GRAĐEVINSKI

STROJEVI

1
 predavanje
“Strojevi i tehnološka oprema za betonske
radove”

dio prvi

Transportirani betoni
Proizvodnja svježeg betona
Miješalice za beton
Tvornice betona
Oprema za transport svježeg betona
Oprema za ugradbu svježeg betona
Transportirani betoni

3
Beton u užem smislu je mješavina slijedećih sastavnica:

 agregat: mineralna sastavnica - drobljena i/ili sijana

granulirana kamena sitnež
(0-4 4-8 8-16 16-32 32-64 64-128 128-256 mm)
• zauzima oko 3/4 obujma gotovog betona, te odražava
bitna svojstva betona
 vezivo kamene sitneži - cement
pomiješan s vodom putem kemijskog procesa
(hidratacije) kristalizira pri čemu povezuje i učvršćuje
kamenu sitnež u nosivi stvrdnuti (očvrsli) beton ↔
umjetni kamen.
razni dodaci: plastifikatori (“poboljšivači” ugradljivosti,
“ubrzivači”, “usporivači” .......... )

Nosivost betonskih konstrukcija na vlak omogućava

njihovo ojačanje savijenim betonskom željezom
(armatura) u vlačno napregnutim dijelovima konstrukcije
– armirano betonske konstrukcije. 4
Prema konzistenciji svježeg betona razlikuju se:

 suhi ili vlažni svježi betoni

 “kruti“ svježi betoni
 slabo (nisko) plastičan svježi betoni
visoka početna čvrstoća i malo stezanje
primjenjuje se kod proizvodnje ili izvedbe –
 elemenata i sklopova
 masivnih konstrukcija (uvaljani betoni)
 betonskih kolnika
 plastični svježi betoni
 najšire područje primjene
 tekući svježi betoni
 veliko stezanja i velike mogućnosti pojave pukotina
 primjenjuje u posebnim slučajevima -
izvedba gusto armiranih konstrukcija
zapunjavanje teško dostupnih dijelova konstrukcija 5...
U tehnološkom (ali i konstrukcijskom) smislu razlikuje se-

 plastični (“pumpani”) betoni

veličine zrna agregta najviše do 32 mm
značajno učešće sitneži 0 - 4 mm, cementa i vode
masa svježeg betona djeluje "samopodmazujuće"
radi lakšeg "prolaza" kroz cijevi
 nisko plastični do plastični uobičajeni betoni
veličine zrna agregta do 45 (64) mm
 slabo plastični vakuumirani betoni
prilikom ugradnje izvlači voda čime se beton ubrzano
zgušnjava i na taj način ubrzava njegovo stvrdnjavanje,
sitnozrni mlazni betoni (oblik žbuke - nema oplate)
suhi ili vlažni (u)valjani betoni (RCC – roller
compacted concrete) (djelomice oplata)
krupnozrni betoni – veličine agregta do 13 (25) cm.
6
Tehnološki postupak transportiranih betona obuhvaća
slijedeća proizvodno-tehnološka i organizacijsko-
logistička razdoblja (s pripadnim procesima ili
zahvatima):
I. spravljanje (proizvodnja) svježeg betona
II. transport betona (vanjski i/ili
unutarnji/gradilišni)
III. ugradnja betona
IV. stvrdnjavanje betona ↔
postupni “prelazak” svježeg betona u nosivu betonsku
konstrukciju
 oko mjesec dana dostiže se oko 90% čvrstoće betona
 potpuno stvrdnjavanje betona je vremenski dugogodišnji
(kemijski) proces povezan s reloškim pojavama puzanja,
tečenja i pucanja betonske konstrukcije
 tehnološki postupci ubrzavanja stvrdnjavanja betona
(grijanje, zaparivanje, centrifugiranje,
7 prešanje ...).
8
Tehnološka oprema za betonske radove –
 strojevi ili postrojenja za spravljanje
(proizvodnju) svježeg betona
 sredstva za transport svježeg betona
 strojevi (oprema) za ugradnju svježeg betona
 strojevi i oprema za izvedbu sitnozrnih (mlaznih) betona i
sličnih betonskih žbuka (“torkret aparati”, žbukalice)
 strojevi (oprema) za njegu svježeg ili stvrdnutog betona
 strojevi (oprema) za ostale pomoćne radove kod betoniranja
 mehanizirane skele, oplate i kalupi
 strojevi (uređaji, oprema) za transport i
montažu betonskih elemenata
 strojevi i oprema (uređaji) za proizvodnju,
transport i ugradnju betonskog željeza
 strojevi i oprema za tesarske radove (strojevi i
uređaji pri radovima na izvedbi tradicijskih ili
posebnih – izvan standardnih - drvenih skela i oplata).
9
Ukupni postupak izvedbe betonskih radova i (armirano)betonskih
konstrukcija prostorno i logistički organizira se na dva načina –

 "in plant" postupak - (izvedba montažnih konstrukcija)

 proizvodnja betonskih elemenata, sklopova i sličnih
montažnih konstrukcija u proizvodnim pogonima lijevanjem
svježeg betona u kalupe te zatim (nakon odležavanja i
stvrdnjavanja) njihova montaža na gradilištu
proizvodni pogoni organizirani na (većem) gradilištu
proizvodnja dijelova montažnih konstrukcija mostova na
mjestu gradnje mosta.

