Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ Olovo

Ekonomska tehnička škola

MATURSKI RAD

(TEMA RADA)

„EVIDENCIJA NABAVKE I PRODAJE TRGOVAČKE ROBE“

Učenik: Behlulović Mehmedalija, IV Mentor:

Prof. Gurda Sedad

Olovo, april/travanj 2023. godine

Sadržaj

1.UVOD....................................................................................................................................................1
2. POJAM I AKTIVNOSTI NABAVKE ROBE.....................................................................................2
2.1. POSLOVNA POLITIKA NABAVKE ROBE..............................................................................4
2.1.1. POZNAVANJE TRŽIŠTA NABAVKE................................................................................4
2.1.2. POZNAVANJE KVALITETA I ASORTIMANA.................................................................4
2.1.3. POZNAVANJE NABAVNE CIJENE...................................................................................5
2.1.4. IZBOR LOGISTIKE NABAVKE..........................................................................................5
2.1.5. ZALIHE MATERIJALA........................................................................................................5
2.2. SARADNJA NABAVNE SLUŽBE SA OSTALIM SLUŽBAMA U PREDUZEĆU.................6
3. EVIDENCIJA NABAVKE..................................................................................................................8
3.1. PRAVILNIK O EVIDENCIJI.......................................................................................................8
3.2. EVIDENCIJA DOBAVLJAČA....................................................................................................9
3.3. EVIDENCIJA ROBE..................................................................................................................10
3.4. EVIDENCIJA CIJENA...............................................................................................................10
3.5. EVIDENCIJA UGOVORA I PORUDŽBINA............................................................................11
3.6. EVIDENCIJA ROKOVA I PLAĆANJA....................................................................................11
4. KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE TRGOVAČKE ROBE...........................................................12
4.1. TRGOVAČKA ROBA................................................................................................................12
4.2. SPECIFIČNOSTI TRGOVAČKE DJELATNOSTI...................................................................12
4.3. VREDNOVANJE ZALIHA TRGOVAČKE ROBE...................................................................12
4.4. KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE PROCESA KOD TRGOVAČKE ROBE........................12
4.5. PROCES NABAVE TRGOVAČKE ROBE...............................................................................13
4.6. KNJIŽENJE PROCESA NABAVE ROBE ................................................................................13
4.7. USKLADIŠTENJE TRGOVAČKE ROBE................................................................................13
4.8. KNJIŽENJE USKLADIŠTENJA ROBE PO TROŠKU NABAVKE.........................................13
4.9. KNJIŽENJE USKLADIŠTENJA ROBE PO PRODAJNOJ CIJENI.........................................14
4.10. PRODAJA ROBE......................................................................................................................14
4.11. ROBA U PRODAVAONICI (MALOPRODAJI).....................................................................15
4.12. KNJIŽENJE PRENOSA ROBE SA SKLADIŠTA U PRODAVAONICU..............................15
4.13. KNJIŽENJE NABAVE ROBE U PRODAVAONICI..............................................................15
4.14. ROBA U KOMISIJSKOJ I KONSIGNACIJSKOJ PRODAJI.................................................15
4.15. ROBA U OBRADI I DORADI.................................................................................................15
4.16. INVENTURNE RAZLIKE U ROBI.........................................................................................16
 4.17. PRIMJER KNJIŽENJA KUPOVINE ROBE, USKLADIŠTENJA, PRENOSA ROBE U
PRODAVNICU I PRODAJA ROBE ................................................................................................17
5. PRODAJA TRGOVAČKE ROBE.....................................................................................................20
5.1. TRGOVINA NA VELIKO I MALO...........................................................................................20
5.2. TRANSPORT ROBE IZ SKLADIŠTA U PRODAVAONICU I OBRATNO...........................21
6. POSLOVNA KORESPODENCIJA...................................................................................................23
7. KNJIGOVODSTVO...........................................................................................................................26
8. PRIVREDNA MATEMATIKA.........................................................................................................28
9. FINANSIJSKA MATEMATIKA.......................................................................................................30
10. PRAKTIČNA NASTAVA...............................................................................................................32
11. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................34
12. LITERATURA.................................................................................................................................35
 1. UVOD

Trgovina predstavlja komercijalnu ponudu robe u zamjenu za novac ili drugu robu. Prava
trgovina postoji samo onda kada je u njoj uključena i treća osoba (trgovac), koja živi od tog
posredovanja između proizvođača i kupca. U današnjem savremenom dobu sa pravnog
gledišta između trgovinskih partnera sklapaju se ugovori, radije sigurnije trgovine, što u
konačnici proizvodi trgovinske odnose. Trgovina predstavlja složenu djelatnost koja se bavi
prodajom i kupovinom roba na tržištu, kao i veza između potrošača i proizvođača. Nabavka je
jedna od osnovnih poslovnih funkcija svakog preduzeća a posebno trgovinskog, od čijeg rada
u velikoj mjeri zavisi uspješnost poslovanja preduzeća. U operativnom smislu, nabavka
obuhvata organizaciju nabavke, istraživanje tržišta nabavke, planiranje nabavke, utvrđivanje
količine, naručivanje, praćenje izvršenja narudžbi, dopremu materijala odnosno roba,
primanje, kvalitativnu i kvantitativnu kontrolu robe i materijala, evidenciju, kontrolu i analizu
nabavke. U uskoj vezi s ovom funkcijom je i funkcija skladišnog poslovanja, koja obuhvata
svu djelatnost u vezi primanja, smještaja, čuvanja i izdavanja materijala iz skladišta, funkciju
analitičkog knjigovodstva vrijednosti zaliha materijala, kao i funkciju financijskog
knjigovodstva dobavljača. Već iz ovog djelimičnog nabrajanja vidljivo je da služba, zadužena
za obavljanje funkcije nabavke u okviru preduzeća, mora raspolagati tačnim, ažurnim i
pravovremenim podacima kako bi osigurala nesmetano izvršenje proizvodno-uslužnog
procesa s aspekta osiguranja sirovina i materijala. Nastupilo je doba nove ekonomije koju
karakterizuju globalne, strukturalne promjene podržane visokom tehnologijom i borbom za
talente. Proteklih godina, veliki broj preduzeća prihvatio je nova poslovno-informatička
rješenja u području nabavke, skladišnog poslovanja i upravljanja zalihama u trgovinskoj
djelatnosti. Nakon prve faze koja je omogućila stvaranje integrisanih poslovnih procesa,
uslijedio je drugi korak, „business to business“ poslovanje. Treća je faza elektronsko
poslovanje, a cilj jeste te globalne poslovne mreže povezati, odnosno stvaranje elektronske
zajednice na internetu koja će svim učesnicima u lancu (dobavljačima, kupcima,
zaposlenicima i poslovnim partnerima) omogućiti da se osjećaju kao dio jednog preduzeća.
 2. POJAM I AKTIVNOSTI NABAVKE ROBE

