ne udovoljavaju novim gradevinama i ureilajima,
odnosno njihovim dijelovima.

IV - NAKNADE

elanak 15.
(Jednokratna renta)
(1 ) Prrle izdavanja odobrenja za gradnju ili drugog akta na temelju kojega se po
va2edim propisima stjede pravo gradnje investitor je duZan platiti naknadu iz osnova
prirodnih pogodnosti gradevnog zemljiSta i pogodnosti vei izgraClene komunalne
infrastrukture koje mogu nastati prilikom kori5tenja toga zemljiSta, a koje nisu
rezultat ulaganja investitora - jednokratna renta.
(2) Gradevno zemlji5te prema pogodnostima iz stavka (1) ovoga alanka dijeli se na
najvi5e Sest zona, koje op6insko ili gradsko vijeie utvrduje na osnovu poloZaja
zemlji5ta, stupnja opremljenosti zemlji5ta komunalnim objektima i instalacijama,
prometne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodi6no
snabdijevanje, stupnja pokrivenosti objektima za zdravstvenu zaStitu, Skolstvo,
kulturu idjedju zaStitu, prirodnih iekoloSkih uvjeta koriStenja zemljiSta, kao sto su
narodito nagib terena, orijentacija, osundanost, temperatura zraka, vjetrovi i
zagadenost zraka.

5
 elanak 16.
(Osnovica za izradun iednokratne rente)
(1) Kao osnovica za izradunavanje visine jednokratne rente sluii prosjedna konadna
gradevinska cijena iz prethodne godine po metru detvornom netto korisne
stambene povrSine na podruiju iedinice lokalne samouprave
(2) Prosjednu konadnu gradevinsku ciienu svojom odlukom utvrcluje op6insko ili
gradsko vije6e, podetkom svake godine a najkasni.ie do 31. o2ujka tekuce godine.
(3) Frosjedna- konadna gradevinska cijena iz stavka (2) ovoga 6lanka moZe se
' '
valoiizirati ako u toku godine docte do promjene cijena gratlevinskih radova u
visokogradnji i niskograinji po sumarnoj metodologi.li i podacima koje objavljuje
Federalni zavod za statistiku.

elanak 17.
(Visina jednokratne rente)
(1) Visina jednokratne rente po metiu eetvornom netto korisne povrSine obiekta koji ie
' 'r" graditi ili je izgraden utvrduje se u postotku od prosjeene konaine gratlevinske
cijeie iz etanfa t-0. stavak (1) ovoga zakona, ito kao fiksan postotak:
a) u prvoi zoni ........... 6 %
b) u drugoj zoni .........5o/o
c) u tredoj 2oni..........4o/o
d) u detvrtoj 2oni........3o/o
e) u petoj zoni ... ... .... 2 o/o
f) u Sestoj zoni ..........1o/o
1Z;' Visinu jednokratne rente
po zonama svolom odlukom utvrduje opdinsko ili gradsko
' vijeCe, polazedi od kriterija iz dlanka 15. stavak.(2) ovoga zakona'
(3)' Visinu jednokratne rente kod dogradnie, nadziilivanja i kod izgradnje
pomo6nih
' objekati svoiom odlukom utvrcluje op6insko ili gradsko vije6e'
(4) U sludaju gradnje na mjestu starog ili uklonjenog objekta
jednokratna renta
' 'odreduje
sJako]e netto (orisna povisina objekta koji 6e se graditi ili je.izgratlen
ve6a o'd netto koiisne povrsine starog ili uklonjenog objekta, ito za razliku netto
korisne povrSine novog u odnosu na stari ili uklonjeni ob.iekat'

elanak 18'
(Posebni razlozil
(1)Akotogospodarski,prostorno.geografski,demografskiilidrugi.slie.nirazlozi
' 'oJorJ"uijr'osnovicu 'za izrabui viiine jednokratne rente opiinsko ili gradsko
vileee svojom odlukom moZe urediti drugadije nego je to propisano u 6lanku 15.
stavak (2),ilanku 16. idlanku 17. ovoga zakona.
(2)Odluka op6inskog ili gradskog uiieda iz stavka (1) ovoga elanka mora omoguciti
jednak tretman Jvih investitoia i osigurati pretpostavke za odr2ivost komunalne
infrastrukture.

elanak 19.
(Utv rdiva nje jednokratne rente)
(1) Visina jednokratne rente utvriluje se posebnim rjeSenjem gradske odnosno
op6inske slu2be za upravu nadleZne za poslove graditeljstva'
(2) Protiv rjesen.ia o utvrilivanju visine jednokratne rente moZe se iziaviti zalba o kojoj
rjeSava radno tiielo imenovano od strane opiinskog ili gradskog vije6a' ako
iantonalnim propisom nije utvrdena nadle2nost drugog organa
(3) Jednokratna renia se u nadelu plada u utvrdenom novdanom iznosu, odiednom.

6
(4) lznimno, odlukom opcinskog ili gradskog vijeca moZe se omoguciti obro6no
pla6anle jednokratne rente, najkasnije do izdavanja odobrenja za uporabu objekta'
ali u roku koji ne moZe biti du2i od 5 godina, uz obvezu investitora da dostavi
odgovaraju6e sredstvo osiguranja, primjerice mjenicu, zaloZnu izjavu, bankarsku
garanciju i slicno.

elanak 20.
(Utvrdivanje naknade za uredenje gradevnog zemljiSta)
(1) Prije izdavanja odobrenja za gradnju ili drugog akta na temelju kojega se po
va2ecim propisima stjeie pravo gradnje investitor je duZan platiti naknadu za
uredenje g raalevnog zemljiSta.
(3) Naknaia-iz stavki (1) ovoga dlanka obuhvata stvarne tro5kove pripreme i
opremanja grailevnog zemljista, kako je predvideno vazedim prostorno-planskim
aktom ili urbanistidko{ehnidkom dokumentacijom.
(4) lznos naknade iz stavka (1) ovoga dlanka utvrduje se sukladno programu ureclenja
gradevnog zemljista, koji donosi opeinsko ili gradsko vijeie.
(S) UXotifo zl
odredeno gractevno zemlji5te nije donesen program uretlenja iznos
naknade iz stavka (1) ovoga elanka utvrduje se prema parametrima koie svojom
odlukom odredi op6insko ili gradsko vijeee, u skladu sa kantonalnim propisima iz
oblasti prostornog uredenja i graditeljstva.

Clanak 21.
(Obradun naknade za uredenie gradevnog zemljiSta)
(.1) Naknada za uretlenje gradevnog zemliista obraounava se i plaia prema jedinici
netto korisne povriine objekta.
(2) Visina naknade za uretlenje gradevnog zemlji5ta utvrtluje se posebnim rjeS.enjem
gradske odnosno opiinsie ilu2be za upravu nadle2ne za poslove graditellstva,
lko to okolnosti sludaja dopuStaju zajedno sa visinom jednokratne rente ..
(3) protiv rje5enja o utvrdivanju visine naknade za ureilenje gradevnog zemji5ta moZe
' 'se izlaviti Zitba o kojoj rje5ava radno tiielo imenovano od strane opdinskog ili
gradikog vijeca, ako kantonalnim propisom ni;e utvrdena nadleZnost drugog
organa.

elanak22.
(Neuredeno gradevno zemlji5te)
(.,1) Ako zemljiste na ko.iem 6e se graditi objekat nije uredeno, investitor
je duZan izvr5iti
uredenje na cijeloj povrSini zemljista suglasno urbanisti6ko-tehniikim i drugim
uvjetima utvrdenim u urbanistidkoj suglasnosti ili drugom aktu istog karaktera, u
kojem sludaju investitor nije duZan platiti naknadu za uretlenje gradevnog zemlji5ta.
(2) U sludaju ij stavka (1) ovoga dlanka .iedinica lokalne samouprave sa investitorom
sklapa ugovor o financiranju troskova ureclenja gradevnog zeml,ista, u pisanoj
formi, koji ovisno o svome predmetu sadrZi osobito:
a) naziv, odnosno ime i adresu ugovornih strana,
b) vrstu i opseg radnji i radova na uredenju gratlevnog zemlji5ta irok za njihovo
izvrSenje,
c) iznos, na6in osiguranja sredstava i rokove placanja troSkova uredenja
graclevnog zemljiSta,
d) ugovorne kazne i druge sankcije za neizvrSenje obveza u ugovorenim rokovima.
(3) Ako ae ureclenje graclevnog zemlji5ta provodi uz sufinanciranje sa strane investitora
ijedinice lokaine samouprave, dio radnji iradova koji se financiraju iz sredstava
iedinice lokalne samouprave ne iskljuduje primjenu posebnih propisa o ,iavnoi
nabavci.

7
 Clanak 23.
(Obveza namienskog koriStenja sredstava)
sredstva naplacena po osnovu jednokratne rente i naknade za ureclenje gradevnog
zemlji5ta predstavlja.ju prihod jedinice lokalne samouprave i moraju se koristiti namjenski,
za izradu' prostorno-planske dokumentaciie, izgradnju i odrZavanie objekata komunalne
infrastrukture.

V- PRIJENOS VLASNISTVA, OBVEZA PRODAJE I PRAVO PRVOKUPA NA

GRADEVNOM ZEMLJISTU

elanak 24.
(Prijenos vlasniStva na jedinicu lokalne samouprave)
(1)Vlasnik neizgiadenog i neoptere6enog zemlji5ta na kojemu je regulacijskim planom
ili drugim ditaljnim !hno, ureClenja prostora planirano graclenje infrastrukture ili
gradeiine javne namjene koje ne mo2e biti vlasnik, moZe to zeml1iste prenijeti u
vlasniStvo jedinice lokalne samouprave ili javnopravnih tijela'
(2) Na nadin ii stavka (1) ovoga dlanka moZe postupiti ivlasnik neizgradenog zemliiSta
na kojemu ne mo2e graditl jer se ne mo2e formirati gradevna parcela u skladu
sa
regulicijskim planom ili drugim detaljnim planom uredenja prostora'

0lanak 25.
(Obveza prijenosa vlasniStva i osnivanja sluinosti)
(1) Vlasnik gradevnog zemljista duZan je prije dobivanja urbanistidke suglasnosti ili
drugog in" i.tof karakiera prenijeti u viasni5tvo jedinici lokalne samo-uprave ili
liuio[t.rno, tiiEtu Oio toga zemliiSta koje je regulaciiskim planom ili drugim
fetaljnim planom uredenja prostora odreileno za gradnju komunalne. i prometne
infraitrukture koja sluZi nlegovol gratlevnoj parceli ili gradevini koja 6e se na toj
parceli graditi.
(2) Vlasnik graclevnog zemljista du2an je prije dobivanja urbanistidke suglasnosti ili
' 'drugog
ait" istog
-kar"ktera
s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovla6tenom
o.o-oo, sklopiti ugovor o osnivanju prava slu2nosti provoza i/ili prolaza ili druge
slu2nostina ivoiol gradevnoj parceli ili grailevini koja 6e na njoj biti. izgradena za
korist komunaln'e' i- prometne infrastruliture kada je to regulacijskim planom ili
drugim detaljnim planom uretlenja prostora odretleno'

elanak 26.
(Naknada za Preneseno zemljiSte)
(1) Za preneseno zemljijte iz dlanka 24. idlanka 25. stavak (1) ovoga zakona, odnosno
za osnovanu slu2nost iz dlanka 25. stavak (2) ovoga zakona, vlasniku pripada
naknada u visini trzisne vrijednosti prenesenog zemljista u vrijeme. prijenosa,
odnosno u iznosu za koji je umanjena tr2isna vrijednost nekretnine uslijed osnivanja
sluZnosti u vrijeme niezina osnivanja.
(2) Vlasniku prenesenog zemljiSta pripada i naknada troskova parcelacije ako
je ista
bila potrebna za prijenos zemljiSta
(3) Naknadu iz stavka it) orog" flanka duina je isplatiti jedinica lokalne samouprave ili
javnopravno tijelo, odnosno osoba s koiom je sklopl.len ugovor'

Clanak 27.
(Pravni posao i lzjava o prijenosu vlasni5tva)
(1) Kada su ispunjeni uvleii iz ilanka 24. i6lanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik
gratlevnog zemljista upuiuje poziv jedinici lokalne samouprave ili javnopravnom
t-i1"1, n, piegorote oko prijenosa vlasniitva na tome zemljiStu'
8
 (2)' Ako pregovori vlasnika i jedinice lokalne samouprave ili javnopravnog tijela uspiju
' gradevn6 zemljiste iz dlinka 24. i 6lanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik
upis.
[renosi pravnim poslom koji se sastavlja u formi propisanoi za zemlji5noknji2ni
(3)' Ako pregovori vlasnika i jedinice lokalne samouprave ili iavnopravnog tijela ne
uspiju u roku od tri mjeseca od poziva iz stavka (1) ovoga dlanka gradevno
zemlliste iz clanka 24. ielanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik prenosi lzjavom
koja se sastavlja u formi propisanoj za zemljiSnoknjiZni upis.
(4) Pravni posao ii stavka (2) i lzjava vlasnika iz stavka (3) ovoga dlanka predstavljaju
pravni osnov za stjecanje prava vlasnistva na prenesenom zemljistu u korist
jedinice lokalne samouprave ili javnopravnog tijela.
(5) Upis prava jedinice lokalne samouprave ili javnopravnog tijela u zemljiSnoj knjizi na
' 'osnovu
pravnog posla iz stavka (2) i lzjave vlasnika iz stavka (3) ovoga dlanka
moZe se dozvoliti samo uz dokaz da je naknada za preneseno zemljiste u ci.ielosti
ispladena, ukoliko se jedinica lokalne samouprave ili javnopravno ti.ielo i vlasnik
drugaiije ne sporazumiju.

ehnak 28.
(Utvrdivanie naknade i pravo na posjed prenesenog zemliiSta)
(1)Opiinska gradska slu2ba za upravu nadleZna za imovinsko-pravne
' 'poslove poodnoino
sluZbenoj duznosti ili na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu
sporazumnog utvrdivanja naknade za preneseno zemljiste
(2) Ako vlasnik jedinica lokalne samouprave ili iavnopravno lijelo ne postignu
i
sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljiste, nadle2ni sud ovu naknadu
odreduje u izvanparniinom postupku, sukladno vaze6em propisu o izvlastenju.
(3) Na pitjnte ulaska u posjed prenesenog zemljista primjenjuju se pravila predviclena
vaZecim propisom o izvla5tenju.

elanak 29.
(Obveza prodaje gradevnog zemliiSta)
Jedinice lokalne samouprave du,ne su na zahtjev vlasnika zemljista, odnosno
gradevine po tr2iSnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natjedaja:
a) dio neizgiadenog gratlevnog zemljista potrebnog za formiranje gradevne
parcele u skladu salegulacijskim planom ili drugim detaljnim planom .uredenja
prostora, ako taj dio ne prelazi 30 % povrSine planirane gratlevne parcele'
b) dio zemljiSta potrebnog za formiranje izgradene graclevne parcele u skladu sa
regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom uretlenja prostora.
c)' zehtjiSt6 koje iini gradevnu parcelu objekta za koii je doneseno rje6enje o
izvedenom stanju ili naknadno odobrenje za gradnju na temelju posebnog
propisa kojim se uretluje legalizacija bespravno izgradenih objekata'

elanak 30.
(Pravo prvokupa)
(1) Vlada Federacije BiH, vlada kantona, opcinsko ili gradsko vijeee (u daljem tekstu:
nositelj prava prvokupa) moze svojom odlukom odrediti podrudje na kojemu ima
pravo prvokupa gradevnog zemljista potrebnog za gradnju infrastrukture ili
gratlevina javne i drustvene namjene.
(2) Nositelj prava prvokupa moze svojom odlukom odrediti podru6je na kojemu
' 'lavnopiavno tijeio ima pravo prvokupa gradevnog zemljiSta potrebnog za gradnju
infrastrukture za koje je prema posebnom propisu nadleZno.
(3) Odluku iz st. (1) i (2) ovoga clanka Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona ne mogu
donijeti bez prethodno pribavljene suglasnosti op6inskog ili gradskog vijeia jedinice
lokalne samouprave na iijem se podrudju nekretnine nalaze.
9
 (4) Podrudje iz st. (1) (2) ovoga dlanka odreduje se na katastarskoj ili drugoj
i
odgovarajucoj podlozi, uz opisne podatke o gradevnom zemljistu temeljene na
podacima va2e6e izmjere, tako da je nedvojbeno na Sto se pravo prvokupa odnosi.
i
(5) Odluka nositelja prava prvokupa iz st. (1) (2) ovoga dlanka objavljuie se u
sluZbenom glasilu Federacije BiH, kantona, grada ili op6ine ina njihovim internet
stranicama, te se dostavlja organima nadleZnim za voClenje katastra i zemljisne
knjige radi evidencije i upisa zabiljeZbe prava prvokupa.

elanak 31.
(Realizacija prava prvokuPa)
(1) Vlasnik gradevnog zemliista na podrudju na kojemu posto,ii pravo prvokupa koji
svoje zeml.liste namjerava prodati duzan je putem preporuoene posiljke po pravilima
parnicnog postupka o dostavi ili putem notara isto ponuditi na prodaju nositeliu
prava prvokupa, navode6i pri tome to6ne zemljisnoknjiZne i katastarske podatke o
tome zemlii5tu, te mu priopditi cijenu i ostale uvjete proda.ie.
' ' Ako
(2) ponutleni nositelj prava prvokupa u roku od trideset dana od dana primitka
ponude na isti na6in na koji je ucinjena ponuda ne obavijesti vlasnika grailevnog
zemljista da stavljenu ponudu prihvata, vlasnik to svoje zeml,iiste moZe prodati
drugome, ali ne po niZoj cijeni ili povoljnijim uvjetima.
(3) Ako vlasnik gradevnog zemlji5ta prodaju zemlji6ta ne izvrSi u roku od Sest mjeseci
po isteku roka za prihvatanje ponude, duZan je u slucaju ponovne prodaie postupiti
po odredbama stavka (1) ovoga 6lanka.
(4) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelimicno isplatiti u
novcu, izjava o prihvatanju ponude moZe imati ucinak samo ako nositelj prava
prvokupa kojemu je ponuda stavljena vlasniku gradevnog zemljista isplati ili kod
notara, odnosno nadleznog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba
isplatiti u novcu.
(5) Sklapan,ie ugovora o kupoprodaji gradevnog zemljista protivno stavku ('l) ovoga
6lanka iazlog je za ponistenje toga ugovora pred nadleZnim sudom, ali tu2bu za
ponistenje ugovora nositelj prava prvokupa moze podnijeti u roku od jedne godine
od dana-saznanja za prodaju iuvjete prodaje, a najkasnije u roku od tri godine od
dana njegova sklapanja.

VI- NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

elanak 32.
(Nadzor)
(1) Nadzor nad provedbom ovoga zakona u pitaniima koja se- odnose na
odredivanje grattevnog zemljista (Poglavlje - ll ovoga zakona), naknade (Poglavlje - lV
ovoga za-kona), prijenos vlasniStva, obvezu prodaie i pravo prvokupa na gradevnom
zemllistu (pogiavlje'- V ovoga zakona) vr5e kantonalna ministarstva nadle2na za oblast
prostornog uredenja i graditeljstva.
(2) U sludaju da se radi o prostornom obuhvatu ili gradevinama za koje je po
odredbama Zakona o prostornom planiranju i kori5tenju zemlji5ta na nivou Federacije
Bosne i Hercegovine 1i'Sluzbene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72107, 32108, 4110,
13/10 i 45/10) nadle2no Federalno ministarstvo prostornog uredenja, nadzor nad
provedbom ovoga zakona u pitanjima iz stavka (1) ovoga dlanka vrsi to federalno
ministarstvo.
(3) Nadzor nad provedbom ovoga zakona u pitaniima koja se odnose na parcelaciju
gradevnog zemljista (6lanak 11. ovoga zakona) vrsi Federalna uprava za geodetske i
imovinsko-pravne poslove.
l0
VII- KAZNENE ODREDBE

Clanak 33.
(Prekr5aine odredbe)
Novdanom kaznom od 500 do 10.000 KM kaznit 6e se za prekr5ai:
a) vlasnik zemljista i izvoditelj geodetskih radova koji mijenjaju oblik i povrsinu
parcele gradevnog zemljista protivno ogranicenjima iz dlanka 11. ovoga zakona.
b) vlasnik graoevnog zemliista koji ne poStuje obveze odredene u dlanku 25. ovoga
zakona.
c)odgovornaosobaujedinicilokalneSamoupravekojanepoStujeobveze
odreilene u dlanku 29. ovoga zakona.
d) vlasnik gradevnog zemlji5ti koji ne poStuje pravo prvokupa i ne postupi u skladu
s odredbama dlanka 31 . ovoga zakona.

VIII- PRIJELAZNE IZAVRSNE ODREDBE

elanak 34.
(Uskladivanje propisa jedinica lokalne samouprave)
Opeinsko iii gradsko vij-eee du2no je u roku od Sest mieseci od stupanja na snagu
ovoga zakona usftiditi svoje odluke idruge propise kojima se regulira status graclevnog
zemlji5ta sa odredbama ovoga zakona.

elanak 35.
(Raniie pokrenuti PostuPci)
PostupcipokrenutiprijestupanjanaSnaguovogazakonaokondat,6.esepo
odredbama Zakona o grattevinskom zemlji5tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu2bene
novine Federaciie BiH", br. 25103, 16/04 i 67/05).

elanak 36.
(Prestanak primiene ranijeg propisa)
Danom stupanja na snagu ovoga 2akona prestaje vaZiti Zakon o-.gradevinskom
zemlji6tu Federacije Bosne i Hdrcegovine (,,Slu2bene novine Federacije BiH", br' 25103,
16/04 i 67/05).

0lanak 37.
(StuPanie na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu 6smog dana od dana objavljivanja u ,,Slu2benim
novinama FederacijB BiH".

ll
 OBRAZLOZENJE
PRIJEDLOGA ZAKONA O GRAOEVNOM ZEMLJTSTU
U FEDERACIJI BOSNE i HERCEGOVINE

I- USTAVNITEMELJ

Ustavni temelj za dono$enje ovoga zakona sadrZan je u odredbama 6lanka lll. 1. todka b),
koji izmijenjen amandhanima Vlll, LXXXIX i CVI na Ustav Federacije Bosne
je i

Hercegovine i dlanaka lV. A. 20 ('l) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine'

Prema tim odredbama, u iskljudivoj nadleZnosti Federacije je utvrdivanje gospodarske

politike, ukljudu,iudi planiranje i'obnovu, te politiku koriStenja zemlliSta na federalnoj razini,
a Parlament Federacije odgovoran je za donoSen.ie zakona o vrienju duZnosti federalne
vlasti.

II- RAZLOZIZA DONOSENJE ZAKONA

donio
JoS uvijek va2eci Zakon o graClevinskom zemljistu Federacije Bosne_i Hercegovine
r" vi"il predstavnik za B-osnu i Hercegovinu ("SluZbene novine Federacije BiH", broj
'2StO3)i
isii je stupio na snagu 16.05.200C. godine. "Slu2bene novine Federaciie BiH"' broj
JOIO+'saOtle objavu ispravk--a u prijevodu teksta Odluke Visokog predstavnika brq
147103'
xolom se proglasava Zakon o grailevinskom zemljiStu Federacije BiH, gdje se rijed
;;pioitorni,,'u riizu odredbi toga zlkona zamienjuje sa rije6i "regulacioni". U islovietnom
tekstu Zakon o grattevinskoni zemliigtu feO6ra6ile BiH usvojio je i Parlament Federaciie
-novine
glH (i'StrZU"n" Federaciie 6if", broj 67/05). Uz jedan neuspjeli pokuSaj izmjena i
nego je
Oopr.in" tokom 2010. godine ov'aj osnovni 2akonski tekst nikada nije noveliran,
o.i"o u izvornom obliku, kako gi je formulirao Visoki predstavnik za BiH, pa iako je kroz
piotefla gotovo dva desetlje6a ni6e dru5tvo pro5lo kroz intenzivne promjene, i kada su
u pitanju nekretnine ioblast stvarnih prava uop6e.

Poietkom 2014. godine po6eo se primjenjivati Zakon o stvarnim pravima ("Sluzbene

stvarnih
novine Federacrte-aiH, Ur. 6Oltg i f OOlf i), i<ojim se nakon dugo vremena.oblast
prava vra6a srednjeeuropskoj tradiciji, uvodi nacelo jednovrsnosti vlasniStva, .jednakosti
svih titulara odnosno nosite'lja prava vlasnistva i nadelo jedinstva .nekr-etnine, te se
propisuje op6a vlasni6ka trinsformacila nekada5njeg dru5tvenog vlasni5tva odnosno
njegoviir deiivativa (pravo upravljan.ia, raspolaganja, koriStenja)'

Federacije BiH za razliku od '12 drugih propisa u oblasti

-i imovinskog zemljistu
zakon o graclevinskom
prru'a .a podetkom primjene zakona o stvarnim pravima nije
stvarnog
prestao"vaziti, ali je vJdi dio njegovih odredbi praktidno stavljen izvan snage (d1.371. st 3
pravima,
2akona o stvarnim pravima).ieisu u koliziji sa odredbama Zakona o stvarnim
jedinstva
prije svega ostalog jer.u piotirn" nadelima iednovrsnosti vlasni5tva i pravnog
je se propisi
neiretnirie. K tomu, , ef .SZi. st.2. Zakona o sivarnim pravima utvrdeno da 6e
olriii"rinsXo, zemljiitu usuglasiti s odredbama toga zakona u roku, od tri mjeseca od
da-napodetkanjegoveprimjene,takodajedanodrazlogazadonosenje,ovoganovog
propisa u
Zakona o gradevnom zemlli5tu u Federaiiji BiH proizilazi iz odredbe opceg
oblasti stvarnih Prava.

t2
Prostor opienito, a u tome segmentu igradevno zemlji5te, bez sumnje predstavlja jedan
od najvaZnijih resursa svake drZave i svakoga dru5tva, valan nezamjenjiv faktor
i
ekonomskog i opcedruStvenog razvoja. Kada se prostor koristi na adekvatan nadin, u
javnom interesu ina korist zajednice kao cjeline, pozitivni rezultati su vidljivi u kratkom
roku, a posebno kroz dule vremensko razdoblje, opiepoznata je i u praksi potvralena
dinjenica.

Gradevno zemlji5te, kao dio ukupnog raspoloZivog prostora, iznimno je vrijedan druStveni
resurs, jer je neposredno vezano za urbana podrudja, u kojima se odvija Zivot i obavlja
najveci dio gospodarskih aktivnosti, kao i za prometnu i svaku drugu infrastrukturu, bez
koje nema ozbiljnog razvoja. Stoga je mi5ljenje obraclivada ovoga zakonskog Prijedloga da
oblast gradevnog zemljiita treba urediti posebnim propisom, novim Zakonom o
gradevnom zemljiStu u Federaciji BiH, ne samo zato Sto je to obveza predvidena u 61.371.
st.2. Zakona o
stvarnim pravima, nego prije svega zato Sto to zahtijeva sadainji
druStveno-ekonomski okvir, a posebno interes razvoja urbanih naselja i infrastrukture Sto
neposredno podupire ll
razvoj.
Odredeno kaSnjenje u zakonodavnom procesu, Sto je prije svega uzrokovano odredenim
nerazumijevanjem konteksta i sloZenosti materije, s time vezano razliditim pogledima u
pitanju nadleZnosti, kao i nedostatkom jasnih smjernica kada je u pitanju opseg i predmet
regulacije, svakako ne mijenja ni5ta na stvari, jer oblast gratlevnog zemljiSta bez ikakve
dileme treba urediti zakonskim propisom koji je svakome razumljiv, u praksi primjenjiv i koji
i
korespondira sa prostorom vremenom. Mi5ljenje je obratlivada ovoga zakonskog
Prijedloga da odredbe predlo2ene u normativnom dijelu sve ove zahtjeve u najveCoj mjeri
ispunjavaju.

III - OBRAZLOZENIE PNEOIOZENIH ZAKONSKIH RJESENJA

Ovim zakonom ureduje se oblast gradevnog zemlji5ta, u skladu sa "novim" stvarnim

pravom, odnosno nadelima i pravilima postavljenim kroz Zakon o stvarnim pravima, Sto je
utvrilena zakonska obveza.

Kroz osam poglavlja ovoga zakonskog Prijedloga normira se pojam idefinicija gradevnog
i
zemlji6ta, uretluje raspolaganje upis gratlevnog zemljiSta u javne registre, naiin
odretlivanja gradevnog zemlji5ta, regulira stjecanje, zaStita prava na graalevnom zemljiStu,
prestanak svojstva javnog dobra i uredenje gratlevnog zemljista, propisuju naknade koje
se pla6aju prilikom koriStenja gradevnog zemljiSta, definiraju prava i obveze jedinica
lokalne samouprave ivlasnika jednih spram drugih kada je u pitanju planska izgradnja i
privodenje gratlevnog zemljiSta trajnoj namjeni, rjeiava nadzor nad provodenjem zakona,
utvrtluju prekrSajne odredbe, te se ureduje primjena propisa u prijelaznom razdoblju i
stupanje zakona na snagu.

z Op6e odredbe

U dl.1 . opisan je predmet regulacije ovim zakonskim Prijedlogom,61.2. sadr2i pojam i

definiciju graclevnog zemlji5ta, Sto obuhvata sve izgradeno i neizgradeno zemlji5te u
gradovima i naseljima urbanog karaktera, kao i drugo zemljiste koje je prostorno-planskim
dokumentima namijenjeno za izgradnju gradevina u skladu sa vaZe6im propisima o
prostornom uretlenju i gradnji. Dakle, kao gradevno definira se svo ono zemlji5te kole je
vaZeiim prostorno-planskim dokumentima predviileno za izgradnju, te za to zemlji5te vaZi
pravni reZim koji se regulira ovim zakonskim Prijedlogom.

t3
U skladu s "novim" stvarnim pravom, nadelom jednovrsnosti vlasniStva i jedinstva
nekretnine u ovome Prijedlogu ne pravi se razlika izmedu gradskog gradevnog zemlji5ta
(koje je nekada bilo u iskljuiivo dru5tvenom vlasniStvu) i ostalog gradevnog zemlji5ta (koje
je moglo biti i u privatnom vlasni5tvu), nego se svo gradevno zemlji5te promatra kao
cjelina i ima isti status.

U dlanku 3. propisano je da se gradevno zemlji5te smatra dobrom od opceg interesa, u

smislu d1.8. Zakona o stvarnim pravima, jer ne moZe biti nikakve sumnje u to da graclevno
zemlji5te ima ogroman znad,al za svako druStvo i stoga treba uZivati posebnu zaStitu. U
ovome dlanku takoder je predvitleno da se izgradnja objekata i infrastrukture na
gradevnom zemljistu provodi u skladu sa vaZeiim prostorno-planskim dokumentima, Sto
upu6uje na vrlo usku vezu ovoga zakonskog Prijedloga sa vaZeiim propisima o
prostornom uretlenju, jer samo taj pristup osigurava kvalitetno planiranje urbanih prostora i
osnovne infrastrukture, kao iefikasno privoilenje gradevnog zemljiSta namjeni odreclenoj
va2ecim prostorno-planskim dokumentima.

e1.4. sadrZi odredbe o nadinu raspolaganja gradevnim zemlji5tem i upisu onoga

gradevnog zemljiSta koje je u zemljiSnoj knjizi evidentirano kao druStveno odnosno
dr2avno vlasniStvo bez upisanog prava kori5tenja ili po sili zakona stedenog prava
vlasni5tva druge pravne ili fizidke osobe. Odredbe 41.4. ovoga zakonskog Prijedloga
preformulirane su i dodatno precizirane po primjedbama Ureda za zakonodavstvo i
uskladenost sa propisima Europske unije (tod.4. Mi5ljenja, broy 04-0211-31-547119 od
12.07.2019. god.) iskazanim na tekst Prednacrta ovoga zakona. Ove odredbe prema
mi5ljenju obratlivaaa predstavljaju samu srZ i su5tinu ovoga PrUedloga i preduvjet za
ozbiljan napredak kada je u pitanju registracija (u.javnim registrima nekretnina, katastru i
zemlji5noj knjizi) i stavljanje gradevnog zemljiSta u funkciju razvoja lokalnih zajednica i
druStva u cjelini, pa stoga nikako ne bi bilo dobro da pitanja koja su predmet regulacije
ovim odredbama ostave izvan okvira ovoga zakonskog Prijedloga, kako je sugerirao Ured
za zakonodavstvo i uskladenost sa propisima Europske unije. Cijenimo da takva sugestija
ne uvaZava 5iri druitveni kontekst i prilike u kojima djeluju institucije u Federaciji BiH,
posebno jedinice lokalne samouprave, iznimno sloZen institucionalni okvir i nespornu
dinjenicu da je regulacija pitanja "drZavne" imovine (posebno kada su u pitanju nekretnine)
na razini Dr2ave BiH krajnje neizvjesna.

Ovdje svakako treba imati u vidu da je gratlevno zemljiSte u biv5oj SFRJ bilo podvrgnuto
posebnom pravnom re2imu i sve od 1958. godine (donoSenje Zakona o nacionalizaciji
najamnih zgrada i graClevinskog zemljiSta) moglo je biti iskljudivo u druStvenom vlasniStvu,
zbog dega praktiina realizacija generalne vlasnidke tranformacije odre(lene Zakonom o
stvarnim pravima ("SluZbene novine Federacije BiH", br. 66/13 i100/13) iaZuriranje upisa
u javnim registrima dini kompleksan segment u sferi imovinsko-pravnih odnosa i
registracije nekretnina, posebno onih u nekadaSnjem dru5tvenom odnosno drZavnom
vlasniStvu-
Medutim, valja znati da je gratlevno zemlji5te u druitvenom odnosno drZavnom vlasni5tvu
za vrijeme biv6e SFRJ uvijek bilo na upravljanju i raspolaganju opeina odnosno jedinica
lokalne samouprave, a takva je situacija i sada, kako je propisano d|.6. jo5 uv'rjek vaZe6eg
Zakona o graclevinskom zemljiStu Federacije BiH ("SluZbene novine Federacije BiH", br.
25103, 16104 i 67/05). Dakle, druitvenim odnosno drZavnim gradevnim zemlji5tem i ranije i
sada upravljaju iraspola2u ("najjaei" stupanj u sistemu derivativa nekadaSnjeg druStvenog
vlasni5tva) jedinice lokalne samoprave na dijem se podrudju to zemlji5te nalazi, pa stoga
obradivad ovoga Prijedloga smatra da se vlasnikom nekada5njeg dru5tvenog gradevnog
zemlji5ta mogu titulirati samo te jedinice lokalne samoprave, pa upravo zbog toga cijeni da
nema nikakvog razumnog razloga da se pitanje vlasni6ke transformacije gradevnog
zemlji5ta u dru5tvenom odnosno drZavnom vlasni5tvu ostavlja izvan okvira ovoga

l.l
zakonskog Prijedloga. Na takav pristup upueuje poseban pravni reZim kojemu je gradevno
zemljiSte podvrgnuto jos od 1958. godine, vrlo kompleksni imovinsko-pravni odnosi i
neazurnost javnih registara nekretnina, a namede i sama logika stvari, jer ono ito je
"zakomlicirano" nekadainjim posebnim propisima o gradevnom zemljiStu efiksano se
moze razrijesiti i prevazidi samo kroz novi poseban propis kojim se na novim nadelima
ureduje status gradevnog zemlji5ta. K tomu, predloZene odredbe d1.4. st.2. ovoga
Prijedloga sadrZe ogradu odnosno predvidaju mogu6nost da pitanje vlasnidke
transformacije drZavnog gradevnog zemljiSta u budu6nosti posebnim zakonom bude
drugadije uredeno, kako to nadleZni zakonodavac bude smatrao potrebnim. Medutim, sve
do budu6e regulacije pitanja dr2avne imovine i ureilenja te materije posebnim propisom
jedinice lokalne samouprave ne bi trebalo ostavljati bez efikasnog alala za stavljanje
drZavnog gradevnog zemljiSta u funkciju, za Sto je vlasnidka transformacija uvjet bez
kojega se ne moZe.

Predvideno je da gradevnim zemlji5tem raspolaZu njegovi vlasnici, prema opdem propisu o

stvarnim pravima, uz odredene uvjete iogranidenja odredena ovim zakonom i drugim
va2ecim propisima. Obrailivad ovoga Prijedloga smatra da sve gradevno zemlji5te koje je
u zemljiSnjoj knjizi evidentirano kao dru5tveno, drZavno vlasniStvo ili opStenarodna imovina
bez upisanog prava kori5tenja ili po sili zakona stedenog prava vlasni5tva druge pravne ili
fizidke osobe, ukljudivo igradevno zemlji5te evidentirano kao druStveno odnosno dr2avno
vlasniStvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili koriStenja u korist dru5tveno-
pravnih subjekata koji vi5e ne egzistiraju, nemaju utvrdene pravne sljednike ili nisu upisani
u odgovarajuce javne registre, treba upisati kao vlasniStvo jedinice lokalne samouprave na
0ijem se podrudju nalazi, ako posebnim zakonom nije drugadije odredeno. Ovakav
prijedlog u najveioj mjeri prevaziSao bi op6epoznati problem nereguliranog statusa
"drZavne" imovine u najSirem smislu, posebno kada su u pitanju nekretnine i titular,
umnogome ubrzao iolak5ao rje5avanje problema s kojima su suodene lokalne zajednice,
koje su bez vlasnidke transformacije i jasno odredenog titulusa praktidno sprijedene u
ekonomskoj valorizaciji i kori5tenju vlastitog prostora, jer bez toga znaeajni zemljiSni
kompleksi, posebno kada je u pitanju razvoj poslovnih zona, ostaju imobilizirani ibez
ikakve druStveno korisne funkcije.

Odredbama st.2. d1.4. ovoga Prijedloga, Sto su precizirane po primjedbi Ureda za

zakonodavstvo i usklaClenost sa propisime Europske unije, otklanjaju se i mogu6e
nedoumice kada je u pltanju odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 70 0 P 006062
16 Spp od 07.04.2017. godine, u kojoj je taj sud izrazio pravno shvatanje da vlasnik
zgrade odnosno posebnog dijela zgrade izgradene na gradskom gradevnom zemlji5tu, dije
pravo vlasni5tva na zgradi odnosno posebnom dijelu zgrade je upisano u zemljiSnoj knjizi,
po sili zakona (Zakon o gradevinskom zemlji5tu Federacije BiH i Zakon o stvarnim
pravima) stiee pravo vlasniStva na zemlji5tu pod zgradom i na onoj povrSini zemljiSta koje
sluii za redovitu upotrebu zgrade, pri 6emu za stjecanje toga prava nije od pravnog
znataja Cinjenica da vlasnik zgrade odnosno njenog posebnog dijela nije bio upisan kao
nositelj prava kori5tenja na tome zemlji5tu. Dakle, prema preciziranim odredbama jedinica
lokalne samouprave mo6i 6e se upisati kao vlasnik gradevnog zemlji5ta samo u slueaju da
na istome po sili zakona nije stedeno pravo vlasni5tva druge pravne ili fiziike osobe.

Odredbe c|.4. st.4. ovoga zakonskog Prijedloga nakon javne rasprave su precizirane, tako
da sada iz istih jasno proizilazi ovlaStenje opiinskom ili gradskom vijeiu da svojim aktom
odreduje upis vlasnidke transformacije u skladu sa st.2. i st.3. u 61.4. Prijedloga, te da
protiv toga akta nezadovoljna strana pred nadle2nim sudom mo2e pokrenuti upravni spor,

t5
dok je u dodatom st.5. predvide.ng d?
:g takav akt op6inskog
na provodenje nadle2nom zemljisnoknjiznom
iri gradskog vijeca dostavrja
uredu. predviEeno"je o"riu J" oplin.ro ili
gradsko vijeie donosi akt koji prema piavilima zemljisnoknji2nog prau" predstavlla
osnov
i
za upis i po kojem nadle2ni zemljiinoknjizni ured provodi upis, iime oa se tal akt moze
osporavati pred nadleznim sudom u upravnom sporu, ito je u skladu ..
drugih subjekata na efikasan pravni rijek protiv odruka tijera javne vrasti.
pr"ro, gradana i

obradivad ovoga zakonskog prijedloga smatra da novi propis o gradevnom zemljistu

ne
treba sadrZavati odredbu da u sludaju propasti zgrade njen vlasriik i dalje ostaje vlasnik
zemljiSta pod zgradom i na onoj povrsini zemfiista koje je slu2ilo za njenu redovnu
upotrebu, sto je sugerirao Ured za zakonodavstvo i uskladenost sa propisima Europske
unije u svome Mi5ljenju na tekst Prednacrta ovoga zakona. ovakve odredbe imale bi
smisla sve dok Zakonom o stvarnim pravima nije propisana generalna vlasni6ka
transformacija, odnosno pretvaranje (po sili zakona) svih deri-vativa nekadasnjeg
dru5lvenog vlasniStva na gradevnom zemljistu u pravo vlasnistva njegova dotadasn]e!
nositelja, pa tako i vlasnidka tra-nsformacija na zemlji5tu pod zgradom izlemljistu koje
stuZ-i
la.njenu redovnu upotrebu (d1.346. Zakona o stvarnim pravim-a). Nakon podetka piimlene
Zakona o stvarnim pravima
,vlasnidko-pravni status zgrade i pripadajudeg zemljista dijele
istu sudbinu, u skladu sa nadelima jednovrsnosti vlasnistva ijedinstvi neiretninL, tako da
se posebno uredenje pitanja statusa zemljiita nakon propasti zgrade ukazuje
nepotrebnim.

i Odredivanje gradevnog zemljista

u al.5-7. ovoga Prijedloga ureduje se pitanje odredivanja gradevnog zemljista, uvjeti da bi

se odredeno zemljiste moglo odrediti kao gradevno, utvrduje obveza prethodnih
konzultacija i pnbavljanja mi5ljenja ministarstva nadleznog za poslove poljoprivrede i
Sumarstva i definiraju tehnidki aspekti kada je u pitanju obuhvat oonosn6 granice
gratlevnog zemlji5ta.

Tako se u 61.5. propisuje da opiinsko ili gradsko vije6e, 6ija je nadleZnost predvidena u
st.1 ., uz ono zemljiste koje je vei prete2no izgradeno i kao takvo dini prostorno
funkcionalnu cjelinu u gradu inaselju urbanog karaktera, kao gradevno moie odrediti i
zemljiSte koje je odgovarajuiim prostorno-planskim aktom predvideno za proiirenje grada
i naselja urbanog karaktera, kao i zemljiste na drugim podru6jima predvitlenim za
izgradnju kompleksnijih gradevina, prije svega objekatJ komercijalne namjene i prateie
infrastrukture. Gradovi i druga urbana naselja moraju se razvijati isvoi prosior organizirati
prema vremenu itehnologiji, pa je prema misljenju obradivada ovoga prijedlogi sasvim
logicno da se kroz odredivanje gradevnog zemljista, u skladu si
l"rnim inieresom i
planskim aktima, osigura adekvatan prostor za planski razvoj takvih naielja u
budu6nosti.

U 61 6. predvideno je da se prije nego predstavnidko tijelo jedinice lokalne samouprave

zemljiste prethodno koristeno kao poljoprivredno ili sumsko odredi kao gradevno provedu
konzultacije, pribavi miSljenje iuvjeti od kantonalnog ministarstva nadl6znog za poslove
poljoprivrede i Sumarstva. ovakva odredba nu2na je zbog zbog sviobuhvatnog,
sistematskog i racionalnog pristupa planiranju razvoja i-koristenju raslolozivog prostora
kao ograni6enog resursa, sve kako bi se osigurali uvjeti za uskladen razvoj itimie smanjio
negativan
.utjecaj Sirenja urbanih naselja na tako ograniden resusrs kao 5to je
poljoprivredno zemljiSte i ekosistem vazan za prirodnu ravnotezu kao sto su to sume i
Sumsko zemljiSte.

