GODIŠNJAK 2012.
uvod
Blaženi Alojzije Stepinac
epinac
u Bedenici
Naslovnicu ovog broja krasi fotografija blaženog Alojzija Stepinca
kako dijeli sakrament Svete potvrde u Bedenici. Na fotografiji, koju je
slikao Milivoj Marković, vidi se njegova žena Katica, kako stoji iza svojih
firmanica (zetica) Barice Hundrić i Marice Nemčić.
Z
bilo se to 28. listopada
1945. godine, a naše cr-
kvene knjige navode kako
je razlog tako kasnom
terminu dijeljenja Svete
potvrde čekanje da se u crkvu Svih
svetih postave orgulje. Ono što se
ne navodi, ali možemo sa sigurno-
šću naslutiti, jesu okolnosti koje su
u to vrijeme vladale oko Stepinca.
Primjerice, samo tjedan dana nakon
dijeljenja Svete potvrde u Bedenici,
Stepinac je u Zaprešiću od strane
bio napadnut jajima i kamenjem. U
jeku je bio komunistički progon, pri-
tisci, maltretiranja i uhođenja svih
koji su bili bliski Stepincu i nisu su-
rađivali s režimom. Sve to potrajalo
je do 18. rujna 1946. godine kada
su policajci ušli u zgradu biskupije
i priveli Stepinca s podignutom op-
tužnicom, a nedugo nakon toga je
osuđen i na 16 godina zatvora. Nje-
gov dolazak u Bedenicu kao pogla-
vara Katoličke crkve u vremenima
kada ga se zajedno s crkvom pro-
gonilo, ima veliki značaj za naš kraj.
Uz Bedenicu je Stepinca vezala i či-
njenica da je njegov zamjenik Vilim
Cecelja u svojoj svećeničkoj službi
najprije bio kapelan upravo u Bede-
nici. Bilo je to u proljeće 1933. godi-
ne, a okolnosti koje su detaljno opi-
sane u djelu „Vilim Cecelja i hrvatski
blaženik Alojzije kard. Stepinac“,
izdanom povodom obljetnice smrti
Vilima Cecelje govore sljedeće: U
susjednoj župi Sv. Ivan Zelina je u
proljeće 1933. godine umro župnik
Martin Đuranec, a ondašnji kape-
lan Janko Vedrina bio je imenovan
2
upraviteljem župe. Župa je bila ve-
lika i važna, prilično bogata, pa je
nadbiskup kanio raspisati natječaj i
postaviti kojeg starijeg i uglednijeg
svećenika na to mjesto. Ali, župljani
su ustrajali u svojim zahtjevima te su
poručili nadbiskupu da neće primiti
nijednoga svećenika osim Vedrine.
Taj zahtjev, spojen s prijetnjom, nije
bio u skladu s crkvenim duhom po-
slušnosti prema nadbiskupu, pa je
Ante Bauer odlučio poslati na teren
svoga mladoga obredničara Stepin-
ca, da izvidi stanje i riješi spor sa
vjernicima. Župljani pak čuvši da
im dolazi drugi svećenik, odmah su
zatvorili crkvu i kapelana Vedrinu u
župni dvor i oko njega postavili svoju
stražu. Kad je kapelan Cecelja do-
znao za tu pobunu i čuo da je Stepi-
nac stigao u Sv. Ivan Zelinu, zamolio
je svoga župnika Mirka Marenčića
da mu ga dopusti pohoditi. Želio ga
je izbliza upoznati, jer je za njega
otprije čuo „da kod stola jede malo
i uzima svoje jelo, pa nosi sirotinji“.
Također, zanimalo ga je kako će
nadbiskupski ceremonijar Stepinac
riješiti ovaj spor. Župnik rado naloži
sluzi da upregne konje i da ga od-
veze u Sv. Ivan Zelinu udaljenu oko
10 kilometara. Nešto prije podne je
stigao pred gostionicu Pažić, u kojoj
se Stepinac nastanio, jer ga pobu-
njenici nisu puštali ni u crkvu, a ni
u župni dvor. Pođe odmah k njemu
u sobu. Našao ga je gdje sjedi kod
stola i čita knjigu. On mu se pred-
stavi kao njegov susjed. Stepinac ga
je primio vrlo ljubazno i bilo mu je
drago, što ga je kao susjed došao
posjetiti. Ispripovjedio mu je što se
sve dogodilo posljednjih dana: „pri-
jetnje, psovke, ubacivanje kamenči-
ća kroz prozor u sobu, i ... pljuvanje
prema stolu, za kojim je sjedio“. Sve
je primao s takvim mirom i sabrano-
šću, da se Cecelja divio njegovoj str-
pljivosti. Pri kraju njihova razgovora
rekao je dr. Stepinac mladom kape-
lanu Cecelji da se ne kani povlačiti i
da će ostati ovdje, sve dok se stvar
ne riješi. Oprostili su se, a Cecelja
je kasnije o tom susretu zabilježio:
„Putem sam razmišljao o njemu,
i bio sam ponosan što sam ga ko-
načno upoznao i s njim razgovarao,
pa makar i u tako žalosnim prilika-
ma. Ali mi je zato izgledao još veći,
nego što sam ga zamišljao.“ Pobuna
vjernika u Sv. Ivanu Zelini bila je na
kraju riješena tako, da je Stepinac
po nalogu svojega nadbiskupa dao
pozvati žandare, koji su onda u nje-
govoj pratnji pošli u župni dvor, koji
je cijelo vrijeme bune bio zatvoren i
pod stražom kao i crkva. On je ka-
pelana Vedrinu dao taksijem odvesti
u Zagreb, a sam je preuzeo upravu
župe do ljeta te godine. Tada je bio
imenovan župnikom vlč. Zvonimir
Štefanac, koji je i sam nekoć bio
kapelan u Bedenici, a poznavao je
dobro Sv. Ivan Zelinu i župljane. Kod
njegovog ustoličenja oprostili su se
nazočni svećenici, među njima i vlč.
Vilim Cecelja, od privremenog upra-
vitelja ni ne sluteći što se kasnije sa
Stepincem sve događati.
 riječ urednika

Poštovani čitatelji,

s
dragi sumještani općine Bedenica
ponosom vam pred-
stavljamo novi broj Go-
dišnjaka. Jako me veseli
svaka pohvala ovom ča-
sopisu, bilo da dolazi od
direktno vas ili od čitatelja izvan naše
općine koji putem Godišnjaka dobi-
Krunoslav Hublin vaju informacije o ljudima i događa-
glavni urednik njima u ovom kraju ili im je on inspi-
racija kako bi nešto slično i oni po-
krenuli u svojoj sredini. A vjerujte mi,
mnogi danas slijede naš primjer i to
je još jedna velika potvrda da isprav-
no činimo kada smo odlučili ove tre-
nutke našeg postojanja ovako zabilje-
ži i sačuva budućim naraštajima.
Ipak, još više od pohvala veseli me
činjenica da ovaj Godišnjak vrvi
brojnim sadržajima i zanimljivim
temama. I u ovom broju na tridese-
tak stranica informiramo o najvaž-
nijim događanjima jekom godine,
donosimo intervjue s istaknu m
pojedincima, izvještavamo o radu
udruga te predstavljamo reportaže
o zanimljivim običajima, ljudima i
događanjima s područja općine. Od-
lučili smo i obradi temu prepoznat-
ljivos i imidža Bedenice van okvira
općine pa smo za mišljenje o našem
kraju odlučili pita istaknute poli -
čare, gospodarstvenike i javne osobe
koji nisu iz Bedenice, ali su s njome
povezani kao suradnici ili prijatelji.
Vjerujem da će vam sve to bi zani-
mljivo te vam želim ugodno čitanje.
Na kraju u ime redakcije i svih surad-
nika, želimo vam sve najbolje za nado-
lazeće blagdane – Blagoslovljen Božić,
sretnu i uspješnu 2013. godinu!

zahvala impressum
Zahvaljujemo na suradnji Nakladnik: Općina Bedenica
pri pripremanju sadržaja: Za nakladnika: Slavko Cvrlja,
• vlč. Alojzije Slukan, župnik župe Bedenica načelnik Općine Bedenica
Glavni urednik: Krunoslav Hublin,
• Krunoslav Ujlaki, ravnatelj OŠ Bedenica
predsjednik Općinskog vijeća
• Zvonko Bičak, predsjednik VZO Bedenica Urednik izdanja: Mario Dukarić
• Juraj Fruk, predsjednik KUD-a Danica Suradnici: Ines Škof, Grozdana Kudelić,
i predsjednik udruge Hrvatski domobran Juraj Fruk, Antonija Čehulić,
• Dražen Bedeković, predsjednik NK Strmec Lucija Tuković, Monika Picek,
i predsjednik udruge vinogradara i vinara Maja Vitković, Mar na Kušec,
Ivana Maček, Dorotea Gvozdanović,
Sesvečina
Nikola Kušec, Nikola Mar njak,
• Dragica Picek, predsjednica Udruge Valen n Kuzmić, Andrej Vragotuk,
umirovljenika Bedenica Nikola Fruk, Branimir Horvat,
• Josip Kudelić predsjednik LD Fazan Karlo Antolković, Danijel Filipović,
Željko Cvrlja, Tomislav Mamuća, Milica
Kušec.
Urednik fotografije: Mario Dukarić
Dizajn: Bernardić Studio,
www.bernardic.hr
Adresa uredništva:
Bedenica 112, 10381 Bedenica
Tel. 01 2043 550
3
razgovor