 "in situ" postupak (postupak izvedbe betonske konstrukcije

na licu mjesta tj. Izvedba betonskih radova na gradilištu) -
 ugradnja svježeg betona lijevanjem u oplate
 ugradnja bez oplata – plošne konstrukcije: kolnici,
mlazni betoni ...
spravljanje svježeg betona u mješalicama, betonarama ili
tvornicama betona na gradilištu (“gradilišni” betoni),
doprema svježeg betona iz središnjih tvornica betona
poduzeća ili područja građenja (transportirani betoni),
10
"in plant" postupak -
(izvedba montažnih
konstrukcija)
•proizvodnja betonskih
elemenata, sklopova i
sličnih montažnih
konstrukcija u
proizvodnim
pogonima
11
spravljanje svježeg betona u mješalicama, betonarama ili
tvornicama betona na gradilištu (“gradilišni” betoni)

12
doprema svježeg betona iz središnjih tvornica betona
poduzeća ili područja građenja (transportirani betoni)

13
doprema svježeg betona iz središnjih tvornica betona
poduzeća ili područja građenja (transportirani betoni)

14
 Proizvodnja
svježeg betona

15
Spravljanje svježeg betona obuhvaća slijedeće tehnološke i
logističke postupke (procese) i zahvate (“operacije”)-

 uskladištavanje sastavnica (kamena sitnež, cement, voda i

dodaci),
 proizvodno-tehnološki transport sastavnica unutar
postrojenja,
 prethodno hlađenje ili grijanje kamene sitneži
proizvodnju zrnatog leda radi hlađenja mješavine
 mjerenje (vaganje, “doziranje”) sastavnica
 miješanje sastavnica
 (privremeno uskladištenje mješavine svježeg betona),
 cilj procesa je -
homogena i ujednačena masa svježeg betona
tražene kvalitete (tražene kozinstencije, gustoće, sastava
i vodocementnog sadržaja prema zadanoj "recepturi“)
homogena, ujednačena i “puna” (“gusta”)
struktura stvrdnutog betona nosive betonske
konstrukcije 16
Spravljanje
svježeg
betona
(tehnološki i
logistički
postupci
(procesi) i
zahvati
(“operacije”)-
17
prethodno
hlađenje
kamene sitneži

18
Temeljna tehnološka i konstrukcijska obilježja strojno-
tehnološke opreme ili postrojenja za proizvodnju
svježeg betona daje
način miješanja mase svježeg betona u smislu
 kvalitete mješavine
 brzine miješanja
 učinka miješanja - prilikom miješanja moraju se savladati
 unutarnje sile koje vežu sastavnice betona
 posmične otpore unutar zrna agregata
 silu teže mješavine prilikom njezina prevrtanja ili odizanja
u operaciji miješanja.

mogućnost miješanja u smislu

 veličine zrna agregata (kamene sitneži)
 petrografskih obilježja agregata.

Neka od kasnijih reoloških svojstava svježeg a

posebice stvrdnutog betona u uzajamnom su odnosu
s načinom miješanja odnosno pripadnom vrstom
miješalica.
19
Način miješanja svježeg betona

 miješanje slobodnim padom – “gravitacijsko”

miješanje
miješanje odizanjem, prvrtanjem i uranjanjem mase
razmjerno duže miješanje sastavnica
primjenjivo za slabo (nisko) plastične krupnozrne betone bez
ograničenja u pogledu veličine zrna agregata
 prisilno (prinudno) miješanje
miješanje kroz masu pomoću posebno oblikovanih (sustava)
lopatica
razmjerno kraće miješanje sastavnica
nije primjenjivo za krupnozrne betone, primjenjivo je za
uobičajene betone veličine zrna agregata do 32 mm
uobičajne krupnozrnatije betone s manjim učešćem agregata
veličine zrna do 45 mm
 prisilno miješanje djelomice kombinirano s
miješanjem slobodnim padom
miješanje lopaticama sa odizanjem, prevrtanjem i uranjanjem
za krupnozrne betone agregata veličine zrna do 64 mm 20
Mješalice za beton

cikličke mješalice za beton

 rade diskontinuirano u ciklusima
 miješanje se izvodi u bubnju
 količina pojedinih sastavnica utvrđuje se težinski (vaganjem) u
optimalnom sastavu po pretpostavljenoj „recepturi”, te se zatim
ubacuje u bubanj
 dijele se na dvije osnovne grupe:
gravitacijske mješalice za beton
miješaju slobodnom padom untar okretnog bubnja sa
“lopaticama” smještenim po njegovu plaštu
prisilne mješalice za beton
miješaju intenzivnim okretanjem jednog ili više zasebnih
sustava lopatica (ili slično oblikovanih uređaja) unutar u
uglavnom nepokretnog bubnja
kontinuirane mješalice za beton
 kombinacija gravitacijskog i prisilnog načina miješanja s
istovremenim guranjem svježeg betona kroz miješalicu
21
U pogledu
• vrste,
• veličine (količine) i načina punjenja
• ustroja ostalih dijelova koji "opslužuju" mješalicu prije i poslije
miješanja
moguća je slijedeća oprema za miješenje odnosno spravljanje
svježeg betona:
– manje (po učinku) prenosive, polupokretne ili pokretne
(vučene) uglavnom gravitacijske mješalice s ručnim
punjenjem bubnja
– srednje velike samohodne uglavnom gravitacijske ili
pužne mješalice na pokretnom (kamionskom)
podvozju na kotačima
– manje pokretne betonare na na većem kamionskom
podvozju s gravitacijskim mješalicama
– betonare ili tvornice betona različite koncepcije i
konstrukcije u pogledu miješanja, učinka i pokretljivosti s
gravitacijskim, prisilnim i pužnim mješalicama. 22
Mješalice za beton

