You are on page 1of 6

GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKULUM

po cjelinama i temama
FIZIKA 4

Model: 4x2 (64 sati)


Razred i smjer: 4. razred opće gimnazije
Škola: Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Mjesto: Virovitica
Pripremio: Aljoša Graovac, mag.educ.phys. et inf.
Školska godina: 2021/2022

Prema Kurikulumu nastavnog predmeta Fizike za osnovne i srednje škole


ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Učenjem fizike stječu se znanja za razumijevanje prirodnih pojava i modernih tehnologija, razvijaju se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu kao što je uporaba
znanstvenih metoda pri rješavanju problema na dobrobit pojedinca i civilizacije. Predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.
U skladu s tim, odgojno-obrazovni ciljevi predmeta Fizika su:
• poticanje interesa za Fiziku i stjecanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fizičkih fenomena, koncepata, zakona i teorija
• razvoj znanstveno-istraživačkog pristupa, zaključivanja i eksperimentalnih vještina kroz formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, provođenje kontrole varijabla,
sistematiziranje i analiziranje podataka
• razvoj formalnog kritičko-logičkog i sustavnog razmišljanja
• razvoj vještina modeliranja fizičkih problema korištenjem matematičkih i računalnih alata te vještina rješavanja problema i vrednovanja rezultata
• razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata
• razvijanje prirodoznanstvenog pogleda na svijet i odgovornog odnosa prema prirodi te svijesti o utjecaju fizike na društvo i njegov održivi razvoj

DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA


Fizika kod učenika razvija kritičko i sustavno razmišljanje istražujući različite probleme i pitanja iz širokog spektra polja i područja života. Sadržaj predmeta Fizika podijeljen je
na domene - ključne koncepte koji se prepoznaju u svakoj cjelini i temi. Usto što domene pokrivaju cjelokupna znanja u fizici, također se međusobno isprepliću te se zbog toga
pojedine fizičke teme mogu obrađivati u više različitih domena.
U Fizici domene su:
• Struktura tvari (A)
• Međudjelovanja (B)
• Gibanje (C)
• Energija (D)

POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA


Cilj je kurikularnog povezivanja nastavnih predmeta u područjima kurikuluma veća prenosivost znanja i vještina koji pridonose razvijanju temeljnih kompetencija, povećanje
kreativnosti pri učenju i poučavanju svih predmeta i racionalizacija obrazovnih sadržaja. Načini na koji se može ostvariti provedba integriranih sadržaja podrazumijeva usuglašenost
svih područja kurikuluma. Povezanost se s ostalim područjima može ostvariti kroz teme koje nadilaze sam sadržaj predmeta ili predstavljaju primjenu znanja fizike u nekom drugom
području, u obliku interdisciplinarnih projekata. Provođenje interdisciplinarnih projekata moguće je ostvariti ne samo u klasičnoj učionici, već i izvanučioničkom i terenskom
nastavom.

PREDLOŽENI POKUSI
1. Istražuje Youngove pruge interferencije. 5. Istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica.
2. Mjeri konstantu optičke rešetke. 6. Istražuje alfa-raspade i beta-raspade s pomoću simulacije.
3. Mjeri Brewsterov kut za staklo. 7. Istražuje efekt staklenika.
4. Istražuje fotoelektrični učinak s pomoću simulacije.
Mjesec TEMATSKA CJELINA/ ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI Ishod/očekivanje korelacije – način integracije
NASTAVNA TEMA Fizici (nastavni predmeti i MPT)

ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE (3 sata)