SLAVKO
CVRLJA
načelnik
Općine
Bedenica

1 2
JOŠ JEDNA niku Općinskog vijeća, vijećnicima OSIGURANO JE
GODINA JE IZA te predsjednicima mjesnih odbora, 6 MILIJUNA KUNA
NAS, KAKO JU predsjednicima i članovima udruga, ZA ASFALTIRANJE
OCJENJUJETE? gospodarstvenicima i svima vama CESTE
Usprkos lošim koji sudjelujete u kreiranju razvoja Da, to je uz vodovod
vremenima kada Bedenice. Osobno smatram da, za jedna od najvećih
gotovo da nema problema, posku- razliku od nekih godina u povijesti investicija u povijesti Općine. Nakon
pljenja i drugih nedaća koje nas sve općine, sada konačno politika nije više od četrdeset godina dobiva-
nisu snašle, ja sam jako zadovoljan na prvom mjestu kako bi izdigla mo novi asfalt na županijskoj cesti
i sretan kad pogledam 2012. godinu neke pojedince, već svi zajedno ra- Komin – Konjščina što će značajno
iz pozicije onog što smo ostvarili u dimo na razvoju našeg prelijepog doprinijeti vizuri naše općine, po-
Bedenici. U ovoj smo godini asfalti- kraja. Nije važno koja smo stranka boljšati povezanost i kvalitetu života
ranjem županijske ceste pokrenuli sve dok smo sposobni i kad su nam te konačno svima omogućiti sigur-
jednu od najvećih investicija u povi- plemeniti ciljevi na prvom mjestu. no prometovanje. Sredstva su osi-
jesti Općine, uredili puteva kao nitko To je prepoznato i van naših okvira. gurale Hrvatske ceste, a najboljim
od naših susjednih općina i gradova, Vrata su nam otvorena u bilo kojoj ponuđačem na natječaju izabrana je
radili na velikim projektima uređe- instituciji i mjestu. Pogledajte samo Županijska uprava za ceste Zagre-
nja groblja i obnove crkve, obnovili što o Bedenici kažu vodeći ljudi i bačke županije. Radovi su započeli
vatrogasne domove, organizirali do- možda će vas iznenaditi koliko nam na prvih pet i pol kilometara, a iz
sad najuspješnije Bedeničke dane, a se dive. Hvala vam svima na tome. Županijske uprave za ceste najav-
kroz aktivnosti raznih udruga nismo Ponosan sam što kao načelnik ljuju kako sljedeće godine planiraju
zaboravili ni na zajedništvo, pjesmu mogu predstavljati našu Općinu. nastavak prema Konjščini. Radovi
i ples. Kad svemu tome još dodam
projekte koje smo započeli i čija se
realizacija očekuje kroz godinu, dvije
– poput izgradnje nove škole i sport-
ske dvorane te nove zgrade za odgoj
i obrazovanje predškolske djece –
usudit ću se bez ustručavanja reći
kako se Općina Bedenica u novijoj
povijesti nije ovako snažno razvija-
la. Veliki razlog svemu tome je naše
zajedništvo i dobra suradnja, stoga
ovim putem posebno zahvaljujem
svim svoji suradnicima, predsjed-
4
obuhvaćaju kompletno polaga-
nje novog asfalta, uređenje ban-
kina i odvodnih kanala. Investicija
je značajna tim više što je zadnje
asfaltiranje na ovoj dionici bilo još
davne 1971. godine, a proteklih se
četrdesetak godina samo krpalo,
što je na kraju dovelo do toga da
smo imali izuzetno lošu i opasnu
cestu. Jako sam sretan što se ovaj
projekt realizira, jer sam i osobno
uložio jako puno vremena, sastana-
ka, uvjeravanja i zagovaranja da se
u ovim teškim vremenima osigura
ovako velika investicija. Smatram
ovo uspjehom i zbog toga što sam
se na ovaj projekt svima vama javno
obvezao te na kraju pokazao kako
ispunjavam obećanja.
Međutim, ne samo da mi je bio cilj
osigurati obnovu ove glavne pro-
metnice, već kontinuirano brinem
i o svim drugim lokalnim malim
cestama, jer su za lokalno stanov-
ništvo sve one podjednako važne.
Tako je ove godine započeta obnova
županijske ceste Turkovčina – Vr-
bovo, asfaltiranjem jedne trećine
ukupne dionice. Za taj projekt smo
osigurali 300 tisuća kuna iz prora-
čuna Županijske uprave za ceste
Zagrebačke županije, a osigurat
ćemo još i dodatna sredstva kako bi
se u sljedećim fazama završio na-
stavak asfaltiranja do granice s Vr-
bovom. Nismo zaboravili ni na naše
mještane koji nisu imali asfaltirane
ceste do svojih kuća pa smo tako
ove godine u Bičakima asfaltirali
350 metara ceste prema Krsniku,
čime smo za desetak kućanstava
omogućili normalan prilaz na glav-
nu prometnicu. Također, asfaltira-
na je i dionica Kranjci u selu Bosna
u dužini od sedamdesetak metara.
Dodatno smo radili i na sanacija-
ma naših lokalnih cesta pa je tako
sanirana i dionica prema Vitkovići-
ma, kao i dionica Bukovci – Zorić.
Naravno, ovime posao nije dovršen,
jer u 2013. godini krećemo s asfal-
tiranjem u Turkovčini, za što su već
predviđena sredstva.
3
UREĐIVANI SU I
PUTEVI
Nikada dosad u
nije toliko kamena
navoženo na naše
lokalne putove, a
oni su sada tako dobro uređeni da
se može prometovati i osobnim
automobilima. Ove smo godine osi-
gurali čak 150 tisuća kuna sredstva
od Zagrebačke županije kroz pro-
grame za ruralni razvoj, namijenih
za proširenje i modernizaciju puto-
va na području naše cijele općine.
Obnovljeni su putovi na području
Bedenice (Medveščak , Taborščak,
Leskovice), počela je obnova puta
kroz Cuhin prema Otrčkovcu kako
bi ga sljedeće godine spojili skroz
do Otrčkovca. U Turkovčini smo
napravili putove kroz Krče, a obnov-
ljen je i put na Vinogradec. Kod Bi-
čaka je potpuno uređen i asfaltiran
put kroz selo koji vodi do Krsnika.
U Bosni je uređen put od Kranjca
prema Rupači. U Omamnu je ob-
novljen put na Svornikovom brijegu,
dok u Beloslavcu putevi Ogradec ,
Črni Jarek i Mrazovina.
Ako tome pridodamo i da su mjesni
odbori ove godine bili vrlo aktivni u
rješavanju lokalnih problema te
se i za te potrebe utrošilo oko tisu-
ću kubičnih metara kamena, onda
možemo sa ponosom proglasiti ovu
godinu povijesnom. Sveukupno na-
vezli smo oko 2500 kubičnih meta-
ra kamena što je podatak kojim se
ne može pohvaliti niti jedan grad, a
kamoli općina u našoj bližoj okoli-
ci. Ovo je dokaz naše sposobnosti i
odlučnosti da osiguramo velike in-
vesticije i projekte za našu općinu.
4
NASTAVLJENO JE
I S UREĐIVANJEM
POTOKA
Zahvaljujući Hr-
vatskim vodama –
Dugo Selo iz z čijih
su sredstava bili financirani radovi,
i ove smo godine osigurali nastavak
radova na uređivanju korita potoka.
Najvažniji kanal koji je uređen je
onaj koji vodi kroz Bedeničko po-
lje kod Mrazovića u dužini od 500
metara. Vjerujem da se svi sjeća-
mo kada je prije dvije godine zbog
neuređenosti tog kanala u više
navrata bila poplavljena županijska
cesta Komin-Konjščina te je time
bila dovedena u pitanje sigurnost
u prometu i sigurnost vozača. Ovim
radovima je otklonjena ta opasnost
te osigurana zaštita poljoprivred-
nih kultura. Također, nastavilo se
je čišćenje korita potoka kroz Be-
loslavec pa je tako uređeno korito
potoka u dužini od 700 metara, od
Hundrića prema Cerinama, što nije
bilo održavano zadnjih tridesetak
godina. Iduće godine planiramo na-
stavak prema mljekari „Euro-Milk“.
razgovor
5
PRIČA SE I O
POKRETANJU
VINSKE CESTE
Na području
naše Općine
mještani se tra-
dicionalno bave vinogradarstvom
koje je jedno od prepoznatljivih
obilježja našeg kraja. Nekada su
ljudi vino prodavali i od toga imali
lijepu zaradu, čak ga kolima vo-
zili u Zagreb ili Varaždin. Danas
je to naravno puno drugačije i
većina ljudi se vinogradarstvom
bavi za vlastite potrebe. Među-
tim, stvari se mijenjaju čemu u
prilog govori i osnivanje udruge
vinogradara i vinara „Sesveči-
na“ Bedenica. Drago mi je što
je ova udruga osnovana, jer je
ta inicijativa u skladu s budućim
razvojnim planovima Općine.
Jedno od najvećih vinorodnih
područja je Trlovec, kojeg već
neki vlasnici tamošnjih vinogra-
da zovu „Bedeničkom vinskom
cestom“. Prostor je atraktivan
za vinograde, vikendice i klijeti
PORUKA ZA BOŽIĆ I NOVU GODINU
Na kraju svim stanovnicima želim
sve najbolje u povodu nadolazećih
blagdana. Čestit Božić i sretna vam
nova 2013. godina!
pa se temeljem toga javila i po-
treba za uvođenjem potrebne
infrastrukture. Općina je o tome
razmišljala već prije dvije godi-
ne, u sklopu donošenja izmjena
u prostorni plan gdje je cesta na
tom području preimenovana u
lokalnu nerazvrstanu cestu. Ove
smo godine kroz područje Trlov-
6
ca proširili vodovodnu mrežu, a
nakon toga u istoj dužini od tisu-
ću metara sanirali i lokalnu ce-
stu, kojom se sada mogu kretati i
osobna vozila. Plan je i da se ona
uskoro i asfaltira, za što ću se
ja sigurno založiti. S obzirom na
dosad ostvarene projekte i dobru
suradnju sa Županijom na pro-
jektima asfaltiranja i uređenja
puteva, smatram da to neće biti
problem i da to možemo pokre-
nuti već sljedeće godine.
6
KOJE SU
DRUGE
POTREBE U
DRUŠTVU?
Bez obzira na
tešku gospo-
darsku situaciju, Općina je svim
udrugama, ustanovama i mje-
štanima pomagala u financij-
skom smislu kroz predviđene
donacije. Općina je osigurala
sredstva Osnovnoj školi, VZO
Općine Bedenica, NK Strmcu,
KUD-u Danica, Lovačkom druš-
tvu Fazan, Udruzi umirovljenika
općine Bedenica, Udruzi Srce,
Crvenom križu i drugima. Sufi-
nancirali smo troškove smješta-
ja djece u vrtić, osigurali sred-
stva za sufinanciranje putovanja
učenika srednjih škola i stude-
nata, sredstva za rad male škole,
nastavljali pomagati rad logope-
da u školi, pomogli donacijama
za novorođene te osigurali sred-
stava za uređenje župne crkve.
Donirali smo i za organizaciju
malonogometnih turnira u Tur-
kovčini, Omamnu i Bičakima, a
osigurali smo i subvencioniranje
rada selekcijske službe i umjet-
nog osjemenjivanja krava. Fi-
nancijsku podršku pružit ćemo i
u 2013. godini, jer su sve ovo važ-
ni segmenti našeg društva.
7
UDRUGE SU
DOBILE NOVI
PROSTOR
Na području
naše općine
uspješno djelu-
je više udruga koje do sada nisu
imale adekvatne prostore i uvje-
te za svoj rad. Ove se godine to
promijenilo na način da im je za
korištenje ustupljena prostori-
ja u samom centru Bedenice, u
našoj zgradi pored stomatološke
ambulante. Uređeno je oko 70
kvadratnih metara, sa sanitar-
nim čvorom i mini kuhinjom, a
prostor je svečano otvoren u stu-
denom ove godine.
8
ZAPOČETA JE
REALIZACIJA
JOŠ JEDNOG
VELIKOG
PROJEKTA
UREĐENJA
GROBLJA
Vrijeme kada ste se pred rođaci-
ma i prijateljima morali crveniti
zbog lošeg uređenja ili činjenice
da je za blagdan Svih Svetih bla-
ta bilo „preko uha“ - sada je iza
nas. Sama obnova trajat će u ne-
koliko faza. U prvoj fazi obnovlje-
na je mrtvačnica, koja od gradnje
1997. godine nije uređivana. Veli-
ki problem predstavljala je vlaga
pa je trebalo izraditi kompletnu
novu izolaciju kako bi se objekt
sačuvao. U toj fazi obnovljena
je i komorica na ulazu u stari
dio groblja. Zatim su asfaltirane
staze po groblju te je kompletno
obnovljen trg ispred mrtvačni-
ce. Groblje je dobilo bolji izgled
i funkcionalnost. Ovo doprinosi

i boljem zimskom održavanju. Vri-
jednost radova je oko 250 tisuća
kuna, a sva su sredstva osigurana
iz proračuna Općine Bedenica. U
idućim godinama planiramo proši-
renje groblja novim dijelom te izra-
du potpornog zida tzv. škarpe, kako
bi sjevernu stranu groblja osigurali
od eventualnog odrona. Za ove ra-
dove planiramo osigurati i sredstva
iz europskih fondova.
9
BEDENICA
JE OD OVE
GODINE BOLJE
OSVIJETLJENA
Bez obzira što je
po pokrivenosti
vodovodnom mrežom i javnom ra-
svjetom naša općina među vode-
ćima u okruženju, neki zaseoci još
nisu imali riješen taj problem – za-
seok Čehulići u Bedenici i rubni dio
Turkovčine prema Vrbovu. Glavni
razlog tome je što smo morali če-
kati da se napravi rekonstrukcija
naponske mreže, kako bi onda po-
stavili javnu rasvjetu. Elektra Zelina
je obavila rekonstrukciju naponske
mreže u Bedenici i Turkovčini (za-
seok Bedekovići), a Elektra Zabok
rekonstruirala mrežu u Turkovčini,
uz granicu s Vrbovom. Nama pak
preostaje završetak postavljanja
javne rasvjete u zaselku Bedekovi-
ći, no to imamo u planu i vjerujem
da ćemo to brzo riješiti.
10
MOŽEMO
SE
POHVALITI
S IZVRSNO
UREĐENIM
VATRO
GASNIM DOMOVIMA
2012. je godina kada sa ponosom
možemo reći da se višegodišnje
ulaganje u obnovu vatrogasnih i
društvenih domova isplatilo i da
se rezultati tog ulaganja vide u
svakom našem selu. U Godišnja-
ku ćete moći pročitati o obnovama
domova u Omamnu i Turkovčini,
a ove godine finalno je uređen i
društveni dom u Bedenici. Uz sa-
nitarne čvorove, promijenjena je
kompletna električna instalacija,
izmijenjena stolarija te su postav-
ljena nova ulazna vrata, a asfalti-
rano je i parkiralište ispred doma.
U Beloslavcu je izrađen sustav
kanalizacije oko kompletnog va-
trogasnog doma te postavljena
drenaža. U selu Bosna obnova
vatrogasnog doma također je pri-
vedena kraju stavljanjem fasade i
postavljanjem novih ulaznih vrata
i obnovom stolarije. Ukupno je u
2012. godini na sve ove radove
utrošeno 142 tisuće kuna, a od
toga je polovinu sredstava osigu-
rala Zagrebačka županija, a preo-
stali iznos Općina Bedenica.
Ono što nam je ostalo za reali-
zaciju u 2013. godini je dom u
Bičakima. Radovi započeli 2010.
godine izgradnjom kuhinje i sa-
nitarnih čvorova već su mogli biti
gotovi, ali se stalo zbog određenih
nesuglasica i pokušaja opstru-
iranja nastavka radova. Općini
Bedenici je jednako važan dom u
Bičakima kao i svaki drugi dom u
bilo kojem drugom našem mjestu
i mi ćemo osigurati sredstva, jer
dom smatramo imovinom i potre-
bom svih mještana. A ako netko
može i želi još i dodatno pomoći,
ima našu punu podršku, jer svi-
ma bi trebalo biti u interesu da se
i ovaj dom što prije uredi. Drago
mi je što sam s mještanima odr-
žao sastanak u rujnu ove godine,
na kojem smo dogovorili smjerni-
ce za nastavak obnove. Već idući
mjesec sam u projekciji planova
za 2013. godinu upućenoj Zagre-
bačkoj županiji zatražio 30 tisuća
kuna za nastavak radova. Osobno
sam obavio i razgovore s čelnim
ljudima u Županiji te ovim putem
mogu potvrditi kako u obnovu va-
trogasnog doma u Bičakima si-
gurno krećemo iduće godine.
7
rekli su o Bedenici

Poduzetnički
potencijali Bedenice Dragi prijatelji, U prilog mojim riječima govore
i dosadašnje brojke. Naime, od
S matram da je suradnja iz-
među Zagrebačke županije i
2002. godine do danas za razvoj

P rateći gospodarstvo na području Za-

grebačke županije, njezinih grado-
va i općina, zapaženo mjesto ima općina
Bedenica, koja se može pohvaliti da je
općina iz koje dolaze po kvaliteti tržišno
prepoznatljivi sušeni sir „Dragec“ i doma-
ća šunka „Grof“ koji se nalaze na listi 11
proizvoda sa znakom „Proizvod Zagrebač-
ke županije“ i njezine su zaštićene robne
marke. Domaća šunka „Grof“ nosi i pre-
stižni znak „Hrvatska kvaliteta“ koji dodje-
ljuje Hrvatska gospodarska komora te je
na listi 231 hrvatskog proizvoda vizualno
označenog tim znakom.
Nema sumnje da općina Bedenica ima
poduzetničke potencijale za daljnji gospo-
darski razvoj, posebice u dijelu proizvodnje
koja otvara i nova radna mjesta stanovni-
ka. Godine 2011., u odnosu na prethodnu,
robni izvoz te općine povećan je sedam
puta, uz ostvarenih 36 tisuća eura, što je
za jednu malu sredinu značajan uspjeh,
posebice zato što je postignut u vrijeme
krize i recesije, a razvojni planovi bedenič-
kih poduzetnika pokazuju da su oni spre-
mni i za veće izvozne podhvate. Komora
Zagreb otvorena je za suradnju s lokal-
nom samoupravom i svim gospodarskim
subjektima. Stoga ih pozivam da koriste
usluga Komore, organizirane nastupe na
domaćim i međunarodnim sajmovima kao
i u promotivnoj akciji Hrvatske gospodar-
ske komore „Kupujmo hrvatsko“, putem
koje se već 13 godina promoviraju inova-
tivni, kvalitetni i izvorni hrvatski proizvodi.
dr. sc. Zlatan Fröhlich, v.r.
predsjednik HGK-Komore Zagreb
općine Bedenica obostrana, vrlo
dobra i ono što je najvažnije kon-
komunalne infrastrukture opći-
ne, županija je uložila gotovo 4
milijuna kuna. Potpomogli smo i
kretna. U razvoj ovog kraja kon-
razvoj bedeničke poslovne zone,
tinuirano ulažemo u skladu sa
a ove godine me posebno obra-
svojim mogućnostima, a mnogi
dovalo otvorenje obnovljenog
od projekata koji su realizirani
vatrogasnog doma u Omamnu,
možda nikada ni ne bi ugleda-
koji je financijski potpomogla
li svjetlo dana, da nije ustrojena
i županija. Na vašem području
ova mala općina.
uložili smo i značajna sredstva u
Ovaj prelijepi pitomi kraj ne kra-
školu u Bedenici. Znamo da ove
si samo prirodna ljepota, plodna
školske godine nju pohađa 127
zemlja, vrijedna kulturna bašti-
učenika koji zaslužuju apsolutno
na, već i stabilne tvrtke koje po-
najbolje uvjete za svoje učenje
sluju po suvremenim svjetskim
i rad. Od 2003. godine do danas
standardima kojih se ne bi posti-
na njeno održavanje utrošili smo
djele ni mnogo bogatije zapadne
ukupno 1.800.000,00 kn. Bilo bi
regije. Tvrtke su to koje sofisti-
idealno kada bi resorna ministar-
ciranom tehnikom proizvode vi-
stva prepoznala Projekt izgradnje
soko vrijedne županijske robne
nove škole i pripadajuće sportske
marke – domaću šunku „Grof“ i
dvorane koju županija i općina
sir „Dragec“.
tako zdušno zajednički zagova-
Moje je mišljenje da se u ovom
raju, a žitelji iščekuju. Vjerujem
spoju čiste prirode, zanimljive
da će neka buduća vremena do-
kulture, snažnog gospodarstva,
vesti do realizacije ovog projekta
razvijene poljoprivredne proi-
i da će ova mala i složna općina
zvodnje i dobre prometne po-
te roditelji i djeca imati modernu
vezanosti kriju komparativne
obrazovnu ustanovu kakvu i za-
prednosti koje Bedenica treba
služuju.
nastaviti dalje razvijati.
Prednosti su to kojima se može
mr.sc. Stjepan Kožić
osigurati da žitelji ovog kraja
ostanu na svojoj djedovini, da na župan Zagrebačke županije
njoj školuju i obrazuju svoju dje-
cu, rade, žive i u ovoj općini vide
svoju budućnost. Na svom putu,
u Zagrebačkoj županiji imate si-
gurnog partnera uvijek otvorenog
za suradnju.

