Diplomski sveučilišni studiji strojarstva

Akademska godina 2022/2023.

Predavanja iz kolegija
Vibracije
(I. semestar, 4 ECTS-a)

Nositelj kolegija:
prof. dr. sc. Sanjin Braut

Katedra za dinamiku strojeva,

Zavod za tehničku mehaniku
Tehnički fakultet
Sveučilište u Rijeci

Predavanje br. 07
Izolacija vibracija, modeli prigušenja, mjerenje
prigušenja

14. 11. 2022.

Braut: Vibracije - P07 2

 Sadržaj
 Izolacija vibracija
 Izolatori vibracija
 Dijagram učinkovitosti izolacije
 Postupak odabira izolatora
 Energija izgubljena kod viskoznog trenja
 Mjerenje odnosa prigušenja
 Na osnovi odziva u frekvencijskoj domeni
 Na osnovi logaritamskog dekrementa

Braut: Vibracije - P07 3

Izolacija vibracija
Cilj izolacije vibracija je reduciranje prenošenja vibracijskog efekta sa izvora na
ostatak analiziranog sustava. Izolator vibracija u svom najelementarnijem obliku
se može smatrati kao elastičan član koji povezuje podlogu s uređajem. Funkcija
samog izolatora može se opisati na dva načina (2. problema izolacije):

Izolacija sile – (u odnosu na Izolacija gibanja – (u odnosu na

prenosivost sile) prenosivost gibanja

Braut: Vibracije - P07 4

 Izolacija vibracija
2

1   2 
TR 
x0 FT
   
2
y0 F0    2    2
1       2 
      
 

Sila prenesena od izvora

na postolje
FT  kx  cx

Područje izolacije vibracija

Braut: Vibracije - P07 5

Izolacija vibracija
Napomene
 Područje izolacije vibracija započinje kod / > 2
stoga se za zadanu uzbudnu frekvenciju  izbor
izolatora vrši na osnovi uvjeta da vlastita
frekvencija sustava mora biti manja od / 2 izolacija vibracija

 Transmisibilnost (prenosivost) uzbudne sile se

smanjuje sa povećanjem omjera / to znači da
se time ujedno povećava efikasnost izolacije.
Iako prigušenje smanjuje efikasnost izolacije nešto prigušenja mora biti
prisutno u sustavu kako bi se smanjile maksimalne amplitude prilikom
startanja ili zaustavljanja pogona.
 Iznad / = 3 krivulje odziva za prigušenja ispod 20 % ( < 0.2) imaju
skoro iste vrijednosti. To je olakšavajuća okolnost s obzirom na činjenicu
da točne vrijednosti  općenito nisu poznate.

Braut: Vibracije - P07 6

 Izolatori vibracija

Braut: Vibracije - P07 7

Dijagram učinkovitosti izolacije

Braut: Vibracije - P07 8

 Postupak odabira izolatora
Korak 1. Potrebna efikasnost izolatora. Prvo odredimo postotak efikasnosti
izolatora koji želimo. Općenito, efikasnost od 70 do 90 % je poželjno i u većini
slučajeva je to moguće postići.
Korak 2. Transmisibilnost. Iz donje tablice odredimo maksimum transmisibilnosti
T sustava na kojoj će biti omogućena potrebna učinkovitost izolacije vibracija
koraka 1.

Redukcija prenosivosti
(učinkovitost izolacije)

R  1  TR

Braut: Vibracije - P07 9

Postupak odabira izolatora

Korak 3. Uzbudna frekvencija. Odredimo vrijednost najniže pobudne frekvencije
f(frekvencija vibracijske pobude). Npr. U slučaju motora, uzbudna frekvencija ovisi
o brzini rotacije koljenastog vratila.
Korak 4. Vlastita frekvencija. Iz dijagrama učinkovitosti izolacije, nađemo vlastitu
frekvenciju fn na izoliranom sustavu (masa opreme postavljena na izolatore)
potrebna da odredimo transmisibilnost T, određenu u koraku 2. Za uzbudnu
frekvenciju od f [Hz] (određenu u koraku 3).
Korak 5. Statički otklon. Sa slike dg. učinkovitosti izolacije, odredimo statički
otklon koji je potreban da odredimo vlastitu frekvenciju koraka 4.
Korak 6. Krutost izolacijskog sustava. Iz jednadžbe f n  k m , izračunamo
krutost k potrebnu da odredimo vlastitu frekvenciju fn određenu korakom 4.
Korak 7. Krutost individualnih izolatora vibracija. Određuje krutost svakog od n
izolatora ovisno da li su izolatori vibracija paralelni ili serijski.

