4.

ENERGIJA VJETRA
4.1. TEORIJSKA SNAGA VJETRA KROZ VJETROTURBINU (OD ENERGIJE VJETRA)
ENERGIJA VJETRA JE KINETIČKA ENERGIJA (OVISI O KVADRATU BRZINE VJETRA):

UKOLIKO SE MASA PREDSTAVI KAO UMNOŽAK MASE I VOLUMENA ONDA SE ZA KINETIČKU

ENERGIJU VJETRA MOŽE NAPISATI SLJEDEDI IZRAZ:

VJETROTURBINA DOBIVA ULAZNU SNAGU PRETVARANJEM SILE VJETRA U OKRETNU SILU

KOJA DJELUJE NA ELISE ROTORA. KOLIČINA ENERGIJE KOJU VJETAR PRENOSI NA ROTOR
OVISI O VOLUMENU CILINIDRA V - UMNOŠKU POVRŠINE KRUGA A KOJI ČINI ROTOR U
VRTNJI, I UDALJENOSTI L.

OVISI O O TREDOJ POTENCIJI BRZINE VJETRAV *M/S+, GUSTODI ZRAKA Ρ *KG/M3+ TE O

POVRŠINI A *M2+

4.2. PROMJENJIVOST (VARIJACIJE) BRZINE VJETRA U VREMENU – UKRATKO

PO VREMENSKIM INTERVALIMA
1.DUGOROČNE (VIŠEGODIŠNJE) PROMJENE (VARIJACIJE) BRZINE VJETRA

NEKE LOKACIJE IZ GODINE U GODINU MOGU BITI MANJE ILI VIŠE VJETROVITE, ODNOSNO
DA SE REŽIMI VJETRA NA NJIMA MIJENJAJU TIJEKOM GODINA, ODNOSNO DESETLJEDA.
PROMJENE SPORE, JOŠ UVIJEK NISU POTPUNO RAZUMLJIVE I TEŠKO IH JE PREDVIDJETI I
OPISATIALI POSTOJE TRENDOVI U DUGOROČNIM VARIJACIJAMA BRZINE VJETRA –POVEZANE
S PROMJENOM TEMPERATURE.
RAZLOZI DUGOROČNIH VARIJACIJA MOGU BITI RAZLIČITI -POVEZANI S GLOBALNIM
KLIMATSKIM PROMJENAMA, PROMJENAMA ATMOSFERSKIH ČESTICA UZROKOVANIH
ERUPCIJAMA VULKANA, PROMJENI SUNČEVE AKTIVNOSTII DRUGIM.
DUGOROČNE VARIJACIJE DOPRINOSE NESIGURNOSTIPREDVIĐANJA BRZINE VJETRA.
2.GODIŠNJE I SEZONSKE PROMJENE (VARIJACIJE) BRZINE VJETRA
MOGU SE JAKO DOBRO OPISATI BROJNIM MATEMATIČKIM RAZDIOBAMA -NAJČEŠDE U
UPORABI WEIBULLOVA I RAYLEIGHOVARAZDIOBA. OVE RAZDIOBE DAJU SLABIJU PROCJENU
ZA MANJE SREDNJE BRZINE VJETRA A ZADOVOLJAVAJUDE PRI VEDIM.
WEIBULLOVA RAZDIOBA DAJE DOBRE REZULTATE ZA OPIS BRZINE VJETRA NA MNOGIM
LOKACIJAMA, NIJE POGODNA ZA LOKACIJE KOJE IMAJU IZRAZITO RAZLIČITE KLIME TIJEKOM
LJETA I ZIME (ZA KOJE SE KORISTI BI-WEIBULLOVA RAZDIOBA S DVA MAKSIMUMA).
WEIBULLOVA RAZDIOBA (I KUMULATIVNA FUNKCIJA WEIBULLOVE RAZDIOBE) OPISANA JE
DVAMA PARAMETRIMA, PARAMETROM OBLIKA K I PARAMETROM MJERE C. PARAMETAR K
JE BEZDIMENZIJSKA VELIČINA DOK PARAMETAR MJERE C IMA JEDINICU M/S,
3.DNEVNE I SINOPTIČKE VARIJACIJE BRZINE VJETRA