K ao dvije susjedne lokalne samou-

prave – Bedenica i Sveti Ivan Zeli-
na upućene su i ovisne jedna o drugoj.
pod Župu Svih Svetih u Bedenici. Sto-
ga je suradnja, nas, čelnih osoba iz-
vršne vlasti na izuzetno visokoj razini,
Prvenstveno se to očituje u izgradnji a sve u službi poboljšanja standarda i
komunalne infrastrukture (voda, plin, uvjeta življenja građana Sv. Ivana Zeli-
sada i prometnice) koju koriste građa- ne i Bedenice.
ni obiju lokalnih zajednica. Ispreplete-
nost je također prisutna i u duhov-
nom segmentu života, gdje jedan dio
Vlado Žigrović
gradonačelnik Svetog Ivana Zeline
stanovnika Svetog Ivana Zeline spada
 Dragi ljudi dobre
volje župe Svih Svetih
Bedenica - hvaljen
Isus i Marija!

U z vaš i moj kraj u kojem sam odra-

stao vežu me mnoge lijepe uspome-
ne i događaji iz djetinjstva. Već i sam naš
kršćanski pozdrav - hvaljen Isus i Marija,
kojim smo kao učenici pozdravljali na U ime Zajednice udruga umirov-
ljenika Zagrebačke županije
U vijek su me impresionirala
mjesta u kojima cijela zajed-
nica radi na očuvanju kulturnog
putu u školu i povratku kućama. Ulazimo
u vrijeme Došašća pa se posebno sjećam
želim istaknuti kako je Udruga
umirovljenika Bedenice od prvog
Svetih misa zornica. Već mi je od rane dana djelovanja obećavala dobre
identiteta. Jedno od takvih mjesta
dobi ustajanje na Zornicu bilo posebno. rezultate i kvalitetu, a sada vidi-
je Bedenica, mjesto gdje su ljudi
Kao svećenik kroz ovih osamnaest go- mo kako je i sama sebe nadmaši-
uspjeli sačuvati stare običaje i tra-
dina na župama od Sv. Marije u Sisku, la te nas sve iznenadila izvrsnim
dicionalne vrijednosti svog kraja.
Sv. Blaža u Zagrebu, Sv. Vida u Vrbovcu rezultatima. Predsjednica udruge
Svjedoci smo mnogih kulturnih
i posebno sada dvanaest godina u župi Dragica Picek zaslužuje iskrenu
događanja tijekom godine.
Blagovijesti-Navještenja Gospodinova, čestitku na vođenju udruge. Udru-
Svoje talente ljudi pokazuju kroz
Vrbani u Zagrebu, Svete mise zornice ga je aktivna na mnogo područja, a
mnoge aktivnosti. Kad je 1993.
imam svakog dana Došašća. Ovdje u Vr- njihov pjevački zbor zapažen je na
osnovano Zelinsko amatersko
banima se radnim danima okupi ukupno svim nastupima. Jako me raduje
kazalište ZAmKa, mnogi danas
i do 500 vjernika, a nedjeljom oko 170, njihov uspjeh na nastupu u Ljublja-
ugledni Bedeničani, tada sred-
jer imamo još Svete mise u 8:30,10:00 i ni gdje su bili nagrađeni i uspješniji
njoškolci sudjelovali su u osniva-
11:30 sati. Također se rado sjećam Pol- od mnogih drugih udruga s dužim
nju kazališta. Neki od njih i danas
noćki, na koje smo nekad išli pješke, slu- stažem od Bedenice. Visoke ocje-
uspješno djeluju u kazališnom ži-
šajući djedove i bake kako pričaju o obi- ne dobili su i na našim sportskim
votu Zamke. Njihov talent je zapa-
čajima kojima su oni nekad slavili Božić. susretima. Vrlo često za ovakav
žen, što dokazuju brojne nagrade
Prekrasno mi je bilo na Badnjak, kad bi uspjeh nisu presudna financijska
na raznim natjecanjima. U Bedeni-
navečer unijeli slame pod stol. Kojeg li sredstva, ali i njih te ono što je naj-
ci djeluje KUD Danica, koja uz fol-
veselja! Doduše, nisam mogao razumjeti bitnije – moralnu podršku, Udruzi
klornu ima i dramsku sekciju, koja
post na Badnjak i zato bih uvijek požuri- umirovljenika Bedenica osigurava
živopisno prikazuje događaje iz
vao večeru. Lijepo mi je bilo i kada sam s načelnik općine Slavko Cvrlja na
svoje sredine, te radi na očuvanju
ocem išao susjedima gledati okićen bor- čemu mu treba posebno čestitati.
domaće riječi. Da je sekcija svake
Božić, na Badnjak, poslije večere. Njegovo osobno zalaganje i razu-
godine sve uspješnija vidljivo je iz
Svake godine mi je prekrasno vidjeti ko- mijevanje potreba osoba treće ži-
kritika stručnog suda i dodijeljenih
liko naš narod voli Božić. Na tri Polnoć- votne dobi doprinosi ovim odličnim
nagrada. Suradnja ZAmKe i dram-
ke koje služimo ovdje u Vrbanima dođe rezultatima. I na kraju svi članovi
ske sekcije je izuzetno dobra. Raz-
preko 3.500 vjernika. U župi inače imamo ponaosob zaslužuju veliku čestitku
mjenom gostovanja, želimo naše
12.000 stanovnika, 6.400 vjernika. Bogu jer su uspjeli i međusobno, a i cije-
uratke prikazati publici u Bedenici
zahvaljujem da imamo novoizgrađenu lom ovom kraju unijeti jednu novu
i Zelini. Moram istaći da smo uvijek
Crkvu i pastoralni centar koje smo gra- živost i energiju. Svi se radujemo
u Bedenici bili jako lijepo ugošće-
dili od 2005. godine. Znadem i da mi je u vašem uspjehu i želimo vam još
ni od domaćina, a naše predstave
životu važno da i u ovom teškom vreme- puno lijepih trenutaka i u nadola-
izvrsno primljene kod domaće
nu sačuvam vjeru, onu koju sam primio zećoj godini. Blagoslovljen Božić i
publike. Nadam se da će se naša
preko roditelja i posebno preko djeda i
uspješna suradnja nastaviti, na za- sretna vam nova 2013. godina.
baka - življenu i svjedočku. Sve vas jako
dovoljstvo naše brojne publike.
puno pozdravljam!
Rudolf Benček
Štefica Fanjek predsjednik Zajednice udruga
Voditeljica ZAmKe vlč. Mario Bičak umirovljenika Zagrebačke županije

Srednja škola u Svetom nim navikama i izvrsnim znanjem iz osnovne škole.

Ponosni smo na generacije koje su prošle u dvade-
Ivanu Zelini set godina rada naše Srednje škole. Danas su to dobri
ljudi, uspješni stručnjaci. Neki naši bivši učenici sada

O d osnutka Srednje škole u Sv. I. Zelini prošlo je više

od dvadeset godina. Na početku bila su upisana dva
razreda gimnazije i jedan obrtnički razred, smjer tekstil.
Danas imamo šest razreda gimnazije, četiri razreda po-
ljoprivrednih tehničara i šest razreda trogodišnjih obrt-
ničkih zanimanja raznih smjerova: elektromehaničare,
automehaničare, plinoinstala tere, elektroinstalatere,
stolare, frizere. Uspjeh naših učenika mjerljiv je rezul-
tatima brojnih natjecanja na državnoj, pa čak i na svjet-
skoj razini. Naši aduti su kemija, povijest, matematika.
Veliki broj učenika dolazi iz Bedeničkog kraja. I mo-
ram reći da su to učenici koji dolaze s dobrim rad-
su naši djelatnici i suradnici na raznim područjima.
Velika mi je čast i odgovornost voditi takvu školu. Cilj
nam je zadržati kvalitetu odgoja i obrazovanja, te uve-
sti moderne tehnologije i metode poučavanja. Na-
dam se da će nam djeca Bedeničkog kraja i dalje do-
laziti s vjerom u ostvarenje svojih ciljeva kroz znanje.
Marica Roguljić
dipl. ing.
ravnateljica Srednje škole Dragutina Stražimira
život i običaji
Bedenički dani
Bedenički dani, održani od 15. do 17. lipnja, i ove su se godine potvrdili
kao najvažnija manifestacija naše Općine.
P
ripreme za ovo trodnev-
no događanje započele su
još početkom svibnja, a
silan trud uložen od stra-
ne udruga, poduzetnika,
obrtnika i pojedinaca u osmišljavanju
sadržaja i provedbi programa urodio
je plodom jer su ovogodišnji Bede-
nički dani okupili rekordnih tri tisuće
posjetitelja.
Sve je započelo tradicionalnom sve-
čanom sjednicom Općinskoga vijeća,
a ona se ovaj put održala u novoob-
novljenom vatrogasnom domu u
Omamnu, kojeg su tom prilikom
zajednički otvorili župan Zagrebač-
ke županije Stjepan Kožić i načel-
10
nik Općine Bedenica Slavko Cvrlja.
Na događanje se odazvao veliki broj
mještana, a domaćini su se pobrinuli
za uistinu prekrasnu atmosferu te se
potrudili da svi uzvanici s ponosom
uživaju u novom prostoru. Svoj do-
prinos dali su i učenici Osnovne ško-
le Bedenica, koji su za ovu prigodu
pripremili poseban kuturno-umjet-
nički program. Uz župana, sjednici
su nazočili: gradonačelnik Svetog
Ivana Zeline Vlado Žigrović; pred-
stavnici susjednih općina Konjščine,
Hraščine i Breznice; predstavnici
udruga, drugih vatrogasnih društava s
područja općine Bedenica, brojni gos-
podarstvenici, predstavnici državnih
institucija i drugi gosti.
Nakon sjednice, svečanost se preseli-
la na prostor sportsko-rekreacijskog
centra Čret, gdje je župan Stjepan
Kožić otvorio manifestaciju „Tak su
naši stari delali“. U organizaciji Udru-
ge umirovljenika općine Bedenice,
ova je manifestacija vjernim prika-
zom prilika i starih običaja podsjetila
na način života naših djedova i baka,
s ciljem da ga se sačuva od zaborava.
Umirovljenici su tako sva tri dana
organizirali - ružđenje te mljevenje
kuruze na žrni, pečenje kruha i lopar-
ki u krušnoj peći, prikaz izrade putra
iz tunje, izrade licitarskih proizvoda,
parile, valjanje veša, predenje na ko-
lovratu, našivavanje, izradu ruža od
papira, čehanje perja, klepanje kose,
košnju trave s južinom i druge stare
djelatnosti.
Domaći KUD Danica pripremio je
prigodni program u društvenom
domu Bedenica, gdje su pod nazivom
„Naj se tanca i popeva“ uz domaćine
nastupili i gosti - KUD Sveti Miho-
vil iz Preka na otoku Ugljanu, KUD
Zabok iz Zaboka, udruga Grofovija
Konjski iz Konjščine i Udruga umi-
rovljenika općine Bedenica. Svi po-
sjetitelji bili su složni u ocjeni kako je
trosatni program bio pravi užitak te
sjajna demonstracija ljepote i bogate
kulturne baštine naše domovine.
Nedjelja je bila u znaku tradicional-
nog Vidovskog i Antunovskog pro-

