USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

GALBANUM

Ekološka proizvodnja ljekovitog bilja

EKOLOŠKI UZGOJ I UPOTREBA PODBJELA (Tussilago

Farfara L.)
ZAVRŠNI RAD

Gracia Petek

Mentor: Ana Sarčanin

Sveti Martin na Muri , Ožujak , 2024.

 Sadržaj

1. UVOD ......................................................................................................................................................................... 1
1.1. CILJ RADA ......................................................................................................................................................................................... 1
2. PREGLED LITERATURE........................................................................................................................................ 2
2.1.POVIJEST I MITOVI .................................................................................................................................................................... 2
2.1.1. Podrijetlo imena, strani nazivi, narodna imena ....................................................................................................... 2
2.1.2. Mitovi i legende ....................................................................................................................................................................... 2
2.1.3. Povijest upotrebe podbjela ................................................................................................................................................ 3
2.2. SISTEMATSKA PODJELA ............................................................................................................................................... 6
2.3. STANIŠTE ............................................................................................................................................................................ 6
2.4. MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE ............................................................................................................................ 7
2.4.1. Srodne vrste .................................................................................................................................................................. 8
2.5. NAČIN UZGOJA I MOGUĆNOST EKOLOŠKOG UZGOJA ...................................................................................... 9
2.6. BERBA I SUŠENJE ........................................................................................................................................................... 10
2.7. SASTAV ............................................................................................................................................................................... 11
2.8. UPOTREBA........................................................................................................................................................................ 11
2.8.1. Nuspojave ................................................................................................................................................................... 12
3. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................................ 13
4. POPIS LITERATURE ............................................................................................................................................ 14
 Sažetak

EKOLOŠKI UZGOJ I UPOTREBA PODBJELA (Tussilago

Farfara L.)

SAŽETAK

U sklopu završnog rada za školovanje za ekološkog proizvođača ljekovitog bilja razmatra se

mogućnost ekološkog uzgoja i upotrebe ljekovite pionirske biljke podbjela (Tussilago Farfara
L.). U radu je prikazana povijest korištenja biljke, mitovi vezani uz biljku te njena sistematska
klasifikacija, morfološke i biološke osobine. Kroz proučavanje različitih materijala razmatra se
mogućnost ekološkog uzgoja te potrebni preduvjeti za uzgoj ove biljke. Kroz istraživanje
dostupnih materijala pokušala sam pronaći i moguće štetnike te probleme prilikom uzgoja.
Također se razmatra moguća vanjska i unutarnja upotreba podbjela s obzirom na ljekovita
svojstva koja su zabilježena tijekom godina. Obraća se i pažnja na moguće nuspojave i oprez
koji je potreban prilikom korištenja ove biljke.

KLUČNE RIJEČI
Podbijel, Tussilago Farfara L., samoniklo ljekovito bilje, ekološki uzgoj ljekovitog bilja

Maurice Pillard Verneuil, Study of the plant, Paris, 1903

 1. UVOD
„Za neke podbjel je vjesnik proljeća, a za druge neugodan korov. Tek što okopni snijeg, podbjel
već tjera svoje zlatnožute cvjetove. Pripada u red najstarijih poznatih sredstava za suzbijanje
kašlja. O njegovoj primjeni govori i latinski naziv: tussis znači kašalj.“ (Galle 2001)

Na prostoru hrvatske raste i postoji više od 500 ljekovitih biljaka koje se mogu koristiti u
prehrambenoj industriji, farmaciji, medicini te kozmetičkoj industriji. U radu se razmatra
mogućnost ekološkog uzgoja ljekovite biljke podbjel (Tussilago Farfara L.) koja samoniklo raste
u Hrvatskoj. Podbjel se istovremeno smatra ljekovitom biljkom i korovom s obzirom na to da
može rasti invazivno na različitim površinama. Podbjel se smatra pionirskom biljkom koja
nema prevelike zahtjeve što se tiče tla te često raste na područjima gdje je došlo do uništenja
ekosustava kako bi ga obnovila. Na našim se prostorima sakuplja i koristi u prehrambene te
ljekovite svrhe već od davnina. Ova biljka pokazuje veliki uspjeh u liječenju problema dišnog
sustava te se može koristiti kako oralno tako i za vanjsku upotrebu kod niza različitih stanja. U
prehrambene i ljekovite svrhe se koristiti na području Europe i Kine već stoljećima, no unatoč
tome je većina zemalja Europske unije ograničila njegovu oralnu upotrebu. Ograničen je za
oralno korištenje jer sadrži pirolizidin alkaloide (PA) koji u većim koncentracijama mogu biti
hepatotoksični i imati kancerogeni utjecaj. No isto tako je zabrana ograničena u mnogim
zemljama EU samo na samonikli podbjel, a ne na onaj koji se uzgaja za potrebe farmaceutske
industrije. Naime selekcijom su znanstvenici u Austriji uspjeli dobiti podbjel koji ne sadrži PA
te se takve vrste uzgajaju za potrebe farmaceutske industrije pa je i zakon o zabrani oralnog
korištenja tako ponovno pobijen. S obzirom na to da u Hrvatskoj još uvijek vlada zakon zabrane
korištenja podbjela za oralnu konzumaciju u radu se razmatra i mogućnost njegovog korištenja
za vanjsku primjenu.

