You are on page 1of 1050

Beibel Santu

Contenido TESTAMENT BIEU4 GENESIS......................................................... ...........................................................................5 EKS ODO ............................................................................ ...................................................... 52 LEVITIKO.............. ................................................................................ .................................. 91 NUMBERNAN ................................ ................................................................................ ....... 120 DEUTERONOMIO ....................................................... ......................................................... 161 JOSUE ............ ................................................................................ ........................................ 193 HUESNAN ........................... ................................................................................ .................. 216 RUTH .................................................... ................................................................................ . 239 1 SAMUEL ................................................................. ............................................................ 242 2 SAMUEL ...... ................................................................................ ....................................... 271 1 REINAN ........................... ................................................................................ ................... 295 2 REINAN ............................................... ............................................................................... 323 1 KRONIKANAN ............................................................... .................................................... 350 2 KRONIKANAN .......... ................................................................................ ......................... 378 ESDRAS ........................................... ................................................................................ ...... 408 NEHEMIAS............................................................. ............................................................... 418 ESTHER ..... ................................................................................ ............................................ 432 JOB ........................... ................................................................................ .............................. 439 SALMONAN .................................... ................................................................................ ...... 462 PROVERBIONAN ........................................................ ......................................................... 517 ECCLIASTES ....... ................................................................................ .................................. 536 KANTIKANAN DI SALOMON ................... .......................................................................... 543 I SAIAH........................................................................... ........................................................ 547 JEREMIAS .......... ................................................................................ ................................... 591 LAMENTASHONNAN ......................... ................................................................................ . 640 EZEKIEL .................................................................. .............................................................. 645 DANIEL ...... ................................................................................ ........................................... 690 OSEAS .......................... ................................................................................ ......................... 705 JOEL.............................................. ................................................................................ ......... 712 AMOS ............................................................. ....................................................................... 715 ABAD IAS............................................................................. .................................................. 720 JONAS.................... ................................................................................ ................................ 721 MIKEAS .................................... ................................................................................ ............. 723 NAHUM ........................................................ ......................................................................... 727 HA

BAKUK........................................................................... .................................................. 729 SOFONIAS ................ ................................................................................ ............................. 731 HAGAI ........................................ ................................................................................ ........... 733 ZAKARIAS ....................................................... ..................................................................... 735 MALAKI AS.............................................................................. .............................................. 743 TESTAMENT NOBO746 MATEO ..... ................................................................................ ............................................. 747 MARKOS ....................... ................................................................................ ........................ 777

LUKAS .......................................................................... ......................................................... 796 EVANGELIO SEGUN JU AN ............................................................................. .................... 828 ECHONAN DI APOSTEL .................................... .................................................................. 852 ROMANONAN ............................................................................... ....................................... 884 1 KORINTIONAN ...................... ................................................................................ ............ 897 2 KORINTIONAN ................................................. ................................................................. 910 GALATANAN ................................................................................ ........................................ 918 EFESIONAN ......................... ................................................................................ ................. 923 FILIPENSENAN ............................................. ....................................................................... 928 KOLO SENSENAN ....................................................................... .......................................... 931 1 TESALONISENSENAN .............. ................................................................................ ........ 934 2 TESALONISENSENAN ................................................ ...................................................... 937 1 TIMOTEO ........... ................................................................................ ................................ 939 2 TIMOTEO ................................. ................................................................................ .......... 943 TITO............................................................. .......................................................................... 946 F ILEMON ......................................................................... ..................................................... 947 HEBREONAN ............ ................................................................................ ............................ 948 SANTIAGO ...................................... ................................................................................ ...... 959 1 PEDRO ............................................................. ................................................................... 964 2 PEDRO ................................................................................ ................................................ 968 1 JUAN .................... ................................................................................ ............................... 971 2 JUAN ..................................... ................................................................................ .............. 974 3 JUAN ...................................................... ............................................................................. 97 5 JUDAS......................................................................... ........................................................... 976 REVELASHONNAN .. ................................................................................ ............................ 978

