RIZIČNI I ZAŠTITNI ČIMBENICI

U PROCESU OPORAVKA*
Prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander
Psihologinja i psihoterapeutkinja
Što sve utječe na djetetov proces
oporavka?

RAZDOBLJE PRIJE
IZLOŽENOSTI OBILJEŽJA
ZLOSTAVLJANJU TRAUMATSKOG
DOGAĐAJA
Otpornost djeteta

OBILJEŽJA
POSTTRAUMATSKO
PROCESA
RAZDOBLJE
RAZOTKRIVANJA
Što sve utječe na djetetov proces
oporavka?

RAZDOBLJE PRIJE
IZLOŽENOSTI OBILJEŽJA
ZLOSTAVLJANJU TRAUMATSKOG
DOGAĐAJA
Otpornost djeteta

OBILJEŽJA
POSTTRAUMATSKO
PROCESA
RAZDOBLJE
RAZOTKRIVANJA
1. Predtraumatska faza
U kakvim je uvjetima dijete odrastalo
i kakve je resurse izgradilo?

Kvaliteta odnosa u obitelji

Okolinski izvori podrške
Razvojni činitelji
Osobne karakteristike
Vještine suočavanja
Stresnost ranijih životnih okolnosti
Pokušajte se prisjetiti djeteta ili odrasle osobe,
koji su preživjeli niz doista teških životnih
izazova, te iz njih izašli iz snažni i stabilni?
 Otpornost
• predstavlja kapacitet za uspješnu prilagodbu usprkos
prijetećim ili izazovnim okolnostima te oporavak od
proživljenih teškoća

• uključuje
posjedovanje raznih
vještina koje osobi
pomažu da se lakše
nosi s teškoćama i
prilagodi zahtjevnim
životnim okolnostima
 U ovome
nisam sam.
OD ČEGA SE
Sigurna baza –
SASTOJI osjećaj pripadanja
OTPORNOST? i sigurnosti

Otpornost

Osjećaj Pozitivna slika o

mogućnosti sebi – osjećaj
ovladavanja vrijednosti i
okolinom kompetencije
Mogu se s ovim Sposoban sam i
suočiti. (Gilligan, 1997) vrijedan.
Kako se razvija otpornost?

Sigurna baza

Socijalne
Obrazovanje
kompetencije

Domene
otpornosti

Pozitivne
Prijateljstva
vrijednosti

Talenti i
interesi
 Procjena otpornosti
Individualna obilježja
• Pozitivna slika o sebi
• Vjera u vlastite sposobnosti
• Optimizam
• Tolerancija neizvjesnosti
• Samosvijest
• Vještine suočavanja s emocijama
• Sposobnost rješavanja problema
• Asertivnost i proaktivnost
• Empatija
• Ravnoteža između nezavisnosti i
oslanjanja na okolinu
• Smisao za humor
Obilježja obiteljske okoline
• Responzivnost i toplina
• Usmjeravanje i nadzor
• Primjereni modeli suočavanja s
emocijama i teškoćama
• Pozitivni modeli
• Značajni odnosi s drugima u
krugu obitelji, vršnjaka i škole i
percipirana socijalna podrška
• Odsustvo nasilja
Što sve utječe na djetetov proces
oporavka?

RAZDOBLJE PRIJE
IZLOŽENOSTI OBILJEŽJA
ZLOSTAVLJANJU TRAUMATSKOG
DOGAĐAJA
Otpornost djeteta

OBILJEŽJA
POSTTRAUMATSKO
PROCESA
RAZDOBLJE
RAZOTKRIVANJA
 2. Traumatski događaj/i i traumatizacija
Kakva su obilježja djetetovog iskustva?

• događanja u kontekstu izloženosti zlostavljanju te

suočavanje s činjenicama i pojedinostima vezanim uz
zlostavljanje:
– oblik zlostavljanja
– odnos s počiniteljem
– prisutnost drugih oblika nasilja
– učestalost
– postupci počinitelja vezani uz sprečavanje razotkrivanja
– obrane i načini suočavanj
Što sve utječe na djetetov proces
oporavka?