štenja, sa svečanom Svetom misom u
župnoj crkvi Svih Svetih. Popodne je
pak bilo rezervirano za pokaznu vježbu
zaštite i spašavanja, koju su zajednički
organizirali Vatrogasna zajednica opći-
ne Bedenica i Hrvatska udruga potraž-
nih pasa.
U trodnevnom zabavnom programu
sudjelovali su grupe Rea bend, Do-
mino, Scorpion, Biersa band i Super-
nova band, a posebno je zanimanje
izazvao nedjeljni nastup gošća iz Slo-
venije, popularnih Navihanki. Veliki
interes bio i za subotnji večernji pro-
gram kada su u ulozi voditelja nastu-
pili Ivan Fiolić-Fio i Tihana Gjurašin
život i običaji
te s prostora Bedeničkih dana odr-
žali snimanje popularne emisije Fio
Show. Uz to, putem programa Jabuka
TV emitirane su i dodatne četiri re-
portaže o događanjima na Bedenič-
kim danima, što pokazuje kako je
ova manifestacija prerasla svoj lokal-
ni karakter te postaje sve više zani-
mljiva i široj javnosti.
I kada se sada s vremenskim odmakom
prisjećamo svih ovih lijepih događanja
treba još jednom čestitati Općini Bede-
nici na inicijativi te svim organizatori-
ma i sudionicima na velikom trudu. S
nestrpljenjem očekujemo što će nam
ponuditi iduće godine.
11
zavičaj
Omamno
Selo Omamno smjestilo se na jugozapadnome dijelu Općine Bedenice, uz
granicu s gradom Sv. Ivan Zelina. Smješteno je u dolini, okruženo pito-
mim bregima i obrađenim poljoprivrednim površinama.
I
ma tu oranica, vinograda, voć-
njaka, a i šuma. Šume su u pot-
punosti bjelogorične. U sredini
sela križaju se dvije ceste. Prva
vodi iz Bedenice preko Oma-
mna u Zadrkovec, a tamo se spaja sa
cestom Komin - Donje Orešje. Druga
vodi od naselja Otrčkovec, koje je do
nedavno bilo u zajedništvu sa Oma-
mnom pa se i mjesto zvalo Omamno
i Otrčkovec, te se spaja u mjestu No-
vakovec s glavnom cestom Konjšči-
na – Komin. Dio sela Omamno koje
se nalazi uz cestu prema Zadrkovcu
nekada se zvalo Šimunovec i bilo je
zasebno. Danas dio Šimunovca pot-
pada pod Omamno, a dio pod Za-
drkovec. Naime u srednjem vijeku,
negdje između 15. i 16. stoljeća, po
prvi put se spominje naziv Omamno
i to zajedno sa Šimunovcem i Otrč-
kovcem, kao posjedi tadašnjih ple-
mića Pisačića, Bedekovića, Gotala
i drugih. Teško je selo Omamno iz-
dvojiti od cjeline Bedeničkoga kraja.
Prema zapisima župne spomenice
dolazimo do podatka da se župa Se-
svečina odnosno današnja župa Svih
Svetih U Bedenici spominje već 1187.
godine, a nešto kasnije oko 14. sto-
ljeća se počinju spominjati i pojedini
12
zaseoci i posjedi. Bedenica je 1359.
godine bila kraljeva zemlja pa je
pretpostaviti da se u sklopu nje na-
lazio i posjed Omamno. Odakle naziv
Omamno ne možemo sa sigurnošću
tvrditi, ali znajući da su to bili zaseoci
s vrlo malo kuća i stanovnika pretpo-
stavljamo da je dobilo ime po nekom
vlasniku. Prema zabilježbi u vizitaciji
župe Svih Svetih u Bedenici, Oma-
mno je 1706. godine brojilo četiri
kuće, Šimunovec dvije kuće, a Otrč-
kovec tri kuće. Razlog malobrojno-
sti kuća, ali sa brojnim ukućanima,
vjerojatno leži u nezgodnom položa-
ju. Naime, poznato je da su prostori
Bedeničkog kraja bili na čestim uda-
rima turskih pljačkaša pa je tako u
svrhu obrane od tih pohoda crkva u
Bedenici bila poput tvrđave u koju se
sklanjalo okolno stanovništvo. Sta-
novnici Omamna bili su predaleko i
to im je bio veliki problem. Prema za-
pisima iz župske spomenice iz 1642.
godine u mjestu Otrčkovcu nalazila
se kapela Sv. Lovre, koja je tada bila
prilično utjecajna. Naime, imala je i
svoje kmetove, odnosno kuće koje su
spadale pod nju i održavale ju svojim
prihodima. Kako je Otrčkovec tada
imao tri kuće, a Omamno četiri, a
sama Kapela Sv. Lovre prema istom
zapisu sedam kuća, za pretpostaviti
je da je mjesto Omamno bilo kmetski
vezano za kapelu u Otrčkovcu. 1775.
godine kapela je zapuštena i danas
nema njezinih tragova. Najstariji po-
znati podatak o stanovništvu datira
iz 1839. godine, kada je Omamno i
Šimunovec zajedno brojalo 91 sta-
novnika. Za usporedbu 2009. godine
broji 150 stanovnika i 36 kućnih bro-
jeva. Interesantno je pogledati prezi-
mena porodica koje su se održale u
Omamnu. Godine 1854. u Omamnu
se spominju prezimena: Orešanin,
Peršec, Berleković, Erdelji, Kuhtić,
Sambolić, a u Šimunovcu: Orešan,
Svornik, Košer, Bedeković. Većina
njih je i danas prisutna. Iako se na-
selje povećavalo, nestanak pojedinih
prezimena smatramo više posljedi-
com prioženjavanja, a ne izumiranja.
Danas je Omamno, u koje spada i
nekadašnji Šimunovec, idilično pri-
gorsko mjesto, prometno povezano,
s izgrađenom infrastrukturom, vo-
dovodom, plinovodom i uređenom
rasvjetom. Postoji dobro opskrblje-
na trgovina, a u središtu sela je no-
vouređeni vatrogasni dom te malena
kapela. Mjesto je to ugodnog života.
 zavičaj

DVD
Omamno
Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1952. godine i ove je godine
svečano proslavilo šezdesetu obljetnicu. Osnivači društva bili su Drago
Drenovački, prvi predsjednik društva, Silvester Pršec, Josip Brnjak, Ljudevit
Martinjak, Ivan Erdeli te Ivan Pršec, koji je još uvijek počasni član.

1970. godine, kada je šest članova godine u društvu dolazi do smjene

Prva vatrogasna šprica kupljena
je 1955. godine, a 1960. započinje
izgradnja doma. Dom je izgrađen
nakon dvije godine i to zahvalju-
jući vlastitim sredstvima samih
članova, a kako je to bila ujedno i
prigoda desete obljetnice postoja-
nja društva, organizirana je i velika
proslava. Jedna od većih interven-
cija gašenja požara koje pamtimo
iz tog ranog razdoblja je ona iz
DVD Omamno gasilo požar kod
Ivana Bičaka. 1974. godine druš-
tvo zahvaljujući pomoći tadašnjeg
Trudbenika nabavlja novi vatro-
gasni agregat Rosenbauer i deset
novih svečanih odijela. Tih godina
društvo sudjeluje i na raznim na-
tjecanjima, a u općinskom natjeca-
nju u Donjem Polonju osvaja šesto
mjesto. Osamdesete godine pamte
se po postavljanju pločica, koje su
postavili lokalni majstori Marijan
Čehulić i Nikola Pisačić. U periodu
1990. do 2000. godine nema značaj-
nijih aktivnosti no DVD Omamno
održava redovite sastanke skupšti-
ne, kako bi se usprkos teškoj finan-
cijskoj situaciji i ratnim godinama
održalo postojanje društva. 2002.
generacija, a posljedica je i poveća-
nje broja aktivnosti. Organiziraju se
brzinske mokre vježbe, natjecanja i
zabave. Proslava pedesete godišnji-
ce društva, organizirana je 2002.
godine vatrogasnom zabavom i na-
tjecanjem. Od prikupljenih sredsta-
va kupljen je agregat Rosenbauer i
djelomično uređen dom. Započeta
je i tradicija organiziranja redovitih
malonogometnih turnira. Prije tri
godine uz značajnu pomoć Opći-
ne Bedenica, kreće se u kompletnu
obnovu doma. Danas je vatrogasni
dom na ponos cijelog mjesta i si-
gurno će u godinama koje slijede,
uz svoju osnovnu funkciju, biti cen-
tralno mjesto za okupljanja i dobre
zabave.
13
stari običaji i legende
Izrada lustera
G
ospođa Anka Kudelić
jedina se u našem kraju
još bavi izradom doma-
ćih lustera. Ovdje nije
riječ o lusteru u pravo-
me smislu, već rukom
rađenom ukrasu koji su nekad krasili
stare kuće. Budući da izrada takvih
lustera već pomalo odlazi u zaborav, a
mlađe generacije sigurno ni ne znaju
o čemu se zapravo radi, Monika Picek
odlučila je porazgovara s gospođom
Ankom ne bi li svi mi saznali nešto više
o ovom zaboravljenom zanatu. Inače,
gospođa Kudelić je članica Udruge
umirovljenika općine Bedenica te se
osim izradom lustera, bavi i ukrašava-
njem uskršnjih pisanica. Ove je godine
napravila više od 80 pisanica, a jedini
alat kojim se služila bile su njene vri-
jedne ruke i tek jedan mali nožić. Bez
obzira na puno utrošenog vremena,
kaže da uživa u izradi pisanica i lustera.
Gospodˉo Anka, možete li
nam ukratko objasniti koji
je materijal bio potreban
za izradu jednog takvog
lustera?
Dakle, prvo je bilo potrebno napravi-
metalnu konstrukciju. Napravila bih
dva glavna metalna koluta na koje sam
nadovezivala umetke od kukuruzovi-
ne, graha ili čak slame. Kada bih završi-
la tu glavnu konstrukciju, krenula bih u
ukrašavanje. Prvo bih izradila sve ruže
od krep papira različi h boja. Ruže su
mogle bi u svakakvim, ali listovi samo
zelene boje. Svaka la ca se izrađivala i
izrezavala posebno i na kraju su se sve
zajedno obikovale u ružu i to se sve
zavezalo koncem ili metalnom žicom
kako bi se stabilno i sigurno držalo na
lusteru. Kada su ruže gotove, stavljaju
se na prethodno izrađenu konstrukci-
ju. Raspored ruža nije točno određen,
te ih se može stavi na bilo koja mje-
sta i u bilo kojoj količini, no opet, tre-
ba vodi računa o s lu jer ne izgleda
lijepo ako je previše ruža, a luster je
premalen.
14
U kojim prigodama se
izradˉivao taj luster i da li ga
je imala svaka kuća?
Luster se izrađivao isključivo za Božić. Slič-
ni ukrasi od krep papira, poput raznih la-
naca i ruža su se izrađivali i prilikom svad-
benih svečanos , ali luster se radio samo
za Božić. U ono vrijeme, skoro je svaka
kuća imala takav luster za Božić, a uz to je
dolazilo i slično ukrašavanje božićnih gra-
na koje su služile kao božićno drvce.
Od koga ste naučili to umijeće?
Ljudi su se u doba mojeg dje njstva puno
više družili, te sam već od malenih nogu
sudjelovala u svim poslovima koje su
radile naše majke i bake poput čehanja
perja, tkanja, lupljenja kukuruza i ostalih
starih običaja. Tako sam kod susjeda i
od starijih baka naučila i izrađiva ove
predivne lustere. Radim to još od mlados
i dan danas uživam u tome.
Koliko Vam treba vremena
za izradu lustera i postoje li u
raznim veličinama?
Ovisi o veličini lustera, ali za izradu jednog
lustera potrebno mi je oko 10 dana, ako
radim jedan do dva sata dnevno. Izrada
ruža uzima puno vremena. Postoje razne
veličine lustera koje ovise o veličini
prostorije. Generalno se mogu podijeli
na male, srednje i velike.
Jeste li ikad razmišljali o
prodaji lustera?
Nikada nisam razmišljala o prodaji, jer
sam to uvijek radila sa zadovoljstvom,
ljubavlju i drugima za uspomenu i poklon.
Hoće li i ovog Božića jedan
takav luster krasiti Vaš dom?
Da, sigurno ću jedan dio kuće ukrasi
m lusterom i ručno izrađenim ružama
te ima ugođaj kakav mnoge starije
generacije zasigurno pamte i rado ga se
sjećaju.

Vražja mlaka
U
z sjeverni dio općine Bedenice,
lijevo od ceste koja vodi preko
Jalesa do Breznice, proteže se po
samome sljemenu brega put koji vodi
prema zaseoku Vinogradec. Taj je put
ustvari i granica s Općinom Breznica, a
ujedno i granica između Zagrebačke i
Varaždinske županije. Na taj put se spajaju
putevi iz Taborščaka s bedeničke strane i
put sa Mudakovog brega iz turkovčanske
strane. Između h dvaju raskrižja, s lijeve
strane, nalazi se mjesto kroz koje nije
ugodno nikome proći. Ni danju, a kamoli
noću. Izbjegavaju ga i lovci i raubšicari
(krivolovci) pa i ljubavnici koji traže mirna
i skrovita mjesta. To mjesto zove se Vražja
mlaka. Tu je prema narodnoj predaji bila
prava mlaka sa živim izvorom koji nikada
nije presušivao. Kako se sama mlaka
nalazila na vrhu brijega, dakle bez višeg
terena s kojega bi voda imala pad, samo
postojanje izvora je zanimljivo i s geološke
Stavišće ko
stari običaji i legende
strane. No, krenimo mi na narodnu
predaju. Svi smo manje više slušali
pripovijes o coprnicama i vradžbinama.
Radilo se o ljudima, muškim i ženskim, koji
su prodali dušu vragu ponajviše sa željom
da svojim susjedima napakoste i naprave
štetu. Ti su ljudi imali svoja sjela i druženja
na tajnovi m mjes ma, gdje su orgijali,
družili se s vragom i coprali. Omiljena
mjesta su prema predaji bila hrastovi
stogodišnjaci sa slomljenim vrhom ili
izvori vode. Sastanci su održavani noću,
oko ponoći. Jedno od mjesta okupljanja
bila je i ova Vražja mlaka. Prema
pričanjima ljudi, a i sam pisac ovog teksta
(Juraj Fruk, op. ur) slušao je od ljudi koji
nisu baš skloni izmišljanju, svjedočanstva
o događajima koji su se na Vražjoj mlaki
događali. Bilo da su ih čuli ili pak i sami
doživjeli. Neki su vidjeli kako se u ponoć
goli kupaju i prave neke obrede pa čak i
među njima prepoznali neke domaće
e
961. godin
d Branka Lončara, 1
ljude. Inače, u toj mlaki su se namakale
i konoplje, a kako konoplje imaju razne
moći, tko zna koliko su te moći djelovale
i na ponoćne kupače. Naravno ne pada
mi na pamet ovdje bilo koga naves
imenom i prezimenom. Ima i slučajeva u
kojima su ljudi na tome mjestu, prolazeći
pokraj mlake, doživljavali čudne stvari i
nerazjašnjive pojave. Koliko u tome ima
stvarnih događaja, a koliko je to plod
mašte ostavljam na dušu onima koji su to
pripovijedali i doživjeli. A sve te priče stale
su onog trenutka kada vlasnik zemljišta,
Božidar Horvat iz Turkovčine iskrčio teren
oko mlake, izorao te posijao pšenicu. Priče
o coprijama na Vražjoj mlaki su stale, a
ona presušila. Danas je to zapušten teren,
a na Vražju mlaku podsjeća samo malo
udubljenje. Ipak, ako prolazite tuda, bilo
danju ili noću, budite oprezni. Možda je to
samo legenda, a možda...
Stavišće
Stavišće je bilo sastavni dio
svadbenog obreda. Kad su se
mladenci sa svadbom vraćali
s vjenčanja, svratili su u kuću
prijatelja, rodbine ili kumova. Tu
su se okupili bećari, većina seljana
i susjeda kako bi se uz piće i ples
zabavljali i do ranih jutarnjih sati.
Plesalo se na takozvane pare, tj. oni
koji bi platili pjesmu (tzv. nofta)
slobodno su plesali dok bi drugi
čekali na red. Na kraju su se znali i
potući poradi plesa na parove. No
to je u ono vrijeme bio neizostavni
dio života i zabave. Stavišća su
se organizirala kako bi mladenci
uštedjeli na hrani i piću, jer nekada
ljudi nisu živjeli kao danas. Ali ono
što im sigurno nije nedostajalo je
- vrijeme u kojem su se svi lijepo
družili i veselili.
15
 Proslava povodom otvorenja
osnovne škole u Bedenici (1973.)

ragica
ždinec, D ,
Jelica Vacra, Franca Kranjejecc
e
Varaždinra A n a Kra n
njec i 37.)
Marica K na Bistrici (19

Generacija rođena 1949., u drugom

razredu osnovne škole u Bedenici (1957.)

gica
Kudelić i Dra
ović, Vinko – Krči, 30 godina
Ivan Brlek(B oslavec rošlog stoljeća)
Kudelić el p )
g rata
. Svjetsko
vrijeme 2
(za
včini
Prvopriče u Turko
učiteljicasnici s velečasn za šve
lje
ma Anđe im
lom i ZoroIvanom Römic Tečaj
m Maje ho i
ć (1943m
.)
 Ivan Mark
ović, sin M
ilivojev, za
vrijeme dje
nstva (194
5.)