1.1. Cilj rada

Cilj je kroz ovaj rad razmotriti mogućnost ekološki kontroliranog uzgoja podbjela u Hrvatskoj.
Biljke koja cvate prva, dok nas još sramežljivo zubato sunce slabašno grije nagovještavajući
skori dolazak proljeća. Prema nekim procjenama njemačkih agronoma koji se bave ekološkom
poljoprivredom u skorije vrijeme bi mogla porasti potražnja za ovom biljkom te bi svakako
valjalo razmotriti mogućnost ekološkog uzgoja podbjela u Hrvatskoj. S obzirom na dostupne
pisane materijale koje sam pronašla nije mi poznato da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji
ekološki nasad podbjela ili pak gospodarstvo koje se bavi uzgojem i preradom podbjela te bi
takav uzgoj u skorijoj budućnosti mogao itekako biti interesantan onim gospodarstvima koji
se bave ekološkim uzgojem ljekovitog bilja.

1
 2. PREGLED LITERATURE

2.1.POVIJEST I MITOVI

Ljekovitost podbjela poznavale su već stare civilizacije te je jedna od najstarijih poznatih

ljekovitih biljaka protiv kašlja i bolesti dišnih organa. Od liječnika starog vijeka pa do Kneippa
za podbjel vlada jednoglasno mišljenje da je “protiv svih bolesti”. (Glavaš 2019.)

2.1.1. Podrijetlo imena, strani nazivi, narodna imena

Ljekovitost podbjela potkrepljuje latinski naziv roda tussilago koji potječe od riječi tussis
(kašalj) i agere (djelovati). Ime vrste farfara staro je ime Rimljana za biljku (farfarum). Značenje
te riječi je kao brašnom posuta, jer su listovi odozdo bjelkasti. Domaći naziv podbjel biljka je
dobila zbog naličja lista koji je uvijek sivkasto dlakav (ispod je bijelo). Zbog specifičnog izgleda
lista i narodnih predaja biljka je poznata pod narodnim nazivom konjsko kopito. Specifičan
izgled lista utjecao je i na različita strana imena ove biljke tako je na engleskom coltsfoot,
francuskom pas-d’âne te španjolskom pie de caballo ili uña de caballo (konjsko stopalo,
konjsko kopito). U srednjem vijeku se biljku nazivalo Filius ante patrem što znači sinovi prije
oca jer se cvjetovi ove biljke javljaju puno prije nego listovi. Drugi strani nazivi su Huflattich
(njem.), navadni lapuh, navadni uhlič (slo.), podbel, konjski lopuh (sr.). U narodu su poznata
imena proljetni podbjel, bjelokopitnjak, konjski lopuh, pravi lopuh, lepuh, lopušac, podbelek,
spodbel, prolist, vinogradarska kopačica, vodeni podbio, svinjarica itd. Službeno je vrstu 1753.
godine prvi opisao Carl Linnaeus. (Glavaš 2019., www.plantea.com.hr)

2.1.2. Mitovi i legende

Kelti, Germani pa čak Rimljani i Grci u svojoj drevnoj tradiciji prenose mit o nastanku ove biljke
u kojem se tvrdi da je podbjel iznikao iz krvavih otisaka kopita prilikom borbe kentaura s
ljudima. Kentarui su hibridna bića s ljudskim torzom i trupom te nogama konja. Kelti su podbjel
posvećivali božicama konja. Galska Epona, irska Macha, velška Rhiannon sve su to božice koje
se u davna vremena povezivala s podbjelom. Postoji mit koji govori da je podbjel niknuo na
svim mjestima gdje se pojavila Epona, na zemlji ispod njenih kopita izrasla bi ova biljka.
(www.xn--wildkruterglck-bib40b.de)

Izvor:Pinterest

2
Prema grčkoj mitologiji bog Apolon je stvorio cvijet podbjela. Priča se da je svoju ljubavnicu
Coronis pretvorio u vranu nakon što mu je ona bila nevjerna. Dok je gorjela na pogrebnoj
lomači, Apolon je osjetio grižnju savjesti i otkinuo cvijet podbjela sa zemlje na koju je pao njen
pepeo. (https://foliagefriend.com)

2.1.3. Povijest upotrebe podbjela

Dioskorid, Plinije Stariji i Galen poznavali su ovu biljku te pisali o njenoj upotrebi protiv kašlja
i promuklosti. U davna vremena lišće podbjela često se koristilo za dimljenje: stavljeno na
drveni ugljen i usisano kroz lijevak, služilo je za ublažavanje kašlja i otežanog disanja. (Bäumler
S. 2012., Bühring U. 2005.) Plinije Stariji je savjetovao da se nakon svakog udisaja dima
podbjela popije gutljaj vina od grožđica. (https://ailsa.substack.com)
Paljenje lišća podbjela kao lijeka protiv kašlja datira još od starih Grka, a svi veliki travari, i stari
i suvremeni, podržavali su ovaj pristup, iako se od njega također prave tinkture, čajevi, dekokti
i drugi pripravci koji se koriste za liječenje kašlja i plućnih bolesti . (Bäumler S. 2012., Bühring
U. 2005.) Pušenje lišća legalno je u većini zemalja, uključujući Sjedinjene Države još i dan
danas. (www.whiterabbitinstituteofhealing.com/)
Dioskorid u svojim djelima ima samo jednu primjenu za unutarnju konzumaciju podbjela –
navodi da korijen kuhan u hidromelu izbacuje mrtvi embrij/fetus. Ostali pripravci po
Dioskoridu samo su za vanjsku upotrebu ili se unose u pluća kao dim. Dioskorid počinje s
vanjskom primjenom lišća samljevenog s medom za liječenje erizipela i svih upala. (Glavaš
2019., Tobyn, G., Denham, A., & Whitelegg, M. 2016., https://blog.metmuseum.org)
Hildegard von Bingen tvrdi da je podbjel vruć u djelovanju; ona izostavlja svaku raspravu o
njegovoj upotrebi kao antitusika i govori samo o njegovoj vrijednosti, kada se pomiješa s
korijenom trputca i imelom sa stabla kruške te uzima u vinu kako bi “omekšao jetru” osobe
koja je pretjerala u uživanju hrane. To je doista zanimljivo jer se danas zna da ova biljka može
biti hepatotoksična. ((Tobyn, G., Denham, A., & Whitelegg, M. 2016.)
Srednjovjekovna medicina poznavala je raznoliko djelovanje podbjela te se ova biljka spominje
u mnogim djelima tog doba. Osim tradicionalnih pripravaka čaja za liječenje respiratornih
problema, listovi podbjela su se u srednjem vijeku naširoko koristili kao obloge za upale i rane,
protiv vrućice, glavobolje, hemeroida I opeklina te za liječenje jetrenih I žučnih tegoba. (Glavaš
2019., Bäumler S. 2012., Bühring U. 2005.)