23
Gravitacijske mješalice za beton (“okretne
mješalice”)
 posebno oblikovani okretni bubanj s posebno oblikovanim
rebrastim "lopaticama" učvršćenim po unutarnjem plaštu
bubnja
 lopatice odižu mješavinu te tako omogućavuju njezin slobodni
pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje
miješenje slobodnom padom i prevrtanjem

miješanje bez ograničenja u pogledu krupnoće zrna

agregata (do najviše 128 odnosno 256 mm)
trajanje ciklusa miješanja 2 do 5 minuta (u prosjeku
oko 3 minute)

podjela
gravitacijske mješalice s vodoravnim bubnjem
gravitacijske mješalice s (pre)okretnim
bubnjem 24
Gravitacijske mješalice za beton

podjela u pogledu pokretljivosti i samostalnosti

(smještenosti)

samostalne mješalice za proizvodnju manjih

količina svježeg betona u blizini mjesta
njegove ugradnje
 lako prenosive gravitacijske mješalice
 vučene mješalice
 samohodne mješalice na manjem
kamionskom podvozju

srednje do velike mješalice kao sastavni dio

velikih postrojenja – betonara ili tvornica
betona
25
Gravitacijske mješalice za
svježi beton s vodoravnim
(”neokretnim”) bubnjem

vodoravna os okretanja bubnja

kod miješanja i pražnjenja
bubanj ima dva otvora sastrane:
jedan za punjenje a drugi za
pražnjenje
 punjenje i miješanje izvodi
okretanjem bubnja u jednom
smjeru a pražnjenje okretanjem
u drugom smjeru
rade najčešće s oko 15
okretaja/min
 uglavnom samostalne, vučene
i lako prenosive manje
miješalice ili srednje velike
miješalice vučenih
polupokretnih betonara
26
gravitacijska
miješalica za svježi
beton s vodoravnim
bubnjem

27
28
samohodne gravitacijske mješalice sa zakošenim
“neokretnim “ bubnjem na kamionskom podvozju

29
Gravitacijske mješalice za beton s (pre)okretnim
bubnjem
kosa os okretanja bubnja prilikom miješanja i
pražnjenja
bubanj ima jedan otvora sastrane
punjenje i miješanje je s otvorom bubnja prema gore
a pražnjenje (pre)okretanjem bubnja miješalice s
otvorom prema dolje.
rade najčešće s oko 20 okretaja u minuti
 lako prenosive sasvim male priručne mješalice prilagođene za
ručni rad (ručno punjenje)
 samohodne mješalice na kamionskom podvozju
 vrlo velike (najveće) mješalice u okviru tvornica betona veliko
(nazivnog) proizvodnog učinka
obujam bubnja do 6.000 l
koriste u okviru velikih gradilišnih tvornica betona pri
izvedbi velikih betonskih brana i sličnih građevina od
krupnozrnih (valjanih) betona veličine agregata do 250 mm.
30
male i velike gravitacijske miješalice za svježi beton s
(pre)okretnim bubnjem

31
 velike
gravitacijske
mješalice kao
sastavni dio
velikih
postrojenja

32
Prisilne (cikličke) mješalice za beton
 miješaju intenzivnim okretanjem jednog ili više zasebnih sustava
lopatica (ili slično oblikovanih uređaja) unutar u uglavnom
nepokretnog bubnja
 okretanje sustava lopatica je najšešće oko 40 okretaja/min
 trajanje ciklusa mješanja od 1 do 2 minute
 sitnozrni betoni se miješaju dvostruko dulje (2 do 4 minute)

Podjela:

I. prisilne protustrujne mješalice (samo prisilne

mješalice ili “tanjuraste mješalice”)
mješalice s uspravnom osi okretanja sustava lopatica
sastoje se od plitkog bubnja kojeg se planetarno okreću jedan
ili više sustava lopatica najčešće u suprotnom smjeru
(protustrujno miješanje)
postoje razne koncepcije i konstrukcije sustava lopatica te
njihova pogona kao i veličine ovih miješalica
koriste za miješanje uobičajenih betona veličine zrna agregata
do 32 (najviše 45) mm 33
34
 prisilne
protustrujne
(tanjuraste)
mješalice

35
II. (Prisilne) valne mješalice
 mješalice s vodoravnom osi okretanja valovito oblikovanih
lopatica vijaka unutar nepokretnog bubnja
 kada se pogleda uzdužni presjek miješalice onda se stiče
dojam da su lopatice ili u obliku vala ili su prostorno
smještene kao po val
 betonska se masa zbog valovitog oblika lopatica djelomice
miješa također slobodnim padom
 koriste se za miješanje svih vrsta uobičajnih kao i
krupnozrnatijih betona veličine zrna agragata do 64 mm
 jednostavne su u pogledu održavanja
 vrlo ekonomične u proizvodno-tehnološkom smislu.
 sastavni dio tvornica betona velikih nazivnih (instaliranih)
učinaka.