16
lstina je da se namjena zemrjista (porjoprivredno, sumsko, gradevno) utvraruje
odgovarajucim.prostornim pr?nor,ie da
1e piomjena namjene potlopr"ivreonog isumskog
zemlji5ta, koje je kao takvo utvrdeno vaZeiim prostorno-plinsrim irtom,
moze"vrsiti samo
i
na nadin pod uvjetima propisanim zakonima iz oblasti porjoprivrednog iumskog i
zemljiSta. Meclutim, ne treba zaboraviti na stvarno stanje kadi je u pitailu prostorno
planiranje na podrudju cijele Federacije BiH idonoSenje odgovaraluiirr piostorno-planskih
dokumenata, gdje (blago redeno) preostaje puno za uiaditi.-Takoder se mora imati
u vidu
fenomen bespravne gradnje i praksa nepostivanja prostorno-planske dokumentacije,
praksi dovodi do ozbiljnih problema i gubitaka sredstava, posebno onih koji piipadaju
ito u
javnim fon_dovima. Zbog toga je mi5ljenjL obradivada da ovaj zakonski prrledlog'svakako
treba sadrzavati i odredbe kojima se u piocesu donoienja odlike o odredivanju jradevnog
zemljiSta osiguravaju komunikacija, informiranje i koniultacije sa kantonalnim-organimi
nadle2nim za skrb o poljoprivrednom i sumskom zemljistu. Time se svakako podize razina
i
transparanetnosti jada integritet svih institucija ukljudenih u procese prenamjene
poljoprivrednog i Sumskog u gradevno zemlji5te.

e1.7. sadr2i odredene tehnidke standarde koji se moraju zadovoljiti kada se odrealuje
obuhvat g radevnog zemljiSta, sto mora osigurati potpuno sigurne podatke o zemljistu koje
ulazi u taj obuhvat ijasan grafidki prikaz toga obuhvata, sve maksimalno transpaientno, u
i
skladu sa raspolozivom tehnologijom dostupno preko suvremenih komunikacijskih
sredstava, 5to sve skupa jamdi visoku razinu pravne sigurnosti. U cilju zadovoljenja ovih
uvjeta jeste i obveza da se odluka sa granicama obuhvita gradevnog zemljista dostavlja
nadleinom zemlji5noknji2nom uredu, opdinskoj sluZbi za upiavu nadleznoj ia odrzavanje
katastra, kao ikantonalnom ministarstvu nadleznom za poslove prostornog uredenja, sio
je predvitleno u st.3.

> Prava na gradevnom zemljiStu, prestanak svojstva javnog dobra i ureclenje

gradevnog zemljiSta

Kada je_u pitanju stjecanje, ogranidavanje i prestanak prava na gradevnom zemljistu dl.g.
ovoga Prijedloga upuduje na primjenu zakona o stvarnim pravima, dakle op6eg propisa
koji izmedu ostalog ureiluje i vlasnicko-pravne odnose, a dijelom ipromet net<re-tnina, sto
je u skladu sa na6ellma jednakosti nositelja prava ijednovrsnosti viasnistva, kao kljudnim
elementima "novog" stvarnog prava. za sve nositelje prava, bez obzira na njihov status i
karakter vrijede ista pravila, jednaka prava iobveze spram gradevnog ,em'1ist, koje im
pripada, a promet gradevnog zemljista obavlja se kroz obvezni odnos.

Kao iznimnka od op6eg pravila u st.2. e1.8. predvicleno je da na grattevnom zemljistu na

kojem.ie izgrailen objekat bez propisanih odobrenja, u siuiaju dale takav objekat prema
posebnim propisima moZe legalizirati, a zemljiite je u upisano kao drustveno
odnosno
9tl3Yno vlasniStvo pez izvedenih prava upisanih u korist diugih osoba, predstavnidko tijelo
Jeornrce toKatne sarnouprave u korist bespravnog graditelja odnosno njegovog pravnog
sljednika pod odredenim uvjetima moze utvrditi pravo vlasnistva. ova iini-mkai prijedlog
da se pravo vlasniStva na gradevnom zemljistu u takvom sludaju moze utvrditi
administrativnim aktom prema misljenju obradiva8a ovoga prijedloga opiavdava nesporna
i opcepoznata dinjenica da bespravna gradnja zbog svoga opsegJ i slozenosti rjesavanja
predstavlja ozbiljan drustveni problem, sto zasluiuje p=ose6nu-paznju ivrlo
ienzibilan
pristup i kada je u pitanju ureclenje pravnog rezima na gradevnom zemi.listu
Mogu6nost da
se. barem jedan dio problema bespravne gradnje u cijelosti rjeiavi na r"ri-ni lok"ln"
zajednice, bez potrebe pristupa na sud i parnidenja, sisvim sigurno bi ukupan proces
legalizacije udinilo bitno jeft inijim, ekspeditivnijim i efi'kasnijim.

11
Za podsjetiti je da slidna odredba (kao d1.61. st.1.) dini dio va2edeg Zakona o gradevnom
zemlji5tu Federacije BiH i u praksi se, uz ogranidenja koja name0u odredbe Zakona o
stvarnim pravima, joS uvijek primjenjuje. Po ovome osnovu rije5eni su imovinskopravni
odnosi (legalni status zemlji5ta) i omoguien zavrSetak procesa legalizaci.je na tisude
bespravno podignutih grailevina, uz mnogo manje troSkove nego bi to bilo u redovnom
sudskom postupku, pa je mi5ljenje obradivada ovoga Prijedloga da sliinu mogucnost
odnosno nadleZnost predstavni6ka tijela jedinica lokalne samouprave trebaju imati i
ubudu6e. U suprotnom vedina bespravnih graditelja biti 6e izloZena parnidnom postupku,
za Sto se ve2u znadajni tro5kovi idodatno optere6enje sudova, 6ak i u situaciji kada ustvari
nema nikakvog spora (jedinica lokalne samouprave je vlasnik zemlji5ta i nema ni$ta protiv
da bespravni graditelj stekne vlasni5tvo na pripadaju6em zemljiStu, kada plati sve Sto ga
"spada"), Sto bi svakako trebalo izbjeii.

U d|.9. predvideno je da se zaitita prava na gradevnom zemlji5tu ostvaruje u postupku

pred nadleZnim sudom, Sto je u skladu sa op6im nadelom da sporove rjeSavaju sudovi i da
vlasni5tvo kao temelj svakog suvremenog poretka i gospodarstva ima zajamdenu sudsku
zaStitu.

Obratlivad ovoga zakonskog Prijedloga smatra da ove odredbe nisu suvi5ne, kako.ie
sugerirao Ured za zakonodavstvo i uskladenost sa propisima Europske unije u svome
Mi5ljenju na tekst Prednacrta ovoga zakona, jer treba imati u vidu kompleksnost svih
pitanja povezanih sa regulacijom reZima na gratlevnom zemljiStu, pa i kada se radi o
nadleZnostima pojedinih dr2avnih organa, ukljudujuci tu isudove. Ovakva odredba prema
mi5ljenju obraitivada pripada tekstu ovoga Prijedloga, jer pitanje nadleZnosti za zaStitu
prava na graClevnom zemlji5tu definira vrlo jasno, tako da predvitla sudsku zaStitu, pri
demu treba imati u vidu probleme do kojih u praksi dovodi neusuglasenost vaZecih propisa
o gradevnom zemlji5tu i Zakona o stvarnim pravima, kada su kod ocjene svoje nadleZnosti
i
(najdeSce prvostupanjski sudovi sluZbe za upravu iedinica lokalne samouprave)
postupaju6i organi suodeni sa te5koiama iza
svoje odluke o tome moraju davati
kompleksna obrazlo2enja (Sto nepotrebno troSi ogranidene resurse). Ono Sto je
predlo2eno u 61.9. ovoga Prijedloga usmjereno je na prevenciiu takvih problema, jasnu
i
normu pojednostavljenje u pitanjima nadle2nosti za zaStitu prava na gradevnom
zemlliStu.

e 1.1 O. ovoga Prijedloga sadrZi odredbe o prestanku svojstva javnog ili opceg dobra na
gratlevnom zemljiStu. Sto su u ovaj zakonski a.kt ugradene nakon provedene javne
rasprave, temeljem prijedloga Gradova Tuzla i Siroki Brijeg i Opcine llidZa, praktiino
jednoglasno podr2anih od svih drugih jedinica lokalne samouprave, kao iod strane
predstavnika Saveza opcina i gradova Federacije BiH, da se u tekst ovoga zakonskog
Pri.jedloga poku$aju ugraditi odredbe kojima bi se uredilo pitanje utvrclivania gubitka
svojstva op6eg ili javnog dobra na gratlevnom zemljiStu. Sa poietkom primiene Zakona o
stvarnim pravima prestale su va2iti odredbe Zakona o prometu nepokretnosti koje su
sadrZavale osnov na temelju kojega su jedinice lokalne samouprave mogle prevazifi
problem upisanog svojstva javnog dobra na onome gradevnom zemlji5tu koje je to
svojstvo izgubilo, pa je obractiva6 smatrao da se taj problem, barem do sistemske
regulacije pitanja opcih ijavnih dobara, odnosno njihova upisa u zeml.liSnu knjigu, moZe
prevazidi kroz jednu odredbu u ovome zakonskom Prijedlogu, pa je ista u 61.10.
formulirana na nacin koji bi trebao omoguditi da se problem "nea2urnog" upisa javnog ili
opceg dobra rije5i, ali da se pri tome ne naru5ava sadrZaj ifunkcija onoga Sto javno ili
opce dobro u stvarnosti predstavl.ia.

ltt
C|.11. ovoga Prijedloga sadr2i ogranidenje kada su u piianju geodetsko{ehniCke radnje na
gradevnom zemljiStu, prije svega cijepanje parcela, Sto mora odgovarati regulacijskom
planu, planu parcelacije ili pojedinadnom aktu kojim se odreduje gradevinska parcela, te
se mora vezati za proces privodenja zemlji5ta namjeni, osim u sludaju kada je sudskom
odlukom (dioba, razvrgnu6e suvlasni0ke zajednice, spor oko prava na dijelu parcele isl.)
odredeno drugadije. Ovakvo ogranicenje va2ilo je i ranije, a obradivad ovoga Prijedloga
cijeni da je isto jedan od vaZnih alata za oeuvanje, racionalno kori5tenje, za5titu planiranih
funkcija i u suStini preduvjet za privodenje gradevnog zemljiSta planiranoj namjeni. Sudska
odluka, kao i eisto tehnidke radnje uskladivanja podataka premjera trebale bi biti izuzete iz
ovoga ogranidenja, jer su sudske odluke po svojoj prirodi obvezujude i njihovo provodenje
ne mo2e se vezati za proces privodenja zemljiSta namjeni, ali se iu tom sludaju moraju
i
poStovati detaljni prostorno-planski akti, dok tehni6ke radnje uskladivanja podataka
premjera nemaju nikakav utjecaj na stvarno-pravni status zemljiSta i realizaciju detaljnih
prostorno-planskih akata. Ove iznimke od ogranidenja predvitlenog u 61.11. prema
miSljenju obradivada ovoga Prijedloga olakSale bi primlenu propisa u praksi a ne bi u
bitnome naru5ili sadrZaj, smisao isvrhu ogranidenja.

Odredbama a1.12-14. ovoga zakonskog Prijedloga regulira se pitanje uredenja gradevnog

zemlji5ta. e l.12. sadrZi razloge uredenja gradevnog zemlji$ta, njegov sadrZaj i obuhvat. U
61.1 3. propisana je obveza jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela ko.ia prema
posebnim propisima grade ili upravljaju infrastrukturom da se brinu o uredenju gradevnog
zemljiSta, a u d|.14. kroz zakonsku normu iskazuje nu2nost uskladenosti ifunkcionalne
povezanosti prilikom uredenja pojedinih dijelova gradevnog zemlji5ta gradenja i
pojedinadnih g raclevina infrastrukture.

z Naknade

Regulacija pitanja naknada na gradevnom zemljiStu predvidena odredbama dl.1 5-23.

ovoga zakonskog Prijedloga u su5tini se naslanja na institute i rje5enja iz ranijeg Zakona o
gradevinskom zemlji5tu Federacije BiH, naravno uz uvaZavanje odluke Ustavnog suda
Federacije BiH, broj: U-64117 od 23.10.2018. godine (kojom je utvrdeno da odredbe kojima
je bilo mogu6e uvesti obvezu inaplatiti naknadu za kori5tenje gradevnog zemlji5ta, tzv.
"trajnu rentu", nisu sukladne Ustavu Federacije BiH), obzirom da se radi o rje5enjima
provjerenim u praksi, svima razumljivim, ali uz preciznije definicije nadleZnosti, Sto je
primije6eno kao nedostatak ranijeg propisa.

Predviclene su dvije vrste naknada koje bi pla6ao investitor (pravna ili fiziCka osoba u 01e
ime iza 6iji radun se gradi objekat ili vr5e drugi zahvati u prostoru), naknada iz osnova
i
prirodnih pogodnosti gradevnog zemlji5ta pogodnosti veC izgrailene komunalne
infrastrukture koje mogu nastati prilikom kori5tenja toga zemlji5ta, a koje nisu rezultat
ulaganja investitora - jednokratna renta, koja bi se utvrdivala iskljudivo administrativnim
aktom, prema pravilima i kriterijima propisanim ovim zakonom i odlukom predstavniekog
tijela.iedinice lokalne samouprave, te naknada za uredenje gradevnog zemlji5ta, za koju je
predvideno da se mo2e urediti i kroz ugovor sa investitorom.

e t. t sadrZi definiciju jednokratne rente i podjelu gradevnog zemlji$ta prema

S.
pogodnostima lokacije ive6 izgrailene komunalne infrastrukture na najviie iest zona. Ova
renta predstavlja vrstu jednokratne naknade koja se temelji na postojanju odgovaraju6e
pogodnosti lokaci.je zemljiSta i 6ija se visina utvrcluje od strane jedinice lokalne
samouprave prema kriterijima zoniranja zemlji5ta.

l9
et.tO. sadr2e pravila po kojima se izradunava osnovica za izratun jednokratne rente i
itZ.
naiin na koji se utvrtluje visina iste po zonama, dok su u 61.19. propisane nadleZnosti u
postupku utvrtlivanja visine jednokratne rente, gdie se osigurava dvostupnievitost
odludivanja, kao i nadin placanja te rente.

Zadr1ava se ranUe pravilo da se osnovica za izraiun jednokratne rente utvraluie u nekoj

vrsti administrativnog postupka, od strane predstavni6kog tiiela jedinice lokalne
samouprave, jer je to jos uvijek jedina razumna i provodiva opcija, obzirom da nas sistem
nije razvio meha;izme masovne procjene tr2i5ne vrijednosti nekretnina ite5ko je osigurati
potpuni integritet i pouzdanost statistiekih podataka kada je u pitanju prosjedna cijena
gradevinskili radova, Sto i dalje ostaie osnovni parametar kod utvrdivanja osnovice za
Lradun jednokratne rente. Zadrlava se i ranije pravilo da visina jednokratne rente zavisi
od lokaiije odnosno zone u kojoj se gradevno zemljiSte nalazi i povr5ine gradevine koja 6e
se graditi, jer upravo su to kljudne virijable od utjecaia na pogodnost lokacije i postoje6u
komunalnu infrastrukturu.

Kao rezultat javne rasprave u 61.17. dodati su st.3. i4., prema sugestiji Saveza opcina i
i i
gradova Federacije biH Ministarstva gospodarstva, rada prostornog uredenja
Fosavskog kantoni, kako bi se kroz ovaj zakonski Prijedlog iskazala pravila po kojima 6e
se visina jednokratne rente utvrtlivati kod dogradnie, nadziclivanja ikod izgradnje
'ooi"rrt". MiSljenje je obratlivada da je optimalno rjesenje da u ovakvim
pomocnih
sluiajevima farametre iosnovna pravila svojom odlukom utvrduje op6insko ili gradsko
vr1e6e, ler ne moze biti isto graditi bazen iStalu ili pak dogradivati odnosno nadzitlivati
u

centru graOa (edno vriieme popularne mansarde) ikroz takvu gradnju rjesavati stambeno
-pro$irenja
pitanje obitelji u prigradskom naseliu, $to ce jedinice lokalne samoupravne
ligrfio'znati piepoznati i svojim odlukama pravilno regulirati. Na sugestiju Ministarstva
gJspodarstva,'rada i prostornog uredenja Posavskog kantona u st.4. predvideno je da se u
Iluealu graanje na mjestu starog ili uk[onjenog objekta jednokratna renta odreduje samo
afo 16 n6tto korisna povr5ina oblefta koji 6e se graditi ili je izgratlen ve6a od-netto korisne
porftir" starog ili uklonjenog objekta, ito za razliku netto korisne povr$ine novog u
odnosu na staii ili uklonjeni ofje(at, ito obradivad smatra logiinim i svima prihvatljivim
rjesenjem. Dodavanjem st.4. prevazilazi se pravna praznina koja je u ovome di.ielu
je u praktidnoi primjeni vec
irlmijeeena u praksi, te se normativno ureduje na na6in koji
duZe vrijeme.

Odredbe d|.18. u tekst ovoga zakonskog Prijedloga ugradene su nakon javne rasprave,
-Sirokog
slijedom prijedloga Grada Brijega i Opfine Te$anj da se jedinicama lokalne
."mouprare kada je u pitanju jednokraina renta ostavi viSe prostora za vlastite procjene i
regulaciju toga piianja kroi nlihove vlastite odluke. Ovdie se predvitla da u sludaju
poleUnin railoga, gospodarskih, prostorno-geografskih, demografskih ili sli6nih, op6insko
ili gradsko vije?eoinovicu za izialun visine jednokratne rente svojom odlukom mo/e
,re-diti drrgadile nego je to propisano u ovome Priiedlogu, s time da takva odluka mora
omoguiiti ieOnaX tretm'an svih investitora iosigurati pretpostavke za odrZivost komunalne
infraitrukture. Kada su ove odredbe u pitanju valja znati da jednokratna renta predstavlia
iskljudivi prihod jedinica lokalne samouprave, vezana je dakle za svaku vrstu planiranja
(prostorno, prora6unsko) na lokalnoj razini, stvarno stanje, kapaciteti ipravci razvoja na
Iofatnoi razini vrlo su raznoliki, pa je vrlo razlidito i iskustvo sa efektima koli proizilaze iz
naplate jednokratne rente, Sto su sve okolnosti koji potvrduju opredjeljenje ipotrebu da se
jednicama lokalne samouprave u tome pogledu ostavi vi5e slobode iprostora za vlastitu
inicijativu. Jedino Sto iedinice lokalne samouprave kada to svoje diskrecijsko pravo budu
koristili moraju voditi iaduna da svaka njihova odluka koiom ureilu.iu pitanje naknade po
osnovu jednokratne rente mora omogu6iti jednak tretman svih investitora i osigurati

20
pretpostavke za odrZivost komunalne infrastrukture. Mi5ljenje je obradivada da pretjerana
regulacija ovoga pitanja s federalne razine moie biti dak i kontraprod uktivna, ier se u 10
kantona i 79 jedinica lokalne samouprave susrecu vrlo raznolike polazne situacije, ranija
iskustva i razvijene prakse, pa sliledom toga postoje i dijametralno suprotna vialenja
mogudih zakonskih rje5enja. Ono Sto je u ovome Prijedlogu u dijelu koji se odnosi na
naknade predloZeno obradiva6 smatra kompromisnim, nekim srednjim rje5enjem, Sto bi
trebalo biti prihvatljivo ako ne svima onda barem ve6ini jedinica lokalne samouprave, jer
sadrZi okvir unutar kojega se politika naknada moZe uskladiti sa razvojnim planovima i
specifidnim interesima svake lokalne zajednice.

U ovome Prijedlogu predviileno je da se iednokratna renta u na6elu pla6a u utvrtlenom

nov6anom iznosu, ito odjednom, dakle jednokratno (61.19. st.3.), ali uz mogucnost da
op6insko ili gradsko vije6e u iznimnim slueajevima moZe omogueiti i obrodno pladanje
(el.19. st.4.), svakako uz obvezu odgovarajuieg sredstva osiguranja, s time da se
cjelokupan iznos jednokratne rente mora isplatiti najkasnije do izdavanja odobrenja za
uporabu objekta, svakako u roku od 5 godina. Ovakvu mogu6nost obradivad Prijedloga
smatra mierom koja bi trebala olak5ati financiranje vecih investicija iizgradnju gratlevina
od druStvenog i javnog interesa, Sto ee preciznije razraditi i urediti predstavniCka ti.iela
jedinica lokalne samouprave, uva2avaju6i specifiCne okolnosti, prioritete i potrebe svake
lokalne zajednice.

U al.20. propisuje se obveza investitora da prije izdavanja odobrenja za gradnju ili drugog
akta na temelju kojega se po vaZe6im propisima stjede pravo gradnje plati naknadu za
uredenle gradevnog zemljista, sto obuhvata stvarne troskove pripreme opremanja i
zemljista za gradnju, u iznosu koji se utvrduie sukladno programu uredenja gradevnog
zemqista. slijedom sugestija opcine llija6 i op6ine Doboj Jug u 61.20. ovoga Prijedloga kao
rezultat javne rasprave dodat je novi stavak 4., kojim se regulira kako utvrditi visinu
naknadsza ureclenje ako za odretteno gradevno zemlji$te nije donesen program uredenja,
te se predvida da se u tom sludaju iznos naknade utvrduje prema parametrima koje
svojom odlukom odredi op6insko ili gradsko vije6e, u skladu sa kantonalnim propisima iz
oblasti prostornog ureclenja i gradnje. Slidno kao i u sluOaju jednokratne rente obradivad je
miSljenja da parametre za utvrilivanje naknade za uredenje gratlevnog zemljiSta u ovom
sludaju svojom odlukom treba odredivati op6insko ili gradsko vije6e, u skladu sa
kantonalnim propisima iz oblasti prostornog uredenja i gradnje. Polazne situacije, stanje
uredenosti zemljista i standard kada je u pitanju komunalna infrastruktura tako su raznoliki,
po jedinicima lokalne samouprave i po kantonima, da je jedinstvena pravila I parametre u
ovom slufaju praktifno nemoguCe postaviti, nego je stvar uputno prepustiti autonomnoi
procjeni jedinica lokalne samouprave, Sto u krajnjoi liniji nosi i odgovornost za vlastite
procjene'i odluke, svakako ifinancijska sredstva koja predstavljaju isklju6ivi prihod lokalne
samouprave.

e1.21 . sadii pravila prema kojima se obradunava visina naknade za uredenje gradevnog
zemljiSta, te se utvrduje prvostupanjska i drugostupanjska nadleZnost kada je u pitanju
dono5enje rjeSenja kojim se ta naknada utvrtluje.

U al.22. ovoga Prijedloga uvodi se mogu6nost ugovaranja ure.len.ia gradevnog zemljista u

sludaju da zemljilte na kojem 6e se graditi ni.ie uredeno odnosno pripremljeno iopremljeno
za gradnju. To predstavlja novinu u odnosu na raniie zakonsko rjeSenje, a rezultat je
iskultava u praksi i inicijative iz viSe lokalnih zajednica. Predvitleno je da u takvom sludaju
jedinica lokalne samouprave sa investitorom mora sklopiti Ugovor o financiranju troSkova
uredenja gradevnog zemljiSta, obvezno u pisanoj formi, sa

21
propisanim obveznim sadrzajem, ito bi prema miiljenju obradivaia
ovoga prijedroga
znadilo izravan doprinos zaititi integriteta, poveialo trinsparentost u svi-m procesima
vezanim uz gradevno zemljiSie, a posljedidno tome i ojadalo povjerenje gradana iposlovne
zajednice u organe jedinica lokatne samouprave. Kao rezuliat
froredei" javne iasprave,
slijedom primjedbi saveza opiina i gradova Federacije BiH i Grada Grada8ca, odredbe
dl.
?z ovoga Prijedroga sada su formulirane taio da iz istih proizilazi jasna obveza
"\.1 koji gradi na gradevnom zemljiitu koje nije uredeno da izvrsi uredlnje na cijeloj
investitora
povrsini suglasno urbanistidko{enirierih i drugim uvjetima utvralenim u
-zemljista
urbanistidkoj suglasnosti ili drugom aktu istog karaktera, ali tada nema obvezu pla6anja
naknade za.uredenje gradevnog zemljista. po prijedlozima Grada Bihada iop6ine Dobbj
Jug nakon javne rasprave u d1.20. st.2. ovoga Nacrta predvida se obveza a ne samo
mog.ucnost da jedinica lokalne samouprave u sludaju kada gradevno zemljiste nije
uredeno sa investitorom sklapa ugovor o financiranju tioskova uiedenja, jer 6e io prema
ocjeni obradivada podiii razinu transparentnosti i oiigurati
lasna pravila i<ada je obveza
uredenja zemljista u pitanju, dime se neizravno os-iguravaju preduvjeti za poveianje
kvalitete radova na uredenju zemljista.

Na sugestiju Ministarstva za gradenje, prostorno ureilenje izastitu okolisa uSK-a, Grada

Tuzla, op6inskog pravobranilastua op6ine Hadziii i opiine llrlas nakon provedene javne
rasprave u t1.22. st.3. ovoga prijedloga precizira se da u sludaju kada se ure-clenle
gradevnog zemlji5ta provodi uz sufinanciranje investitora ijedinice lokalne samouprave,
dio radnji i radova koji se financiraju iz sredstiva jedinice lokilne samouprave ne iskiu6uje
primjenu posebnih propisa o javnoj nabavci, sto znadi da se obveza primjene propisa'o
iavnoj nabavci odnosi samo na one radove koji se financiraju iz sredstava jedinica lokalne
samouprave.

el.23..ugracten je u ovaj zakonski prijedlog nakon provedene javne rasprave, slUedom

sugestija zastupnika Adnana Efendi6a da se kroz ovaj zakonski akt precizno definira da
sredstva ostvarena po osnovu naknade za uredenje gradevnog zemljista predstavljaju
namjenska sredstva ida mogu korisititi iskljudivo za potre-be uredenia graoevnog
_se
zemlji5ta, Sto je u tekstu Prijedloga (d1.18. st.4.) koji je u prvom ditanju podr2ao -partament
Federacije nedostajalo. obrailivad se u ovome'dijelu opredijelio- obvezu namjenskog
utroika naknada predvitlenih ovim zakonskim prijedlogom, dakle i naknade po osnovu
jednokratne rente i naknade za uredenje gradevnog lemljista, propisati kroz odredbe
jednoga posebnog dlanka (d1.23. ovoga prijedloga), te na taj nadin osnaziti i potpuno
jasnim udiniti obvezu jednica lokalne samouprave da namlenika sredstva trose
samo i
iskljudivo za ono za Sto su napla6ena, prvenstveno za izgradnju i odr2avanje komunalne
infrastrukture i izradu prostorno-planskih dokumenata.

> Prijenos vlasni5tva, obveza prodaje i pravo prvokupa na graclevnom zemljiitu

cijelo ovo poglavlje u Prijedlogu zakona predstavlja vaznu novinu u oblasti propisa o
gradevnom zemljistu. Prema misljenju obradivada kroz odredbe u ovome poglavlju
uz
uva2a.vanje rjesenja i op6ih opredjeljenja iz Zakona o stvarnim pravima 'oitio ee se
unaprijediti postojeie stanje sa upravljanjem i koristenjem gradevnog zemljista, jer je
nakon podetka primjene zakona o stvarnim pravima zasiita piava vlasiista podignrt" n"
znatno vi5u razinu, viSe nema moguinosti za izuzimanje neizgradenog grid"rnog
zemljiSta i nesrazmjernog mijesanja tijela javne vlasti u pravo vlasnika na m]rn6 u2ivanj6
imovine, a mogudnosti administrativnog pristupa rje5avanju statusa nekretnina svedene
su
na sludajeve izvlaitenjaieksproprijacije, sto je alatkoji bi svakako trebalo izbjegavati i

22
koristiti samo onda kada nema drugih rje5enja. Ono Sto je predloZeno u ovome poglavlju s
jedne strane podiZe razinu odgovornosti i
transparetnosti u radu jedinica lokalne
samouprave, a s druge strane omoguCava vlasnicima praktidnu realizaciju prava koja im
pripadaju suklado opiem nadelu iz 61.8. Zakona o stvarnim pravima.

U en4. propisuie se pravo vlasnika gratlevnog zemlji5ta, neizgraclenog i neoptere6enog,

da svoje zemlji5te mo2e prenijeti u vlasni5tvo jedinice lokalne samouprave, ako je na tome
zemljiStu planirana izgradnja infrastrukture ili gradevine javne namjene koje ne moZe biti
vlasnik, kao i u sludaju da se na tome gradevnom zemlji5tu prema va2ecem detaljnom
prostorno-planskom aktu ne moZe formirati gradevinska parcela. Ovakvim rje5enjem
prema mi5ljenju obradivada ovoga Prijedloga zahtijeva se ozbiljan pristup u prostornom
planiranju, osigurava racionalno upravljanje zemljiStem, vlasnicima nudi izvjesnost i
sigurnost, a sve u funkciji pove6anja mobilnosti i stavljanja gradevnog zemlji5ta u punu
funkciju.

U e1.25. propisuje se obveza vlasnika gradevnog zemlji5ta da jedinici lokalne samouprave

prenese u vlasniStvo ili u njenu korist osnuje pravo slu2nosti provoza i/ili prolaza na dijelu
toga zemljiSta koje .ie regulacilskim planom odredeno za izgradnju komunalne
infrastrukture koja slu2i njegovoj gradevinskog parceli ili gradevini koja 6e se na toj parceli
graditi, za koje zemlji5te odnosno osnovanu sluZnostu mu pripada naknada u visini trZi5ne
vrijednosti toga zemlji5ta, 5to je urecleno u e1.26. ovoga Nacrta.

U d1.27. regulira se naiin prijenosa zemljiSta na jedinicu lokalne samouprave, pravnim

poslom ili izjavom vlasnika zemljiSta sastavljenim u formi propisanoj za zemljiSnoknjiZni
i
upis, demu moraju prethoditi pregovori vlasnika jedinice lokalne samouprave ili
javnopravnog tijela. Kao rezultat provedene javne rasprave regulatorni sadrZaj ovih
odredbi bitno je promijenjen u odnosu na predlo/eno u tekstu Nacrta (d1.24.) koji je usvojio
Parlament Federaci.je BiH.

Naime, slijedom primjedbi koje je u ovome dijelu iskazao Savez opcina i gradova
Federacije BiH, na koje se naslanjaju i slidne primjedbe Grada Gradadca, Op6ine llijaS,
Opdine eitluk, Opcine Konjic i Op6ine llidia, a tidu se lzjave o prijenosu vlasniStva na
jedinicu lokalne samouprave, formulirane su bitno izmijenjene odredbe 61.27. ovoga
Prijedloga, gdje se sada umjesto iskljudivo lzjave vlasnika zemljiSta kao jednostranog akta
predvida prethodni poziv jedinici lokalne samouprave ili javnopravnom tijelu na pregovore
oko prijenosa zemlji5ta, u sludaju uspjeha tih pregovora zakljudenje pravnog posla, a tek u
slufaju njihova neuspjeha prijenos zemljilta lzjavom vlasnika (suglasno d|.137. Zakona o
stvarnim pravima) koja se sastavlja u formi koja je vaZe6im propisima predviilena za
promet nekretnina. Mi5ljenje je obraclivada da i ugovor kao dvostrani pravni posao i lzjava
vlasnika kao jednostani akt moraju biti sastavljeni u formi koia je va2ecim propisima
predvitlena za promet nekretnina, jer samo to osigurava ispravu kao valjan osnov
stiecanja i temelj za upis u javnim registrima nekretnina. U obzir dakle dolazi i llava
sastavljena pred nadle2nom op6inskom/gradskom slu2bom ako takva mogucnost postoji
prema propisima kojima se regulira promet nekretnina i zemljiSnoknji2ni upis.

Umjesto prvobitnog upucivanja na Zakon o notarima u ovome Prijedlogu upucuje se da

isprava, dakle i ugovor i iz.java vlasnika, moraju biti sastavljeni u formi propisanoi za
zemlji5nokn.iiZni upis, dakle u svemu odgovarati vaZe6im propisima kojima se regulira
promet nekretnina, jer bi upucivanje samo na Zakon o notarima ili bilo koji drugi poseban
propis bilo preusko, posebno imajuci u vidu op6epoznate "turbulencije" vezane za Zakon o
notarima i posljedice koje iz toga proizilaze na promet nekretnina, odnosno formu pravnih

!t
poslova idrugih isprava koje za predmet imaju stjecanje prava na nekretninama iupis u
zemljisnoj knjizi. Obradivae nakon provedene javne rasprave nalazi da je mogu6nost
i i
prethodnih plegovora dvostrana komunikacija izmetlu vlasnika iedinice lokalne
samouprave, kroz koju se mogu raspraviti brojna pitanja vazna iza.iednu iza drugu
stranu, pa ipitanje cijene zemljiSta, osiguranje proraeunskih sredstava za isplatu te cilene,
ulazak u posjed islidno, puno bolja opcija nego jednostrano postupanje sa strane vlasnika,
te da bi sada predlo2ene odredbe trebale biti povoljnije i polu6iti pozitivne udinke
promatrano sa obje Strane. Pravila koja se odnose na pravni posao odnosno lzjavu kao
osnov stjecan.ja upis prava vlasnistva u korist jedinice lokalne samouprave ili
i
u suitini ista kao u Nacrtu
lavnopravnog tilela, dakle st.4. i5. ovoga Prijedloga, ostala su
jer na ono Sto ie u tome dijelu
iet.Z+' .t. S. Ia.j Sto ga je usvojio Parlament Federacije BiH,
ranije predlozeno nije bilo posebnih primjedbi.

Prema misljenju obradivada normativno riesenje predlozeno u c1.27. ovoga Prijedloga kroz
zah\ev za'oibiljan pristup prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije osigurava
racionalno upravijanje gratlevnim zemljistem i efektivnu zaititu vlasnidkih prava.

61.28. predvideno je da se na pitanje naknade za preneseno zemljiste, kao i

pitanje
u
ulaska u'posjed prim.jenjuju va2eca pravila o izvlastenju, preferira se dakle
pokusaj
sudska
sf orazumnog' rje5avanja ti'h pitanja, a ako takav sporazum izostane odreduje
nadleZnost o-dnosno utvrdivanje naknade u izvanparnidnom posutpku'

Analogno obvezi vlasnika zemljista predvidenoi u 61.25. ovoga Priiedloga, u d|.29.

piopis"u,e se du2nost jedinica lokalne samouprave da neposrednom pogodbom vlasniku
i"riiriisiu prodaju gr"durno zemlji5te potrebno za zaoktuzivanie gratlevinske.parcele, jeru
skladu sa detaljnim prostorno-planskim dokumentom, 5to je logidno i razumno
rjeSenje,
gradevinske parcele'
u iakvom sludaju zemljiste moie biti samo u sastavu todno odredene
pa onda i nema potrebe i praktidne svrhe prijenos vlasnistva podvrgnuti javnom
nadmetanju.

61.30. ovoga Prijedloga predvicteno je da sve administrativnoteritoriialne

cjeline na
u pravo
poOrue;u Fedlracije BiH-svojom odlukom mogu odrediti podrudje na kojemu imaju
ili gradevina javne idruStvene
frvot<upa nekretnina potrebn6 za gradenje infrastrukture gradskog ili
i"rj"n", uz uvjet da vise razine vEsti ptethodno moraiu pribav1i suglasnost
nalaze, 6to
op6iirsfog vile6i ledinice lokalne samouprave na dijem se podruiju nekretnine.
jedinice lokalne
;e;;;r; o'peeni opreajetienju da gradevnim zemtji5tem upravtjaju^
op6ine Kakanj na
..i..,orprrr". Kao rezultit provedne lavne rasprave prema.sugestiii
i
kraiu teksta u st.s. ovoga clanka dodato je "radi evidenci.ie upisa zabilie2be
prava
p*bfrp.',, jer je ocijenje-no da bi upis pravi prvokupa u zemliisno-j knjizi i evidentiranje
informaciie
bbuhvata u'katistru irebalo biti lamstvo za$tite toga prava i osigurad slu2bene
prvokupa u pitaniu
kada je promet grailevnog zemtlista obuhva6enog pravom

C1.31. sadr2i pravila o realizaciji prava prvokupa. Mi5ljenje

je obradiva6a ovoga Prijedloga
Ja ,Uoj svoje va2nosti za ukupan dru5tveni razvitak, posebno kada je u pitanju kljubna
infrastrJkturj, sve razine javne vlasti na podrudju Federacije BiH trebaju imati mogu6nost
,t rJiti ptrro prvokupa gratlevnog zemljista na podrucju planiranom za izgradnju
infrastruiture ili graclevina-javne i druStvene namjene, zavisno od karaktera, opsega i
zna1iia tih gradLvina, ier bi se na taj .nadin kroz kvalitetno planiranje u duZem
OrrSt
"nog nuZni za razvoj javnih
i"iOoUf.;, [od povotinijii uvietima'mogli osiguraii zemliiSni fondovi poseZe za
."OrZrjL a posebno kijudne infrastrukt-ure, sve u cilju smanjenja potrebe da se
aO+oc rleSeniima i iivla5teniem kao naistro2om administrativnom mjerom oduzimania
zemljiSta.
24
Nakon rasprave u Parlamentu Federacije BiH i provedene javne rasprave, slijedom
primjedbi zastupnice Adise Kokii-Hinovic, kao i prijedloga Saveza opcina i gradova
Federacije BiH u ovome dijelu, formulirane su bitno izmijen.iene odredbe d1.31. ovoga
Prijedloga, gdje se umjesto prvobitno predloZenog obavjestavanja o namjeri prodaje
gridevnbg zemlji$ta obuhvacenog pravom prvokupa prvenstveno preko notara sada
predvida moguinost iskazivanja takve namjere putem preporudene po$tanske poSiljke po
pravilima painidnog postupka o dostavi, tek sekundarno preko notara. Sada.je.skracen i
iok u kojem se ponudeni nositelj prava prvokupa moze izjasniti o tome da..li ponudu
prihvata, tako da se umjesto prvobitno predvidenog roka od 90 dana sada predlaie da to
bude rok od 30 dana, Sto obradivac smatra dovoljnim da ponudeni nositelj prava prvokupa
u6injenu ponudu moZe ozbiljno razmotriti, a vlasnik zemlji5ta bez problema zadrlati
potenciialnog kupca ako ta ponuda ne bude prihvacena.

Slijedom sugestija Saveza opiina i gradova Federacije BiH u ovome Prijed.logu' u st 3'
et.31., predv-iOena je obveza vlasnika graclevnog zemlji5ta koji proda.iu zemljiSta ne izvrii u
roku od Sest m.ieseci po isteku roka ia prihvatanje ponude da u sludaju ponovne prodaje
zemlji5te opet ponudi nositelju prava prvokupa. Slidno tome, prema prijedlogu Saveza
predloieni
op6ina i gradova Federaci.ie EiiH u st.s. 41.31. predvitleno je da se uz prvobitno
o[i"ftiuni rok od tri godine propiie i subjektivni rok od 30 dana u kojemu nositelj prava
prvokupa ima mogu-nost tuZbom pred nadle2nim sudom zatraZiti poni5tenje ugovora o
ako frodavatelj prethodno nije ispoStovao pravo prvokupa, bududi je to u
'kupoprodaji
slu6alu zakonskog prava prvokupa uobidajeno i korespondira sa pravilima iz L1.27. s1.7.
Zakona o stvarnim Pravima.
primjedbom
obradivad ovoga Prijedloga ostaje pri svome stavu i ne moze se sloziti sa
unije ranije iskazao u
[o;u ;e UteO zJ zaXonodaistvo i uskladenost sa propisima Europske
sv'ome Misljenju na tekst Prednacrta ovoga zakona, sto se odnosi na odredbu
kojom se
predvida oi vtaoa Federaciie BiH ili Vlada kantona odluku o odredivaniu podruija na
gradevina
iiojemu ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za grattenje infrastrukture ili .
predstavnidkog tiiela jedinica
javne idruStvene namjene ne moZe doniieti bez suglasnosti
lokalne samouprave na eijem se pooruciu te nekretnine nalaze. Predlozene odredbe
slijede nadleZnosti jedinica lokalne samouprave, utvrdene u d1.8. Zakona o
principima
loftalne samouprave u Federaciii BiH ("Siu2bene novine Federacije BiH", br' 49/06
i
(kao dijela
51i09), te u cijelosti korespondiiaiu sa pravom jedinica lokalne samoprave
koie
ukupne dr2avne strukture) d. rpr.rt1";, iiaspolaZu (gradskim) grattevnim zemlji5tem,
poeeifa reguta|i;e posebnog pravnog re2ima na graClevnom zemlji5tu
1e vbZito od samoga
(1958. god.), a vaZi idanas.

i Nadzor i kaznene odredbe

01.32. ovoga Prijedloga sadrZi odredbe o nadzoru, gdje se predvicla da nadzor

u pitanjima
naknade
koia se odiose na od-redivan.le gradevnog zemlji5ta (Poglavlje - llovoga zakona),
prodaje i pravo prvokupa na
tptgl"rlj" _ lV ovoga zakona),-prijenos vlasnistva, obvezu nadle2na
lrr["rnt, zemljist-u (poglavlje - V ovoga zakona) vr5e kantonalna ministarstva
ia onrast prostoinog uredenji i graditeljitva. U slu6aju da se radi o prostornom.obuhvatu
ili graOeuinama za-kole ie po 6dreabima Zakona o prostornom. planiraniu i koristeniu
BiH"' br'
,"iltliSt" na nivou Fedlraci.ie Bosne i Hercegovine ("SluZbene novine Federacijeprostornog
2106',72t07,32108, 4110, 13/10 i 45/'10) nadleZno Federalno ministarstvo
,r"Olni", predvideno je da nadzor nad provoalenjem ovoga zakona u navedenim pitanjima
vrSi to iederalno minisiarstvo. Takoder se predlaZe da Federalna uptava
za geodetske i
25
imovinsko-pravne poslove nadzor nad provodenjem ovoga zakona vrSi u pitanjima ko.ia se
odnose na parcelaciju gra(tevnog zemlji$ta (dlanak 11. Prijedloga). Ovakvi prijedlozi
odgovaraju propisanim nadleZnostima organa koji bi trebali vr5iti nadzor nad provoalenlem
i
zaiona, va2no je spomenuti ida su uskladeni sa primjedbama koje su u ovome dijelu
ranije iskazali Ured za zakonodavstvo i uskladenost sa propisima Europske unije i

Fedlralno ministarstvo pravde, u svojim Misljenjima na tekst Prednacrta ovoga zakona.

e;.33. ovoga Prijedloga sadrZi prekr5ajne odredbe. Svi subjekti koji even_tualno krSe pravila
predvidenf ovim za1<onskim Priiedlogom prema miSljenju obratlivaia trebaju snositi
jednaku odgovornost, jer su im i prava spram grattevnog zeml.iiSta u svemu jednaka, pa je
obradivad miStlenla daje predlozeno rjesenje optimalno ida su predviilene novdane kazne
primjerene propisanim prekrSajima.

