SREDNJA ŠKOLA POSUŠJE

GIMNAZIJA FRA GRGE MARTIĆA

Opća gimnazija Školska godina 2023./2024.

MATURALNI RAD
iz Likovne umjetnosti

Tema: Paul Gauguin

Mentorica: Martina Tomić, prof.

Učenica: Petra Begić, IV. c Posušje, svibanj, 2024.
 SADRŽAJ

UVOD....................................................................................................................................1

1. ŽIVOTOPIS.......................................................................................................................2

2. ANALIZA POZNATIH DJELA.......................................................................................5

2.1. “Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?”...........................................................5

2.2. La Orana Maria (Zdravo Marijo), 1891......................................................................6

2.3. Duh umrlih čuva stražu (Manao Tupapau).................................................................8

2.4. Žuti Krist.....................................................................................................................9

3. DVIJE TAHIĆANSKE DJEVOJČICE...........................................................................10

4. ZAKLJUČAK..................................................................................................................12

5. LITERATURA................................................................................................................13
 UVOD

Paul Gauguin, francuski slikar postimpresionističkog pokreta, jedna je od

najznačajnijih figura u povijesti umjetnosti 19. stoljeća. Njegov život obilježen je
umjetničkim genijem, ali i kontroverzijama te traženjem novih izražajnih formi koje su
prethodile mnogim modernim umjetničkim pravcima. Gauguinova strast za istraživanjem
boja, linija i simbolike rezultirala je stvaranjem nekih od najupečatljivijih slika svog
vremena, a njegov utjecaj proteže se i na mnoge suvremene umjetnike.
Ovaj maturski rad ima za cilj pružiti sveobuhvatan uvid u život i djelo Paula
Gauguina, analizirajući njegove umjetničke tehnike, teme koje su ga nadahnjivale te utjecaj
koji je ostavio na razvoj umjetnosti. Kroz pregled njegovog životnog putovanja, od ranog
slikarskog rada u Parizu do njegovog boravka na Tahitiju i Marquesasima, istražit ćemo
ključne trenutke i događaje koji su oblikovali Gauguinovu umjetnost i njegovu viziju
svijeta.

1
 1. ŽIVOTOPIS

Eugène Henri Paul Gauguin je rođen u Parizu, 7. lipnja 1848.god. Bio je Francuz po
ocu, a Peruanac po majci. Išao je u osnovnu školu u Orléansu. Gauguin je iz najranijeg
djetinjstva, provedenog u Peruu, ponio veliku želju za egzotičnim, nepoznatim, čak i
bjekstvom. Prijavio se za mornaricu kao kormilarski pomoćnik 1865, godine., ali napušta
taj posao 1871. da bi stupio u službu kod jednog pariškog mjenjača. Slijedio je savjete svog
tutora Gustava Arosea, kolekcionara slika. Ženi se 1873. dankinjom Mette Sophie Gad, s
kojom je imao petoro djece. Slika nedjeljom i pohađa akademiju Colarossi. Camille
Pissarro, prijatelj porodice Arosa, savjetuje ga i uključuje od 1879. u izložbe impresionista.
Pokušava prvo živjeti od slikarstva u Rouenu, gdje Pissarro i Claude Monet imaju bogate
ljubitelje slika, a zatim odlučuje da sačeka kraj krize trgujući u Danskoj. Ne uspijeva i
vraća se u Pariz 1885., bez žene i djece.
Gauguin se slikarstvom bavi u početku samo radi zabave uz svog prijatelja Claude-
Emila Schuffeneckera, ali je ta zabava postala strast, a slikarstvo se ubrzo pretvorilo u
profesionalno zanimanje. Pissarro ga je odveo u impresionizam, ali Gauguin je razmišljao
na drugi način. Obdaren je talentom duboke orginalnosti i nije se lako prilagođavao tuđim
shvaćanjima. Gauguin impresionistima zamjera da “traže u periferiji oka, a ne u centru
misli.”, ”…njihova umjetnost je čista površnost, u njoj nema misli.” Pod utjecajem Émilea
Bernarda, Gauguin je napustio impresionizam i okrenuo se jednom vise prirodnom načinu
slikanja koji on naziva sintetizam. Našao je svoju inspiraciju u “divljoj umjetnosti.”
Gauguin je 1891. god. ostavio porodicu i prijatelje i otišao na otok Tahiti. Tu je
pronašao rasu koja ga je očarala svojim životom i običajima i prvenstveno ljepotom tijela
mrko-bakarne kože te mirnom ritmikom stavova i pokreta. Na Tahitiju stvara nova djela,
zadivljen je sa svim što ga okružuje, ali boji se kako će ljudi u Parizu reagirati na njegovo
novo “divlje stvaralaštvo.”
Zbog bolesti i nestašice sredstava za život 1893. god. vraća se za jedno vrijeme u
Francusku. Po povratku u Francusku, Gauguin je krajem godine počeo pisati sjećanja na
svoju prvu prekooceansku pustolovinu. Svoje spise je nazvao Noa Noa, sto na tahićanskom
znači miris. Odnosi se na miris cvijeta tiarea koji Tahićani oba spola nose za uhom.