947.)
rođ. Bičak (1
Dragice,
rteža i
na Ma
Stjepa
Svadba

(1945.)
, sin Milivojev
arković
Ivan M

Ka ca Marković nosi strošek

težakima u vinograd (1950.)

Milivoj Marković jer su ljudi sjedili po grabama uz cestu i čekali

ga da naiđe, kako bi ih fotografirao. Surađivao
rođen 25. listopada 1920. godine u Beloslav- je i s pozna m zagrebačkim fotografom Riege-
cu, potpisuje većinu fotografija u ovom broju, rom, a fotografiranjem se ak vno bavio sve do
uključujući Stepinčevu fotografiju na naslov- 1954. godine. Umro je 14. listopada 2011., s
nici te fotografiju djece na zadnjoj stranici. navršenih 91. godina života. Ukoliko će Bede-
Unatoč velikom siromaštvu i neimaš ni, uspio nica u skoroj budućnos razmišlja o pokreta-
je nekako nabavi prvi fotoaparat i otada je nju kakvog zavičajnog muzeja predlažemo da
bilježio sve važne događaje, svadbe, običaje te zbirka fotografija nosi ime Milivoja Markovića,
za vrijeme i poslije rata razvijao fotografije za prvog fotografa u Bedenici. Uredništvo Go-
osobne iskaznice. Fotografirao je danju, a slike dišnjaka najljepše zahvaljuje obiteljima Ivana
sam razvijao noću. Po njegovim riječima bili su Markovića, Franje Škledara i Josipa Kušeca na
to naporni dani, ali je bio ponosan na sve to, ovim fotografijama.

kovića
Svadba Stjepana Mahne ilivoja Malir ć (1942.)
t i Dragice, aM de
rođ. Varaždinec (1938. ) Svadb, rođene Ku
a c e
iK
udruga umiorvljenika
Udruga umirovljenika
općine Bedenica
U
druga umirovljenika
Općine Bedenice već tri
godine uspješno pre-
zentira svoj kraj i do-
movinu. Ove su godine
ispunili brojne zadaće na polju kulture,
edukacije, promocije te humanitarnog
rada. Svoju su općinu, županiju i do-
movinu predstavili u Sloveniji, na “Fe-
stivalu 3. životne dobi EU“u ljubljan-
skom Cankarjevom domu, gdje su
nastupili sa zborom i mužikašima, pod
vodstvom profesorice Snježane Krivak.
Uz taj nastup, realizirali su još nekoli-
ko nastupa u županiji, a sudjelovali su i
sa zborom na osamnaestim športskim
susretima u Bistri. I ove se godine
slavilo Valentinovo u društvu Udruge
Prigorčica iz Bisaga, a organizirana je
i proslava Martinja. Realizirano je i ne-
koliko izleta u Crikvenicu i Međimurje,
a bilo je i brojnih druženja, najviše u
vatrogasnom domu Beloslavec. Udru-
ga je ponosna na sve svoje aktivnosti
pa tako i na svoju članicu koja je ove
godine na zelinskoj loparijadi dobila
nagradu. Svoj su humanitarni rad is-
punili posjetima bolesnim članovima.
Na Bedeničkim danima Udruga je ak-
18
tivno sudjelovala pod geslom – „Tak
su delali naši stari“. Cijela „obitelj
umirovljenika“ sagradila je i opremila
etno kuću te zasadila cvijeće. Kuća i
okućnica bile su opremljene baš kao
u stara vremena. Posjetitelji su mogli
vidjeti kako se od klipa kukuruza do-
lazi do finog toplog kruha i loparki iz
krušne peći, a mogli su ih i degustirati.
Prodajom domaćih proizvoda financij-
ski je potpomognut i budžet Udruge. U
toj staroj kući čehalo se perje, radile
su se ruže od papira, prelo se i pjevalo,
a u dvorištu uz ružđenje kuruze, mlelo
se na stari žrvanj, plele su se košare i
čuo se dječji smijeh. Preko potoka Be-
denica kosci su u muškim narodnim
nošnjama od debelog starog platna,
posebno sašivenim za ovu priliku, po-
kazali da još nisu zaboravili kako su
to nekad radili. Da bi se ovi događaji
prikazali uistinu na „starinski način“
Udruga se potrudila sašiti prigorske
narodne nošnje. Kako je za taj projekt
bilo potrebno pronaći znatna financij-
ska sredstva, obratili su se za pomoć
načelniku Slavku Cvrlji te drugim
dobrim ljudima i sponzorima. Treba
istaknuti da se bez njihove pomoći ne
Svim žiteljima
Općine Bedenica,
Udruga želi sretne
Božićne blagdane
i puno zdravlja u
novoj 2013. godini.
bi moglo prikazati da i naša Bedenica
ima tradiciju na koju je ponosna. Ove
nošnje koje smo sašili poslužit će i
brojnim idućim generacijama.
Ove je godine Udrugu najviše razvese-
lio prostor kojeg su dobili na korište-
nje. Do sada su za sve obaveze koje
imaju prema Zajednici udruge umi-
rovljenika Zagrebačke županije, prema
svojoj Općini i članovima morali kori-
stiti privatne kuće pa je ovo olakšanje
za sve, jer će moći bolje i organiziranije
djelovati.
Članovi udruge na čelu s predsjedni-
com zahvaljuju načelniku Općine Be-
denice Slavku Cvrlji na dobroj suradnji,
Općinskom vijeću te Zajednici udruge
umirovljenika Zagrebačke županije,
svim članovima, prijateljima, suradni-
cima i sponzorima, jer bez njih Udruga
ne bi mogla tako uspješno djelovati.
Pozivaju i sve umirovljenike, kojih u
našoj Općini ima tristotinjak, da se bez
straha od eventualnih komentara su-
sjeda učlane u Udrugu. Svim žiteljima
Općine Bedenica, Udruga želi sretne
Božićne blagdane i puno zdravlja u no-
voj 2013. godini.
Fra Oton Psarić
U velikom broju tema i sadržaja koje
ste nam predlagali za ovaj broj dobili
smo i jedan zanimljiv autobiografski
tekst fra Otona Psarića, kojim se kao
sedamdesetosmogodišnjak prisjeća
svog ranog dje njstva i zgode u našoj
župnoj crkvi koja ga je predodredila
za Božji poziv. Ovu is nitu priču,
kao i detalje iz biografije ovog
našeg franjevca pripremio nam je
njegov nećak Milivoj Psarić. Radi se
o če ri stranice teksta, ali uis nu
jako zanimljivog sadržaja, kojeg bi
bilo šteta kra . Stoga koris mo
ovu priliku da se zahvalimo Milivoju
na velikom trudu te ga zamolimo za
razumijevanje što tekstove nećemo
objavi u ovom, već u idućem broju.
Također pozivamo vas da nam i
dalje šaljete komentare, prijedloge,
fotografije, teme i sadržaje koje bi
voljeli ubuduće čita u Godišnjaku.
19
 udruge

Udruga
Hrvatski
Domobran Udruga
ogranak Sv. Ivan Zelina koji djeluje i na području
Općine Bedenica, tijekom 2012. godine or-
vinogradara
ganizirao je niz komemorativnih hodočašča i
akcija. Juraj Fruk, predsjednik udruge, u nas-
i vinara
tavku navodi realizirane aktivnosti: 31. ožujka
krenuli smo s jednim autobusom na Križni put
„SESVEČINA“
‘‘Stratištima i gubilištima kroz Međimursku i
Varaždinsku županiju’’. Uz pomoć i vodstvo BEDENICA
članova Društva za obilježavanje grobišta iz
Varaždina i Cakovca krenuli smo iz Kotoribe, Osnovana je u ožujku 2012. godine s ciljem razvoja vino-
obišavši desetak grobišta i stratišta te završili gradarstva i vinarstva na području općine i župe Bedeni-
na misi u Varaždinskoj katedrali. Usput su ca i trenutno ima oko 30 članova. Za predsjednika Udru-
nas dočekivali obitelji i poznanici strada- ge izabran je Dražen Bedeković, za dopredsjednika Ivica
lih hrvatskih vojnika i domoljuba. 12. svib- Tuković, za tajnika Ivica Kudelić, za članove Upravnog
nja hodočastili smo na Bleiburg uz spomen odbora Zvonko Bičak i Željko Bukovec i članove Nadzor-
žrtava Bleiburga i Križnih puteva te usput po- nog odbora Vinko Marković, Josip Kudelić i Zdravko Mar-
hodili i groblje Tezno kod Maribora. 22. lipnja ković. Ove godine udruga je imala vrlo zapažen nastup
hodočastili smo u Sošice na Zumberku gdje na 44. Izložbi vina kon nentalne Hrvatske u Svetom Iva-
smo sudjelovali na komemoraciji žrtvama nu Zelini, gdje su članovi udruge ostvarili 1 zlatnu, 2 sre-
kod jame Jazovka. Tom prilikom posjetili smo brne, 8 brončanih medalja i 6 priznanja što predstavlja
Krašić, Medvedgrad i Sestine. 18. kolovoza velikim uspjeh i iznimno je značajno za promociju ovog
prisustvovali smo otkrivanju spomen ploče kraja i Općine.
u bolnici u Novom Marofu. 23. kolovoza bili
smo na komemoraciji u šumi Leskovec kraj U nastavku je tablica s detaljnim prikazom rezultata koje
Varaždinskih toplica. 7. rujna sudjelovali smo su ostvarili članovi udruge „SESVEČINA“ BEDENICA na
na Danima Marka Križevčanina u Križevcima. 44. Izložbi vina kon nentalne Hrvatske u Sve Ivan Ze-
20. listopada jedan autobus naših članova lini.
hodočastio je kroz Liku. Počevši sa svetom
misom u novoj Crkvi Hrvatskih Mučenika
na Udbini, posjetili smo Boričevac hrvatsko
mjesto stradalo nekoliko puta. Zatim smo se PROIZVOĐAČ SORTA BERBA ODLIČJE
okrijepili u Gospiću te obišli Jadovno i pos- Zvonko Bičak graševina 2011. brončana medalja
jetili pivovarnu Ličanka u Donjem Pazarištu.
Zvonko Bičak mješavina sorata 2011. priznanje
4. studenoga održana je u Sv. Ivanu Zelini iz-
borna skupština ogranka gdje je uz prisustvo Željko Bukovec silvanac zeleni 2011. brončana medalja
članova i gostiju iz cijele Hrvatske za predsjed- Josip Kudelić traminac 2011. brončana medalja
nika ponovno izabran Juraj Fruk, a za dopred- Josip Kudelić mješavina sorata 2011. priznanje
sjednike Jakov Pleslić i Olga dr. Jendriš . Tom
Vinko Marković silvanac zeleni 2011. srebrna medalja
prilikom su posmrtno odlikovani medaljom
Hrvatski trolist sudionici Križnog puta iz Be- Vinko Marković silvanac zeleni 2011. brončana medalja
denice i to: Bukovec Blaža Juraj, Gorički Ivana Vinko Marković chardonay 2011. priznanje
Franjo i Gorički Ivana Stanko iz Bedenice te
OPG Dražen Bedeković kraljevina 2011. zlatna medalja
Šargač Nikole Vinko i Ščuric Vinka Franjo iz Be-
denice. Odličje je uručio gosp Nikola Matičić OPG Dražen Bedeković syrah 2011. srebrna medalja
predsjednik Središnjice HD iz Zagreba, a u OPG Dražen Bedeković syrah rose 2011. brončana medalja
ime odlikovanih primili su ih članovi obitelji.
OPG Dražen Bedeković syrah 2010. brončana medalja
Ordenom Hrvatski domoljub odlikovan je
gradonačelnik Grada Sv. Ivana Zeline gosp. OPG Dražen Bedeković rajnski rizling 2011. brončana medalja
Vlado Zigrović koji je osobno primio odličje. OPG Dražen Bedeković sauvignon 2011. priznanje
Udruga HD je nestranačka domoljuba udruga OPG Dražen Bedeković mješavina sorata 2011. priznanje
u koju mogu pristupiti svi građani koji vole
OPG Dražen Bedeković mješavina sorata 2011. priznanje
hrvatsku povijest i Domovinu.
Ivica Tuković mješavina sorata 2011. brončana medalja
20

