JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA ŽIVINICE

MAŠINSKA TEHNIČKA ŠKOLA

MATURSKI RAD IZ MODELIRANJE MAŠINSKIH

ELEMENATA I KONSTRUKCIJA

Tema: Modeliranje univerzalnog zgloba i izrada tehničke

dokumentacije.

Predmetni profesor: Učenik:

Mešanović Mevludin Abadžić Lejla, 4m1

Živinice, maj 2023. godine

SADRŽAJ

1. Uvod……………………………………………………………………………..1
1.1. CATIA………………………………………………………………………………..1
1.2. CAD (dizajn potpomognut računarom)……………………………………………..,.1
2. Modeliranje univerzalnog zgloba……………………………………………...1
2.1. Osnovne karakteristike univerzalnog zgloba………………………………………....1
2.2. Modeliranje elemenata………………………………………………………………..2
2.2.1. Modeliranje centralnog bloka………………………………………………2
2.2.2. Modeliranje viljuške………………………………………………………10
2.2.3. Modeliranje prve čivije……………………………………………………22
2.2.4. Modeliranje sigurnosnog prstena (uskočnika)…………………………….26
2.2.5. Modeliranje druge čivije…………………………………………………..28
3. Assembly/product design – sklapanje zgloba………………………………..29
4. Izrada tehničke dokumentacije………………………………………………46
4.1. Izrada radioničkog crteža za centralni blok…………………………………………46
4.2. Izrada radioničkog crteža za čiviju jedan……………………………………………58
4.3. Izrada radioničkog crteža za čiviju dva……………………………………………..59
4.4. Izrada radioničkog crteža za sigurnosni prsten (uskočnik)………………………….60
4.5. Izrada radioničkog crteža za viljušku…………………………………………….....60
4.6. Izrada sklopnog crteža univerzalnog zgloba………………………………………...60
5. Zaključak………………………………………………………………………63
1. Uvod
1.1. CATIA
CATIA je najmoćniji program svoje vrste među CAD (Computer Aided Design)
softverima u svijetu. CATIA pripada grupi računarski potpomognutim
aplikacijama za trodimenzionalno modeliranje. Ovaj program je stvorio Francuski
Dassault Systems uz tehničku i marketinšku podršku IBM-a širom svijeta.

1.2. CAD (dizajn potpomognut računarom)

CAD (computer-aided design) je korištenje širokog spektra računarskih alata koji
pomažu inženjerima, arhitektima i ostalim profesionalim dizajnerima. Najčešće se
koristi veoma napredan softver, ali i namjenski hardver. CAD je važna industrijska
vještina veoma mnogo korištena u raznim aplikacijama, kao što su automobilska
industrija, brodogradnja, svemirska industrija, industrijski i arhitektonski dizajn,
prostetika i mnoge druge.

2. Modeliranje univerzalnog zgloba

Tema maturskog rada se odnosi na modeliranje univerzalnog zgloba. Zadatak se
sastoji iznekoliko faza, a to su: dati osnovne karakteristike zgloba, modelirati
sastavne elemente I izraditi tehničku dokumentaciju koja se sastoji od radioničkih
crteža I sklopnog crteža. Za izradu predmeta i crteža ćemo koristiti program
CATIA.

2.1. Osnovne karakteristike univerzalnog zgloba

Zglavkasti zglob, univerzalna spojnica, U-zglob, kardanski zglob sve su to nazivi
za mehaničku napravu univerzalnog zgloba. Zadatak univerzalnog zgloba je da
spoji dva susjedna vratila čije se ose sijeku ili mimoilaze, tako prenoseći obrtni
moment tj. snagu. Za vratila kažemo da su mašinski elementi koji prenose obrtne
momente duž ose obrtanja. Ukoliko dva kraja susjednih vratila spajamo
univerzalnim zglobovima tada se koristi konstruktivna izvedba poznatija kao
“Kardansko vratilo”.

Osnovni parametri izrade univerzalnog zgloba su: potreban obrtni moment koji se
treba prenijeti i konstruktivna izvedba zgloba. Zglobovi mogu biti različitih oblika
zavisno od geometrijskih ograničenja radnog prostora. Razlikujemo oble,

1
kvadratne pravougaone I trouglaste zglobove. U ovom radu ćemo se isključivo
baviti sa trouglastim zglobovima te ćemo ih izraditi u trodimenzionalnom (3D)
modelu.
2.2. Modeliranje elemenata
2.2.1. Modeliranje centralnog bloka
Modeliranje elemenata započinjemo otvaranjem programa CATIA, klikom na
opciju File, zatim New nakon čega biramo okruženje Part.