NA VREMENSKOJ SKALI KRADOJ OD SEZONSKIH VARIJACIJA, VARIJACIJE BRZINE VJETRA SU

NEŠTO NASUMIČNIJE I MANJE PREDVIDLJIVE, ALI IPAK IMAJU NEKE ODREĐENE UZORKE.
SINOPTIČKE VARIJACIJE BRZINE VJETRA POVEZANE SU METEOROLOŠKIM UZORCIMA NA
VELIKIH RAZMJERA KAO ŠTO SU PODRUČJA VISOKOG I NISKOG TLAKA.
DNEVNE VARIJACIJE BRZINE VJETRA NAJČEŠDE SU POVEZANE EFEKTOM PROMJENE
LOKALNE TEMPERATURE-INTENZIVNO ZAGRIJAVANJE ZRAKA TIJEKOM DANA MOŽE IZAZVATI
INTENZIVNA GIBANJA ZRAKA KOJA ONDA TIJEKOM NODI JENJAVAJU.

4.TURBULENCIJE

VJETRA
KE TURBULENCIJE OVISE O RAZNOVRSNIM METEOROLOŠKIM I
GEOGRAFSKIM ČIMBENICIMA...

MINUTA DO SATA). NAJČEŠDE SE RAČUNA ZA 10-MINUTNA RAZDOBLJA.

CIJE ΣVI SREDNJE BRZINE VJETRA VSRED:

4.3. MAKSIMALNA SNAGA VJETROTURBINE I VJETROELEKTRANE (IZRAZ,

KOEFICIJENT SNAGE I STUPNJEVI DJELOVANJA)
VJETROELEKTRANE SU POSTROJENJA KOJA KINETIČKU ENERGIJU VJETRA PRETVARAJU U
ELEKTRIČNU ENERGIJU -KINETIČKA ENERGIJA VJETRA PRENOSI SE NA LOPATICE ROTORA KOJI
POGONI SPOROOKRETNU OSOVINU KOJA PREKO PRIJENOSNIKA POGONI BRZOOKRETNU
OSOVINU I PRENOSI MEHANIČKU ENERGIJU OSOVINI ELEKTRIČNOG GENERATORA KOJI NA
SVOJIM STEZALJKAMA DAJE ELEKTRIČNU ENERGIJU.
̇

MAKSIMALNA MOGUDA UČINKOVITOST ROTORA VJETROELEKTRANE Cpmax=59.3%

SNAGA VJETROELEKTRANE NA PRIKLJUČNICAMA GENERATORA TADA JE:

η MAX POGONSKOG MEHANIZMA JE 0.65 I η MAX GENERATORA 0.8

MAKSIMALNI TEORIJSKI STUPANJ DJELOVANJA VJETROELEKTRANE IZNOSIO OKO 31%
KINETIČKE ENERGIJE VJETRA U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE
4.4. KRIVULJA SNAGE U OVISNOSTI O BRZINI VJETRA I PROCJENA OČEKIVANE
PROZVODNJE VE NA LOKACIJI
KRIVULJA SNAGE: GRAF KOJI NAM POKAZUJE KOLIKU DE SNAGU I KAKO RAZVITI ODREĐENI
VJETROAGREGAT NA RAZLIČITIM BRZINAMA VJETRA NA ODREĐENOJ LOKACIJI
BRZINA UKLJUČENJA –SVADAVANJE TROMOSTI VE; BRZINA ISKLJUČENJA –ODREĐENA
GRANICAMA DINAMIČKIH NAPREZANJA
1.BRZINA UKLJUČENJA: OKO 3-5 M/S
2.PROMJENA STUPNJA DJELOVANJA
(FAKTORA SNAGE CP)
3.INSTALIRANA SNAGA GENERATORA
4.BRZINA ISKLJUČENJA: OKO 25-30 M/S

NA TEMELJU POZNATE RAZDIOBE ILI HISTOGRAMA BRZINA VJETRA I KRIVULJE SNAGE

VJETROELEKTRANE MOŽE SE INICIJALNO I ''UGRUBO'' IZRAČUNATI OČEKIVANA
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE VJETROELEKTRANE NA ODREĐENOJ LOKACIJI
OČEKIVANA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE VJETROELEKTRANA MOŽE SE ODREDITI
SLJEDEDIM IZRAZOM:

GDJE JE:
•P(V) – KRIVULJA SNAGE VJETROELEKTRANE
•F(V) – FUNKCIJA GUSTODE RAZDIOBE BRZINE VJETRA

4.5. IZBOR GENERATORA U VE (SINKRONI/ASINKRONI,

KONSTANTA/PROMJENJIVA BRZINA VRTNJE, DOMINANTE KONFIGURACIJE)
ASINKRONI- KAVEZNI, S NAMOTANIM ROTOROM I KLIZNIM PRSTENOVIMA, OPTISLIMTM,
DVOSTRUKO NAPAJANE
SINKRONI- S NAMOTANIM ROTOROM, PERMANENTNIM MAGNETOM, VISOKONAPONSKI I
S POPREČNIM TOKOM
. VE U IZVEDBI SA STALNOM BRZINOM VRTNJE

•PREDNOST: ZA IZRAVNO PRIKLJUČENJE NA MREŽU, OMOGUDENA PRIMJENA

JEDNOSTAVNIH GENERATORA ČIJA JE BRZINA VRTNJE ODREĐENA FREKVENCIJOM MREŽE.
•NEDOSTATAK: OPTIMALAN POGON (MAKS. DJELATNU SNAGU)SAMO ZA JEDAN OMJER
IZMEĐU BRZINE VRHA ELISE I BRZINE VJETRA.
VE U IZVEDBI S PROMJENJIVOM BRZINOM VRTNJE
•PREDNOSTI: OSTVARIV JE OPTIMALAN POGON ZA SVAKI OMJER IZMEĐU BRZINE VRHA
ELISE I BRZINE VJETRA, ODNOSNO ZA SVAKU BRZINU VJETRA. POGON S PROMJENJIVOM
BRZINOM VRTNJE NA GODINU POSTIŽE I DO 30% VEDI IZNOS PREDANE ELEKTRIČNE
ENERGIJE OD POGONA SA STALNOM BRZINOM VRTNJE.
•NEDOSTATAK: KOD VE KOJE SE SPAJAJU NA MREŽU ZAHTIJEVAJU SE PRETVORNICI
FREKVENCIJE
•RAZLIKUJU SE ČETIRI DOMINANTNE KONFIGURACIJE VJETROELEKTRANE PREMA VRSTI
GENERATORA, PREMA SPOJU NA MREŽU TE PREMA KONTROLI SNAGE I BRZINE VRTNJE.
DOMINANTNE KONFIGURACIJE VE
1.TIP A: STALNA BRZINA VRTNJE, ASINKRONI KAVEZNI GENERATOR I STALL REGULACIJA
SNAGE.
2.TIP B: PROMJENJIVA BRZINA VRTNJE U ODREĐENOM RASPONU, GENERATOR S
ISTAKNUTIM POLOVIMA, PROMJENJIVI OTPOR U ROTORSKOM KRUGU (PROMJENJIVO
KLIZANJE) I PITCH REGULACIJA SNAGE
3.TIP C: PROMJENJIVA BRZINA VRTNJE, GENERATOR S DVOSTRUKIM NAPAJANJEM I PITCH
REGULACIJA SNAGE
4.TIP D: PROMJENJIVA BRZINA VRTNJE U PUNOM RASPONU, DIREKTNI POGON (IZOSTANAK
PRIJENOSNIKA), SINKRONI GENERATOR, PUNI IZMJENJIVAČ FREKVENCIJE I PITCH
REGULACIJA SNAGE.
4.6. DVOSTRANO NAPAJANI ASINSKORNI GENERATOR (DFIG)- PREDNOSTI I
NEDOSTACI

4.7. REGULACIJA SNAGE VE (AKTIVNA I PASIVNA, GUBITAK BRZINE/ZAKRET

LOPATICA)