Nabavka se može definisati kao nabavljanje materijala ili usluga, odgovarajućeg kvaliteta iz
odgovarajućeg izvora, te njihova pravovremena dostava na odgovarajuće mjesto uz
odgovarajuću cijenu. Također, ona je i strateški element u profitabilnosti preduzeća i
povećanju vrijednosti. Osim klasičnih aktivnosti smanjenja troškova, nabavka koristi sve
naprednije tehnike kontrole troškova koji snažno podupiru međufunkcionalnu,
međuorganizacionu i međuregionalnu internu saradnju i konsolidaciju i podstiče jačanje
saradnje preduzeća sa svojim dobavljačima. Zadatak nabavne funkcije je da osigura
neprekidno snadbijevanje preduzeća potrebnim predmetima rada i sredstvima za rad (u
proizvodnim preduzećima), odnosno robom za dalju prodaju (u trgovačkim preduzećima).

Najvažniji poslovi nabavne funkcije su:

 priprema nabavke (istraživanje nabavnog tržišta i planiranje nabavki),

 izvršenje nabavke (ispitivanje zahtjeva, prikupljanje ponuda, naručivanje, kontrola
rokova isporuke, likvidacija računa),
 prijem pošiljki (kontrola količine i kvaliteta prispjelih roba i drugih materijalnih
resursa).

Nabavka je dio ekonomike preduzeća koji proučava racionalno korištenje resursa u području
djelatnosti snadbijevanja preduzeća potrebnim materijalnim resursima odnosno robom.
Ekonomska uspješnost nabavke ocjenjuje se, prije svega, odnosom ostvarenih učinaka i
ukupnih troškova nabavke, kao i na temelju drugih ljudskih i materijalnih resursa koji utiču na
proizvodnost, ekonomičnost i rentabilnost nabavne funkcije. Dobro organizovana i pravilno
evidentirana nabavka direktno utiče na troškove u trgovinskom preduzeću. A sami troškovi su
od suštinske važnosti za uspjeh i opstanak preduzeća.

Troškovi koji direktno zavise od djelatnosti nabavke su:

 kupovne vrijednosti nabavljenih resursa (robe)

 troškovi transporta,
 troškovi osiguranja,
 troškovi manipulacija u prevozu, (utovara, istovara, pretovara), i
 troškovi prijema (ispitivanja količine i kvaliteta pristiglih resursa).
S obzirom da troškovi direktno utiču na dobit u preduzeću jasno je da onda nabavka utiče na
samu dobit u preduzeću, što nam ukazuje važnost nabavke za uspješno poslovanje.

Neki od doprinosa nabavke za sticanje dobiti u preduzeću jesu:

 Dobit se može povećati (pronalaženjem povoljnijih dobavljača, jeftinijih sirovina,...)

 Najveći izvor uštede leži u područjima najvećih troškova.
 Za najveći broj preduzeća najveće troškove predstavljaju troškovi plata zaposlenih i
troškovi nabavke.
 Uz sve ostale nepromijenjene uslove jedan euro uštede na nabavki je jedan euro više
profita.

Aktivnosti procesa nabavke obuhvataju veći broj aktivnosti:

- Identifikovanje potreba,
- Identifikovanje dobavljača,
- Studije tržišta,
- Pregovaranje,
- Analize predoga,
- Izbor dobavljača,
- Izdavanje naredbe o narudžbi,
- Ugovaranje nabavki,
- Upravljanje kvalitetom nabavke,
- Izvještaji o nabavci

S obzirom da nabavka predstavlja segment poslovanja u kojem upravlja materijalnim

vrijednostima, potrebno je njezine poslove i zadatke ekvivalentno planirati. Kvalitetno je
planiranje moguće ako se najprije izvrši analiza nabavke, zatim sprovede istraživanje tržišta,
ali na temelju i u okviru određene strategije. Analiza podrazumijeva utvrđivanje kvaliteta,
obima, asortimana i strukture materijala, kao i cijene. Istraživanje tržišta odnosi se na
definisanje tržišnog segmenta i mjesta preduzeća u njemu. Strateški se ciljevi svode na
koeficijent obrta, zalihe, izvore sredstava, finansiranje i kadrove.
2.1. POSLOVNA POLITIKA NABAVKE ROBE

Poslovna politika nabavke predstavlja skup principa i mjera za ostvarivanje utvrđenih planova
nabavki. Politika nabavke je integralni dio poslovne politike preduzeća, usmjerena ka
osnovnom cilju preduzeća. Da bi se ostvarila utvrđena politika nabavke, unutrašnja
organizacija mora biti dobro postavljena.

Da bi se uspješno rješavali osnovni zadaci nabavke i ostvarivala definisana politika nabavke,

potrebno je:

- Poznavanje tržišta nabavke

- Poznavanje kvaliteta i asortimana
- Poznavanje nabavne cijene
- Izbor logistike nabavke
- Zalihe materijala
- Politika kadrova u nabavci

2.1.1. POZNAVANJE TRŽIŠTA NABAVKE

Poznavanje tržišta nabavke je veoma bitno. U prvom planu zato što smanjuje troškove
nabavke (jer poznajemo cijene svih dobavljača), i zato što smanjuje rizike (poznajemo kvalitet
robe i rokove isporuke). Istraživanje tržišta predstavlja jedan od osnovnih i najsloženijih
zadataka nabavke. Svi eventualni poremećaji na tržištu nabavke se odmah manifestuju na
samu nabavku tako da je neophodno biti oprezan. Teorijski, najbolja varijanta za nabavku je:
kvalitetan materijal odnosno roba koja je u isto vrijeme jeftina, koja se može brzo nabaviti,
mada je to u praksi teško ostvarivo. Kod nabavke se mora voditi računa o asortimanu – ne
smiju se gomilati nekonkurentne zalihe jer će blokirati finansijska sredstva. Nabavka mora
biti efikasna – usaglašena sa ritmom prodaje.