2
 Poslije dvije godine razočaran i pomalo zgađen životom u Parizu vraća se ponovo i
definitivno na Tahiti u srpnju 1895. Tu pronalazi svoj pravi stil i to je razdoblje nastajanja
remek-djela iz kojih izvire njegovo osjećanje rajskog svijeta. Krajem 1901.god. odlazi sa
Tahitija na Markižansko otočje (Fatu-Iva). Nada se da će mu taj sasvim divlji element i
potpuna samoća, prije smrti, dati posljednju vatru nadahnuća koja će zaključiti njegov
talent.
Oduševljen prirodom, na otoku osniva ”kuću uživanja” (tako naziva svoj dom,
ogorčen licimjerstvom svećenstva i kolonijalnih vlasti).
Dvije godine tijekom kojih je Gauguin boravio Markižanskom otočju, žandari su mu
predbacivali da buni domorodce protiv tadašnje vlasti, da ih nagovara da odbijaju plaćati
poreze i da više ne šalju svoju djecu u školu. Optužili su ga zbog “klevetanja lokalnih
organa vlasti koji obavljaju svoju dužnost”. Sudac ga je 31. ožujka 1903. god. osudio na tri
mjeseca zatvora. Ubrzo nakon toga iscrpljen bolestima, alkoholom i oštrim sukobima sa
lokalnim vlastima, umire u Atuanai na Markižanskom otočju, u 55. godini, 8. svibnja
1903.godine.

3
 Slika 1. Paul Gauguin
Izvor: https://t2.gstatic.com/licensedimage?
q=tbn:ANd9GcQqnXIz6Y3wQiCBQ91oGyDChSu5P0oFFNJHLXZrKetz3fld7ZOxhFrNxBGZVrHh,
preuzeto: 20.02.2024.

4
 2. ANALIZA POZNATIH DJELA

2.1. “Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?”

Slika 2. “Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?”, 1898. ulje na platnu
Izvor: https://www.znanje.org/i/i29/09iv01/09iv0126/djela.htm, 20.02.2024.

Slika "Odakle dolazimo? Što smo? Kuda idemo?" je monumentalno djelo Paula
Gauguina, naslikano 1897. godine tijekom njegovog boravka na Tahitiju. Ova slika
predstavlja kulminaciju Gauguinovog umjetničkog izraza i njegovu duboku introspekciju o
ljudskom postojanju, životu i smrti.
Na slici se nalazi skupina ljudi različitih dobnih skupina, uključujući i djecu,
okružena tropskom vegetacijom. Figure su prikazane u različitim položajima i
aktivnostima, a svaka figura nosi simboličko značenje.
U središtu slike nalazi se žena koja nježno grli dijete, što simbolizira početak života.
Pored nje je postavljena figura odrasle osobe koja gleda prema djetetu, predstavljajući život
u punoj snazi. S druge strane slike, figura starije žene ili muškarca simbolizira starost i
prolaznost vremena. U daljini, na suprotnom kraju slike, nalazi se figura tahitskog ratnika,
koji može predstavljati smrt ili transcendentno stanje.
Pored figura, na slici su prikazani različiti simboli koji dodatno naglašavaju temu. Na
primjer, cvijeće u donjem desnom kutu slike simbolizira rođenje, dok kosti koje se nalaze u

5
donjem lijevom kutu predstavljaju smrt. U gornjem desnom kutu slike nalazi se ptica koja
može simbolizirati duhovnost ili transcendenciju.
Naziv slike, "Odakle dolazimo? Što smo? Kuda idemo?", postavlja temeljna
filozofska pitanja o postojanju i smislu života. Gauguin je stvarajući ovu sliku izrazio svoje
duboke refleksije o ljudskom postojanju, tražeći odgovore na ta pitanja kroz svoju
umjetnost i kroz prizmu polinezijske kulture i mitologije.
Slika "Odakle dolazimo? Što smo? Kuda idemo?" predstavlja Gauguinovu
introspektivnu viziju života i smrti, te ostaje jedno od najznačajnijih djela u povijesti
umjetnosti.