Isječak iz knjige De historia stirpium commentarii insignes, Leonhart Fuchs 1542.

3
Crtež podbijela iz prvog izdanja De historia stirpium commentarii insignes, knjige Fuchs L.
1542.

Travar iz šesnaestog stoljeća John Gerard podbjel koristi kao sredstvo za inhalaciju, a također
spominje da je uvarak od zelenih listova ili sirup napravljen od listova dobar za kašalj. Autor
Flora Scotica (1777.), John Lightfoot, navodi da je lišće podbjela možda najpoznatija škotska
zamjena za duhan, a također se pušilo kao lijek za astmu te postoji mnogo narodnih recepata
u Škotskoj koji koriste podbjel. (www.johnogroat-journal.co.uk)
Lišće podbjela je u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću uključeno u “pectoral ales”, tj.
biljnu pivu koja su se kuhala kao lijek protiv kašlja. Ovaj poznati antitusik i sredstvo za
ublažavanje kašlja imalo je I svoje mjesto u farmakopejama dvadesetog stoljeća. (Tobyn, G.,
Denham, A., & Whitelegg, M. 2016.) U Engleskoj je kroz cijeli srednji vijek pa sve do 20.
Stoljeća Tussilago bio omiljena biljka za kašalj i prehladu te se dan danas može kupiti
“coltsfoot rock”, tvrdi bombon koji je namijenjen za smirivanje astme i kašlja. Proizvodi ga
Stockley's Sweets u Engleskoj od 1918.. (https://blog.metmuseum.org)

Izvor: Amazon

4
Listovi podbjela su se također od davnina koristili kao osnova “British Herb Tobacco”
mješavine za pušenje. U toj mješavini kao zamjena za duhan prevladava podbjel, a ostali
sastojci su gorki trolist, vidac, betonika, ružmarin, timijan, lavanda i kamilica. Ova mješavina
se koristila za ublažavanje astme, otežanog disanja kod bronhitisa te za prestanak pušenja
duhana. Rudari kositra redovito su dimili podbjel kako bi se zaštitili od plućnih bolesti. (Tobyn,
G., Denham, A., & Whitelegg, M. 2016., Glavaš 2019.) Listovi podbjela su zbog svoje veličine
te zato što su mekani i dlakavi s donje strane od davnina među ljubiteljima prirode i
planinarima poznati kao “planinarski WC papir”. (www.waschbaer.de) Podbjel je u
osamnaestom stoljeću u Francuskoj bio toliko dobro poznata i cijenjena biljka da su apoteke
oglašavale svoju prisutnost oslikavajući vrata svojih radnji crtežima ove biljke. (www.nabu-
dortmund.de) Kad je podbjel donesen u Ameriku, popularna metoda liječenja hripavca bila je
natapanje deka u otopinu podbjela i omotavanje dekama oko bolesnika.
(https://www.whiterabbitinstituteofhealing.com/) Mnogi autori koji su pisali o podbjelu
uključujući Dodoensa, Bauhina i Gerarda, pišu o odnosu podbjela s vodom. Navode kako ova
biljka voli rasti na vlažnom tlu ili u blizini vode, a Mattioli čak govori kako tragači za vodom
traže biljku jer njegova prisutnost ukazuje na izvor vode. (Tobyn, G., Denham, A., & Whitelegg,
M. 2016.)
S obzirom na to da podbjel cvijeta neobično rano, a lišće se javlja tek tijekom ljeta kad cvjeta
više nema te tada može rasti ne paralizirano uobičajenim kasnijim procesom cvjetanja, a novi
se cvjetni pupoljci za sljedeću godinu pripremaju pod zemljom tijekom kasnog ljeta Simonis
povezuje ovaj i druge ritmove unutar biljke s međusobnim prožimanjem sunčevih i mjesečevih
sila u 'životnoj ravnoteži' i povezuje tu prirodu sa Steinerovim razmatranjem odnosa
pluća/jetra. (Tobyn, G., Denham, A., & Whitelegg, M. 2016.) Podbjel se u vrijeme rata u
Njemačkoj koristio kao povrće. Ljudi su brali mlade proljetne stabljike s cvjetovima te ih
pripremali kao šparoge, najčešće uz jaja, a kasnije su se brali listovi koje su pripremali kao
špinat. (Glavaš 2019.) U Bosni, a I dijelovima Hrvatske Podbjel je bio korišten kao hrana za
svinje, dodavao se u napoj („meću“) koji se kuhao za svinje. Čaj od lista podbjela koristio se
kod kašlja i astme. (Džoja 2019.)
U Kineskoj tradicionalnoj medicini podbjel se koristi od davnina. Najviše se koristi cvijet
podbjela kojeg nazivaju “zimskim cvijetom dobrodošlice” . Ime je dobio jer cvate tijekom
zimskog solsticija te ranog proljeća i to u vrijeme kad se još na tlu može pronaći snijeg. Kineski
naziv za podbjel je Kuan Dong Hua. Kinezi već stoljećima podbjel smatraju izvrsnom biljkom za
liječenje kašlja i prehlade. Najkvalitetnije cvijeće proizvodi se u pokrajini Lingtai Gansu, a ova
cijenjena sorta zove se "Lingtai Dong Hua". Kako bi poboljšali sposobnost biljke da ovlaži pluća,
Kinezi cvjetove tradicionalno prže u medu. Navode da je ovaj pristup i način konzumacije
podbjela izrazito efikasan kod suhog kašlja i zvižduka u plućima.
(www.whiterabbitinstituteofhealing.com)

5
 2.2. SISTEMATSKA PODJELA

TAKSONOMIJA

TUSSILAGO FARAFARA L.