Slika 1. 1. Odabir opcije New

Slika 1. 2. Izbor okruženja Part

Kada smo odabrali Part, dobijamo mogućnost izrade skice te izvlačenje iste u
trodimenzionalni model.

2
 Slika 1. 3. Izgled prostora za dizajniranje skice I modela
Za početak modeliranja odabrat ćemo xy plane (osu) potom otvoriti alat za crtanje
skice Sketch.

Slika 1. 4. Izbor xy ose

Slika 1. 5. Alat Sketcher

3
 Slika 1. 6. Izgled radnog okruženja Sketcher alata

Za početak ćemo iz alatne trake Profile odabrati alat Kružnica te crtamo osnovne
dijelove centralnog bloka, dva valjka koja se sijeku.

Slika 1. 7. Odabir kružnice sa alatne trake Profile

Iz središta koordinatnog sistema povlačimo dvije kružnice sa parametrom

poluprečnika od 15 (veći krug) I 8 (manji krug).

Slika 1. 8. Parametrizovanje kružnice

4
 Slika 1. 9. Izgled nacrtanih kružnica

Kada smo nacrtali kružnice, izlazimo iz Sketchera, pa ćemo izvući ih u 3D model

putem opcije Pad.

Slika 1. 10. Opcija za izlazak iz Sketchera

Slika 1. 11. Opcija pad u traci Sketch-based Features

Ulaskom u alat Pad, klikom označavamo našu skicu I u dijalogu biramo parametar
ekstruzije (dužina), u to polje unosimo našu vrijednost dužine.

5
 Slika 1. 12. Dijalog Pad Definition

Klikom na OK, dobijamo 3D model skice.

Slika 1. 13. 3D model skice

Da bi dobili drugi presječni valjak, potrebno ga je nacrtati iz druge osne projekcije.

Biramo osu zx plane.
Vraćamo se u Sketch interfejs I crtamo kružnice drugog valjka prema tehničkoj
dokumentaciji.
Iz alatne trake Profile odabiremo liniju I povlačimo iz centra koordinatnog sistema
da bi dobili centar kružnica za drugi valjak.

6
 Slika 1. 14. Izgled povučene linije

Povlačimo dvije kružnice sa istim parametrima kao I od proslog valjka.

Slika 1. 15. Izgled povučenih kružnica

Prethodno povučenu liniju ćemo obrisati klikom na istu I pritiskom na dugme
Delete na tastaturi.
Izlazimo iz Sketchera te po istom principu vršimo ekstruziju skice.

7
 Slika 1. 16. Dobijeni model dva valjka koja se sijeku

Pošto ova dva valjka imaju ostatke drugog presječnog valjka, njih je potrebno
eliminisati kako bi imali tačne rupe.

Slika 1. 17. Izgled centralnog bloka iz profila Nacrta

Klikom na model otvaramo opet interfejs Sketchera. Da bi dobili unutrašnji krug
(rupu) bez da crtamo opet liniju I kružnicu potrebno je otvoriti alatnu traku
Operation I izabrati element Project 3D Elements.

8
 Slika 1. 18. Alatna traka Operation I alat Project 3D Elements

Kada uzmemo alat, klikom odabiremo unutrašnji krug tako da nam program sam
ponovo pravi isti krug u skici.

Slika 1. 19. Izgled dobijenog kruga

Sada izlazimo opet iz Sketcher alata I otvaramo dijalog Pocket te probijamo rupu.

Slika 1. 20. Odabir alata Pocket

9
 Slika 1. 21. Dijalog Pocket

Isti postupak ćemo odraditi I za drugi valjak, te ćemo dobiti perfektno probušena
dva valjka koja se sijeku.

Slika 1. 22. Izgled rupe

10
Sa ovim smo završili sa modeliranjem centralnog bloka zgloba. Sačuvaćemo naš
model sa opcijom Save As pod nazivom “Centralni blok”.

Slika 1. 23. Opcija Save As

Slika 1. 24. Prozor za sačuvanje CATIA modela

2.2.2. Modeliranje viljuške

Istim postupkom kao I za centralni blok, otvaramo novi Part design I biramo xy osu
projekcije. Zatim iz alatne trake Profile odabiremo Rectangle (pravougaonik), potom
Centered rectangle (centrirani pravougaonik)

11
 Slika 2. 1. Alat za crtanje centriranog pravougaonika

Iz centra koordinatnog sistema crtamo pravougaonik prema datim mjerama.

