Uloga vode u životinjskom organizmu

Voda ima veliki značaj za život životinja. Voda je prvobitna okolina u

kojoj je život nastao, pa je razumljivo što postoji ta uzajamna veza.
Voda se nalazi u unutrašnjosti organizma životinja. Sadržaj vode u
organizmu životinja varira od 50-93% i razumljivo, najveći je sadržaj u
vodenim organizmima.
Sisari veoma teško podnose gubitak vode. Dolazi do uginuća ukoliko
sadržaj vode u organizmu padne za 15-20%. Neke životinje kao, npr.,
puževi mogu preživeti i sa gubitkom vode od 65-80%. U procesu
evolucije pojedini organizmi su se u slučaju nedostatka vode
prilagođavali prelaženjem u jedno latentno – anabiotičko stanje, u kome
mogu opstati i nekoliko godina.

KOD KONJA

Potrebe za vodom u konja ovise o težini njegova rada, vrsti hrane,

uzrastu životinje, i temperaturi okoline. Najčešće ga je potrebno napojiti 3
puta na dan, odnosno onoliko puta koliko uzima hranu, a najbolje je ako
ima uvijek čistu i pitku vodu na raspolaganju i uzima je po volji. Konji se
hlade znojenjem, što rezultira i gubitkom vode, umorom, slabošću mišića,
smanjenom žeđu i gubitkom elektrolita. Konju su po preporukama NRC-a
potrebne 2 do 3 L vode po pojedenom kg suhe tvari što je otprilike 20 do
30 L vode na 500 kg tjelesne mase. Naporan rad i trening iziskuje 200 do
300% veće potrebe za vodom. Svakako je potrebno izbjegavati hladnu
vodu, idealna je od 8 do 15 oC, da se izbjegne nepotreban šok kod
znojnih i toplih konja. Elektroliti se trebaju dodati u hranu konja večer
prije i jutro prije treninga ili natjecanja. Ne daju se u vodi jer postoji
mogućnost da konj odbije piti takvu vodu, a tako može još više
dehidrirati.

Dehidracija je veoma opasna jer nedostatkom vode krv postaje gušća i

povećava se njena viskoznost, a smanjuje se oksigenacija, što sve
skupa negativno utječe na opće zdravlje konja. Isto tako elektroliti su
veoma važni za održavanje osmotskog tlaka, ravnotežu tekućine,
aktivnost živčanog i mišićnog sustava, te se ne smiju davati neposredno
nakon treninga. Ukoliko konj ne nadoknadi izgubljenu vodu i ne
hidratizira se, može uginuti od toplinskog udara. Konj može preživjeti
gotovo mjesec dana bez hrane ali samo oko 5 dana bez vode. Konj mora
 biti hranjen s visokom razinom voluminoznih krmiva (sijeno ili paša) prije
rada, da pohrani veću količinu vode u debelom crijevu koju će kasnije
moći koristiti.

KOD KRAVA

Nedostatal vode kod krava može da ugrozi proizvodnju mleka, porast i

utiče na celokupno zdravlje.

Zbog toga je za uspešnu proizvodnju mleka neophodno da krava bude

obezbeđena dovoljnim količinama vode dobrog kvaliteta.

Kod krava u laktaciji veoma su velike potrebe vode. Ukupne potrebe

vode zavise od telesne mase, uzrasta i fiziološkog stanja jedinke, a zatim
od visine proizvodnje i sastava mleka, osobenosti korišćenih hraniva
(svarljivost, zastupljenost proteina i soli) kao i ambijentalnih uslova.
U organizmu krave voda se koristi za:
 obezbeđivanje normalnog metabolizma u buragu
 protok hrane kroz digestivni trakt,
 varenje i apsorpciju hranljivih materija,
 održanje normalne zapremine (gustine) krvi
 zadovoljenja potreba ćelija u organizmu.
Treba računati da za svaki litar mleka kravi treba 4,5-5 litara vode. U
ovaj obračun treba uključiti i vodu koja je zastupljena u hrani. Ako
konzumiranje vode odstupa od očekivanog za 15-20% to se mora tretirati
kao problem. Potrebe u vodi se povećavaju sa temperaturom vazduha.
 Tabela: Dnevne potrebe vode za kravu od 600 kg u zavisnosti od
proizvodnje mleka sa 4% mlečne masti i temperature ambijenta.
Temper. ambijenta Proizvodnja mleka lit
0 10 20 30
Potreba za vodom lit
10 C 37 47 63 77
15 C 46 65 81 97
30 C 62 83 99 113

Znaci smanjenog (nedovoljnog) unošenja vode su:

 čvrst i nedovoljno vlažan izmet (balega),
 smanjeno lučenje urina,
 smanjena količina mleka.