Podjela:
 (jednostruke) valne mješalice
jedna vodoravna osovina valovito oblikovanih lopatica
 dvostruke (prisilne) valne mješalice
dvije vodoravne osovine lopatica suprotna okretanja pri
čemu lopatice mogu biti učvršćena na posebno
konstruiranim nosačima u obliku vijaka 36
(jednostruke) valne mješalice

37
dvostruke
(prisilne)
valne
mješalice

38
Pužne (cijevne) mješalice
slične su valnim mješalicama
kontinuirano miješanje
svježi beton kontinuirano izbacuje izvan mješalice do bilo kojeg
oblika daljnjeg transport na mjesto njegove ugradnje
kombinacija gravitacijskog i prisilnog načina
miješanja s istovremenim guranjem svježeg betona kroz
mješalicu samo su puno dulje i uže (manjeg promjera ili poprečnog
presjeka korita mješalice)

Podjela:
jednostruke pužne mješalice
mješalice s jednim (zakošenim) sustavom lopatica u obliku
arhimedovog vijka (puža) unutar zatvorenog cilindra
 mješalice kod manjih pokretnih betonara na kamionskom
podvozju za spravljanje manjih količina betona "in situ"
 mješalice za kontinuirano miješanje sitnozrnih betona i žbuka
dvostruke pužne mješalice
mješalice s dva (vodoravna) sustava lopatica suprotnog okretanja u
obliku arhimedovog vijka (puža) unutar dugačkog također
vodoravnog korita odnosno sanduka koji je otvoren ili zatvoren s
gornje strane
 primjenjuju se u pri srednje velikim postrojenjima
za kontinuirano spravljanje svježeg betona.
39
pokretna betonara s
jednostrukom pužnom
mješalicom

40
dvostruke
pužne
mješalice

41
Tvornice betona

42
Tvornice betona (manje: betonare) obuhvaćaju
slijedeću osnovnu opremu za proizvodnju svježeg
betona –

 skladišta kamene sitneži (“frakcija”)

 ili tzv “boksovi” (otvoreno uskladištenje kamene sitneži)
 ili silosi (oblik otvorenog ili zatvorenog uskladištenja kamene
sitneži tzv. “bunker-silosi”)
 silose za uskladištenje cementa
 opremu (sredstva) unutarnjeg tehnološkog transporta
 za kamenu sitnež:
 bageri sajlaši s skrejperskom košarom za povlačenje sineži
unutar “boksova”
 elevatori ili skip-uređaji za neposredni transport kamene
sitneži između “boksova” i miješalice
 transportne trake za transport sitneži između od silosa do
ostale prethodno navedene opreme (ukoliko se radi o
“silosima”),
43
Nastavak - tvornice betona (manje: betonare) obuhvaćaju slijedeću osnovnu opremu za
proizvodnju svježeg betona -
 za cement:
 cijevni pužni transporteri (arhimedov vijak)
 uređaji za mjerenje (doziranje) sastavnica:
 težinski dozatori ili vage kamene sitneži i cementa
 pokretni ili nepokretni po mjestu mjerenja (idu od silosa do silosa)
 mogu mjeriti jednu vrstu za drugom kamene sitneži ili odvojeno svaku za
sebe pojedinu vrstu kamene sitneži
 iznad miješalice
 protočni mjerači količine vode
 mjerači vlažnosti kamene sitneži
 mješalice za svježi beton
 gravitacijske, prisilne ili valne mješalice za beton
 standardni obujam bubnja uglavnom od 75 l, 150 l, 250 l, 500 l, 750
l, 1000 l, 1500 l,0 2500 l, (veći bubnjevi uglavnom se posebno
naručuju odnosno proizvode),
 pogonska i regulacijska oprema, instalacije.
44
Veličina betonara ili tvornica betona u smislu proizvodog učinka –

manje do srednje velike betonare

 učinka 10 do 25 m3/sat
 (djelomično automatizirane)
srednje velike betonare ili tvornice
betona
 učinka 30 do 60 (80) m3/sat
 (automatizirane i djelomično programirane)
velike tvornice betona
 učinka 80 do 600 m3/sat
 (potpuno automatizirane i programirane
odnosno u nekim dijelovima čak i
robotizirane)
koncepcije modularnih dijelova
sustava betonare ili tvornice betona
45
46
regulacijska oprema – automatizirane i
robotizirane tvornice betona

47
Razvrstavanje tvornice betona (betonara) u smislu prostornog
raspored dijelova i razine položaja raspoređenih dijelova:

 raščlanjene betonare
razmjerno raširen i raščlanjen raspored dijelova betonare na
vodoravnoj razini njihove postave

 kompaktne (“zbijene”) tvornice betona

koncepcija zbijenog rasporeda glavnih dijelova betonare ili
tvornice betona manje više u istoj razini njihove postave
zatvoreni dijelovi postrojenja
metalni zatvoreni cilindrični silosi ili bunker-silosi za
kamenu sitnež
 podvrsta
toranjske tvornice betona
potpuno zatvorena cjelina strojno-tehnoloških dijelova
tvornice betona zbijenog rasporeda pojedinih dijelova
smještenih jedan iznad drugoga u više razina