Slika 2. 2. Parametrizovanje pravougaonika

Slika 2. 3. Izgled nacrtanog pravogaonika

12
Potom iz tačke presjeka desne linije pravougaonika I x ose povlačimo liniju
dužine 30 milimetara kako bi dobili centar za dvije koncentrične kružnice.

Slika 2. 4. Povučena linija

Iz kraja ove povučene linije izvlačimo dvije kružnice koje su istih dimenzija kao I
kod centralnog bloka (R: 15 i R: 8), zatim brišemo pomoćnu liniju.
Iz alatne trake Profile izabiremo liniju, potom Bi-tangent Line i povlačimo
tangente na veći krug I desne krajeve pravougaonika.

Slika 2. 5. Bi-tangentna linija

Slika 2. 6. Povučene tangente na kružnicu

13
Iz alatne trake Operation, biramo alat Trim, potom Quick Trim, I brišemo
nepotrebne dijelove pravougaonika I kružnice.

Slika 2. 7. Alat Quick Trim

Potom izlazimo iz alata Sketcher, odabiremo opciju Pad I dobijamo 3D model.

Slika 2. 8. Izgled skice kada se ekstrudira

Kada smo ekstrudirali skicu, potrebno je da dobijemo prazan centralni dio. Za to

ćemo prvo otvoriti zx plane (projekcionu ravan), te pomoću alata Project 3D
Elements izvući desnu liniju.
14
 Slika 2. 9. Izvučena profilna linija pomoću alata Project 3D Elements

Po istom principu izvlačimo I gornju profilnu liniju.

Iz alatne trake Profile, opet odabiremo Rectangle s tim što ćemo uzeti obični
pravougaonik I proizvoljno ga povući s tim da prelazi preko lijeve profilne linije.

Slika 2. 10. Rectangle u alatnoj traci Profile

Slika 2. 11. Dobijeni proizvoljni pravougaonik

15
Iz alatne trake Constraints biramo alat Contraint i omeđavamo između gornje
profilne linije I gornje linije pravougaonika.

Slika 2. 12. Alat Constraint

Slika 2. 13. Izgled izvučenog constrainta između dvije linije

Duplim klikom na zelenu kotnu liniju nam se otvara dijalog za constraint I

unosimo našu vrijednost, tj. offset (razmak) između ove dvije linije.

Slika 2. 14. Dijalog Constraint Definition

16
 Slika 2. 15. Promjena na skici

Sada opet uzimamo alat Constraint I odabiremo lijevu liniju pravougaonika te je

parametrizujemo prema našim potrebama. Istim postupkom u dijalogu unosimo
željenu vrijednost.
Profilnice iz ove projekcione ravni koje smo izvukli na početku možemo obrisati
tako što ih označimo I pritisnemo dugme Delete na tastaturi.
Sada izlazimo iz alata Sketcher, te biramo opciju Pocket. U dijalogu Pocket
unosimo željenu vrijednost te dobijamo prazan prostor između krajeva viljuške.

Slika 2. 16. Izgled viljuške nakon alata Pocket

17
Iz alatne trake View odabiremo alat Rotate I zaokrećemo model na nama potrebnu
stranu te je označavamo da bi mogli crtati u njoj u Sketcheru.

Slika 2. 17. Alat Rotate

Slika 2. 18. Rotirana glava viljuške

Iz koordinatnog početka povlačimo liniju kako bi dobili centar kružnice.

Slika 2. 19. Dobijena linija

18
Iz gornjeg vrha povlačimo dvije koncentrične kružnice poluprečnika 15 i 27,
potom brišemo pomoćnu liniju.

Slika 2. 20. Dobijene koncentrične kružnice

Sada izlazimo iz alata Sketcher, te pomoću alata Pad dobijamo odgovarajući

model.

Slika 2. 21. Dobijeni model

19
Označavamo vanjski prsten I otvaramo ga u alatu Sketcher.

Slika 2. 22. Označena površina

Uz pomoć alata Project 3D Elements izvlačimo unutrašnji krug, potom crtamo isti
krug, a zatim ga brišemo pomoću trake sa strane tako što ga označimo I pritisnemo
dugme Delete na tastaturi.

Slika 2. 23. Izvučena projekcija u Sketch 4

Pomoću alata Centered rectangle crtamo proizvoljni pravougaonik u gornjoj

najvišoj tački kruga.