2.1.2. POZNAVANJE KVALITETA I ASORTIMANA

Poznavanje kvaliteta i asortimana je neophodno da bi se nabavila kvalitetna roba. Postoje

mjere zaštite od robe nedovoljnog kvaliteta:
 1. Pravne mjere – precizno definisan kvalitet u ugovoru i sankcije za slučaj njegovog
kašnjenja
2. Organizacione mjere :
- Reklamacije dobavljaču na kvalitet
- Pomoć dobavljaču u vezi sa kontrolom robe koja se koristi u prodaji
- Produžavanje roka isporuke u cilju ostvarivanja boljeg kvaliteta robe
- Pomoć dobavljaču u pronalaženju povoljnih izvora nabavke

2.1.3. POZNAVANJE NABAVNE CIJENE

Poznavanje nabavne cijene određuje uspješnost nabavke jer cijena predstavlja količinu novca
koja se mora platiti pri kupovini neke robe. Da bi nabavna služba nabavila neku robu treba da
zna koja je cijena najniža (cijena po kojoj može da se kupi roba zadovoljavajućeg kvaliteta),
gdje se može kupiti, i za koje vrijeme se može realizovati nabavka.

2.1.4. IZBOR LOGISTIKE NABAVKE

Izbor logistike nabavke podrazumijeva izbor optimalnog dobavljača, optimalnih kanala,

puteva i oblika nabavki. Ukoliko se neka od aktivnosti u ukupnom procesu logistike nabavke
ne izvrši na predviđen način ili u predviđeno vrijeme mogu se desiti mnogi konflikti koji se
manifestuju kroz: zakašnjenje u isporuci, gubljenje u kvalitetu materijala, gubitke u prodaji
odnosno proizvodnji, povećanje troškova logistike.

2.1.5. ZALIHE MATERIJALA

Zalihe su sve rezerve koje kompanija treba da da ima radi premošćavanja mogućih problema
u poslovanju, zatim roba koja se nalazi u skladištima firme, faktor regulacije povećane
ponude ili smanjenog obima robe na tržištu. Faktori ograničenja vremena zadržavanja
materijala i gotovih proizvoda na zalihama su:

- Česte promjene tehnologije (zastarijevanja proizvoda )

- Pojava novih proizvoda
- Rok trajanja proizvoda (pretežno prehrambenih)
 - Visina angažovanih finansijskih sredstava
- Poremećaji na tržištu i prekidi u proizvodnji
- Platežno sposobna tražnja (kod finalnih proizvoda)

Velike zalihe vezuju kapital, zauzimaju prostor, traže ulaganja u održavanje, „moralno
zastarijevaju“, gube na kvalitetu. Male zalihe mogu prouzrokovati da se tražnji za proizvodom
ne može udovoljiti zbog nedovoljne količine zaliha. Zalihe se moraju dnevno pratiti (a nekad i
češće) i njima se mora racionalno upravljati.

Vrsta i veličina zaliha određuju koji metod ili koja kombinacija metoda racionalnog
upravljanja zalihama će se primijeniti u konkretnom slučaju. Nabavka i prodaja upravljaju
zalihama: nabavka ih povećava, a prodaja ih smanjuje.

2.2. SARADNJA NABAVNE SLUŽBE SA OSTALIM SLUŽBAMA U PREDUZEĆU

Nabavna služba ne može djelovati izolovano od drugih službi u preduzeću. Naprotiv, za njen
rad je neophodna stalna saradnja sa proizvodnim odnosno prodajnim sektorom, skladišnom
službom, sa finansijskom službom, sa marketing službom. Nabavna služba mora da usko
sarađuje sa službom prodaje. Nabavka i prodaja posluju sa istim resursima (novac i roba) ali
se nalaze na suprotnim krajevima reprodukcije. Da bi nabavna služba mogla nešto nabaviti,
prodajna joj mora dati signal „šta“. Osnovne tačke saradnje ove dvije funkcije su:

- Konsultacije u vezi sa planom nabavke (da bi kupci prihvatili promjene na

proizvodima, nabavne cijene...)
- Saradnja u vezi sa reklamacijom (kvalitet materijala u gotovim proizvodima)
- Zalihe (koordinacija i zajedničko upravljanje tokom zaliha)

Što se tiče saradnje sa skladišnom službom veoma je bitno da nabavna služba ima sve
potrebne informacije o nivou zaliha pojedinih proizvoda kao i o rokovima upotrebe (ukoliko
se radi o prehrambenim proizvodima).

Planiranje nabavki se ne može izvršiti bez saradnje sa finansijskom službom u preduzeću.

Finansijska sredstva određuju nivo nabavke. Također se finansijska služba mora konsultovati
o načinu plaćanja. Ove dvije službe moraju zajednički voditi evidenciju o nabavci kao i
nivelaciju cijena zaliha. Također moraju voditi evidenciju o neizmirenim računima i
obavezama prema dobavljačima. Ove dvije službe zajedno sravnjuju stanje (popisano sa
knjigovodstvenim).

Marketing služba ima poseban uticaj na nabavnu. Naime marketing služba istražuje tržište,
identifikuje potrebe potrošača, kreira marketing mix (proizvod, cijena, promocija, kanali
prodaje). Tačnije marketing služba daje sugestije nabavnoj o traženim proizvodima, cijenama,
tržištu. S druge strane nabavna služba aktivno sarađuje sa marketing službom u kreiranju
marketing mixa, jer najbolje poznaje nabavno tržište i cijene po kojima se mogu naći pojedini
proizvodi i inputi. Kod proizvodnih preduzeća, nabavna služba blisko sarađuje i sa
proizvodnom službom, jer je u obavezi da nabavi kvalitetne inpute za proizvodnju po što
povoljnijim uslovima. Sva ova saradnja sa ostalim službama je praćena evidencijom
dokumenata u nabavci: fakturama, otpremnicama, ugovorima, ponudama, popisnim listama i
sl.
 3. EVIDENCIJA NABAVKE

U nabavnim službama preduzeća se vodi evidencija o nabavkama. Ta evidencija

podrazumijeva evidentiranje nizom različitih dokumenata koja se skladište i čuvaju. Ti
dokumenti predstavljaju podatke za reviziju, kontrolu i praćenje rezultata nabavke. Također
služe za planove, analize, izvještaje, za donošenje poslovnih odluka. Danas se za čuvanje i
obradu ovih relevantnih podataka koriste računari i savremena softverska rješenja odnosno
programi koji su povezani u odgovarajuće informacione sisteme.