CARSTVO: Biljke (Plantae)

ODJELJAK: Sjemenjače (Tracheophyta)
PODODJELJAK: Kritosjemenjače (Angiosperme)
RAZRED: Dvosupnice (Magnoliate)
RED: Astrales
PORODICA: Glavočike (Astraceae)
POTPORODICA: Asteroideae
ROD: Tussilago
VRSTA: Tussilago Farfara L.

2.3. STANIŠTE

Podbjel je prirodno raširen na području gotovo cijele Europe, Sibira sve do Himalaja, zapadne
Azije i sjeverno zapadne Afrike. Također se raširio po Sjevernoj Americi (1840) te Canadi (1920)
u koju je donesen s prvim iseljenicima iz Europe zbog svojih medicinskih svojstava. Raste često
kao pionirska biljka na različitim tipovima tla od nizine pa do gorskog pojasa sve do 1500 m
nadmorske visine. (www.plantea.com.hr, www.fs.usda.gov) Pionirske biljke su biljke koje
prve rastu na neplodnom ili prethodno devastiranom području. (Kremer 2007) Pojavljuje se
na vlažnim, ilovastim, glinastim, vapnenastim tlima , uz ceste na svježe iskopanim tlima, na
obrađenim mjestima, uz putove, ceste, na željezničkim nasipima (pogotovo novim), u
gradovima među tramvajskim tračnicama, na gradilištima. Također se može naći uz potoke,
rijeke i šume, jarke i kanale, naročito na strmim mjestima gdje je došlo do odrona zemlje. Na
takvim mjestima podbjel kao pionirska biljka obrašćuje tlo i priprema teren za rast novom bilju.
Raste i kao korov na obrađivanim njivama, vinogradima i vrtovima. Rijetko se pojavljuje u
obalnom području. Najviše mu ipak odgovaraju vlažna glinasta tla (koja povremeno mogu biti
potpuno suha) (Glavaš 2019, Devetak 2005, Galle 2001)

Izvor:Google images

6
 2.4. MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE

Podbjel je višegodišnja trajna zeljasta biljka iz porodice glavočike. Korijen je razgranat te razvija
brojne podzemne izdanke. Iz vodoravnih podanaka krajem zime u rano proljeće rastu
uspravne stabljike koje su pokrivene crvenim ljuskama visine do 30 cm.

Izvor: Damir Repić (google)

Na vrhovima ljuskastih stabljika se razvijaju pojedinačne cvjetne glavice žutih cvjetova puno
prije nego što se razviju listovi. Podbjel je jedna od najranije cvjetajućih biljaka. Cvjeta od
veljače pa do travnja. Plosnate glavice su promjera 1,5 – 3 cm i ugodnog su medenastog mirisa.
Sastavljeni su od 30-40 cjevasto-zvonastih muških cvjetova u sredini i oko 300 jezičastih
ženskih cvjetova na vanjskom djelu.

Izvor:Prirodno ljekovito bijle (google)

Plod je roška s papusom koji je nekoliko puta duži od roške. Jedna biljka proizvede 3000 - 7000
sjemenki. Kuglasti grozd ploda po strukturi je sličan onom maslačka, ali je gušći i nalikuje malim
kuglicama vate. Neposredno prije sazrijevanja sjemena, stabljike koje su se prethodno savile
prema zemlji ne bi li se zaštitile od kiše ponovno se okomito ispravljaju kako bi vjetar bolje
uhvatio sjemenke i raznio ih. Osim vjetrom, sjeme raznose pčele, mravi i druge životinje.
(www.nabu-duesseldorf.de)
Kasnije tijekom ljetnih mjeseci se razvijaju prizemni listovi. Listovi su okruglasto srcolikog
oblika, uglasto nazubljeni te mogu narasti vrlo veliki sve do 20-30 cm u promjeru. Rubovi lista
7
mogu biti crvenkasti i nazubljeni crni. To podbjel razlikuje od lopuha lat. Petasites hybridus s
kojima bi ih se moglo zamijeniti.

Izvor:Naturala (google)
Listovi se raspoznaju po vunastim dlačicama s donje stran lista, dlakavost mladog lišća ostaje
samo s donje strane nakon što se rasklopi. Također je jaka mreža žila na donjoj strani lista.
Medonosna je biljka, pčele sakupljaju nektar i pelud. (www.plantea.com.hr, Glavaš 2019,
Kremer 2007, www.agroklub.com, www.nabu-duesseldorf.de)

2.4.1. Srodne vrste

Listove podbjela u prirodi bi se eventualno moglo zamijeniti s listovima lopuha lat. Petasites
hybridus . Međutim, listovi lopuha su mnogo veći i osjetno su grublji na gornjoj strani lišća.
Listovi podbjela također imaju crno nazubljeni rub. Lopuh sadrži znatno više toksičnih
pirolizidinskih alkaloida (PA) od podbjela te je potreban oprez prilikom branja. Kuglasti grozd
ploda po strukturi je sličan onom maslačka lat. Taraxacum officinale, ali je gušći i sliči malim
kuglicama vate. (www.nabu-duesseldorf.de, Galle 2001)