20
 Slika 2. 24. Centrirani pravougaonik

Zatim njegove stranice označimo sa alatom Constraint I dodijelimo u dijalogu

njihovu vrijednost.

Slika 2. 25 Primjenjeni constraints na pravougaonik

Sada uz pomoć opcije Quick Trim brišemo nepotrebne linije.

Slika 2. 26. Izgled profila nakon obrisanih linija

21
Izlazimo iz alata Sketcher, odabiremo opciju Pad te pravimo odgovarajuću rupu.

Slika 2. 27. Probijena rupa u viljušci

Pošto je ovaj prostor za montiranje vratila, I kako vidimo na slici mi smo izradili
žlijeb za klin, potrebno ga je zaobliti usred obrtnih momenata I kritičnih tačaka
napona. To ćemo odraditi iz alatne trake Dress-up Features odabirom alata Edge
Fillet.

Slika 2. 28. Alat Edge Fillet

Označavamo vanjsku ivicu na kojoj ćemo uraditi zaobljenje (fillet).

Slika 2. 29. Označavanje vanjske ivice

22
Potom klikom na Edge Fillet nam se otvara dijalog u kojem unosimo željenu
vrijednost zaobljenja.

Slika 2. 30. Edge Fillet Definition dijalog

Slika 2. 31. Izgled ivice nakon zaobljenja

Sada smo završili sa modeliranjem viljuške, ovaj model ćemo sačuvati u isti folder
kao I centralni blok.

2.2.3. Modeliranje prve čivije

Čivije su u suštini klinovi manjih dimenzija koji omogućavaju tačan položaj
jednog elementa naspram drugog. U ovom dijelu ćemo se baviti modeliranjem oble
pune čivije sa okruglom glavom.

23
Za početak otvaramo novi Part design, biramo xy plane projekcionu ravan, zatim
ulazimo u radno okruženje Sketcher I započinjemo sa radom.

Iz koordinatnog početka povlačimo jedan krug poluprečnika 11 milimetara.

Slika 3. 1. Dobijeni krug

Izlazimo iz okruženja Sketcher, te pomoću alata Pad dobijamo 3D model.

Slika 3. 2. 3D model skice

Sada biramo gornju površinu valjka I otvaramo je u Sketcheru.

Slika 3. 3. Odabrana površina

24
Iz koordinatnog početka povlačimo jedan manji krug poluprečnika 8 mm, te ga
ekstrudiramo da dobijemo 3D model.

Slika 3. 4. Dobijeni model

Sada biramo zx plane projekcionu ravan I otvaramo je u alatu Sketcher, potom

izvlačimo gornju profilnicu pomoću alata Project 3D Elements.
Sada crtamo proizvoljan krug na sredini na proizvoljnoj udaljenosti od gornje
profilnice.

Slika 3. 5. Proizvoljni krug

Pomoću alata Constraint izvlačimo dva ograničenja, za prečnik kruga kao I

razmak od kruga do profilnice.
U dijalogu za Constraint usvajamo mjere zadate prema tehničkoj dokumentaciji.

25
 Slika 3. 6. Usvojene mjere dimenzija

Pomoću dugmeta Delete brišemo gornju profilnicu, te uz pomoć alata Pocket

probijamo rupu u modelu.

Slika 3. 7. Probijena rupa

Za kraj potrebno je zaobliti dno I glavu čivije, a to ćemo uraditi pomoću alata
Edge Fillet.

Slika 3. 8. Zaobljeno dno čivije

26
 Slika 3. 9. Zaobljena glava čivije

2.2.4. Modeliranje sigurnosnog prstena (uskočnika)

Sigurnosni prsten ili uskočnik je element kojim se ostvaruje osna nepomaknutost
tj. stalnost položaja između dva elementa koji su vezani.

Po istoj šemi opet otvaramo Part design I biramo xy plane projekcionu ravan koju
otvaramo u radnom okruženju Sketcher. Povlačimo dva kruga iz koordinatnog
početka.

Slika 4. 1. Nacrtani koncentrični krugovi

Izlazimo iz alata Sketcher, te pomoću alata Pad dobijamo 3D model.

27
 Slika 4. 2. Prsten 3D modela

Sada otvaramo zx plane projekcionu ravan u alatu Sketcher I na sredini povlačimo

proizvoljan krug.

Slika 4. 3. Proizvoljan krug

Pomoću alata Constraint izvlačimo dva ograničenja, jedan za prečnik kruga a

drugi za osni razmak između x-ose I centra kruga.
U Constraint dijalogu podešavamo ove vrijednosti da odgovaraju našoj tehničkoj
dokumentaciji.