RAZDOBLJE PRIJE
IZLOŽENOSTI OBILJEŽJA
ZLOSTAVLJANJU TRAUMATSKOG
DOGAĐAJA
Otpornost djeteta

OBILJEŽJA
POSTTRAUMATSKO
PROCESA
RAZDOBLJE
RAZOTKRIVANJA
Kakve reakcije zlostavljanom djetetu mogu
pomoći u razotkrivanju i oporavku?
Kakve reakcije mogu naštetiti djetetu?
 Proces razotkrivanja i reakcije
članova obitelji i stručnjaka mogu
(Lovett, 2004):

biti izvor
pomoći u
sekundarne
oporavku žrtve
traumatizacije
 Reakcije na razotkrivanje

• žrtve seksualnog zlostavljanja razotkrivanje opisuju kao

djelomično traumatičan proces (Hunter, 2011):
o mnogi smatraju da se time ništa nije promijenilo; ili
o izjavljuju da im odrasli nisu vjerovali niti im pružili
podršku
• Pozitivne reakcije okoline pokazale su se značajnim
zaštitnim faktorom nakon djetetovog razotkrivanja.

• Negativne reakcije roditelja povezane su s lošijim

posljedicama kod djece (Cohen i Mannarino, 1998; 2000;
Berliner, 2011)

• Razotkrivanje seksualnog zlostavljanja mogući traumatski

proces, većina stigmatizacije nastaje kao posljedica
nevjerovanja i negativnih reakcija od strane odraslih na
djetetovo razotkrivanje (Finkelhor, 1988)
 Kako odrasli reagiraju na
razotkrivanje?
Pozitivne reakcije Negativne reakcije

• pokazivanje brige i interesa • okrivljavanje djeteta

za dijete • negiranje ili umanjivanje događaja
• empatija • nevjerovanje
• vjerovanje djetetu • ignoriranje
• optuživanje djeteta da laže
• (fizičko) kažnjavanje
• roditeljsko odbijanje
• zanemarivanje, indiferentnost i/ili
ljutnja
• izbjegavanje slušanja i razgovora
o toj temi
Što sve utječe na djetetov proces
oporavka?

RAZDOBLJE PRIJE
IZLOŽENOSTI OBILJEŽJA
ZLOSTAVLJANJU TRAUMATSKOG
DOGAĐAJA
Otpornost djeteta

OBILJEŽJA
POSTTRAUMATSKO
PROCESA
RAZDOBLJE
RAZOTKRIVANJA
 4. Posttraumatski period

• duže razdoblje (otprilike dvije godine) koje

uključuje istragu, pravne posljedice i tretman
djeteta

• tijekom tog razdoblja dolazi do usmjeravanja na

promjene u ponašanju, prilagodbu djeteta i
podršku koju ono ima
Najveći izvori retraumatizacije
u sustavu zaštite djece
• ponavljani intervjui s djetetom od strane
različitih stručnjaka, u različitim ustanovama*
• nestručan i neosjetljiv način ispitivanja*
• duljina sudskog procesa

• značajni prediktori stresa tijekom sudskog

postupka i jasni primjeri kršenja dječjih prava
• najveći prediktori stupnja traumatizacije*

(Gudbrandsson, 2005; Henry, 1997 ; Whitcomb i sur., 1991)

• višekratno svjedočenje

• neprimjereno ili unakrsno ispitivanje

• izostanak podrške obitelji (Berliner i Conte, 1995)

povezani s posljedicama i
3 godine nakon svjedočenja
Kako se djeca osjećaju na sudu?
(Brannon, 1994; Eastwood i Stacy, 1998; Goodman i sur.,1992; Goodman i
sur.,1998; Sas i sur., 1991; Sas i sur., 1996; Quas, Goodman i Jones, 2003)

uznemirujuće i zastrašujuće iskustvo

strah da im neće vjerovati

strah da bi netko mogao vikati na njih

strah od suočavanja s optuženikom

tjeskoba zbog nerazumijevanja jezičnih
termina i koncepata
osjećaj stigmatiziranosti
Myers (1996) - pregled sudskih procedura:

• unakrsno ispitivanje - preplavljujuće i neprimjereno za

djecu
• djeca - poteškoće u razumijevanju sudskog procesa,
koncepata i termina
• djeca - poteškoće da jasno i strukturirano odgovaraju na
sudska ispitivanja