Lijevo se nalazi lopuh, desno podbjel Izvor slike: Rudi Beiser (google)

8
 2.5. NAČIN UZGOJA I MOGUĆNOST EKOLOŠKOG UZGOJA

Podbjel je brzo rastuća zeljasta trajnica koja se može uzgajati u vrtovima i na većim
površinama, ali treba napomenuti da je vrlo invazivan i potiskuje ostale biljke. Lako se
razmnožava sjemenom, presadnicama i dijeljenjem korijena. Tijekom proljeća razmnožava se
sjemenom i korijenovim reznicama, a tijekom jeseni reznicama i dijeljenjem korijena.
Ravnoteža između vegetativnog razmnožavanja i razmnožavanja sjemenom kod podbjela je
pod utjecajem gustoće biljaka, populacije niske gustoće imaju veću vegetativnu reprodukciju
i smanjenu proizvodnju sjemena.

Sjemenke podbjela klijaju u različitim uvjetima svjetla, temperature, vlažnosti tla i pH tla, ali
niske temperature i suha ili izrazito kisela tla sprječavaju klijanje. Sjeme podbjela jednako
dobro klija na svjetlu i u mraku. Sjeme počinje klijati pri temperaturi od 5-6 °C ali je optimalna
temperatura i najveća klijavost sjemena zapažena pri temperaturnom rasponu od 10- 25 °C.
Vlaga i dostupnost vode su potrebne u vrijeme klijanja. Sjemenke dobro podnose višak vode,
ali su vrlo osjetljive na nedostatak vode. Sjeme podbjela klija pri pH u rasponu od 4,5 do 6,5.
Sjeme najbolje klija kada je na površini tla, a sjeme zakopano dublje od 2 cm ne klija. Sjeme
posijano na samu površinu tla obično proklija već unutar 2 - 3 dana u optimalnim uvjetima, a
većinom je potrebno 5- 10 dana da bi sjeme proklijalo.
Optimalni uvjeti za rast se postižu na osunčanim mjestima s malo ili bez hlada.
Gusta vegetacija smanjuje rast i uspostavu sadnica podbjela, vjerojatno zbog natjecanja s
drugim biljkama za svjetlo i vlagu. (www.fs.usda.gov, www.agroklub.com)
Sije se i sadi u razmaku od 25 cm. Vani se može sijati od travnja pa sve do srpnja. U zatvorenom
prostoru se može sijati tijekom ožujka. Sjemenke se posiju samo po površini i gurnu u zemlju
laganim pritiskom. Optimalno bi bilo da se temperatura za klijanje održava između +15-20°C.
Nakon nicanja je mladice preporučljivo staviti na hladnije mjesto te ih u razmaku od 25 cm
saditi u zemlju od sredine svibnja. (www.magicgardenseeds.com, www.gardenorganic.org)

Podbjel se razmnožava i vegetativno putem rizoma, koji je sposoban za brzi vegetativni rast.
Korijen može narasti čak do 2 metra u dubinu, a rizomi se mogu širiti i do 5-6 metara
vodoravno pa čak i više u sve strane tvoreći prave podzemne mreže. Fragmenti rizoma mogu
lako dati nove izdanke. Što je fragment veći, veća je vjerojatnost da će se regenerirati. Rizome
stavljamo na dubinu od 20-30 cm, s minimalnim razmakom od 25 cm među rizomima. Podbjel
može rasti u tlima s pH u rasponu od 4,5 do 10, prvenstveno na neutralnim do vrlo jako
alkalnim tlima.
Podbjelu odgovaraju sve vrste tala kao što je već spomenuto, može se pojaviti u neplodnim,
siromašnim tlima pa sve do vrlo plodnih tala. Tolerantan je kako na brz protok vode tako i
povremeno potapanje. Najviše mu odgovaraju područja sa srednjom godišnjom
temperaturom u rasponu od 47 do 8,5-9,2 °C te srednja godišnjom količinom padalina u
rasponu od 480-850 mm. Zimska zaštita za podbjel nije potrebna. Može podnijeti temperature
do -23°C.

Tlo se može prije sijanja ili sadnje obogatiti biljnim kompostom, gnojivom dobivenim od algi
te glinom. Ako se sije ili sadi u posude potrebno je tegle držati u polu sjenovitom mjestu kako
ne bi došlo do isušivanja tla.

9
Podbjel je otporna biljka koja se lako kombinira s raznim partnerima. U biljke koje se dobro
slažu s podbjelom spada jaglac ili jagorčevina (Primula vulgaris) , Crvena iglica (Geranium
sanguineum L.), Lazarkinja (Galium odoratum L.), Močvarna kaljužnica (Caltha palustris L.),
plućnjak (Pulmonaria officinalis L.). Podbjelu ne odgovara gorušica niti blizina leguminoza,
osjetljiv je na košenje, gaženje i ispašu. Podbjel se može koristiti i kao ukrasna biljka u vrtu.
Njegovi upečatljivi žuti cvjetovi cvjetaju u rano proljeće, dodajući boju vrtu kada druge biljke
još ne cvjetaju. Također mirisni cvjetovi privlače pčele i druge kukce oprašivače, čineći podbjel
dragocjenom biljkom za promicanje bioraznolikosti u vrtu. (https://pflanzen-fuer-dich.de)