> Prijelazne i zavrSne odredbe

U e1.34-37. ovoga Prijedloga propisuje se obveza uskladivania propisa jedinica lokalne

-novim'Zakonom
samouprave sa o graclevnom zemljistu, uredu.ie primiena propisa u ranije
pokrenutim postupcima, prestanali prim.iene ranijeg propisa o gradevnom zemljistu i
stupanje na snagu ovoga zakona, sve u skladu sa op6im pravnim nadelima iva2eiim
nomotehni6kim standardima.

eI.34. sadrzi obvezu uskladivanja odluka i drugih propisa kojima se regulira status
jedinica
gradevnog zemljiSta sa odredbama ovoga zakona, Sto su predstavni6ka tijela
iokalne simoupiave duZna provesti u roku od Sest mieseci od dana stupanja na snagu
zakona. Obradiva6 ovakvo zakonsko rie5enje smatra dobrim, jasnim ipotpuno odredenim,
imajii u vidu, Sto se ne smije zaboiaviti, da su postoje6i akti ko.iima iedinice lokalne
samouprave reguliraju status graitevnog zemlji$ta vrlo razliaiti, po svome nazivu, sadr/aju i
struktuii, iako s-e istima u osn;vi ureduje ista materiia. Podrudje Federacije BiH sastoji se
od 79 jedinica lokalne samouprave, sa ogromnim razlikama u stupnju gospodarskog
razvoja', izdiferenciranim pravcima i te/istima razvqa, vrlo razliditim odnosom .kada
je u
pitanjl prostorno planiranje, upravljanje i raspolaganje graalevnim zemljiStem Primjetne su
i vetii<e razlike kada je u pitanlu administrativni kapacitet jedinica lokalne samouprave,
njihova sposobnost upravljanja procesima vezanim uz gradevno zemljiste, kao i realne
pbtr"u" u podrueju regutatr.le te oblasti propisima lokalnog karaktera. Zbog toga lokalni
propisi u oUtasti gradJvnog zemljista nikada nisu bili standardiziran i, ni po broju (neke
manje op6ine imJlu samoledan ili dva takva propisa, a one veie mnogo vi5e), ni po
sad#aju'ni po strukturi. Upravo uvaZavajuei te razlike i specifidne potrebe jedin'rca lokalne
,rrorpr"r" obradivad ovoga Prijedloga cijeni da je navoclenje oblasti igeneriCkog pojma
za odretlenu vrstu lokalnih propisa koji ce se u odredenom roku morati uskladiti sa
odredbama ovoga zakona, bez konkretizacije tih propisa (ovdje je to vrlo teSko, bilo bi
nepraktidno ig6tovo neizvedivo), adekvatno iu cijelosti prihvatljivo rie5enje, sukladno
pravilima iz ei.qo. st.2. tod.b. Pravila i postupaka za iztadu zakona i drugih propisa
Federacije BiH ("SluZbene novine Federacije BiH"' broi71l14)'

26
IV - RAZMATRANJE PRIMJEDBI I SUGESTIJA NA NACRT ZAKONA I IZVJESCE
SA JAVNE RASPRAVE

i Razmatranje Nacrta zakona u Parlamentu Federacije BiH i pojedinadne diskusije

zastupnika.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na svojoj 4. sjednici odrZanoj dana 19.12.2019.
godine razmatrao je Nacrt zakona o gradevnom zemljistu u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Tokom rasprave nije bilo primjedbi niti sugestija na navedeni zakonski Nacrt
i tom prilikom usvojen je slijede6i zakljudak:

"1. Dom naroda Parlamenta Federaciie BiH prihvata Nacrt zakona o gradevnom zemlji5tu
u Federacije Bosne i Hercegovine i smatra da mo2e posluZiti kao temelj za izradu
Prijedloga zakona.
z. zaduzuie se predlagatelj da prilikom izrade Prijedloga zakona ima u vidu primjedbe,
prijedloge i sugestije koje budu ulo2ene na ovaj Nacrt zakona."

Zastupnidki dom Parlamenta Federaciie BiH na svojoj '10. redovnoj sjednici odrZanoi dana
29.01 .2020. godine razmatrao je Nacrt zakona o gradevnom zemlji5tu u Federaciji Bosne i
Hercegovine. UdeSce u raspravi uzeli su zastupnici Nasiha Pozder, Albin Muslic, Adisa
Koki6-Hinovi6, Nijaz Helez i Adnan Efendi6, koji su prema miSljenju obradivada generalno
pozdravili intenciju da se oblast gradevnog zemljista regulira zakonskim propis-om i time sa
ozbiljnim zakasnjenjem uskladi sa Zakonom o stvarnim pravima, ali su zatraZili odreclena
poja5njenja i preciznije definicije nekih zakonskih odredbi.

Zastupnica Nasiha Pozder, koja je u raspravi sudjelovala i kao predsjedavajuia Odbora za

prostorno uredenje, iznijela je ocjenu da su predlo2ena zakonska rjeienje prilieno loSa, ali
ie izrazila nadu da ie se kroz javnu raspravu i amandmansko djelovanje dofi do boljih
ileSenla. lskazala je primjedbe na d1.6. i 7. Nacrta zakona, gdje se odredene .ovlasti daju
opeinstim odnosno gradskim vijedima, dok se struci ne daje na znadaju koliko bi to
trebalo. Takoder se zapitala koliko je ono Sto ie predloZeno u d1.7. u koliziji sa odredbama
vaZeieg Zakona o poljoprivrednom zemljistu, te je prigovorila Sto se kroz Nacrt zakona
prostor promatra kao skup parcela a ne kao vaZan drustveni resurs. Smatra da predlo2ena
zakonska rje5enja idu na ruku bespravnim graditeljima, prigovara Sto se vi5e puta navode
procesi legalizacije i njihovo olak$avanje. lskazuje rezerve prema onome Sto je predlo2eno
u d1.26. Nacrta, gdje se prejudicira da su opfine vlasniku susjedne parcele koji namjerava
graditi duzne prepustiti do 50 % svoga zemljilta, te ukazuje na konkretan sluflaj gdje se
jedva deka takvo rje5enje iskoristiti u negativnom smislu.

Zastupnik Albin Muslid prigovara tromosti u procesu normativnog usklatlivanja oblasti

gradevnog zemljista sa zakonom o stvarnim pravima, ali i imovinsko-pravnih pitanja u
drugim oblastima, Sto bi svakako trebalo urediti ina taj naein biti u funkciii razvoja
Fedlracije BiH sa naglaskom na jedinice lokalne samouprave. U svojoj diskusiji ovaj
zastupnik nije iznio konkretne primjedbe na predloZene zakonske odredbe.

Zastupnica Adisa Koki6-Hinovi6 zatrazila je pojasnjen,ie predloZenih odredbi d1.9. st 2.

Nacrta zakona, Sto Se odnose na bespravno izgraclene obiekte odnosno njihovu
legalizaciju, Prigovara 5to se u d1.24. u kontekstu lzjave vlasnika gradevnog zemlji5ta o
prijenosu- vlasni$tva na jedinicu lokalne samouprave uopce spominje Zakon o notarima,
6ije su odredbe u jednom dijelu proglaiene neustavnim i s time u vezi sugerira da se to

27
pitanje regulira nekako drugadije. Takoder istide primjedbe na ono.. sto je predloZeno u
h Za. U"irt, zakona, gdje le takoder predvideno da notar ima va2nu ulogu u procesu
realizacije prava prvokupa, te predlaZe da se ovo pitanje uredi onako kako .le. propisano u
Zakonu o stvarnim pravima. Smatra i da je rok od 90 dana u kojem bi se iednica lokalne
samouprave mogla izjasniti o konzumaciiu prava prvokupa predugadak i predla2e da se taj
rok skrati.
je
Zastupnik Nijaz Helez u svojoj diskusiji bazira se na d1.20. Nacrta zakona, u kojem
pr"Or,jZ"n nadin regulacije piianla gradnje na ne.urectenom gradevnom zemlji5tu Smatra
prosiriti prostor za ilegalnu
i" nij" OoUro iei nisoluiiju'da ,emiliite nije urecleno, jer ce tosudjeluje u pla6aniu tro5kova
gi"J;ir, a osim toga drZi da nije dobro doivoliti da investitor
predlaZe da
ireOeirja zemljistaljer bi u tom sludaju imao moguinost za manipulaciju. Zato
jedinice lokalnl samouprave trebaiu potpuno pripremiti gradevno zemlji5te i tek potom i6i u
pa se
h1"gou, prodaju. Takotler primieduje da se u dosta odredbi spominje legalizacija,
pir"'st" i" n". legalizacija atb saa imamo mogudnost ne5to zaokru2iti da se ne pojam moZe
ni5t" b".pr"rno gr;Oiti, zbog dega predlaZe da Priiedlog zakona uopde ne sadrZi
legalizacija.
materiial na koiemu
Zastupnik Andan Efendi6 iskazuje misljenje da Nacrt predstavlja dobar
zakona'
se ,z'uraZaranie sugestija koje'su iznijeli drugi zastupnici mo2e graditi .i Prijedlog
vi5e radi na
Fii.Jeeui" Aa se piitifom iirade provedbenih prostorno-planskih akata
pitanje legalizacije mora
tzv.slnacrlst<im planovima, jer je stanje na terenu. takvo da se
i
tretirati nekim zakonom i' time zavr5iti, zbog dega smatra da. predlo2ena definira
zakonska
predta2e ai s3 u 61.18. st.4. Nacrta precizno
;;a";i" u tome dijelu zadovotjava.iu. zemljista. predstavljaju
da sredstva ostvarena po o.norr'n"fnade za urectenje gradevnog
gradevnog
.r.i""if" sredstva ida se mogu korisititi isklju6ivo za potrebe ureclenja
zemljiSta.

Nakon rasprave Zastupni6ki dom usvojio je slijedeii zakljudak:

;t. lr.tupi.rief,l dom Parlamenta Federacije BiH prih-vata Nacrt zakona o gradevnom
,"rnfiiStr'rFederacijiBiH,tesmatradamoZeposlu2itikaoosnovazaizradu
prijedloga zakona.
'i.-i"iuZujese predlagatelj da organizira i provede javnu raspravu u trajan.iu od 60 dana'
5. ,iouzui" se breoragaielj Ji priiirorn izrade Prijedloga zakona
iT" Yiqi tY: susestije'
Y
ce ollr
primjedbe i'prijedloge iznesene u raspravi kao i one koje su dostav1ene lll
dostavljene u Pisanoj formi."

i lzvje56e o provedenoj .iavnoj raspravi

kao obratlivad ovoga
U skladu sa zakljudcima obaju Domova Parlamenta Federacije BiH
i
i"fon.fog prijeiloga f eOe'ralna uptava za geodetske imovinsko-pravne poslove
organizirala le iavnu raspravu i ozbiljne konzultacije sa zainteresiratlT
-t-'?i:llT-1 '-:^l:l:
je-ocilenjeno di svojim neposrednim sudjelovanjem procese uezane za lavnu raspravu I
'Nacrt'zaiona kao piodukt te
iavne rasprave mogu obogatiti itime doprinijeti
optimizaciii
poj"Aninift zakonskih rje5enia Va2no le napomenuti da je dinamika provotlenja lavne
;;p;";; oiuitlno n"tus"n" uslijed pindemije virusa Covid-19 si time povezanim
procesa javne
oilanizaci;srini problemima, Sto je uzrokovalo znatno ka5njenje u zavr5etku
raiprave i pripremi ovoga zakonskog Nacrta'

28
obzirom da je normativna regulaciia oblasti gradevnog zemljista, posebno u onome dijelu
koje se odnosi na nekada-sn.ie drustveno- odnosno drzavno zemljiste, prvenstveni javnu
i

frvorazredni interes jedinica lokalne samouprave prile svih ostalih,

obratlivad. ie
i".pr.u, nastojao prititiziti upravo iedinicima lokalne samouprave, n1ihovim predstavnicima
i profesionalcima koji se neposredno susrecu sa rje5avanjem statusa gradevnog zemljiSta,
na tai nadin rasprivu primaknuti bazi i kroz svestrani pretres predlo2enih zakonskih
r1eienla, razmatianje mogu6ih alternativnih opcija i potencijalnih drugadijih rjeienja
sve-ono sto bi se
[oleoinin pitanja iinstituta-doci do Prijedloga zakona koji bi sadrZavao
i.,6g6 arltr"ti optimalnim, za najvedi dio sudionika u procesu povoljnim rjeienjima. Zbog
sloienosti mateii.le, kompleksnog nasljeila, komplicirane druStvene strukture, razliditih
i"nilin lsrrrtaua i'raznolikosti jediirica lokalne samouprave isvih drugih subjekata kolih se
jrrit"uno zemlii$te na bilo (oji nadin neposredno tiie, savr$ena i za sve prihvatljiva
zakonska rje5enja sasvim sigurno nisu moguca.

U tom cilju javna rasprava obuhvatila je odrZavanje sesija po regionalnim .centrima u

je pristupilo
Federaciji'Bii{, Mostaru, Sarajevu, Bihaiu i Tuzli. Na ove detiri sesije ukupno
got,ovo'stotinu sudionika,'uglavnom profesionalaca, dr2avnih sluZbenika, iavnih
samouprave, kao i predstavnika
firavobranitelja i drugih predstlvnika .iedinica lokalne poslovi prostornog
mjerodavnih kantonainih organa, prije svega onih u kojima su situirani
uieOenla, infrastrukture i prlvde. Ui to ie odmah po otvaraniu
javne rasprave na internet
je punu
itranici obradivada objavijen javni poziv za sudjelovanje. Treba naglasiti i to da
podriku organizaciji i'oOi2avaniu sesija po regionalnim sredi5tima, prezentaciji javnog
pozlva, tao- i drugim aktivnostima u procesu jivne rasprave obradiva6 imao.u Savezu
i koordinatora kada
bpelna'i gradova F:ederaciie BiH, koji ima ulogu zakonskog zastupnika
p u pltailu normativno uiedenje (na razni Federaci.ie BiH) pitanja i odnosa koji zadiru u
interese jedinica lokalne samoprave.

Zavr5na sesi.ia okviru javne rasprave odrZana je dana. 09 12'202.0 ' godine' u
u
.ipro.torij"ri obradivada u Saralevu, gdje su neposredno pristupili predstavnici samo
Jrl" inrtitr.ii", Hidajet Halilovi6 iz FeOeritnog ministarstva pravde i Jakov Duii6, Federalni
na6in je
pravobranitelj, ali je pristup ve6eg broja sudionika omogucen preko e-linka, na koji
miera, ne
Lsigurano di se zavr5na sesrla-oOrZi uz po5tivanje propisanih epidemiolo5kih
um-anjujuii pri tome opseg i ivalitet javne rasprave. Preko osiguranog e-linka. na iavnu
'preistavnici
;;;;;'; aJ pristupiti Pirlamenta Federacije BiH, Federalnog ministarstva
poslove
potjoprivreOe,'vodopriviede i Sumarstva, Uprave za geodetske i imovinsko-pravne
Lf..ffX Hlo.t"r, Saveza opeina igr.Jo* ieOeraclJ BiH, Grada eapljina, G-rada Sirokog
B;U;g, op;.; iepee, opeine ttrlas' opeine Tesan.i, Grada Visoko, opcine oraije' Grada
sesiji
ff4,j.6i" iAsocilacije arhitekata u'Bosni i Hercegovini. Poziu za prisustvo na zavrSnoj
su pisani pozivi na
oulavtlen je na web-stranici obrailivaca, kao itekst Nacrta zakona, dok
Vladi
iairsn, sLsiju upueeni Parlamentu Federacije BiH (predsjedateljima obaju Domova),
'giH, VtaOrra svih deset iantona, Federalnom ministarstvu pravde,
Federacije
poljoprivrede,
Federalnom ministarstvu prostornog uredenja, Federalnom ministarstvu
vodoprivrede i i
iumarstva, Pravnini fakultetima Univerziteta u Sarajevu Sveudili5ta
Mostaru, Savezu opiina igradova Federacije BiH, Pravobranitelistvu Bosne i
Hercegovine, Federalnom pravJbraniteljstvu i Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo
U
komentare,
skladu- sa o6avi.iesti o javno.i raspravi do odrZavania zavr5ne -sesije .svoie.
priiloiog", primllaoe ili suglstije u pisanom obliku obrattivacu je dostavro ve6i broj
BiH,
inJtitr"ii"", ,br"vnom jedinice"lokalne samouprave, Savez opdina igradova Federaciie
Federalno ministarstvo prostornog ureden.ia i Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede isumarstva, Ministaritvo za giatlenje, prostorno ureden1e iza5titu
okoli5ta
Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo gospodirstva, rada i
prostornog planiranja
Posavskog kantona i Asocijaci.ia arhitekata u BiH

29
 pa je
Ve6i dio sudionika zavrsne sesije ranije ie dostavio primjedbe u pisanom obliku,
'eliboraciju
zavr5na sesija iskoristena za dodatnu i komentar ranije iskazanih primjedbi,
prijedloga i sugestija.
plsanom
erimjedbe, prijedloge isugestije na tekst Nacrta zakona tokom javne rasprave u
obliku dostavili su- Federilno ministarstvo prostornog uredenja, Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i Sumarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i. prostornog
ureOirnla Posavskog kantona, Ministarstvo za graclenje, prostorno ,":d"!l-"-
zaStitui
Opcina
okolisa USK-a Biha6, Savez op6ina i gradova Federacije BiH, Grad Capliina'
'Petrovac'
O"rrfi"r*-S"rr", Opein" Bosanski Op6ina Kalesijq'- 9p9in1 Novi Grad
S"rri"ro, Op6ina Stari Grad Sarajevo, Op6ina Trnovo, Opdina Kak-anj' Opiina llijaS'
OpdinaBosanskaKrupa,OpdinaOraSje,OpdinaSapna,Op-6inaBu-Zim'Op6inaNovo
Sir"1"ro, pravobranilaStvo Op6ine Oiovo, Op6ina Te5anj, Op6ina Doboj Jug' Opiina
eiifrl. Ooein" Koniic, Opcina tlki2a, Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove ZZH
lrUrifilO1..J Sir6ki Ari1"g, Grad Tuzta, Op6insko pravobranila5tvo Opiine
HadZi6i, Grad
Gradadac iAsociiaci.la arhitekata u BiH.

NajopseZnijipisanidokumentsaop6omocjenomkonceptaisadr2ajazakonskogNacrta,
romintarima' predlozenih odredbi, te primjedbama, sugestijama i prije-dlolma
kako
BiH' koji je
poiuOin" odredbe optimizirati dostavio ;e Savez op6ina i gradova Federacije
lao struenog konzultanta angazirao prof.dr.Melihu povlakid. lzigeneralno ovoga dokumenta
pozitivna
(dostavljen slpo5tom) proizilazi podr5ka dono5en1u ovoga zako..,a.
to mogli popraviti
i$na ireafoienim rjejenjima, uz dosta primjedbi i prijedloga koji bije sve
i u svojoj diskusiii na
F,jOrsx, i pozitivnu oclenu uacrtu zakona prof. Povlaki6 iskazala
61 4. Nacrta, imaiu6i pri
zavrSnoj sesiji, kada ib , srome osvrtu na predloZene odredbe
BiH, podrZala
tome u vidu ranije diteme,i"ipor", pa iodie6lene odluke Ustavnog suda jedinicama
opredjelienje obrattivada da normativno uredi pripadnost gratlevno,g zemljiSta
lok"ln" i.rouprave, jer smatra izrazito bitnim da se one ne smiju li5iti resursa.
U. to ;" Savez op6ina i jraOova Federaci.ie dostavio i pisani doku.ment, broj:. 359/20 na
od
iskazani
oi.tz.zozo. godine, u koiemu su subtimirane primiedbe, prijedlozi isugestije
Cetiri sesije odrZane u Mostaru, Sarajevu, Bihaeu iTuzli'

. Primjedbe na ilanak 1. Nacrta

Tekst d|.1. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio

je:
..
,,Ovim zakonom uieOulu se naein koriStenja i upravllanla zemlii5tem u gradovima i
gradevina, kao
nasel.fima urbanog karaktera idrugim podruijima predvitlenim za izgradnju
i naknade koje se placaju prilikom izgradnje tih gradevina "
izmjenu je
u svome pisanom dokumentu savez opiina i gradova Federacije BiH predlo2io predmet
odredbi e1.1. Nacrta zafona, tako da se onore sto je predloieno doda
da se
regulacijeprijesvegqodnosinazemljiSteudrZavnomvlasni5tvu.ovasugestijanije
pri-trvae6na, ;6r se svei odredbe zakona odnose jednako na sve subjekte u druitvenom
i

gospodarskom iivotu, u skladu sa op6im itvarno-pravnim nadelom lednovrsnosti

vlasni5tva ijednakosti svih titulara pred zakonom.
se spominju
Nije prihvacen prijedlog Grada e apljina da se u 61.1 . bri5e dio teksta u kojemu
je obrazloZen time da je pitanje
nii,jiO" foje se'ptaea]u prilikom izlraOnje gradevina, Sto pitanje jednokratne
naknada regulirano kantonalnim pr6pisom, Sto nije to6no, obzirom da
rente nije predmet regulaciie biio kojim kantonilnim ili federalnim propisom, priliino
dok ie u
pogledu'naknade za uredenle gratlevnog zemljista situacija u razlicitim kantonima
iainolika, pa je kroz ovaj zakonski Nacrt trebalo postaviti okvir'

30
U pogledu odredbe 61.1. primjedbe isugestije dostavili su gradovi siroki Briieg iTuzla, koji
su'smatrali da opis predmeta regulacije treba pokazati sve ono 5to je predmet zakonskog
teksta odnosno normativnog ureclenja. Slijedom ovih sugestija u konaenom tekstu Nacrta
ove odredbe formulirane su tako da prema miSljenju obradivaia precizno ivrlo iasno
opisulu sto je to predmet ovoga zakonskog Nacrta i sto se kroz pojedine norme uredu,ie.

lz navedenih razloga se obraativai nakon provedene javne rasprave oprediielio utvrditi

novi tekst 61.1., koji u ovome Prijedlogu glasi:
,'ovim zakonom ureduju se raspolaganje i na6in odretlivanja, stjecanje prava i
prestanak statusa javnog ili 6pieg dobra na zemlji5tu u gradovima, naseljima urbanog
'karaktera
i drugim podruelima predvialenim za izgradniu graalevina, na6in koristenja i
upravljanja tim iemlji$tem, kao i naknade koje se pladaju prilikom izgradnje gradevina na
tome zemljiStu."

. Primjedbe na ilanak 2. Nacrta

Tekst d1.2. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"Gradevnim z-emtliStem u smislu ovoga zakona smatra se izgradeno i neizgra.leno
zemljiSte u gradovima naseljima urbanog karaktera, kao i drugo zemljiste koje .ie
i
prosiorno-pla-nskim dokumentimi namijenjeno za izgradnju gratlevina u skladu sa vaZecim
propisima o prostornom uredenju i gradnji."

Nisu prihvadene prim.ledbe Grada Sirokog Brijega na sadrZaj predlo2enih odredbi d1.2.
zakonskog t'lacrti, gdje se iskazuje mi5ljenie da su termini poput "gradovi", "naselja
urbanog iaraktera;' i-'Orugo zemljiSte namijenjeno za izgradnju gradevina" nepotrebni
i

nejasnisuprotno tome sta-v ;e obridivada da su ovi termini opdepoznati i svima razumljivi,

javnosti, a ne samo profesionalcima koji se bave nekretninama igradnjom, pa
eai lSirol'jL
ono Sto predloZeno u svemu odgovara definiciji pojma gradevno.zemliiste, Sto
korespondira'i sa komentarom -koji jJ na tekst Nacrta dao Savez op6ina i gradova
veZe
FeJeiaclle BiH. prijedlog crada Sirokog Brijega da se definicija gradevnog..zemlji5ta
i.f,fiueiuo za prostorno-[lanske dokumLnte obraativad n1e mogao prih,vatiti,.jer bi takva
definicija bila nedoredena inepotpuna, samim time neprecizna ineodrectena,
teti ostavila
prostora za raz\eiie interpreiaciie. Primjerice moglo bi se postaviti pitanje 5ta ako ie
je ili se pak
odre(leno zemlji5te obuhva6eno prostorno-planskim aktom 6iia va2nost istekla
prigradska
radi o zemljisnim kompleksima zahvacenim (vikend naselja na planinam.a,. neka
naselja) bespravnom gradnjom, pa je predlozena definicija prema misljenju..obratlivada
ili dopuna'
t<vatitltnile rjesenje i za-to.ie u ovome Prijedlogu zadrZano bez ikakvih izmjena

.Primjedbe na dlanak 3. Nacrta

je:
Tekst 61.3. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio
"(1) Gratlevno zemlji5te smatra se dobrom od opieg interesa'
(Zj tzgraOnja objekita i infrastrukture na gradevnom zemljiStu provodi se u skladu
sa vaZe6im prostorno-planskim dokumentima "
Nacrta, ier
Nije prihvacen prijedlog Grada Sirokog Brijega da se bri5e st.1. 61.3. zakonskog
ne mo2e biti nikakve sumnje u to da jL gr-adlrno zemlji5te dobro od.opceg interesa'
kako
ga definira 61.8. st.2. Zakoia o stvarnim pravima, te da kroz ovaj zakonski prijedlog treba
obratliva6
urediti mehanizme i alate kojima bi se osigurala njegova adekvatna zastita. zato
smatra oa je odredba e1.3. st.1. Nacrta prijeko potrebna i zapravo nuZna,
jer odrazava
prirodu i kaiakter grailevnog zemlji5ta kao iznimno vaZnog prostornog resursa. Ono Sto ie

3l
navedeno u komentaru uz navedeni prijedlog ukazuje na nerazumijevanje razlike izmeclu
dobra od op6eg interesa, Sto gradevno zemliiste u svakom sludaju jeste iop6eg odnosno
javnog dobra (ell. Zakona o stvarnim pravima), Sto pojedino grailevno zemljiste moZe
jprimjerice javne ceste, trgovi, parkovi isl.) ali ni u kom slucaju ne mora biti, budu6i je
grattevno zemlji$te nadelno u slobodnom prometu i njime raspolaZu njegovi vlasnici, pod
javnog prava ili pak fizidkim osobama
fednakim uv.ietima, bez obzira radi li se o subjektima
ili pravnim osobama privatnog prava.

Obradivad nije prihvatio prijedlog Op6ine Bosanska Krupa da se u d|.3. Nacrta, na kraju
stavka 2. d6daju rijeei "t6 poiebnim pozitivnim propisima", ier se to samo po sebi
razumijeva. Bitrio je normirati da se izgradnja objekata i infrastrukture na gradevnom
zemljiSiu provodi u skladu sa vaZe6im prostorno-planskim dokumentima, .ler je to iskaz
opieg opiedjeljenja istava da prostorno-planski dokumenti 6ine okvir po kojem se ureduju
institJti i procesi na graclevnom zemlji5tu, a samo po sebi se razumije da se izgradnja
provodi u'skladu sa d-rugim vaZecim piopisima, relevantnim za oblast graditeljstva idruga
upravna podruCja.

Nije prihvacen ni prijedlog saveza opcina i gradova Federaciie BiH da se mijenja

pi'eotozeni st.2. d1.3.' Nac.-rta, na nadin da se predvidi da se izgradnja objekata i
infrastrukture na gradevnom zemlji$tu provodi u skladu sa vaZecim prostorno-planskim
dokumentima ida se smatra opeim interesom. ovo stoga Sto definiciju gradevnog
zemljiSta kao dobra od op6eg interesa sadrZi st.1. 61.3. Nacrta, dok
je u st.2. ve6
predvideno da se izgradnja odiekata i infrastrukture na gradevnom zemlji5tu provodi u
-pros[orno-planskim
skladu sa va2eiim dokumentima Spominianje op6eg. interesa u
kontekstu ovih odredbi moglo bi biti krajnje zbuniuiufe, jer se institut opieg
(avnog)
interesa prije svega vezuie-za postupak izvla5tenja/eksproprijacije, dakle.za.postupak u
'vlasnika
kojem se'nekretniie od niihovin oduzimaju uz naknadu prema tr2iSnoj vrijednosti,
a u cilju realizacije projekata od iavnoga interesa. Predlozenim odredbama 61.3., st.1. i 2 ,

gradevno zemlji{te' se determinlra kao dobro od opdeg interesa. i propisuje generalno

vaZe6im prostorno-planskim
fravilo da se izgradnia na tome zemlji5tu provodi u skladu sa prostornog i
dokumentima, tto predstavlja iskai zna1ala gradevnog zemlji5ta kao
opeedrustvenog resursa i prostorno-plansku dokumentaciju kao _determinantu
i osnov za
svaki organiziiani pristup' iskoriStavaniu toga resursa. Dovoditi ova opia zakonska
opieOieriJnja u vezu sa institutom op6eg (lavnog) interesa u postupku izvla5tenja
i ovaj
lnstitui iituirati u propis kojim se uieduJe oblast gradevnog zemljiSta obratlivad smatra
nepotreunim i ustvari .rrisnin1, jer ono Sto je odredeno regulacijskim
planom ili
je predvitleno
urbanistiikim projektom ionako se smatra utvrdenim javnim interesom, kako
u d|.15. st.2. Zakona o izvla5ten.iu.
i zato
lmaju6i u vidu navedeno obradivad je miSljenja da je predloZeno rje5enje kvalitetnije
p naron provedene javne rasprave'u d1.3. ovoga Prijedloga zadrzano bez ikakvih izmjena
ili dopuna.

. Primjedbe na Clanak 4. Nacrta

je:
Tekst 61.4. Nacrta koji ie usvojio Parlament Federacije BiH glasio
,'(1) Gradevnim zemlji5temiaspola2u njegovi vlasnici, pod uvjetima i uz ograni6enja
odreitena ovim zakonom i drugim va2e6im propisima'
(2) Gratlevno zemljiste foje je u zemljisnoi knjizi evidentirano kao drustveno, drZavno
ako po sili
vlasnistvo ili op5tenaro-dna imovina bez upisanog prava kori5tenja druge osobe'
zakona nije postalo vlasni5tvo druge osobe nakon stupanja na snagu ovoga

32
zakona upisat 6e se kao vlasni6tvo opiine ili grada (nadalje: jedinice lokalne samouprave)
na 6ijem se podrudju nalazi, sukladno odredbama Zakona o stvarnim pravima ("Slu2bene
novine Federaci.ie BiH", br.66/13 i100/13), ukoliko posebnim zakonom nije drugadije
uredeno.
(3) U smislu stavka (2) ovoga dlanka upisat 6e se igratlevno zemljiSte evidentiran
kao dru5tveno odnosno dr2avno vlasni$tvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja
ili koristenja u korist drustveno-pravnih subjekata koii vise ne egzistiraju, nemaju utvrdene
pravne sl.iednike ili nisu upisani u odgovarajude javne registre.
(4) Upis gradevnog zemljiSta u skladu s odredbama st.(2) i (3) ovoga dlanka
svojim aktom odredu,ie predstavnidko tijelo jedinice lokalne samouprave, protiv kojeg akta
nezadovoljna strana pred nadleZnim sudom mo2e pokrenuti upravni spor."

Odredbe predloZene u 61.4. Nacrta izravno su podrZale gotovo sve jedinice lokalne
samouprave koje su uzele uee56e u provedenoj javnoj raspravi, vedi dio njih bez ikakvih
primjedbi ili dodataka, te su ove odredbe smatrali kljucnim dijelom ovoga zakonskog
Nacrta koii bi im u bitnome olakiao rad, d.ielovanje isuodavanie sa konkretnim problemima
u praksi.

Prihvaiena je sugestija Op6ine Stari Grad Sarajevo i Grada Sirokog Brijega da se umjesto
termina "predstavni6ko tijelo jedinice lokalne samouprave" kroz cijeli zakonski tekst koristi
termin "opiinsko ili gradsko vijece", jer je dojam obradivada da takvo terminiziranje
jedinicama lokalne samouprave bolje odgovara, iako se tom jeziekom intervencijom ustvari
ni5ta bitno ne mijenja.

Gradovi Tuzla i Siroki Brijeg predloiili su da se kao d1.4. zakona zadii samo predloZeni
st.l. Nacrta, a da se ostali predlo|eni stavovi ovoga 6lanka, sa odre(lenim izmjenama,
situiraju u poglavlju koje bi se nazvalo "Raspolaganje iupis prava na graalevnom zemljiStu
u dr2avnom vlasni5tvu".

Savez opiina i gradova Federacije BiH predoZio je da se odredbe predlo2ene u st.3. d1.4.
Nacrta bri5u, jer takve odredbe pretpostavljaju prethodno utvrarene kriterije o diobi izmeclu
razliditih subjekata javnog prava. Savez op6ina i gradova Federacije BiH imao je primjedbe
ina predlozeni st.4. 61.4., jer nije moguie da bilo tko osim nadleznog suda nalozi upis
promiene vlasniekih odnosa u zemlji5noj knjizi, zbog 6ega je mogude da odluka
predstavnidkog tijela jedinice lokalne samouprave bude pravni osnov za upis, ali o
samome upisu temeljem prijedloga ovla5tenog tijela odluduje nadleZni zk ured.

Nisu prihvadeni prijedlozi Gradova Tuzla i Siroki Bri,ieg da se predloZene odredbe 61.4.
,'cijepaju', ive6i dio njih situira u poglavlju koie bi se nazvalo "Raspolaganje iupis prava na
gridevnom zemljistu u drZavnom vlasni5tvu". PredloZene odredbe u svojoj biti
predstavljaju "ekstenziju" odredbi 61.338. Zakona o stvarnim pravima, koje predstavljaju
op6i stvarno-pravni okvir za sve vlasnidke transformacije na neizgradenom graalevnom
zemlji5tu, te bi njihovo usvajanje iprimjena trebala osigurati konkretan materijalno-pravni
osnov za transformaciju upisanog prava upravljanja, kori5tenja ili raspolaganja na
gra6tevnom zemljiStu u "dr2avnom" vlasniitvu i konadni upis toga zemlji5ta u korist jedinica
lokalne samouprave na 6i.jem se podru6ju nalazi, jer su upravo jedinice lokalne
samouprave ti subjekti javnog prava koji su tim zemljiStem oduvijek autonomno upravljale i
raspolagale. Zato predlozene odredbe 61.4. Nacrta prema misljenju obratliva6a u
integralnom tekstu, bez "cijepania" kako smatraiu Gradovi Tuzla iSiroki Briieg, sa manjim
izmjenama odnosno dopunama treba zadrZati kao jasan materijalno-pravni okvir za
vlasni6ko-pravnu transformaciju nekada5njeg druStvenog (dr2avnog) vlasniStva na

-) -)
gradevnom zemlji5tu ikonadno tituliran.je jedinica lokalne samouprave na tome zeml.;iStu.
Dijelove ovih odredbi ne treba situirati u posebnom poglavlju, jer iste pripadaju u opce
zakonske odredbe, gdje se utvrCluju opea opredjeljenja i definiraju generalna pravila,
ukljudujudi i pitanje vlasnidke transformacije na "dr2avnom" zemljiStu, u oblasti gradevnog
zemlji5ta. Pri svemu ovome vaZno je imati u vidu da pojam "drZavno" prema miSljenju
obradivada ima generidki karakter, dakle pod time podrazumijeva sve razine
administrativno{eritorijalnog ustroja u sloZenoj Dr2avi BiH, svakako i jedinice lokalne
samouprave.

Prihva6en je prijedlog Opiine Novi Grad Sarajevo da se u d1.4. st.2. Nacrta precizira da ce
se zeml.ji5te upisati kao kao vlasni5tvo "op6ine, op6ine u sastavu grada Sarajeva ili grada",
na koii nadin se spredava mogu6nost razliditog tumadenja kada su u pitanju opcine koje
dine grad Sarajevo. Predvideno je dakle da se vlasni6ka transformacija provede kroz upis
zemljista u korist svake od opcina na dijem se podrudju nalazi, a ne u korist grada
Sarajeva, kojega dini vi5e opdina.

Nije prihva6en prijedlog Grada Sirokog Brijega da se iz predloZenih odredbi 61.4. st.2,
Nacrta izbaci uputa da se vlasniCka transformacija provodi suglasno odredbama Zakona o
stvarnim pravima, jer je u Zakonu o stvarnim pravima zadat opii okvir za sve vlasnidke
transformacije na nekretninama u nekadaSnjem dru5tvenom vlasni5tvu, pa tako ina
gradevnom zemlji5tu, Sto svoj iskaz mora imati i kroz odredbe ovoga zakonskog
Prijedloga.

Nakon usuglaiavanja stavova sa predstavnicima Vlade i

Parlamenta Federacije BiH u
konaini tekst zakona na prijedlog Grada Tuzla u st.2. 61.4. Nacrta nakon pojma
"op5tenarodna imovina" dodat je pojam "erar", obzirom da se radi o institutu koji po svome
sadr2aju u svemu bitnome korespondira sa institutom "op5tenarodne imovine", a na
odredenim podrudjima Federacije BiH prilidno desto se nalazi kao upis vezan za dr1avno
gradevno zemlji$te, zbog 6ega vlasnifku transformaciju treba omoguditi i u slu6aju kada je
gradevno zemlji5te upisano kao erar.

Prijedlog Saveza opdina igradova Federaci.ie BiH da se predloiene odredbe st.3. d1.4.
Nacrta bri5u nije prihvacen, jer se tu predloZena vlasnidka transformacija odnosi samo na
gradevno zemlji$te upisano na nekada$nje druStveno-pravne osobe (koje su prestale
egzistirati), a ne i na objekte koji su na istome locirani, tako da ono Sto je predloZeno
prema mi$ljenju obradiva6a ne naruSava niti na bilo koji na6in prejudicira nadin diobe i
svoClenje bilance izmedu razliditih subjekata javnog prava, niti je u koliziji sa recentnom
praksom Ustavnog suda BiH.

Nije prihvacen prijedlog Opcine Stari Grad Sarajevo da bi u st.3. c1.4. Nacrta poslije rijedi
,'u korist drultveno-pravnih subjekata" trebalo dodati rijedi "privrednih subjekata i
udruZenja i samostalnih zadruga", jer predloZeni termin "drustveno-pravni subjekti"
obradivad smatra jasnim i odreClenim, ali i dovoljno Sirokim, jer taj termin izmedu ostalog
obuhvata isve one drustveno-pravne subjekte spomenute u priiedlogu Op6ine Stari Grad
Sarajevo.

Obradivad se ne moZe slo|iti sa primjedbom Opiine BuZim da ie nejasan dio odredbi 61.4.
st.3. Nacrta gdje stoji "ili nisu upisani u odgovarajuie javne registre", jer.ie svakome tko
pazljivo dita sve Sto je u tome stavku napisano potpuno razumljivo da se predlozena
vlasnidka transformacija odnosi na ono "dru5tveno/dr2avno" gradevno zemlji5te koje je
upisano na nekadasnje drustveno-pravne subjekte koji vise ne egzistiraju, dakle uopie ih
nema u pravnom prometu, nemaju utvralene pravne sljednike (kroz privatizaciju,

34
preuziman.ie prava iobveza od novih, prije svega javnih poduzeea i ustanova) ili nisu
upisani u odgovaraju6e javne regiske, primjerice registar privrednih subjekata, registar
udruga, poljoprivrednih zadruga i sl. Dakle prema predloZenim odredbama st.3. e1.4.
Nacrta vlasnidka trasformacija biti 6e mogu6a samo na onome zemljiStu koje je upisano na
nekada5nje dru5tveno-pravne subjekte kojima vi5e "nema traga" izbog toga je takvo
zemljiSte u sada5njim okolnostima zapravo "ni6ije",ito nikome ne moZe biti u interesu, jer
je samim time i izvan bilo kakve korisne druitvene funkcije.

Obradivad nije mogao prihvatiti prijedlog Op6ine Novi Grad Sarajevo da se kroz ovaj
zakonski Nacrt, dopunom predloienog 61.4. u st.2., regulira ipitanje upisa prava vlasni5tva
na onome gradevnom zemljiStu koje je upisano kao dr2avno vlasni5tvo, sa pravom
kori5tenja Zauoda za izgradnju Kantona Sarajevo ili drugih razina vlasti ili upravnih
organizacija, a u korist jedinica lokalne samouprave. Kada je ovaj prijedlog u pitanju prije
svega se opravdano zapitati kako se bilo koji Zavod, kao upravna organizacija, dakle niti
javno poduzece niti javna ustanova kao posebni subjekti javnog prava, uopce mogao
titulirati na gradevnom zemljiStu u drZavnom vlasniStvu, jer je ovla5tenje za upravljanje i
raspolaganje tim zemljiStem desetljeiima isklju6iva nadleZnost jedinica lokalne
samouprave. To stoga jer je zavodima za izgradryu ili drugim slidnim institucijama
op6ina/grad mogla povjeriti ureClenje gradevnog zemljiSta, ali na te institucije nije se moglo
prenijeti (d1.8. s1.2. jo5 uvijek vaZedeg Zakona o gradevinskom zemlji5tu Federacije BiH)
pravo raspolaganja zemlji5tem, iz dega proizilazi i pravo na upis titulusa. Medutim, u
sludaju kada takav upis postoji mora se uva2avati kao finjenica, Sto znadi da za sobom
povladi ipravne posljedice predvitlene u d1.338. i339. Zakona o stvarnim pravima, dakle
vlasnidku transformaciju u korist upisanog korisnika, odnosno nositelja prava upravljanja ili
raspolaganja. Predvidjeti ovim Nacrtom ne$to Sto bi bilo u koliziji sa onim Sto je propisano
Zakonom o stvarnim pravima ne bi imalo praktidne svrhe, budu6i je odredbama 61.371.
st.3. Zakona o stvarnim pravima predvideno da u sludaju kolizije propisa "senioritet"
pripada odredbama Zakona o stvarnim pravima. RjeSenje moguiih problema na relaciji
Zavod za izgradnju Kantona Saraievo jedinice lokalne samouprave (kada je u pitanju
pravo upisa na "dru$tvenom/drZavnom" gradevnom zemlji$tu) prema mi$ljenju obradivafa
treba traZiti kroz dono5enje odgovarajuceg kantonalnog propisa, u kojemu bi se uredilo
pitanje pripadanja nekretnina na koje pravo polaZu razliditi subjekti javnog prava sa
podruija kantona, eventualno i pred nadle2nim sudom u sporu pune jurisdikci.ie.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Opcine Trnovo da se u c1.4. Nacrta, u novom stavku 01.4.
propi5e "Gradevno zemlji5te koje je u zeml.iiSnim knjigama upisano sa pravom upravljanja,
raspolaganja ili koristenja u korist Federacije BiH, kantona, javnih poduzeia ili javnih
ustanova 6e se, radi privodenja trajnoj namjeni predviclenoj odgovarajucim prostorno-
planskim dokumentima, upisati kao vlasniStvo opdine ili grada (nadalje: jedinice lokalne
samouprave) na eijem podru.ju se nalazi, shodno odredbama Zakona o stvarnim pravima
("SluZbene novine FB|H", broj 66/13 i100/13), ukoliko posebnim zakonom nije drugaiije
uredeno". Prema mi5ljenju obradivada ovakav prijedlog uvelike prevazilazi okvire ovoga
zakonskog Nacrta, zadire u materijalno-pravne odnose spram nekretnina ipo svome
sadr2aju ne bi znadilo upis vlasniCke transformacije, Sto jedino moZe biti predmet
regulacije ovim zakonom, nego bi predstavljao okvir za "preraspodjelu" nekretnina
upisanih u korist razliiitih subjekata javnog prava. Ovakav prijedlog u suitini ulazi u ne5to
Sto se zove raspodjela drZavne imovine inaru$ava jednakost pravnih subjekata pred
zakonom. K tomu, prihvatanje ovakvog prijedloga zna6ilo bi fakti6ko izvlaStenje upisanih
subjekata javnog prava (Federacija BiH, kantoni, javna poduzeda ili iavne ustanove) na
nekretninama na kojima su upisani, Sto bi bilo suprotno osnovnim pravilima predvidenim u
Zakonu o izvlaStenju.

35
Nije prihvacen prijedlog Opcine Bu2im da se u i|.4. st.4. Nacrta navede rok za
preispitivanje akta opcinskog vijeCa u upravnom sporu, jer je taj rok odreden Zakonom o
upravnim sporovima, dok je ocjena aktivne legitimacije za pokretanje upravnog spora stvar
nadleZnog suda, kao isva druga pitanja vezana za ocjenu zakonitosti akta opcinskog/
gradskog vijeda.