28
 Slika 4. 4. Naštimane vrijednosti

Sada izlazimo iz alata Sketcher I u alatu Pocket probijamo rupu kroz ovaj prsten
cijelom dužinom.

Slika 4. 5. Probijena rupa u prstenu

2.2.5. Modeliranje druge čivije

Biramo xy plane projekcionu ravan I otvaramo je u Sketcheru. Povlačimo krug
prečnika 3 milimetra I izdužujemo (ekstrudiramo) u 3D model. Što se tiče ove
čivije sa njom smo najbrže završili

29
 Slika 5. 1. Povučeni krug

Slika 5. 2. 3D model čivije (valjak)

3. Assembly/product design – sklapanje zgloba

Kada smo završili sa modeliranjem pojedinačnih elemenata zgloba, potrebno ih je
sklopiti u jednu funkcionalnu cjelinu tj. univerzalni zglob – to ćemo postići sa
alatkom Assembly Design u CATIA-i.

Alatku Assembly design otvaramo na traci Start – Mechanical design –

Assembly design.

30
 Slika 6. 1. Alatka Assembly Design

Ulaskom u radni prostor Assembly Designa nam se otvaraju nove mogućnosti koje
ćemo koristiti kako bismo sklopili naš model.

Slika 6. 2. Radno okruženje Assembly Design-a

31
Za početak ćemo desnim klikom na Product 2 otvoriti padajući meni Components
kliknuti na Existing Component.

Slika 6. 3. Alat Existing Component

Klikom na ovaj alat će nam se otvoriti prozor tj. folder File selection u kojem se
nalazi svi naši modelirani elementi zgloba.

Slika 6. 4. Prozor File Selection

32
Označićemo sve elementi I kliknuti na dugme Open.

Slika 6. 5. Part number conflicts

Pošto naši elementi su većinom izrađeni pojedinačno I nose iste tehničke nazive u
CATIA-I, kliknućemo na dugme Automatic rename gdje će nam program
automatski riješiti taj problem.

Slika 6. 6. Program je promjenio tehnicke brojeve Part design modela

33
Kada smo riješili ovaj problem dobićemo sve modele u jednom radnom prostoru
pri čemu su svi nabacani na koordinatni početak. Odavde mi krećemo sa
sklapanjem.

Slika 6. 7. Nabacani modeli

U alatnoj traci Move odabiremo alat Manipulation I razmičemo sve ove elemente
kako bi počeli raditi.

Slika 6. 8. Alatna traka Move I alat Manipulation

Slika 6. 9. Grafički dijalog Manipulation

34
Pošto nama trebaju dvije viljuške, istim postupkom kao gore ćemo dodati još jednu
pomoću alata Existing components.
Ponovo pomoću alata Manipulation privućemo desnu viljušku centralnom bloku, te
u alatnoj traci Constraints uzeti alat Coincidence Constraints.

Slika 6. 10. Alatna traka Constraints I alatka Coincidence Constraint

Označićemo z osu centralnog bloka I y osu desne viljuške.

Slika 6. 11. Označene ose elemenata

Iz iste alatne trake odabiremo opciju Fix Component I označavamo centralni blok
jer je on konstantan pri radu I miče se u odnosu na smjer obrtanja viljuške.

Slika 6. 12. Fixed Component alatka

35
 Slika 6. 13. Fix 13, fiksirana komponenta na alatnoj listi

U alatnoj traci Update kliknućemo na alat Update kako bi dobili novu poziciju
centralnog bloka I viljuške.

Slika 6. 14. Update

Slika 6. 15. Nova pozicija viljuške I centralnog bloka

Centralni blok ćemo podići u smjeru y-ose da bi dobili bolju preglednost, a da je

osni constraint nepromjenjen (konstantan).

36
Opet uzimamo alatku Coincidence Constraint I odabiremo unutrašnju površinu
gornjeg trougla viljuške I gornji prsten centralnog bloka.

Slika 6. 16. Označene površine I osna strelica koja signalizuje smjer pomaka
centralnog bloka

Otvorio nam se dijalog Constraint properties I u njemu kliknucemo na Okay,

potom opet na Update. Dobili smo sklopljeni dio sa perfektnim osnim
nalijeganjem.

Slika 6. 17. Sklopljena viljuška I centralni blok

Isti postupak ćemo primjeniti za lijevu viljušku sa razlikom odabira ose centralnog
bloka (uzećemo slobodnu osu suprotnog valjka).
37
Istim principom kao I prije za sklapanje desne viljuške primjenit ćemo I na lijevoj,
tj. perfektno osno nalijeganje I nalijeganje bokova elemenata.