48
Raščlanjene betonare

 raščlanjene betonare s tzv. "zvijezdom"

 lepeza odvojenih boksovima od drveta ili betonskih elemenata za
uskladištenje kamene sitneži
 (povlačenje) materijala u boksovima pomoću posebnog bagera s
povlačnom (skrejperskom) košarom
 transport od boksova do vaga iznad miješalice
elevator
skip uređaj
transportna traka
 raščlanjene betonare s otvorenim ili
zatvorenim “bunker-silosima" ili s zatvornim
okruglim silosima od metala za uskladištenje kamene
sitneži ispod kojih sabirna transportna traka dotura kamenu
sitnež ili do elevatora ili do skip uređaja kao i -
 sa zajedničkim (porektnom) vagom koja ide od silosa do silosa
 sa odvojenim (nepokretnom) vagom ispod svakog silosa
 sa vagom iznad mješalice (nema vage ispod silosa),

49
raščlanjene betonare
s tzv. "zvijezdom"

50
raščlanjene betonare s otvorenim
“bunker-silosima"

51
 raščlanjena
prenosiva betonara
s otvorenim
“bunker-silosima"

52
raščlanjene betonare s
otvorenim ili zatvorenim
“bunker-silosima”

53
raščlanjene betonare s
otvorenim ili zatvorenim
“bunker-silosima" ili s
zatvornim okruglim silosima

54
 jedna te ista
raščlanjena
betonara s tzv.
"zvijezdom“ za
agregat

jedna te ista
raščlanjena
betonara s
bunker
silosima za
agregat

55
jedna te ista raščlanjena betonara s mogućim različitim
kombinacijama uskladištenja agregata
transport od
boksova do
vaga iznad
miješalice
skip uređaj

transportna
traka

56
jedna te ista raščlanjena betonara s mogućim različitim
kombinacijama uskladištenja agregata
transport od
boksova do vaga
iznad miješalice
- u slučaju boksova
koji se pune
utovarivačem

skip uređaj

- slučaju silosa koji

se pune
transportnom
trakom

skip uređaj

57
raščlanjena betonara bez zvjezde ili “bunker-silosa" za
agregat s elevatorom za unutarnji transport agregata
smještenog u gomilama uz postrojenje

58
Osnovni dijelovi toranjske betonare ili tvornice betona:

 uspravni elevator (ili kosa dugačka transportna traka) za

punjenje kamene sitneži u silose
 uz nosivu konstrukciju tornja betonare
 razdjelnik za punjenje pojedinih silosa od vrha
elvatora do iznad silosa za kamenu sitnež
 unutar pokrova iznad silosa kamene sitneži
 silosi za kamenu sitnež
 silosi za cement
 cjevni transporteri za cement do mješalice
 vage (dozatori)
 ispod silosa a iznad mješalice
 mješalica za beton
 ispod vaga ili dozatoraa iznad dijelova za punjenje automješalica
 ostalo
 nosiva konstrukcija
 oprema pogona i upravljanja
 elektrika, automatika, robotika, informatika ...
59
toranjske betonare ili
tvornice betona

60
velike toranjske tvornice
betona

61
pokretna betonara

62
modularne
“kontejnerske”
tvornice betona

63
 Oprema za
transport
svježeg betona

64
Transport pri građenju je radni postupak koji služi za
premještanje ljudi i tereta (materijalnih resursa građenja: gradiva,
elemenata, sklopova, strojeva, tehnološke opreme ... )

transporti pri betonskim radovima su radni

postupci koji služe za “premještanje” -
 sastavnica betona:
kamene sitneži (agregata)
cementa
vode
dodataka .....
 svježeg betona
 montažnih elemenata, sklopova i sl.
 betonskog željeza i aramture (savijenog
betonskog željeza)
 skela i oplata
 kalupa
 strojeva, uređaja i ostale tehnološke opreme za
betonske radove 65
 ....
Ukupni postupak izvedbe betonskih radova i izvedbe ab- konstrukcija
prostorno i logistički organizira se –

 "in plant“ + montiranje

proizvodnja elemenata, sklopova i sličnih montažnih
konstrukcija u (industrijskim) proizvodnim pogonima
proizvodni pogoni organizirani na (većem) gradilištu
proizvodnja dijelova montažnih konstrukcija mostova na
mjestu gradnje mosta
transport i montiranje “predgotovljenih” ab-konstrukcija.

 "in situ"
izvođenje betonskih radova i konstrukcije na
gradilištu (ugradnja svježeg tona u oplate)
spravljanje svježeg betona u mješalicama,
betonarama ili tvornicama betona na gradilištu
(“gradilišni betoni ”)
doprema svježeg betona iz središnjih tvornica
betona poduzeća ili područja građenja
(“transportirani betoni)
“66
Slijedi osnovna podjela transporta pri betonskim radovima
–

vanjski transport -
transport do gradilišta (proizvodnih pogona, radilišta)
 za svježi beton: transportirani betoni
unutarnji transport -
strojno-tehnološki transport - sastavni dio
unutarnje tehnološke koncepcije rada i iz toga
proizišle konstrukcije -
postrojenja
transport unutar betonara ili tvornica betona
transport unutar proizvodnje montažnih
elemenata, sklopova i sličnih prerađevina
transport unutar armiračnica
strojeva za ugradnju betona (“finišera”) ...
transport po gradilištu (radilištu)
 za svježi beton: “gradilišni betoni”.
67
Osnovna obilježja transportnih postupaka pri građenju:

ne stvara se novi proizvod

ne mijenjaju se bitna svojstva transportiranih resursa
• međutim, loša osnovna obilježja transportnih
postupaka (u smislu njihova ostvarenja) pri provedbi
betonskih radova -
mijenjaju bitna svojstva svježeg betona -
 sušenje svježeg betona (gubitak vode)
 prerano vezanje svježeg betona
 ponova dezintegracija prerano vezanog (djelomice
“krisatliziranog”) svježeg betona
 segregacija svježeg betona (“nehomogenost”
stvrdnute betonske konstrukcije) ....
68
Prilikom transporta svježeg (“in situ”) betona moguć je –

u smislu putanje u prostoru -

 vodoravni transport 
 uspravni transport 
 složeni (kosi, krivolinjiski) transport ∠ 
načina premještanja u vremenu i prostoru zajedno -
 kontinuirani (neprekinuti) transport
 ciklički (ili isprekidani) transport
 složeni od navedenih transport
Transport svježeg (“in situ”) betona je uvijek složen u
smislu :
vrste betona u tehnološko-logističkom smislu
tehnike tj. transportnih sredstva
puta kretanja
načina premještanja
mjesta izvršenja. 69
U tehnološko-logističkom smislu transporta svježeg (“in
situ” betona) razlikuju se-
 plastični tzv. “pumpani” betoni
završni dio (“gradilišnog”) transporta unaprijed
predodređen
transport "guranjem" kroz cijevi od prihvata
(crpka /“pumpe”) za beton do mjesta njegove
ugradnje
 nisko plastični do plastični uobičajeni betoni
slabo plastični vakuumirani betoni
 sitnozrni mlazni betoni
cijeli ili završni (in situ “gradilišni”) transport
unaprijed predodređen
transport se izvodi kroz cijevi preko mlaznice
nabacivanjem pod tlakom na podlogu
 suhi ili vlažni valjani betoni (RCC – roller
compacted concrete)70
Ciklički transport svježeg (“in situ”) betona :

sredstva vanjskog transporta (do gradilišta):

 (kamioni kiperi s posebnim sanducima za beton)
 automješalice ( + crpka za beton, + transportna
traka)

sredstva unutarnjeg (gradilišnog) transporta:

 (kamioni kiperi ili zglobni damperi, mini damperi,
utovarivači, automješalice)
 mini damperi s posebnim košarama ili posudama za
beton (pokretne “kible”)
 pokretne mješalice za svježi beton
 toranjske ili – rjeđe- auto-dizalice s posebnim
posudama ili košarama (“kiblama”) za beton
 žičare (“kabel-kranovi”) s košarama (“kiblama”) za
beton 71
Kontinuirani transport svježeg (“in situ”) betona :

sredstva unutarnjeg (gradilišnog) transporta:

 uređaji za transport pomoću stlačenog zraka
(mlazni beton) – žbukalice, “torkret-aparati”
 crpke za beton (“pumpani” beton)
transport u neprekidnim mikrociklusima
 transportne trake

72
automješalice (u praksi uobičajen naziv “mixeri”)

73
Automješalice

ciklički autoprijevoz svježeg betona

uobičajeno (manje/veće) kamionsko podvozje
 okretni “jajoliki” bubanj
 u bubnju učvršćena pužna spirala
 korisni obujam (punjenje betonom) 60 – 80 % konstruktivnog
obujma
 pogon bubnja
samostalan (posebni motor)
vezan na motor vozila
punjenje bubnja
 30 sekundi na m3 svježeg betona
jedan smjer okretanje: vožnja bubnja
 mogućnost miješanja svježeg betona
dobro miješanje: broj okretaja > 50
vrijeme miješanja najmanje 4 min (do 10 min)
drugi smjer okretanja: pražnjenje bubnja
 najviše 4 o/min radi izbjegavanja segregacije
 180 sekundi na m3 svježeg betona
74
samostalno ili vezano na motor
pogon bubnja
vozila pogonjenje okretjhnog bubnja
•samostalan
automješalice (posebni motor)
•vezan na
motor vozila

75
automješalice

76
kombinacija automješalice s crpkom za beton

77
 kombinacija
automješalice s
transportnom trakom

78
kombinacija automješalice s transportnom trakom

79
kombinacija automješalice s transportnom trakom

80
transportne trake za beton

81
Transportne trake

koriste za gradilišni transport masovnih količina svježeg betona

obilježja betona
 krupni agregat veličine 130 (250) mm (agregat tzv. “šakavac”)
 niski vodocementni faktor (betoni vlažne do nisko – slabo -
plastične konzistencije)
problemi kod transporta:
moguća segregacija betona prilikom sipanja iz trake
mogući gubitak vode prilikom transporta na veće daljine
 transport pod viskim temperaturama okolngo zraka
(podneblja)

vrste (konstrukcija i logističkih oblici) transportnih traka

samostalne transportne trake
sustav transportnih traka (razdjena transportna traka
na kraju sustava) 82
samostalne transportne trake

83
 pokretna okretna
teleskopska transportna
traka na vučenom
podvozju s kotačima

