SREDNJA ŠKOLA/ MJESTO ŠK. GOD. 2020./21.

PREDMET Fizika RAZRED ČETVRTI

NASTAVNIK/NASTAVNICA DATUM

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE FIZIKE

NASTAVNA
BROJ NAST. SATA 11. VALNA OPTIKA
CJELINA
NASTAVNA JEDINICA Priprema za provjeru znanja

OČEKIVANI ISHODI I NJIHOVO VREDNOVANJE

ODGOJNO – OBRAZOVNI FIZ D. 4. 1 ANALIZIRA VALNU PRIRODU SVJETLOSTI.
ISHOD
KLJUČNI POJMOVI  Priroda svjetlosti
 Interferencija
 Ogib
 Polarizacija
RAZRADA ODGOJNO- Učenik će definirati i analizirati konceptualne i numeričke zadatke
OBRAZOVNIH ISHODA
POVEZANOST S DRUGIM MAT SŠ A.4.2. Dokazuje tvrdnje matematičkom indukcijom
PREDMETIMA
POVEZANOST S UČITI KAKO UČITI
MEĐUPREDMETNIM A.4/5.1. Upravljanje informacijama
TEMAMA Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i
uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
A.5.3. Razvija svoje potencijale.
B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
UPOTREBA IKT–a
A.5.2. Učenik se samostalno služi društvenim mrežama i računalnim oblacima za potrebe učenja
i osobnoga razvoja.
C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT–a.
C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u
digitalnome okružju.
C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja
te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
ZDRAVLJE
C.5.1.B Analizira opasnosti iz okoline, prepoznaje rizične situacije i izbjegava ih.
VREDNOVANJE ISHODA 1. VREDNOVANJE ZA UČENJE
Promatranjem pratiti i bilježiti: pažnju, interes i aktivnosti učenika (način rješavanja
problema, vođenje bilježaka, rad na tekstu, samostalnost u radu, sudjelovanje u raspravi,
iznošenje osobnih stavova ili stavova grupe, komunikaciju i interakciju s ostalim učenicima –
poučavanje drugih, doprinos radu grupe ili para).
Davanjem povratnih informacija (ukazati na ono što je učenik dobro napravio, negativnu
informaciju prikazati pozitivnim i jednostavnim jezikom, u obliku reflektivnih pitanja)
2. VREDNOVANJE KAO UČENJE
lista samoprocjene
3. VREDNOVANJE NAUČENOG
Kroz odgovore na pitanja:
Što proučava fizikalna ili valna optika?
Što je koherentna, a što nekoherentna svjetlost? Navedite primjere koherentnoga i
nekoherentnoga svjetlosnog izvora.
Kakva svojstva ima ravni monokromatski svjetlosni val?
Kako izgledaju njegove valne fronte?
 Kako se ponaša svjetlost kad nailazi na pukotinu?
Kako se svjetlost giba kroz prostor?
Što je polarizator?
Što je polarizacija i što njome dobivamo?

ORGANIZACIJA NASTAVNOG PROCESA

NASTAVNE METODE OBLICI RADA NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
 rasprava, metoda rada na tekstu,  frontalni,  udžbenik, radna bilježnica, ploča, kreda,
crtanje, pisanje, usmeno izlaganje individualni tableti, računalo.
LITERATURA ZA UČITELJA:

1. Vladimir Paar, Anica Hrlec, Karmena Vadlja Rešetar, Melita Sambolek

FIZIKA OKO NAS 4, udžbenik fizike u četvrtom razredu gimnazije, Školska
knjiga, Zagreb, 2021.
2. Vladimir Paar, Anica Hrlec, Karmena Vadlja Rešetar, Melita Sambolek
FIZIKA OKO NAS 4, zbirka zadataka za program fizike u četvrtom razredu
gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2021.

LITERATURA ZA UČENIKE:

1. Vladimir Paar, Anica Hrlec, Karmena Vadlja Rešetar, Melita Sambolek

FIZIKA OKO NAS 4, udžbenik fizike u četvrtom razredu gimnazije, Školska
knjiga, Zagreb, 2021.
2. Vladimir Paar, Anica Hrlec, Karmena Vadlja Rešetar, Melita Sambolek
FIZIKA OKO NAS 4, zbirka zadataka za program fizike u četvrtom razredu
gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2021.

PLAN PLOČE
Priprema za provjeru znanja
 TIJEK NASTAVNOG PROCESA

Aktivnost učenika
Uvodni dio (otvaranje problema)
Učenici ponavljaju što znaju o svjetlosti. Definiraju veličine kojima opisujemo svjetlost. Objašnjavaju pojmove valne duljine, valne
fronte, amplitude.
Objašnjavaju uvijete za nastanak konstruktivne i destruktivne interferencije.
Analiziraju razne slučajeve razlike hoda valova i pojavu konstruktivne i destruktivne interferencije.
Učenici ponavljaju kada i zašto se pojavljuje ogib svjetlosti.
Učenici ponavljaju zašto se pojavljuje polarizacija.

Središnji dio (konstruiranje modela)

 1. Svjetlost pada na staklenu pločicu indeksa loma 1.5. Ako je kut između lomljene i reflektirane svjetlosti 90 °,
nađi kut upada svjetlosti na pločicu

2. Kolika je visina Sunca nad horizontom kada je sunčeva svjetlost, reflektirana od morske površine vode,
potpuno polarizirana? (indeks loma vode je 1.33)

3. Optička rešetka ima 400 pukotina na svaki milimetar duljine. Rešetku obasjavamo svjetlošću valne duljine 500
nm. a) Koliki je najveći red spektra moguće dobiti tom optičkom rešetkom? b) Koliko ukupno maksimuma daje
rešetka?

4. Optička rešetka ima 800 pukotina na svaka dva milimetra duljine. Rešetku obasjavamo svjetlošću valne duljine
500 nm. Koliki je najveći red spektra moguće dobiti tom optičkom rešetkom?

5. Okomito na pukotinu široku 2 µm pada usporedni snop svjetlosti valne duljine λ = 5.89 · 10-5 cm. Nađi kutove
pod kojima se vide minimumi rasvjete.

6. Okomito na pukotinu široku 2 µm pada usporedni snop svjetlosti valne duljine λ = 5.89 · 10-6 dm. Nađi kutove
pod kojima se vide minimumi rasvjete

7. Okomito na pukotinu široku 10-4 cm pada usporedni snop svjetlosti valne duljine λ = 0.6 µm. Koji su kutovi pod
kojima se vide maksimumi rasvjete?

8. Točke A i B su izvori valova jednakih valnih duljina λ = 3 cm i faza. Na

prikazanoj slici su udaljenosti d(AP) = 9.5 cm i d(BP) = 17 cm. Kakva će
biti interferencija u točki P – konstruktivna ili destruktivna?

9. Razlika hoda dvaju valova koji interferiraju iznosi 0.6 · λ. Kolika je razlika faza valova (izražena u stupnjevima)?

10. Val se širi u pravcu brzinom 60 m/s. Frekvencija vala je 8 Hz. Odredi (u stupnjevima i radijanima) razliku u fazi

između čestice koja je izvor vala i čestice koja je 5 m udaljena od izvora.

Završni dio (primjena modela)

Učenici uspoređuju i diskutiraju dobivena rješenja i zakonitosti