Još jedna prednost podbjela je njegova sposobnost upijanja i skladištenja zagađivača iz tla.
Ova karakteristika ga čini idealnom biljkom za vrtove u blizini prometnica ili industrijskih
područja gdje je tlo često zagađeno zagađivačima. Uzgoj podbjela u vrtu može učinkovito
ukloniti te zagađivače iz tla i smanjiti rizik od kontaminacije.( https://pflanzen-fuer-dich.de)
Uz ove moguće namjene, podbjel je također robusna biljka koja se lako održava. Otporan je i
može uspijevati na gotovo svim vrstama tla. Ipak, preferira vlažno tlo i sunčano mjesto.
Redovito zalijevanje i povremena gnojidba osiguravaju zdrav rast i obilnu cvatnju.Sve u svemu,
podbjel je izuzetno svestrana biljka koja se može koristiti na različite načine u vrtovima. Bilo
kao pokrivač tla, ljekovita biljka, ukrasna biljka ili za revitalizaciju tla, podbjel je obogaćenje
svakog vrta i nudi brojne dobrobiti za ljude i prirodu. Od štetnika viđeno je da podbjel vole
puževi, obični hrušt (Melolontha melolontha L.) te usjevna sovica (Agrotis/Scotia segetum).
(www.magicgardenseeds.com, www.gardenorganic.org, www.fs.usda.gov,
www.agroklub.com, https://pflanzen-fuer-dich.de)

2.6. BERBA I SUŠENJE

Cvjetne glavice – Farfarae flos se sakupljaju sa što kraćim stapkama, dok još nisu potpuno
otvorene, a to je u rano proljeće tijekom ožujka. Precvjetali cvjetovi se ne smiju sakupljati, jer
tijekom procesa sušenja prelaze u sjeme. Sakupljeni cvjetovi se mogu kratko posušiti na suncu,
a dalje u vrlo tankom sloju na toplom mjestu. Proces sušenja treba biti brzi kako cvjetovi ne bi
izgubili boju I ugodan miris. Listovi - Farfarae folium sabiru se od svibnja do srpnja i to bez
peteljke. Odozgo su svjetlozeleni, a odozdo bijelopustensati, bez mirisa, blago sluzavi. Najbolje
sabirati mlade listove, veličine dlana te one koji rastu na sunčanim mjestima jer sadrže veću
količinu ljekovitih tvari. Sakupljaju se samo zdravi listovi koji su bez smeđih mrlja i nisu
nagriženi. Sušenje listova se obavlja u hladu, na prozračnom mjestu. Najbolje je listove
pojedinačno raširiti ili ih izrezati prije sušenja na manje dijelove. Listovi se mogu koristit I svježi.
Osušena droga se sprema u papirnate vrećice te čuva na suhom mjestu. Preporuka je ako se
sakuplja podbjel da se on sakuplja na brdsko- planinskom području iznad 1000 m nadmorske
visine, jer je bolje kvalitete i sadrži malo ili nimalo štetnih tvari. Također su cvjetovi i listovi
jestivi i u svježem obliku iako su listovi gorki te ih je bolje prokuhati.
(www.plantea.com.hr, Glavaš 2019, Kremer 2007, www.agroklub.com)

10
 2.7. SASTAV

U listovima se nalazi daleko više ljekovitih tvari nego u cvjetovima. Listovi sadrže 6-10%
polisaharida, inulin, flavonoid, ~5% trjeslovina, malo eteričnog ulja, gorke tvari, sterole a u
tragovima (0,01%) pirolizidinske alkaloide (snekirkin i tusilagin) zbog čega su na lošem glasu
da djeluju hepatotoksično, genotoksično i kancerogeno.Također se u listovima mogu naći
razne organske kiseline (glana, jabučna, vinska),kalcij, sumpor, natrij, magnezij. Listovi su
izrazito bogati vitaminom C. (www.plantea.com.hr, Devetak 2005, Glavaš 2019, Kremer 2007)
U Hrvatskoj je 2013. godine ministarstvo zdravstva uz suglasnost ministarstva poljoprivrede
donijelo „Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te
tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno“ , prema navedenom pravilniku
Tussilago Farfara L. se nalazi na tzv. „Listi biljnih vrsta koje su zabranjene u hrani i dodatcima
prehrani“. Podbjel se na ovoj listi našao jer sadrži pirolizidinske alkaloide (PA) koji u većim
koncentracijama mogu biti hepatotoksični i imati kancerogeni utjecaj. (faktograf.hr/,narodne-
novine.nn.hr) U Njemačkoj i nekim drugim zemljama Europske unije je podbjel 1992. godine
proglašen potencijalno opasnim te je stavljen na listu zabrana za oralnu upotrebu. No 1999.
godine je mlada bečka farmaceutkinja mag. Dr. Roxana Lebada napravila istraživački rad, za
kojeg je dobila i nagradu te svojim radom uspjela vratiti slavu podbjelu. Naime ona je kroz svoj
rad dokazala da samo podbjel koji je pod stresom proizvodi štetne pirolizidin alkaloide.
Također je dokazala da „Alkaloida nema u cvjetnim pupoljcima, cvatovima i mladim listovima,
ali ih ima u drugim dijelovima biljke (starijim). Vlažno tlo može u potpunosti spriječiti
nakupljanje pirolizidinskih alkaloida.”. ( www.eunikegrahofer.at) Također su znanstvenici
uspjeli selekcijom dobiti Tussilago Farfara„wien“ koji ne sadrži PA te se takav sada uzgaja za
potrebe biljne farmaceutike. Diljem Njemačke postoje nasadi i ekološki uzgoj podbjela u
ljekovite svrhe. Također se u specijaliziranim rasadnicima u Njemačkoj mogu kupiti presadnice
podbjela „Wien“ koji ne sadrži PA. (www.biothemen.de, www.phytodoc.de)
(www.plantea.com.hr, Devetak 2005, Glavaš 2019, Kremer 2007, www.eunikegrahofer.at,
www.biothemen.de, www.phytodoc.de, narodne-novine.nn.hr)