84
pokretna okretna teleskopska transportna traka na
kamionskom podvozju

85
 pokretna okretna
teleskopska
transportna traka
na kamoinskom
podvozju

86
pokretna okretna teleskopska ransportna traka na
kamoinskom podvozju

87
 sustav transportnih traka
(razdjena okretna transportna traka na kraju sustava)

88
 razdjelna
transportna
traka

89
toranjska dizalica s ovješenom razdjelnom transportnom
trakom

90
crpke za beton

91
92
93
94
95
Crpke za (svježi) beton
osnovna podjela prema načinu rada
 klipne crpke za beton
s jednim klipom
s dva klipa – učinci do 200 m3/sat svježeg betona
 rotacijske crpke za beton (rijetko u uporabi)
podjela (klipnih crpki) u pogledu pokretljivosti
 nepokretne (prijenosne) crpke za beton
crpke za beton na postolju (kontejnerske crpke
za beton)
 pokretne crpke za beton
vučene crpke za beton
crpke za beton na kamionskom podvozju
(“autocrpke” za beton)
96
 rotacijske crpke
za beton – sve
rijeđe u uporabi

klipne crpke za
beton – uglavnom
u uporabi
97
klipne crpke za (svježi) beton
•s jednim klipom
•s dva klipa

sanduk za prihvat
betona

razdjelni zatvarači
(razdjelnici)

cilindri s klipovima za
tiskanje mase svježeg
betona

početak cjevovoda

ostalo: hidrulična
oprema za
“reguliranje” rada
98 crpke
sanduk za prihvat betona
razdjelni zatvaraći (razdjelnici)
cilindri s klipovima za tiskanje mase svježeg betona
početak cjevovoda
ostalo: hidrulična oprema za99 “reguliranje” rada crpke
suvremena klipna crpka za beton s dva klipa

sanduk za
prihvat betona
razdjelni
zatvarači
(razdjelnici)
cilindri s
klipovima za
tiskanje mase
svježeg betona
početak
cjevovoda
ostalo:
hidrulična
oprema za
“reguliranje”
rada crpke

100
101
 vučene crpke za beton

dodatna oprema: cijevi i spojni pribor

102
 dodatna
oprema:
cijevi i
spojni
pribor

103
 dodatna
oprema:
cijevi i
spojni
pribor

104
Neophodna dodatna transportna oprema i/ili uređaji uz
nepokretne (prijenosne) i vučene crpke za beton
metalne cijevi
 promjer cijevi 80 – 200 mm
 standardni promjeri 100 mm i 125 mm
Ø najvećg zrana betona < 1/3 Ø cijevi
proizlazi “pumpani betoni” najveće zrno 32 mm
završna (krajnja) gumena crijeva
 razdjelnik (razdjelni toranj) betona
koljena različitog radiusa
spojke (“kuplunzi”)
okretni dijelovi cjevovoda
redukcijski sklopovi (“s flanšama”)
kugle za čiščenje cijevi
105
prenosive (“stabilne”)
crpke za beton sa
razdjelnim cjevovodima za
transport betona do mjesta
ugradnje

106
toranjski razdjelnik (razdjelni toranj) betona

107
toranjski razdjelnik (razdjelni toranj) betona

108
plošni razdjelnik betona

109
 plošni razdjelnik betona

110
 Razdjelnici betona
-plošni

-toranjski

111
Transport (guranje) svježeg betona cjevma (cjevovodom)
samo vodoravana duljina guranja (Lg) (ili
tlocrtna daljina guranja ili duljina guranja po
vodoravnici) do 300 m (pravilo, u proračunima se uzima
kao vodoravni granični slučaj )
iznimno 600 m
visina (uspravna) duljina guranja (H) do 80 m
(pravilo, u proračunima se uzima kao uspravni granični slučaj –
potreban radni pritisak crpke od 80m* 2,5 bara/m = 200 bara)
 1m po visini (H) guranja ecv. 5 m guranja po vodoravnici
otpori guranja kroz cjevovod
 otpor koljena 90 0 (K90) u cjevovodu ecv. 10 m
vodoravnog (ravnog) cjevovoda
 otpor koljena 135 0 (K135) u cjevovodu ecv. 5 m
vodoravnog (ravnog) cjevovoda
moguća vodoravna (tlocrtna) duljina guranja (po vodoravnici) Lg:

Lg = L + 5*H x 10*K90 + 5*K135 ≤ 300 m

112
Primjer:
treba ispitati da li je moguć transport betona kroz
cjevovod slijedećih obilježja
vodoravna duljina cijevi ili cjevovoda ..... L = 150 m
uspravna duljina cijevi ili cjevovoda ....... H = 20 m
koljena 900 .................................................. K90 = 4
komada
koljena 1350 ................................................ K135 = 2
komada

Lg = 150 m + 5 * 20 m + 10 m * 4 + 5 m * 2 ≤ 300 m
Lg = 300 m ≤ 300 m

 slučaj je graničan odnosno na mogućnoj granici

vodoravnog guranja očekivanog temeljem
proračuna po usvojenoj metodologiji – vidi
crtež→→ 113
114
115
116
 auto crpke za
beton na
kamionskom
podvozju

117
118
 auto crpke za beton na
kamionskom podvozju

119
 auto crpke
za beton pri
masovnom
betoniranju
jedne
plošne
kolničke
konstrukcije