Prihva6ena je prim.iedba Saveza op6ina i gradova Federacije BiH u odnosu sadrZaj

predloZenog st.4. u d1.4. Nacrta, jer su razlozi kojima je primjedba obrazloiena smatrani
vrlo uvjerljivim. Obraclivad se moZe slo2iti da ono Sto je predloZeno ima dvosmisleno
znacenje, jer bi se moglo shvatiti da predstavnidko tijelo jedinice lokalne samopurave
svojim aktom odreduje upis u zemljisnoj knjizi, Sto naravno ne moZe biti, jer je suprotno
i
osnovnim pravilima zemliisnoknji2nog prava nadleZnostima u postupku odrzavanja
zemljiSne knjige. Zato su odredbe st.4. Nacrta nakon javne rasprave precizirane, tako da iz
istih jasno proizilazi ovladtenje opeinskom ili gradskom vijeCu da svojim aktom odreduje
upis vlasnidke transformacije u skladu sa st.2. ist.3. u 61.4. Nacrta, te da protiv toga akta
nezadovoljna strana pred nadleZnim sudom moZe pokrenuti upravni spor, dok je u
dodatom st.S. predvitleno da se takav akt opcinskog ili gradskog vueia dostavlja na
provotlenje nadleznom zemljisnoknji2nom uredu ida predstavlja osnov za upis.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Opiine llidza i slidan prijedlog Op6ine Konjic da se u 61.4.
Nacrta, u dodatnom stavku, propiSu detaji vezani za upis vlasnidke transformaciie u javni
registar, ovla5tenje za pokretanje postupka, rokovi islidno, jer su to su stvari koje spadaju
u nadleZnosti jedinica lokalne samouprave. Organizacija opcinskih/gradskih sluZbi za
i
upravu, unutarnji ustroj, sistematizacija radnih miesta dodjela konkretnih zadataka
pojedinim sluZbenicima, iskljuiiva su nadle2nost lokalne vlasti, pa bi detaljno urealenje svih
procedura koje ce pratiti upis vlasnidke trasformacije u javnom registru znadilo
narusavanje autonomije jedinica lokalne samouprave. Va|no je da jedinice lokalne
samouprave kroz odredbe predlozene u d1.4. ovoga Priiedloga dobiiu materijalno-pravni
osnov odnosno valjano uporiSte za upis vlasnidke transformacije na gradevnom zemljiStu,
a tko 6e unutar organa jedinice lokalne samouprave provesti potrebne procedure i

pripremiti odgovara.iude akte autonomna je stvar svake lokalne zajednice.

Nije prihvaoen prijedlog Opcine Kakanj da se u e1.4. Nacrta, umjesto onoga predlozenog u
st.4. propise "Upis graclevnog zemlji5ta u skladu s odredbama stavka (2) i (3) ovoga
dlanka svojim aktom odreiluje ivrii po sili zakona i nakon stupanja na snagu ovoga
zakona, po sluzbenoj du2nosti nadleZni ZemljisnoknjiZni ured". Upis vlasni6ke
transformacije po sili zakona u praksi se pokazao prilieno problematienim, a to bi u slu6aju
',drZavnog,, gradevnog zemljista sigurno bio jos ve6i problem, jer taj proces podrazumijeva
i
cijeli niz prethodnih tehnidkih pravnih radnji. Umjesto toga obraalivad predlaie da
gradevno zemljiste koje 6e se obuhvatiti predvidenom vlasnidkom transformacijom svojim
aktom utvrduje op6insko/gradsko vije6e, jer protiv takvog akta nezadovoljna strana mora
imati pravo na efikasan pravni lijek, te da se upravo taj akt kao pravni osnov za upis
dostavlia nadleZnom zemljisnoknjiZnom uredu na provodenje, pa je i predlo2eno kao u
st,4. i 5. Prijedloga koji je proiza5ao kao rezultat provedene javne rasprave.

Nije prihvacen ni prijedlog op6ine Kakanj da se u ovaj Nacrt ugrade odredbe kao u 61.6
vaze6eg zakona o gradevinskom zemljistu, jer takve odredbe u uvjetima koje odretluje
sada$nji stvarno-pravni okvir nemaju praktifino nikakvo zna6enje. Bez provedene
vlasnidko-pravne transformacije, kako.ie predloZeno u i|.4. ovoga Nacrta, jedinice lokalne
samouprave nemaju ine6e imati osnovni uvjet da mogu nesmetano upravljati i raspolagati
(u sustini prometovati ga) gradevnim zemljistem na svome podrucju, a to ie upisano
vlasniStvo.
36
Nakon usuglaSavanja stavova sa predstavnicima Vlade i Parlamenta Federacije BiH u
konadnom tekstu zakona u d1.4. ugraden je novi stavak 4., kojim se predvida da gradevno
zemljiSte koje je vazeiim prostorno-planskim aktom planirano za izgradnju prometne ili
energetske infrastrukture od znacaja za Federaciju BiH ili pojedini kanton, bude upisano
kao vlasni5tvo Federacije BiH odnosno kantona na dijem se podrucju nalazi, ovisno od
tome tko je donositelj prostorno-planskog akta kojim je izgradnja takve infrastrukture
predviCtena. Ovo je dakle predvicteno kao iznimka od op6eg pravila da se "drzavno"
gradevno zemlji$te po stupanju na snagu zakona upisuje kao vlasni$tvo opcine/grada na
dijem se podrudju nalazi, Sto je opravdano i usmjereno ka zaStiti interesa Federacije BiH i
kantona kada je klludna prometna i energetska infrastruktura u pitanju. Riied je dakle o
onim infrastrukturnim koridorima koji su od Sireg dru5tvenog znatla iod strate5kog
interesa,Sto nadilazi okvire pojedinih lokalnih zajednica, pa ce upis "drZavnog" gradevnog
zemlji5ta u obuhvatu tih koridora u korist Federacije BiH odnosno kantona bez sumnje
osigurati maksimalnu zaltitu toga zemljiSta ipunu raspoloZivost u procesu izgradnie
kljucne prometne i energetske infrastrukture.

Obradivad se ne slaZe sa primjedbom Asocijacije arhitekata u BiH da je u d1.4. Nacrta

nedovoljno definirana regulacija i uvjeti za prijenos dru5tvenog, pol,ioprivrednog iSumskog
zemlji5ta, te onoga koje pripada biv5im gospodarskim subjektima (vjerovatno se mislilo na
nekadasnja poduzeia u druitvenom vlasnistvu) u privatno vlasnistvo, obzirom da se
nigdje znadajno ne referira na prostorno-plansku dokumentaciju, Sto stvara disbalans
izmedu privatnog i javnog ulaganja u prostor i unazatluje potencualni razvoj gradova u
Federaciji BiH. lz ovih primjedbi proizilazi nerazumijevanje sadrZaja i cilja onoga Sto je
predlo2eno u i1.4. ovoga Nacrta, buduei se regulatorni sadr/ai ovih odredbi odnosi
iskljudivo na vlasnidku transformaciju svega onoga gratlevnog zemlji5ta u nekada5njem
druStvenom/dr2avnom vlasni$tvu iupis toga zemlji5ta, naravno pod odredenim uvjetima, u
vlasni5tvo jedinica lokalne samouprave, jer bez toga 6e to zemljlSte ostati imobilizirano i
izvan funkcije dru5tvenog razuola. Provodenje ove vlasnidke transformacije na izravan i
neizravan naein pozitivno 6e utjecati ina mobilizaciju odnosno stavljanje u funkciju
gradevnog zemliista u (uvjetno redeno) "privatnom" vlasnistvu (nakon pocetka primjene
Zakona o stvarnim pravima samo je.jedna vrsta vlasnistva i svi pravni subjekti su u vr5enju
svoga prava vlasniStva na nekretninama izjedna6eni), tako da se o bilo kakvom disbalansu
izmedu javnog i privatnog ne mo2e govoriti. Ove odredbe niti ne mogu imati izravne veze
sa prostorno-planskom dokumentacijom, jer se ve2u (tako ih treba promarati) za neaZurne
upise u zemlji5noj knjizi i njihova osnovna svrha jeste kroz vlasnicku transformaciju
druStvenog/dr2avnog osigurati upis stvarnog titulara, a time i subjekta koji 6e takvo
zemlji5te mo6i staviti u funkciju drustvenog Gzvola. Prostorno-planski dokumenti meClutim
6ine osnovni sadr2aj i reper u veeini instituta i odredbi ovoga zakonskog Nacrta, samim
time i polazni osnov ili okvir u svim procesima vezanim za stavljanje gradevnog zemlji5ta u
funkciju, tako da primjedbe Asocijacije arhitekata u BiH u tome pogledu obradivaf smatra
neutemeljenim.

lz navedenih razloga se obra(livae nakon provedene iavne rasprave opredijelio utvrditi

novi tekst el.4., koji u ovome Prijedlogu glasi:
"(1) Graclevnim zemlji5tem raspolaZu njegovi vlasnici, pod uvjetima i uz ogranieenja
odredena ovim zakonom i drugim va2e6im propisima.
(2) Grailevno zemlji5te koje je u zemlji5noj knjizi evidentirano kao druitveno,
drZavno vlasni5tvo, op$tenarodna imovina ili erar bez upisanog prava kori5tenja druge
osobe, ako po sili zakona nije postalo vlasni5tvo druge osobe, nakon stupanja na snagu
ovoga zakona upisat 6e se kao vlasnistvo op6ine, opdine u sastavu grada Sarajeva ili
grada (nadalje: jedinice lokalne samouprave) na dijem se podru6ju nalazi, sukladno

37
odredbama Zakona o stvarnim pravima ("Slu2bene novine Federacije BiH", br. 66i13 i
100/13), ukoliko posebnim zakonom nije drugadije uredeno.
(3) U smislu stavka (2) ovoga dlanka upisat ce se igradevno zemlji5te evidentirano
kao druStveno odnosno drZavno vlasni5tvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja
ili kori5tenja u korist druitveno-pravnih subjekata koji viSe ne egzistiraju, nemaju utvrdene
pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajuie javne registre.
(4) lznimno od odredbi st.(2) i (3) ovoga dlanka gradevno zemljiSte koje je va2e6im
prostorno-planskim aktom predvideno za izgradnju prometne ili energetske infrastrukture
od znadaja za Federaciju Bosne i Hercegovine ili kanton, nakon stupanja na snagu ovoga
zakona upisat 6e se kao vlasniStvo Federacije Bosne i Hercegovine ili kantona na dijem se
podrudju nalazi, ovisno o tome tko je donositelj prostorno-planskog akta kojim.ie izgradnia
te infrastrukture predvidena.
(5) Upis gradevnog zemlji5ta u skladu s odredbama st.(2), (3) i (4) ovoga dlanka
svojim aktom odreduje op6insko ili gradsko vije6e, protiv kojeg akta nezadovoljna strana
pred nadleZnim sudom moZe pokrenuti upravni spor.
(6) Akt op6inskog ili gradskog vijeda iz stavka (4) ovoga dlanka predstavlja osnov za
upis u zemlji$noj knjizi idostavlja se na provodenje nadle2nom zemlji$noknjiZnom uredu."

Primjedbe na dlanak 5. Nacrta

Tekst 61.5. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"Za5tita prava na gradevnom zemlji5tu ostvaruie se u postupku pred nadleZnim
sudom."

Nije prihva6ena sugestija Saveza opcina igradova Federacije BiH da se u 61.5. Nacrta
precizira da se za$tita prava na gradevnom zemlji$tu ostvaruje u parnidnom postupku pred
nadleZnim sudom, ler bi takvo odredenje bilo previSe usko i ne bi obuhvatalo stvari koje se
rjesavaju po pravilima izvanparnidnog postupka, primjerice diobu suvlasniikih dijelova ili
ureilenje meda.
osim ove tokom javne rasprave nije bilo posebnih primjedbi na ove odredbe Nacrta, pa su
iste neizmiienjene zadr2ane, s time da sada 6ine regulatorni sadrZaj d1.9. ovoga Prijedloga
i situirane su u poglavlju lll-Prava na gradevnom zemlji$tu, prestanak svojstva javnog
dobra i uredenje grailevnog zemlji$ta, jer je obrailiva[ nakon provedene javne rasprave
cijenlo da ce restrukturiranje sadr/aja pojedinih poglavlja imati za rezultat bolje
razumiievanje predloZenih odredbi i predmeta regulacije uopce.

Primjedbe na elanak 6. Nacrta

Tekst d1.6. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"Granice obuhvata gradevnog zemljiSta od reduie predstavnieko tijelo
jedinice lokalne samouprave i moZe se odrediti kao:
a) zemljiste koje je preteZno izgradeno i kao takvo dini prostorno funkcionalnu
cjelinu u gradu inaselju urbanog karaktera,
b) zemlji5te koje je odgovaraju6im prostorno-planskim aktom predvitleno za
prosirenje grada inaselja urbanog karaktera,
c) zemljiSte na drugim podrucjima predviclenim za izgradniu gratlevina, kao Sto su
rekreacijsko-tu ristidki centri, podruiia namijenjena za izgradnju kuca za odmor i
oporavak, objekata energetske, prometne idruge infrastrukture, te druge slidne
namjene."

i8
prihvaceni su prijedlozl Gradova Tuzla, Siroki Brijeg i eapljina da se u 61.6. Nacrta
odreclivanje granica obuhvata gradevnog zemljista usko veie sa vazecim
prostorno-
planskim aftiina, Sto podrazumijeva da te granice moraju u svemu.odgovarati prostorno-
se nalaze. Obradivad smatra da su ovi
- rangj u dijem obuhvatu
flanskim aktima razliSitog
opredieljenjima i temeljenim
f rijedlozi razumni, da korJspondiraju sa osnovnim
postavkama zakona, pa zato i.iesu prihva6eni, te su nakon javne rasprave ugradeni u i1.5.
ovoga Prijedloga.

Nije prihvadena primjedba saveza opcina i gradov-a Federacije BiH kojom se upitnim
iini
Oa ti'su u ovome zikonskom Nacrtu odredbe i1.6. uopce potrebne, odnosno
da li su u

skladu sa 61.14. Zakona o prostornom planiranju i kori$tenju zemljiSta na nivou Federaciie

BiH. Nasuprot tome obradivad je mi$ljenja da su ove odredbe itekako potrebne i
da bi bez
niin preOtoZeni zakonski teksi bio kao fu6a bez temelja. Da bi se pravni
.re2im
na
giadevnom zemljistu mogao valjano urediti moraju se odrediti pravila, ukljucujuci i
iadleZnosti u tome pogled-u, za odreclivanje granica obuhvata gradevnog zemljiSta, dakle
zemljiSte'
utvrditi koji se dio ukupnog drZavnog prosiora moZe odreditil<"o, St?gtY!9
Nastavno na ovakav stav" obradivaE je prihvatio sugestiju Grada Sirokog Brijega i
Opeinsfog pravobranila5tva Opcine Ua'OZiii, kao i sli6nu primjedbu zastupnice
Nasihe
pozder, di se predloZena odredba dopuni u smislu da op6insko ili.gradsko vijede granice
oornr"i" grattevnog zemljiSta odretluje iskliudivo u skladu sa va2e6im prostorno-planskim
re2im na
aktima, StIo je vi5i ltanOird koji treba osigurati da prostorni obuhvat i,pravni
gradevnom zemljistu u svemu odgovaraju onome sto je predvideno vaze6im
prostorno-
planskim aktima svih razina.
ono Sto je
Nije prihvacen prijedlog saveza opiina i grad,ova Federacije BiH da se,brise
p;;d6r;"; , to'e.6) ef.Ol. Nacrta, jei pravnim reZimom koji ee va2iti na gradevnom zemljiitu
svakako treba obuhvatiti i podrudje koje je odgovarajucim prostorno-planskim
aktom
pieJviOeno za proSirenje giada i'naseiia urbanog karaktera, 5to treba biti konkretno
iskazano kroz odluku op[inskog ili gradskog vijeia, koja u svakom sluiaju
mora
korespondirati sa va2eCim prostorno-planskim aktima'

lz navedenih razloga se obratliva6 nakon provedene javne rasplave onredijelio utvrditi

gradevnog zemlji6ta,
novi tekst odredbe-kojom se ureduje odredivanje granica obuhvata
koji u 61.5. ovoga Prijedloga glasi:
,,Granice obuhvata op6insko ili
{radevnog zemljiSta svojom odlukom. odreduje
gradsko vije6e u skladu sa vl2e6im prostorno-planskim aktima' ito kao:
' ,) zemljiste koje 1e preteZno izgracteno ikao takvo eini prostorno funkcionalnu
cjelinu u gradu i naselju urbanog karaktera,
b) zLmljiste- koje je odgovaralucim prostorno-planskim aktom predvicleno za
pro5irenje grada i naselja urbanog karaktera'
c) zemljist6 nl drugim podruciima pledvidenim za izgradn.iu gradeyina, kao Sto sui
' rekreacijsko_turiJtieri centri, podiu6ia namijenjena za izgradniu kuca,za
odmor
opo,au"k,objekataenergetske,prometneidrugeinfrastrukture,tedrugesli.ne
namjene."

. Prim.iedbe na alanak 7. Nacrta

je:
Tekst 61.7. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio
',prije donosenji odlukL o odreilivanju gractevnog zemljiSta koje
je prethodno
jedinice lokalne
koriSteno iao poljoprivredno ili Sumsko ,emtliSte predstavnicko. tijelo
samouprave OiZnb je pribaviti mi5l.ienje i uvjete kantonalnog ministarstva nadleinog
za
poslove poljoprivrede i Sumarstva."
l9
Nije prihvacen prijedlog Federalnog ministarstva pol.loprivrede, vodoprivrede_ i s.umarstva
da se u 61.7. Nacrta piedvidi obveia jedinicama lokalne samouprave da pri.ie donoienja
odluke o utvrdivanju grattevnim onoga zemljista koje je prethodno koriSteno kao
i
poljoprivredno ili iumslio zemljiSte um.iesto mi$l.ienja uvjeta pribave suglasnost
kantonatnog ministarstva nadle2nog za poslove poljoprivrede i Sumarstva. Ocjena
je
obracliva6a da zahtijevati takvu vrstu suglasnosti nije potrebno, jer se time ne bi moglo
ozbiljno utjecati na procese vezane za zaatitu poljoprivrednog i Sumskog zemljista, nego bi
pozitivnog na
n.p.tiu svi ti procesi mogli oduziti, zakomplicirati iposkupiti, a bez _efekta
pa je iz tih razloga
uvijet< i svuAa 'ifragilne" kJmplekse polioprivrednog i Sumskog zemlj6ta,
obiadivad misljenta da ne sio;e primleOOe koie ie u tome diielu u svojoj diskusiji iznijela
zastupnica Nasiha Pozder. Cibzjrom da .ie u Nacrtu nakon javne rasprave predlo|eno
ief -S.jO" se granice obuhvata gradevnog zemlji5ta
odreduju isklju6ivo u skladu sa vaZecim
prostorno-pl;nskim aktima nema potiebe da se ministarstva nadleZna za poslove
pol.ioprivrede i Sumarstva tako snazno ukljuduju u proces utvrdivanja granica obuhvata
gr"OJrnog zemljista, jer su prostorni obuhvati kako grailevnog, tako i poljoprivrednog i
Sumst<og iemtliSia vee zadati tim prostorno-planskim aktima i ne mogu
se mijenjati na bazi
je
samostine procjene op6inskog ili gradskog vijeia. lma mectutim potrebe, barem takva
granice
ocjena obrabiva8a, da u okviiu piocesa donoSenia odluke kojom se odreduiu
onrhu"t" gradevnog zemljista ta ministarstva po svemu bitnome budu upoznata ivaljano
-precizne
informirani, u cilju evidenciie, katalogiziranja i boljeg planiranja -kada je rijed o
zaititi poljoprivreinog i Sumskog zemljiSta. Zato ijeste prijedlog obradiva_da da se zadr2i
'predioZena
ranije o6veza jediiica lokalne samouprave da prije dono5enja odluke o
utvidivanju gradevnim onoga zemljista koje je prethodno kori5teno kao poljoprivredno ili
SursXo prib-ave mi5ljenje uvjete kantbnalnog ministarstva nadle2nog za
i poslove
pol.ioprivrede i iumarsiva, uz OoOitat< (kako je predvideno u st.2. i1.6. ovoga Pri.iedloga) da
u siu'eaiu kada to kantonalno ministarstvo miSSenle i uvjete ne izda u.roku od.tri
mjeseca
nakon 8to su isti zatrazeni smatrat ie se da na prijedlog odluke opiinskog ili gradskog
vijeca o odreclivanju granica obuhvata gradevnog zemljista nema primjedbi. obratlivai
smatra da 6e ovakva odredba s iedne strane po.iadati disciplinu, smanjiti .moguenost
arbitrarnog djelovanja i nepotrebno odugovlacenje u procesu donosenja- odluke
kojom
ofeinsko lri [raOsfo vijede odrecluje granice obuhvata gradevnog zemlji6ta,.a s druge
javne vlasti
sirane poveciti transparentnost cjeiokupnog procesa i utvrditi obvezu tiielima
nadle2nim u oblasti gradevnog, flotlopiivreOnog i Sumskog zemliista da se medusobno
iniormtral, i konzultiriju. nor oi io dana koji ie ovdje predloZila Op6ina Trnovo obrailivad
smatra prekratkim zi ozbiljno svestrano razmatranie, a slijedom -toga pripremu
i i
adekvatnog izjaSnjenja sa strane kantonalnog ministarstva nadle2nog za oblast
polioprivrede i 5umarstva.

upravo zbog potrebe takvog integralnog pristupa planiranju i koristenju prostora kao
osnovnog dru5tvenog n-r1e prihva6ena primjedba predstavnika Federalnog
,inetrrir" poljopriviede, vodoprivrede iSumarstva, iznesena na zavr5noj sesiji, da se
'"esui"a
,,svatko treba driati svoga;'dijela prostora, Sto je pristup koji obradivad smatra pogre5nim i
posebno lo5im kada je Jpitanju "sudbina" poljoprivrednog i Sumskog zemlji5ta na podrueju
ti;" Aiu. Zato i jeste ocjena- obradiva6a da .iedna ovakva odredba, kojom se utvrduje
obveza ukljudenja ipotplnog informiranja kantonalnih ministarstava nadleZnih u oblasti
poljoprivrednog i Sur.Xog zlmlji5ta u proces utvrtlivanja granica obuhvata gradevnog
l"rrjiSt, preditavlia optirium 1ioa 1e rije6 o procesu dono5enja odluke o odredivanju
graal;vnog zemljisti koje je prethodno koristeno kao poljoprivredno ili Sumsko
iz tih razioga nisu prihvaiene primjedbe Grada Tuzla, Grada eapljina, Opcine Kalesija,
Opcine Sap-na, Opdine Te5anj i'Opiine Kon;ic da se obveza pribavljanja ovakvog mi5l.ienja
piedvidi samo za one opdineigradove koji nemaju vaZeii prostorni plan'

40
Nije prihva6ena sugestija Opiine HadZici da se u ovome dijelu umjesto rijedi "prethodno
koristeno" propi5e "prostorno-planskom dokumentacijom predvialeno", kao ni sliena
primjedba Opcine BuZim, jer ako je neko zemlji5te vaZeCim prostorno-planskim
dokumentom predvicleno kao poljoprivredno ili Sumsko onda nikako ne moZe biti
gradevno, pa onda uopce nema potrebe da se u postupku odreclivan.ia granica obuhvata
graatevnog zemljista s time u vezi sa kantonalnim organima nadle2nim za oblast
poljoprivrede iSumarstva bilo Sta komunicira. Obradivad se u tom smislu ne mo2e sloZiti
sa konstatacijom da je nemogu6e u praksi utvrditi 6ta je kori6teno kao poljoprivredno ili
Sumsko zemlji$te a Sta ne, jer se to u vedini sluiajeva moZe utvrditi obidnim uvidajem na
licu mjesta ili pregledom orto-foto snimka, a u iznimnim situacijama svakako bi se lako
utvrdilo kroz angaZman vje5taka.

lz navedenih razloga se obraitivae nakon provedene javne rasprave opredijelio utvrditi

novi tekst odredbe kojom se ureCtuie pitanje potrebnog mi5ljenja kantonalnog ministarstva
nadle2nog za poslove poljoprivrede i Sumarstua u postupku koji prethodi dono5enju odluke
o odredivinju granica obuhvata gradevnog zemljista, Sto u i1.6. ovoga Prijedloga glasi:
,'(1)
Prije donosenja odluke o utvrdivanju gradevnim onoga zemljista koje je prethodno
XoiiSteno kao poljoprivredno ili Sumsko zemlji$te jednica lokalne samouprave du2na.ie
pribaviti mi6ljenje-i uviete kantonalnog ministarstva nadleZnog za poslove poljoprivrede i
Sumarstva.
(2) Ukoliko kantonalno ministarstvo nadleZno za poslove poljoprivrede i.. Sumarstva
potrebno misljenje iuvjete ne izda u roku od tri mjeseca nakon Sto su isti zatraZeni smatrat
be se da na' prijedlog odluke ope inskog ili gradskog vijeia u smislu stavka (1) ovoga
dlanka nema primjedbi."

. Primjedbe na dlanak 8. Nacrta

Tekst 61.8. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Odluka o odrealivanju obuhvata gratlevnog zemljiSta sadrZi detaljan opis
granica zemlji$ta i podatke o parcelama koje 6ine granice toga obuhvata, upisane u
vaZe6im javnim registrima nekretnina i prava na nekretninama.
(2) Sastavni diJodluke iz stavka (1) ovoga dlanka je kopija katastarskog plana ili drugi
jednako vriiedan grafiEki prikaz podrudja obuhva6enog tom odlukom
-
(3) OdlJka iz slavka (1) ovoga dlanka obvezno se dostavlja nadleZnom
zemlji5noknji2nom uredu, opdinskoj slu/bi za upravu nadle2noi za odrlavan.ie katastra,
kao ikantonalnom ministarstvu nadle2nom za poslove prostornog uredenia."

Nisu prihvacene primjedbe Grada Gradadca, Grada eapljina i Opcine Tesani u odnosu na
sadrZaj predlo2enih odredbi e|.8. Nacrta, jer obratlivad smatra da 6e ono Sto ie predlo2eno
omogu6iti da se granice obuhvata gradevnog zemljiSta precizno definiraju, .opisom tih
granica i prikazorn-na kopiji katastarsiog plana ili drugo.i .iednakovrijednoj grafidkoj podlozi
[primjerice
-Oa poseban geodeiski elaborat sa bazom na orto-foto snimku), ier se mora imati u
JiAu su na podruciu Federacije BiH joS uvijek u sluZbenoj upotrebi podaci popisnog
katastra, dakle evidencija bez kvalitetne geodetske podloge. Prijedlog Opiine Te5anj da
se granice obuhvata definiraju "koordinatama lomnih to6aka" mogao bi se prihvatiti da na
cijelom podrudju Federaci.ie BiH imamo takve katastarske podloge itakve baze podataka
kole Ui taXo nesto dinile mogucim, mectutim to naZalost u ovome momentu ni.ie tako, a nije
izvjesno ni kada da 6e katastarske baze podataka dosti6i takvu razinu Ovo izja5njenje
ujedno predstavlja i poja$njenje na kometare Opcine Stari Grad Sarajevo i Opcine Bu2im u
ovome dijelu.

.+l
Nije prihva6en prijedlog Op6ine BuZim da bi odluka o odredivaniu granica obuhvata
gratlevnog zemljista trebala sadrZavati ipopis svih nekretnina ipodatke o vlasniku svake
nekretnine koja ulazi u taj obuhvat, kao ni slidan prijedlog Opcine Stari Grad Sarajevo da
se u st.'l . 61.8. Nacrta zadrii formula cija iz tlr.14. va2e6eg Zakona o gradevinskom
zemljistu, gdje je predvialeno da se uz podatke o parcelama koje ulaze u obuhvat
graclevnog zemljiSta navode i podaci o vlasnicima iz katastra nekretnina odnosno
zeml1isne kn1ige. Tako nesto po miSljenju obradivada ne bi imalo smisla ipraktiene svrhe,
desto bi bilo i netodno (nea2urnost zemljisne knjige), a ne bi imalo bitnoga zna6aia kada su
granice obuhvata graalevnog zemlji$ta u pitanju. Kada se odreduju granice obuhvata
ia2an je detaljan opi. tif, grinica i njihov valjan grafidki prikaz, tako da je na prvi pogled
svakome iasno kole podrudie se nalazi unutar tih granica a koje ne. Podaci o vlasnicima
parcela pii tome nisu uopie bitni, jer vlasnici se mogu mijenjati ali granice obuhvata ostaju
bez obzira na promjenu titulara. Obveza uno5enja podataka o vlasnicima imala je smisla i
opravdanja samo onda kada je odretteno zemljilte kada bi bilo obuhvadeno granicama
giadskog- gradevnog zemljista (dakle za vr'rjeme biv5e SFRJ i favoriziranja dru5tvenog
itasniitv'ai samim tim 6inom bilo podru5tvljeno, 5to novi ustavni i stvarno-pravni okvir
iskljuduje.

igradova Federacije BiH da se u predlo2enom

Ni.je prihvaden ni pri.jedlog Saveza opcina
st.3.'d|.8. Nacrta brise obveza dostavljanja odluke o odredivanju granica obuhvata
graClevnog zemljista nadle2nom zemlji5noknji2nom uredu, jer se radi o organu koii odr2ava
pa 6e dostupnost takve odluke i u
iavni regiitar u i<oji se upisuju prava na nekretninama,
iemtliSrioknliZnom uredu osigurati zvanidne informacije, pove6ati transparentnost procesa
u"rrnih za promet gradevn6g zemljista i svima zainteresiranim osigurati jasan pregled
situacije kada je status zemlj-i$ta u pitanju. Bitno je naglasiti da dostavljanje te odluke
nadle2nom zemlji5noknji2nom
' uredu neie stvarati nikakvu obvezu upisa u zemljisnoj
knjizi, nego je intencija da se time institucijama nadleZnim u
oblasti zeml.iisne
aaministraiile' oblasti prostornog uredenja osiguraju zvanieni podaci o granicama
i
obuhvata giaitevnog zemljiSta na nlihovom jurisdikcijskom podrudju, dime se pove6ava
transparentnost procesa i doprinosi pravnoj sigurnosti.

Saveza opcina igradova da se propise obveza opoinske

Nije se mogao prihvatiti prijedlog-katastra
sluzbe nadlezne za poslove da zemljisnoknjiznom uredu dostavl.ia u vidu
prijavnog lista spisak katastarskih parcela kojima je namjena promuenjena u gra'levno
!"infiiStJ, na osnovu dega bi zemlji5noknjiZni uredi bili ovla5teni iobvezani provesti upis
pro.i"n" namjene zemtlista u A-liitu odgovaraju6eg zk.ulo5ka. Mi5ljenje je obratliva6a da
bl propisivanje ovakve obveze bilo protivno pravilima o promjeni podataka.o kulturi (nadin
koiistenja) zemlji5ta, pravu svakoga upisanog subjekta da sudjeluje u postupku prom.iene
katastarske kujture (podrazumijlva provodenje upravnih radnji), a. vierovatno bi
gradevno
zakompliciralo i provodbnje postupaka prenamjene polioprivrednog ili Sumskog u
iemlji5ie, odnosno naplaiu propisanih naknada po tome osnovu. Uostalom, predvideno ie
da sL granice obuhvaia jasno opisuju u odluci koju donosi opdinsko ili gradsko vt1e6e, diji
sastavii dio dini i grafieki prikaz togi obuhvata, pa je upravo to ono Sto determinira pravni
re2im i status odiedenog zemlii5[a kao grattevnog, a ne upisana katastarska kultura.
'provodi
Promjena katastarske kulture se u posebnom postupku, prema posebnom
i
podzakonskom propisu, evideniira se u katastarskoj zemlji5noknii2noi evidenciji' a
fodrazumijeva i'prethodno provodenje radnli i postupaka
promjene namiene zemlji5ta,
iaXo Oa piema misljenju obiatlivada propis kojim se urealuje oblast gradevnog zemlliSta
time ne treba optere6ivati,

42
lmaju6i u vidu navedeno obratlivai je miSljenja da je ranije predlo2eno rjeienje kada je u
pitanju obuhvat grailevnog zemljiSta vrlo kvalitetno i zato je nakon provedene javne
rasprave u 61.7. ovoga Prijedloga zadrlano bez ikakvih izmjena ili dopuna.

. Primjedbe na dlanak g. Nacrta

Tekst dl.9. Nacrta kojije usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Prava na gradevnom zemlji5tu stjedu se, ograniiavaju i presta.iu u skladu sa
Zakonom o stvarnim pravima ("Slu2bene novine Federacije BiH", br.66/13 i100/13).
(2) lznimno od stavka (1) ovoga dlanka na graclevnom zemljiStu na kojem je izgrailen
objekat bez propisanih odobrenja, u sludaju da se takav objekat prema posebnim
propisima mo2e legalizirati, a zemljiSte je upisano kao druitveno odnosno dr2avno
vlasniStvo bez izvedenih prava upisanih u korist drugih osoba, sve dok takav upis postoji
predstavnieko tijelo jedinice lokalne samouprave u korist bespravnog graditelja odnosno
njegovog pravnog sljednika moZe utvrditi pravo vlasni5tva, uz obvezu pladan.ja zemljiSta
prema trZisnoj cijeni, naknade iz osnova prirodnih pogodnosti gradevnog zemlji5ta i
pogodnosti ved izgradene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom koriStenja
toga zemljiSta, a koje nisu rezultat ulaganja investitora - jednokratne rente i naknade za
uredenje gratlevnog zemljiSta."

Prema sugestiji Op6ine Stari Grad Sarajevo u i1.9. st.1. Nacrta uz ono Sto je prvobitno
predloZeno dodate su rijedi "ovim zakonom i drugim vaie6im propisima", jer obradlivad
cijeni da se time preciznije regulira sta je okvir za regulaciju stvarno-pravnog statusa
gradevnog zemlji6ta. U tom smislu treba imati na umu da se vec u st.2. istoga dlanka
ovoga zakonskog Prijedloga predvida odredena iznimka od op6ih pravila utvrdenih
Zakonom o stvarnim pravima, a kada je u pitanju stjecanje prava na "dr2avnom"
gradevnom zemlji5tu va2e i posebne pravilni6ke procedure.

Nije prihvadena sugestija Saveza opiina igradova Federacije BiH da se u d1.9. Nacrta
briSe st.1., jer obradivad smatra da ove odredbe koje u pogledu stjecanja, ogranidavanja i
prestanka prava na gradevnom zemlji6tu upu6uju na primjenu Zakona o stvarnim pravima,
na vrlo izridit naiin, 5to ce izbjeii bilo kakve dileme i moguee razliiito tuma6enje u
praktidnoj primjeni, odreduju koji je propis relevantan kada su u pitanju prava na
gradevnom zemljiStu. U praksi ste6eno iskustvo obradivada je da upravo ovako izridite
odredbe smanjuju prostor za razlidita tumadenja ipogreSke u praksi, gdje desto postupa
osoblje koje nema Sira znanja u imovinsko-pravnoj oblasti izato grijeii iondje gdje gre5ke
zaptavo ne bi trebalo biti.

Prema sugestiji Op6ine Kakanj u st.2. d1.9. Nacrta precizirano je da opiinsko ili gradsko
vije6e pravo vlasni5tva u korist bespravnog graditelja utvrduje svojim rjeSenjem, kako u
praksi ne bi bilo dvojbi oko forme akta kojim se o tome odluduje.

Nije prihva6en prUedlod Opdine Citluk da se brisu odredbe i1.9. st.2. Nacrta, jer je tim
odredbama predvidena mogu6nost, dakle samo moguinost a ne iobveza, ito pod vrlo
strogim uvietima, da ope insko/gradsko vije6e pravo vlasniStva na gradevnom zemljiStu u
korist bespravnog graditelja utvrdi u administrativnom postupku. Ocjena je obradiva6a da
takvu mogu6nost treba predvidjeti kao opciju u cilju ubrzanja procedura i smanjenja
troSkova u procesu legalizacije.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Gradova Tuzla i Siroki Brijeg, kao ni slidan prijedlog
Opcine llidZa, da se u 61.9. st.2. predvidi da opiinsko ili gradsko vijede pravo vlasni5tva u
korist bespravnog graditelja moZe utvrditi i na onom gradevnom zemljiStu koje je ve6
upisano kao vlasniStvo .iedinice lokalne samouprave ili nekog drugog subjekta javnog

43
prava (kanton, grad isl.). Takva opcija nije moguia, jer dinjenica upisanog vlasniStva
implicira, bolje reci obvezuje na redovan promet takvog zemlji5ta, dakle na zaklju0enje
pravnog posla, kako je predvideno Zakonom o stvarnim pravima, a nikako na moguenost
utvrdivanja prava u administrativnom postupku.

Nije prihvaden prijedlog Grada Capljina da se u d1.9. st.2. Nacrta dodaju dva nova stavka,
koji bi po svome sadr2aju predstavljali prepisane odredbe d1.346. st.1. i 2. Zakona o
stvarnim pravima, jer je svako dupliranje bez praktidne svrhe, a ono Sto bi ti stavci
sadr2avali ve6 je predvideno u drugom va2eiem propisu.

Nije prihvaCen prijedlog Opiine Bu2im da se u st.2. briSe dio teksta koji glasi "bez
izvedenih prava upisanih u korist drugih osoba", .jer bi to bilo suprotno odredbama Zakona
o stvarnim pravima (d1.338. i 339.) kojima je propisana opia vlasnidka transformaci.;a na
nekretninama u drustvenom/drZavnom vlasniStvu. Zbog istih razloga neprihvatljivim je
obrailivad smatrao iprijedlog ove Opiine da se propi$e postupak izuzimanja zemljilta
(praktidno izvlastenje) iz posjeda upisane osobe izatim obvezno utvrdivanje vlasnistva na
tome zemljiStu u korist bespravnog graditelja.

prihvacen je medutim prijedlog Gradova Tuzla i Siroki Brijeg, kao i Op6ine Tesanj, da se
briSe dio st.2. gdje je bilo predlozeno da se rjesenjem opeinskog ili gradskog vije6a
bespravnom graditelju utvrcluje iobveza plaianja naknade po osnovu jednokratne rente i
naknade za koriStenje graclevnog zemlji5ta, pa se sada slijedom toga prijedloga predvitla
da se bespravnom graditelju utvrctuje samo obveza pladanja tr2iSne vrijednosti zemlji5ta.
Ostale naknade regulirat ce se u daljem postupku legalizacije objekta odnosno ishotlenja
naknadnog odobrenja za graclenje, kako je predvideno odredbama iz Poglavlja lV ovoga
PrUedloga, dakle na isti na6in kao iu slu6aju objekata koji se "regularno" grade.

Prihvaien je i prijedlog Saveza opcina i gradova Federacije BiH da se onome Sto je ovdje
predlo2eno u Nicrtu doda st.3., tako da se propiSe da rjesenje opcinskog ili gradskog
vije6a kojim se u korist bespravnog graditelia utvrilu.ie pravo vlasnistva na..gradevnom
zemlji5tu predstavlja pravni osnov za upis prava vlasni$tva na tome zemlji5tu, ali uz
obvezu prethodne isplate ukupne cijene zemlji5ta. Ova.i pri.iedlog je prihvacen kako bi bilo
potpuno jasno da takvo rjesenje predstavlja osnov stiecanja i valjan temelj za upis
vlasniStvj bespravnog graditelja, Sto bi trebalo smanjiti postoje6e probleme u praksi
razli6itih zemljiSnoknjiZnih ureda.

ObraClivai se ne slaZe sa primjedbom Asocijacije arhitekata u BiH da 6e ono sto je

predlozeno u 61.9. st.2. Nacrta stvoriti nepravdu izmedu gradana koji su prilikom gradnje
poitovali sve zakonske procedure ionih koji nisu, te 6e poticati "divliu gradnju". Obrailivad
je misljenja da su predloZene odredbe u tom pogledu neutralne, te nece niti poticati, niti 6e
mo6i efikasno spiqeeiti bespravnu gradnju, koja je ozbiljan dru5tveni problem i ustvari
',fenomen" koji se he mo2e promatrati samo sa aspekta urbanistiCke struke ili po6tivanja
propisa o proitornom uredenju igradnji. Smisao onoga $to je ovdje predlo2eno jeste da
pojettini iubrza proces legalizacije, dakle po svemu ga udini "prijateljskijim" u sludaju kada
poitoje uvjeti da se bespiavno podignuti objekat zadrZi u prostoru, a zemlji5te na kojem;e
objeklt izgracten joS uvijek se vodi kao druitveno/dr2avno vlasnistvo bez izvedenih prava
upisanih u korist- drugih osoba. Dakle, ovo je predvideno kao iznimka od op6ih pravila
sivarnog prava, Sto je vrlo vaZno naglasiti, zbog dega ni primjedba Op6ine Kalesija da se
-6to
ovime ;e prediozeno narusava na6elo jednovrsnosti vlasni5tva nije mogla biti
prihvaiena. istim ovim razlozima obrattiva6 se rukovodio kada se opredijelio ne prihvatiti
primjedbe koje su u vezi sa bespravnom gradnjom i legalizacijom u svojim diskusijama
iznijeli zastupnici Nasiha Pozder i Zukan Helez. Nema sumnje da je bespravna gradnja
ozbiqan druiiveni problem, ali isto tako ne moZe biti sumnje da se tal problem ne moZe
4,1
prevazi6i zatvaranjem odiju i svojevrsnom "deregulacrjom". Zato je miSljenje obradivada da
se pitanje bespravne gradnje i legalizacije ne mo2e izbjeoi i kada je u pitanju regulacija
oblasti gradevnog zemlji5ta kroz odredbe ovoga zakonskog Prijedloga.
lz navedenih razloga se obradivad nakon provedene javne rasprave opredijelio utvrditi
novi tekst odredbi kojima se uretluje pitanje stjecanja prava na graclevnom zemljiStu i
jedna vaZna iznimka u tome pogledu, koje u e1.8. ovoga Prijedloga glase:
"(1) Prava na grailevnom zemlji5tu stjeau se, ograni6avaju i prestaju u skladu sa
Zakonom o stvarnim pravima ("SluZbene novine Federacije BiH", br.66/13 i 100/13), ovim
zakonom i drugim vaZecim propisima.
(2) lznimno od stavka (1) ovoga dlanka na gradevnom zemljiStu na kojem je izgratlen
objekat bez propisanih odobrenja, u slucaju da se takav objekat prema posebnim
propisima moZe legalizirati, a zemljiSte je upisano kao dru5tveno odnosno drZavno
vlasni6tvo bez izvedenih prava upisanih u korist drugih osoba, sve dok takav upis postoji
opiinsko ili gradsko vijece svojim rje5enjem u korist bespravnog graditelja odnosno
n,jegovog pravnog sljednika moZe utvrditi pravo vlasni5tva, uz obvezu placanja zemljiSta
prema trZi5noj cijeni.
(3) Rje5enje op6inskog ili gradskog vijeca iz stavka (2) ovoga elanka predstavlja pravni
osnov za upis prava vlasni5tva na gradevnom zemljiStu u korist bespravnog graditelja
odnosno njegovog pravnog sljednika, ali se ta.l upis moZe provesti samo uz dokaz o isplati
ukupne cijene zemlji5ta."

Restrukturiranje sadr2aja Poglavlja-lll i Poglavlja-lV zakonskog Nacrta i odredba o

prestanku svojstva javnog ili opeeg dobra

Slijedom sugestije Saveza opiina i gradova Federacije BiH nakon javne rasprave
restrukturiran je sadr2aj Poglavlja lll ovoga Nacrta, tako da isti sada pored odredbi koje se
odnose na prava i parcelaciju gradevnog zemljiSta sadr2i i odredbu kojom se predvitla
mogu6nost utvrdivanja gubitka statusa javnog ili op6eg dobra na graclevnom zemlji5tu, kao
iodredbe koje se ti6u uredenja gradevnog zemljiSta, koje su ranije bile dio Poglavlja lV,
gdje sada ostaju iskljudivo odredbe koje se odnose na regulaciju pitanja naknada. Ocjena
je obratlivada da su ova nova struktura Poglavlja lll ilV i redoslijed pojedinih odredbi
unutar zakonskog Prijedloga odgovaraju6i, da 6e doprinijeti boljem razumijevanju okvira,
konteksta i predmeta regulacije, a time i razumljivosti pojedinih odredbi.