U nabavci se obično vode evidencije o:

- Dobavljačima
- Materijalima, odnosno robi
- Nabavnim cijenama
- Porudžbinama i ugovorima
- Rokovima i načinima plaćanja

3.1. PRAVILNIK O EVIDENCIJI

Preduzeća i druga pravna lica i preduzetnici koji obavljaju promet robe ili vrše usluge
prometu robe, vode evidenciju o primljenoj i prodatoj, odnosno isporučenoj robi i izvršenim
uslugama u Knjizi evidencije prometa i usluga - obrascu koji je odštampan uz Pravilnik i čini
njegov sastavni dio ( Knjiga evidencije). Tačnije od strane države i je propisan poseban
Pravilnik koji određuje kako će se evidentirati nabavka.

Dakle, svako preduzeće treba da ima Knjigu evidencije. Ona služi da bi se služilo preduzeće
sa potrebnim informacijama, da bi knjigovodstvena služba mogla da knjiži na osnovu toga i
da bi nadležne inspekcije mogle da imaju uvid u poslovanje preduzeća.

Obveznik ovjerava Knjigu evidencije i numeriše stranice rednim brojevima prije unošenja
podataka. Ako se Knjiga evidencije vodi preko računara, odštampani listovi moraju biti
numerisani i ovjereni. Radi dostupnosti evidencije nadležnim kontrolnim organima, vrši se
dodatno odštampavanje podataka iz računara.

Isprava koja prati robu i na osnovu koje se vodi evidencija mora biti u originalu, potpisana od
strane odgovornog lica i ovjerena pečatom.
Otpremnica, faktura, dostavnica, prijemnica ili druga odgovarajuća isprava za robu obavezno
sadrži: naziv, sjedište i žiro-račun isporučioca robe odnosno prodavca, mjesto i adresu objekta
iz koga se roba otprema sa imenom i prezimenom i potpisom lica koje je izdalo robu, broj pod
kojim je isprava evidentirana u propisanoj evidenciji i datum izdavanja isprave, naziv i adresu
primaoca robe i potpis lica koje je robu primilo, naziv robe, količinu, cijenu po jedinici mjere,
ukupnu vrijednost robe i podatke o prevozniku robe.

3.2. EVIDENCIJA DOBAVLJAČA

Da bi u momentu odluke moglo da se raspolaže podacima o tekućem stanju na tržištu, mora

da se vodi stalna evidencija dobavljača. U ovu evidenciju nabavna služba unosi posebno za
svakog dobavljača podatke o vrstama, asortimanu, kvalitetu i cijenama robe koju on nudi.

Evidencija obuhvata sve postojeće i potencijalne dobavljače preduzeća. Na taj način nabavna
služba raspolaže informacijama o cjelokupnom tržištu onih roba koje preduzeće kupuje.
Podatke o dobavljačima na tržištu nabavna služba crpi iz njihovih ponuda, prospekata,
cjenovnika, kataloga, oglasa, zatim od sajmova i privrednih izložbi, trgovinskih agencija i
drugih posrednika.

Evidencija dobavljača se obično vodi u vidu kartoteke. Kartice se slažu azbučnim redom. U
kartice, čije kolone proizvoljno određuje svako preduzeće prema svojim potrebama, unose se
obično sljedeći podaci o dobavljaču: naziv, sjedište (mjesto i adresa), broj telefona, broj
tekućeg računa kod banke, vrste artikala i njihove karakteristike, količine koje se kod
dobavljača mogu nabaviti (kapacitet).

Dobavljači se rangiraju po obimu isporuke, roku isporuke, cijenama itd. Svakog dana se
izlistava spisak dobavljača i prate njihovi rangovi (da li su rangirani na više ili na niže). Ovaj
sistem se naziva tkz. „model ranga“. Pomoću modela ranga mogu se voditi i drugi podaci:
koliko je kom dobavljaču plaćeno, kako dobavljač vodi politiku cijena itd.. Za dobavljače sa
kojima posluje, nabavna služba unosi podatke o zaključenim ugovorima, kao i podatke iz
dosadašnjeg iskustva sa njima. Tu su na primjer podaci o tome:
 - Da li je dobavljač tačan u rokovima isporuke,
- Kako reaguje na reklamaciju u pogledu manjka ili neodgovarajućeg kvaliteta
isporučene robe
- Kako pakuje robu
- Da li uredno isporučuje robu prema primljenim porudžbinama
- Da li uredno fakturiše i sl.

3.3. EVIDENCIJA ROBE

Evidencija robe (materijala) vodi se u vidu kartoteke u kojoj su za svaku vrstu robe otvorene
posebne kartice. U kartice se unose podaci o potrebnim količinama materijala (robe) po
kvartalima, a odmah pored toga i podaci o planiranim nabavkama (također po kvartalima). Tu
su podaci o minimalnim, maksimalnim, optimalnim i prelaznim zalihama kojih nabavna
služba treba da se pridržava kod pomenutih artikala. U ostalom prostoru kartice registruju se
podaci o kretanju materijala (robe). Tu se ubilježava svaka izvršena nabavka, kada je
obavljena i u kojoj količini, zatim podaci o utrošenom materijalu, odnosno o prodatoj robi po
mjesecima i stanje zaliha svakog artikla na kraju mjeseca. Evidencija se mora voditi precizno
i efikasno. Treba napomenuti da su potrebne tačne informacije o stanju robe da bi preduzeće
uspješno funkcionisalo. Ranije je rečeno da su podaci o stanju zaliha potrebni
knjigovodstvenoj službi. Nabavna služba mora voditi evidenciju o vrsti robe, zatim koliko
robe koristi preduzeće, cijene robe (nabavne), reklamacije na kvalitet i kvantitet i sl. Može se
voditi dnevna, nedjeljna, mjesečna, kvartalna, polugodišnja i godišnja evidencija.

