8.

PREVOĐENJE ELEMENATA KULTURE I CIVILIZACIJE

PREVOĐENJE IZ KULTURE U KULTURU

U prevođenju se mora uzeti u obzir i činjenica da ni fizički svijet nije isti za sve ljude:
neki žive u planinskim predjelima, a neki u dolinama, u različitim klimama itd. Osim
toga, ljudi su svojim djelovanjem uticali na razvoj svijeta, a jedan od najznačajnijih
dijelova svake kulture i civilizacije je jezik. Zbog toga kažemo da je svako prevođenje
zapravo prenošenje kultura.

KOMUNIKACIJSKI ZNAČAJ PREVOĐENJA ELEMENATA KULTURE

Teškoće nastaju kada prevodom treba prenijeti elemente koji se u dvijema kulturama ne
poklapaju, odnosno kada se iz izvornog jezika prenose elementi kulture koji ne postoje
u jeziku cilja, pa samim tim ne postoje ni jezički izrazi za njih. Iako se prevođenje takvih
elemenata ne može smatrati uspješnim prevodom, čestim ponavljanjem takvih
elemenata u jeziku cilja, ti elementi će se eventualno udomaćiti.

PREVODILAČKI ELEMENTI ZA PRENOŠENJE ELEMENATA KULTURE

1. DEFINICIJSKO PREVOĐENJE- prevodilac primaocima prevoda ponudi definiciju

pojave. Npr, za našu riječ „apsolvent“ se može dati definicija „a senior undergraduate
who has completed his course of study but has not taken his final examinations.“
Međutim, ovakva konstrukcija je nepodesna za manipulisanje, ukoliko se pojavljuje više
puta u tekstu, ili u izrazima kao što su „apsolventski staž,“ „apsolventski rok“ i sl. Tada
se pristupa uvođenju strane riječi kao posuđenice. Ta strana riječ se uvede u engleski
tekst u kurzivu, a njena definicija se da u tekstu, u zagrada ili pri dnu stranice. Tako ta
rijel ulazi u fond riječi jezika cilja.

2. POSTUPAK STVARANJA PREVEDENICA- doslovno prevođenje naziva za strane

kulturne elemente. Npr, sintagma „kučna radinost“ se može prevesti kao „domestic
activities“, ali taj izraz engleskom govorniku ne prenosi sadržaj poruke, budući da bi
bolji prevod bio „private accommodation.“ Međutim, drugačiji je slučaj kada se neki
aspekt kulture koji ne postoji u jeziku cilja prevede na ovaj način. Npr, „Prijatno“ se
može prevesti kao „Good appetite“, ali to izvornom govorniku ne znači ništa i najbolje
je takve izraze izostaviti. Ukoliko to pak nije moguće, ostaje mogućnost parafraze:
„Enjoy your meal.“ Isto tako, pogrešno je američki izraz „high school“ prevesti kao
„visoka škola“ jer se radi o srednjoj.
3. POSTUPAK ZAMJENJIVANJA STRANIH KULTURNIH ELEMENATA
ODGOVARAJUĆIM ELEMENTIMA KULTURE U KOJU SE PREVODI- ovdje se
poistovjećuju pojmovi koji nisu identični. Npr, „hamburger“ bi se mogao prevesti kao
„pljeskavica“ ili „topli sendvič.“ Treba ocijeniti koliko je baš taj izraz značajan za
komunikaciju: ako je neko htio jesti nabrzinu, pa je naručio hamburger, onda možemo
prevesti kao topli sendvič, a ako je meso bilo prepečeno, onda bolje pljeskavica. Ako se
pak u tekstu govori o prehrambenim navikama Amerikanaca, onda treba dati
definicijski prevod.

4. STVARANJE NOVIH VLASTITIH NAZIVA ZA NOVO-PREUZETE POJMOVE-

prevodilac se teško odlučuje na uvođenje originalnog naziva, budući da nema garancije
da će ga njegova jezička zajednica razumjeti i prihvatiti. Npr, „hemijska olovka“ za ono
što je na engleskom „ball-point pen.“ Ovdje je srpski iskoristio druge karakteristike tog
predmeta nego engleski.