1. Uvodni sat Kemija


BC.4.2. Opisuje svojstva elektromagnetskih valova
CD.4.2. OBJAŠNJAVA NASTANAK,
2. Elektromagnetski val SVOJSTVA I PRIMJENE
Zdravlje
ELEKTROMAGNETSKIH VALOVA
C.5.1.B Analizira opasnosti iz okoline, prepoznaje
Rujan
3. Spektar elektromagnetskog zračenja rizične situacije i izbjegava ih
CD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME
Održivi razvoj
CD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE
B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega
djelovanja na Zemlju i čovječanstvo
VALNA OPTIKA (12 sati)
4. Interferencija svjetlosti iz dvaju izvora
5. Interferencija svjetlosti na tankim
prozirnim slojevima Biologija
Rujan 6. Interferencija svjetlosti na tankim A.2.2. Uspoređuje organizme na temelju
prozirnim slojevima funkcionalnih i morfoloških značajki.
B.2.3. Uspoređuje prilagodbe organizama na
7. Projektna nastava - tema po izboru CD.4.1. ANALIZIRA VALNU PRIRODU životne uvjete
8. Ogib svjetlosti SVJETLOSTI.
Informatika
9. Optička rešetka CD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME A.1.1 Objašnjava glavne komponente računalnoga
10. Polarizacija svjetlosti sustava i njihove funkcije.
CD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE
11. Polarizacija svjetlosti Upotreba informacijske i komunikacijske
Listopad 12. Projektna nastava - tema po izboru tehnologije
A.5.1. Analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće
13. Sistematizacija gradiva digitalne tehnologije
14. Pisana provjera
15. Analiza pisane provjere
VALNO-ČESTIČNA SVOJSTVA ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA I TVARI (5 sati)
AD.4.3. ANALIZIRA VALNO - ČESTIČNU Kemija
Listopad 16. Fotoelektrični učinak PRIRODU SVJETLOSTI I TVARI AB.4.20. Povezuje svojstva odabranih tvari s
njihovom primjenom.
AD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME
17. Fotoelektrični učinak Filozofija
AD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE F.1. Učenik koristi pojmove relevantne u raspravi o
znanosti.
18. Fotoelektrični učinak
Studeni Održivi razvoj
19. Valno-čestična svojstva A.2.3. Klasificira izvore energije na obnovljive i
elektromagnetskog zračenja i tvari neobnovljive

Učiti kako učiti


20. Heisenbergovo načelo neodređenosti C.4/5.3. Povezuje sadržaje sasvojim životom i
svijetom oko sebe
MODELI ATOMA (11 sati)
Kemija
21. Spektri
BC.4.2. Istražuje primjenu spektroskopije u
Studeni 22. Rani modeli atoma znanosti i tehnologiji.
BC.4.2. Uspoređuje emisijske i apsorpcijske
23. Bohrov model atoma spektre atoma i molekula.
D.4.3. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim
24. Bohrov model atoma spoznajama.
AD.4.4. ANALIZIRA MODELE ATOMA I D.4.3. Opisuje Bohrov model atoma.
25. Bohrov model atoma ENERGIJSKE SPEKTRE BC.4.2. Analizira međudjelovanja tvari s
elektromagnetskim zračenjem.
26. Kvantnomehanički model atoma AD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME D.4.3. Opisuje kvantnomehanički model atoma i
raspored elektrona u elektronskome omotaču
Prosinac 27. Sistematizacija gradiva AD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE
Filozofija
28. Sistematizacija gradiva B.1. Učenik koristi pojmove relevantne u raspravi
o problemu spoznaje i znanja.
29. Pisana provjera F.2. Raspravlja o znanosti kao o smjeni paradigmi
30. Analiza pisane provjere Učiti kako učiti
A.4/5.4. Preispituje i mijenja svoju poziciju na
Siječanj 31. Laseri temelju novih valjanih argumenata
ATOMSKE JEZGRE I NUKLEARNE REAKCIJE (9 sati)
3
32. Građa atomske jezgre i jaka sila Kemija
Siječanj A.7.2. Razlikuje protonski od nukleonskog broja
33. Građa atomske jezgre i jaka sila A.1.3. Objašnjava građu atoma, iona...
Povijest
34. Energija vezanja jezgre D.4.1. Analizira politički poredak u svijetu nakon
Drugoga svjetskog rata, Hladni rat
AD.4.5. OBJAŠNJAVA MODEL ATOMSKE C.4.1. Učenik vrednuje razvoj tehnologije i izume
35. Energija vezanja jezgre JEZGRE I NUKLEARNE REAKCIJE koji su promijenili život čovjeka u 20. stoljeću.