Slika 6. 18. Nepravilno spojeni lijevi valjak I lijeva viljuška

Da bi ispravili ovu nepravilnost, potrebno je zarotirati lijevu viljušku za 180

stepeni. Za to ćemo opet iz alata Manipulation koristiti opciju Drag around any
axis.

Slika 6. 19. Drag around any axis

Označićemo osu oko koje hoćemo da zaokrenemo lijevu viljušku, a to je osa koja
prolazi kroz lijevi valjak.

38
 Slika 6. 20. Osa rotacije

Klikom I držanjem lijevog klika okretanjem miša u proizvoljnom smjeru

obrćemo viljušku u željenu poziciju.

Slika 6. 21. Pravilno podešene viljuške koje prefektno naliježu na bokove

centralnog bloka

U alatnoj traci Product structure tools odabiremo alat Fast multi instatation
(CTRL + D) I označavamo klin, čiviju I rukavac vratila kako bi dobili dodatne
modele bez da ih otvaramo preko alatne liste.

39
Isto ćemo izvesti I za desnu viljušku. Da se ne bi nagomilavala dokumentacija, taj
proces ćemo izostaviti u daljnem tekstu rada jer je postupak isti kao navedeni iznad
za lijevu viljušku.

Što se tiče sastavnih elemenata ovog sklopa, oni su sastavljeni. Sve što je ostalo je
da se spoje prstenovi centralnog bloka sa viljuškama pomoću čivija I osiguraju
sigurnosnim prstenovima. Započećemo sa stavljanjem čivija u njihove pozicije tj.
rupe probijene na viljuškama.
Za početak određujemo osne constraintove između rupa I čivija.

Slika 6. 22. Označavanje osa čivije I rupe

Sledeće što ćemo constraintovati je vrat čivije I vrh boka viljuške.

Slika 6. 23. Označene površine čivije I boka

40
 Slika 6. 24. Čivija koja perfektno naliježe I zatvara rupu

Isto ćemo odraditi I za drugu rupu.

Slika 6. 25. Čivije u pozicijama

Sve što je sada ostalo je da se constraintuju sigurnosni prstenovi I provuku čivije

kroz njih. Za početak ćemo odrediti osnu podudarnost (constraint) prstena I
čivije.

41
 Slika 6. 26. Nova pozicija prstena I čivije

Sada označavamo ose čivije I prstena kako bi dobili podudarnost.

Slika 6. 27. Označene ose

Slika 6. 28. Ostvareno perfektno nalijeganje sigurnosnog prstena na čiviju

42
Isti postupak ćemo primjeniti I na drugu čiviju.
I da završimo sklapanje univerzalnog zgloba potrebno je da se zatvore prstenovi
sa čivijama kroz probušene rupe.

Slika 6. 29. Označene ose

Sada ćemo pomoću alata Fix Component fiksirati viljušku, I pomoću alata Offset
Constraint ubaciti čiviju u njen žlijeb.

Slika 6. 30. Offset Constraint

43
 Slika 6. 31. Offset constraintovane površine

Klikom na Update dobijamo provučenu čiviju.

Slika 6. 32. Provučena čivija kroz uskočnik

Istim postupkom ćemo provući čiviju I kroz drugi prsten.

44
Slika 6. 33. Provučene čivije kroz sigurnosne prstenove

45
I na samom kraju predstavljamo Vam kompletan model “Univerzalni zglob”
sačinjen od:

1. Centralnog bloka,
2. Viljuške,
3. Čivija (malih I velikih)
4. i Sigurnosnih prstenova.

Slika 6. 34. Assembleovani model univerzalnog zgloba

46
4. Izrada tehničke dokumentacije
Što se tiče izrade tehničke dokumentacije, kako nam rad nalaže, potrebno je uraditi
radioničke crteže svih sastavih elemenata potom odraditi sklopni crtež
univerzalnog zgloba. Mi ćemo za početak odraditi sve radioničke crteže u tri
projekcije (tlocrt, nacrt I bokocrt) kao I izometrijski (3D) prikaz.

4. 1. Izrada radioničkog crteža za centralni blok

Za početak ćemo otvoriti model centralnog bloka I u alatnoj traci odabrati New,
potom u dijalogu naći alat Drawing.