120
 posebne posude
ili košare (“kible”) za
beton

transport betona
(toranjskim) dizalicama
ili žičarama (“kabel-
kranovima”)

121
 posebne posude
ili košare (“kible”) za beton

122
pretovarni silos za svježi beton

123
Vanjski i gradilišni transport svježeg (odnosno “in situ” ugrađenog)
betona može biti –

prema vrsti primjene sredstava ili opreme za transport -

 jednovrsan samo s
automješalicama
s crpkom za beton
s transportnom trakom
samo sa crpkama za beton
samo s transportnim trakama za beton
samo s uređajima za mlazni beton
 složen - primjerice:
automješalica (+ pretovarni silos) + crpka za beton
(+ okretni razdjelni toranj za beton)
automješalica (+ pretovarni silos) + toranjska
dizalica + posuda za prijenos betona (“kibla”)
automješalica + transportna traka za beton (+
okretna razdjelna transportna traka za beton)
124
 Orema za
ugradbu
svježeg betona

125
Ugradba svježeg betona
 (mikro)logistički i tehničko-tehnološki postupci koji moraju
omogućiti
 kvalitetnu pretvorbu svježeg (tekućeg) betona
u kvalitetni stvrdnuti beton (kvalitenu) ab-
konstrukciju traženog oblika i tražene nosivosti
 ostvarenje (očekivanih, zadanih ili traženih, propisanih)
slijedećih (glavnih) fizičko-mehničkih i strukturnih obilježja
stvrdnutog betona
 što veće čvrstoća (u načelu veća od tražene)
 što veću gustoću betona
 što homogenija unutrašnja struktura betona
što manje šupljina u betonu
 što jednoličnija unutrašnja struktura betona
 što zatvorenija površina vanjskih ploha betona
 što bolji izgled vanjskih ploha betona
126
U pogledu samo tehike i tehnologije ugradnje svježeg
betona (izvan proizvodnje betonskih prerađevina)
razlikuje se-

 betoni koji se ugrađuju (vibriranjem) u oplatama

(“vibrirani oplatni betoni”)
 nisko plastični do plastični uobičajeni betoni
 plastični tzv. “pumpani” betoni
 sitnozrni mlazni betoni
 nema oplate nema vibriranja
 suhi ili vlažni valjani betoni (RCC – roller
compacted concrete)
 moguća djelomice (bočna) oplata
 ostali betoni složene ugradnje
 (slabo plastični) vakuumirani betoni
nema oplate, djelomice (bočna) oplata, kalupi
 ...........
127
Vibrirani oplatni betoni

betoni koji se također ugrađuju u kalupe

 nisko plastični do plastični uobičajeni betoni

 plastični tzv. “pumpani” betoni
 betoni koji se ugrađuju vibriranjem
visokoferkventno “tresenje” svježeg betona
izaziva tečenje (“livifikaciju”) betona
bolja homogenizacija betona (smanjeno trenje
između zrnaca agregata omogućava bolje
“razmještanje” u smislu zgušnjavanja)
omogućava povećanje gustoće betona
od 2 (2,2) t/m3 (svježi beton)
na 2,4(2,5) t/m3 (stvrdnuti beton)

128
Vibriranje svježeg betona -
 razlikuje se
 unutarnje vibriranje (vibriranje unutar oplate)
 pervibriranje (uronjeno vibriranje – unošenje
vibracija u masu ugrađenog svježeg betona)
 uređaji: pervibratori (vibratori-igle)
 vanjsko vibriranje
 oplatno vibriranje (vibriranje oplate u kojoj je
ugrađen svježi beton)
 uređaji: oplatni vibratori
 površinsko vibriranje (vibriranje slobodne
površine mase ugrađenog svježeg betona)
 uređaji: površinski vibratori: vibro letve, vibro
ploče
 pri čemu navedeni vibratori mogu biti
 samostalni vibratori
 posebni (složeni) vibratori sastvani dio
(složene) opreme za ugradnju svježeg
betona (primjerice
129
“pegle” finišera)
Samostalni pervibratori (vibratori-igle)

duljine do 1 metra i promjera najviše do oko 200 mm

tanji pervibratori koriste se za ugradnju sitnozrnih svježih
betona a deblji za ugradnju krupnozrnih svježih betona
obilježja
masa vibratora (do oko 30 kg radi olakšanog rukovanja)
amplituda i ferkvencija vibriranja
 nisko-
 srednje-
 visoko-frekvencijski pervibratori
pogon
električni
zračni (pogon stlačenim zrakom)
hidraulični
neposredno nekim motorom izvan vibratora
ili u vibratoru
kombinacija navedenih pogona
130
Samostalni pervibrator s pogonom
ekscentra okretnom “sajlom” koja se vrti
s benzinskim motorom izvan vibratora

131
Samostalni pervibrator
na električni pogon -
• s elektromotorom u
samom pervibratori
(presjek)
•s pogonom ekscentra
okretnom “sajlom” koja se
vrti s elektro-motorom
izvan vibratora (lijevo)

132
Samostalni pervibrator na
pogon s pogonom
ekscentra s tlačenim
zrakom u samom vibratoru
a kompresor se nalazi izvan
vibratora

133
 oplatni
vibratori

134
 oplatni
vibratori

135