Prihvaden je prijedlog Gradova Tuzla i Siroki Brijeg i Op6ine llidia, praktidno jednoglasno
podrZan od svih drugih jedinica lokalne samouprave na sesijama odrZanim u ietiri
regionalna centra na podrudju Federacije BiH, kao ina zavrSnoj sesiji od strane
predstavnika Saveza opeina igradova Federacije BiH izastupnice Nasihe Pozder, da se u
tekst ovoga zakonskog Prijedloga ugrade odredbe kojima bi se uredilo pitanje utvrClivanja
gubitka svojstva opeeg ili javnog dobra na gradevnom zemljiStu. Sa poaetkom primjene
Zakona o stvarnim pravima prestale su va2iti odredbe Zakona o prometu nepokretnosti
koje su sadrZavale osnov na temelju kojega su jedinice lokalne samouprave mogle
prevazici problem upisanog svojstva javnog dobra na onome gradevnom zemljiStu koje je
to svojstvo izgubilo, pa je obratlivad smatrao da se taj problem, barem do sistemske
regulacije pitanja op6ih ijavnih dobara, odnosno njihova upisa u zemlji5nu knjigu, moZe
prevazici kroz jednu odredbu u ovome zakonskom Prijedlogu, pa je ista u 61.10.
formulirana na naiin koji bi trebao omoguditi da se problem "neaZurnog" upisa javnog ili
op6eg dobra rijeii, ali da se pri tome ne naru5ava sadrZaj ifunkcija onoga 5to javno ili
opie dobro u stvarnosti predstavlja.

45
lz navedenih razloga se obradivad nakon provedene javne rasprave opredijelio utvrditi
tekst odredbe kojom se ureduje prestanak svojstva javnog ili opieg dobra na graclevnom
zemlji5tu, Sto u 61.10. ovoga Prijedloga glasi:
"(1) Na gradevnom zemljiStu koje je u zemljiinoj knjizi upisano kao javno dobro ili opce
dobro (dobro u opioj upotrebi), a u stvarnosti je izgubilo funkcije ili osobine koje su bile
osnov za stjecanje i upis toga svojstva, opiinsko ili gradsko vijeie svojom odlukom mo2e
utvrditi prestanak svojstva javnog ili op6eg dobra, u kojem sludaju to zemljiste postaje
vlasniStvo jedinice lokalne samouprave na dijem se podru6ju naiazi, ukolilio posebnim
zakonom nije drugadije uredeno.
(2) Odluka iz stavka (1) ovoga 6lanka dostavlja se na provodenje nadleZnom
zemljiSnoknjiZnom uredu.

Primjedbe na dlanak 10. Nacrta

Tekst e|.10. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Oblik i povr5ina parcele gradevnog zemlji5ta mo2e se mijenjati samo u skladu
sa postupkom privodenja zemljista namjeni, na osnovu regulacijskog plana, plana
parcelacije ili pojedinadnog akta kojim se odrecluje gradevna parcela, osim u sludaju kada
je odlukom nadleZnog suda utvrdeno drugacije.
(2) Ogranidenja iz stavka (1) ovoga dlanka ne odnose se na tehnidke radnje koje se
prema pravilima geodetske struke provode radi usklailivanja stanja u katastru izemljisnoj
knjizi."

Nisu prihvadene primjedbe Grada Sirokog Brijega i Opiine Had2i6i na predloZene odredbe
d1.10. Nacrta, jer iz istih proizllazi nerazumijevanje pojma i sadrZaja onoga Sto jeste
"grailevna parcela" iintencija da provodenje tehnidkih promjena na nekretninama bude
dozvoljeno bez obzira na regulacione linije i ono Sto je detaljnim prostorno-planskim aktom
praktiCno progla5eno javnim interesom. Obratlivae se sa takvim pristupom ne moie slo2iti,
jer smatra da bi isti doveo do jo5 ve6eg kaosa kada je planiranje, a posebno provedba
vaZedih prostorno-planskih dokumenata u pitanju. Ogranidenja u pogledu parcelacije na
gradevnom zemlji5tu postoje otkad je i normativne regulacije ove oblasti (61.19. va2eieg
Zakona o gradevinskom zemljiStu) i pokazala su se vrlo korisnim zaStitnim mehanizmom,
posebno u vedim gradskim podrudjima. Ako iemo vlasnicima dopustiti potpuni
voluntarizam kada su tehnidke radnje na nekretninama u pitanju onda se postavlja pitanje
6emu regulacijski planovi iop6enito planski pristup prostornom planiranju igradnji, Sto je
sve izravno vezano iza status gratlevnog zemljiSta kao dobra od opieg interesa. S ovim
stavom korespondira prijedlog Opdine TeSanj da se pitanje parcelacije gradevnog
zemljiSta regulira odredbom koja bi glasila "oblik ipovrSina graclevne parcele moze se
mijenjati samo na nadin kako je to predvitleno prostorno-planskom dokumentacijom
podrudja koje obuhvata predmetno gradevno zemljiste".

Nema istine u tome da je ono Sto je ovdje predloZeno u suprotnosti sa odredbama Zakona
o stvarnim pravima i Zakona o premjeru i katastru zemljiSta kada se govori o volji stranaka
i raspolaganju imovinom, jer svojom (katastarskom) parcelom vlasnici mogu slobodno
raspolagati bez ikakvih ogranidenja, samo svojom voljom, bez iskazane namjere
privodenja zemljiSta namjeni, ne smiju zadirati u regulacione linije i naruSavati pravila
utvrdena va2e6im regulacijskim planom ili planom parcelacije. Osim toga, imat 6e
moguinost, naravno ako se usvoji ono Sto je u Poglavlju V ovoga zakonskog pr'rjedloga
predloZeno, svoje zemljiSte predvideno za gradnju javne infrastrukture prenijeti (uz
naknadu prema trZi5noj vrijednosti) u vlasni5tvo jedinice lokalne samouprave, isto kao i u
sludaju da se na njegovom zemljiStu prema vaZecem detaljnom prostorno-planskom aktu
ne moZe formirati gradevinska parcela.

.+6
Nije se mogao prihvatiti prijedlog Op6ine Kakanj da se u d1.10. Nacrta precizira koji je to
"pojedinadni akt kojim se odreduje gradevna parcela", obzirom da je u tome dijelu nazivlje
po kantonima raznoliko i bilo bi nepraktidno nabrajati sve te nazive. lz predlo2ene odredbe
vrlo je jasno da taj pojedinadni akt mora sadrZavati formaciju gradevne parcele, a kako se
taj akt naziva, primjerice urbanistidka suglasnost, lokacijska dozvola itome slidno nije od
odluene va2nosti.

Slijedom primjedbi Saveza op6ina i gradova Federacije BiH, Grada eapljina, Opcine
Kalesija i Opcine BuZim, koje su u jednome dijelu smatrane prihvatljivim, precizirane su
ranije predloZene odredbe dl.10. Nacrta Sto se odnose na iznimku od pravila prema kojoj
ograniienja parcelacije ne vaZe ako je odlukom suda utvrdeno drugadije, tako da je sada
ova iznimka uredena kroz novi st.2., gdje se predvida da se u sludaju kada je to odlukom
nadleZnog suda naloZeno oblik ipovr5ina parcele graClevnog zemlji5ta moZe mijenjati i
izvan postupka privodenja zemlji5ta namjeni, ali iu tom sludaju u skladu sa regulacijskim
planom ili planom parcelacije. Ovakva odredba prema miSljenju obracliva6a otklanja ili
bitno smanjuje prostor za razliiita tumadenja, pa i rezerve odnosno dileme koje je u tome
pogledu iznio Savez opeina igradova Federacije BiH.

lz navedenih razloga se obradivae nakon provedene javne rasprave opredijelio utvrditi

novi tekst odredbi ko,iima se ureduje pitanje parcelacije gradevnog zemlji5ta, koje u 61.1 "1.
ovoga Prijedloga glase:
"(1) Oblik ipovr6ina parcele gratlevnog zemljiSta moZe se mijenjati samo u skladu
sa postupkom privodenla zemlji6ta namjeni, na osnovu regulacijskog plana, plana
parcelacije ili pojedinadnog akta kojim se odredu.ie gradevna parcela.
(2) Ako je to odlukom nadleZnog suda nalo2eno oblik i povr5ina parcele gradevnog
zemljiSta moZe se mijenjati i izvan postupka privodenja zemljiSta namjeni, ali i u tom
sluiaju u skladu sa regulacijskim planom ili planom parcelacije.
(3) Ogranidenja iz stavka (1) ovoga dlanka ne odnose se na tehnieke radnje koje se
prema pravilima geodetske struke provode radi uskladivanja stanja u katastru izemlji5noj
knjizi."

. Primjedbe na odredbe Nacrta koje se odnose na uredenje gradevnog zemljista

(d|.15-17. Nacrta)

Tekst c|.15. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Gratlevno zemljiSte urecluje se u cilju njegova osposobljavanja za gradnju,
rekonstrukciju i koriStenje objekata u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, te s
time u vezi poboljSanja uvjeta Zivota i rada u gradovima i drugim naseljima.
(2) Uredenje grailevnog zemljiSta obuhvata izradu projektne idruge dokumentacije,
rje5avanje imovinsko-pravnih odnosa u skladu s ovim i posebnim zakonom i ishodenje
akata potrebnih radi uredenja gradevnog zemljista, izgradnju infrastruktrure, gradevina
javne idru5tvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju, te sanaciju terena (odvodnja,
izravnavan.je, osiguranje zemljiSta i sl.)."

Tekst 61.16. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Uredenje graClevnog zemlji5ta obveza je jedinica lokalne samouprave i
javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
(2) Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukc[e infrastrukture i gradevina javne i
druStvene namlene, koordinacija javnih tijela s time u vezi preventivno djelovanje i sanacija
terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave."

47
Tekst 61.17. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
,,(1) prilikom
uredenli pojedinih dijelova gradevnog zemlji5ta ili gradnje po.iedinih
graievina infrastruktuie mora se vobiti raauna o redoslijedu uretlenja tako da se omoguei
trenutadna i konaCna uskladenost i funkcionalna povezanost tih dijelova'
(2) Nove grailevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikliudivati na
posiojece gradevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graalevine koje
i i
ili drugim obil.ieZjima ne udovoljavaju novim gradevinama uredajima,
"p".,t"totn-
odnosno njihovim dijelovima."

koje
Za obradivada nije bilo prihvatljivo da se iz ovoga zakonskog Prijedloga bri5u odredbe
sadrZe definiciju- pojma uredenje gradevnog iemljista' obvezu urectenja, te
pravila koja
treba.iu osigurati uikladenost'i iunkcionalnu povezanost prilikom uredenja dijelova
gradevnog lemljista, dakle C1.15-17. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH' sto
iaOa einiiegulitorni sadr2aj odredbi el.e-14. ovoga Pruedloga, jer su ovakve odredbe
uvijek cinile dio ranijih propisa o gradevnom zemljistu ipos-vome sadrzaju trebaju
pi.jtnoolti odredbama kojima se ,egulira pitanje naknada na gradevnom_zemliiStu. osim
i;g; Gb, imati u vidu oi je po pitinju regutacije onoga sto spada u ured€n.ie. gradevnog
,"irtlist" situacija u kantonima priiie no-raznolika, pa je kroz ovai zakonski Priiedlog
trebalo postaviti okvir.

Nije se mogla prihvatiti sugestija opdine llija6 da se 61.1 5. Nacrta dopuni sa dva nova
stavka koji bi po svome saOlZalu znadili prepisivanje dijelova odredbi eA2.i44.
Zakona o
prostornom ureateniu Kantona Sarajevo. Tako nesto je praktiono nepotrebno i nomo-
je predmet
iehnidki neopravda;o, ier ovaj zakonski Nacrt ne treba sadr2avati ono 5to
regulaciie vaZeeim kantonalnim propisom.
prlhva6ena ie mettutim sugestiia Opiine llija5 da se u 61.17. Nacrta koristi samo termin
terminom
;'gradevina infrastrukture",
[a viSe ne mo2e biti pitania oko razlikovanja ovoga sa
"i-nfraskukturna gradevina", iako se sadrZajno radi o istoj stvari'

lz navedenih razloga nakon provedene.iavne rasprave obraclivad se opredijelio na manju

gratlevnog zemlji5ta, 5to u
ieriet, i"o"r.iju iredlo2enih odredbi koje se ti6u uretlenja
el2-14. ovoga Prijedloga glase:

e lanak12.
- -;'f11 gradnju'
Cradevno zemljiste urecluje se u cilju niegova osposobljavania. za
te s
rekonstrukcilu i kori5tenje objekaia u skladu sa prostorno-planskom dokumentaciiom,
time u vezi pobolj5anla uvjeti 2ivota i rada u gradovima i drugim naseljima.
(2) UredenjegraOeunbg zemljista obuhvita izradu projektne idruge dokumentacije,
ishotlenje
rjeSavinje imoviniko-pravn-in oonbsa u skladu s ovim i posebnim z-a]<ong1 i
,t p6tr"unih radi ureatenja gradevnog zemlji5ta, izgradnju infrastrukture, graclevina
prne"t" i'JruStrene na*;ene. oOnJsno n.iiho.-vu rekonstrukci.iu, te sanaciju terena (odvodnja,
izravnavan.ie, osiguranje zemljiSta i sl')."

Clanak 13.
"(1) Uredenje gradevnog zemljiita obveza je jedinica lokalne samouprave t
javnlfravnin tijetl toja prlma foseUnim propisima grade i/ili upravlja1u infrastrukturom
(nadalje:
- javnoPravno tijelo).
' iii p6ti"rnje i organi=abila izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i
gradevina.iavne i
drustvene namjene, xooroinacrl-a lavnirr tilela s time u vezi, preventivno djelovanje
i

sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave "'

48
elanak 14.
,'(1) Prilikom uredenja pojedinih dijelova gratlevnog zemljista ili gradnje pojedinih
grailevina infrastrukture mora-se voditi racuna o redoslijedu uredenja tako da se omoguci
tienutaina i konadna usklaClenost ifunkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove gradevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljudivati na
posiojede gladevine infrastrukture, odnosno druge gradevine infrastrukture koje
i
i apaiitetor.t ili drugim obiljeZjima ne udovoljavaju novim gradevinama uretlajima,
odnosno njihovim dijelovima.".

. Primjedbe na odredbe Nacrta koje se odnose na pitanje naknada na gradevnom

zemlji5tu (dl. 1 1 -14., 61.1 8-20.)

Kroz javnu raspravu vi$e jedinica lokalne samouprave iznijelo je cijeli niz primjedbi,
rrgeriii" i prijedloga kada je u pitanju regulacija pitanja naknada koje se.trebaju pladati u
poitrpi, izgiadnje objekaia na gradevnom zemlji5tu. Neke od tih primjedbi i prijedloga
jednica
diiametralndsu suprotnl, Sto je donekle i o6ekivano, kada se ima u vidu raznolikost
potpunog
lokalne samouprave u svakbme pogledu. Priledlozi su s jedne strane i5li .od
brisanja svih piedlo2enih odredbi koje se onosi na naknade, dakle potpune deregulacije
u
po
oror" .ugn,,"ntu, kako je predlo2io Grad Siroki Brijeg, brisanja naknadepuno stro2e osnovu
jednokratn! rente, Sto ;e piileOtog Opdine Te5anj, a s druge strane do
-parametara
iegulacije i propisivanji brojnih kao osnova za odredivanje osnovice i
utirdivanle iznosa za ptaeanjl ovih naknada, Sto je predloZila Opdina llijaS Grad Tuzla
primjeric| predlo2io ie da' se pitanie nadleinosti za rje5avanie po zalbi protiv
jednokratne rente i naknada za uredenje
i*o'.irp""iifih akata'kojima se utvriluju visina
propisima o prostornom uredeniu.
iraOevnog zemljista uskl;di sa kantonalnim

- .1t d|.11. Nacrta koji je

Tekst usvolio Parlament Federacije BiH glasio je:
'odoUrehl"
I eri;" izdavanji za gradnju investitor je du2an platiti naknadu iz osnova
'pogodnosii i
gratlevnog zemljiSia pogodnosti ve6 izgradene .komunalne
prirodnih
infrastrukture-koje mogu nastati-prilikom kori6tenja toga zemlji5ta, a koje nisu rezultat
ulaganja investitora - jednokratna renta.
"1Zf
GraOevno zemlji5te prema pogodnostima iz stavka (1) ovoga ilanka dijeli
se na
najvi5e Sest zona, koje predstavnidk-o tijelo jedinice lokalne samouprave utvrduje na
oiirovu poroza;, stupnja opremljenosti zemlji5ta komunalnim obiektima
."rtjisi., i

instalacijama, prometne povezanosti, vrste' i kapaciteta objekata za svakodnevno i

perioOidiro snabdijevanje, stupnja pokrivenosti objektima za zdravstvenu za5titu, Skolstvo,

ku[uru i djecju zaStitu, priroOnifL i ekoloSkih uv,ieta koristenja zemljista, kao 5to su narodito
temperatura zraka, vjetrovi i zagatlenost zraka.
- terena, orijentacija, osundanost,
nagib
rente moraju se korisiti namjenski' za
13; Sredstva napla6ena po osnovu iednokratne
izradu' i
prostorno-pianske dokumentaiile, izgradnju odr2avanje objekata komunalne
infrastrukture."
je:
Tekst i|.12. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio
,'(1) Kao osnovica-za izradunavan.le visine jednokratne rente sluZi prosiedna konadna
graOLvinsfa cijena iz prethodne goiine po metru 6etvornom netto korisne stambene
povr5ine na podrudju jedinice lokalne samouprave.
' (2) Prosjednu
'kona6nu
gradevinsku cijenu svojom odlukom utvrduje predstavnicko
tijelo jedinic6 lokalne samoiprave, podetkom svake godine a naikasni.ie do 31. oZujka
teku6e godine.
(3)-Prosje6nakonadnagraclevinskacijenaizstavka(2)ovogadlankamoZese
valoiiiirati a(o u toku godine dlode do promjene cijena gradevinskih radova u visokogradnji
i niskogradnii po sumarnoj metodologiji i-podacima koje objavljuie Federalni zavod za
statistiku."

49
Tekst dl.1 3. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Visina jednokratne rente po metru detvornom netto korisne povr5ine gradevine koja
6e se graditi utvrduje se u postotku od prosjedne konadne graClevinske cijene iz dlanka 12.
stavak (1) ovoga zakona, i to kao fiksan postotak:
a) u prvoj zoni ........... 6 %
b) u drugoj zoni ......... 5 %
c) u treCoj zoni ... ... .. . . 4 o/o
d) u detvrtoj zoni........3o/o
e) u petoj 2oni..........2ok
f) u Sestoj zoni .......... 1 o/o
(3) Visinu jednokratne rente po zonama svojom odlukom utvrduje predstavniCko tijelo
jedinice lokalne samouprave, polaze6i od kriterija iz dlanka 11. stavak (2) ovoga
zakona."

Tekst dl.14. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"( 1) Visina jednokratne rente utvrduje se posebnim rje5enjem gradske odnosno
opCinske sluZbe za upravu nadleZne za poslove graditeljstva.
(2) Protiv rjesenja o utvrtlivanju visine jednokratne rente moZe se izjaviti Zalba o ko,ioi
rje5ava radno tijelo imenovano od strane predstavni6kog tijela jedinice lokalne
samouprave.
(4) Jednokratna renta se u nadelu pla6a u utvrdenom novdanom iznosu, odjednom.
(5) lznimno, odlukom predstavnidkog tijela jedinice lokalne samouprave mo2e se
omoguciti obrodno placanje jednokratne rente, naikasnije do izdavanja odobrenja za
uporabu objekta, ali u roku koji ne mo2e biti du/i od 5 godina, uz obvezu investitora da
dostavi odgovaraju6e sredstvo osiguranja, primjerice mjenicu, zaloZnu iz,iavu, bankarsku
garanciju i slidno."

Tekst 61.18. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
,'(1) Prije izdavanla odobrenja za gradnju investitor je duian platiti naknadu za
uredenje gradevnog zemlji5ta.
(2) Na[nada iz Jtavka (1) ovoga dlanka obuhvata stvarne troSkove pripreme i
opremanja gradevnog zemljista, kako je predvideno vaze6im prostorno-planskim aktom.
' (3) lznoJnaknade iz stavka (1) ovoga 6lanka utvrtluje se sukladno programu uredenja
gradevnog zemljista, koji donosi predstavni6ko tijelo jedinice lokalne samouprave.
- gradevnog zemljista prihod
1a) sredstva'ostvarena po osnovu naknade za uredenje
su proraduna jedinice lokalne samouprave."

Tekst d|.19. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
,'(1) Naknada za ureilenje gradevnog zemljista obraiunava se i pla6a prema jedinici
netto korisne povrSine objekta.
(2) Visina naknade za urettenje grailevnog zemljista utvrduje se posebnim rjesenjem
gradike odnosno op6inske sluzbe za upravu nadleZne za poslove graditelistva, ako to
okolnosti sludaja dopu5taju zajedno sa visinom jednokratne rente.
(3) Protiv rjesenja o utvrdivanju visine naknade za uretlenje gradevnog zemjista moze
se izjaviti Zalba o iojoj 4ieSava radno tijelo imenovano od strane predstavnidkog tijela
jedinice lokalne samouPrave."

Tekst 61.20. Nacrta koii je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
,'(1)
Ako zemljiste na kojem 6e se graditi objekat nije uredeno, investitor nije duian
platiti naknadu za uretlenje gratlevnog zemlji5ta.
(2) U slu6aju iz stavka (1) ovoga olanka jedinica lokalne samouprave sa investitorom
moze sklopiti Ugovor o financiranju troskova uredenia gratlevnog zemljista, u pisanoj
formi, ko.ii ovisno o svome predmetu sadrZi osobito:
50
 a) naziv, odnosno ime iadresu ugovornih
strana
b) vrstu i i
opseg radnji radova na
uredenju gradevnog zemlji5ta i rok za njihovo
izvrSenje
c) iznos, na6in i rokove pla6anja tro5kova uretlenja gradevnog zemlji5ta
d) ugovorne kazne idruge sankcije za neizvr5enje obveza u ugovorenim
rokovima
(3) Sklapanje ugovora o sufinanciranju uredenja grailevnog zemliiSta ne iskljuduje
primjenu posebnih propisa o javnoj nabavci.
(4) Ugovor o financiranju uredenja gradevnog zemljiSta objavliuje se u sluZbenom
glasilu jedinice lokalne samouprave.".

Nakon razmatranja svih primjedbi koje se tidu pitanja naknada u postupku izgradnje
objekata na gradevnom zemlji$tu obradivad se opredijelio sve odredbe kojima se ta pitanja
zakonski ureduju situirati u posebnom poglavlju, to je Poglavlje-lV ovoga Prijedloga' pri
demu su odredbe koje se odnose na ureilenje gradevnog zemljiSta prebadene u Poglavlje-
lll ovoga Prijedloga, u kojemu su sada situirane odredbe koje se odnose na regulaciju
-prestanak
prava, lvojstva javnog dobra i uredenje gradevnog zemljiSta. Obraclivad cijeni
da ova intervencija u strukturu zakona, konadno predloZeni redoslijed pojedinih odredbi i
slaganje
po-poglavljima predmetu regulacije bolje odgovara i da odredene odredbe dini jasnijim i
razumljivijim.

Kada je u pitanju sadrZaj poiedinih odredbi koji se odnose na naknade obrailivad se

opredijelio zadriati ranije predloZena pravila uezana za definiciju, osnovicu za obradun i
'utvrtlivanja
na6in visine jednokratne rente, kao okvir naslonjen na ranija zakonska
rje5enja, provjerena u dugogodi5noj praksi, posebno u veiim gradovima Zato su
jednom manjem dijelu precizirane, bez izmjene
freOtoZene odiedbe 61.11. a1a. Nacrta u
njihove su$tine. Tako je prema sugestiji Opdine Novo Sarajevo u st.1. 61.13. Nacrta nakon
rije6i "netto korisne povr5ine gradevine koja ie se graditi" dodato "ili je izgradena", iime se
piecizira da se jednokratni renta na isti naein obraeunava i u postupku legalizacije
bespravno izgratlenih gradevina.

Misljenie je obratlivada da ne stoji primjedba Ministarstva za gradenje, prostorno uretlenje

i zistiiu okoli$ta USK-a koje ukazuie na previd da va2e6im kantonalnim propisom
jedinica
nadleZnost za izdavanje akata o graitenju podijeljenja izmedu toga Ministarstva i
lokalne samouprave, obzirom da sve odredbe ovoga zakonskog Prijedloga govore o
situaciiama kada odobrenje za gradnju izdaju op6inske/gradske slu2be za gradenje.
Obradivad za ovu primjedUu OrZi da je rezultat nerazumijevanja predloZenih odredbi 61.14.
Nacrta, obzirom da su-naknada po osnovu jednokratne rente, kao inaknada za uredenje
gradevnog zemljista, iskljuiivi prihod jedinica lokalne samouprave, Sto kao logidno ijedino
preko svojih
[rihvatljiv6 rjeienje impiicira i nadleZnost jedinica lokalne samouprave da
sluZbi ia upiavu utvrdulu visinu ovih naknada, bez obzira da li se radi o izgradnji objekata
iz nadleZnosti lokalne samouprave, kantonalnog ili pa( federalnog ministarstva u resoru
prostornog urettenja igradnje. Ne stoji ni primjedba Ministarstva za gradenje, prostorno
ureClenje i za5titu ofotiBta USK-a da niti iedna predloZena odredba ne propisuje kada se
donosi rje5enje o utvrdivanju visine jednokratne rente, jer iz onoga Sto sadr2i predlo2eni
61.1 1 . st.1 . Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH (sada
je to regulatorni sadrZaj
d|..15. st.1. ovoga Prijedloga) sasvim je jasno da jednokratnu rentu investitor placa prije
izdavanja odobrenja za gradnju, Sto zna6i da g radska/opiinska sluZba nadleZna za
poslove graditel.istva visinu jednokratne rente utvrduje posebnim rjesenjem (d1.14. st'1
trtacrta foli je uivojio Parlament Federacije BiH, odnosno 61.19. st.1. ovoga Prijedloga)
koje donosi priie izdavanja odobrenia za gradenje.

5l
Nije prihvacen prijedlog Opdine Bosanski Petrovac da se u d1.14. st.1. Nacrta to6no
propiSe tko je u okviru opfine/grada ili slu/bi za upravu nadleZan za donoienje rjeSenja
kojim se utvrduje visina jednokratne rente. Organizacija opcinskih/gradskih slu2bi za
upravu, unutarnji ustroj, sistematizaciia radnih mjesta i dodjela konkretnih zadataka
pojedinim sluZbenicima, iskljudiva su nadle2nost opdinskog naaelnika/gradonadelnika, pa
bi precizni.ja definicija nadleZnosti za utvrtlivanje visine jednokratne rente bila suprotna
organizaciji organa i sluZbi za upravu i znaeila bi narusavanje autonomije jedinica lokalne
samouprave. osim toga, prema onome sto sada dini regulatorni sadrzaj d|.19. st.1. ovoga
Prijedloga sasvim je jasno da visinu jednokratne rente posebnim rje5en.iem utvrduje
opeinstil gradska ituZna nadle2na za poslove graditeljstva, a u . kojoj su
opcinskoj/gridskoj sluZbi ti poslovni situirani i kako se ta sluZba zove potpuno je nebitno,
pa je i preciznija definicija nadle2nosti u su5tini nepotrebna

u dI.13. Nacrta (sada ie to regulatorni sadrzaj i|.17. ovoga Pri,iedloga) dodati.su st.3. i4.,
prema sugestiji Saveza op6ina igradova Federacije BiH iMinistarstva gospodarstva, rada
i prostorn6g uredenja Posavskog kantona, kako bi se kroz ovaj zakonski Nacrt iskazala
piavila po lojima 6e se visina jednokratne rente utvrdivati kod dogradnje, nadzidivanja i
koo izgiaanje pomocnih objekata. Mistjenje je obradivaea da je optimalno rjesenje da u
ovakvi-m sluea.levima parametre i osnovna pravila svojom odlukom utvrduje op6insko ili
gradsko vije6e, ier ne moze biti isto graditi bazen i Stalu ili pak dogradivati odnosno
iadzidivati' u centru grada (edno vrijeme popularne mansarde) i kroz takvu gradnju
rjesavati stambeno pitinje pro5irenja obitelji u prigradskom naselju, Sto ee
jedinice lokalne
sigurno znati prepoznati isvo.iim odlukama pravilno regulirati. Na sugestiju
Ministarstva goipodarstva, rada prostornog ureilenia Posavskog. kantona u st.4.
"amorprarn" i
pr"OuiO"no je-da'se u sludaju gradnje na miestu starog ili uklonjenog objekta.jednokratna
je
ienta odredule samo ako je'nelo korisna povrSina objekta koji ie se gra-diti ili izgratlen
veea od nett-o korisne povr3ine starog ili uklonjenog objekta, ito za razliku netto korisne
povr5ine novog u odnosu na stari ili uklonjeni objekat, Sto obraclivai smatra logiCnim i
je u
svima prihvatljivim rjeSenjem. Dodavanjem st.4. prevazilazi se pravna praznina koja
ovome'dijelu primijecena'u praksi, te sL normativno ureduje na nadin koji
je u prakticno.i
primjeni ved duze vrijeme.
jedinicama
Obrailivad je prihvatio prijedlog Grada Sirokog Brijega i Opcine Te-sanj da se
fot<atne sarirolprave kada je i pitanju jednokratna ienta ostavi viSe prostora za vlastite
procjene i reguiaciju toga p'rtanja'kroz n,iihove vlastite odluke. Zato.ie u konadni tekst ovoga
zakonskog prijedloga ugiaOen e1.18., gdie se predvida da u sludaju posebnih razloga,
-demografskih
g;.poJ"rikin,' proJtorn5-g"ografskih, ili sli6nih, opcinsko ili gradsko
iileeeosnovicu za izraduniisiie jeOnokratne rente svojom odlukom mo2e urediti drugadue
jednak
ni:go ie to propisano u ovome Pri;edlogu, s time da takva odluka mora omoguciti
tre[min sviir investitora iosigurati pretpostavke za odr2ivost komunalne infrastrukture Ovi
prijedlozi prihvaceni su prijJsvega zaio Sto jednokratna renta predstavlja iskljudivi prihod
jedinica lokalne samouprave, vLzana je dakle za svaku vrstu planiranja (prostorno,
pravci razvoja na lokalnoj razini
froraiunsko) na lokalnoi razini, stvarno stanje, kapaciteti i
vrlo su raznoliki, pa je vrlo razliCito i iskustvo sa efektima koji proizilaze iz naplate
jednokratne rente, Sto su sve okolnosti koji potvrduju opredjeljenje i potrebu da se
slobode iprostora za vlastitu
lednicama lokalne samouprave u tome pogledu ostavi viSe
inicijativu. Jedino sto jedinice lokalne samouprave kada to svoje diskrecijsko pravo
(predvideno u 61.1 8. ovoga Prijedloga) koriste moraju voditi raduna da svaka njihova
odlrk" kolo. ureduju pitaije naknade po osnovu .lednokratne rente mora omogu6iti iednak
tretman svih invesiitora i osigurati pretpostavke za odrZivost komunalne infrastrukture.
traislen;e je obraclivaca da pretlerana regulacija ovoga pitanja s federalne razine moie biti
eati t6ntraproduktivna, jerse u 10 kantona i 79 jedinica lokalne samouprave susre6u vrlo

52
raznolike polazne situacue, ranija iskustva i razvijene prakse, pa slijedom toga_postoje i
dijametralno suprotna vi(lenja mogucih zakonskih rjeSenja. Ono $to je u ovome Prijedlogu
u dijelu koji se odnosi na naknade predloZeno obradivad smatra kompromisnim, nekim
sred-njim rje5enjem, sto bi trebalo biti prihvatljivo ako ne svima onda barem vedini iedinica
lokalne samoufrave, jer sadr2i okvir unutar kojega se politika naknada moZe uskladiti sa
razvojnim planovima i specifidnim interesima svake lokalne zajednice'

obratlivad nije mogao prihvatiti prijedlog opcine Bosanski Petrovac da se ovom

je.dodijeljeno
zakonskom eiileOtog-u doda odredba iojom bi se propisalo da "Osobi-kojoj
gradsko gradevinsxo zemljiSte ne mo2e se izdati odobrenje za graclenie, niti se moZe
i'zvrSiti uf-n1i2Oa prava koristenja zemljista radi grailenja u katastru nekretnina, odnosno u
'knjizi,
zemljisnoj ook ne podnese dokaz da je platila naknadu po osnovu rente". ovai
prijeOtog,'to le odito, pripada pro5lom vremenu, kada se razlikovalo gradsko i ostalo
brio"rio zemljiste, Sto sada nije stu6aj, kada je gradskogradevno
gratlevno zemlji5te .moglo biti
=,.rtireiro u druStvenom/drZavnom vlasni5tvu, kada se zemlii5te dodjeliivalo
administrativnim aktom op6inskog vijeda i kada je renta bila sastavni dio
naknade za
podrazumijeva
OoJi;"g"no zemljiste. Sada medulim ni.ie tako, novi stvarno-pravni okvir
promet svoga gradevnog zemljista kroz
1"On'oui"no.t vlainistva ilednakost svih titulara,
tOtigacioni odnos i regulacilu obveze po osnovu jednokratne rente odvojeno od stjecanja
pr.i" n" zemlji5tu, pa se stoga plaeanje iednokratne rente ne moze izravno vezali za
javnim registrima. Uostalom
stlecanle prrri n. zemlji5tu, niii uvletovati upisom lih prava u
mehanizama da osigura uredno
leOinlca lokalne samouprave imi sasvim dovol.ino
podmirenje obveza po osnovu jednokratne rente, jer kroz postupanje vlastitih sluzbi za
upraru uodi sve procese u.rrn" r. gradnju objekata, Sto znaci da gradnju objekata neCe
oOoOrni prije negb investitor podmiri ivopbfve2e po tome osnovu,
kako je i predvideno u
eLrs. ,i.r. ovoia prijedloga, a ranije-u 61.11. st.1. Nacrta koji je usvojio Parlament
Federacije BiH.
dl 18-
Obradivad se nije mogao slo2iti sa prijedlogom Op6ine Capljina da se briSu.odredbe
iO. f.fa"'ta (sada totini regulatoini'sadrza1 odiedbi C1.22-29. ovoga Prijedloga)' ier ie
situacija po pitanju regulaciie naknade za'uredenle gractevnog '9rnlii:t?,y,-k'ntonima
priiien6 rlrnitika,' pa le kroz ovaj zakonski Prijedlog trebalo postaviti okvir i odrediti
i propise koje donose jedinice lokalne
teneralna pravila koja ie razrattuju'kroz kantonalne
I"rnorpr"r". Osim ioga, u na5oj je pravnoj tradiciji da se pitanje naknade za uredenje
gra6evnog zemljista normativno rilulira prije svega kroz propis o gradevnom zemljistu.
ono Sto ie
Nije se mogla prihvatiti primjedba saveza op6ina igradova Federacije.BiH da
predvideno- u 41.14. st.4. (acrta (sada to dini regulatorni sadr2ai il..19 st.4 ovoga
jer ne
Frijedloga) ima potenciialno diskriminatorski karakter i da omogu6ava arbitrarnost,
jednokratne rente'
sairzi s"mlernice u kom'bi sludaiu bilo korisno odrediti obro6no pla6anje
predvitleno kao
obratlivac se s takvom oclenom ne sla2e, obzirom da je obrodno placanje
iznimka, a o tome u kojim ie sludajevima vaziti ovlasteno
je procjeniti i op6im aktom
odluiiti opdinsko ili grad-sko vi.ie6e, vodefi se interesima jedinice lokalne samouprave'
i
razvojnim planovima-, op6im pravcim a razuoja konkretnom okolnostima na svome
podrucju. 2akonom propisati smjernice u kgm bi slu6aju to bilo korisno omogu6iti
podrudju itko
lurioiri"e cijeni nepotrebnim, jer tko mo2e dati bolju ocjenu stan.ia na svome jedinica
od.samih lokalne
moie preciinije identificirati frojekte vaZne za ukupni razvoj pogledu
,"rorpr"r" i njihovih organa. osim toga propisati bilo kakve smjernice u tome
",ier
bilo bi' vrlo nefrakti6no, 79 jedinicl lokalne samouprave zna6i isto toliko razlicitih
poiaznin stanja i objektivnih mogu6nosti, pa bi strogo propisane smjernice u neku ruku
mogle imati i diskrimlnatorski karikter, jer neki pro;ekat za
jednu za.iednicu mo2e biti

53
beznadajan, dok za neku drugu moze znaciti zivot i prilike koje na drugi nadin ne moze
dobiti. Zato je obraclivad mi5ljenja da jedinice lokalne samouprave odnosno njihova
opcinska ili gradska vijeea trebaju imati autonomiju da odrede kada 6e omogu6iti obrodno
placanje jednokratne rente, Sto ukljuduje i utvrdivanje roka u kojem se utvrdeni iznos mora
podmiriti i koja 6e se sredstva osiguranja smatrati prihvafljivim, jer to sa sobom nosi i
odgovornost za udinke koje ce takva odluka imati. Obrattiva6 takotler smatra da su alati
predvideni u d|.19. st.4. Prijedloga kao osiguranje za naplatu jednokratne rente sasvim
dovoljni i prihvatljivi kao okvir, Sto ie opiinsko ili gradsko vije6e dodatno razraditi i
prilagoditi procjeni situacije na vlastitom podrudju. lz tih razloga nije prihvadena sugestija
saveza opcina i gradova Federacije BiH da se propi5e da odgovarajude sredstvo
osiguranja moze biti samo "mjenica avalirana od strane banke, bankarska garancija ili upis
zaloznog prava na nekretnini 6ija je procijenjena vrijednost najmanje 50 % veca od iznosa
dugovane naknade", kao Sto nije prihva6ena ni sugestija op6ine llidza da bi kao sredstvo
osiguranja bila dovoljna izabiljeska postojanja duga na nekretnini koja bi se provodila po
sluZbenoj du2nosti.

Nije prihva6en prijedlog Op6inskog pravobranila5tva Opdine HadZiii da se na kraju

odredbe d|.14. st.4. Prijedloga (Sto sada odgovara dl.'19. st.4. ovoga Nacrta) dodaju rijedi
"Sto se utvrtluje odlukom predstavni6kog tijela", obzirom da takva nadleZnost odnosno
ovlastenje proizilazi iz onoga sto je navedeno na samome podetku toga stavka, te se
ponavljanje iste eini nepotrebnim.

Odredbe d|.18. i19. Nacrta (sada dini regulatorni sadrZaj d|.20. i21. ovoga Prijedloga), Sto
sadrZe regulaciju pravila i procedura vezanih za utvrdivanje i obradun naknade za
uredenje gradevnog zemlji5ta jezidki su dotjerane, precizirane i usklaClene sa propisima po
kojima se stjede pravo gradnje, pa se sada "pokriva" isituacija kada je va2e6im propisom
kojim se ureduje oblast gradenla predvideno da se za odredene objekte izdaje samo
urbanistidka suglasnost, a ne i odobrenje za gradenje, kako je sugeriralo Ministarstvo za
gratfenje, prostorno uredenje izaititu okoliSa USK-a.

Prema sugestiji Grada Tuzla u 61.18. st.2. Nacrta precizirano je da naknada za uredenje
gradevnog zemljiSta obuhvata stvarne tro5kove pripreme i opremanja gradevnog zemljiSta,
kako je predvideno vaZe6im prostorno-planskim aktom, ali uz dodatak "ili urbanistidko-
tehniEkom dokumentacijom". Ovaj dodatak pokriva situacije kada se gradi na zemlji5tu
koje nije obuhva6eno regulacijskim planom ili drugim detaljnim prostorno-planskim aktom,
6ime se izbjegava moguia pravna prazina u takvim situacijama, koje u praksi naZalost
nisu rijetke.

Slijedom sugestija Op6ine llija5 iOpiine Doboj Jug u dl.18. Prijedtoga (sada 6ini
regulatorni sadrZaj d1.20. ovoga Nacrta) dodat je novi stavak 4., kojim se regulira kako
utvrditi visinu naknade za uredenje ako za odredeno gradevno zemlji5te nije donesen
program uredenja, te se predvida da se u tom sludaju iznos naknade utvrtluje prema
parametrima koje svojom odlukom odredi opdinsko ili gradsko vije6e, u skladu sa
kantonalnim propisima iz oblasti prostornog ureilenja igradnje. SliCno kao iu sludaju
jednokratne rente obradivad je miSljenja da parametre za utvrdivanje naknade za uredenje
graclevnog zemljiSta u ovom sludaju svojom odlukom treba odredivati opiinsko ili gradsko
vije6e, u skladu sa kantonalnim propisima iz oblasti prostornog uredenja igradnje. Polazne
situacije, stanje ureClenosti zemljiSta istandard kada je u pitanju komunalna infrastruktura
tako su raznoliki, po jedinicima lokalne samouprave ipo kantonima, da je jedinstvena
pravila i parametre u ovom slucaju praktidno nemogu6e postaviti, nego je stvar uputno
prepustiti autonomnoj procjeni jedinica lokalne samouprave, Sto u krajnjoj liniji nosi i

54
odgovornost za vlastite procjene iodluke, svakako ifinancijska sredstva koja predstavljaju
iskljudivi prihod lokalne samouprave.

Prema prijedlogu Grada Tuzla u 61.19. st.3. Nacrta (sada 0ini regulatorni sadrZa.i d|.21. st.3.
ovoga Prijedloga) pitanje nadle/nosti za rje$avanje po Zalbi protiv akta kojim se utvrduje
visina naknade za uredenje graatevnog zemljiSta usugla$eno je sa vaZefim kantonalnim
propisom o prostornom ureclenju.

Prihvacene su primjedbe Saveza opfina i gradova Federacije BiH i Grada Gradadca na

predlo2ene odredbe el. 20. st.1. Nacrta (sada iini regulatorni sadrll t1.22. st.1. ovoga
Priledloga) i prijedlog koji .je u tome dijelu iskazan, jer je ocijenjeno da isti .zaista na
ralumtlivlli i fvatitetnlli na8in regulira situaciju kada zemljiste na kojem 6e-se graditi objekat
nile ureOeno. To se Sini tako 5to se propisuje da je investitor u tome sludaju duZan izvr5iti
uiedenje na cijeloj povrSini zemljista suglasno urbanistiEkotehnidkim i drugim uvjetima
utvratenim u uibanistietol suglasnosti ili drugom aktu istog karaktera, ali tada investitor
nema obvezu pla6anja naknade za ureitenje grailevnog zemlji5ta.

Prihvaden .ie prijedlog Grada Bihaia i Opfine Doboj Jug za izmjenu u 6l'20. st.2' Nacrta
(sada 6ini iegutitorni sadrZai tl.Z2. st.2. ovoga Prijedloga) pa je nafol provedene iavne
iasprave predvidena obveza a ne samo mogufnost da jedinica lokalne samouprave u
slu6aju kada gradevno zeml,ii5te nije urealeno sa investitorom sklapa Ugovor o financiran.iu
tro5kova uredenja, jer ie io prema oc,ieni obratlivaea podifi razinu transparentnosti i
osigurati lasna [ravila kada je obveza uretlenja zemljiSta u pitaniu, -dtme 99 neizravno
osiluravalu preduvjeti za pove6anje kvalitete radova na uredenju zemlji5ta. Niie meclutim
priiva6ena sugestila Opiine Novi Grad Saraievo da se ovd,ie pro$iri set obveznih
elemenata kqe treua sadrzavati ugovor o financiranju troskova uredenja.. gradevnog
zemljista. Ocj6na je obraativaea da je to nepokebno, da je ono Sto je predloZeno kao
obve2an sadi2al sasvim dovoljno imaju(i u vidu karakter gradansko-pravnog odnosa koji
se urectuje, pri bemu se sudionicima ugovornog odnosa ostavlja prostora da sva ostala
pitanja viZna za regulaciiu medusobnih odnosa (posebno onih koji se za neku od strana
ukazuiu potencijalno spornim) urede po svojoj slobodnoj volji' kako i odgovara nadelu
konsenzualnosti.