3.4. EVIDENCIJA CIJENA

Da bi se u preduzeću vodila evidencija cijena, neophodno je da postoji posebna osoba a u

većim preduzećima i cijela služba, sa zadatkom da svakodnevno prati i registruje kretanja
cijena na tržištu. Evidencija se vodi posebno za svaki artikal koji se pojavljuje kao predmet
nabavke. Ovdje je važno napomenuti da se radi o nabavnim cijenama. Evidencija se mora
voditi iz godine u godinu. Na kraju svake godine u zbirnu cijenu se unose samo oni podaci
koji daju sliku o toj godini. Na taj način se dobija pregled kretanja cijena za određeno tržište u
toku niza godina. Vođenje evidencije cijena treba preduzeću da obezbijedi kontrolu
postignutih nabavnih cijena. To se postiže na taj način što se uporedo sa podacima o cijenama
na tržištu, unose i podaci o postignutim cijenama u zaključnicama o nabavkama robe.
Upoređenjem tržišnih i ugovorenih cijena, preduzeće dolazi do zaključka da li je kupovalo
robu ispod, iznad ili približno tržišnim cijenama u momentu zaključka.

Evidencija cijena se vodi u vidu kartoteke. Kartice evidencije cijena sadrže:

- Naziv robnog artikla čija se cijena registruje kao i njegove bliže oznake
- Kretanje cijena na tržištu sa podacima o tome kojeg je dana i kod kog proizvođača
registrovana, i
- Podatke o ugovorenim cijenama

3.5. EVIDENCIJA UGOVORA I PORUDŽBINA

Nakon izbora dobavljača potpisuju se ugovori sa istima. U ugovoru se definišu svi uslovi
kupovine odnosno nabavke: cijena, rok isporuke, kvalitet, rabati, itd. Ugovori se moraju
precizno evidentirati u knjigama, kao i čuvati u posebnim registrima pod nazivom „ugovori-
dobavljači“. Također se mora obezbijediti model upozorenja za reagovanje na prispjele
obaveze po pojedinim ugovorima.

Ugovori se mogu voditi po:

- Abecednom redu dobavljača

- Mjestima (tržištima)
- Zemljama
- Robama (materijalima)
- Danima (datumima), itd.

3.6. EVIDENCIJA ROKOVA I PLAĆANJA

Evidencija se vodi da bi se poštovali ugovoreni rokovi i načini plaćanja. Da bi se na vrijeme

izmirivale obaveze prema dobavljačima, neophodna je precizna evidencija o prispjelim
obavezama.
 4. KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE TRGOVAČKE ROBE

4.1. TRGOVAČKA ROBA

 Materijalni oblik kratkotrajne imovine
 Zalihe koje se drže za prodaju u redovnom poslovanju
 Postoje kod trgovačke djelatnosti

4.2. SPECIFIČNOSTI TRGOVAČKE DJELATNOSTI

 Nema proizvodnje  Poslovni proces je jednostavniji i kraći
 Jednostavnija alokacija troškova → svi troškovi poslovanja su odmah i rashodi
 Pokriće troškova i ostvarenje dobiti ostvaruje se kroz razliku u cijeni (maržu ili rabat)

4.3. VREDNOVANJE ZALIHA TRGOVAČKE ROBE

 Početno vrednovanje → Trošak nabave
 Naknadno vrednovanje → Trošak nabave ili neto utrživa vrijednost; ovisno što je niže
(MRS 2, točka 9.)
 Neto utrživa vrijednost – prodajna vrijednost umanjena za troškove prodaje

4.4. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE PROCESA KOD TRGOVAČKE ROBE

 Nabava i uskladištenje robe
 Prodaja trgovačke robe  Roba u prodavaonici (maloprodaja)
 Roba u komisiji i konsignaciji  Roba u obradi i doradi
 Vrijednosno usklađivanje robe
 Inventurne razlike na trgovačkoj robi

4.5. PROCES NABAVE TRGOVAČKE ROBE

 Utvrđivanje troška nabave (kupnje) robe
 Struktura troška nabave robe:
1. Kupovna cijena robe
 2. + Ovisni troškovi nabave (prijevoz, ukrcaj, iskrcaj, osiguranje u prijevozu...)
3. + Carina i uvozne pristojbe
4. - Popusti

4.6. KNJIŽENJE PROCESA NABAVE ROBE

Kupovna cijena robe

Obveze prema dobavljačima Pretporez

Ovisni troškovi nabave robe

4.7. USKLADIŠTENJE TRGOVAČKE ROBE

 Evidencija robe na skladištu po:
1. Trošku nabave (nabavnoj vrijednosti)
2. Prodajnoj cijeni
 Trošak nabave
 + Razlika u cijeni (marža ili rabat) → razlika između prodajne cijene i troška nabave
robe

4.8. KNJIŽENJE USKLADIŠTENJA ROBE PO TROŠKU NABAVKE

Kupovna cijena robe

Obračun nabave robe Zalihe robe

Ovisni troškovi nabave

robe
4.9. KNJIŽENJE USKLADIŠTENJA ROBE PO PRODAJNOJ CIJENI

Kupovna cijena robe

Obračun nabave robe Zalihe robe

Ovisni troškovi nabave

robe
Razlika u cijeni robe
(marža ili rabat)

Razlika u cijeni (marža ili rabat)

4.10. PRODAJA ROBE

Potraživanja prema kupcima Prihod od prodaje robe Obveze za PDV

Rashod od prodaje robe

Zalihe robe (troškovi nabave prodane robe)

Smanjenje zaliha robe za prodanu

količinu po trošku nabave
-Primjena metoda FIFO ili ponderirane
prosječne cijene

4.11. ROBA U PRODAVAONICI (MALOPRODAJI)

1. Prijenos robe sa skladišta (veleprodaje) u prodavaonicu ili
2. Direktna nabava robe u prodavaonicu
 Evidencija robe po prodajnoj cijeni s ukalkuliranim PDV-om
4.12. KNJIŽENJE PRENOSA ROBE SA SKLADIŠTA U PRODAVAONICU

Zalihe robe Roba u prodavaonici

Trošak nabave robe

Razlika u cijeni robe

Razlika u cijeni (marža)

Ukalkulirani PDV
Ukalkulirani PDV

4.13. KNJIŽENJE NABAVE ROBE U PRODAVAONICI

Obveze prema dobavljačima Roba u prodavaonici

Trošak nabave robe
(kupovna cijena + ovisni troškovi nabave)

Razlika u cijeni robe

Razlika u cijeni
(maloprodajna marža)

Ukalkulirani PDV
Ukalkulirani PDV

4.14. ROBA U KOMISIJSKOJ I KONSIGNACIJSKOJ PRODAJI

 Komisijska prodaja – komisionar prodaje robu u svoje ime i za račun komitenta
 Konsignacijska prodaja – prodaja robe u ime i za račun komitenta
 Subjekt (komitent) zadržava vlasništvo nad robom sve do prodaje
 Zalihe robe Roba u komisiji i konsignaciji