2.2. La Orana Maria (Zdravo Marijo), 1891.

Ova slika predstavlja jedno od njegovih remek-djela iz vremena boravka na Tahitiju i
ilustrira njegovu duboku fascinaciju polinezijskom kulturom i religijom.
Glavni motiv slike je mlada tahitska žena koja stoji na obali mora. Ona je prikazana
gola ili u tradicionalnom tahitskom odjevu, s cvjetnim vijencem u kosi. Njen izraz lica
može biti kontemplativan ili molitveni. U njezinoj ruci može biti buket cvijeća ili
jednostavno ispružena prema nebu.
U pozadini slike često je pejzaž Tahitija, s prepoznatljivim elementima kao što su
palme, tropsko bilje i more. Boje na slici mogu biti intenzivne i zasićene, karakteristično za
Gauguinove radove, stvarajući osjećaj živosti i egzotičnosti.
Naziv slike, "La Orana Maria", sugerira religioznu temu. "Zdravo Marijo" je početak
molitve katoličke vjere, ali i sam naziv slike može biti interpretiran na različite načine.
Može ukazivati na Gauguinovu interpretaciju kršćanske ikonografije u kontekstu
polinezijske kulture ili pak na njegovu promišljanje o temama poput majčinstva,
duhovnosti i ljepote.
"La Orana Maria" je jedno od najpoznatijih Gauguinovih djela, koje ilustrira njegovu
umjetničku viziju, kao i njegovu želju da istraži nove kulture i duhovne dimenzije ljudskog
postojanja.

6
 Slika 3. La Orana Maria (Zdravo Marijo), 1891. Ulje na platnu,113,7x87,6cm
Izvor: https://www.franjevci-split.hr/izdavastvo/List_Marija/Marija_2021/Marija_1_2021.pdf, preuzeto:
20.02.2024.

7
 2.3. Duh umrlih čuva stražu (Manao Tupapau)
"Duh umrlih čuva stražu" je slika koju je naslikao Paul Gauguin 1892. Ova slika
karakteristična je za Gauguinovu kasnu fazu i prikazuje njegovu duboku fascinaciju
polinezijskom kulturom i mitologijom.
Na slici se nalazi figura tahitskog ratnika koja stoji uspravno i stražari na nekoj vrsti
svetog mjesta. Ratnik ima tamnu kožu i obilno je ukrašen tradicionalnim tkaninama i
nakitom. Drži štap ili koplje, a iznad njega lebdi duh umrloga, prikazanog kao gotovo
prozirna figura. Duh ima nadnaravnu prisutnost, možda zrači svjetlo ili je obavijen nekim
aureolom, što ukazuje na njegovu božansku prirodu ili povezanost s nadnaravnim svijetom.
Kolorit slike je obično bogat i zasićen, karakterističan za Gauguinove radove.
Gauguin je koristio jake, čiste boje kako bi stvorio emocionalni i duhovni učinak, a u ovom
konkretnom djelu možda je koristio i simbolički značaj boja kako bi naglasio duhovnu
dimenziju prikazanog scene.
Kompozicija slike je često jednostavna, ali simbolički bogata. Gauguin je često
koristio simbole i alegorije kako bi prenio svoje ideje o duhovnosti, prirodi, i ljudskom
postojanju. "Duh umrlih čuva stražu" može se interpretirati kao Gauguinov pokušaj da
istraži granice između svjetova živih i mrtvih te da istakne važnost duhovnog svijeta u
polinezijskoj kulturi.

Slika 4. Duh umrlih čuva stražu (Manao tupapau), 1892. Ulje na platnu, 73 x 92 cm
Izvor: https://buffaloakg.org/artworks/19651-mana%C3%B2-tupapa%C3%BA-spirit-dead-watching,
preuzeto: 20.02.2024.

8
 2.4. Žuti Krist

Slika 5. "Slika s žutim Kristom", 1889.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDuti_Krist, preuzeto: 20.02.2024.

"Slika s žutim Kristom" (francuski: "Le Christ jaune") je poznato djelo Paula
Gauguina, slikara postimpresionističkog pokreta. Naslikao ju je 1889. godine tijekom svog
boravka u Bretanji, Francuskoj.
Na ovoj slici Gauguin je predstavio Krista kao polinezijskog mladića ili Tahitijca.
Kristova figura prikazana je u središtu slike, stoji uspravno s rukama raširenim u gesti koja
podsjeća na tradicionalni tahitski ples ili ritual. Njegovo tijelo je obojeno u intenzivnu žutu
boju, koja dominira cijelom slikom, što je karakteristično za Gauguinov stil.
U pozadini slike nalazi se pejzaž Bretanje, s karakterističnim elementima kao što su
brežuljci, drveće i nebo. Gauguin je koristio snažne, čiste boje kako bi stvorio emocionalni
učinak i naglasio duhovnu dimenziju prikazanog scene.
"Slika s žutim Kristom" predstavlja Gauguinovu interpretaciju religijske ikonografije
kroz prizmu polinezijske kulture i njegove vlastite duhovne potrage. Ova slika također
odražava Gauguinov interes za egzotične motive i želju da istraži nove kulture i duhovne
dimenzije ljudskog postojanja.