Znaci povećanog (preteranog) unošenja vode su:

 obilno lučenje urina,
 suviše vlažan izmet (proliv),
 nadut stomak.

Potrebe krava za vodom kreće se od 80 – 150 litara

Najbolje je da voda bude kravama stalno na raspolaganju (po volji).
Smatra se da su potrebe krave za vodom zadovoljene sa 4-6 litara
po kg konzumirane suve materije obroka što kod visokoproizvodnih
grla u laktaciji iznosi oko 80-150 L na dan.
Značajno je da voda bude odgovarajućeg kvaliteta. Problemi često
nastaju pri korišćenju površinskih voda, ali i bunara. Povećana osetljivost
visokoproizvodnih krava nastaje usled toga što su njihove potrebe
značajno povećane.

Pored pomenutih preporuka o količini vode za visokoproizvodne

krave potrebno je:
 Obezbediti oko 4l vode na svaki kg proizvedenog mleka ili 4-6l vode po
kg konzumirane suve materije (zavisno od temperature vazduha).
 Analizu kvaliteta vode obavljati najmanje jednom u 6 meseci.
 Prisustvo azota iz nitrita mora biti ispod 100 mg/kg (veći nivo izaziva
trovanje i abortus).
 Minerali rastvoreni u vodi (salinitet) treba da iznosi do 3.000 mg/kg, a
količina sulfata ispod 350 mg/kg.
 pH pijaće vode treba da bude 5,5-8,3
 Voda mora biti bez koliformnih bakterija koje su indikator prisustva
drugih bakterija opasnih po zdravlje.
 Svakodnevno čišćenje pojilica.
 Proveravati prisustvo slobodnog elektriciteta koji takođe utiče na
smanjenje uzimanja vode.
KOD SVINJA
Svinje uglavnom unose vodu tako što je piju, ali se izvesna količina unosi
i kroz hranu, mada i njihov metabolizam takođe stvara vodu. Svježa pitka
voda trebalo bi da bude dostupna svinjama, a oprema za napajanje mora
biti prilagođena broju grla tako da je jedna pojilica dovoljna za 15 svinja.

Dnevni unos vode kod svinja zavisi od najrazličitijih faktora, kao što su
temperature spojašnjosti, način ishrane, te telesna temperatura. .
Trebalo bi da imate na umu da prikazane vrijednosti oslikavaju potrebe
svinja za vodom u termoneutralnom okruženju, kao i u idealnim
uslovima, a što nije lako obezbediti u stvarnosti.

KOD PSA

Voda čini čak 70% sastava organizma psa. Bez adekvatnog

svakodnevnog unosa vode psima preti opasnost od dehidratacije koja
narušava normalnu funkciju ćelija i slabi imunitet psa, što dalje
prouzrokuje niz zdravstvenih problema koji mogu biti vrlo ozbiljni.

Neke od glavnih uloga vode u organizmu psa su:

- izgradnja svih ćelija organizma,
- regulacija telesne temperature,
- detoksikacija organizma (kroz urin i feces),
- varenje hrane,
- biohemijski procesi,
- elastičnost i vlažnost kože,
- podmazivanje zglobova i hrskavica.

Dnevna potreba psa za vodom zavisi od brojnih faktora. Tokom letnjih

meseci potreba psa za vodom je povećana i u ovom period je poželjno
da češće proveravate da li vaš ljubimac konzumira dovoljno vode.
Generalno posmatrano, psi bi trebalo da piju 40-60 ml vode po
kilogramu svoje telesne mase svakog dana. Svakako, ne
ograničavajte unos vode svom psu posebno u letnjem periodu, već
pratite njegove potrebe i prilagođavajte količinu. Na dnevnu potrebu za
vodom utiču i količina fizičke aktivnosti psa, vrsta hrane koju konzumira,
uzrast psa, godišnje doba, kao i određena stanja (metabolička
stanja, laktacija ili skotnost).