4.15. ROBA U OBRADI I DORADI

 Troškovi obrade i dorade povećavaju vrijednost robe

Zalihe robe Roba u obradi i doradi

(1) Roba predana u doradu

(3) Povrat robe na skladište

Obveze prema dobavljačima

(2) Troškovi obrade i dorade robe

4.16. INVENTURNE RAZLIKE U ROBI

Prihod od inventurnog viška Rashod od inventurnog

robe Zalihe robe manjka robe

Inventurni višak Inventurni manjak

4.17. PRIMJER KNJIŽENJA KUPOVINE ROBE, USKLADIŠTENJA, PRENOSA ROBE

U PRODAVNICU I PRODAJA ROBE
Primjer 1: Nabava i skladištenje trgovačke robe po trošku nabave

1. Od domaćeg dobavljača je nabavljeno 300 kom robe po cijeni 70 KM. Primljen

je račun na iznos 26.250,00 KM (21.000,00 KM za robu, 5.250,00 KM za PDV).
2. Primljen je račun od prevoznika za obavljenu uslugu prevoza na iznos 500,00
KM (400,00 KM za uslugu prijevoza, 100,00 KM za PDV).
3. Proknjižen je obračun nabave trgovačke robe.
4. Trgovačka roba zaprimljena je na skladište po trošku nabave.

Knjiženje kroz dnevnik:

Red. Iznos (kn)

Opis Konto
br. Duguje Potražuje
Kupovna cijena robe od dobavljača 650 21.000,00
1) Pretporez po ulaznim računima 1400 5.250,00
Obveze prema dobavljačima u zemlji 220 26.250,00
Troškovi transporta 6510 400,00
2) Pretporez po ulaznim računima 1400 100,00
Obveze prema dobavljačima u zemlji 220 500,00
Obračun nabave – trošak kupnje 659 21.400,00
3) Kupovna cijena robe od dobavljača 650 21.000,00
Troškovi transporta 6510 400,00
4) Roba u skladištu 660 21.400,00
Obračun nabave – trošak kupnje 659 21.400,00

Knjiženje kroz glavnu knjigu:

650 1400 220
1) 21.000 21.000 (3 1) 5.250 26.250 (1
2) 100 500 (2

6510 659 660

2) 400 400 (3 1) 21.400 21.400 (4 4) 21.400

Primjer 1: Prodaja i razduženje skladišta trgovačke robe zaduženog po trošku nabave

1. Kupcu je prodano 30 kom proizvoda, čija je nabavna cijena 15,00 KM/kom. Kupcu
je ispostavljen gotovinski račun u iznosu 750,00 KM (600,00 KM za vrijednost
proizvoda, 150,00 KM za PDV). Plaćanje je gotovinsko.
2. Knjiži se razduženje skladišta za prodanu i isporučenu robu kupcu.

Knjiženje kroz dnevnik:

Red. Iznos (kn)

Opis Konto
br. Duguje Potražuje
Potraživanje od kupaca 120 750,00
1) 150,00
Obveze za PDV po isporukama 2400
Prihodi od prodaje robe 760 600,00
2) Nabavna vrijednost prodane robe 710 450,00
Roba u skladištu 660 450,00

Knjiženje kroz glavnu knjigu

120 2400 760
1) 750 250 (1) 600 (1)

710 660
2) 450 400 (3 S0 xxx 400 (2)

5. PRODAJA TRGOVAČKE ROBE

5.1. TRGOVINA NA VELIKO I MALO
Predmet svake trgovine na veliko i malo je određena trgovačka roba, koja je iskazana u
materijalnoj imovini, nabavljena s namjerom daljnje prodaje. Trgovina predstavlja
gospodarsku djelatnost kupovine i prodaje robe ili pružanja usluga u trgovini u svrhu
ostvarivanja određene dobiti ili drugog gospodarskog učinka. Trgovina se obavlja od strane
trgovca, to jeste pravna ili fizička osoba, koja je registrirana za kupovinu i prodaju robe ili
pružanje usluga u trgovini. U vezi s tim trgovac djelatnost trgovine obavlja slobodno i pod
jednakim uvjetima na tržištu na na način da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava
tržišno natjecanje. Osim trgovca, ovu djelatnost mogu obavljati i nositelji, kao i članovi
porodičnog poljoprivrednog gospodarstva u skladu sa zakonom. Da bi se obavljala trgovina
moraju se ispunjavati neki od uvjeta, a to su:

 „Minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i

sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina,
 Opći sanitarni i zdravstveni uslovi i uslovi u skladu sa propisima o hrani kojima
moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno
posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.”1

Kada je riječ o maloprodaji, to je kupovina robe radi daljnje prodaje za osobnu potrošnju ili
upotrebu u kući i posredovanju u kupovini, odnosno prodaji robe za treću stranu. Maloprodaje
se također može odvijati unutar i izvan prostorije. Roba u maloprodaji se dobavlja od
dobavljača koji može biti proizvođač ili pak veletrgovac. Prije same prodaje robe u trgovini
na malo potrebno je napraviti kalkulaciju maloprodajne cijene. Prilikom prodaje robe u
prodavnici, trgovac je obavezan kupcu izdati račun za gotovinski promet. Naplata prodane
robe obavlja se u gotovini ili kartičnim plaćanjem. Kada je riječ o knjiženju ona zavisi od
same naplate. Ako je prodajna roba naplaćena putem kartice, naplaćeni iznos se knjiži na
konto potraživanja od izdavatelja kartice. Nakon što je roba iz prodavnice prodata, trgovinu je
potrebno razdužiti za vrijednost prodate robe i to knjiženjem razduženja konta robe u
prodavnici i zaduženja konta nabavne vrijednosti robe. Trgovina na malo nabavlja robu od
dobavljača (proizvođača ili veletrgovca), izravno je uvozi ili je prenosi iz vlastitog
veleprodajnog skladišta unutar preduzeća. U prva dva slučaja nabavna vrijednost trgovačke
robe oblikuje se na istovjetan način kao kod trgovine na veliko. Jednako tako raspoređuju se i
ovisni troškovi nabave. Svaka nova nabava robe knjiži se na isti način. Znači, roba nabavljena
tokom razdoblja zadužuje se u prodavaonici po maloprodajnoj vrijednosti, dok se nabavna
1
Gordina, M. 2016; Računovodstvo zaliha trgovačke robe; Završni rad
vrijednost pojedinačnih roba gubi pa se naknadno mora izračunavati iz podataka o marži i
PDV-u sadržanom u prodajnoj vrijednosti.