KUD DANICA
O
pća krizna i re-
cesijska situacija
koja je zahva la
opće društvo u
cjelini i obilježi-
la ovu prolazeću
godinu, imala je utjecaj na rad
KUD-a Danice iz Bedenice, ali su
zahvaljujući požrtvovnos i ve-
likom entuzijazmu članova ipak
pos gnu zapaženi rezulta ,
navodi Juraj Fruk. Osim slabijeg
novčanog prihoda, došlo je i do
generacijskog osipanja članstva,
čemu su doprinijeli odlasci na
školovanje i studiranje u druge
gradove, udaja i ženidba nekih
članova, dok je dolazak novih čla-
nova rela vno skroman. Zbog h
razloga nije se išlo na gostovanja,
naročito u udaljene krajeve, ali je
udruga zato bila ak vni na doma-
ćem terenu.
U travnju je u Bedenici je održa-
na premjera igrokaza ‘’Oporuka’’
u scenariju i režiji Juraja Fruka, s
kojim je naša dramska grupa na-
stupila na 15. Smotri kazališnih
amatera Zagrebačke županije u
Sv. Ivanu Zelini. Na smotri je glu-
mica Mirjana Bastalec osvojila
nagradu za najbolju sporednu
žensku ulogu, glumac Filip Škle-
dar nominiran je za najbolju dječ-
ju ulogu, a pohvaljen je i glumac
Stjepan Maček.
U sklopu Bedeničkih dana organi-
zirali smo koncert i susret folklora
‘’Nek se tanca i popeva’’ gdje su
uz domaće tamburaše i folkloraše
koji su za tu priliku uvježbali Bu-
njevačke plesove, nastupali i zbor
Udruge umirovljenika Općine Be-
denica i gos KUD Sve Mihovil
iz Preka na otoku Ugljanu, KUD
Zabok iz Zaboka te udruga Grofo-
vija Konjski iz Konjščine. Koncert
je prenosila i TV Jabuka, a bio je
izrazito posjećen.
Od gostovanja jekom godine tre-
ba izdvoji poziv KUD-a Margare-
ta iz Margečana gdje smo otple-
sali Međimurske plesove, Dane
Prepuštovca gdje smo plesali
Prigorske plesove, u rujnu je na
županijskoj izložbi meda i pčeli-
njih proizvoda sudjelovala tambu-
raška i folklorna sekcija te izvela
svoj program na otvorenju mani-
festacije. Dramska sekcija izvela je
‘’Krštenje mošta’’ na 3. Loparijadi
u Sv. Ivanu Zelini, a za m i u Be-
denici na susretu umirovljenika u
organizaciji Udruge umirovljenika
Općine Bedenica.
Dramsku sekciju vodi Juraj Fruk,
tamburašku sekciju uvježbava
Branimir Besak, a folklornu sekci-
ju Ivana Gorički.
Zbog već navedenih poteškoća
i slabog materijalnog stanja ove
godine moramo odusta od or-
ganizacije Predblagdanskog kon-
certa uoči Božića, jer bi troškovi
koncerta doveli do poteškoća u
daljnjem planu rada KUD-a. Za-
hvaljujemo se Općini Bedenica,
svim društvima i udrugama na su-
radnji te prijateljima i sponzorima
na pomoći u radu, a članovima
KUD-a i građanima želimo čes t
Božić i sretnu novu 2013. godinu.
udruge
Lovačko
društvo
FAZAN
Josip Kudelić, predsjednik
Lovačkog društva Fazan,
is če kako su 2012. godinu
obilježile brojne ak vnos ,
a žali što zbog financijskih
razloga još više toga nije
bilo moguće realizira . U
veljači je organiziran turnir
u beli koji je usprkos snjež-
nim neprilikama bio dobro
posjećen. U ožujku je odr-
žana izvještajna skupš na,
a u lipnju već tradicional-
no dvodnevno gađanje na
glinene golubove i lovačka
zabava. Misom u župnoj cr-
kvi 4. studenog je obilježen
blagdan Svetog Huberta, a
tom prilikom je blagoslov-
ljena i nova zastava lovač-
kog društva.
Tijekom godine puno se
radilo i na obnovi lovač-
kog doma, tako su održane
radne akcije kod lovačkog
doma i streljane, sanirana
vodovodna mreža, uređena
kuhinja i postavljen novi ka-
min, popravljeni i izrađeni
lovotehnički objek , a u -
jeku je ishođenje potrebne
dokumentacije za dograd-
nju terase kod lovačkog
doma.
vatrogasne zajednice
Vatrogasna zajednica
Bedenica
Prema riječima Zvonka Bičaka, predsjednika Vatrogasne zajednice Općine Bedenica,
ova je godina obilježena vrlo aktivnim radom vatrogasaca općine Bedenica, kako u
vatrogasnim aktivnostima, tako i u ostalim društvenim događanjima.
Zajedničko u programima svih vatroga-
snih društava za 2012. godinu bilo je
uređivanje vatrogasnih domova te ak-
vno uključivanje u rad opera ve vatro-
gasne zajednice. Na svim vatrogasnim
domovima obavljeno je uređivanje.
Najveći dio sredstava osiguran je prora-
čunom Općine, a za m i od samih dru-
štava te dobrovoljnim radom članova.
I ove je godine svečanim mimohodom
svih vatrogasnih društava sa zastavama
te sudjelovanjem na misi u župnoj cr-
kvi Svih Sve h u Bedenici obilježen dan
Svetog Florijana, zaš tnika vatrogasaca.
Svečani mimohod i misno slavlje pra la
je limena glazba, a ukupno je sudjelova-
lo preko sto nu vatrogasaca. Za svečani
mimohod, Vatrogasna zajednica općine
Bedenica je sufinanciranjem pomogla
nabavi 30 svečanih vatrogasnih odora.
Povodom dana općine Bedenica i dana
Vatrogasne zajednice općine Bedenica,
15. lipnja je održana pokazna vježba
zaš te i spašavanja „SPAS 2012“. U vjež-
bi su sudjelovali Vatrogasna postrojba
VZO Bedenica (15 vatrogasaca i vozilo)
i Hrvatska udruga za obuku potražnih
pasa – HUOPP, s pet pasa s vodičima
i dva vozila. Cilj vježbe je bio provjera
sposobnos i koordinacija snaga zaš -
te i spašavanja u slučaju rušenja obje-
22
kata izazvanih tehničkom nesrećom ili
potresom, pronalaženje unesrećenih,
izvlačenje i pružanje prve pomoći. I ove
godine za „Bedeničke dane“ vatrogasci
su uspješno odradili redarsku službu.
18. listopada je u prostorima DVD-
a Beloslavec održana radna sjednica
Predsjedništva Vatrogasne zajednice
zagrebačke županije, kojom prilikom je
članovima Predsjedništva predstavljeno
100 godina rada vatrogastva na područ-
ju općine Bedenica.
Godina 2012. pam će se po suši i ne-
stašici vode kod domaćinstava koja nisu
priključena na magistralni vodovod. U
prvih deset mjeseci vatrogasci su imali
220 dostava vode pa je domaćinstvi-
ma dostavljeno preko 1.000.000 litara
vode. Osim dostava vode i navedene
tehničke intervencije obavljena su i tri
ispumpavanja bunara. Uslijed visokih
temperatura požarna opasnost je bila
izuzetno velika, ali zahvaljujući oprezu
stanovništva i preven vnom djelovanju
nije bilo požara. Od tehničkih interven-
cija vatrogasne opera ve najznačajnija
je bila u naselju Beloslavec prilikom teš-
ke prometne nesreće gdje je pružana
rasvjeta na samom mjestu nesreće te
izvršeno čišćenje prometnice po završe-
nom uviđaju od strane policije.
Vatrogasna društva DVD Beloslavec i
DVD Omamno obilježila su 60 godina
svojeg rada te su održane svečane sjed-
nice društava, a DVD-u Omamno je uru-
čena svečana zastava od strane Općine
Bedenica. DVD Omamno je tom prili-
kom održalo natjecanje vatrogasaca u
svladavanju prepona, dok su se najmla-
đi vatrogasci natjecali u obaranju meta
sa vodom iz brentača.
Vatrogasna zajednica općine Bedenica
je jekom godine za potrebe opera -
ve nabavila 4 interventna vatrogasna
odjela, 4 para intervencijskih rukavica,
20 metlanica i 10 vatrogasnih crijeva.
Tijekom cijele godine vatrogasna ope-
ra va je redovno održavala oprema i
provjeravala njezinu ispravnost, kako
bi u svakom trenutku bila spremna za
intervenciju. Vatrogasna zajednica op-
ćine Bedenica godinu završava u novim
prostorima koje će zajedno koris s
udrugom umirovljenika i KUD-om Dani-
ca. Navedeni prostor je uredila Općina
Bedenica i dala udrugama na korištenje.
Na kraju, Vatrogasna zajednica općine
Bedenica zahvaljuje svim vatrogascima,
posebno opera vcima, na požrtvovnom
i nesebičnom radu, te njima i njihovim
obiteljima, kao i svim žiteljima općine
Bedenica želi blagoslovljen Božić i sret-
nu novu 2013. godinu.
 vatrogasne zajednice

DVD Turkovčina
Dugogodišnji radovi
koji su se izvodili u
vatrogasnom domu u
Turkovčini polako se i
sigurno privode kraju.
Kako je inicija vom
načelnika općine
Bedenica Slavka Cvrlje
pokrenut projekt
obnove vatrogasnih
domova na području
općine Bedenica,
ove je godine je DVD
Turkovčina dobio oko 30
suća kuna za kupnju
materijala potrebnog za
obnovu doma.

U
Turkovčini se ove godine
puno toga promijenilo, jer
se u siječnju u DVD Tur-
kovčina uključilo jedanaest
članica koje su u suradnji sa
upravnim odborom DVD-a i predsjednikom
Davorom Muntom inicirale pokretanje
konkretne akcije dogradnje sanitarnog
prostora, adaptacije i preuređenja kuhinje
te uređenja okoliša zgrade i vatrogasnog
spremišta.
Bez obzira na početnu skep čnost kod di-
jela članova, ženski pokretači predvođeni
Božicom Đurek, Dragicom Picek i Ines Škof
nisu se dali obeshrabri . Već je u ožujku
krenula prva akcija. Radovi su se odvijali
kroz če ri radne subote i odazvao se ve-
lik broj članova. Najteže je bilo prvi put
kada se trebalo očis stare i zapuštene
prostorije i pripremi ih za dogradnju no-
vih prostora. Rušili su se stari zidovi i diza-
li novi. Iskoris vi prostor se svaki put sve
više širio. Za uređenje vanjskog prostora
bila je potrebna i pomoć bagera pa je tu
velikodušno pomogao Marijan Škledar.
Ženski dio: Đurek, Picek, Škof brinule su
se o tome da ljudi ne budu gladni ili žed-
ni, a svake subote hranu su donosile naše
dobre mještanke: Marica Žegor, Ljubica
Psarić, Zdravka Picek i drugi. Domaći kruh
s zao je iz krušne peći Ivice Brlekovića.
Obim posla je bio velik pa je za neke ra-
dove, poput keramike i postavljanja šan-
ka, bilo potrebno angažira profesionalne
izvođače. Tu se javio problem plaćanja.
Općina je kupila materijal, ali DVD nije
imao novaca za plaćanje majstora. Dogo-
voreno je da će ženski dio članstva obići
Turkovčinu tražeći pomoć od mještana. Taj
dio posla odradile su Dragica Picek, Božica
Đurek, Ines Škof, Sanja Ilijanić i Dubravka
Vitković. Obišlo se 58 domaćinstava, pri
čemu je prikupljeno 7.670,00 kuna. Bilo
je lijepo vidje koliko su ljudi sretni što se
napokon nešto mijenja i stvara duh zajed-
ništva. Zaista se svaka kuna nastojala utro-
ši u uređenje prostora, stoga smo bili pod
velikim pri skom kada je trebalo organizi-
ra ovogodišnju Vatrogasnu skupš nu; no
zahvaljujući nesebičnoj pomoći sponzora i
to je uspješno organizirano.
U domu je uređen sanitarni prostor i na-
pravljen šank koji je s kuhinjom povezan
velikim servirnim stolom. Kuhinjski prostor
odvojen je vra ma od sale. Bina je oploče-
na i spremna za nastup glazbenih izvođa-
ča, a uređeno je i spremište s vatrogasnom
opremom. Još tu ima posla oko opremanja
kuhinje (poneki kuhinjski aparat, nešto po-
suđa i čaša), ali to su sve sitnice u odnosu
na ono što je napravljeno do sada. Trenut-
no je dom u funkciji i iznajmljuje se za pro-
slave rođendana i sl..
Na kraju iz DVD-a Turkovčine zahvaljuju
sponzorima koji su na bilo koji način po-
magali u ovoj akciji, a to su: Vinko Škof (vo-
dovod i kanalizacija u cijelom prostoru),
Ivica Svornik (dio drvene građe za šank),
Marijan Škledar, Drago Vitković, Branko
Dukarić, Drago Gvozdanović, Bedenica
promet d.o.o., BMD s l d.o.o., Euro Milk
d.o.o., Kudelić d.o.o. te Općina Bedenica i
načelnik Slavko Cvrlja.
23
 ljudi i običaji
Aktiv žena Beloslavec
O
va priča vra t će nas u ne
tako davnu prošlost i pod-
sje kako je afirmacija
žena u društvu oduvijek bila
važna, naglašava Grozdana
Kudelić, autorica ovog teksta. Pošto su
već ak vni Beloslavećki vatrogasci trebali
žensku ruku za pomoć u domu oko sveča-
nih proslava i godišnjica DVD-a, prve žene
njihove pomagačice u svojim su kućama
pripremale hranu, kuhale i pekle kolače.
1969. godine prvo organizirano okuplja-
nje žena u domu Beloslavec organizirao
je predsjednik Crvenog križa Valentako-
vić i medicinska sestra Ivanka Maček na
tečaju „Prve pomoći“. Od tada su žene
nastavile okupljanja te sudjeluju na sve-
čanoj proslavi postavljanja asfalta u selu.
Crveni križ Zeline organizirao je ženama u
Beloslavcu: 1971. godine tečaj „Domaćin-
stva i kućne higijene“, 1972. godine akciju
„Ništa nas ne smije iznenadi “, 1975. go-
dine tečaj „Kućne njege bolesnika“.
Ak vnost žena nastavila se dalje pokazu-
jući interes za svaki vid pomoći u svojoj
mjesnoj zajednici. Počele su organizira
zabave za Novu godinu, fašnik, obilježa-
va Dan žena, 1. Maj, Dan republike. U
početku prodajom ulaznica prikupljale
su financijska sredstva za potrebe svog
društva. 1978. godine registriran je „Ak-
v žena Beloslavec“, a inicijatorica je bila
Nedjeljka Sekovanec, predsjednica ak va
žena Zelinske regije. Tada su na sastanku
izabrale za predsjednicu Barilar Dragicu,
za tajnicu Gorički Zoricu, a blagajnicu
Marković Ljerku.
Od tad žene još većom voljom sudjeluju
u akcijama Crvenog križa i to: Solidarnost
na djelu (sakupljajući odjeću,prodajom
bonova..), financijski pomažu stradalima
u potresu u Crnoj Gori, stradalim seljani-
ma u požarima, pomažu socijalno ugrože-
nima.
1981. godine u Zelini na “Smotri folklora i
narodnog blaga„ izlažu svoje radove i po-
klanjaju digane gibanice. Redovno i dalje
organiziraju zabave na kojima su ponekad
časte, a ponekad prodavale tombole (sa-
kupljene od sponzora ), značke, karanfile,
srca (za ples srca), kolče… Tako zavidno
pune blagajnu ak va te nesebično poma-
žu svojim vatrogascima s kojima su dobro
surađivale. Kod uređenja vatrogasnog
doma pomogle su u kupnji stolova i sto-
lica. Kuhinju su s vremenom kompletno
uredile novim suđem, posuđem, elemen-
ma, sudoperom, trajnožarećom peći,
uvele su i vodovod te postavile pločice.
Redovno su čis le dom i pomagale oko
uređenja okoliša mjesne zajednice. Fi-
nancijski su pomogle i u izgradnji garde-
roba NK Strmec. Tako ozbiljno ak vne bile
su zapažene, imale su svoje odbornice u
mjesnoj zajednici. One su sudjelovale na
općinskim konferencijama te dokazivale
ravnopravnost žena u društvu. 1985. go-
dine u Zagrebu nagrađen je njihov trud sa
50.000 dinara (zbog pos gnu h rezultata
u društveno-poli čkoj ak vnos žena) od
strane Zajednica općina Zagreba. Na tu su
diplomu i nagradu izuzetno bile ponosne.
Organizirale su izlete ponekad samostal-
no ili u društvu svojih vatrogasaca. Kultur-
no su se uzdizale posje ma u Zagrebačka
kazališta i muzeje. Kroz sve godine Ak va
žena bile su 52. članice, promijenile su
3. predsjednice Barilar Dragicu, Gorički
Zoricu i Tuković Đurđu. Početkom 90- h
poli čke promjene im razrjeđuju dru-
ženja. Zadnje okupljanje još preostalih
zainteresiranih žena bilo je 1991. godine
kada su pomagale vatrogascima na pro-
slavi 40. godišnjice DVD-a Beloslavec.
Nažalost i u našem se kraju već tada sve
bolje počelo osjeća ozračje Domovin-
skog rata pa interesa za daljnje djelovanje
nije bilo. 2001. godine na proslavi 50. go-
dišnjice DVD-a Beloslavec okupilo se 15
žena, od kojih i danas nekolicina pomaže
u ak vnos ma DVD-a. One su danas čla-
nice vatrogasnog društva. Ovim osvrtom
na „Ak v žena“ priznajemo im da su to
bila teška i lijepa vremena, a one upor-
ne i emancipirane. Danas zbog ubrzanog
tempa života i drugih prioriteta nažalost
takvih druženja više nema. Sigurno ćete
se složi sa mnom da im je bilo super!!!
 ljudi i običaji