TESTAMENT BIEU

GENESIS GEN 1:1 Na prinsipio Dios a krea e shelunan i tera. GEN 1:2 I tera tabata sin fo rma i bash i tabatin skuridat riba superfisio di e abismo. I e Spiritu di Dios ta bata move riba superfisio di e awanan. GEN 1:3 E ora ei Dios a bisa: "Laga tin l us." I tabatin lus. GEN 1:4 I Dios a mira ku e lus tabata bon, i Dios a separ e l us for di e skuridat. GEN 1:5 I Dios a yama e lus Dia i e skuridat El a yama Noc hi. I tabata atardi i tabata mainta: e prom dia. GEN 1:6 E ora ei Dios a bisa: "L aga tin un firmamentu meimei di e awanan, i laga esei separ e awanan for di e awa nan." GEN 1:7 I Dios a traha e firmamentu, i a separ e awanan ku tabatin bou di e firmamentu for di e awanan ku tabatin ariba di e firmamentu; i asina tabata. GE N 1:8 I Dios a yama e firmamentu Shelu. I tabata atardi i tabata mainta: e di do s dia. GEN 1:9 E ora ei Dios a bisa: "Laga e awanan ku tin bou di e shelunan bin huntu na n lug i laga tera seku pares"; i asina tabata. GEN 1:10 I e parti seku Di os a yama Tera, i tur e awanan ku a bin huntu El a yama Lamannan. I Dios a mira ku esaki tabata bon. GEN 1:11 E ora ei Dios a bisa: "Laga tera produs vegetashon, mata ku ta duna simia i palu di fruta ku ta duna fruta segun su sorto, ku simia den nan, riba tera"; i asina tabata. GEN 1:12 Anto tera a produs vegetashon, mat a ku ta duna simia segun su sorto, i palu ku ta duna fruta, ku simia den nan, se gun su sorto; i Dios a mira ku esaki tabata bon. GEN 1:13 I tabata atardi i taba ta mainta: e di tres dia. GEN 1:14 E ora ei Dios a bisa: "Laga tin lusnan na e f irmamentu di e shelunan pa separ dia for di nochi, i laga nan sirbi komo sealnan i pa temporadanan di aa, i pa dianan i aanan; GEN 1:15 i laga nan ta lusnan na e fi rmamentu di e shelunan pa duna lus riba tera"; i asina tabata. GEN 1:16 I Dios a traha e dos lusnan grandi, e lus mas grandi pa gobern dia i e lus mas chikitu pa gobern nochi; El a traha e streanan tambe. GEN 1:17 I Dios a pone nan na e firma mentu di e shelunan pa duna lus riba tera, GEN 1:18 i pa gobern dia i nochi, i pa separ lus for di skuridat; i Dios a mira ku esaki tabata bon. GEN 1:19 I tabata atardi i tabata mainta: e di kuater dia. GEN 1:20 E ora ei Dios a bisa: "Laga e awanan abund ku kantidat di ser bibu, i laga parhanan bula riba tera na e firmame ntu habr di e shelunan." GEN 1:21 I Dios a krea e mnsternan grandi di laman i tur ser bibu ku ta move, di kualnan e awanan tabata abund, segun nan sorto, i tur par ha ku hala segun su sorto; i Dios a mira ku esaki tabata bon. GEN 1:22 I Dios a bendishon nan, bisando: "Sea fruktfero i multiplik, i yena e awanan den e lamannan, i laga parhanan multiplik riba tera." GEN 1:23 I tabata atardi i tabata mainta: e di sinku dia. GEN 1:24 E ora ei Dios a bisa: "Laga e tera produs sernan bibu se gun nan sorto: bestia di kria i bestia ku ta lastra i bestia di mondi segun nan sorto"; i asina tabata. GEN 1:25 I Dios a traha e bestianan di mondi segun nan s orto, i e bestianan di kria segun nan sorto, i tur loke ta lastra abou na suela segun nan sorto; i Dios a mira ku esaki tabata bon. GEN 1:26 E ora ei Dios a bis a: "Laga Nos traha hende segun Nos imagen, konforme Nos semehansa; i laga nan go bern riba e pisknan di laman i riba e parhanan di shelu i riba e bestianan di kria i riba henter e tera, i riba tur bestia ku ta lastra riba tera." GEN 1:27 I Dio s a krea hende segun Su mes imagen; segun e imagen di Dios El a krea hende; hmber i muh El a krea nan. GEN 1:28 Anto Dios a bendishon nan, i Dios a bisa nan: "Sea fruktfero i multiplik, i yena e tera i hasi esaki somet na bo; i gobern riba e piskna n di laman i riba e parhanan di shelu, i riba tur ser bibu ku ta move riba tera. " GEN 1:29 Anto Dios a bisa: "Mira, Mi a duna boso tur mata ku ta duna simia rib a superfisio di henter tera i tur palu ku tin fruta ku ta duna simia; esei lo ta kuminda pa boso. GEN 1:30 I pa tur bestia di mondi, tur parha di shelu i tur lo ke ta lastra riba tera, ku tin bida, Mi a duna tur mata brd pa kuminda"; i asina t abata. GEN 1:31 I Dios a mira tur loke El a traha, i ata, tur kos tabata masha b on. I tabata atardi i tabata mainta: e di seis dia.