Nisu prihvaceni ni prijedlozi Op6ina llidZa, Doboj Jug, eitluk i Bosanska Krupa da se ovdje
definira Sta se podrazumijeva pod neuredenim ili djelimidno ureilenim gradevnim
zemlji5tem, buduii je to fakti|ko pitanje, a Sta sve spada pod uret enje graClevnog zemljiSta
regulira se kantonilnim propisma iz oblasti prostornog uredenja, pa je ponavljanje u tome
smislu neopravdano. Za pravilno i potpuno razumijevanje odredbi predlo2enih u ovome
zakonskom Nacrtu sve je potrebno promatrati u kontekstu drugih propisa, prije svega
Zakona o stvarnim pravima i cijenog niza propisa koiima se ureduje oblast prostornog
ureClenja i gradnje.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Op6ine eitluk da se u ovome Nacrtu propiSe tko to6no
ispred odnosno u ime jedinice lokalne zakljuduje ugovor o financiranju tro5kova ureclenja
giadevnog zemljiSta, budu6i ie organizacija op6inskih/gradskih slu2bi za upravu, unutarnji
ustroj, sisiematiiacija radnih mjesta idodjela konkretnih zadataka pojedinim sluZbenicima,
iskljuiiva nadleinost opdinskog nadelnika/gradonaCelnika, pa bi preciznija definicija
nadleZnosti u ovome dijelu bila suprotna organizaciji organa isluibi za upravu izna6ila bi
naruSavan.je autonomije jedinica lokalne samouprave.

55
Na sugestiju Ministarstva za graden.je, prostorno ureden.je iza5titu okoli5a USK-a, Grada
Tuzla, Opcinskog pravobranilaStva Opcine HadZi6i i Opcine llijaS precizirane su odredbe
d1.20. st.3. Nacrta, pa se sada u 61.22. st,3. ovoga Prijedloga predvida da u sludaju kada se
uretlenje gradevnog zemlji5ta provodi uz sufinanciranje investitora i jedinice lokalne
i
samouprave, dio radnji radova koji se financiraju iz sredstava jedinice lokalne
samouprave ne iskljuduje prim.lenu posebnih propisa o javnoj nabavci. ObratlivaC smatra
da ce ovako precizirana odredba otkloniti rezerve idvojbe koje su u pogledu sufinanciranja
tokom javne rasprave iskazali predstavnici vi5e jedinica lokalne samouprave, tako da je
sada jasno da se obveza primjene propisa o javnoj nabavci odnosi samo na one radove
koji se financiraju iz sredstava jedinica lokalne samouprave.

Prihvaiena je sugestija zastupnika Adnana Efendi6a da se kroz ovaj zakonski Nacrt

precizno definira da sredstva ostvarena po osnovu naknade za ureclenie gratlevnog
zemljiSta predstavljaju namjenska sredstva ida se mogu korisititi iskljuiivo za potrebe
uredenja gradevnog zemljista, Sto je u tekstu Nacrta (61.1 8. st.4.) koji je podrZao Parlament
Federacije nedostajalo. Obradivad se u ovome dijelu opredijelio obvezu namjenskog
utroSka naknada predvidenih ovim zakonskim Prijedlogom, dakle i naknade po osnovu
jednokratne rente i naknade za uredenje grailevnog zemlii$ta, propisati kroz odredbe
jednoga posebnog dlanka (61.23. ovoga Pri.iedloga), te na taj nadin osnaziti i potpuno
jasniri u6initi obvezu jednica lokalne samouprave da nam.ienska sredstva tro5e samo i
iskl.iudivo za ono za 5to su napla6ene, prvenstveno za izgradnju i odr2avanje komunalne
infrastrukture i izradu prostorno-planskih dokumenata.

lz navedenih razloga nakon provedene javne rasprave obradivad se opredijelio sve

odredbe koje se odnose na pitanje naknada na gradevnom zemljiStu izdvojiti u posebno
poglavlje, Foglavlje-lV u ovome Prijedlogu, sto je rezultiralo promjenom numeracije
poteOinjn dlanifa,-ali i odreclenim izmjenama i dopunama u sadr/aju ranije predloZenih
bOi.eOOi, kao idodavanjem dva nova 6lanka (d1.18. i23. ovoga Prijedloga), gdje se
predviCla moguinost drugacijeg ureilenja osnovice za izraeun jednokratne rente, te se
posebno nagla5ava obveia namjenskog utroska sredstava napladenih po osnovu naknada
na graalevnom zemlji$tu. Odredbe 5to sadrZe regulaciju pitanja naknada na gradevnom
zemljistu u dl.15-23. ovoga Prijedloga glase:

Chnak 15.
"(1) Prite izdavanja odobrenja za gradnju ili drugog akta na temelju kojega se po
vazeeim propisima stjede pravo gradnje investitor je du2an platiti naknadu iz osnova
prirodnih pogodnosti graclevnog zemljista i pogodnosti ve6 izgrailene .komunalne
infrastrukture- koje mogu nastati prilikom kori5tenja toga zemljiSta, a koje nisu rezultat
ulaganja investitora - jednokratna renta.
-(2i
Gradevno zemlji5te prema pogodnostima iz stavka ('1) ovoga elanka dijeli se na
najvi5e Sest zona, koje opcinsko ili gradsko vije6e utvriluje na osnovu poloZaja zemljiSta,
i
stupnja opremljenosti 4emljista komunalnim objektima instalacijama, prometne
i i
poveianosti, vrite fapiaciteta objekata za svakodnevno periodidno snabdijevanje,
stupnja pokrivenosti objektima za zdravstvenu zastitu, Skolstvo, kulturu idjedju za5titu,
i
prirodnih ekolo$kih uvjeta kori$tenja zemljista, kao Sto su narodito nagib terena,
orijentacija, osundanost, temperatura zraka, vjetrovi izagatlenost zraka."

elanak 16.
"(1) Kao osnovica za izradunavanje visine jednokratne rente sluZi prosjedna konadna
gradevinska cijena iz prethodne godine po metru cetvornom netto korisne stambene
na podrudju jedinice lokalne samouprave.
' (2) Prosjednu
povr5ine
konadnu grailevinsku ciienu svojom odlukom utvrduje opcinsko ili
gradsko vi.ie6e, poaetkom svake godine a najkasnije do 31. o2ujka tekude godine'
56
 (3) Prosjedna konadna gradevinska cijena iz stavka (2) ovoga ilanka mo2e se
valorizirati ako u toku godine dode do promjene cijena gradevinskih radova u visokogradnji
i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje Federalni zavod za
statistiku."

Clanak 17.
"(1) Visina jednokratne rente po metru detvornom netto korisne povrSine objekta koji
ce se graditi ili je izgraden utvrtluje se u postotku od prosjedne konadne gradlevinske
cijene iz dlanka 16. stavak (1) ovoga zakona, ito kao fiksan postotak:
a) u prvoj 2oni...........6o/o
b) u drugoj zoni ......... 5 %
c) u tre6oj zoni ..........4ok
d) u 6etvrtoj zoni ........ 3 %
e) u petoj zoni .......... 2 ok
f) u Sestoj zoni ..........1o/o
(2) Visinu jednokratne rente po zonama svojom odlukom utvrtluje opdinsko ili gradsko
vije6e, polazeii od kriterija iz ilanka 15. stavak (2) ovoga zakona.
(3) Visinu jednokratne rente kod dogradnje, nadziilivanja i kod izgradnje pomocnih
objekata svojom odlukom utvrduje op6insko ili gradsko vijede.
(4) U sludaju gradnje na mjestu starog ili uklonjenog objekta jednokratna renta
odreduje se ako je netto korisna povriina objekta koji ce se graditi ili je izgraclen ve6a od
netto korisne povrSine starog ili uklonjenog objekta, i to za razliku netto korisne povr5ine
novog u odnosu na stari ili uklonjeni objekat."

elanak'18.
"(1) Ako to gospodarski, prostorno-geografski, demografski ili drugi slidni razlozi
opravdavaju osnovicu za izrabun visine jednokratne rente opcinsko ili gradsko vijece
svojom odlukom moZe urediti drugadije nego je to propisano u dlanku 15. stavak (2),
dlanku 16. idlanku 17. ovoga zakona.
(2) Odluka opdinskog ili gradskog vijeia iz stavka ('t)ovoga dlanka mora omoguiiti
i
jednak tretman svih investitora osigurati pretpostavke za odrZivost komunalne
infrastrukture. "

elanak 19.
"(1)Visina jednokratne rente utvrduje se posebnim rjeienjem gradske odnosno
opeinske sluZbe za upravu nadle2ne za poslove graditeljstva.
(2) Protiv rjeSenja o utvrclivanju visine jednokratne rente moZe se izjaviti Zalba o kojoj
rje5ava radno tijelo imenovano od strane opcinskog ili gradskog vijeca, ako kantonalnim
propisom nije utvrtlena nadleZnost drugog organa.
(3) Jednokratna renta se u nadelu pla6a u utvrdenom novdanom iznosu, odjednom.
(4) lznimno, odlukom opcinskog ili gradskog vije6a moZe se omogu6iti obro6no
placanje jednokratne rente, najkasnije do izdavanja odobrenja za uporabu objekta, ali u
roku koji ne mo2e biti duZi od 5 godina, uz obvezu investitora da dostavi odgovarajude
sredstvo osiguranja, primierice mjenicu, zaloinu izjavu, bankarsku garanciju i slidno."

elanak 20.
"(1) Prije izdavanja odobrenja za gradnju ili drugog akta na temelju kojega se po
va2e6im propisima stjede pravo gradnje investitor je du2an platiti naknadu za uredenje
gradevnog zemlji5ta.
(2) Naknada iz stavka (1) ovoga dlanka obuhvata stvarne tro5kove pripreme i
opremanja gratlevnog zemljiSta, kako je predvicleno vaZedim prostorno-planskim aktom ili
urbanistidko-tehn i6kom dokumentacijom.

57
 (3) lznos naknade iz stavka (1)ovoga elanka utvrduje se sukladno programu uredenja
gradevnog zemlji5ta, koji donosi opcinsko ili gradsko vijece.
- (4) Uk;liko zi odredeno grattevno zemljiste nije donesen program urealenja iznos
naknide iz stavka ('1) ovogi dlanka utvrtluje se prema parametrima koie svojom odlukom
odredi opeinsko ili gradsko vije6e, u skladu sa kantonalnim propisima iz oblasti prostornog
uredenja igradnje."

elanak
- -,,1i; 21. jedinici
Uafnada za urectenje gradevnog zemlji6ta obraeunava se i plada prema
netto korisne povr5ine objekta.
(2) Visina naknade za uredenje gradevnog zemljista utvrtluje se posebnim rjeSenjem
graOsie odnosno op6inske slu2be zi upravu nadleZne za poslove graditeljstva' ako to
6kolnosti sludaia dopu5taju zajedno sa visinom jednokratne rente'
(3) protiv rjeSen;a o utvrdivanju visine naknade za urettenje graclevnog zemjigta moZe
gradskog
se Jii,viti Zalb'a o f'o1o; rleSava ridno tijelo imenovano od strane opdinskog ili
"
vije6a, ako kantonalnim piopisom nile utvrclena nadle2nost drugog organa

-
elanak22.
,,1{f nXo zemlji5te na koiem ce se graditi objekat niie uretteno, inv-estitor ie duZan izvriiti
ureienle na cijetol povr5ini zemlji5ti suglasno urbanisti6ko-tehniikim i drugim uvjetima
utvrdenim u urbanistiekoi suglasnosti ili drugom aktu istog karaktera,
u koiem sluiaiu
investitor nije du2an platiti naknadu za uredenje graclevnog zemljiSta'
investitorom
(2) U sluiaju iz stavka (1) ovoga elanka jed-iniaa lokalne samouprave sa
u pisanoi formi' koji
sXtapa ugovoio financiranlu tro5[ova uredenja gradevnog zemlji5ta,
ovisno o svome predmetu sadrZi osobito:
a) naziv, odnosno ime i adresu ugovornih strana
b) vrstu iopseg radnii i radova ia ureclenju gradevnog zemliista i rok za niihovo
izvr5enje
c)iznos,nadinosiguranjasredstavairokovepla6anjatroSkovauredenia
gradevnog zemlii5ta rokovima
d; igovorne kazne i druge sankcije za neizvrSenje obveza u.ugovorenlmrinvestitora
(3) Ai<o ie uredenje gr.O"rn"og zemliiSta provodi uz sufinanciranje sa strane
jedinice
ijedinice lokalne samoupiare, aio radnli i rbdova.kojise financislY]'-::9:1"'a
naoavcr.'
lokalne samouprave ne iskljuduje primjenu posebnih propisa o tavnol

elanak 23.
..Sredstvanapladenapoosnovujednokratnerenteinaknadezauretlenje
se koristiti
graCtevnog zemlji5ta preOsiavtjaju prinod ledinice lokalne samouprave i mora1u
iarlensti za i2radu pro.iotno-pf"n.ke dokumentacije, izgradniu i odrZavanie objekata
komunalne infrastrukture. "

. Primjedbe na odredbe u Poglavlju-V Prijedloga Gl'21-28 \

61 24-
odredbe Poglavlja V Prijedloga, e1.21-28.,Sto sada dini regulatorni sadrZaj odredbi
gratlevnog
sr. o"og" eiueoioga, gd;" .J propisuju pravila vezana za prijenos vlasniStva. jedinica
i"rriistJ na i6aintJe 6t<itne siroup.r", obveza prodaie zemlji5ta. u vlasni5tvu
novinu kada
lokalne samouprave i pravo prvokupa na gradevnom zemljistu, predstavljaju
je odekivano da u
i" i"r"*x" uredenje oblasti' graalevnog zLmljista u_pitanju, pa sasvim
posebnom paZnjom'
]avnoj raspravi ove odredbe budu pod

58
Na predlo2ene odredbe koje pripadaju ovome poglavlju iznesene su mnoge primjedbe i
iskazani brojni prijedlozi, pii eemu su sudionici javne rasprave, prvenstveio predstavnici
jedinica lokilne iamouprave, iznijeli potpuno suprotne stavove i misljenja. Tako ie
primjerice Op6ina Novo Sarajevo predlo2ena rje$-enja u ovome dijelu u cijelosti podr2ala,
dok su ista za Op6ine Novi Giad Sarajevo, Grad Siroki Brijeg, Op6insko pravobraniteljstvo
Op6ine HadZi6i iOp6inu Te5anj aprioii neprihvatljiva pa su predloZili brisanje.ovih odredbi
piijeOtoga. Va2no je za primiletiti da se u ve6ini primjedbi . i rezervi jednica lokalne
..ropriu" na odredbe pieOto2ene u Poglavlju V ovoga Prijedloga zan-emaru.ie ili se
pravilno ne valorizira 6injenica da se sve ono 5to je tu predloZeno u su5tini vezuie za
iegulacijski plan ili drugi detaljni prostorno-planski dokument, dakle op6e akte koje donosi
optinrfl,lgtiOsko vijeEe, na'koii naiin jedinice lokalne samouprave ustvari odretluju
'ifravila i6re" i ureduiu kljudne momente vezane za svoje obveze spram vlasnika
sji"o"unod zemljiita, sto svataro daje osnova i za
pravilno proradunsko planiranje i
upravljanje procesima provoClen!a usvojenih planskih akata'

. e lanak 21 . Nacrta

Federacije BiH glasio je:

-i'(1) 61.21. Nacrta koji .ie usvojio Parlament
Tekst
planom
Vlasnik neizgrjdlnog i neopteredenog zemlji5ta na kojemu je- regulacijskim
iti drugim detaljnim plan6m uredenja piostora planirano gradenje infrastrukture ili
grrd"rin" javne namjene koje ne moZe biti vlasnik, mo2e to zemlii5te preniieti u vlasniStvo
jedinice lokalne samouPrave.
'- (2) Na na6in iz stavt<a 1t; ovoga dlanka mozepostupiti ivlasnik neizgradenog
zemliiSta
n. ioi"r, ne moze gradiii 1er-se ne moZe formirati gradevna parcela u skladu sa
prostora "
regutacilsXim planom ili-drugim detaljnim planom ureclenja

obrailivad nije mogao prihvatiti prijedlog opdine Trnovo da se u e1.21. st.1.

Prijedloga
da zemljiSte na kojemu
,f""niXu gr"d"vnog-zemljii;ta ,r1".io m6gudnosti propi5e obveza gratlenje
prostora planirano
r"-r"gui";iFxi, p6nom iri oiugim detaljni-m planom uredenia prenese u vlasni5tvo
intraitrufture ili gradevine iavie namjene ko;e ne moZe biti vlasnik
jedinice lokalne samouprrrL. T.kr" piomiena prema miiljeniu obradivaia nile.opravdana
i

ne bi imala utjecaja na realizaciju proleiata od javnog interesa, dakle gradnju

inir"itrrt trr" itl 6raOlvina jaun" n".;"n", i s druge strane bi znaeila neproporcionalno
je u dl 15'
,Uei"nie javne ilasti u pr"ro vlasniki na mirno uiivanje imovine. Obzirom dapredvidena
st.'2. vizeeeg Zakona o izvlastenju ionako propisano da se riesenja
-planom
regulacijskim smatraju javnim interesom to zna6i da jedinica lokalne samouprave
t<ata goO ocijeni potrebni* moie pokrenuti postupak izvlagtenja
gradevnog zemlji5ta koie
reg-ulacils(lm planom odrecteno'za gradnju obiekata od
javnoga znaiaja i time izravno
;e
'.rp.iitrir.ii inicijativu odnosno ponri, vlisnika toga zemlji5ta za prijenos istoga na
jedinicu lokalne samouprave. Zato obrattivad smatri da ie ono Sto je u ovome dijelu
vlasnika zemlji6ta lako i za jedinice
irr"otozuno optimalno i'pravi6no rie5enje, kako za
lokalneSamouprave,pajenakonprovedenejavneraspraveuil.24.ovogaPrijedloga
zadrkano, uz dodatak na kraju st.1. rijedi "ili javnopravnih tijela", kako ne bilo.
dileme oko
koja grade/upravljaju
toga aa obvezu "preuzimanji" zeml.ii5ta imaiu ilavnopravna tijela
infrastrukturom (prometnom, energetskom, komunikacijskom)'

elanak24.
- ;;(ii ovoga Prijedloga glasi:
planom
vtasnir rieizgraoen6g ineoptereienog zemljiSta na kojemu ie regulacl,iskim
ili drlgim detaljnim plan6m uredenja piostora planirano gradenje infrastrukture ili
jraOevine javne namjene koje ne mo2e biti vlasnik, moie to zemljiSte prenijeti u vlasniStvo
j-eOinice lokalne samouprave ili javnopravnih tiiela'
(2) Na na6in iz stavka (1) ovoga 8lanka mo2e postupiti ivlasnik neizgradenog zeml.ii5ta
59
na koiemu ne mo2e graditi jer se ne moZe formirati grailevna parcela u skladu sa
regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom uredenja prostora.

a Clanak 22. Nacrta

Tekst e1.22. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Vlasnik gradevnog zemljiSta du2an je prije dobivanja urbanistidke suglasnosti ili
drugog akta istog karaktera prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasniStvo dio toga
zemlji5ta koje je regulacijskim planom odredeno za gradenje komunalne i prometne
infrastrukture koja slu2i njegovoj gradevnoj parceli ili gratlevini koja ie se na toj parceli
graditi.
(2) Vlasnik gradevnog zemlji5ta du2an je prije dobivanja urbanisti0ke suglasnosti ili
drugog akta istog karaktera s jedinicom lokalne samouprave ili dugom ovla$tenom osobom
sklopiti ugovor o osnivanju prava sluZnosti provoza i/ili prolaza ili druge sluZnosti na svo.ioi
gradevnoj parceli ili gradevini koja ce na njoj biti izgradena za korist komunalne i
prometne infrastrukture kada je to regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom
uredenja prostora odredeno."

Savez opdina igradova Federacije BiH sa svoje strane u ovome dijelu iskazao je rezerve
prema onome 5to je predloZeno u i1.22. st.1. Pri.iedloga, jer smatra da bi se time dovelo u
pitanie ustavom zajamceno pravo na imovinu, budu6i nije predvideno nikakvo pravno
sreditvo koje bi vlasnik zemlliSta imao na raspolaganju protiv zahtieva jedinice lokalne
samouprave za prijenos vlasnistva ako takav zahtjev nije opravdan. Zato predlaie da se
ova odredba o obvezi prijenosa vlasni5tva briSe, a da se regulatorni sadr2aj st.1. ukljudi u
st.2. istoga |lanka, tako da se predvidi da jednica lokalne samouprave moZe doni,ieti
odluku o osnivanju prava slu2nosti kada ie to regulacijskim planom ili drugim detaljnim
prostorno-planskim aktom odredeno. lskazane rezerve Saveza opiina gradova i
Federacije BiH obraitivad ne moze prihvatiti, priie svega zato Sto se u istima potpuno
zanemaruje regulacijski plan ili drugi detaljni prostorno-planski dokumenl kao kljuini
momenat koii po svemu determinira obvezu prijenosa vlasni5tva na jedinicu lokalne
samouprave. Dakle, za vlasnika zemljista obveza prijenosa postoji samo ako je vaZecim
detaljnim prostorno-planskim aktom to zemljilte predvi(leno za gradniu komunalne i
prometne infrastrukture koja sluii njegovoj gradevnoj parceli ili gradevini koja 6e se na istoj
graditi, dok u svim drugim situacijama takva obveza ne postoji. obraclivad ne moZe
prihvatiti misljenje da bi ovakva obveza predstavljala pretjeran i neproporcionalan teret za
vlasnika zemlji$ta, a kamo li da bi predloiena regulacija dovela u pitanje ustavom
zajam6eno pravo na imovinu. Pa valjda je primarni interes vlasnika zemljiSta da sudjeluje u
procesu ureitenja vlastite gradevne parcele za gra(tenje, jer ista niti ne m929 biti uredena
ako se prethodno ne izgradi ili se barem ne osiguraju osnovni preduvjeti za izgradnju
komunalne i prometne infrastrukture koja ce sluZiti njegovoj gradevnoj parcell ili graClevini
koja ie se na istoj graditi, a jedan od tih osnovnih preduvjeta sigurno je rjeiavanje statusa
zemlji5ta na kojem 6e se ta infrastruktura graditi, a to u biti znaii prijenos toga zemljiSta na
jedinicu lokalne samouprave, eija je zakonska obveza uretlenje gradevnog zemljifta.
Frema onome Sto je u Prijedlogu zakona predloZeno vlasnik zemlji5ta se ustvari Stiti od
mogu6eg arbitrarnog postupanja jedinice lokalne samouprave ("ho6u-ne6u" pristup kod
izgraanle infrastrukture), ali se istodobno jedinici lokalne samouprave osigurava povoljan
normativni okvir za pribavljanje zemljiSta potrebnog za gradnju (regualcijskim planom
predviilene) javne infrastrukture bez potrebe da poseZe za izvlaStenjem, ko.ii postupak bi,
kao instrument izravnog mijeianja tiiela javne vlasti u pravo graclana i svih drugih
subjekata na mirno uZivanje imovine, uvijek trebalo izbjegavati. Za obradivada nije
prihvatljiva opcija da se regulatorni sadrZa.l st.'1 . ukl.iudi u st.2. istoga

60
dlanka, dakle da se obveza prijenosa vlasnistva na dijelu zemljiita supstituira
propisivanjem prava jedinice lokalne samouprave da u administrativnom postupku donosi
odluku o osnivanju prava sluznosti na dijelu zemlji5ta u vlasnistvu druge osobe. Tako
neSto prije svega nije prihvatljivo jer je osnivanje prava stvarne slu2nosti u
administrativnom postupku vei regulirano kroz Zakon o izvla5tenju, pa bi to ovdje bilo
nepotrebno dupliranje. K tomu, izgradnja odredenih objekata infrastrukture po prirodi stvari
(karakter i funkcija objekta) zahtijeva stjecanje vlasni5tva na zemlji5tu, 5to znadi da
osnivanje slu2nosti kao stvarnog prava na tudoj stvari nije dovoljno i time se ne bi stekli
uvjeti za izgradnju infrastrukture koja je bez sumnje preduvjet za privodenje trajnoj svrsi
svake gradevne parcele, a time i realizaciju detaljnog prostorno-planskog akta koji je
osnov za uredenje svih imovinskih odnosa na gradevnom zemlji5tu, kao dobru od opeeg
druStvenog interesa.

lz istih razloga nije se mogao prihvatiti prijedlog Opiine ll1a5 Opiinskog i

pravobraniteljstva Op6ine HadZiii da se u d1.22. st.1. Nacrta umjesto "prije dobivanja
urbanisti6ke suglasnosti" propi5e "prije dobivanja odobrenja za gradenje", kao ni prijedlog
Grada Capljina da se st.1. ovoga dlanka briSe. Nasuprot ovakvim prijedlozima obradivac
smatra da vlasnik treba imati obvezu prijenosa zemlji5ta na jedinicu lokalne samouprave
prije nego dobije urbanistidku suglasnost (ili drugi akt istog karaktera) za gradnju na svojoj
graclevnoj parceli, jer ako je to zemlji5te vaZe6im regulacijskim planom predvideno za
izgradnju komunalne i prometne infrastrukture koja slu2i njegovoj vlastitoj gratlevnoj
parceli ili gradevini koja 6e se na istoj graditi onda je prijeko potrebno da jedinica lokalne
samouprave to zemlji5te "preuzme" ranije ina taj naiin osigura prostor za izgradnju
infrastrukture, dakle da uredi dio gradevnog zemljiSta koje ce biti u neposrednoj funkciji
"vlasnidke" gradevne parcele, 5to je i preduvjet za ishodenje odobrenja, pa i samu gradnju
na toj parceli.

Nisu prihvaiene primjedbe Opiine Kakanj na regulatorni sadr2aj odredbi t1.22. s1.2.
Nacrta, u smislu da se bri5e predvidena obveza osnivanja slu2nosti u korist prometne
infrastrukture itakva obveza ostavi samo u slu6aju komunalne infrastrukture, obzirom da
je determiniraju6i faktor u tome pogledu regulacijski plan ili drugi detaljni plan uretlenia
prostora, pa akoje istim predvicleno osnivanje sluZnosti u korist prometne infrastrukture
onda to mora biti pretodeno u obvezu vlasnika da na svome zemljiStu osnuje sluZnost bez
koje prometna infrastruktura ne mo2e biti u planiranoj funkciji, iako se mora priznati da 6e
u praksi takve situacije vrlo vjerovatno biti prilieno rijetke.

Obratlivad nije mogao prihvatiti prijedlog Opdine Bosanska Krupa da se u 61.22. Nacrta
propise da "Opiinsko vijede moZe donijeti rje5enje o preuzimanju iz posjeda neizgradenog
gradevnog zemlji5ta radi privodenja zemlji5ta trajnoj namjeni u skladu sa detaljnim
dokumentom prostornog uredenja, ukoliko vlasnik zemljiSta u roku od godine dana od
poziva na isto od strane organa nadleZnog za poslove urbanizma igradenja, ne pribavi
akta gradenja i privede zemljiSte namjeni".
Ovakav prijedlog po svome sadrZaju znacio bi izvla5tenje nekretnina bez prethodno
utvrclenog javnog interesa, Sto je suprotno javnom poretku i kao takvo neprihvatljivo. K
tomu, "preuzimanje iz posjeda" je institut koji pripada pro5lim vremenima i imao je smisla
samo kada su bile u pitanju nekretnine, bolje re6i neizgradeno gradsko graClevno zemlji5te,
u nekadaSnjem druitvenom/drZavnom vlasni5tvu, pa tome svakako nema mjesta u ovome
zakonskom Prijedlogu.

Prema mi5ljenju obradivada bez osnova je primjedba Ministarstva za gratlenje, prostorno

uredenje i zaititu okoli5a USK-a na regulatorni sadrlaj t1.22. st.1 . Nacrta, u smislu da se

6l
 p]opr,sati koji to, "akt istog karaktera" odgovara
11T,1!o11", urbanistidkoj sugrasnosti,
oDzrrom oa Je sruzbeno nazivlje kada su u pitanju ovi akti predmet
regulacije u kantonalnim
propisima, pa niti je praktidno nitije n_omotehnieki prihvailjivo (sta
u ituealu iimlene nerog
od. kantonalnih propisa) pobrajati_koji to sve akti odgov-araju aktu kojim nadlezni
organ
izd-aje urbanistidku suglasnost. odgovarajudim aktom smatra se onaj akt predviden
yqZeglm kantonalnim propisom, bez obzira na svoj slu2beni naziv, ako sadr2i urbanisticko-
tehnidke uvjete i osnovna pravila za izgradnju na odredenoj lokaciji, dakle isto kao
urbanistidka suglasnost.

lz na_vedenih razloga se obraclivad nakon provedene javne rasprave u ovome dijelu

opredijelio zadrzati predlozena rjesenja, uz dopunu u nailovu clania iz koje je vidljivo da
se odredbom regulira i obveza osnivanja slu2nosti (prema sugestui siveza opeina i
g_radova Federacije BiH), kao i dodatak u st.1 . nakon "jedinici lokllne samouprave,' rijedi
"ili javnopravnih tijela", kako ne bilo dileme oko toga da se obveza prijenosa zemliista
odnosi i na javnopravna tijela koja grade/upravljaju infrastrukturom, a nakon "regulacijs'kim
planom" dodatak rije6i "ili drugim detaljnim planom uredenja prostora", da- ne bi bilo
zabune da predviclena obveza proizilazi i iz drugih detaljnih planova ureclenja prostora.

Clanak 25. ovoga Prijedloga glasi:

"(Obveza prijenosa vlasniStva i osnivanja sluZnosti)
(1) Vlasnik gradevnog zemljiSta duzan je prije dobivanja urbanistidke suglasnosti ili
drugog akta istog karaktera prenijeti u vlasni5tvo jedinici lokalne samouprave ili
javnopravnom tijelu dio toga zemljiSta koje je regulacijskim planom ili drugim detaljnim
'koja
planom ureilenja prostora odretteno za gradenje komunalne i prometne infrastrukture
slu2i njegovoj gradevnoj parceli ili gradevini koja 6e se na toj parceli graditi.
(2) Vlasnik gratlevnog zemljiSta duZan je prije dobivanja urbanistidke suglasnosti ili
drugog akta istog karaktera s jedinicom lokalne samouprave ili dugom ovla5tenom
osobom sklopiti ugovor o osnivanju prava sluZnosti provoza i/ili prolaza ili druge sluZnosti
na svojoj gradevnoj parceli ili gradevini koja 6e na njoj biti izgradena za korist komunalne i
prometne infrashukture kada je to regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom
uredenja prostora odredeno.".

. elanak 23. Nacrta

Tekst d|.23. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Za preneseno zemlji5te iz dlanka 21. idlanka 22. stavak (1) ovoga zakona,
odnosno za osnovanu sluZnost iz 6lanka 22. slavak (2) ovoga zakona, vlasniku pripada
naknada u visini tr2isne vrijednosti prenesenog zemljista u vrijeme prijenosa, odnosno u
iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja sluZnosti u vrijeme
njezina osnivanja.
(2) Vlasniku prenesenog zemlji5ta pripada i naknada tro5kova izrade elaborata
parcelacije ako je isti bio potreban za prijenos zemljiSta.
(3) Naknadu iz stavka (1) ovoga dlanka duzna je isplatiti jedinica lokalne samouprave,
odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor."

Na ove odredbe Nacrta nije bilo posebnih komentara, osim primjedbe saveza opcina i
gradova Federacije BiH da se jedinice lokalne samouprave ne bi mogle obvezati da
vlasniku prenesenog zemljiSta nadoknade itroikove izrade elaborata paicelacije, ako je
isti.bio potreban za prijenos zemlji5ta. ovu primjedbu obradivad nije prihvatio, jer cijeni da
troskove parcelacije treba podmiriti subjekt u diju se korist zemljiste prenosi, obzirom da se
radi o prate6im i nuznim troskovima bez kojih se prijenos zemljiita ne mo2e prakti6no

62
realizirati, a osnov za prijenos-.u susrini "lezi" u reguracijskom planu,
dakre detaljnom pranu
ureclenja prostora koji kao opci akt donosi jedinicJlokalne samouprave.

Nakon provedene javne rasprave, u ovome dijelu opredijelio zadrzati predlo2ena rjesenja,
uz manju je_zi6ku redakciju u st-2. i precizniju definiciju druge osobe s kojom se sklapa
ugovor o prijenosu zemljista, tako da bude jasno da je to uitvari javnopravno tijelo koje
g radi/upravlja inf rastrukturom.

elanak 26. ovoga Prijedloga glasi:

"(1)Za preneseno zemljiSte iz dlanka 24. i Clanka 25. stavak (1)ovoga zakona,
odnosno za osnovanu sluznost iz dlanka 25, stavak (2) ovoga zakona, vlasniku pripada
naknada u visini tr2i5ne vrijednosti prenesenog zemljista u vrijeme prijenosa, odnosno u
iznosu za koji ie umanjena tr2i5na vrijednost nekretnine uslijed osnivanja slu2nosti u
vrijeme njezina osnivanja.
(2) Vlasniku prenesenog zemlji5ta pripada i naknada troskova parcelacije ako je ista
bila potrebna za prijenos zemlji5ta.
(3) Naknadu iz stavka (1) ovoga dlanka duZna je isplatiti jedinica lokalne samouprave ili
javnopravno tijelo, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor.',

. elanak 24. Nacrta

Tekst d|.24. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) zemlji5te iz dlanka 21. iOlanka 22. stavak (1) ovoga zakona vlasnik prenosi izjavom
o prijenosu zemlji5ta Sto se sastavlja u formi koja je Zakonom o notarima Federacije BiH
("SluZbene novine Federacije BiH", brq 45102) predviilena za promet nekretnina, uz
prethodni poziv jedinici lokalne samouprave da njen predstavnik prisustvuje davanju
izjave.
(2) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljista nije
od utjecaja na prijenos, odnosno stjecanje prava vlasniStva na zemljistu koje se prenosi.
(3) lzjava vlasnika iz stavka (1) ovoga dlanka predstavlja pravni osnov za stjecanje
prava vlasni5tva na prenesenom zemlji5tu u korist jedinice lokalne samouprave.
( ) Upis prava jedinice lokalne samouprave u katastru i zemlji5noj knjizi na osnovu
lzjave vlasnika iz stavka ('1) ovoga dlanka moze se dozvoliti samo uz dokaz da je naknada
za preneseno zemljiste u cijelosti isplaiena, ukoliko se jedinica lokalne samouprave i
vlasnik drugadije ne sporazumiju."

Prihvacene su primjedbe koje je u odnosu na d1.24. Nacrta iskazao Savez op6ina i

gradova Federacije BiH, na koje se naslanjaju islidne primjedbe Grada Gradadca, op6ine
llija5, opdine eifluk, opcine Konjic i op6ine- llidia, a ti6u ie lzlave o prijenosu vlasniitva
na jedinicu lokalne samouprave (sada dini regulatorni sadrzaj d.27. ovoga prijedloga).
ove primjedbe cijenjene su opravdanim, a prijedlog koji se na te primjedbe 'naslinja
smatran kvalitetnim i povoljnijim od onoga 5to je u tome dijelu prvobitno predlozeno.
slijedom toga formulirane su bitno izmijenjene odredbe 61.27. ovoga prijedloga, gdje se
sada umjesto iskljudivo lzjave vlasnika zemlji5ta kao jednostranog akta predvicla prethodni
poziv jedinici lokalne samouprave ili javnopravnom tijelu na pregovore oko prijenosa
zemljista, u sludaju uspjeha tih pregovora zakljucenje pravnog posla, a tek u iludaju
njihova neuspjeha prijenos zemljiSta lzjavom vlasnika (suglasno el j37. zakona o stvarnim
pravima) koja se sastavlja u formi koja je vazecim propisima predvidena za promet
nekretnina. Mi5lienje je obradivada da i ugovor kao dvostrani pravni posao i lzjava vlasnika
kao jednostani akt moraju biti sastavljeni u formi koja je vaZe6im propisima piedvidena za
promet nekretnina, jer samo to osigurava ispravu kao valjan osnov stjecanja itemelj za
upis u javnim

63
registrima nekretnina. i
U obzir dakle dolazi llava sastavljena pred nadleznom
opcinskom/gradskom sluzbom ako prema propisima kojima se regulira promet nekretnina i
zemlji5noknji2ni upis takva moguinost postoji, pa je primjedba opiine orasje u tome
pogledu zahtijevala samo pojaSnjenje.

umjesto prvobitnog upuiivanja na Zakon o notarima u ovome prijedlogu upucuje se da

isprava, dakle i ugovor i ilava vlasnika, moraju biti sastavljeni u formi propiianoj za
zemlji5noknji2ni upis, dakle u svemu odgovarati va2e6im propislma kojima se regulira
promet nekretnina, jer bi upucivanje samo na Zakon o notarima ili bilo koji drugi poseban
propis bilo preusko, posebno imaju6i u vidu op6epoznate "turbulencije" vezane za Zakon o
notarima i posljedice koje iz toga proizilaze na promet nekretnina, odnosno formu pravnih
poslova idrugih isprava koje za predmet imaju stjecanje prava na nekretninama iupis u
zemljiSnoj knjizi, Sto korespondira sa primjedbama koje je u ovome dijelu u svojoj diskusiji
iznijela zastupnica Adisa Koki6-Hinovi6, kao i sugestijom Saveza op6ina i gradova
Federacije BiH.

Obratlivad prihvata da je moguinost prethodnih pregovora i dvostrana komunikacija

izmedu vlasnika ijedinice lokalne samouprave, kroz koju se mogu raspraviti brojna pitanja
vaZna i za jednu i za drugu stranu, pa i pitanje cijene zemljiSta, osiguranje proradunskih
sredstava za isplatu te cijene, ulazak u posjed i sli6no, puno bolja opcija nego jednostrano
postupanje sa strane vlasnika, te da bi sada predloZene odredbe trebale biti povoljnije i
poluditi pozitivne udinke promatrano sa obje strane. Pravila koja se odnose na pravni
posao odnosno lzjavu kao osnov stjecanja i upis prava vlasniStva u korist jedinice lokalne
samouprave ili javnopravnog tijela, dakle st.4. i 5. ovoga Prijedloga, ostala su u sustini ista
kao u Nacrtu (d1.24. st. 3. i 4.) Sto ga je usvojio Parlament Federacije BiH, jer na ono Sto je
u tome dijelu ranije predloZeno nije bilo posebnih primjedbi.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Opdine BuZim da se u 61.24. Nacrta doda novi stavak u
kojemu bi se propisalo da prijenos vlasniSfua na nekretninama u korist ledinica lokalne
samouprave ne podlije2e pla6anju poreza na promet nekretnina. lako se ovo dini
razumnim, obraclivae smatra da prevazilazi okvir ovoga zakonskog Prijedloga te da se
pitanje eventualnog oslobadanja od obveze pladanja poreza na promet nekretnina moZe
regulirati samo poreznim propisima.

lz navedenih razloga obradivad se nakon provedene javne rasprave opredijelio utvrditi

novi tekst odredbi kojima se uretluje prijenos vlasni5tva u korist jedinice lokalne
samouprave ili javnopravnog tijela, koje u d|.27. ovoga Prijedloga glase:

"(Pravni posao i lzjava o prijenosu vlasniStva)

(1) Kada su ispunjeni uvjeti iz dlanka 24. i 6lanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik
gradevnog zemlji5ta upuduje poziv jedinici lokalne samouprave ili javnopravnom tijelu na
pregovore oko prijenosa vlasni6tva na tome zemljiStu.
(2) Ako pregovori vlasnika ijedinice lokalne samouprave ili javnopravnog tijela
i
uspiju gradevno zemljiSte iz 6lanka 24. dlanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik
prenosi pravnim poslom koji se sastavlja u formi propisanoj za zemlji5noknji2ni upis.
(3) Ako pregovori vlasnika ijedinice lokalne samouprave ili iavnopravnog tijela
ne uspiju u roku od tri mjeseca od poziva iz stavka (1) ovoga 6lanka gradevno zemlji5te iz
ilanka 24. i dlanka 25. stavak (1) ovoga zakona vlasnik prenosi lzjavom koja se sastavlja u
formi propisanoj za zemlji5noknjiZni upis.
(4) Pravni posao iz stavka (2) i lzjava vlasnika iz stavka (3) ovoga dlanka predstavljaju

64
pravni osnov za stjecanje prava vlasniStva na prenesenom zemljistu u korist jedinice
lokalne samouprave ili javnopravnog tijela.
(5) Upis prava jedinice lokalne samouprave ili javnopravnog tijela u zemljiSnoj knjizi na
osnovu pravnog posla iz stavka (2) i lzjave vlasnika iz stavka (3) ovoga Clanka moZe se
dozvoliti samo uz dokaz da je naknada za preneseno zemlji5te u cijelosti ispla6ena,
ukoliko se jedinica lokalne samouprave ili javnopravno tijelo i vlasnik drugadije ne
sporazum iju."

. elanak 25. Nacrta

Tekst d|.25. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Opdinska odnosno gradska sluZba za upravu nadleZna za imovinsko-pravne
poslove po sluZbenoj duZnosti ili na prijedlog vlasnika saziva raspravu svrhu u
sporazumnog utvrdivan.ja naknade za preneseno zemljiSte.
(2) Ako vlasnik ijedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu
naknade za preneseno zemljiSte, nadle2ni sud ovu naknadu odretluje u izvanparniCnom
postupku, sukladno vaZeiem propisu o izvla5tenju.
(3) Na pitanje ulaska u posjed prenesenog zemlji5ta primjenjuju se pravila predvitlena
vaZedim propisom o izvlaStenju."

Nije prihva6en prijedlog Opdine Kakanj da se odredbe st.2. u 61.25. Nacrta dopune na
nadin koji bi po svome sadrZaju znadio prepisivanje odredbi d1.62. st.1. va2eieg Zakona o
izvlaStenju. Obzirom da se u predloZenoj odredbi u sludaju izostanka sporazuma o
naknadi za preneseno zemljiSta upucuje na primjenu vaZedeg propisa o izvlaStenju, Sto
znadi i na postupanje predvideo u 61.62. st.1 . Zakona o izvla5tenju, dupliranje u tome
pogledu obradivad drZi nepotrebnim. Zato obratlivad smatra da je ono Sto je u ovome
di.lelu predloZeno optimalno rje5enje, kako za vlasnika zemljiSta tako i za jedinice lokalne
samouprave i javnopravna tijela, pa je nakon provedene javne rasprave u 61.28. ovoga
Prijedloga zadrlano, uz dodatak u st.2. rije6i "ili javnopravnih tijela", a nakon rijeei 'ledinica
lokalne samouprave", kako ne bilo dileme oko toga da se poku5aj sporazumnog
rje5avanja pitanja naknade za preneseno zemlji5te odnosi i na javnopravna tijela koja
g rade/upravljaju infrastrukturom.

Clanak 28. ovoga Prijedloga glasi:

"(1) Op6inska odnosno gradska slu2ba za upravu nadle2na za imovinsko-pravne
poslove po slu2benoj duZnosti ili na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu
sporazumnog utvrdivanja naknade za preneseno zemljiSte.
(2) Ako vlasnik ijedinica lokalne samouprave ili javnopravno tijelo ne postignu
sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljiSte, nadle2ni sud ovu naknadu odretluje
u izvanparnicnom postupku, sukladno va2eiem propisu o izvlastenju.
(3) Na pitanje ulaska u posjed prenesenog zemlji5ta primjenjuju se pravila predvidena
vaZecim propisom o izvlaStenju."

ilanak 26. Nacrta

Tekst 61.26. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"Jedinice lokalne samouprave duZne su na zahtjev vlasnika zemlji5ta, odnosno
gradevine po trZi5noj cijeni prodati bez provedbe javnog natjedaja:
a) dio neizgradenog gradevnog zemljiSta potrebnog za formiranje gratlevne
parcele u skladu sa regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom uretlenja
prostora, ako taj dio ne prelazi 50 % povr5ine planirane gratlevne parcele.

65
 b) dio zemlji5ta potrebnog za formiranje izgradene gradevne parcele u skladu sa
regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom uretlenja prostora.
c) zemlji5te koje 6ini graClevnu parcelu objekta za koju je doneseno rjeSenje o
izvedenom stanju ili naknadno odobrenje za gradnju na temelju posebnog
propisa kojim se ureduje legalizacija bespravno izgradenih objekata."