POPIS ČLANICA:
Andrašek Ljubica, Beloslavec 38
Banovec Ljubica, Beloslavec 31
Barilar Dragica, Beloslavec 5
Fala
mati ti
Barilar Ljubica, Beloslavec 20
Barilar Jelica, Beloslavec 34
Barilar Marica, Beloslavec 47 Fala ma za vsaku noć probdevenu
Bikanec Danica, Beloslavec 59
Gorički Draga, Beloslavec 62a za toplu kaplicu mleka
Gorički Marica, Beloslavec 17c pri goreće luči pritoplenu.
Gorički Nada, Beloslavec 17e
Gorički Barica, Beloslavec 22 Na debelej canjki fali
Gorički Draga, Beloslavec 48 kaj po noći si za nje pređu prela.
Gorički Božica i Zora, Beloslavec 49
Gorički Bara, Beloslavec 51 Na smržnjenom potoku
Gorički Ivka, Beloslavec 53 se na koritu tropala i prala.
Gorički Marica, Beloslavec 60
Gorički Zorica, Beloslavec 64
I nigdar nis rekla
Hadaš Zorica, Beloslavec 54 da je teške
Hundrić Ivka, Beloslavec 11
i da ne bi svemu detetu
Hundrić Baricam Beloslavec 12
Hundrić Slavica, Beloslavec 13 zadnju koru kruha dala.
Hundrić Franca, Beloslavec 11a Najlepšu bebu s prnjkov
Kudelić Ankica, Beloslavec 5
Kudelić Zorica, Beloslavec 7 si meni složila
Kudelić Zlata i Zla ca, Beloslavec 9 a ja sem fest srećna bila.
Kudelić Ljubica, Beloslavec 15
Kudelić Marica, Beloslavec 16 Najbolšu vodu sme vsi z
Kudelić Ka ca, Beloslavec 18 jednega škafa pili
Kudelić Kata, Beloslavec 32
Kudelić Ružica , Beloslavec 67 i si sme zdravi i veseli bili.
Ljubek Štefica, Beloslavec 52 A si vsaku kaplu
Marković, Ljerka i Ka ca, Beloslavec 14
Marković, Ka ca i Jelica, Beloslavec 33
na glave z jarka donesla
Marković, Marica, Beloslavec 70 i nisi rekla da te za gavi šči
Nemčić Janica, Beloslavec 2
i da te mor glava boli.
Nemčić Božica, Beloslavec 3
Nemčić Milica, Beloslavec 13
Nemčić Zlata, Beloslavec 25 Autor: Milica Kušec
Nemčić Slava , Beloslavec 25a
Nemčić Barica , Beloslavec 27 Pjesma je posvećena majci – Marici Brleković
Nemčić Marija , Beloslavec 31
Nemčić Marica, Beloslavec 66
Petoljak Ka ca, Beloslavec 10
Prepušt Božica, Beloslavec 11
Svornik Barica , Beloslavec 35
Šargač Verica Beloslavec 57
Tuković Đurđa, , Beloslavec 19
Tuković Kata, Beloslavec 40
Tuković Slavica, Beloslavec 41
Tuković Ka ca, Beloslavec 42
Tuković Darinka, Beloslavec 43
Tuković Zorica, Beloslavec 45
25
 duhovni život
Razgovor s
vlč. Alojzijem Slukanom,
župnikom župe Svih
Svetih u Bedenici
časnika bila je božićna, predivna. No,
neću se zadržavati na tome. U proš-
lom broju Godišnjak iznio sam plano-
ve radova u vezi naše župne crkve, a
u ovom broju moram kazati da smo
te planove i ostvarili. Sanirali smo pu-
kotine iznutra i izvana na crkvi, crkva
je kompletno okrečena, postavili smo
nove klupe, ispovjedaonicu i na kraju
sanirali dvije potpuno trule grade na
krovištu, odnosno tavanu crkve, što
je sve bilo hitno. Obavljeni su i neki
sitniji popravci na župnom dvoru. Svi
radovi praćeni su nadzorom osoblja
Nalazimo se u Konzervatorskog zavoda kao i gospo-
dina ing. građevine Davora Plenkovi-
Godini vjere koju je ća. Osim župne crkve, u kapeli Majke
11. listopada 2012. Božje Žalosne u Prepolnu montirana
proglasio papa su elektronska zvona te od strane
Benedikt XVI, a završit Restauratorskog zavoda obnovljen
kip svete Marije Magdalene. Kapeli
će 24. studenog 2013. su darovane klupe iz naše župne cr-
Svaki je kršćanin živi kve kao i ispovjedaonica. Investicije
Božji hram. su velike. Ostajemo u dugovima, ali
nadam se da ćemo se riješiti dugova-
nja, jer će neki župljani ipak progle-
dati i dati svoj novčani dar.
Kakva je statistika župe,
B
udući da Godišnjak ima li u 2012. godini
izlazi pred svetkovi- određenih odstupanja
nu Božića, odnosno u usporedbi na prošle
pred božićne dane, godine?
odabrao sam sliku sa
svog prvog hodoča- Svakako da ima. Svaka je godina na-
šća u Svetu Zemlju koje je bilo 2010. go- žalost sve slabija. Do sada je bilo 44
dine, a gdje sam imao čast na nedjelju sprovoda, 23 krštenja i 11 vjenčanja.
Sv. Valentina, 14. veljače, 2010. godine, Takvo je stanje dok dajem odgovor na
predvoditi misu u špilji na pastirskim ovo pitanje, a do kraja godine još je
poljima u Betlehemu. Atmosfera hodo- dvadeset dana. No, vjenčanja, a ni kr-
26
štenja neće biti, ali sprovod se može
dogoditi, ali ne daj Bože. Osim toga
svake godine ima sve manje djece za
prvu pričest. Ove 2012. godine bilo ih
je 15. S takvom statistikom ne može-
mo biti zadovoljni, a ni prijašnje go-
dine nisu bile puno bolje. O tome ću
govoriti na Staru i Novu godinu kada
ću župljanima predočiti pastoralni iz-
vještaj za 2012. godinu.
Kada sam gledao Spomenicu župe i
pogledao 1945. godinu, župnik pokoj-
ni Romih zapisao je da je te godine
sakramenat svete Potvrde primi-
lo 800 potvrđenika, a krizma je bila
28.10. 1945., a djelitelj je bio blago-
pokojni zagrebački nadbiskup Alojzije
Stepinac, čija je slika i na naslovnici
Godišnjaka. Dijelila se u mjesecu li-
stopadu, jer u ljetu nije bilo moguće
zbog obnavljanja orgulja. Istina, onda
je dijeljenje krizme bilo svake pete
godine, ali kada bi se danas zbrajalo
ja ih kroz pet godina ne bi zbrojio ni
pola.
2012. godina bit će
zapamćena i po obljetnici
825 godina postojanja
župe. Kako komentirate
postojanje župe – „AB
IMMEMORABILI“?
Moj komentar o postojanju župe „ab
Immemorabili“ ili od „pamtivijeka“
donio je Glas koncila od 4. ožujka
2012., br. 9, koji je donio reportažu
o bedeničkoj župi i razgovor o bede-
ničkoj župi s članovima ekonomskog
i pastoralnog vijeća. 820. godina po-

stojanja župe slavili smo 18.11. 2007.
godine. Ove godine slavili smo godiš-
njicu na graditeljski način. Obnavljali
smo župnu crkvu, a ako već gledamo
na župu, onda moram spomenuti iako
to nije u mojoj nadležnosti da je za tu
godišnjicu izvođeni radovi na groblju,
kao i drugim objektima unutar župe,
jer slavlje nije u jelu i piću ili u onoj
„kruha i igara“, već da se nešto ko-
risno napravi što će služiti i budućim
pokoljenjima. Najposlije, sve će to biti
zapisano u spomenici ove župe.
Ove godine ponovno se
pokazala jako dobra
suradnja između župe i
općine, tj. opet se pokazalo
zajedništvo u smislu da kad
se nešto radi za župu, radi
se i za općinu i obrnuto.
Suradnja župe i Općine postojala je i
prije. No, neki puta manja, a neki puta
veća. Zavisi što se je radilo. Dobivala
se je pomoć, ali moram biti iskren, jer
grijeh je lagati, u ovo zadnje vrijeme
župa je dobila lijepu novčanu pomoć
od Općine računajući i prošlu godinu
kada smo uveli grijanje u crkvu i ove
godine kada smo obavljali radove na
obnovi crkve, na čemu sam zahvalan u
svoje ime kao župnik i u ime župljana.
Župna crkva nije moja, već naša. Crkva
je ponos kraja i to jednom moramo
shvatiti. Zato sam zahvalan i čestitam
onima koji imaju takvo mišljenje i koji
su novčano darivali. Lijepo je vidjeti
nove klupe. Nisu rađene za mene, i
neće ni jedna sa mnom u grob, jer u
grobu neću sijedjeti na klupi, nego le-
žati u lijesu. Zato ima svakojakih ko-
mentara, ali to me ne dira jer to nisu
pravi župljani, već babe u muškim
hlačama. Radi toga sve što se radi s
ljubavlju i zajedništvom to je od Boga i
blagoslovljeno. Molim i dalje za zajed-
ništvo i suradnju, jer samo ćemo tako
uspijevati mijenjati obličje ili lice naše
župe ili kako se ono kaže: „Složna bra-
ća kuću grade“.
Najava nekih budućih
projekata i planovi?
Posla oko radova na obnovi crkve ima
uvijek. U tehničkom opisu građevine
ili župne crkve zapisano je slijedeće:
od gotičke crkve datirane u 13 stoljeće
sačuvano je poligonalno zaključeno
svetište poduprto kontraforama, dok
je u 17. stoljeću barokizirana. Unu-
trašnjost je svođena češkim svodovi-
ma, osim svetišta nadsvođenog gotič-
kim križnorebrastim svodom. Ta rebra
u svetištu kao i stupovi u svetištu, te
kameni portali ulaznih i pokrajnjih
vratiju crkve su od kamena. Odred-
bom Konzervatorskog zavoda to treba
restaurirati-obnoviti. Do sada su se
prijavila tri izvođača koji bi izvršili te
restauratorske radove. Prihvatit ćemo
onoga koji bude najpovoljniji i počet
ćemo raditi kad dobijemo novčanu
pomoć od strane Ministarstva kulture,
jer do sada nismo primili od njih nika-
kvu pomoć za župnu crkvu. A kada će
radovi biti izvršeni, onda će župna cr-
kva Svih Svetih u Bedenici biti iznutra
u punom sjaju i ljepoti.
Želite li još nešto naglasiti?
Želio bih naglasiti to što sam već
govorio u crkvi, a sada koristim priliku
duhovni život
da objavim preko Godišnjaka, jer će
to čitati i oni koji ne dolaze u crkvu.
Nalazimo se u Godini vjere koju je 11.
listopada 2012. proglasio papa Be-
nedikt XVI, a završit će 24. studenog
2013. Bitno je uređivati Božji dom,
kuću ili zgradu gdje se okupljamo
na liturgiju. No, svaki je kršćanin živi
Božji hram, zgrada, kuća postao po
sakramentu krštenja. Zato je potrebna
obnova i tog živog hrama, a to se doga-
đa ne na materijalni, već duhovni način.
Priliku ćemo imati to učiniti svi: i rodite-
lji i djeca, i mladi i stariji, iduće godine
Gospodnje 2013. od 10. do 17. ožujka u
svetim danima župnih misija koje će biti
u našoj župi. Potrebno je obraćenje, jer
se „usalilo srce naroda moga“ riječi su
iz Svetoga pisma. Zadnje misije bile su
nakon godinu dana što sam proveo u
ovoj župi, dakle 1997. godine, a održao
ih je već sada pokojni franjevac Silvestar
Aračić. Hvala Bogu i bilo je uspjeha. Na-
dam se da će tako biti i ovaj puta. Pri-
godom blagoslova kuća dijelit ću listić
u kojem je i program za dane misija,
imena voditelja kao i svrha misija. Pozi-
vam vas na molitvu da te dane ozbiljno
shvatimo, jer u župi ima duhovnih puko-
tina koje treba sanirati. Bit će u tim da-
nima prilika da zastanemo pred Bogom
i da ozbiljno razmislimo o svojoj vjeri i
vjerničkom životu. Neka nas Marija koja
nam je porodila Božjeg Sina svojim za-
govorom pomogne da uspiju misije i da
se taj uspjeh vidi u našem životu. Radu-
jem se tim svetim danima kao i Božiću
kojega vam čestitam i neka vam bude
ispunjen zadovoljstvom i blagoslovom
kao i cijelo 2013. ljeto. Od srca vam to
želi vaš župnik Alojzije Slukan.
Razgovor vodila Dorotea Gvozdanović
27
škola
Osnovna škola
Bedenica
P
red Osnovnom školom
u Bedenici je jedno
važno razvojno razdo-
blje. Od iduće godine
osnovnoškolsko obra-
zovanje produžuje se
na devet godina, a izgledno je da će
u sljedećih nekoliko godina biti rea-
liziran i projekt izgradnje nove škol-
ske zgrade sa sportskom dvoranom.
Ove novosti su od velikog značaja pa
smo ih izdvojili u posebne okvire, a u
nastavku možete pročitati o drugim
aktualnim događanjima ove godine.
Tijekom godine organizirana su ra-
zna natjecanja na školskoj, županij-
skoj i državnoj razini, među kojima
smo izdvojili Kros Sportskih novosti
u Zagrebu, gradsko natjecanje pod-
mlatka Crvenog križa u Sv. Ivanu
Zelini te školu stvaralaštva „Novi-
gradsko proljeće“ na kojoj su sudje-
lovale Petra Bigor i Monika Kuzmić
s učiteljicom Vericom Čehulić. Be-
denica je u listopadu bila domaćin
međuopćinskog natjecanja u nogo-
metu.
28
Ove se godine puno radilo na uređe-
nju. Napravljena je stazica do škol-
skog vrta, postavljeni stalci za bici-
kle, asfaltirana stazica do školskog
dvorišta, a u suradnji sa Županijskim
cestama Zagrebačke županije po-
stavljeni su stupići, iscrtan pješački
prijelaz i stajalište za školski au-
tobus te postavljena odgovarajuća
prometna signalizacija. Također, po-
stavljeni su ormari u kojima učenici
mogu ostavljati školske papuče, a
završen je i proces informatizacije
postavljanjem projektora i platna u
četiri učionice.
Od značajnijih novosti valja nagla-
siti kako od rujna ove godine dvoje
učenika naše škole ima pomoćnike
u nastavi, a time je došlo do uspješ-
ne integracije učenika s Downovim
sindromom u redovnu nastavu. Od
prosinca ove godine pročelje škole
u Bedenici krasi status „Škole bez
nasilja“, kojeg smo dobili u sklopu
programa „Za sigurno i poticajno
okruženje u školama“, kojeg provodi
UNICEF.
 sport