2.8. UPOTREBA

Podbjel se koristi kao prehrambena namirnica i u ljekovite svrhe. Mladi listovi sadrže veliku
količinu vitamina C pa se mogu koristiti kao proljetna salata. Mladi sitno izrezani listovi bez
peteljki mogu poslužiti kao zelenje za pripremu variva ili salate.
U ljekovite svrhe podbjel ima vanjsku i unutarnju primjenu.
Upotrebljava se u obliku različitih pripravaka od obloga, čaja, uvaraka, kao matični sok, sirup,
mast, melem, tinktura, pastile..
Najčešće se upotrebljava u obliku prsnih čajeva za oboljenja dišnog sustava u kojima je
redovito jedan od glavnih sastojaka.
Omekšava i odstranjuje sluz te olakšava iskašljavanje kod kroničnog bronhitisa, plućnog
emfizema. Djeluje umirujuće kod nadražajnog kašlja. Jača pluća, djelotvoran je kod gripe i
djeluje smirujuće na nadraženo grlo kod prehlada. Navodi se da je djelotvoran kako kod
bronhitisa tako i kod astme te početne tuberkuloze. U literaturi se spominje da podbjel čisti
krv te je također dobar za proljetno čišćenje organizma. Također je zabilježeno da pripravci
spravljeni od podbjela mogu biti korisni za ispiranje usta i ždrijela kod kroničnih I akutnih upala

11
usne šupljine I ždrijela. Podbjel se preporučuje osobama kod kojih su plućne bolesti nastale
zbog udisanja različitih vrsta prašina (profesionalne plućne bolesti). Podbjel se može koristi I u
obliku dimnih inhalacija. U literature se navodi da je podbjel specifično sredstvo za čišćenje
krvi, te liječenje skrofuloze kako preventivno tako simptomatski. Pokazuje također
preventivno djelovanje na nadraženu sluznicu želuca i crijeva. Koristi se i za klistiranje.
Pokazuje blago diuretičko djelovanje. Djeluje protiv grčeva probavnih organa, popravlja tek i
krijepi iscrpljeni organizam. Također je zabilježeno da se kod uhobolje u uho može kapati
matični sok listova. Vanjska upotreba je vrlo široka. Pozitivan utjecaj pokazuje na kožne osipe
I upale. Lišće pomaže kod snižavanja tjelesne temperature, smanjuje otekline i ublažava bol.
Tako je zabilježena vanjska upotreba kod gnojnih rana, otečenih žlijezda, vanjskih oteklina,
upala vena, lišajeva, erizipela.. Oblozi I kupke koriste se I kod otečenih nogu. Oblozi od lišća
koji se stavljaju na prsa potiču znojenje i smanjuju probadanje u plućima prilikom disanja.
Preporučljivo je obloge od lišća koristiti pri upalama porebrice. Listovi se mogu koristiti I kod
glavobolje te stavljati na bolno mjesto, a kod menstrualnih bolova se vata umočena u čaj može
stavljati na bolno mjesto abdomena. Mast ili melem su učinkoviti kod porezotine I iritirane
kože jer djeluju protuupalno I antibakterijski. Vanjski primijenjen na vlasištu djeluje protiv
peruti, smanjuje opadanje kose te potiče njen rast. Biljke s kojima se podbjel može miješati su
orah, divizma, bijeli sljez, crni sljez, anis, lazarkinja, kičica, plućnjak, uskolisni trputac, sladić,
ljubičica, preslica, Kopriva, kamilica, metvica, timijan, ehinaceja… Također se u zemljama EU
koristi u veterini gdje se različiti pripravci od podbjela dodaju u hranu životinja poglavito za
smirivanje kašlja. Često se koristi kod plućnih problema kod konja. (www.narodnilijek.com,
Glavaš 2019, Kremer 2007, Galle 2001)

2.8.1. Nuspojave

Zbog sadržaja pirolizidinskih alkaloida kojima se prepisuje hepatotoksično, genotoksično i

kancerogeno djelovanje oralna upotreba čaja podbjela je ograničena na maksimalno 6
tjedana, te bi se nakon toga morala napraviti pauza pa eventualno prema potrebi ponoviti
kura. Istraživanja su pokazala da u nekim slučajevima sadržaj PA nije u zabrinjavajućim
razinama, a I s obzirom na to da je selekcijom dobiven podbjel koji je u potpunosti bez PA
trebalo bi prilagoditi ove preporuke. Zbog tih istih mogućih ne željenih djelovanja podbjel se
ne preporučuje I ne bi ga trebale uzimati trudnice, dojilje I osjetljive osobe. Također nije
preporučljivo uzimanje kod osoba koje imaju probleme sa žučnim kamencima, aktivnim čirom
na želucu ili pak probleme s jetrom. (Glavaš 2019, Kremer 2007, Galle 2001)

12
 3. ZAKLJUČAK

U Hrvatskoj je 2013. godine ministarstvo zdravstva uz suglasnost ministarstva poljoprivrede