1.AKTIVNA REGULACIJA KUTA ZAKRETA LOPATICA ROTORA (ENGL. ACTIVE PITCH CONTROL)–
TO JE SUSTAV KOJI UPRAVLJA ZAKRETOM LOPATICA ROTORA. HIDRAULIČKI ILI ELEKTRIČNI
AKTUATORI ZAKREDU LOPATICE ROTORA OKO VLASTITE OSI. PROMJENOM KUTA ZAKRETA
LOPATICA ROTORA REGULIRA SE SNAGA VJETROELEKTRANE. LOPATICE ROTORA SE
PRILAGOĐAVAJU BRZINI VJETRA TAKO DA MANJIM ISKORIŠTAVANJEM VEDIH BRZINA VJETRA
IZLAZNA SNAGA VJETROELEKTRANE PRATI VLASTITU KRIVULJU SNAGE. VEDINA MODERNIH
VJETROTURBINA VEDIH SNAGA KORISTI OVAJ SUSTAV KONTROLE.
2.PASIVNA REGULACIJA GUBITKOM BRZINE (ENGL. PASSIVE STALL CONTROL) –TO JE SUSTAV
KOD KOJEGA NEMA ZAKRETANJA LOPATICA ROTORA. LOPATICE ROTORA SU PAŽLJIVO
DIZAJNIRANE TAKO DA POVEDANJEM BRZINE VJETRA SMANJUJU SVOJU UČINKOVITOST I
TIME PRATE KRIVULJU SNAGE.
3.AKTIVNA REGULACIJA GUBITKOM BRZINE (ENGL. ACTIVE STALL CONTROL)–TO JE SUSTAV
KOJI JE KOMBINACIJA DVAJU PRETHODNO OPISANIH. LOPATICE ROTORA SE ZAKREDU
OVISNO O BRZINI VJETRA, DOK SE KOD VELIKIH BRZINA VJETRA ZAKREDU U TAKAV POLOŽAJ
DA OSTVARUJU GUBITAK BRZINE (STALL). OVAJ SUSTAV KORISTI SE ZA VJETROTURBINE
SNAGA VEDIH OD 1 MW
POVEDANJEM KUTA ZAKRETA LOPATICA ROTORA SMANJUJE SE KOEFICIJENT SNAGE TA DA
SE MAKSIMUM KOEFICIJENTA SNAGE OSTVARUJE PRI ZA VEDE KUTOVE ZAKRETA OSTVARUJE
PRI MANJEM KOEFICIJENTU BRZOHODNOSTI.
5. ENERGIJA BIOMASE I BIOPLINA
5.1. VRSTE (PODJELA) I SVOJSTVA BIOMASE
1. DRVNA BIOMASA
1.1. ŠUMSKA BIOMASA: 1.2. BIOMASA IZ DRVNE INDUSTRIJE
2. ENERGETSKI NASADI
BILJKE BOGATE ULJEM ILI ŠEDEROM, S VELIKOM KOLIČINOM SUHE TVARI (UGLJIK C)
3. POLJOPRIVREDNA BIOMASA
OSTACI GODIŠNJIH KULTURA: SLAMA, KUKURUZOVINA
4. BIOMASA SA FARMI ŽIVOTINJA
GNOJNICA, STAJSKI GNOJ I RAZLIČITI ORGANSKI OTPAD KOJI NASTAJU NA FARMAMA
5. BIOGORIVA
ETANOL (ALKOHOLNO GORIVO)
6. GRADSKI OTPAD
“ZELENI DIO” RECIKLIRANOG KUDNOG OTPADA, BIOMASA IZ PARKOVA I VRTOVA, MULJ IZ
KOLEKTORA OTPADNIH VODA
SVOJSTVA BIOMASE
1. OBNOVLJIVOST
2. OGRJEVNA MOD BIOMASE
3. UTROŠAK ENERGIJE ZA PRIDOBIVANJE
4. EMISIJE ŠTETNIH PLINOVA PRI SAGORIJEVANJU
5. KUMULATIVNA CO2 NEUTRALNOST
6. POVRŠINSKA RASPODJELA I ENERGETSKA GUSTODA
7. MOGUDNOST TRANSPORTIRANJA I SKLADIŠTENJA
5.2. ISTOVREMENO SPALJIVANJE UGLJENA I DRVNE BIOMASE (VRSTE, OPIS)