BEDENICA DOBIVA MALA ŠKOLA

NOVU ŠKOLU Iduće godine najavljena je iz-
I SPORTSKU mjena zakona o osnovnoškol-
skom obrazovanju prema kojoj
DVORANU
će obavezno obrazovanje trajati
Zagrebačka županija po-
ukupno 9 godina, na način da
država naša nastojanja
će uz 8 razreda osnovne ško-
za izgradnjom nove ško-
le biti obvezna i jedna godina
le i pripadajuće sportske
predškolskog odgoja. Za razli-
dvorane. Načelnik opći-
ne Slavko Cvrlja nagla-
šava kako je ishođeno
ku od dosadašnje prakse, djeca
će malu školu polaziti pet dana STRMEC
tjedno i imati boravak od tri sata
produženje važenja po- Za razliku od
dnevno. Kako bi se cjelokupna
tvrde glavnog projekta za proteklih brojeva,
organizacija provedbe ovakvog
izgradnju nove školske
zgrade do lipnja 2014.
predškolskog odgoja kvalitet- nogometni klub
no realizirala, Općina Bedenica Strmec nije nam
godine te vjeruje kako će
razmatra tri moguće faze. Prva na naše traženje
u tom vremenu krenuti i
uključuje organizaciju boravka
realizacija projekta. Nje- poslao nikakve
u sklopu Osnovne škole Be-
gova nastojanja podupi- informacije o
denica, za što su u proračunu
re Zagrebačka županija, ak vnos ma u
za 2013. godinu već predviđe-
te kao što je to sam na-
na sredstva. Međutim, kako ovoj godini. Žao
pomenuo župan Kožić,
zdušno i zajednički ovaj
bi se najmlađima omogućio nam je zbog toga,
kvalitetan boravak i adekvatni pogotovo zbog
projekt zagovara kod
uvjeti, Općina Bedenica pla- toga što je Strmec
resornih ministarstava.
nira na prosotru bivše ambu-
Veselimo se što ćemo
lante uz zgradu Općine urediti
upravo u ovoj
kroz koju godinu imati godini pos gao
novu zgradu. No, i to smatramo
novu i modernu obrazov- svoj povijesno
samo privremenim rješenjem
nu ustanovu kakvu naša
dok se ne sagradi nova škola, u najbolji rezultat
djeca i zaslužuju.
sklopu koje bi svoje mjesto naš- plasiravši se u
la i mala škola. treću hrvatsku
nogometnu
ligu. Bez obzira
na izazove i
zahtjevnost
natjecanja koji su
ih dočekali u ovoj
ligi, čes tamo im i
nadamo se kako će
im to bi izvrsno
iskustvo koje
mogu primijeni u
daljnjem radu.
29
Božićni običaji
Stari božićni običaji
B
ožić je vrijeme nesebičnog
darivanja, ljubavi, slavlja
i jedinstvena prilika da se
cijela obitelj okupi te uživa
u božićnoj rados . No isto
tako Božiću prethodi puno
priprema. Ovom prilikom
prisje t ćemo se kako su to radili naši
stari i koje su običaje njegovali. Kad nam
o svemu tome još i priča jedna naša mlada
mještanka, Dorotea Gvozdanović, možemo
bi sigurni da se ovi običaji neće zaboravi
ni među mladim generacijama.
Božićne pripreme započinjale su već na
svetkovinu Svete Lucije kada se zasadila
pšenica, simbol ponovnog buđenja
prirode, plodnos i blagostanja. Nakon
toga su se žene svaku večer sastajale kako
bi izrađivale božićne ukrase od slame,
papira, bojale orahe i češere. Običaj
je bio da se prije Badnjaka naprave svi
poslovi, pripremi hrana za stoku, očis
kuća i nacijepa dovoljno drva, kako bi se
za vrijeme Božića bilo slobodno. Kuća
se nije mela, a jako se pazilo da se na
Badnjak ne ugasi vatra u ognjištu. Kada je
Badnjak konačno s gao, uzbuđenju nije
bilo kraja. Ujutro bi djed ili otac, uglavnom
s najmlađim djetetom, odlazio u šumu
odabra najljepše drvce koje će odnije
kući. Ženski dio obično je bio zauzet
oko kuhinje, gdje su pripremale, za ono
vrijeme, raskošna jela poput kuhane kokoši,
30
juhe s domaćim rezancima i neizostavno
blagdansko jelo – puricu s mlincima.
Uz to su išle i slas ce poput orehnjače,
medenjaka i ostalih prhkih kolačića.
Predvečer se obitelj okupljala kako bi
oki la bor. Prije samog sumraka domaćin
bi o šao pripremi slamu za unošenje u
kuću. Ispod slame bi napravio od špage
križ i izgovorio:”Vu ime Božje”. Na slamu je
stavljao malo sijena i ritka, a za to vrijeme
domaćica bi pripremila zdjelu punu pšenice,
kukuruza, graha, raži, te jabuku, jaje, luk,
češnjak, orahe, krunicu i novac. Morala je
zapali svijeću na otvorenoj vatri u peći te
sa zapaljenom svijećom, zdjelom žita i uz
pratnju djece čeka na ulaznim vra ma.
Pri ulasku bi domaćin skinuo šešir i počeo
govor: Falen Isus i Marija. Na tom mladom
letu si zdravi veseli kak mladi jeleni, daj
vam Bog kokoši-pišćekov, rac-račokov, pur-
purokov, gusek-guščokov, svinj-praščokov,
krav-telokov, konj-ždrebokov. Daj Bog da
bi vam bila rodna godina, v goricam puni
lagvi vina, a v hiži navek zdravlje i veselje.
Se kaj si od Boga poželite, a najviše mira i
božjega blagoslova.
Nekad se ki la borovica koja se obično
stavljala u kut sobe. Po borovici se ki o
licitarski nakit poput srca, čizmica, trešnjica,
križića, oraha te lančići i ruže napravljeni od
krep papira. Na vrhu je bila bijela ruža, a
na donjim granama visjele crvene jabuke.
Kasnije kad se ki o bor, glava obitelji je
stavljao ukras na vrh bora, a nastavila ga je
ki gazdarica s djecom.
Blagdanski stol uređivao se tako da se žitek
u obliku križa napravio na stolu, a na to se
stavljala slama, te nasred stola i novac kako
bi godina bila bogata. Novac se nije dirao
do Nove godine ili se predao svećeniku
prilikom blagoslova doma. Na stolu je bio
i blagdanski kruh pečen u krušnoj peći,
borova grančica vezana crvenom mašnom
ili trobojnicom, pšenica, vino i posuda sa
žitom u koje je bila stavljena svijeća. Nekada
se stavljala čak i cijela konjska orma i plužno
željezo, a noge stola omatale štrikom. To se
radilo zbog vjerovanja da blago neće bježa
u tuđa polja i livade. Zelena pšenica se
zavezala trobojnicom i stavljala na prozor,
ladicu i stol.
Iz slame koja se postavila ispod stola, žene
su izvlačile slamke, a koja bi uhva la dužu,
imala bi veću i bolju preslicu. Na slami se
sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku,
što je predstavljalo vrhunac badnje noći
i uvod u blagdan Božića. Na polnoćku
bi krenuli svi zdravi ukućani, odjeveni u
najbolje i najnovije nošnje. Na putu prema
crkvi hodalo se s bakljama i pjevala stara
domaća božićna pjesma: Dvanajsta sad je
vura, Na reč pazite, Velika se svjetlost vidi,
Sa svih strana, I veselje čuj...“
Mladići su djevojkama kao tradicionalni
božićni poklon nakon Polnočke darivali
ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu. Po
povratku kući nešto bi se pojelo i popilo te
o šlo na počinak. U svakoj kući obavezno
je gorjelo upaljeno svjetlo, koje bi se
po starom običaju gasilo tek u svanuće
božićnog jutra. Djeca su često provela noć
spavajući na slami ispod bora,a kada su se
ujutro probudila, pronašli bi simbolične
poklone kao što su jabuka ili poneki slatki
bombončić, koji bi izmamio osmijeh na
njihova rumena lica. Prvi posje telj koji
bi posje o kuću na Božić, tzv. polaznik
ili položar, trebao bi bi muška, zdrava i
vesela osoba što bi domu donijelo sreću, a
često su se unaprijed dogovarali “slučajni”
posje telji. Nakon čašice razgovora,
slijedilo je ponovno spremanje na misu, a
za m su se svi veselili obilnom ručku. Nakon
Božića nastavilo se slavlje blagdanom Sv.
Stjepana, kada se posjećivala rodbina i
slavili se imendani. U duhu Božića slavlje se
nastavilo do Nove godine.
Uz polnoćku je vezano i
jedno staro praznovjerje.
Naime, ako je čovjek htio
doznati koja je žena u selu
vještica, tada je morao
od dana svete Lucije do
Badnjaka polako izraditi
stolček sa tri noge. Kad
bi na polnoćki za vrijeme
podizanja stao na taj
stolček, vidio bi neke žene
okrenute leđima prema
oltaru, što je bio „siguran“
znak da su vještice. Taj
bi čovjek nakon polnoćke
morao trčati kući te za
sobom bacati zrnje, jer bi
ga u suprotnom vještice
uhvatile i rastrgale.
 gospodarstvo

Mjesni Gospodarstvo
odbori
Mjesni odbori bili su ove godine vrlo ak vni
o čemu ste detaljnije mogli pročita na pret-
hodnim stranicama. Ak vnos su najviše bile
usmjerene na uređenja društvenih domova
koji su sada ponos svojih mjesta, a značajno se
radilo i na sanaciji lokalnih puteva. Ovom pri-
likom zahvaljujemo predsjednicima mjesnih
odbora Bedenice, Bičaka, Beloslavca, Bosne,
Turkovčine, Omamna i Otrčkovca na suradnji
te se veselimo novim razvojnim projek ma
koji nas očekuju iduće godine.

K
ao što ste mogli vidje u odgovorima brojnih istaknu h
javnih osoba kada smo ih pitali za Bedenicu, većina njih
se brzo prisje la proizvoda s oznakom robne marke
Zagrebačke županije koji značajno pridonose našoj
prepoznatljivos . Ovdje treba posebno istaknu dvije
tvrtke kao izvrstan primjer uspješnos , a koje ne samo
promocijom kroz robne marke već i svojim poslovnim rezulta ma te
osiguravanjem radnih mjesta doprinose razvoju i konkurentnos naše
Zdravko Marković, općine. Mljekara Euro-Milk, uz mlijeko, sireve, jogurte, vrhnje, maslac
predsjednik MO Mario Čehulić, i mliječne namaze proizvodi i posebno poznate sireve Dragec, kao
Beloslavec predsjednik MO Omamno
tradicijske i kvalitetne proizvode s oznakom robne marke Zagrebačke
županije. Sirevi Dragec su danas traženi suvenir,a kao izvorni hrvatski
proizvod naši su ga iseljenici odnijeli i u najudaljeniji kutak svijeta.
Uspjeh u proizvodnji sireva Dragec potvrđuje se sve većom potražnjom
te brojnim visokim nagradama u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Mljekara otkupljuje 5 milijuna litara mlijeka godišnje od dvjesto njak
gospodarstava s područja općine Bedenice, ali i okolnih županija.

Oznaku kvalitete i izvornos nosi i prava domaća šunka Grof, koje je

jedan od devedesetak vrsta različi h suhomesna h proizvoda koje na
Tatjana Mahnet, tržište plasira mesna industrija Kudelić. Najvažniji uspjeh poduzeća
Ivica Mamuća, predsjednica MO Kudelić u 2012. godini jest činjenica da su ispunjeni uvje istečena
predsjednik MO Bedenica Otrčkovec
dozvola za izvoz proizvoda u zemlje članice Europske unije. Osim toga,
treba izdvoji i otvaranje devetog maloprodajnog mjesta, mesnice na
tržnici Kvatrić. Unatoč krizi, Kudelić je i ove godine zaposlilo desetero
novih djelatnika, u proizvodnji, maloprodaji i transportu.

Primjer uspješne tvrtke na našem području je i B.M.D.-S l, koja je kroz

svoje prodajne centre u Bedenici, Zaboku, Soblincu i novom Marofu,
jedan od glavnih distributera opekarskih proizvoda, crijepa, cementa,
Željko Kuzmić, vapna, žbuka i armaturnih mreža u Hrvatskoj. Razvitak tvrtke pra i
Zdravko Bičak, predsjednik MO
predsjednik MO Bičaki Turkovičina stalni rast zaposlenih, tako da tvrtka trenutno ima 54 zaposlenika unutar
tvrtke B.M.D.-S l d.o.o. i 28 zaposlenika unutar tvrtke BMD Logis ka
d.o.o., što ukupno čini 82 zaposlenika.

Iz Hrvatske gospodarske komore jasno su poručili kako općina Bedenica

ima poduzetničke potencijale za daljnji gospodarski razvoj, posebice u
dijelu proizvodnje koja otvara nova radna mjesta te da bilježimo izvrsne
rezultate što je za jednu malu sredinu značajan uspjeh, posebice zato
što je pos gnut u vrijeme krize i recesije. Ovome doprinose svi naši
poduzetnici, bez obzira na veličinu tvrtke ili broj zaposlenih. Svima
Branko Prugovečki, njima želimo da što lakše prebrode ovu kriznu situaciju te puno uspjeha
predsjednik MO Bosna u daljnjem poslovanju.
31
Čisla - krunice od licitarskih ukrasa -kupljena na Vidovskom proštenju u Bedenici 1955.
godine, a nose ih Miljenko Brleković i njegova sestra Milica Kušec, rođ. Brleković.