9
 3. DVIJE TAHIĆANSKE DJEVOJČICE

"Dvije tahićanske djevojčice" je slika koju je naslikao Paul Gauguin tijekom

njegovog boravka na Tahitiju. Ova slika predstavlja jedan od njegovih najpoznatijih motiva
koji istražuje egzotičnu polinezijsku kulturu i teme poput nevinosti, ljepote i ženskog
identiteta.
Na slici se nalaze dvije mlade tahitske djevojčice, često prikazane s cvjetnim
vijencima u kosi. Njihove tamne kože i karakteristične tahitske nošnje naglašavaju
egzotičnost i različitost kulture. Gauguin je često koristio takve motive kako bi istražio
kontrast između zapadnjačke i polinezijske kulture te kako bi prikazao svoju viziju
"primitivnog" i autentičnog života u tropskim područjima.
Boje na slici su često intenzivne i zasićene, karakteristično za Gauguinov stil. On je
koristio jake boje kako bi stvorio emocionalni učinak i naglasio egzotičnost prikazanih
figura.
"Dvije tahićanske djevojčice" predstavljaju Gauguinovu fascinaciju polinezijskom
kulturom i njegovu želju da istraži nove kulture i identitete. Ova slika također reflektira
Gauguinovu želju da izbjegne konvencionalnu zapadnjačku umjetnost i traži inspiraciju u
egzotičnim i autentičnim svjetovima, što je bio ključni aspekt njegovog umjetničkog
stvaralaštva.

10
 Slika 6. Dvije tahićanske djevojčice
Izvor: https://www.tportal.hr/magazin/clanak/ovo-je-najskuplje-umjetnicko-djelo-u-povijesti-
20150207, preuzeto: 20.02.2024.

11
 4. ZAKLJUČAK

Gauguin je bio inovator u području umjetnosti svojim karakterističnim stilom i

nekonvencionalnim pristupom temama. Njegova upotreba jakih boja, pojednostavljena

linija i egzotični motivi prethodili su mnogim modernim umjetničkim pokretima.

Gauguinova umjetnost ostavila je trajni pečat na svjetskoj umjetnosti. Njegovi radovi
inspirirali su mnoge umjetnike i umjetničke pokrete, a njegova je figura postala simbolom
buntovništva i individualnosti u svijetu umjetnosti. Kroz svoje umjetničko djelo, Gauguin
je izražavao duboka pitanja o smislu života, religiji i ljudskom postojanju. Njegova
umjetnost često je bila ispunjena simbolikom i alegorijama koje su poticale promišljanje i
introspekciju.
Zaključno, Paul Gauguin nije bio samo slikar, već i istraživač, filozof i buntovnik čiji
je doprinos umjetnosti bio duboko transformacijski i čiji je utjecaj osjetan i danas.

12
 5. LITERATURA

1. Damjanov J., 1991: Likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb

2. Stevenson, L., "Gauguin", London, PRC Publishing, 1995., ISBN0-86288-551-5,
str. 112
3. Peić, M., 1987: Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb
4. Semenzato C., 1991: Svijet umjetnosti, Mladinska knjiga, Ljubljana
5. Walther, F., I., 2007: Gauguin, Taschen, Jutarnji list, Zagreb

Internet izvori:
1. Paul Gauguin, francuski slikar,
https://t2.gstatic.com/licensedimage?
q=tbn:ANd9GcQqnXIz6Y3wQiCBQ91oGyDChSu5P0oFFNJHLXZrKetz3fld7ZOx
hFrNxBGZVrHh, pristupano: 20.02.2024.
2. Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?”, 1898. ulje na platnu,
https://www.znanje.org/i/i29/09iv01/09iv0126/djela.htm, pristupano: 20.02.2024.
3. La Orana Maria (Zdravo Marijo), 1891. Ulje na platnu, https://www.franjevci-
split.hr/izdavastvo/List_Marija/Marija_2021/Marija_1_2021.pdf, pristupano:
20.02.2024.
4. Duh umrlih čuva stražu (Manao tupapau), 1892. Ulje na platnu,
https://buffaloakg.org/artworks/19651-mana%C3%B2-tupapa%C3%BA-spirit-
dead-watching, pristupano: 20.02.2024.
5. "Slika s žutim Kristom", 1889., https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDuti_Krist,
pristupano: 20.02.2024.
6. Dvije tahićanske djevojčice, https://www.tportal.hr/magazin/clanak/ovo-je-
najskuplje-umjetnicko-djelo-u-povijesti-20150207, pristupano: 20.02.2024.

13