Prihvaden je prijedlog Saveza opdina i gradova Federacije BiH da se u 61.26. to6.a. Nacrta
predvitleni postotak od 50 % smanji, jer je ocijenjeno da je to ipak previSe i da bi moglo
dovesti do zloupotrebe instituta javnog natjeda ja. Zalo je u ovome Prijedlogu, u d1.29. taj
postotak smanjen na 30 %, sto obraclivad smatra optimalnim, promatrano isa aspekta
za5tite instituta javnog natjedaja i sa aspekta detaljne regulacije prostora odnosno nuZnosti
zaokruZivanja graclevinskih parcela. Ovime se prema mi5ljenju obradivaea otklanjaju i
rezerve koje ie u ovome dijelu kroz svoju diskusiju iskazala zastupnica Nasiha Pozder.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Opiinskog pravobraniteljstva Op6ine Had2i6i da se u tod.

a) ib) dl.26. Nacrta iza rijedi "ili drugim detaljnim planom uredenja prostora" dodaju rijedi
"odnosno rje5enjem o urbanistiCkoj suglasnosti", jer je stav obraClivada da samo detaljni
plan uredenja prostora (dakle opii akt koji donosi opiinsko ili gradsko vijeee) moZe biti
osnov koji stvara obvezu jedinice lokalne samouprave prema vlasniku zemljiSta ili obrnuto,
obvezu vlasnika zemlji5ta prema jedinici lokalne samouprave. Predvidjeti da to moZe biti i
upravni (pojedinadni) akt, kao Sto je to urbanistidka suglasnost ili drugi slidan akt,
obradivad smatra neprimjerenim, jer bi tako ne5to otvorilo Siroki prostor za arbitrarnost
lokalnih vlasti, time i brojne zloupotrebe nedasnih pojedinaca, dakle imalo bi izravan
negativan utjecaj na pravnu sigurnost.

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Grada Gradadca da se u tod.a) rijed "detaljnim" zamijeni
rijeiima "prostorno-planskim dokumentom", kao ni prijedlog Op6ine Bosanska Krupa da se
onome 5to je u tome dijelu predloZeno doda "ili u skladu sa mi5ljenjem opCinskog organa
uprave nadle2nog za poslove urbanizma ukoliko ne postoji detaljni plan uredenja
prostora". Ako neko podrudje nije obuhvaieno detaljnim prostorno-planskim aktom onda
prema miSljenju obradiva6a ne smije biti ni obveze vlasnika za pri.ienos zemlii5ta na
jedinicu lokalne samouprave. Generalni je stav obradivada da samo detaljni plan uredenja
prostora moZe biti osnov koji stvara obvezu jedinice lokalne samouprave prema vlasniku
zemlji5ta ili obrnuto, obvezu vlasnika zemlji5ta prema jedinici lokalne samouprave.
Predvidjeti da to moZe biti i neki razvojni planski dokument (prostorni ili urbanisti6ki plan) ili
pak mi5ljenje jedne opdinske/gradske sluZbe za upravu obratlivae smatra neprimjerenim,
jer bi tako ne5to otvorilo Siroki prostor za arbitrarnost lokalnih vlasti, time brojne i
zloupotrebe necasnih pojedinaca, dakle imalo bi izravan negativan utiecaj na pravnu
sigurnost.

Upravo zbog toga 5to je ovdje predlo2eno da samo detaljni plan uredenja prostora moZe
biti osnov koji stvara obvezu jedinicama lokalne samouprave prema vlasniku zemljiSta
obradivad smatra da mora postojati obveza prodaie a ne samo moguCnost. Takva obveza
pove6at 6e paZnju idisciplinu kod dono5enja iprovotlenja takvih prostorno-planskih akata,
smanjiti prostor za arbitrarno postupanje prema razliditim subjektima i osigurati povol.ian
okvir za rjeiavanje imovinskih odnosa na gradevnom zemlji5tu u skladu sa vaZecim
planskim aktom. Zato nije prihva6en prijedlog Grada Capljina iOpcine Citluk da se u 61.26.
Nacrta umjesto predvidene obveze propi5e samo mogu6nost prodaje zemljiSta.

66
Nije prihva6en prijedlog Grada Capljina da se u e1.26. Nacrta pored tri predlozene doda.ju
jos tri situacije u kojima bi jedinica lokalne samouprave imala obvezu prodaje zemljista
neposrednom pogodbom, jer ono sto je predlozeno po svome sadrzaju ustvari jesu
odredbe d1.363. st.3. vaZedeg Zakona o stvarnim pravima, pa je dupliranje norme sa
takvim sadrZajem neopravdano i praktidno nepotrebno.

lz navedenih razloga se obratliva6 nakon provedene javne rasprave uz spomenutu

izmjenu postotka koji stvara obvezu prodaje neposrednom pogodbom u ovome dilelu
opredijelio zadrZati ranije predloZeno rjeSenje, Sto u 61.29. ovoga Prijedloga glasi:
"Jedinice lokalne samouprave duine su na zahtjev vlasnika zemljiSta, odnosno
gradevine po tr2i5noj cijeni prodati bez provedbe javnog natjedaja:
a) dio neizgradenog grailevnog zemljista potrebnog za formiranje graclevne
parcele u skladu sa regulacijskim planom ili drugim detaljnim planom uredenja
prostora, ako taj dio ne prelazi 30 % povriine planirane gradevne parcele.
b) dio zemljiSta potrebnog za formiranje izgradene gradevne parcele u skladu sa
regulacijskim planom ili drugim detal.jnim planom uredenja prostora.
c) zemlji5te koje 6ini gratlevnu parcelu objekta za kol je doneseno rje5enje o
izvedenom stanju ili naknadno odobrenje za gradnju na temelju posebnog
propisa kojim se ureduje legalizacija bespravno izgratlenih objekata."

e lanak 27. Nacrta

Tekst d1.27. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Vlada Federacije BiH, Vlada kantona, gradsko vijede iopcinsko vijeie (u daljem
tekstu: nositelj prava prvokupa) moZe svojom odlukom odrediti podrudje na kojemu ima
pravo prvokupa nekretnina potrebnih za gradnju infrastrukture ili gratlevina javne i
druStvene namjene.
(1) Nositelj prava prvokupa mo2e svojom odlukom odrediti podrudje na kojemu pravna
osoba s iavnim ovlastima ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za gradnju
infrastrukture za koju je prema posebnom propisu nadle2na.
(2) Odluku iz st. (1) i (2) ovoga dlanka Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona ne mogu
donijeti bez prethodno pribavljene suglasnosti predstavnidkog tijela jedinice lokalne
samouprave na 6ijem se podru6ju nekretnine nalaze.
(3) PodruCje iz st. (1) i (2) ovoga dlanka odretluje se na katastarskoj ili drugoj
odgovarajueoj podlozi, uz opisne podatke o nekretninama temeljene na podacima vaZece
izmjere, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine pravo prvokupa odnosi.
(4) Odluka nositelja prava prvokupa iz st. (1) i (2) ovoga dlanka objavljuje se u
sluZbenom glasilu Federacije BiH, kantona, grada ili op6ine ina njihovim internet
stranicama, te se dostavlja organima nadleZnim za vodenje katastra izemljiSne knjige."

Nije prihvaien prijedlog Saveza op6ina i gradova Federacije BiH da se u korist jedinica
lokalne samouprave propi5e opde pravo prvokupa svega neizgradenog gradevnog
zemlji5ta. Obradivad smatra da ono 5to je predloZeno u d.27. Nacrta po svemu
zadovoljava i u svemu bitnome ispunjava svrhu zbog koje je pravo prvokupa predvitleno,
predstavlja dakle alat za organizirani i planski pristup pribavljanju zemlji5ta potrebnog za
gradnju infrastrukture ili gradevina javne i druStvene namjene. Sve vi5e od toga ustvari je
nepotrebno, jer vi5edesetljetno iskustvo je pokazalo da je ranije vaZece opie pravo
prvokupa (preciznije redeno obveza ponude gradu ili opiini) prili6no rijetko konzumirano,
Sto bi s obzirom na znadajan rast cijene gradevnog zemlji5ta i uvijek ogranidena
proradunska sredstva sada iu budu6nosti sigurno bilo dodatno reducirano. Obratlivai
smatra da promet graclevnog zemljiSta koje nije predvideno za gradnju infrastrukture ili
graclevina javne i druStvene namjene ne treba "optereiivati" opcim pravom prvokupa i

67
u slucaju takvog "svakodnevnog" prometa stvari dodatno administrirati i zato jeste
opredjeljenje da ono Sto je predlozeno kroz d.27. Nacrta treba ostati bez ve6ih izmjena,
Sto je formulirano u d|.30. ovoga prijedloga.

Prema sugestrli opdine Kakanj na kraju teksta u st.5. ovoga dlanka dodato je ,,radi
evidencije i upisa zabilje2be prava prvokupa", jer je ocijenjeno da bi upis prava prvokupa u
zemlji5noj knjizi i evidentiranje obuhvata u katastru trebalo biti jamstvo za5tite toga prava i
osigurad slu2bene informacije kada je promet graclevnog zemljista obuhva6enog pravom
prvokupa u pitanju.

lz navedenih razloga se obratliva6 nakon provedene javne rasprave uz spomenutu

dopunu u st.5. opredijelio zadrZati ranije predlo2ena rjeienja kada je u pitanju pravo
prvokupa na gradevnom zemlji5tu, Sto u d|.30. ovoga Prijedloga glasi:
"(1) Vlada Federacije BiH, Vlada kantona, opdinsko ili gradsko vije6e vije6e (u daljem
tekstu: nositelj prava prvokupa) moZe svojom odlukom odrediti podrudje na kojemu ima
pravo prvokupa graClevnog zemljiSta potrebnog za gradn.ju infrastrukture ili gratlevina
javne i druitvene nam.jene.
(2) Nositelj prava prvokupa moZe svojom odlukom odrediti podrudje na kojemu
javnopravno tijelo ima pravo prvokupa gradevnog zemljiSta potrebnog za gradnju
infrastrukture za koje je prema posebnom propisu nadle2no.
(3) Odluku iz st. (1) i (2) ovoga dlanka Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona ne mogu
donijeti bez prethodno pribavljene suglasnosti opeinskog ili gradskog vijeca jedinice
lokalne samouprave na dijem se podrudju nekretnine nalaze.
(4) Podrudje iz st. (1) i (2) ovoga dlanka odreiluje se na katastarskoj ili drugoj
odgovarajucoj podlozi, uz opisne podatke o gradevnom zemljiStu temeljene na podacima
vaZede izmjere, tako da je nedvojbeno na Sto se pravo prvokupa odnosi.
(5) Odluka nositelja prava prvokupa iz st. (1) i (2) ovoga dlanka objavljuje se u
sluZbenom glasilu Federacije BiH, kantona, grada ili opdine ina njihovim internet
stranicama, te se dostavlja organima nadleZnim za vodenje katastra izemlji5ne knjige radi
evidencije i upisa zabiljeZbe prava prvokupa."

a e lanak 28. Nacrta

Tekst 61.28. Nacrta koji je usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"(1) Vlasnik nekretnine na podrudju na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava
prodati svoju nekretninu du2an je putem notara ili na drugi odgovaraju6i nadin istu ponuditi
na prodaju nositelju prava prvokupa ipriopiiti mu cijenu iuvjete prodaje.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od
devedeset dana od dana priopienja ponude da stavljenu ponudu prihvada, vlasnik
nekretnine istu moZe prodati drugome, ali samo pod istim uvjetima ili za viSu cijenu.
(3) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelimidno isplatiti u
novcu, izjava o prihvatanju ponude moZe imati udinak samo ako nositelj prava prvokupa
kojemu je ponuda stavljena vlasniku nekretnine isplati ili kod notara, odnosno nadleZnog
suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
(4) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno stavku (1)ovoga dlanka
razlog je za poni5tenje toga ugovora pred nadle2nim sudom, ali se tu2ba za poniStenje
ugovora ne moZe podnijeti nakon isteka tri godine od dana njegova sklapanja,

Prihva6ene su primjedbe zastupnice Adise Kokic-Hinovic, kao iprijedlozi Saveza opeina i

gradova Federacije BiH, koje se odnose na realizaciju prava prvokupa (d1.28. Nacrta), jer
su cijenjeni opravdanim, kvalitetnim i povoljnijim od onoga Sto je u tome dijelu prvobitno
predloZeno. Slijedom toga formulirane su bitno izmijenjene odredbe 61.31. ovoga
Prijedloga, gdje se umjesto prvobitno predloZenog obavjeStavanja o namjeri prodaje

6u
graalevnog zemlji5ta obuhvaienog pravom prvokupa prvenstveno
preko notara sada
predvicla mogucnost iskazivanja taivl namjere putem preporudene
postanske posirjke po
pravilima parnidnog postupka o dostavi, tei< sekundarno preko
notara. saoa 1e st<raeen i
rok u kojem se ponudeni. nositerj prava prvokupa moze izjasniti o tome da ri ponudu
prihvata., tafg se umjesto prvobitno predvidenog roka od go dana sada predli2e da to
bude rok od 30-oa
dana, Sto obradivad smatra dovoljriim da ponudeni nositetl piava prvot<upa
udinjenu ponudu mo2e ozbiljno razmotriti, a vlasnik zemljista bez protbma' zadrzali
potencijalnog kupca ako ta ponuda ne bude prihvaiena.

slil-edom sugestija saveza opCina i gradova Federacije BiH u ovome prijedlogu (d|.31.
st 3.) predvidena je obveza vlasnika gradevnog zemljiiia koji prodaju zemSista rL izvrsi u
roku od sest mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude da u sludaju ponorre prodaje
zemlji5te opet ponudi nositelju prava prvokupa. slidno tome, prema piljedlogu saveia
op6ina igradova Federacije BiH u st.5. d1.31. ovog prijedloga predvideno lJda se uz
prvobitno predlo2eni objektivni rok od tri godine propise i subjektivni rok od 30 dana u
kojemu nositelj prava prvokupa ima mogudnost tuzbom pred nadleZnim sudom zatraziti
poni5tenje ugovora o kupoprodaji ako prodavatelj prethodno nije ispostovao pravo
prvokupa, buduci je to u sludaju zakonskog prava prvokupa uobiiajeno i korespondira sa
pravilima iz d.27. st.7. Zakona o stvarnim pravima.

Nije prihvacen prijedlog op6ine Buzim da se trajanje utvrclenog prava prvokupa ogranidi
na tri godine, jer obratlivad smatra da je to ne samo prekratko, nego bi osujetilo i osnovnu
svrhu predloZenih odredbi, Sto ih treba promatrati kao alat koji bi trebao osiguratl
dugorodni, planski pristup osiguranju prostora za gradnju infrastrukture ili gradevina jivne i
dru5tvene namjene, izbjegavanje izvlastenja kao akta prisile javne vlasti, pri demu se
vlasnici zemljiSta ni u kom pogledu ne ograniiavaju u svome pravu da istim u svako doba
raspola2u po cijeni koju na slobodnom tr2iitu mogu postidi.

lz navedenih razloga obradivad se nakon provedene javne rasprave opredijelio znatno

izmijeniti sadrZaj ranije predlo2enih odredbi kojima se ureduje pitanje realizacije prava
prvokupa, koje odredbe u 61.31. ovoga Prijedloga glase:
"('1) Vlasnik graClevnog zemlji6ta na podrudju na kojemu postoji pravo prvokupa koji
svoje zemljiSte namjerava prodati duzan je putem preporudene poiiljke po pravilima
parnidnog postupka o dostavi ili putem notara isto ponuditi na prodaju nositelju prava
i
prvokupa, navode6i pri tome todne zemljiSnoknji2ne katastarske podatke o tome
zemlji5tu, te mu priopditi cijenu iostale uvjete prodaje.
(2) Ako ponudeni nositelj prava prvokupa u roku od trideset dana od dana primitka
ponude na isti na6in na koji je udinjena ponuda ne obavijesti vlasnika gradevnog zemlji5ta
da stavljenu ponudu prihvata, vlasnik to svoje zemljiSte mo2e prodati drugome, ali ne po
niZoj cijeni ili povoljnijim uvjetima.
(3) Ako vlasnik gratlevnog zemlji5ta prodaju zemljista ne izvrsi u roku od iest mjeseci
po isteku roka za prihvatanje ponude, duzan je u sludaju ponovne prodaje postupiti po
odredbama stavka (1) ovogi clanka.
(4) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelimidno isplatiti u
novcu, izjava o prihvatanju ponude moze imati udinak samo ako nositelj prava prvokupa
kojemu je ponuda stavljena vlasniku gradevnog zemljista isplati ili kod notara, odnosno
nadleZnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
(5) Sklapanje ugovora o kupoprodaji gratlevnog zemljiita protivno stavku (1) ovoga
6lanka razlog je za poni5tenje toga ugovora pred nadleznim sudom, ali luzbu za ponistenje
ugovora nositelj prava prvokupa moze podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja
za prodaju iuvjete prodaje, a najkasnije u roku od tri godine od dana njegova sklapanja."

6q
 . e lanak 29. Nacrta

Tekst,6l28 Nacrta koji je usvojio parlament Federacije

BiH glasio je:
, Nadzor nad provedbom ovoga zakonJ u piianjimi koja
-'(1) gradevnog zemrjista-(pogravtlJ-
odredivanje
se odnose na
tt ovoga zakona), n"rn"JJipogr"rr;i - rv
ovoga- zak-ona), prijenos vtasnistva. obve-zu proJaje i pravo pr;k;ri.-;;;iadevnom
zemljiStu (Poglavlje - V ovoga zakona) vrSe kantonalna
ministarstva nadleZna za oblast
prostornog uredenja i graditeljstva.
(2) U sludaju da se radi o prostornom obuhvatu ili gradevinama
odredbama Zakona o prostornom praniranju i koristenju ,ei,tiist,
za koje je po
., ;ir*
Hgrcegovine ("sruziene novine Federacije BiH", br.2r06,72to7,3zro|,
Federacije
?g:.1 .i 4110,
i
13110 45/10) nadre2no Federarno ministarstvo prostornog
ureirenja,' nadzor nad
provedbom ovoga zakona u pitanjima iz stavka (1) ovoga -dlanta
visi to iederalno
ministarstvo.
(3) Nadzor nad provedbom ovoga zakona u pitanjima koja
,
gradevnog zemljista (6ranak 10. ovoga zakona) vrsi Federarn,
se odnose na parceraciju
imovinsko-pravne poslove.,,
,prrr.-r, glodetske i

Nije prihva6ena primjedba Federarnog ministarstva prostornog uredenja pogredu

u onoga
Sto je pre_dlozeno u Poglavlju-Vl Nacrta, koje sadr2i odredbe -o naozoru
nai irovooen;em
zakona. Ovo federalno ministarstvo smatra da st.2. treba izmijeniti tako di s; predvidi
da
nadzor po pitanjima koja se odnose na odredivanje grrcierrog zemr.listai naknade,
prijenos vlasni5tva, obvezu prodaje.i pravo prvokupa na gridevnom-zemtlisiu,
u sludaju
se radi o prostornom obuhvatu iri gradevinama za kole se po odredbama Zakonadao
prostornom planiranju i koriStenju zemlji5ta na nivou Federacije
BiH nadle2no Federalno
ministarstvo prostornog uredenja, ne firovodi to federarno ministarstvo
nego Federarna
uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove kao obradivad ovoga zakoia.
Obrattivad
smatra.da ova primjedba n9 stoji i da je rezultat neuva2avanja ionteksta i predmeta
regulacije.. Normativna regulacija oblasti gradevnog zemljiita ,ihtil"ra podrazumijeva
i
interdisciplinarni pristup, aktivno sudjelovinje i siitemski pristup,'ne samo
je!1o.ga organa, nego praktidno svih sa strane
. 16oinica lokalne samouprave, kantonalnih
ministarstava u kojima su situirani posrovi prostornog uredenja i gradnje, federarnog
ministarstva nadleZnog za prostorno ureclenje, ali i miniJtarstava
foloi'rivre|e i sumarstva
sa kantonane i federalne razine, kao i drugih institucija vezanih 'r.'pio.toro planiranje
i
upotrebu prostora kao osnovnog drustvenog resursa. Zato iregulaciju pitanja
nadzora nad
provedbom zakona treba promatrati kroz ovaj multidisciplinaini,
inieresorni iviserazinski
kontekst, te ovlaStenja za provodenje nadiora po odretlenim pitanjima sto
podrudje regulacije pojedinim zakonskim odredbama dodijeliti
ulaze u
onim organimi koji ima.1u
nadleznosti po tim "tematskim podruijima,', iz kojih razloga ijeste preolo"zeno
Ja
pitanjima koja u sebi sadrze primirno prostorno-plaiski 'aspei<t proroo" naozor u
kantonalna
ministarstva nadle2na za prostornog ureilenja igiaditeljstva, a Federalno
ministarstvo prostornog uredenja.obrast
ako se radi L prostornom o6uhvatu iri gradevinama za
koje je po odredbama Zakona o prostornom pianiranju i koristenju
Federacije BiH nadle2no. Da je primjedba Federalnog-ministarstvi prostoino! ="ilgist" na nivou
uredenja
bez osnova pokazuje i to sto niti jednu primjedbu kada su u pitanju piedlozene-odredbe
o
nadzoru nisu stavila kantonalna ministarstva nadleZna za oblait prostornog
ureclenja
- i
graditeljstva, koja bi u praksi trebara provoditi najve6i dio
nadzornih ovrastenla."
lz istih razloga nije prihvacena primjedba op6inskog pravobraniterjstva op6ine
Hadzi6i u
vezi sa prijedlogom da kantonalni organi vrie nadzor"nad provocrenlem
rea;rarnog zakona.
obratlivad se ne moie sro2iti s time da je
!g[av prijedrog suprotan ustavnom uredenju BiH,
jer se federalnim zakonom, odredene_nadle2no.ti, p, i nadzorne ovrasti, molu-oeregirati
konstitutivnim elementima Federacije BiH, dakre jedinicama rokarne
samoupraie i-

70
kantonima, samo sto u tom sludaju vaZe odretlena pravila u postupku donoSen.la takvog
zakona, sto je ovdje u cijelosti ispoitovano.

Uostalom, za oeekivati je da teZiste nadzora i kantonalnih i federalnog ministarstva bude u

onome dijelu koji se odnosi na proces provoctenja prostorno-planskih akata iu postupcima
izdavanja akata koji se odnose na gradnju, kroz drugostupanjsko rjeSavanje iinspekciiski
nadzor. U ono Sto spada u autonomna ovla5tenja jedinica lokalne samouprave nitko se ni
ne treba mije5ati, ali kako je sve to usko vezano za prostorno planiranje iproces gradnje,
obraalivae smatra da i kantonalna i federalno ministarstvo u tome resoru imaju sve alate za
provodenje nadzora po svim elementima. Zato nisu prihvadene primjedbe Ministarstva za
gradenje,- prostorno uredenje i zastitu okoliia USK-a kojima se ukazuie na nedostatak
Zlala.a piovodenje upravnog nadzora, demu heba dodati da je slijedom sugestije Grada
Tuzla tokom javne rasprave u ovome Priiedlogu predvitleno (61.19. st. idl.21. st.3.) da o
2albi protiv rje$enja o utvrdivanju visine jednokratne rente, odnosno protiv {eSenja o
utvrdivanju viiine naknade za ureatenje graclevnog zemjiSta rjeSava radn.o.tilelo imenovano
od strane opfinskog ili gradskog vije6a, ali samo u sludaju da kantonalnim propisom nije
utvrclena nadle2noit Orugog oigana. Prema tome, predvideno je da drugostupanjsku
nadleZnost sada prvensiveno odredule kantonalni propis, a samo ako nema
jasne
regulacije u tome pogledu odreduje se nadleznost radnog tijela imenovanog. od strane
opiinsfog ili gradskog vijeca, Sto dodatno potvrduje "senioritef' kantonalnih organa,
samim ti;e determinira inlinovo pravo nadzora u postupku utvrclivanja visine naknada
predvidenih ovim zakonskim Prijedlogom.

lmajuci u vidu navedeno obradivac je misljenja da ie predlozeno rjesenie kada

je rijed o
nadzoru nad provedbom zakona optimalno i zato je nakon provedene
javne rasprave u
dl.32. ovoga Prijedloga zadrlano bez ikakvih izmjena ili dopuna'

. Olanak 30. Nacrta

Tekst dl.30. Nacrta koji je usvojio Parlament Federaci.ie BiH glasio

je:
.. .
"Nov6anom kaznom od 500 do 1O.0OO KM kaznit 6e se za prekr5aj:
a) vlasnik zeml.jiita i izvoditelj geodetskih radova koji mijenjaju^ oblik i povrsinu
parcele gradevnog zemljista piotivno ograni6enjima iz dlanka 10-.ovoga zakona.
b) vlasnik jradevno{ zemltrSta t<oji ne poituje obveze odredene u elanku 22. ovoga
zakona.
c) jedinica lokalne samouprave koja ne postuje obveze odretlene u dlanku 26.
ovoga zakona.
d) vlas-nik gradevnog zemljista koji ne poStuje pravo prvokupa ine postupi u skladu
s odredbama dlanka 28. ovoga zakona."

Nije prihvacen prijedlog Saveza opiina i gradova Federacije BiH da se dl-30. Nacrta, koji
sadrzi prekrsaln6 odiedbe, dopuni na nadin da se predvidi posebna- prekrsajna
odgovoinost za pravnu osobu iza odgovornu osobu u pravnoj osobi,.jer obracliva6 smatra
da-vlasnik zemtjista i izvoditelj geodetskih radova trebaju odgovarati na isti nadin i biti u
svemu izjednaieni bez obziri na svoj status fizidke osobe ili pravne osobe, odnosno
obrtnika ili gospodarskog dru5tva, snositi istu prekr5ajnu odgovornost, pa iplatiti istu
kaznu. svi srn;'etti koji eventualno krse pravila predvidena ovim zakonskim Prijedlogom
prema misljenju obradivada trebaju snositi jednaku odgovornost, jer su im i prava spram
'zemljiSta
gractevnog u svemu jednaka, pa zalo i nema potrebe da se predvitla posebna
odgovornost pravne osobe i ovla$tene osobe u pravnoj osobi, te na tai na6in praktifno
"duplira" sankcija.

l1
Jedino.Sto je
u ovome dijeru cijenjeno prihvatljivim jeste preciznije odredenje (tod.c.
d|.30.
Nacrta) subjekta koji 6e snositi. prekrsalnu odgovornost'ako ne postuje
oovezu prodaje
gradevnog zemlji5ta bez provodenja pvhog naleeaja, prema sugestiji
bpiine oraije, pa
se zato u ovome Prijedlogu predvida da je to odgovorna o-soui u' jedinici lokalne
samouprave, a ne sama jednica lokalne samouprave, sto znadi da propusti ne6e biti
naplaceni na radun javnih sredstava, nego na teret odgovorne osobe koja ih je podinila.

Nrje.:e- mogao prihvatiti prijedlog Asocijacije arhitekata BiH da se kazne za prekrsaje

predvidene ovim zakonskim prijedlogom reguliraju sukladno vrijednosti
investicile, ij.
procentualno u odnosu na procjenu vrijednosti investicije, jer bi
to u nasim uvjetimb bilo
vrlo te5ko provodivo, a upitno je i to da li je u skladu sa-vaiecim zakonom o piekrsajima,
iako se mora priznati da se prijedlog da se po tom osnovu naplaceni novac iskoristi za
izgradnju dru5tvene infrastrukture dini vrlo konstruktivnim.

lmajudi u vidu navedeno obraclivad je misljenja da predlozeno rjesenje kada su u pitanju

prekrsajne odredbe u cijelo_sti zadovljava, da je optimalno zato je nakon provedene
, lavne
rasprave u c1.33. ovoga Prijedloga uz opisanu dopunu u tod.c.) zadriano bez d-rugih
izmjena i
glasi:
"Novdanom kaznom od 500 do 1O.OOO KM kaznit 6e se za prekr5aj:
a) vlasnik zemlji5ta i izvoditelj geodetskih radova koji mrlenja;ri oblik i povrsinu
parcele gradevnog zemljista protivno ogranidenjima iz dlanki i 1. ovoga zakona.
b) vlasnik gradevnog zemljista koji ne postuje obveze odredene u dlankrl 25. ovoga
zakona.
c) odgovorna osoba u jedinici rokarne samouprave koja ne postuje obveze
odredene u dlanku 29. ovoga zakona.
d) vlasnik graclevnog. zemljiSta koji ne postuje pravo prvokupa i ne postupi u skladu
s odredbama dlanka 3.1. ovoga zakona.,,

. e lanak 31. Nacrta

Tekst 61.31. Nacrta koji je usvojio parlament Federacije BiH glasio je:

"Uskladivanje odluka idrugih propisa kojima se regulira status gradevnog

zemljlsta
sa odredbama ovoga zakona predstavnidka tij;la jedinic; lokalne sam"ouprave
u roku od Sest mjeseci od dana stupanja na snagu-ovoga zakona.,'
f,rovest 6e

Nije prihva6en prijedlog opdine stari Grad sarajevo da se u d1.31. Nacrta

umjesto roka od
6,mjeseci u kojem ie jedinice rokarne samouprave svoje propise morati uskraditi
sa
odredbama ovoga zakona predvidi rok od 12 mjeseci,;er je mistjenp obradivada
oa je 6
mjeseci sasvim dovorjno da se mogu pripremiti i-usvojiti svi akti x'ojima
ee iedinice rokarne
samouprave svoje ranije akte uskladiti sa odredbama hovog zakoni.
Sto O#e usklaClivanje
tih akata svakako_ je u najboljem interesu svake od jedinici lokalne samouprave pa je
za
odekivati ialokaciju resursa, prije svega kompetentnog osoblja, u skradu
saii, int.ru.om.
Prihvadena je sugestija saveza op6ina i gradova Federacije BiH da se
u d1.31. Nacrta koji
je usvojio Parlament Federacije BiH izvrsi jeziika redakcija kako bi ove odredbe
odgovarale uobidajenom nomotehnidkom standardu, pa su iriledom toga formurirane
odredbe d|.34. ovoga prijedloga, koje glase:
"opiinsko ili gradsko vije6e duzno je u roku od sest mjeseci od stupanja
na snagu
ovoga zakona uskladiti svoje odluke i druge propise kojima se regulira statuJ-graoevn6g
zemljiSta sa odredbama ovoga zakona.,'

72
 Olanak 32. Nacrta

Tekst e|.32. Nacrta kojije usvojio Parlament Federacije BiH glasio je:
"Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga zakona okon6at 6e se po
odredbama Zakona o gradevinskom zemlji5tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu2bene
novine Federacije BiH", br. 25103, 16/04 i 67/05)."

Nije prihva6en prijedlog Opcine llijaS da se na kraju odredbi d1.32. Nacrta dodaju rijedi "i
drugih tada vaZe6ih propisa", obrazloZen time Sto je Zakon o stvarnim pravima stavio
izvan snage neke odredbe Zakona o gradevinskom zemlji5tu koji je Visoki predstavnik za
BiH donio 2003. godine. Ova okolnost da je sa podetkom primjene Zakona o stvarnim
pravima zaista prakti6no prestao vaZiti jedan znadajan dio odredbi jo5 uvijek va2eceg
Zakona o gradevinskom zemljiStu ("Sl.novine FBiH", br.25i03, 16104 i 67/05), buduii su
iste u koliziji sa osnovnim nadelima Zakona o stvarnim pravima, ne moie utjecati na
primjenu propisa u postupcima koji su pokrenuti prije nego u punom kapacitetu Zakona na
snagu stupe odredbe predloZene u ovome Prijedlogu, jer se one odredbe Zakona o
gradevinskom zemlji5tu koie su protivne osnovnim nadelima "novog stvarnog prava" sa
po6etkom primjene Zakona o stvarnim pravima viSe nisu mogle primjenjivati, pa zato
postupaka zapodetih po "drugim tada vaZedim propisima", kada je oblast gradevnog
zemlji6ta u pitanju, nije ni moglo biti. Stoga je prijelazna odredba da ce se postupci
pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga zakona okondati po odredbama Zakona o
gradevinskom zemljiStu iz 2003. godine prema mi5ljenju obradivada precizna i po svim
elemetnima potpuno razumljiva, pa je nakon provedene javne rasprave u d1.35. ovoga
Prijedloga u cijelosti zadr2ana.

Ostale primjedbe i prijedlozi

Nije se mogao prihvatiti prijedlog Pravobraniteljstva Op6ine Olovo da se kroz ovaj

zakonski Pri.ledlog, dodavanjem dva nova dlanka, u ko,iima bi se propisalo "Vlasnici
gradevnog zemljiSta duZni su da, na poziv jedinica lokalne samouprave, prenesu dio
zemlji5ta na kojem je u skladu sa regulacijskim planom izgradena komunalna
infrastruktura. Jedinica lokalne samouprave je duZna da za preneseno zemljiSte plati
naknadu u skladu sa e1.23. ovoga zakona. VlasniStvo je moguie prenijeti lzjavom iz t1.24.
zakona", te "Procese prijenosa vlasniStva jedinice lokalne samouprave su duZne zavriiti u
roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Za provedbu ove odredbe,
jedinice lokalne samouprave su ovla5tene koristiti sredstva koja se uplacuju kao
namjenska sredstva u katastar jedinice lokalne samouprave", pokuSaju prevazidi problemi
proizaili nepo5tivanjem propisa prilikom izgradnje komunalne infrastrukture.

Ovakve odredbe obratlivad smatra potpuno neprihvatljivim, jer ono 6to je predloZeno ve6
ulazi u ustavom zajamdeno pravo na mirno u2ivanje imovine iustvari bi znadilo rjeSavanje
pitanja faktidkog (nepotpunog) izvlaStenja u nekoj vrsti administrativnog postupka, a to nije
moguie, jer to pitanje spada u punu sudsku jurisdikciju. K tomu, postavlja se pitanje koja
je to komunalna infrastruktura mogla biti izgradena u skladu sa regulacijskim planom ako
prije njene izgradnje investitor (operator) sa vlasnicima zemlji5ta nije rijeiio imovinsko-
pravne odnose, 5to je jedan od osnovnih preduvjeta za svaku gradnju, tako da predlo2ene
odredbe u praksi ne bi imale svrhe. I prijedlog da se za realizaciju "prijenosa" zemljiSta
koriste sredstva koja se naplacuju po osnovu usluga koje pruZa katastar kazuju o
preuskom gledanju na stvar i ciljanju na krivi izvor sredstava. Sredstva napladena za
usluge katastra kao namjenski prihod trebaju se koristiti prije svega za odrZavanje
(ukljuduje i modernizaciju, aZuriranje, pro5irenje baze podataka) podataka katastra, dok se
rje5avanje svih "poslova" vezanih za gradevno zemljiite prvenstveno trebaju koristiti
sredstva napladena po osnovu naknada predvidenih ovim zakonskim Prijedlogom.

73
Nije se mogao prihvatiti prijedlog op6inskog pravobraniteljstva opCine Had2ici da se u
prijelaznim izavrSnim odredbama ovoga zakonskog Prijedloga doda dlanak kojim bi se
propisalo da "Stupanjem na snagu zakona svo gradevno zemlji5te u driavnom vlasni5tvu
na kojem je upisano pravo raspolaganja, koriStenja ili upravljanja javnih poduzeda za
gospodarenje Sumama, a koje ta javna poduzeca nisu pribavila iz vlastitih sredstava,
postaje vlasni5tvo jedinice lokalne samouprave na 6ijem teritoriju se to zemlji5te nalazi".
Obrailivad smatra da bi ovakva odredba uvelike prevazi5la predmet regulacije ovim
zakonskim Prijedlogom, ulazi u neSto Sto se zove raspodjela drZavne imovine inaru5ava
jednakost pravnih subjekata pred zakonom. K tomu, prihvatanje ovakvog prijedloga
znadilo bi faktidko izvlaitenje javnih poduze6a (zaSto se predlaZe samo onih koje
gospodare drZavnim Sumskim fondom??l) na nekretninama na kojima su upisana, Sto bi
bilo suprotno osnovnim pravilima predvidenim u Zakonu u izvlaStenju, a postavlja se i
pitanje kakvo bi uop6e u tom sludaju bilo zna6enje prostorno-planskih akata odnosno da li
bi isti imali bilo kakav smisao i svrhu ako bi jednice lokalne samouprave po svome
vlastitom nahodenju mogle odredivati koje se zemlji5te ranije koriSteno kao Sumsko smatra
gradevinskim.

z lzvje5ce o dodatnim aktivnostima u okviru javne rasprave, odr2anim u skladu sa

zakljudkom Vlade Federacije BiH, V.broj 166712023 od 15.11.2023. godine.

Prema zakljudku Vlade Federacije BiH, V.broj 166712023 od 15.11.2023. godine,

obradivai ovoga zakonskog Prijedloga dana 07.12.2023. godine odr2ao je dodatnu sesiju
u okviru javne rasprave iprocesa javnog savjetovanja sa ekspertima i zainteresiranim
subjektima. Od ukupno pozvanih 24 organa/institucija kojima su dostavljeni pisani pozivi,
na ovu sesiju odazvali su se predstavnici Pravobraniteljstva BiH, Federalnog
pravobraniteljstva, Saveza opiina igradova Federacije BiH, Vlade Posavskog kantona i
Opcinskog pravobraniteljstva HadZici, a od eksperata pristupila je Prof.dr. Meliha Povlakic,
Sefica Katedre za gradansko pravo Pravnog fakulteta UNSA. VaZno je napomenuti kako je
javni poziv na dodatnu sesiju objavljen na web-stranici obratlivada pa su svi zainteresirani
subjekti imali mogucnost i pristupiti na sesUu isvoje primjedbe/prijedloge/sugestije na tekst
zakonskog Nacrta dostaviti neposredno, telefaksom, obidnom ili pak e-po5tom.

Ono Sto se moZe iskazati kao generalni zakljudak nakon odrZane dodatne sesije jeste
snaZna potpora predlo2enim zakonskim rjeienjima, posebno onome sto je predvitleno u
d|.4. zakonskog Nacrta, koji je u svojoj diskusiji posebno pohvalila Prof.dr. Meliha Povlakic,
koja je preko Saveza opiina igradova Federacije BiH od samoga podetka bila ukljudena u
proces izrade ovoga zakonskog Prijedloga. Odredene rezerve spram rje5enja predvidenih
u 61.4. zakonskog Nacrta iskazala je jedino Amina Pilav, Pravobraniteljica BiH, koja je u
svojoj diskusiji kazivala da to Pravobraniteljstvo kao zakonski zastupnik driave BiH u radu
ima veliki broj predmeta koji se tidu drZavne imovine, gdje posebno istide upite vezane za
prenamjenu Sumskog i poljoprivrednog u grailevno zemljiste, 6emu se oni protive jer to
potpada pod zabranu raspolaganja i korespodnira sa stavom Ureda Viskog predstavnika u
BiH, pa zato predla2e da Vlada Federacije BiH takve prenamjene zemljiSta regulira. Kada
su rezerye iskazane sa strane Pravobraniteljstva BiH u pitanju obraalivad upu6uje na
izjaSnjenje po slidnim primjedbama koje je ranije dao Ured za zakonodavstvo i uskladenost
sa propisima EU-e, jer smatra da se u tome dijelu ne treba ponavljati.

Na dodatnoj sesiji nije bilo konkretnih prijedloga za izmjenama ili dopunama pojedinih
predlo2enih normi i predvidenih zakonskih rje5enja.

74
Prije odr2avanja dodatne sesije primjebe/prijedloge u odnosu na predloZene odredbe u dl.
24-28. ovoga zakonskog Prijedloga (Poglavlje-V) iskazala je Opdina Novi Grad Sara.levo, a
nakon odrZavanja ove sesije prijedlog za izmjenu i dopunu predlo2enih odredbi c1.4.
i
zakonskog Prijedloga preko Saveza opcina gradova Federacije BiH dostavilo je
Pravobraniteljstvo Op6ine Had2i6i.

Opiina Novi Grad Sarajevo u pisanom aktu, pod poslovnim brolem 02104-27-7798120 od
01 .12.2023. godine, ustvari je ponovila svoje ranije iskazane primjedbe, u nadelu rezerve
koncepcijske naravi u odnosu na zakonska rje5enja predloZena u Poglavlju-V ovoga
zakonskog Prijedloga. Ovim odredbama propisuju se pravila vezana za prijenos vlasniStva
gradevnog zemlji5ta na jedinice lokalne samouprave, obveza prodaje zemljiSta u
vlasni5tvu jednica lokalne samouprave i pravo prvokupa na graclevnom zemljiStu, Sto jeste
novina kada je zakonsko uredenje oblasti gratlevnog zemliista u pitanju, pa je bilo za
ocekivati da se tokom javne rasprave ove odredbe nailu pod posebnom paZnjom. Na
predloZene odredbe koje pripadaju ovome Poglavlju ve6 ranije su iznesene mnoge
primjebe i iskazani brojni prijedlozi, pri demu su sudionici javne rasprave, prvenstveno
predstavnici jedinica lokalne samouprave, iznijeli potpuno suprotne stavove imiSljenja. U
okviru dodatnih konzultacija/javnog savjetovanja vezano za rjeSenja predlo2ena u
Poglavlju-V ovoga zakonskog Prijedloga Op6ina Novi Grad Sarajevo ponovila je svoje
ranije iskazane rezerve, te je predlo2ena rjeSenja smatrala neprihvatljivim, ali nije dala
konkretne prijedloge na ko,ii bi se nadin predmet regulacije u tome dijelu moglo popraviti ili
optimizirati, nego je predloZila da se 'sporne' odredbe briSu. Za podsjetiti je kako su slidne
primjedbe/prijedloge u odnosu na rje5enja predloZena u 24-28- ovoga zakonskog
Prijedloga iskazali i Grad Siroki Brijeg, te Opiine Had2iii i Te5anj, dok le OpCina Novo
i
Sarajevo iskazala dijametralno suprotno stajaliSte predloZena rje5enja u cijelosti
podrZala. Osobito je vaZno spomenuti kako se u veiini isada i ranije iskazanih primjedbi
jedinica lokalne samouprave na odredbe predloZene u Poglavlju-V ovoga zakonskog
Prijedloga zanemaruje ili se pravilno ne valorizira dinjenica da se ono Sto je tu predloZeno
u su5tini vezuje za regulacijski plan ili drugi detaljni prostorno-planski dokument, dakle
akte koje donosi op6insko/gradsko vijece, Sto znadi da upravo jedinice lokalne
samouprave u su$tini odreduju 'pravila igre'iutvrduju kljudne momente vezane za svoje
obveze spram vlasnika gradevnog zemlji5ta, Sto sigurno daje osnova iza pravilno
proradunsko planiranje s jedne, ali i ukupno upravljanje procesom provoclenja usvojenih
planskih akata s druge strane.

Kada je rijei o ovim primjedbama iskazanim sa strane Opcine Novi Grad Sarajevo, a
ranije i nekih drugih op6ina/gradova, obradivad upucuje na svoje raniie izjaSnjenje po
istima, jer se u meduvremenu ni5ta bitnoga nije promijenilo i zato se tim povodom ne treba
ponavljati.

Nakon odr2avanja dodatne sesije, aktom pod poslovnim brojem 10-07-Pr-24120 od 13.12.
2023. godine, svoj konkretan prijedlog za izmjenu i dopunu predloZenih odredbi dlanka 4.
i
zakonskog Nacrta preko Saveza opiina gradova Federacije BiH dostavilo je
Pravobraniteljstvo Opiine HadZi6i, tako da se izmijeni stavak 1. i 2., te da se doda novi
stavak 3., pa bi prema ovome prijedlogu dlanak 4. zakonskog Nacrta glasio kako slijedi:

e lanak 4.
(Raspolaganje i upis u javni registar)

"(1) Gratlevno zemljiSte moZe biti u privatnom i drZavnom vlasniStvu.