ISTOVREMENO (SU)SPALJIVANJE (CO‐FIRING) UGLJENA I DRVNE BIOMASE

PRIPREMA BIOMASE
PEČENJE BIOMASE” (TOREFAKCIJA, TORIFICIRANJE)
PRILAGODBA PLAMENIKA
ČIŠDENJE PLINOVA I RUKOVANJE PEPLOM

5.3. MALE KOGENERACIJSKE ELEKTRANE (PREDNOSTI, NEDOSTACI,

ISPLATIVOST, VRSTE)
MALE I SREDNJE KOGENERACIJE (NA BIOMASU I BIOPLIN)
PREDNOSTI MALIH KOGENERACIJA (NA BIOMASU I BIOPLIN)
SMANJENJE TROŠKOVA GORIVA (POVEDANJEM UČINKOVITOSTI), A TIME I SMANJENJE
ZAGAĐENJA OKOLIŠA
MODULARNA IZVEDBA
POSTOJEDE TOPLANE I REZERVNI ELEKTRIČNI AGREGATI MOGU SE DOGRADITI, ODNOSNO
REKONSTRUIRATI U MALE KOGENERACIJE
RELATIVNO MALA DODATNA ULAGANJA ISPLATIVA ZA NEKOLIKO GODINA
NEDOSTACI MALIH KOGENERACIJA (NA BIOMASU I BIOPLIN)
OSNOVI NEDOSTATAK: OTPADA PRIJENOS ENERGIJE NA VEDE UDALJENOSTI, JER SE TOPLINA
I STRUJA
PROIZVODE OKOLIŠNO PRIHVATLJIVO U TEŽIŠTIMA POTROŠNJE.
KOGENERACIJA STOGA NIJE ISPLATIVA U SVIM UVJETIMA VED SAMO ZA ODGOVARAJUDU
KOMBINACIJU POTROŠNJE ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE
ISPLATIVOST
INDUSTRIJA, TE GDJE POSTOJE OTPADNA GORIVA KAO RAZLIČITE VRSTE BIOPLINA
(DEPONIJSKI, MULJNI, DESTILACIJSKI I SL.) (NPR. FARME, KOLEKTORI), TE DRVNI OTPAD (NPR.
DRVNA INDUSTRIJA)
5.4. Male parnoturbinske kogeneracija (shema i značajke, sušenje drvne biomase)

MALA PARNOTURBINSKA KOGENERACIJA NA KRUTU BIOMASU

KOGENERACIJA U DRVNO PRERAĐIVAČKIM INDUSTRIJAMA JE NAJISPLATIVIJI NAČIN
PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
DRVNA BIOMASA – SVOJSTVA I POTREBA ZA SUŠENJEM
DRVNA SE BIOMASA OBRAĐUJE KEMIJSKI I MEHANIČKI KAKO BI SE U OBLIKU CJEPANICA,
DRVNE SJEČKE, BRIKETA I PELETA MOGLA KORISTITI ZA DOBIVANJE TOPLINSKE

5.5. MALE TERMOMOTORNE KOGENERACIJE (SHEMA I ZNAČAJKE)

Vrlo česta primjena kod proizvodnje bioplina, deponijskog plina

Termomotorne kogeneracije se primjenjuju u širokom rasponu snaga od 10 kWe do nekoliko MWe

Kogeneracijski moduli na bazi dizel motora izvode se u širokom rasponu električnih snaga od 25 kWe
do 5000 kWe
5.6. Bioplin (anaerobna digestija) (opis procesa i svojstva bioplina, sheme
sustava)
ANAEROBNA DIGESTIJA BIOKEMIJSKA JE PRETVORBA KOJOM SE PROIZVODI BIOPLIN:
METAN,
UGLJIČNI DIOKSID, NEŠTO VODIKA I OSTALIH PLINOVA U TRAGOVIMA, VRLO MALO TOPLINE
I KONAČNI
PROIZVOD (GNOJIVO) SA VEDOM KOLIČINOM DUŠIKA NEGO ŠTO SE PROIZVODI PRI
AEROBNOJ
FERMENTACIJI
SVOJSTVA I SASTAV BIOPLINA OVISE O TIPU SUPSTRATA, NAČINU PROIZVODNJE (VRSTI
POSTROJENJA), TEMPERATURI NA KOJOJ SE ODVIJAO PROCES, TRAJANJU RETENCIJE,
VOLUMENU
DIGESTORA I OSTALIM ČIMBENICIMA.
• ENERGETSKA VRIJEDNOST BIOPLINA OVISI O METANU I PROSJEČNO IZNOSI OKO 21
MJ/NM3
5.7. RASPLINJAVANJE DRVNE BIOMASE (OPIS PROCESA I TEHNOLOGIJE,
UČINKOVITOST)
Uobičajen proces rasplinjavanja biomase odvija se u slijededim koracima:

1. Pregrijavanje i sušenje

2. Piroliza

3. Rasplinjavanje ugljenizirane biomase

4. Izgaranje