Dijete je često proglašeno nevjerodostojnim

svjedokom, ali ne stoga što nije u mogućnosti dati
vjerodostojan iskaz, već zato što ih odrasli ispituju na
pogrešan i neprimjeren način.
 Traumatizacija nastala izloženošću
zlostavljanju je složena
• nosi sa sobom niz faktora koji će utjecati na
posljedice za dijete i mladu osobu
• moguće je da dijete tijekom jednog razdoblja ne
pokazuje nikakve znakove traumatizacije, a da u
drugom razdoblju dođe do poteškoća u prilagodbi
• reakcije na zlostavljanje su individualne i ovise o
razdoblju prije događaja, načinu suočavanja
pojedinog djeteta, podršci okoline, ali i reakciji
sustava
 Proces retraumatizacije
(Dallam,2010)

Pretjerana osjetljivost na
prijetnje sigurnosti

Događaji i situacije koji

Naučene reakcije
dijete podsjećaju na
izbjegavanja
traumatsko iskustvo

Psihička i tjelesna
uznemirenost
 1) Pretjerana osjetljivost na prijetnje
sigurnosti

• tumačenje svakodnevnih situacija

i interakcija kao ugrožavajućih
• temelj: generalizirani osjećaj
nepovjerenja (posebno prema
osobama u poziciji autoriteta ili
brige), ranjivosti, nemoći, gubitka
kontrole, nisko samopoštovanje i
teškoće u zauzimanju za sebe (jer
se nisu mogli obraniti)
 2) Događaji i situacije koji dijete
podsjećaju na traumatsko iskustvo

• Okidači – svi događaji ili situacije koji izazivaju osjećaj

prijetnje i rezultiraju posttraumatskim stresnim
reakcijama, bez obzira na to je li žrtva svjesna
povezanosti s proživljenom traumom

• Ovise o percepciji žrtve, a ne objektivnoj razini

ugroženosti
 SENZORNI OKIDAČI
* podražaji koji izravno
podsjećaju na zlostavljanje
– prizori, zvukovi, mirisi
* individualni – ponekad
teško predvidjeti
• npr. fizički kontakt; sličnost
stručnjaka zlostavljaču,
miris parfema...
U kojoj mjeri su ovi
čimbenici prisutni u
sustavu zaštite djece?
ODNOSNI OKIDAČI
* situacije koje zahtjevaju
povjerenje i/ili ugrožavaju
osjećaj sigurnosti i kontrole
• neravnoteža moći/
prisutnot figura autoriteta
• nezainteresiranost ili
neosjetljivost stručnjaka
• manjak kontrole nad
procesom
• nesigurnost
• podređeni položaj
• izloženost, manjak
privatnosti
3) Psihička i tjelesna
uznemirenost
* anksioznost
* strah
* krivnja
* sram
* ljutnja
* tuga
* tresenje
* očaj
* glavobolja
* bespomoćnost
* vrtoglavice
* odgođene reakcije –
* mučnina
nesanica, noćne more...
4) Naučene reakcije izbjegavanja

• Pokušaji da se smanji razina

uznemirenosti kroz:
o disocijaciju
o negiranje
o submisivnost
o hostilnost
o izbjegavanje
o nesuradljivost
 Kako sustav tumači manjak očekivane
emocionalne pratnje, negiranje događaja,
pretjerana sugestibilnost zbog podređenosti ili
izbjegavanje odgovora na ključna pitanja?
 Stručnjaci mentalnog zdravlja
Usmjeravanje
Pravna pomoć - udruge za podršku žrtvama i
na izvore svjedocima nasilja
podrške u
zajednici CZSS

Organizacije koje pružaju mogućnost razvoja

djetetove otpornosti kroz hobije i interese

Savjetodavna podrška
Izravna Psihoterapijska podrška
podrška
djetetu i Dostupnost – „Ovdje smo ako nas zatrebate.”
obitelji → „Kako ste, mogu li vam kako pomoći?”
Razvoj otpornosti djeteta kroz jačanje samog
djeteta i obitelji
 Važno!
✓ Educiranje osoba koje rade s djetetom o utjecaju traume i
podršci traumatiziranom djetetu (npr. nastavnici, odgajatelji…)
✓ Čuvanje privatnosti djeteta – što djetetu treba, a ne što mu se
dogodilo

Teškoće s koncentracijom,
Lijeno dijete
povlačenje

Pojačana pobuđenost,
Neposlušno dijete
promjene u ponašanju
 Kako u okviru svog radnog mjesta
možete doprinijeti oporavku djeteta
u posttraumatskom razdoblju?
Hvala na pažnji!