(2) Graclevnim zemljiStem u drZavnom vlasniStvu upravlja iraspolaZe op6ina na nadin i

pod uvjetima predvlclenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

75
 (3) Graclevnim zemlji5tem u privatnom vlasniStvu upravlja i raspolaZe njegov vlasnik na
nadin i pod uvjetima predvidenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.
(4) GraClevno zemljiSte koje je u zemlji5noj knlizi evidentirano kao dru5tveno, drZavno
vlasni5tvo, op5tenarodna imovina ili erar bez upisanog prava koriStenja druge osobe, ako
po sili zakona nije postalo vlasni5tvo druge osobe, nakon stupanja na snagu ovoga zakona
upisat ie se kao vlasni5tvo opdine, opiine u sastavu grada Sarajeva ili grada (nadalje:
jedinice lokalne samouprave) na 6ijem se podrudju nalazi, sukladno odredbama Zakona o
stvarnim pravima ("Sluibene novine Federaci.ie BiH", br.66/13 i100/13), ukoliko
posebnim zakonom nije druga6ije urecleno.
(5) U smislu stavka (4) ovoga dlanka upisat 6e se i gradevno zemljiSte evidentirano
kao druStveno odnosno drZavno vlasniStvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja
ili koristenja u korist druStveno-pravnih subjekata koji viSe ne egzistiraju, nemaju utvrclene
pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajuCe javne registre.
(6) lznimno od odredbi st.(4) i (5) ovoga dlanka gradevno zemlji5te koje je va2e6im
prostorno-planskim aktom predvideno za izgradnju prometne ili energetske infrastrukture
od znadaja za Federaciju Bosne iHercegovine ili kanton, nakon stupanja na snagu ovoga
zakona upisat ce se kao vlasni5tvo Federacije Bosne i Hercegovine ili kantona na Oijem se
podrudju nalazi, ovisno o tome tko je donositelj prostorno-planskog akta kojim je izgradnja
te infrastrukture predvitlena.
(7) Upis grailevnog zemlji5ta u skladu s odredbama st.(2), (4) i (5) ovoga dlanka
svojim aktom odretluje opdinsko ili gradsko vije6e, koii akt nezadovoljna strana moZe
osporavati pred nadleZnim sudom u parniCnom postupku.
(8) Akt opiinskog ili gradskog vtleeaiz stavka (7) ovoga dlanka predstavlja osnov za
upis u zemlji5noj knjizi idostavlja se na provodenje nadleZnom zemlji5noknji2nom uredu."

Ovakav priiedlog obrazlaie se time Sto se, kako smatra Pravobraniteljstvo Opdine Had2i6i,
onime Sto je u Nacrtu predloZeno ukida drZavno gratlevno zemlji5te, jer se uopce ne
spominje gradevno zemlji5te u dr2avnom vlasni5tvu itko s tim zemljiStem raspolaZe, Sto
vodi pravnoj nesigurnosti jer na podruiju BiH ima dosta gradevnog zemlji5ta u drZavnom
vlasni$tvu pa bi trebalo propisati tko istim raspola/e i na koji nadin. K tomu, u velikom broju
op6ina zbog nesredenih zemljiSnih knjiga nije svo gratlevno zemlji5te upisano u skladu sa
vaZecim Zakonom o graclevinskom zemlji$tu, pa bi potvrdom odredbi 61.4. u predloZenom
tekstu te op6ine bile osteeene za velike povrSine gradevnog zemljiSta, Sto bi ozbiljno
ugrozilo samu egzistenciju tih op6ina. Zato Pravobraniteljstvo Opdine Had2ici i jeste
mi5ljenja kako je ostavljanje gradevnog zemlji5ta u drZavnom vlasni5tvu na upravljanje i
raspolaganje op6inama/gradovima najispravnija regulacija ovoga instituta, ne ugroZava
imovinu jedinica lok.samouprave i u skladu je sa ustavnim izakonskim naeelima koji su
prihva6eni ratifikacijom Europske povelje o lokalnoj samoupravi.

Kada je u pitanju regulatorni sadrZaj odredbi e1.4. ovoga zakonskog Prijedloga obratlivad
cijeni da je u tome dijelu sve Sto je trebalo veO ranije redeno i onome Sto je u obrazloZenju
predloienih rje5enja ranije navedeno nema potrebe ponavljati ili neSto novoga dodavati.
Jedino Sto je vrijedno primijetiti jeste da prijedlog Pravobraniteljstva Op6ine Had2i6i, kojim
bi se predloZenim odredbama i1.4. dodala tri nova stavka, st.'l-3., potpuno odudara od
naiela jednovrsnosti vlasniStva, jednog od osnovnih postulata 'novog' stvarnog prava (d|.3.
s1.2. Zakona o stvarnim pravima), Sto znadi da bi takve odredbe bile prakticno
neprimjenjive zbog kolizije (61.371. st.3. Zakona o stvarnim pravima) sa opiim naielima
postavljenim u Zakonu o stvarnim pravima. Nakon pocetka primjene Zakona o stvarnim
pravima u pravnom sistemu Federacije BiH viSe nema mjesta razliditoj regulaciji privatnog
i i
'drZavnog' vlasni5tva uop6e pravljenju razlika u odnosu na status titulara prava
vlasni5tva, koji su po svemu izjednaceni, ukljuiuju6i tu dakako i pravne osobe javnog

76
prava (opcina, grad, kantona, entitet, drzava, javno poduze6e, javna ustanova idr.). Zato
primjedbe koje je na tekst Prijedloga ovoga zakona iskazalo Pravobraniteljstvo Op6ine
Hadzi6i obraclivad nije mogao prihvatiti, kao sto se ne prihvataju ni prijedloii za dopunu
onoga sto je predloZeno u 01.4. Prijedloga.

lmaju6i u vidu naprijed navedene razloge obradivad je smatrao da nema objektivnog

razloga ranije predloZena zakonska rje5enja mijenjati ili dopunjavati, pa je Vladi Federacije
kao ovlaStenom predlagatelju, nakon provotlenja dodatne sesije idrugih aktivnosti u okviru
javne rasprave, na razmatranje trebalo dostaviti ovaj zakonski Prijedlog, u normativnom
dijelu bez ikakvih izmjena u odnosu na tekst Nacrta koji je ranije povuden iz parlamentarne
procedure.

Uz sve 5to je ranije navedeno obradivad cijeni potrebnim skrenuti pa2nju na odluku
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, brq U-4120 od 26.03.2021. godine ("SluZbeni
glasnik BiH", brol 221211, gdje je ovaj Sud rje5avajudi po zahtjevu sedam delegata Vije6a
naroda R. Srpske utvrdio da su odredbe 8/l.324., 325., 325a., 326. i 329. Zakona o
stvarnim pravima R. Srpske (po svome sadrZaju korespondiraju sa onime Sto ulazi u
regulatorni sadr2aj 61.4. ovoga zakonskog Prijedloga) u skladu sa Ustavom BiH. Ustavni
sud Bosne i Hercegovine u ovoj svojoj odluci uz ostalo je iskazao stav da "na temelju
sveukupne situacije kakva postoji ne moZe tvrditi da je sva 'drZavna imovina' nu2no
imovina drZave BiH, odnosno ranije SFRJ ili SRB|H u smislu Zakona o zabrani
raspolaganja", kao i zaklju6ak da "R. Srpska ima nadleZnost regulirati pretvorbu
dru5tvene/dr2avne imovine koja nije obuhvaiena Zakonom o zabrani raspolaganja,
shodno prijelaznim odredbama Zakona o stvarnim pravima", Sto moZe znaiiti samo to da
isto pravo regulacije pitanja transformacije upisa nekada5njih derivativa druStvenog
vlasni5tva na gradevnom zemlji5tu ima i Federacija BiH.

V - USKLAOENOST S PRAVNOM STEEEVINOM EUROPSKE UNIJE

Ne postoje odredbe izvora prava Europske unije s kojima bi se ovaj zakon mogao
uskladiti. Uredenje imovinskih instituta u oblasti gradevnog zemljiSta potpada pod
nacionalnu jurisdikciju.

VI - PRIBAVLJENA MISLJENJA

Ured Vlade Federacile Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i uskladenost s

propisima Europske Unije svojim je aktom, broj: 01-04-0211-27-34124 od
22.01.2024. godine, potvrdio da zakonski Nacrt svoje ustavno utemeljenje ima u
odredbama dl.lll.1.tod. b), koji je izmijenjen amandmanima Vlll, LXXXIX iCVl na
Ustav Federacrle BiH i6l.lV.A.20.(1) Ustava Federacije BiH, prema kojima je u
iskljudivoj ovlasti Federacije BiH utvrtlivanje gospodarske politike, ukljuiujuci
planiranje i obnovu, te politika kori5tenja zemljiSta na federalnoj razini, a Parlament
Federacije, uz ostale ovlasti predviilene Ustavom, odgovoran je za dono5enje
zakona o obna5anju duZnosti federalne vlasti. U svome Mi5ljenju ovaj Ured
konstatira da je rijed o tekstu zakona koji je u formi prijedloga bio na razmatranju u
prethodnom sazivu Parlamenta Federacije BiH, da je obradivad vec ranije proveo
sveobuhvatnu procjenu utjecaja propisa, Nacrta zakona o gradlevnom zemljiStu u
Federaciji BiH, te da podrudje koje je predmet regulacije ovim zakonskim Nacrtom
potpada pod nacionalnu jurisdikciju i zato ne postoje propisi Europske unije sa
kojima je potrebno izvrSiti uskladivanje.

77
Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i uskladenost s proplslma
Europske unije iskazao je primjedbu na odredbe predlozene u e1.6. ovoga zakonskog
Nacria, za koje smatra da se ne bi mogle prihvatiti, budu6i da se namjena zemljiSta
(poljoprivredno, Sumsko i gradevno) utvrduje odgovarajueim prostornim planom, te se
promlen" namiene poljoprivrednog i Sumskog zemljista koje .ie, kao takvo, utvrdeno tim
planom, moZe vrliti samo na naein i pod uvletima utvrdenim zakonima i propisima kojima
se ureduju pitanja iz oblasti poljoprivrednog iSumskog zemlji$ta odnosno Suma iSumskog
zemljiSta.

za
Odredbe 61.6. ovoga Prijedloga na koje ie Ured Vlade Federaciie Bosne i Hercegovine
primjedbu glase:
zakonodavstvo i uikladenost! propisima Europske Unije iskazao
;1t; erq" dono5en;a odluke o utviclivaniu grattevnim onoga zemlji5ta koie je prethodno
XoriSteno kao poljoprivredno ili Sumsko zemljiSte jednica lokalne samouprave duZna ie
pribaviti misljenje'i uv.iete kantonalnog ministirstva nadleznog za poslove poljoprivrede i
Sumarstva.
(2)UkolikokantonalnoministarstvonadleZnozaposlovepoljoprivredei-Sumarstva
nakon Sto su isti zatra2eni smatrat
fotrenno misljenje i uviete ne izda u roku od tri mieseca
E"." O, na'prrleOloi odluke opiinskog ili gradskog vijeca u smislu stavka (1) ovoga
6lanka nema primjedbi."

UznapomenudaovajUredrani'ienijeiskazivaonikakveprimjedbeuodnosuna
iegufitbrni sadrZaj odre'dbi 0t.6. ovoga eiiledtoga, nego neke druge primiedbe' obradivae
cijini potrebnim p6jasniti da se ovak6 predlo2enim odredbama ni na koji na6in ne zadire
u
propisima
naJeinosti organ; u oblasti sumarstva/poljoprivrede koie su utvrdene.va2ecim
utiecati
o Sumskom/poiljoprivrednom zemlji5tu. dvim odredbama se dakle uopce ne mo2e
n" pro.", prenamjene SumskogTpoljoprivrednog zemljista u graatevinsko, kako to bez
predmet regulacije
realnog osnova promatra ovaj U;ed,ler taXuo 5t-o uop6e ne moze biti
propis5m o gradevnom zemlji5tu, nego isklju6ivo zakonima i drugim propisima. kojima se
lrebulu pitaila iz oblasti polioprivrednog i Sumskog zemlji5ta odnosno Suma i Sumskog
poljoprivrednog
zemqista. Ka(o je dobro poznaio prostorni obuhvati kako grattevnog, tako i
i Su..fog ,".'5i5t. zadati su va2ecim prostorno-planskim aktima i sigurno je da se ne
mogu mijlnjati na bazi samostalne prociene op6inskog ili gradskog vije6a.
lma meclutim
potieue,'raiem je takva ocjena obratliva-da, da u. okviru procesa donoSenja odluke kojom
!" oJreor;, grrni." obuhvata gradevnog zemliiSta kantonalno ministarstvo nadleino za
oblast polj'opiivrede isumarstripo svem, bitnome bude upoznato i valjano-informirano,
u
prl"iln" evidencije, katalogiziranja i bolieg planiranja kada je rijed o za5titi]<ompleksa
"ifi,
poljoprivrednog i iumi1og ,"r'i;i5t". bbzirom da je u ovome Prijedlogu predlo2eno (d1.5.)
da'se granicj obuhvata gradevnog zemlii5ta odretluju isklju6ivo u -skladu sa vaZecim
frostorio-planskim aktimi mi5tleije je obradiva6a da je ukl;udivanje kantonalnih
kako je
ministarstva nadle2nih za poslove poilop;ivrede i Sumarstva u ovaj proces na nadin
to predlozeno u d|.6. Prijedloga prava mjera, ustvari optmimum koji.6e imati pozitivnan
efekat na proces zastite uvije-k i svuda 'tragilnih" kompleksa poljoprivrednog iSumskog
zemljiSta.

lz tih razloga se obradivae opredijelio ne prihvatiti primjedbu Ureda Vlade Federaciie

Bosne i H6rcegovine za zakonodavstvo i usklatlenost s propisima Europske Unije.
-obraclivac
Nasuprot tome predlaZe da se zadrZi (odredbe slidnog regulatornog sadrZaia
bile su sastavni dio svih ranijih propisa o graatevnom zemljstu, pa i 6l'13. .ios uvijek
vaZeieg zakona) obveza jedinica lokalne samouprave da prije dono5enja odluke o
utvrdivJnju graclevnim onoga zeml;i5ta koje je prethodno koriSteno kao poljoprivredno ili
'prib-ave
iumsko mi5ljenje uvjeie kantbnalnog ministarstva nadle2nog za poslove
i
poljoprivrede i Sumarsivai uz doOitat< (kako je predvicleno u st.2. c|.6. ovoga Pri.ledloga) da
u slubalu kada to kantonalno ministarstvo misljenje i uviete ne izda u roku od tri mjeseca
r*
nakon sto su isti zatrazeni smatrat ee se da na prijedlog odluke opcinskog ili gradskog
vlje6a o odredivanju granica obuhvata grailevnog iemtl-ista nema 'primjed"bi. dbradivad
smatra da ce ovakva odredba s jedne strane pojadati disciplinu, smanjiti mogucnost
arbitrarnog djelovanja i nepotrebno odugovladenje u procesu donosenja odluke kolom
op6insko ili gradsko vijede odreciuje granice obuhvata gradevnog zemljiita, a s druge
strane povecati transparentnost cjelokupnog procesa i utvrditi obvezu tijelima javne vlasti
nadleinim u oblasti gradevnog, poljoprivrednog i Sumskog zemljiita da se medusobno
informiraju i konzultiraju.
osobito va2nim obradivad smatra naglasiti nuznost integralnog pristupa planiranju i
kori5tenju prostora kao osnovnog drustvenog resursa, zbog dega inije prihvadena ranrja
primjedba predstavnika Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede isumarstva,
da se "svatko treba dr2ati svoga" dijela prostora, Sto je pristup koji obradivad smatra
pogre5nim i posebno lo5im kada je u pitanju "sudbina" poljoprivrednog i Sumskog zemljiSta
na podrudju cijele BiH. Zato ijeste ocjena obradivada da jedna ovakva odredba, kojom se
utvrduje obveza ukljudenja ipotpunog informiranja kantonalnih ministarstava nadleZnih u
i
oblasti poljoprivrednog Sumskog zemlji5ta u proces utvrdivanja granica obuhvata
graclevnog zemljiSta predstavlja optimum kada je rije6 o procesu donoienja odluke o
odretlivanju grailevnog zemljiSta koje je prethodno koriSteno kao poljoprivredno ili Sumsko.

. Federalno ministarstvo pravde svojim aktom, broj: 03-02-6-173124 od 19.01 .2024.

godine, dalo je mi5ljenje na Nacrt zakona o graclevnom zemlji5tu u Federaciji BiH.
Ovo ministarstvo je istaklo da u okviru svojih ovlasti nema primjedbi na predloZene
odredbe ovoga zakonskog Nacrta, budu6i je obrailivad prihvatio raniju primjedbu na
regulatorni sadr2aj u d|.4. st.4., gdje je bilo predvideno da se protiv akta op6inskog
ili gradskog vijeda u primjeni ovoga zakona moie pokrenuti upravni spor, kao
sredstvo zaStite prava nezadovoljne stranke, te u tekst ovoga Nacrta ugradio
odredbu kojom se nezadovoljnoj strani ostavlja mogu6nost da akt predstavnidkog
tijela jedinice lokalne samouprave spori pred nadle2nim sudom u parni6nom
postupku.

Gradanima i drugim subjektima mora biti osigurano pravo na efikasan pravni lijek protiv
odluka tijela javne vlasti kojima se zadire u njihova prava ili pravne interese spram
nekretnina, a kako su ovdje u pitanju odluke opcinskog ili gradskog vijeia, dakle akti
predstavnidkog tijela vlasti, preispitivanje zakonitosti takvih odluka mogu6e je samo pred
nadleZnim sudom, u sporu pune sudske jurisdikcije, pa je u konadnici tako i predlo2eno.

Federalno ministarstvo financija svojim aktom, broj: 06-02-4-400124 od 12.02.2024.

godine, dalo je mi5ljenje koje ne sadrZi primjedbe i sugestije na dostavljeni Nacrt
zakona o graClevnom zemljiStu u Federaciji BiH. Ovo ministarstvo konstatira da je
obradivad uz Nacrt zakona priloZio Obrazac izjave o fiskalnoj procjeni, IFP-NE, gdje
se utvriluje da za realizac4u zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva iz
Proraduna Federacije BiH.

VII - FINANCIJSKA SREDSTVA

Za provodenje ovoga zakona nije potrebno osigurati namjenska financijska sredstva iz

Proraduna Federacije BiH.

79
 BOSNA I }IERCECOVINA BOSNIA ANn rmR,ZEGilVt].1A
TEDBRACIJA BOSNE I IMRCEOOVINE SEDERATI(N 0S B0$NttA A],ID HSRIL{i0V
Feilerulua upruvfi ut geodetske NA
i Fedcral *lrrrtnistration lor Veoiluic awl
i wovi nsk*prav ne p a s love
Real Property lffatrs
SARAJEYO 8A RA IE YO
Harndde Krc{sdjakoviaa br. 96 wumr.gu.com.ba e_malti upravs{g)fgu.com. ba

Sarajevo, A7 JZ.}AZI. godine

ZA?ISNIK
sa dodatne seslle u okviru jayne raspravo o Nacrtu
zakona o gradeyin$kom
zemlji6tu u Federacfii BiH

Dodatna sesija odriava se dana , 07.12.2A23. godine, u sali za sastanke Federalne

uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove, sarajevo, ul. Hamdi;e
Kreievljakovi6a 96,- y
:!Eq! sa Zakrjuikom vtad'e Fedeiacije alsne i iercegovine,
V.broj: 1867123 od 1S.11"2023. godinl.

Dodatna sesija zapodinje u 10:00h.

Dodatna sesija se snima u audio formatu.

Dnevni red:

1. lgzdravne rijedi i uvodne napomene - Goran Brkie, moderator

.
obradovic, direktor
i Zeljko
Federarne uprave za geodetske i imovinsko-pi.rin*
poslove;
2' Dodatna sgsija - diskusija o Nacrtu zakona o gradevinskom zemljistu
Federacije BiH;

Prisutni:

' zeljko obradoviC - Federalna uprava za geodetske iimovinsko-pravne

poslove,
direktor;
' Goran Brkii - Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
moderator;
I -
Zlatan Bajramovii Federalna uprava za geodetske imovinsko-pravne i E-
poslove, zapisni0ar;
. Aida Kurbegovid - Savez opdina i gradova FBiH;
. Mirzeta Ali6 Topolovid - Vlada Zupanije posavske;
r Almina Pilav - pravobranila5tvo BiH;
. Tea Mmjavac Brki6 - pravobranila$tvo BiH;
o Meliha Povlakic - pravni fakurtet univerziteta u sarajevu;
. Jakov Duji6 - Federalno pravobranila3tvo;
r Suvad Murto - Federalno pravobranila5fuo;
. Meliha Halilagid - Pravobranila*tvo Opdine Hadiiii;

dlrollora:
0331 586{79, 586-{i78; Sektor za premler 033r/S8M6g,
poslove: 0331586-061, 596-066; Sekror :a geolntormatlku: 586-059:
033/58&060. 58&065;
Fisamlca: 039586{62;
Pozdrayne rije[l i uvodne napomene
podgtna sesija ie otvorena pozdravnim rijeiima i uvodnim izlaganjem g. Gorana
Brkida kojije pozdravio sve prisutne i zahvalio im na odazivu za u6e6ce. 0 uvodu je
nagla$*no da se radi o Nacrtu eakona o gradevinskom zemljistu u Federaciji BiH kiji
je kao prijedlog povu6en iz parlamentarne procedure, a radi se o takvom zakonskom
prijedlogu, a koji se slobodno moie naarati projektom koji treba da ponudi takav
normativni okvir koji ce zna6iti formalno i' pranti*no ubaglaiavanj'e propisa o
gradevinskom zemlji$tu sa Zakonom o stvarnim pravima, a u skladu sa onim Sto
zahtjeva sada5nji druitveni i ekonomski okvir, posebno u okviru razvoja urbanih
sredina, pogotovo 3to va2ece zakonsko rjesenje datira joS iz 2005. godine i to u
izvomirn tekstu, a doneieno je od strane tada$njeg Visokog predstavnika u BiH.

Rijei preuzima g. Zeljko Obradovi6, koji takoder srdaeno pozdravlja i iskazuje

dobrodo$licu svim prisutnima u sali. lznosi retrospektivu desavanja u protekle tri
godine i napominje da je na predzadnjoj sjednici Vlade Federacije BiH raspravljano je
o odredenim zakonskim prijedlozima koja su povudena iz parlamentarne procedure, a
medu kojima je i noviZakon o gradevinskom aemlji$tu, gdje je zakl.iudeno da se izvr5e
odredene dodatne konsultacije sa akademskom zajednicom, odredenim institucijama,
Savezom op6ina i gradova FBiH itd. pred ponovnu proceduru, odnosno ponovno
slanje ovog zakona u formi Nac(a prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. G.
Obradovic dalje ittite da smatra da je prethodno provedena javna rasprava hila
kvalitetna, a da je sam zakon prebitan, te je ovim putem izrazio Zaljenje zbog
povladenja ovog zakonskog okvira na Padamentu FBIH, jer se njime izvr$avaju i
obaveze u skladu sa Zakonom o sfuarnim pravima.

Dodatna sesija - diskusija

G. Brkid poziva prisutne da potne diskusija o meritumu, te rije6 daje gdi. Melihi
Povlakid. Gda Povlaki6 pozdravlja prisutne, te takoder smatra da je javna rasprava o
Nacrtu ovog zakona provedena izuzetno kvalitetno i ozbiljno. Navodi da je u proteklom
p€riodu bila angaiirana putem Saveza optina i gradova FtsiH, te da su davani
odredene primjedbe i sugestije, od kojih su neke bile uvaiene, a neke nisu, ali da je
generalno izuzetno zadovoljna prethodno odradenim u
pripremi ovog novog
zakon*kog rje$enja. Ono $to izuzetno podvlaCi kao bitno, odncsno ako postoji ijedan
razlog za donoSenje ovog zakona, to je onda zbog 6lana 4. Nacrta, kojije sam po sebi
prevalan, jer rje$ava odredene neusaglaSenosti koje trenutno postoje u pogledu
gradevinskog zemljiSta i pozicije Ustavnog suda, PravobranilaStva BiH, Visokog
predstavnika u BiH, kao ekstrernnih stavova politike. MiSljenja je da je Visoki
predstavnik u BiH izvr5io ,nacionalizaciju' poljoprivrednog zemlji5ta, a da se to isto
poku5alo i sa gradevinskim zemlji*tem, Sto je donekle i funkcionisalo do dono$enja
Zakona o s&arnim pravima. Nagla$ava da Nacrt zakona o gradevinskorn zemlji5tu u
Federaciji BiH ksnadno uvodi red, a 6lan 4. vadi gradevinsko zemlii$te iz takoreCi
,ralja" nepravedno shvadenog drlavnog vlasniStva, pogotovo imajudi u vidu da je u
enitetu Republika Srpska ovo pitanje sredeno. $pominje potom koncept tzv, i
,privatizacije" gradevinskog zemlji5ta, gdje doeta toga ostaje u nadletrncsti opdina, u
odnosu na trenutnu situaciju gdje o opcinskim pracelama odlureuje Vijece ministara,
iako po vaZedem zakonu nema tu ingerenciju, 5to je kontraproduktivno za lokalnu
samoupravu. Podcrtava kao izrazito dobrirn Bto se ovim Nacrtom uvela moguenost

Sektorea lutrrt rnokrotnlnr: 033/ 586-079.586{78; Ssktorze prcmter. 033586-069,58&059,

Sektor za lmovlna*o.pravne poslove: 033/586-061, 586-086; SGktor z. geolnfonnatllu: 03V58$S80, 58&065;
ttL.rfrh.. nilr4gAJlcr'
ukidanja statusa javnog dobra, te se potom osvrde na jedan od primjera u gradskim
sredinama gdje prostorno-planskom dokumentacijorn predvidteno gradevinsko
zernlji5te, a po starom katastru/premjeru upisano poljoprivredno zemljiSte i problerne
sa moguino5iu pretvaranja pol.ioprivrednog zemlji$ta u gradevinsko u odnosu na
stavove Ureda Visokog predstavnika u BiH gdje bito bilo protivno zakonu, a Sto opet
u konadnici dovodi do toga da se u gradovima blokiraju odre$ene stvari, odnosno
projekti zbog dinjenice upisa nekretnine po starom katastru i upitnosti dobijanja
dozvola za pretvorbu.

G. Brki6 se zahvalio gdli- Povlakid i pozvao gdu. Aidu Kurbegovic iz Saveza opcina i
gradava FBIH, koja je ovom prilikom, obzirom je za nju ova materija novina, te da
ranije nije uiestvovala u raspravama u pogledu ovog Nacrta zakona, zamolila da se
saEeka gda Meliha HalilagiC, koja je od ranije bila ukljudena u javne rasprave i diskusije
\iezanCI za novi zakon o gradavinskom zemlju5tu, te da ce naknadno dostaviti svoje
mi5ljenje, ali navodi raniji stav Saveza opcina i gradova FBIH gdje podriavaju Nacrt
zakona o gradevinskom zemlji5tu u FBiH, ali da *u dali pisani prijedlog odnosno stav
Saveza da se u prijelaznim i zavr3nim odredbama Nacrta doda clan vezano pitanja
upisa zemlji$ta na javna preduzeia, kao i raspolaganje gradevinskirn zemlji&tem od
strane odredenih javnih preduzeCa koja nezakonito koriste zemlji5te, pogotovo
$umsko zemlji$te, na u5trb lokalnih zajednica ipritom se bogate.

G. Brki6 se zahvalio gdi. Kurbegovii na izlaganju, medutim iznosi stav Uprave kao
obradivaea i smatra, iako razumije poziciju, to pitanje izlazi iz okvira onoga *to treba
da reguli5e ovaj Nacrt zakona, kao i da bi takva odredba bila kontraproduktivna, te bi
ista odredbe dlanka 4. totalno,rarvalila", pogotovo *to trenutno uop$te nemamc niti
zakonski regulisano pitanje pretvorbe Sumskog u poljoprivredno zemlji$te.

Rijed uzima gda. Almina Pilav, koja navodi da Pravobranila3tvo BiH trenutno ima
otprilike 1300 predrneta koji se tifu driavne imovine, a kada je u pitanju ova
problematika o kojoj su prethodnici govorili, imaju jako puno upita odnosno zahtjeva
za davanje mi$ljenja o promjenama namjene Sumskog ili poljoprivrednog zemlji5ta u
gradevinsko zemljiEte, te da Pravobranilaitvo BiH o tome ima jasan stav i protivi se
takvoj pretvorbi, Sto potpada pod zabranu raspolaganja, Sto opet korespondira sa
*tavcm Ureda Visokog predstavnika u BiH, te predlaie da Vlada Federaci,ie reguli$e
takve vrste promjena namjeni.

G.Brkii na to sve dodaje da Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne

poslcve, kao odgovorna in*itutcija i5la sa ovakvim prijedlog zakonskog rjeienja
c'rjeneci da jednostavno nije racionalno 0ekati da se na driavnom nivou razrije5i status
driavne irnovine, koja je jedno $ire geopolitiCko pitanje.

6. Obradovii smatra da ovim zakonskirn rjeienjern trebamo otvoriti vrata stranim

investicijama, te poziva gdu Povlakid da kao osoba od autoriteta iz akademske
zajednice dode na parlament kada se ovaj zakon ponovo nade na dnevnom redu
sjednice, jer su veliki problemi na terenu zbog pogreinih upisa zbog trenutne
zakonske regulative i predlaie bolju i kvalitetniju komunikaciju izmeilu institucija.

Za rijee se potom javlja gda. Meliha Halilagi6, koja se u meduvremenu pridruiila

sjednici dodatne sesije, koja u uvodu pozdravlja sve prisutne, te navodi da nastupa
ispred Saveza opdina i gradova, te kao Pravobranilac Opdine HadXci. Takoder istide

3
Urod dlroktora: 033/201-784, lax:033/58&056; Ekonqrrkl poslwl: 033/584-058;
SaKor ra katastar nekr€tnlna: 033/ 586-079, 586-078; Ssktor za premler: 0331586469, 58S059;
$6ktorra lmovlfisko-pravnr poslovo: 033/58&061, 586-06S; Ssktoreageolnfonnatlku:0395864S0,5BB4s5;
Dl.5r.l^r' n':1/(nA-n^r'
I

problematiku sa k+iom se suo[avaju lokalne zajednice gdje su veliki kompleksi

gradevinskog zemlji5ta upisani na javna preduzeda za go*podarenje sunnama, a
uglavnom se radio kantonalnim preduzedima. Smatra da bistupanjem na snagu ovog
zakonskog rje$enja opfine automatski izgubile to gradevinsko zemlji$te, koje u ovom
trenutku pripada op6inama. Navodi da su neke pdmjedhe Saveza uvatene, a neke
nisu, pa je interesuje stav ostalih u6esnika ove dodatne sesije o tim primjedbama, a
pogotovo stav gde. Melihe Povlakid, jer se radi o ozbiljnom pitanju, pogotovo $to su,
po njenom mi5ljenju, ogromne povriine zemlji5ta upisane kao Sumske povrSine, a u
sfuarnosti to nisu.

G. Brkif potom nakratko uzima rijet i istite miSljenje da bi dio onoga Sto je izneseno
u primjedbama Saveza op6ina i gradova FB|H bili spremni dati izjainjenje o tom
prijedlogu, ali da svakako 2elida euje stav Pravobranila$tva BiH u vezitog pitanja.

Gda. Pilav uzima rije6 i ponovo podcrtava stav Pravobranila,Stva BiH da su $ume
drlavno zemljiSte i njima raspolaZe driava,

Za rijei se javlja i gda. Tea Mrnjavac Brki6, koja navodi da Pravobranilaitvo BiH
trenutno ima najrnanje 100 predmeta kojisu dostav$eni iz zk. ureda suda u Sarajevu,
gdje je sva driavna Suma na odredenim podrudjima Kantona Sarajevo uknjiiena na
*umarije i postavlja pitanje na temelju dega se vr*e takvi upisi, ozbirom da ie $uma
driavna i pod zabranom raspolaganja. Takoder smatra da je jako bitno odrediti koliki
je to obuhvat kojim bijedinice lokalne samouprave, dakle opdine i gradovi upravljali i
kojije to obuhvat koji bi mogao na ovaj naein raznim vrstama prenamjena biti pretvoren
u gradevinsko zemlji*te, obzirorn da sad na terenu postoji kao jedan od manevara
op6ina i gradova da se Sumsko i poljoprivredno zemlji$te upravo prenamjenom u
gradevinska zemlji5te, kao jedan od na6ina zaobilaZenja Zakona o zabrani
raspolaganja drtavnom imovinom, dalje prodaje idaje u koncesiju bez ikakvog znanja
i saglasnosti driavnih organa, te da bi novim zakonskim rje3enjem trebalo na neki
natin ograniEiti opeine i gradove da definiSu obuhvat gradevinskog zemlii5ta.

G. Obradovit se iznova uklju0uje u diskusiju i smatra da ovim ulazimo u oblast

prostornog planiranja, a iinjenica je da Federacija BiH na2alost nema prostorni plan i
da se o tome vode polemike, da nema u tom pogledu nikakve strategije, a kantoni i
lokalne zajednice donose prostorno-plansku dokumentaciju 6isto iz formalnih razloga,
te da bi najbolje bilo da i Federacija BiH ima svoj prostorni plan, kao rarvojni i struini
akt, a ne kao politidki akt i koji 6e definisati kojije to obuhvat gradevinskog zemlji5ta.

Za se zatim javlja gda. Mirzeta Alii Topolovid koja iznosi probleme sa kojima se
rijeb,
eusrife u svojoj ionatnol zajednici, odnosno Zupaniji Posav*koj, pa $e opet referise
na problem uni5tavanja poljiprivrednog i Sumskog zemlji6ta. lstiie nezadovoljstvo
Bro3tornim planiranjem na nivou kantona, koje opet odobrava Federalno ministarstvo
za poljoprivredu, gdje onda dolazi do problema, gdje se kantoni na vrlo sofisticiran
nadin prosiruju i upitno prenamjenu pcljoprivrednog zemlji5ta, te dalazi sS do toga da
viSe nemamo poljiprivredno zemlji3te. lstiEe einjenicu da Posavska Zupanija vei
*etvrtu godinu nema prostorni plan, jer nemaju gdje da se iire, obzirom da je sve
poljoprivredno zemljitte prve i druge klase, te se dolazi do apourdnih situacija da se
i
gradi na vodnom dobru navodi primjere gradnje magistralnih autocesta, te i
poduzetnifikih zona. Na kraju izlaganja izraZava sumnju da elan 4. etav (4) nije u

Selrtor
.*

potpunosti jasan, odnosno kako Ce se isti realizirati i provesti, te da li je dovoljno

precizan.

G. Brkic se referira na ono 3to je iznijela gda. Ali6 Topolovid i navodi da je stav (4)
integriran prema zahtjevu jednog od klju6nih koalicijskih partnera u bivBem sazivu
Vlade Federacije Bil''|, mada izratava razumijevanje u veai tih sumnji vezanih za ovaj
stav, te da konkretan stav predstavlja svojevrstan osigura6 Federacije i kantona, u
svrhu da se njime, kao i kroz sam tekst novog zakona, mogu zaStititi osnovni
infrastrukturni projekti, kao 5to je Koridor Vc, a s Cime se sla2e i g. Obradovid.

Rije6 ponovo uzima gda. Halilagii sa konstatacijom da je na neki naiin ilan 4. stav
(4i u koliziji sa odredenim odredbama u tekstu novog zakona, a u kontekstu lokalnih
zajednica sa malim budZetom.

Za komentar se ponovo javlja gda. Povlakii i iznova podcrtava vaZnost i bitnost 6lana
4. novog zakona o grailevinskom zernlji$tu.

G. Obradovic se nadovezuje na prethodna izlaganja, te smatra da nije dobro sada

mijenjati tekst i suStinu zakona i da je najbolje da se ide u dalju proceduru, a da se
arRandmanski rije6e eventualna sporna pitanja, ali da se ne dira su$tina ovog teksta
zakona, no da se svakako ostavijoi nekotiko dana za razmi5ljanje.

Zbog ranije preuzetih obaveza, predstavnice Pravobranilaitva BiH, gde. Pilav i

Mmjavac Brki6, napuitaju dodatnu sesiju, navode da ie uvijek biti ,brana" u za$titi
driavnih interesa, kao da 6e se i pisanim putem oeitovati na predloZeni tekst novog
zakona.

Gda. Halilagid se ponovo javlja za rije$, te i dalje izraiava odredene sumnje u Slan 4.
teksta novog zakona, a u kontekstu Suma igradevinskom zemljiSta i ranijih upisa, te
navodi primjere svoje lokalne zajednice gdje se vode parnice u vezi tih pitania.

Na to komentar daje g. Brkic sa stavorn da se novim aakonom nikako ne rnogu

rje6avati parnice.

Ponovo se za rijed javlja g$a. Halilagid i navodi da u principu daje uslovnu podr$ku
novom zakonu ali ako se u prijelazne i zavr3ne odredbe uvedu primjedbe $aveza
opdina igradova FBiH.

G. Obradovic i g. Brkic potom irnose prijedlog da se ostavi rok od 5 dana za davanje

eventualnih prirnjedbi u pisanoj formi.

G. Brki6 poziva zatim i predstavnike Federalnog pravobranila$tva u vezi njihovog

mi3ljenja, a koji kaZu da su trenutno bez stava u vezi novog zakona o gradlevinskom
zemlii5tu, jer jo3 uvijek nisu pregledali tekst Nacrt, te da ce eventualno naknadno dati
svoje miiljenje. Takoder istiCu probleme iz svoje prakse, gdje se javljaju sliini problemi
upisa i titulara.

Gda. Ali6 Topolovii ponovo uzima rijei i kaie da zakon, kada se usvoji, treba da
ostane federalni zakon, a nikako da se spuita na nivo kantona.

5
poslovl:
gcktor za f8ts-059;
Soktor ze lmovinsko-pravne poSlove: 033/586-061, 586-066; Sektor aa 033U58Gtm0. 586-085:
lll**rnhr. nllrqAA-fiA?'
G- Brki6 uzima ponovo riiet, te navodi da su u proteklom periodu sviretevantnifaktori
bili obaviieiteni o ovom tekstu novog zakona o gradevinskom zemljistu u Federaciji
BiH,. da Federacija BfH ka-o jedinstven ekonomski prostor oblast gradevinskog
zemlji5ta treba da bude rije5ena jednim propisom, kako to proizilazi-iz Zakona o
stvarnim pravima, te bi se time ojaieo i integritet procesa pro$irenja obuhvata i
prenarnjene zemlji$ta, a da se $pome situacije iz ove oblasti u lokalnim zajednicama
trebaju rjeSavati pojedinaeno putem pamica. Naglaiava da nema raztoga za velike
promjene u tekstu samog zakona, a bilo kakv* rupe u ovoj oblasti samo ostavljaju
prostor za dalje manipulacije.

Na kraju izlagania, G. Brki6 se jo* jednom zahvalio syirn uiesnicima dodatne sesije ur
okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o gradevinskom zemlju5tu, te time zaklju6uje
dodatnu sesiju.

Dodatna sesija zavr5ena je u 12:30h.

tcar:
I

Zlatan dipl.iur. Goran iur

Prilog: Evidencija prisutnosti

6
Ured dlr6lfor.:0331201-784, far033l/586{56; Ekonom*}l poglovi: 03V58&O58;
SeKor z. l<atert r no*retnlna: 033/ 586-079, 58&{78: Soktor e, pmmror 033/58ffiS, 586-059;
Sa*torer imovlilt*o-prrvna porloyol o*T,3nl;ffffi**fr ze g*olnformatiku: 03U5&6-060, 586-06s;
 BOSNAI HERCEOOVINA BOSNIA AND }IERZEG OVINA
FEDERACUA BOSNE I HERCEGOYINE FEDERATION OF BOSN1A AND HERZESOVINA
Filleralna nprwfi za geoda*k* i Fsilsrnt Adrflintstration far Geofutk and
imovinsk*pravne poslove Real Property Alfoirs
SARAIEYO SARAJEVO
Haffdiiexregariatolri&96' vrnvr.&u'orn'ba e'malllnprava@fgu.com.ba

$arajovo, 07 .12.2023. godine

NACRT ZAKONA O GRADEVIHSKOM ZEML'ISTU U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE - JAVNA RASPRAVA

EVIDENCIJA PRISUTNOSTI I

Na dodatnoj sesiji u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o gradevinskom zemlii$tu

u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja se odriava u sali za sastanke Federalne uprave za
geodelske i imovinsko-pravne poslove u $arajavu, ul. Hamd$e Kre$evljakovica br. S6, dana
07.12.2A23. godine, biljeii se s I j e d e 6 a

Evidenclja odziva na aesiju

Red Organizacijal Vlastorudni potpis

lme i prezime lnstituciia
broi
1 Qdndxrur fucrpi> -*ffM/fjl
2. Wa/ $lJfi,fr\frfrcl fua/pr
gN16a oQi tvh \
3"
ht>w (uv-y€4cu\ t *v[..re?ut'.r.rk Tb,$q\ l{,rjffi*ffi
4. nlrtrrTq Hic' Waolrt, fef,t-| 5aO8i,6 fuWg !
5.
% Un*rr'\**-. -t' ?^r)\*,*,\p o.Q'io &fig,t*
b.
L

N9\
7 FtLAk(/' ft€r-w W*o'*W:: r-N (&,-.
I
I
fr;qo* fhl)-trg ,Yr4
D l'
kr.,\" 5*rrc'cl \ &""di"il
10.
%yui 6/rcrrtur{ a^
t (_2 Lq x={')
11

12
&{*L1."**tr1,t,n.nr W f
I
</.-
t/ /*/*1r
/, -^zrz I

13
/ ,:"{-$$W{fi|* {ti,{o
14.
"l I

Soktot ra 7A 033i58$069,
Sektor zs imovinsko-pravns poslovo: 033/586-061, $oktor za 033/586-060, 586-065;
Pisarnica:
 15.

16.

17

18.

19.

20.

21

22.

23.

24.

25.

26

27

28.

29.

30.

Ova evidencija predstavlja sastavn i dio Zapisn ika.

.,a
Zaoieni[ar:
y''?'a*72--<:
Zlatan Bajramovii

8ol*or zt lmovinr|(o.privne porlove: 7A

Plramlca:
I
IZJAVA O USKLAOENOSTI
1. Padaci o obradivacu propisa
Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove

2, NAZIV PTOPiSA: ZAKON O GRAOEVNOM ZEMLJISTU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - NACRT

LAW ON CONSTRUCTION LAND IN THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA * DRAFT

3. os
3.1. Odredbs Sporazuma Ne sadrii odredbu koja se odncsi
na normativni sadriai Nacrta.
0ciena isounienosti I
3.3. Razlozi za djelomiino ispunjavanje odnosno neispunjavanje obveze iz
navedene odredbe Sporazuma i rok u kojem je predvideno postizanje pune I
uskladenosti
4. \laza proplsa sa Programom integrlranla (

4.1. Pl za razdoblie I
4.2 Footavlie/ootooslavlie t
Rok za dono$enie oropisa I
4.4. Napomena I

5.1, Primarni izvori prava EU !

5.2. Sekundami izvori prava EU l

Stupanj uskladenosti sa sekundamim izvorima prava I

Razlozi nouskladenost /
q(
Rok za potpuno uskladivanie I
5.6, Ostali izvori prava EU
6. Ukollko ne postoje odgcvarajudi propisi EU sa kojlma je prtrabno irvrSitl uskladivanJe potrebno je to konstatirati Ne postoje odredbe izvora prava
EU-e s kojima bi se Nacrt zakona
rnogao uskladiti. Uredenje
imovinskih institr.rta u oblasti
gradevnog zernljiSta potpada pod
nacionalnu jurisdikciiu.
L u I
na Ne

L
 t\,
(D
xo
o
Ss
g7
9m
o.O {
gr
3'
fo
ao
o
3

! tD
o o
9.
tr- o
3
0)

N
t!

(,}
0,

N.'
 OBRA.ZAC IZJAVA O FISK"ALNOJ PROCJENI
Obrazac IFP HE

KOD NAZIV

3301

Odluka Strstegija
propila/akta
Drugl aktl Drugl aktl planlranla
Ur6dbt
Naziv proplsa/akta Nacrt Zakqna o gradevinskom zemljlStu u Bosne i Hercegovine

navedni Nacrt Zakona o gradevinsko zemlji5tu u Federaciji Bosne i Hercegovine nece uticati
na povecanje prora6una za 2024.godinu.

Mjesto I datum 0$-02-2a24

,.