S druge strane veleprodaja je kupovina robe nastala radi prodaje trgovine na malo, trgovačkim
i profesionalnim korisnicima i ustanovama, kao i drugim trgovinama na veliko i posredovanja
u kupovini, odnosno prodaji robe za treće osobe. Veleprodaja se od maloprodaje razlikuje po
prostoru odvijanja, kao i knjiženjima i izdavanjima računa. Valeprodaja se odvija u
skladištima, na veletržnicama i ostalim mjestima koji zadovoljavaju uvjete i u tranzitu. Kada
je riječ o knjiženju u veleprodaji karakteristična su knjiženjima u robnom knjigovodstvu, a
provode se temeljem robnih dokumenata, tj. skladišne primke, međuskladišnice, otpremnice i
dr. Zalihe trgovačke robe u veleprodaji vode se po trošku nabave ili po neto-utrživoj
vrijednosti koja u sebi uključuje trgovačku maržu. Trgovačka marža je razlika između
prodajne i kupovne cijene robe.

5.2. TRANSPORT ROBE IZ SKLADIŠTA U PRODAVAONICU I OBRATNO

U maloprodaji se često događa da se roba najprije zaduži na skladištu, a zatim se prenosi u
prodavaonicu. Velika preduzeća koja se bave maloprodajom najprije zaprimaju i zadužuju
robu u skladište po trošku nabave, a tek nakon toga je dostavljaju prodavaonicama. Tako se za
zaduženje prodavaonice izrađuje maloprodajna kalkulacija po kojoj se trošku nabave dodaje
marža i PDV. Ukoliko se preduzeće istovremeno bavi i maloprodajom i veleprodajom, može
se desiti da je roba na veleprodajnom skladištu zadužena po prodajnoj cijeni, odnosno zajedno
s maržom. Ako se roba zadužena u veleprodajnom skladištu po prodajnoj cijeni prenosi u
prodavaonicu, moguće je najprije stornirati maržu uračunatu u cijeni robe koja se prenosi, a
zatim, po maloprodajnoj kalkulaciji – prijemnom listu, zadužiti prodavaonicu i po izdatnici
razdužiti skladište veleprodaje, tj. stornirati skladište za nabavnu vrijednost robe. Pritom se
koristi prosječna razlika u cijeni trgovine na veliko. Na tako utvrđenu nabavnu cijenu dodaje
se marža maloprodaje, a zatim se na tu prodajnu cijenu dodaje i 23% PDV-a. Prijenos robe iz
veleprodaje u maloprodaju prati interna isprava – međuskladišnica ili interna otpremnica. Ako
poduzetnik pritom ispostavi interni račun, on se ne smatra računom u smislu Zakona o PDV-u
i ne utječe na utvrđivanje porezne obaveze i odbitak pretporeza. Ako postoji potreba da se
roba iz prodavaonice prenese u veleprodajno skladište ili čak na skladište sirovina i
materijala, najprije treba stornirati uračunanu maržu i PDV u prodajnu cijenu robe u
prodavaonici. Zatim, robu iz prodavaonice treba razdužiti ili stornirati, a zadužiti
veleprodajno skladište ili skladište sirovina i materijala. Ako se roba na veleprodajno skladište
zadužuje po prodajnoj cijeni, na nabavnu cijenu treba dodati veleprodajnu maržu. Ako se
vode posebne analitičke evidencije u maloprodaji, tada nabavnu vrijednost robe koja se iz
prodavaonice prenosi u skladište, odnosno uračunatu maržu i PDV u prodajnoj cijeni treba
utvrditi izravno. Ukoliko to nije moguće, nabavna vrijednost robe koja se prenosi može se
utvrditi neizravno, odnosno odbitkom uračunanog PDV-a i uračunane prosječne marže u
prodajnoj vrijednosti robe u prodavaonici.
 6. POSLOVNA KORESPODENCIJA

Barbados d.o.o
Gospođica Anida Šušić 10. novembra 2019
Direktor prodaje
Obala Kulina bana 3
71000 Sarajevo

PREDMET: Vaš predračun za SL 4350

Poštovana gospođice Šušić,

Hvala vam na ponuđenim cijenama za štampanje 1500 prospekata.

Samo jedno mi smeta. Cijena.

Kao što Vam je poznato, prije preseljenja sam radila sa Vašom podružnocom iz Sarajeva.
Prije tri mjeseca smo im poslali potpuno istu porudžbinu za isti projekt. Isti je broj stranica,
ista je kvaliteta papira i količina je ista. Zašto je onda cijena kod Vas za 20% veća.

Sa poštovanjem,

Soraja Avdić
Direktor proizvodnje

Holdina d.o.o.
Gospodin Adnan Karišik 15. februar 2016
Referent prodaje
Fra Anđela Zvizdovića 1
Sarajevo 71320

PREDMET: Naša narudžba br. 22357

Poštovani gospodine Karišik,

uz pismo Vam šaljemo i kopiju uplate na 100.655,00 KM za plaćanje naše naruđbe br 22357.
Molimo da nam najkasnije do ponedeljka, 10. februara 2018. dostavite robu zapakovanu u
kartonske kutije, složene na palete i omotane folijom. Adresa za dostavu: Urijan dedina 10
71320 Sarajevo. Molimo Vas da nas što prije obavjestite o datumu isporuke.

Puno hvala na saradnji.

Sa poštovanjem,

Lana Pidro
Nabavno odjeljenje
 7. KNJIGOVODSTVO

1. Temeljem izjave o osnovanju d.o.o, određeno je da upisani kapital iznosi 100.000. Vlasnik
je uplatio 60.000 odmah, a ostatak mora uplatiti naknadno u četiri jednake rate. Vlasnik je
uplatio prvu dospjelu ratu temeljnog uloga u iznosu od 10.000.
 100 900 902

(1)60.000 60.000 (1) (4) 10.000 40.000 (2)

(3)10.000 10.000 (2)

002

(2) 40.000 10.000 (3)

 8. PRIVREDNA MATEMATIKA

1. 30 radnika završi neki posao za 50 sati. Za koliko će sati obaviti isti posao 20 radnika?