Slika 7. 1. Drawing

Otvara nam se novi dijalog za izbor formata papira I upravnosti papira. Biramo A4
ISO (210x297 mm) u Portrait obliku.

Slika 7. 2. Izbor formata papira

47
Otvara nam se novo radno okruženje Drawing. U njemu ćemo definisati
raspodjelu projekcija, sastav zaglavlja kao I dimenzije.

Slika 7. 3. Radno okruženje Drawing

U alatnoj traci Views uzimamo alat View Creation Wizard I pravimo izbor
projekcija crteža.

Slika 7. 4. Alatna traka Views

U novom dijalogu dobijamo izbor raspodjele projekcija, te ćemo po Evropskom

standardu (Europska Norma – EN ISO) odabrati raspodjelu Nacrt – Tlocrt –
Bokocrt te dodati izometrijski pogled u desni donji ugao.

48
 Slika 7. 5. View Wizard – Predefined Configurations dijalog

Klikom na Isometric View dodajemo izometrijski pogled.

Slika 7. 6. Isometric View

Slika 7. 7. Odabrana raspodjela projekcija crteža

Sada se vraćamo preko opcije Window u naš Part design I označavamo osu po
kojoj želimo preslikati naš crtež u projekcije.

49
 Slika 7. 8. Opcija Window

Slika 7. 9. Označena projekcija

Kada smo označili naš model, CATIA nas sama prebacuje opet u Drawing. Ovdje
dobijamo raspodjelu projekcija koju treba srediti.

50
 Slika 7. 10. Raspodjela projekcija na papiru

Prije nego što dimenzionišemo crtež moramo unijeti standardni okvir I zaglavlje.
To ćemo uraditi preko alatne trake Edit I alata Background.

Slika 7. 11. Alat Background na traci Edit

Na pozadini nam se promjenila boja I otvorili novi alati.

51
 Slika 7. 12. Promjene u radnom okruženju Background

U alatnoj traci Drawing odabiremo alat Frame Creation.

Slika 7. 13. Frame Creation

Otvara nam se dijalog u kojem vršimo izbor zaglavlja za naš crtež. Biramo
standardno A4 zaglavlje prema preporukama CATIA programa.

Slika 7. 14. Izbor zaglavlja u dijalogu Insert Frame and Title Block

52
 Slika 7. 15. Dobijeno zaglavlje sa okvirom

Pošto ovaj okvir nije u okviru standarda, obrisaćemo nepotrebna polja I linije,
također ćemo srediti sadržaj zaglavlja.

Slika 7. 16. Preuređeni okvir I zaglavlje

U alatnoj traci Edit se vraćamo u Working Views kako bi nastavili sa radom na

dimenzionisanju crteža.

53
 Slika 7. 17. Working Views

Slika 7. 18. Preuređeni oblik projekcija

Sada ćemo se baviti dimenzionisanjem ovog crteža tj. unošenjem kota. Pošto se
centralni blok sastoji od dva valjka koja se sijeku, dovoljno je dimenzionisati jedan
kako bi crtež mogao se dati u proizvodnji a pri tome da ostane uredan.
54
 Slika 7. 19. Alat Dimensioning

Započinjemo sa dimenzionisanjem crteža. Prvo ćemo pomoću alata Dimensions

odrediti dužine stranica kao I središte rupe valjka.

Slika 7. 20. Dimensions

Označavamo odgovarajuću stranicu da bi izvukli kotu.

Slika 7. 21. Označena linija

Slika 7. 22. Izvučena kota (prečnik valjka)

55
Sada pomoću alata Dimensions označavamo gornju I donju profilnicu da bi dobili
visinu valjka.

Slika 7. 23. Visina valjka

Da bi dobili središte rupe suprotnog valjka dimenzionisaćemo donju profilnicu I

unutrašnji krug.

Slika 7. 24. Visina središta od dna do centra rupe

Sada ćemo dimenzionisati suprotnu kotu, tj. dužinu od koordinatnog početka

(donje lijeve tačke) do središta rupe.

Slika 7. 25. Dužina od početka do središta rupe

56
Pošto je centralni blok osno simetrična figura, prebacićemo neke kote na drugu
projekciju (tlocrt).

Slika 7. 26. Pravilna raspodjela dimenzija na projekcijama zarad postizanja

urednosti

Iskotiraćemo I prečnike krugova pomoću alata Diameter dimension.

Slika 7. 27. Diameter Dimensions

57
 Slika 7. 28. Dimenzionisani prečnici prstena valjka

Ovaj crtež ćemo sačuvati kao .pdf kako bi se on mogao isprintati. To ćemo postići
sa opcijom Save as I u listi Save as type odabrati pdf.