donijelo „Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te
tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno“ , prema navedenom pravilniku
Tussilago Farfara L. se nalazi na tzv. „Listi biljnih vrsta koje su zabranjene u hrani i dodatcima
prehrani“. Podbjel se na ovoj listi našao jer sadrži pirolizidin alkaloide (PA) koji u većim
koncentracijama mogu biti hepatotoksični i imati kancerogeni utjecaj. U Njemačkoj unatoč
zabranama podbjela koji sadrži zloglasne pirolizidin alkaloide postoje nasadi i ekološki uzgoj
podbjela u ljekovite svrhe. Naime znanstvenici su uspjeli selekcijom dobiti Tussilago
Farfara„Wien“ koji ne sadrži PA te se takav sada uzgaja za potrebe biljne farmaceutike. U
slobodnoj prodaji se mogu naći matični sokovi, sirupi, pastile, čajevi koji sadrže podbjel bez
PA. Podbjel se može koristiti i za vanjsku primjenu te bi svakako valjalo razmotriti njegov
kontrolirani uzgoj na ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima. Još jedna važna činjenica na
koju je potrebno svakako skrenuti pažnju je da se podbjel u većini zemalja u današnje vrijeme
smatra invazivnim korovom te čak postoje protokoli i mjere za suzbijanje podbjela kao
invazivne vrste. Kontroliranim nasadima i uzgojem podjela za vanjsku primjenu te uzgojem
podbjela „Wien“ za oralnu primjenu mogao bi se iskoristiti ljekoviti potencijal ove predivne
biljke koja cvate prva dok nas još sramežljivo zubato sunce grije nagovještavajući dolazak
proljeća. Ova biljka s obzirom na minimalne zahtjeve što se tiče tla svakako bi mogla naći svoje
mjesto u svakom vrtu koji je rađen prema ekološkim principima obogaćujući njegovu
bioraznolikost. S obzirom da veoma rano cvjeta, među prvima, već tokom ožujka, a njegovi
mirisni cvjetovi privlače oprašivače te na taj način doprinosi i ostalim biljkama u vrtu. Također
zbog svojstva da regenerira zagađena tla i iz njih izvlači štetne spojeve dobra je biljka koju se
može iskoristiti u svrhu žive barijere, ako se vrt nalazi u blizini prometnica ili pak na tlu koje je
okruženo konvencionalnom poljoprivredom ili zagađeno industrijom. Podbjel je robusna,
otporna biljka koja nema posebne zahtjeve vezane uz njegu ili pak kvalitetu tla te je iz tog
razloga odlična biljka za ekološke vrtove. Može se korisiti kao pokrovna biljka za pokrivanje tla,
za regeneraciju zemlje, uzgajati u prehramnene ili ljekovite svrhe. U ovom trenutku se cvjetovi
i listovi podbjela mogu iskoristiti za izradu prirodnih kozmetičkih preparata koji su za vanjsku
upotrebu. Od podbjela se mogu napraviti različiti proizvodi koji s obzirom na ljekovita svojstva
podbjela sigurno imaju svoju tržišnu vrijednost. Svakako bi bilo zanimljivo napraviti i isprobati
šampon od podbjela protiv peruti i za poticanje raste kose te regenerator ili losion za kosu i
vlasište. Također se mogu izraditi različite vrste melema, krema, masti, losiona i tonika za
njegu kože i različitih kožnih stanja. Nadam se da će po uzoru na druge zemlje EU podbjel i u
Hrvatskoj u dogledno vrijeme vratiti svoju slavu što se tiće oralne konzumacije istoga te da će
zakon o podbjelu formirati na drugačiji način.

13
 4. POPIS LITERATURE

5. Bäumler S. (2012): Heilpflanzen Praxis heute, Elsevier / Urban & Fischer, München
6. Bühring U. (2005): Praxis-Lehrbuch der modernen Heilpflanzenkunde, Sonntag-Verlag,
Stuttgart
7. Devetak Z. (2005.): Ljekovito bilje- od znanja do branja/Econ,Sarajevo
8. Džoja I. (2019.): Diplomski rad https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:604255
9. Galle Toplak K. (2001.): Hrvatsko ljekovito bilje/Mozaik knjiga, Zagreb
10. Glavaš M. (2019.): Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja/Ceres,Zagreb
11. https://ailsa.substack.com/p/coltsfoot-a-medicinal-plant-spanning
12. https://blog.metmuseum.org/cloistersgardens/2013/04/05/first-foot/
13. https://faktograf.hr/2022/10/27/kopriva-i-orah-nisu-zabranjeni-u-hrvatskoj-a-nema-
naznaka-ni-da-ce-biti/
14. https://foliagefriend.com/coltsfoot-flower-meaning/
15. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_160_3359.html
16. https://pflanzen-fuer-dich.de/Tussilago-farfara
17. https://www.agroklub.com/hortikultura/podbjel-ljekovita-biljka-koja-se-koristi-i-u-
gastronomiji/48921/
18. https://www.biothemen.de/Heilpflanzen/presssaft/huflattich.php
19. https://www.eunikegrahofer.at/huflattich/
20. https://www.fs.usda.gov/database/feis/plants/forb/tusfar/all.html
21. https://www.fs.usda.gov/database/feis/plants/forb/tusfar/all.html
22. https://www.gardenorganic.org.uk/expert-advice/garden-
management/weeds/weed-datasheets/coltsfoot
23. https://www.johnogroat-journal.co.uk/news/beautiful-botanicals-coltsfoot-the-
botanical-used-to-cure-a-cough-230569/
24. https://www.magicgardenseeds.com/Coltsfoot-Tussilago-farfara-organic-seeds
25. https://www.nabu-
dortmund.de/fileadmin/pict_nabu/Garten_AG/Gartenticker/Huflattich--
Tussilago_farfara.pdf
26. https://www.nabu-duesseldorf.de/archiv-1/2022/der-huflattich/
27. https://www.narodnilijek.com/web/herbarium-podbjel/
28. https://www.phytodoc.de/heilpflanzen/huflattich
29. https://www.plantea.com.hr/podbjel/
30. https://www.waschbaer.de/magazin/huflattich-pflanzenportraet/
31. https://www.whiterabbitinstituteofhealing.com/herbs/coltsfoot/
32. https://www.xn--wildkruterglck-bib40b.de/2021/02/28/der-huflattich-tussilago-
farfara/
33. Kremer B. (2007.): Ljekovito bilje, Naklada Begen, Zagreb
34. Tobyn, G., Denham, A., & Whitelegg, M. (2016) The western herbal tradition: 2000
years of medicinal plant knowledge, Singing Dragon

14