30 radnika 60 sati
20 radnika x sati
20 x X = 60 x 20
x = 60 x 30
20

X=90

Zaključak: Ako 30 radnika neki posao završi za 50 dana, taj isti posao će 20 radnika završiti
za 90 dana.
 9. FINANSIJSKA MATEMATIKA

1. Dužnik je pozajmio početkom 2005. godine 3800 KM i 6500 KM krajem 2006. on se

dogovorio sa povjeriocem da sve svoje dugove otplati tako što će dekurzivno tromjesečno
uplačivati po 220 KM od početka 2006. do početka 2011. godine, a ostatak duga isplatiti u
dvije jednake rate i to jedna početkom 2010. a druga krajem 2011. godine. Koliko iznosi
svaka od te dvije rate ako je u svim obračunima kapitalisanje tromjesečno i godišnja kamatna
stopa:

4,9%. 3.800xr^28+6500xr^20=220xr^23+220xr^22+...+220xr^4+Kxr^8+K
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x(r^19+r^18+...r+1)+Kx (r^8+1)
3.800xr^28+6500xr^23=220xr^4x (r^20-1)/(r-1) +Kx (r^8+1),
gdje je r=1+4,9/100x4 =1.01225
Ako uvedemo oznake A=3.800xr^28, B=6500xr^20, C=220xr^4 i D=(r^8+1), tada je
A+B=C+K+D, odnosno
A+B+C) = (5343,6941+8292,1865+5198,8537) = 4013,22 KM
D 2,102306285
 10. PRAKTIČNA NASTAVA

1. Izvršena je nabavka trgovačke robe od dobavljača. Kalkulacija ima sljedeće elemente

(finansijski);
1.nabavka vrijednosti bez PDV-a 28.500 KM
2.PDV na fakturi dobavljača 4.845 KM
3.ukalkulisana marža 4.950
4.osnovica za PDV 33.450 KM
5.ukalkulisani PDV 5.678 KM
6.maloprodajne vrijednosti (1+3+5) 39.137 KM

Rb Opis Konto Duguje Potražuje

1. Zaduženje maloprodaje 133 39.137
Ukalkulisani PDV
2. Ukalkulisani PDV 137 4.950
3. Ukupni PDV 138 5.678
4. Obaveze prema 260 4.845
5. Dobavljačima 432 33.345

11. ZAKLJUČAK
Knjigovodstveno obuhvatanje realizacije robe će biti različito i u slučajevima kada je roba
prodata za gotovo, na čekove, kupcu ili na kredit koji će kasnije platiti. Zadatak trgovinskih
preduzeća sastoji se u posredovanju između proizvođača i potrošača. Ovaj zadatak ispunjava
kupovinom robe koju po pravilu prodaje u nepromijenjenom obliku. Evidencija o zalihama
robe pored sintetičke evidencije u finansijskom knjigovodstvu vodi i dva oblika analitičke
evidencije u robnom knjigovodstvu i magacinu. Zalihe robe se mogu voditi po nabavnoj
vrijednosti i po prodajnoj vrijednosti, što svakako ima uticaj na knjigovodstveno obuhvatanje
nabavke robe.
Dokumenti koji se javljaju prilikom realizacije robe na veliko su ugovor ili zaključnica sa
kupcem, nalog za isporuku ili izdavanje robe, otpremnica i faktura. Dokumenti koji se javljaju
prilikom evidencije robe na malo su trebovanje robe, interna dostavnica, povratnica robe i
priznanica o uplati dnevnog pazara. Zalihe robe na skladištu po nabavnim cijenama obično
vode trgovinska preduzeća koja se bave realizacijom robe na veliko. Prilikom realizacije robe
vrše se dva obračuna: po prodajnoj cijeni (eksterni obračun) i po nabavnoj cijeni (interni
obračun). Roba u prodavnicama evidentira se po prodajnoj cijeni s porezom na promet. Iz
prodavnica roba se direktno prodaje potrošačima za gotovo, ali se može prodavati i za čekove
ili putem potrošačkih kredita. Prodavnice pazar predaju u blagajnu ili ga uplaćuju na žiro
račun. Cilj svakog finansijskog izveštavanja u okviru računovodstva je da obezbijedi sve
neophodne informacije o finansijskoj poziciji, učinku i promjenama u finansijama preduzeća
koja su od koristi velikom broju korisnika prilikom donošenja ekonomskih odluka. Korisnici
takvih izvještaja koji pruža menadžment računovodstva datog preduzeća u mogućnosti su da
na osnovu njih stvaraju gotovinu i gotovinske ekvivalente kao i izvjesnost i vrijeme njihovog
stvaranja. To znači da su u mogućnosti da isplate obaveze prema zaposlenima, dobavljačima,
obaveze za kamate, zajmove i izvrši raspodjelu svojim vlasnicima.

12. LITERATURA
 1. Cerović, M. (2009). „Konta, knjiženja i protuknjiženja“ Verlag Dashofer, Zagreb
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
2. Ćuzović, S. (1995). „Nabavka u savremenim tržišnim i tehnološkim uslovima”, Novi
Sad
3. Dušak, N. (2021). „Uloga i značaj procesa nabave u proizvodnom poduzeću
ENERGYPLUS d.o.o“, Varaždin
4. Erceg, I. (2011). „Veleprodaja i maloprodaja sportske opreme“, Split, Diplomski rad
5. Ferišak, V. (1989). „Nabavka i materijalno poslovanje“, Zagreb, Informator
6. Grdina, M. (2016). „Računovodstvo zaliha trgovačke robe“, Karlovac, Završni rad
7. Jurić, Đ. (2007). “Temelji računovodstva i analitička knjigovodstva“, Zagreb
8. Mintas, H. (2010). “Trgovačko pravo”, Mate, Zagreb
9. Poznanić, V. (2015). “Računovodstvo za II razred ekonomske“, Zavod za udžbenike
10. Segetlija, Z. (2010). “Ekonomika trgovine”, Novi informator, Zagreb
11. Stuart, H. (1991). „Nabavka“, Beograd
12. Vukić, S. (1981). “Finansijsko knjigovodstvo i završni računi“, Viša ekonomska škola
13. Žager, K., Dečman, N. (2015). “Računovodstvo malih i srednjih poduzeća”, Hrvatska

INTERNET STRANICE

1. https://kucazdravlja.hr/veleprodaja/
2. http://tmp.ba/index.php/en/services-mob/item/47-veleprodaja-i-maloprodaja
3. https://www.jomini.rs/skladistenje/