PREVOĐENJE JUGOSLOVENSKOG DRUŠTVENO-POLITIČKOG NAZIVLJA

Kada se prenose tehnički i naučni elementi koji nisu kulturološki obojeni, prenosi se
njihov naziv ili se on originalno stvara u jeziku cilja. Pojmovi iz društvene sfere se
prenose preko naziva, i to tako da naziv prethodi pojmu, odnosno tako da pripadnici
druge kulture izvode pojam iz prevedenog naziva.

Kada dva društva imaju isti pojam i nazive za njega, na prevodiocu je da ih poveže
kako ne bi iznevjerio vjerodostojnost. Npr, „administrativne cijene“ treba prevesti kao
„government-fixed prices“, a ne kao „administrative prices“, ili „zemlja u razvoju“ je
„developing country“, a ne „country in development.“

Drugi slučaj je kada oba pojma postoje u dva jezika, kao i njihovi nazivi, ali je raširenost
pojma u jednoj kulturi drugačija nego u drugoj, pa je i prihvatljivost tog pojma
drugačija među tim govornicima. Npr, „međunarodna podjela rada“ se prevodi kao
„international division of labour“, ali je srpski naziv znatno rašireniji i prihvatljiviji
govornicima srpskog, nego što je engleski izraz govornicima engleskog. Dok se srpski
naziv koristi i u novinama, engleski se koristi u usko tehničkom smislu. U svim drugim
kontekstima koristi se izraz „trade.“

Treći slučaj su nazivi za pojmove koji postoje u obje kulture, ali koji se ne mogu
izjednačiti po sadržaju. Npr, „izvršno vijeće“ je prevedeno kao „executive council“. Iako
je prevod tačan, za engleske govornike on nema terminološku vrijednost, a osim toga u
engleskom se to odnosi na bilo koje vijeće sa izvršnim ovlastima. Zato je „government“
sasvim dobar izbor, budući da se u jugoslovenskom političkom sistemu vlada naziva
izvršnim vijećem.
Četvrti slučaj su pojmovi koji su poznati u obje kulture, ali su im nazivi u jednoj kulturi
takvi da bi njihovo leksičko prevođenje iskrivilo pojmovni sadržaj. Npr, izraz
„društveni radnik“ prevođen je kao „social worker“, ali u našem jeziku je to „socijalni
radnik.“ Odgovarajući prevod na engleski je „public figure.“ Takođe, naš termin
„forum“ nije isto što i engleski „forum“, nego se odnosi na „high/higher political
body.“

Peti slučaj su pojmovi koji postoje u jednoj, ali ne u drugoj kulturi. Tu se zamjenjuje
izvorni naziv prevednim izrazom, koji je u jeziku cilja stekao status naziva. Tako je naš
pojam „samoupravljanje“ dovoljno poznat u kulturama engleskog jezika da se može
prevesti kao „self-management.“

Međutim, ako pojam nije poznar u kulturi u koju se prevodi, tada se može zadržati
izvorni naziv u kurzivu i dati objašnjenje. Dozvoljen je i doslovni prevod i koristi se
samo kada nije dozvoljen interpretativni prevod.

Treba obratiti pažnju i na višeznačnost naziva u našem jeziku. Npr, „društveno

vlasništvo“ obuhvata pojam vlasništva kao činjenice i pojam vlasništva kao stvari.
Takođe, „federacija“ kao oblik državnog uređenja je „federation“, a kao savezna uprava
je „federal govnernment“ ili „federal administration.“

PREVOĐENJE IMPLICITNIH ELEMENATA KULTURE

Npr, „Spomenik autoru „Lijepe naše“ nalazi se u jednoj veoma slikovitoj kotlini
Hrvatskog Zagorja.“ Odašiljalac je izostavio informacije za koje je smatrao da bi
primaocima bile suvišne, ali prevodilac može uvesti te informacije:
„The monument in honour of the author of the text of the Croatian national anthem,
„Our Beautiful Fatherland“, stands in a picturesque valley in the region of Hrvatsko
Zagorje in north west Croatia.“