Značaj bakterija za

čovjeka i prirodu
 Uzročnici bolesti u ljudi, životinja i biljaka
 Značajne u kruženju tvari u prirodi
 Doprinose plodnosti tla
 Uzročnici vrenja

Bakterije - uzročnici bolesti

 S obzirom na način prehrane = heterotrofne
 Patogene bakterije = bakterije koje uzrokuju bolesti
 Putovi ulaska patogenih bakterija u organizam:
 Zrakom (kihanjem, govorom, disanjem i dr.) – kapljične infekcije
 Zaraženom hranom i pićem (jaja, piletina – Salmonela; neispravne konzerve –
anaerobna bakterija Clostridium botulinum – botulizam = smrtonosna bolest!
 Preko rana
 Kukcima i drugim organizmima
 Izravnim kontaktom – dodir kože i sluznice zdrave i bolesne osobe (npr. sifilis,
gonoreja)

Bakterioze u ljudi i životinja

 Bakterioze – bolesti izazvane bakterijama (stvaraju enzime koji uništavaju pojedine
strukture u stanici ili toksine štetne po stanice
 Neke bakterioze:
1. Tuberkuloza (TBC)
 Zarazna bolest koja najčešće zahvaća pluća
 Uzročnik: Mycobacterium tuberculosis ili Kochov bacil (otkrio ga je
Robert Koch u 19. st.)
 Prenosi se kapljičnim putem
Obavezno cijepljenje: BCG – “besežiranje”
1. Gonoreja – uzrokuje kok (spolna bolest)
2. Sifilis - uzrokuje spiroheta (spolna bolest)
3. Bakterijska upala pluća
4. Streptokokna angina ili streptokokna upala tonzila
 Nužno pravovremeno liječenje antibioticima
5. Karijes zuba
 Uzročnik: Streptococcus mutans
6. Čir na želucu i dvanaesniku crijeva
 Može biti uzrokovan bakterijom Helicobacter pylori
7. Neki oblici akni

Mycobacterium tuberculosis Helicobacter pylori

Bakterioze u biljaka
 Bakterije ulaze u biljku kroz puči ili sitne ranice – različiti simptomi
 Neke bakterije (Agrobacterium tumefaciens) potiču nenormalnu diobu stanica
– pojava tumora (raka) na biljkama

Kako se zaštititi od bakterioza?

1. Antibiotici
 = tvari koje sprečavaju rast i razmnožavanje bakterija
 Prirodni antibiotici:
 = produkti metabolizma nekih bakterija (rod Streptomyces) ili plijesni
(rod Penicillium)
  Prvi antibiotik – penicilin – otkrio Alexander Fleming 1929. god.
 Dobivanje danas: sinteza u laboratoriju
 Djelovanje većine antibiotika: kočenje sinteze tvari koje izgrađuju stijenku
bakterijske stanice
 ne djeluju protiv virusa!
2. Cijepljenje ili vakcinacija
 = oslabljene žive bakterije ili dijelovi bakterijske stanice
3. Dobre higijenske navike
4. Sterilizacija
 = postupak kojim se ubija velika većina danas poznatih mikroorganizama i
njihovih spora
 Provođenje: iskuhavanjem na 100°C, primjenom vrućeg zraka, UV zračenjem,
ultrazvukom ili kemikalijama
5. Pasterizacija
 = proces pri kojemu se uzorak kratko zagrijava na temperaturi nižoj od 100°C
(između 60 i 80°C) pri čemu se uništavaju patogene bakterije, ali ne i njihove
spore
 Ne utječe na kvalitetu namirnica – oblik konzerviranja hrane (ograničeni rok
trajanja!)

Bakterije – čimbenici u kruženju

tvari u prirodi
 Bitna uloga: razgradnja organskih tvari do anorganskih u prirodi = mineralizacija
 = doprinos kruženju tvari u prirodi (anorganske tvari se ponovno
uključuju u hranidbene mreže)

Bakterije – čimbenici plodnosti tla

 Mikroorganizmi razgrađuju bjelančevine uginulih organizama do amonijaka – biljke
ga ne mogu koristiti! (samo nitratne ili amonijeve ione)
 Nitrificirajuće bakterije (u tlu)– prevode amonijak do nitratnog iona
1. Bakterije roda Nitrosomonas oksidiraju amonijak do nitritnog iona
 2. Bakterije roda Nitrobacter oksidiraju nitritni ion do nitratnog – izvor dušika za
biljke
 Proces obogaćivanja tla nitratima = nitrifikacija
 Proces suprotan nitrifikaciji – denitrifikacija = kemijska pretvorba teče od nitratnog
iona preko amonijaka do slobodnog dušika
 Dio slobodnog dušika – vežu u tlu dušikove bakterije i pretvaraju u amonijev
ion
 Dio slobodnog dušika – odlazi u atmosferu
 Mogu ga vezati bakterije roda Rhizobium – bakterije koje žive u
simbiozi s korijenom biljaka iz porodica mahunarki (npr. djetelina,
grašak, bob, grahorica) – žive u kvržicima ili nodulima na korijenu
 Proces “zelene gnojidbe” – bakterije vežu atmosferski dušik i pretvaraju ga u
amonijev ion – koristi biljka za izgradnju dušićnih spojeva; biljke zauzvrat bakterijama
osiguravaju izvor organskih spojeva za njihove metaboličke procese
 Želimo li obogatiti tlo dušikovim spojevima – posaditi biljke koje imaju
simbiotske bakterije i onda ih zaorati

Kvržice ili
noduli na
korijenu
mahunarke

Rod Rhizobium

Bakterije – uzročnici vrenja

 = uz pomoć enzima koje stvaraju razgrađuju organske tvari pri ćemu se oslobađa
energija za metaboličke procese bakterija
1. Mliječno – kiselinsko vrenje
 = u anaerobnim uvjetima bakterije glukozu pretvaraju u mliječnu kiselinu
 proizvodnja npr. jogurt, kefir, kiselo mlijeko, kiseli kupus
2. Maslačno vrenje
 = u anaerobnim uvjetima bakterije glukozu pretvaraju u maslačnu kiselinu
 proizvodnja npr. sira (vrenjem se oslobađa i ugljik dioksid – odgovoran za
stvaranje rupa u siru)
 3. Octeno vrenje
 = u aerobnim uvjetima bakterije pretvaraju etanol u octenu kiselinu

Uzgoj i istraživanje bakterija

 Mikrobiologija = grana biologije koja istražuje mikroorganizme (bakterije, viruse i
gljivice)
 Bakteriologija = grana mikrobiologije koja proučava bakterije
 Moguće ih je uzgajati na umjetnim hranjivim podlogama (virusi samo u živim
organizmima!):
1. Tekuća hranjiva podloga ili bujon
 Dobiva se otapanjem određenih organskih tvari korisnih za rast bakterija u
destiliranoj vodi (u sterilnim uvijetima!)
2. Kruta hranjiva podloga
 Dobiva se dodavanjem agara (produkt crvene morske alge) u tekuću hranj.
podlogu uz hlađenje