36. Projektna nastava - tema po izboru AD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME Filozofija
C.3. Učenik analizira probleme u svijetu povezane
AD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE s etikom
37. Nuklearne reakcije Građanski odgoj i obrazovanje
C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici
38. Nuklearna fisija i fuzija
Održivi razvoj
Veljača A.3.3. Razmatra uzroke ugroženosti prirode
39. Nuklearna fisija i fuzija
Upotreba informacijske i komunikacijske
tehnologije
C.5.1. Samostalno provodi složeno istraživanje
40. Projektna nastava - tema po izboru pomoću IKT-a

RADIOAKTIVNOST (11 sati)


41. Radioaktivnost
Veljača Kemija
42. Radioaktivnost D.4.3. Piše jednadžbe α – i β-radioaktivnoga
raspada.
43. Zakon radioaktivnog raspada
44. Zakon radioaktivnog raspada BD.4.6. ANALIZIRA RADIOAKTIVNE Matematika
RASPADE I OPISUJE UČINKE B.3.3., C.3.2. Primjenjuje eksponencijalnu i
45. Zakon radioaktivnog raspada IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA NA ŽIVE logaritamsku funkciju.
46. Djelovanje ionizirajućeg zračenja na ORGANIZME E.4.1. Argumentirano računa vjerojatnost.
čovjeka
BD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME Upotreba informacijske i komunikacijske
Ožujak 47. Detekcija ionizirajućeg zračenja tehnologije
BD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE C.5.1. Samostalno provodi složeno istraživanje
48. Sistematizacija gradiva
pomoću IKT-a
49. Sistematizacija gradiva
Zdravlje
50. Pisana provjera C.5.3.A Povezuje važnost preventivnih pregleda s
očuvanjem zdravlja
51. Analiza pisane provjere
SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI (4 sata)
Filozofija
52. Konstantnost brzine svjetlosti B.1. Učenik koristi pojmove relevantne u raspravi
o problemu spoznaje i znanja.
CD.4.6. OPISUJE I PRIMJENJUJE OSNOVNE
53. Produljenje vremenskog intervala i IDEJE SPECIJALNE TEORIJE
skraćenje duljine Upotreba informacijske i komunikacijske
RELATIVNOSTI
tehnologije
Travanj
54. Produljenje vremenskog intervala i C.5.1. Samostalno provodi složeno istraživanje
CD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME
skraćenje duljine pomoću IKT-a
CD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE
Učiti kako učiti
55. Masa i energija A.4/5.4. Preispituje i mijenja svoju poziciju na
temelju novih valjanih argumenata
NASTANAK I STRUKTURA SVEMIRA (9 sati)

56. Fundamentalne sile Filozofija


Travanj A.2. Učenik opisuje i objašnjava pojedine misaone
57. Elementarne čestice sustave koji nastoje dati odgovore na pitanja o
svijetu i postojanju
58. Nastanak i razvoj svemira BD.4.8. OPISUJE MODEL NASTANKA I
STRUKTURU SVEMIRA Učiti kako učiti
59. Razvoj zvijezda B.4/5.4. Samovrednuje proces učenja i svoje
BD.4.9. RJEŠAVA FIZIČKE PROBLEME rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te
60. Nastanak sunčeva sustava na temelju toga planira buduće učenje
BD.4.10. ISTRAŽUJE FIZIČKE POJAVE
Svibanj 61. Sistematizacija gradiva Upotreba informacijske i komunikacijske
tehnologije
62. Pisana provjera C.5.1. Samostalno provodi složeno istraživanje
pomoću IKT-a
63. Analiza pisane provjere

64. Zaključivanje ocjena


NAPOMENA:
- Izborne nastavne teme napisane su u kurzivu.
- Izvođenje pokusa će se organizirati po mogućnostima, ukoliko neki pokus nije moguće izvesti od strane učenika, pokus će biti demonstriran od strane nastavnika
- Ukoliko škola nema materijalna sredstva za izvođenje pokusa, pokusi će biti učenicima prikazani pomoću e-Škole materijala

You might also like