Slika 7. 29. Prozor za sačuvanje PDF fajla

Kada otvorimo PDF fajl dobijamo ovakav izgled, koji je spreman za štampanje.

58
 Slika 7. 30. PDF izgled radioničkog crteža

4. 2. Izrada radioničkog crteža za čivije jedan

Pošto smo objasnili već kako se otvara I bira izbor projekcija, taj postupak ćemo
ovdje preskočiti I preći direktno na dimenzionisanje crteža.

Pošto je čivija malih dimenzija, uvećaćemo mjerilo projekcija a to ćemo uraditi

selekcijom na projekciju, odabirom na Properties I u polje Scale unijeti
odgovarajuću razmjeru.

Slika 8. 1. Properties

59
 Slika 8. 2. Scale (razmjera)

Isto ćemo ponoviti za ostale projekcije I dimenzionisati ih. Pokazaćemo samo

finalni proizvod. Radionički crteži se nalaze na kraju maturskog rada (radi
smanjenja broja listova).

4. 2. Izrada radioničkog crteža za čiviju dva

Postupak je apsolutno isti što se tiče dimenzionisanja, pokazaćemo samo finalni
proizvod dimenzionisanja.

Ovdje pošto imamo zaobljenja moraćemo alat Radius dimension.

Slika 9. 1. Radius Dimension

Slika 9. 2. Dobijena kota zaobljenja glave čivije

60
Radionički crteži se nalaze na kraju maturskog rada (radi smanjenja broja listova).

4. 4. Izrada radioničkog crteža za sigurnosni prsten (uskočnik)

Radionički crteži se nalaze na kraju maturskog rada.

4. 5. Izrada radioničkog crteža za viljušku

Radionički crteži se nalaze na kraju maturskog rada.

4. 6. Izrada sklopnog crteža univerzalnog zgloba

Na kraju je samo još ostalo da se završi sklopni crtež univerzalnog zgloba, a to
ćemo uraditi na A3 ISO papiru. Za početak u dijalogu za izbor formata papira
odabiremo A3 ISO I landscape (vodoravan položaj papira).

Slika 10. 1. Izbor formata papira za sklopni crtež

U radnom okruženju Drawing dobijamo A3 papir.

61
 Slika 10. 2. A3 ISO vodoravan papir

Sada po istom principu ubacujemo zaglavlje, potom I sastavnicu .

Slika 10. 3. Izgled okvira I zaglavlja u Background okruženju

62
 Slika 10. 4. Dobijena sastavnica zajedno sa zaglavljem

Sada se vraćamo u ubacivanje modela na papir, to ćemo izvršiti po istom principu

kao I na radioničkom crtežu. Prema sklopnom crtežu iz alatne trake Profile ćemo
crtati pokazne linije za označavanje kako bi označili elemente sklopa I unijeli ih u
sastavnicu.

Slika 10. 5. Primjeri izvučenih pokaznih linija sklopnih elemenata

63
Na kraju dobijamo ovako označen crtež.

Slika 10. 6. Označeni elementi sklopa

Sve što je sada ostalo je da se popuni sastavnica, pokazaćemo samo finalni

proizvod tj. crtež u gotovoj formi.

5. Zaključak
San svakog konstruktora I inženjera je da se olakša njihov rad, a u skorije vrijeme
to je omogućeno raznim alatima kao što su CATIA, AUTOCAD ili SolidWorks.
Mi smo pomoću programa CATIA maksimalno olakšali svoj rad I dobili jedan
kompaktan model koji se može odmah poslati u proizvodnju sa malom dodatnom
obradom. Bez alata kao što su CATIA inženjeri bi se morali zamarati na svom
poslu a uz to dolazi povišen faktor greške pri radu.

64
LITERATURA
1. Mašinski elementi za 2. razred srednje mašinske tehničke škole, Nedžad Repčić,
Sarajevo, 1998.
2. Nader G.Zamani, Jonathan M. Weaver, Catia V5, Dizajn mehanizama i njihova
animacija, Beograd, 2007.
3. www.catia.ro
4. www.wikipedia.com

65
66
67
68
69
70
71
KOMENTAR

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
________________________________________________________

Datum predaje rada: 20 . maj 2023.godine

Datum odbrane rada: ___. ___. 2023. godine

Ocjena: ________________________________

Članovi Komisije:
1. _______________________________________

2. _______________________________________

3. _______________________________________

72