Braut: Vibracije - P07 10

 Postupak odabira izolatora
Paralelni Serijski
spoj spoj

ki
k  nki k
n

Korak 8. Opterećenje na individualnim izolatorima vibracija. Sada računamo

opterećenje na svakom pojedinom izolatoru.
Korak 9. Odabir izolatora. Iz kataloga proizvođača, izaberemo izolator vibracija koji
sadrži potrebnu krutost koju smo dobili iz koraka 7. I koja ima kapacitet nosivosti
jednaku vrijednosti koju dobijemo iz koraka 8. Preferirani pristup je da izaberemo
istu vrstu i istu veličinu izolatora na svim točkama potpornja.

Braut: Vibracije - P07 11

Energija izgubljena usljed viskoznog trenja

Ako se pretpostavi stacionarno rješenje viskozno prigušenog sustava

x  x0 sin(t   )
x  x0 cos(t   )
F0 k
x0 
1       2  
n
2 2
n
2

Energija izgubljena uslijed viskozne sile Fc  cx za 1 ciklus glasi:

  dx  
Ec   cxdx  c 0 x dt  c 0 x 2dt
 dt 
pri čemu je   2 /  (period jednog ciklusa)
2 / 
Ec  cx02 2 0 cos 2 t -  dt

cx02 2 2 / 
Ec  0 1  cos 2t -  dt Ec  cx02  2kx02
2

Braut: Vibracije - P07 12

 Prigušenje u materijalu (Kompleksna krutost)
Gubitak energije uzrokovan cikličkim naprezanjima i deformacijama unutar strukture
materijala često se naziva strukturalno prigušenje ili prigušenje u materijalu (isto tako i
histerezno prigušenje te prigušenje deformacije).
Eksperimentalna istraživanja su pokazala da je energija prigušenja, za aluminij i čelik
kao najčešće konstrukcijske materijale, proporcionalna kvadratu amplitude deformacije a
istovremeno bitno neovisna o frekvenciji. Može se definirati kompleksna krutost:

k *  k 1  i 

pri čemu je: k koeficijent krutosti

γ faktor strukturalnog prigušenja

E *  E 1  i 

Kompleksni modul elastičnosti je model prigušenja koji se može upotrijebiti za

određivanje dinamičkih svojstava materijala.

U linearnim sustavima amplituda deformacije proporcionalna je amplitudi vibracija x0.

Izgubljena energija strukturalnog prigušenja za jedan ciklus stoga se može napisati kao:

Ec   x02

Braut: Vibracije - P07 13

Prigušenje u materijalu (Kompleksna krutost)

pri čemu je  konstanta koja ima istu jedinicu kao k [N/m].  može varirati
ovisno od veličini, obliku, materijalu i temperaturi konstrukcije.
Kombinacijom prethodne jednadžbe i jednadžbe Ec   c x02

dobiva se koeficijent ekvivalentnog viskoznog prigušenja, ce 

 k F
x  x  x  0 sin t
m m m

x  x0 e i t  
x  ix0 ei t    ix

k   F i t x0 1
x  1  i   0 e 
m k  m F0 k
1       
n
2 2 2

k F
x  1  i   0 eit 
tan  
m m 1   n 2
Usporedbom faktora povećanja amplitude sa slučajem s viskoznim prigušenjem
dobiva se
2 e  

Braut: Vibracije - P07 14

 Mjerenje prigušenja
Određivanje odnosa prigušenja iz krivulje odziva vibracija u
frekvencijskoj domeni – Faktor kvalitete Q (Bandwidth/Half-power)
x x 1
    2  1
x0 F0 k 2
2 1 1

2 2
1       2  
n
2 2
n
2

4 2
 
 
 
   4 2  2    1  8 2  0  
 n   n 
Rješenje kvadratne jednadžbe glasi:
2

sa pretpostavkom da je   1
 
 
   1  2 2  2 1   2
 n 
2 2 2
     2 
   1  2   1   1  2 ,    1  2
 n   n   n 

22  12 2  1 2  1  2  1 2n 2  1 

   4   
n2 n2 n2 2n 2n

Braut: Vibracije - P07 15

Mjerenje prigušenja
Logaritamski dekrement
Metoda mjerenja odnosa prigušenja za podkritično prigušene sustave

n – br. perioda

Braut: Vibracije - P07 16

 Logaritamski dekrement

Korištenjem:

postaje

Braut: Vibracije - P07 17

Logaritamski dekrement

Logaritmiranjem obje strane od:

dobiva se:  - Logaritamski dekrement

Braut: Vibracije - P07 18

 Primjer – Logaritamski dekrement
Na osnovi vrijednosti 1. i 6.
amplitude odrediti odnos
prigušenja 

Braut: Vibracije - P07 19

Primjer – Slobodne vibracije s prigušenjem

Hvala na pažnji !
Braut: Vibracije - P07 20