GEN 2:1 Asina e shelunan i tera a keda kla, i tur nan ehrsitonan. GEN 2:2 I riba e di shete dia Dios a kaba Su trabou ku El a hasi, i riba e di shete dia El a so seg di tur Su trabou ku El a hasi. GEN 2:3 E ora ei Dios a bendishon e di shete di a i a santifik', pasobra riba e dia ei El a soseg di tur Su trabou ku Dios a krea i a traha. GEN 2:4 Esaki ta e historia di e shelunan i tera tempu ku nan a wrdu k re, den e dia ku SEOR Dios a traha tera i shelu. GEN 2:5 Awor no tabatin ningun ma ta di kunuku riba tera ainda, ni no a nase ningun yerba di kunuku ainda, pasobra SEOR Dios no a manda awaseru riba tera, i no tabatin hende pa kultiv tera. GEN 2: 6 Ma un damp tabata subi for di tera i tabata muha henter superfisio di tera. GE N 2:7 E ora ei SEOR Dios a forma hende di e stf di tera i a supla e rosea di bida den su nanishi; i hende a bira un ser bibu. GEN 2:8 I SEOR Dios a planta un hfi pa rti pariba, na Edn; i ayanan El a pone e hmber ku El a forma. GEN 2:9 I for di sue la SEOR Dios a hasi nase tur palu ku ta agradabel pa bista i bon pa kuminda; tamb e e palu di bida meimei di e hfi, i e palu di konosementu di bon i malu. GEN 2:10 Awor un riu tabata sali for di Edn pa muha e hfi, i for di einan el a parti i a b ira kuater riu. GEN 2:11 Nmber di e prom ta Pison; esaki ta kore rnt di henter tera di Havila, kaminda tin oro. GEN 2:12 I e oro di e tera ei ta bon; aya tin bedel io i piedra di neks. GEN 2:13 Nmber di e di dos riu ta Gihon; esaki ta kore rnt di henter tera di Kus. GEN 2:14 Nmber di e di tres riu ta Tigris; esaki ta kore pari ba di Asiria. I e di kuater riu ta Eufrates. GEN 2:15 E ora ei SEOR Dios a kohe e hmber i a pon' den e hfi di Edn pa kultiv' i kuid'. GEN 2:16 I SEOR Dios a orden e , bisando: "Di tur palu di e hfi bo mag kome libremente, GEN 2:17 ma di e palu di konosementu di bon i malu lo bo no kome, pasobra e dia ku bo kome di dj, lo bo m uri sigur." GEN 2:18 E ora ei SEOR Dios a bisa: "No ta bon pa e hmber ta so; lo Mi traha un yudad p' ku ta pas kun." GEN 2:19 I for di tera SEOR Dios a forma tur best ia di sabana i tur parha di shelu, i a hiba nan pa e hmber, pa mira kon e lo a ya ma nan; anto manera e hmber a yama kada ser bibu, asina su nmber tabata. GEN 2:20 I e hmber a duna nmber na tur bestia di kria i parha di shelu, i tur bestia di sab ana, ma pa Adam no a wrdu ha un yudad ku tabata pas kun. GEN 2:21 Asina SEOR Dios a h si e hmber pega un soo profundo, i el a drumi; e ora ei El a tuma un di su repchin an i a sera e karni na e lug ei. GEN 2:22 I SEOR Dios a traha un muh ku e repchi ku El a tuma for di e hmber i a hib' pa e hmber. GEN 2:23 I e hmber a bisa: "Esaki ta awor wesu di mi wesunan, i karni di mi karni; e lo wrdu yam Muh, pasobra el a wrdu t um for di Hmber." GEN 2:24 Pesei un hmber lo bandon su tata i su mama i lo uni ku su esposa. I nan lo bira n karni. GEN 2:25 I e hmber i su esposa tur dos tabata sun i no tabatin brguensa. GEN 3:1 Awor e kolebra tabata mas astuto ku tur otro bestia di sabana ku SEOR Dios a traha. I el a bisa e muh: "Di brdat Dios a bisa: 'Bo no m ag kome di ningun palu di e hfi'?" GEN 3:2 I e muh a bisa e kolebra: "Di fruta di e palunan di e hfi nos por kome, GEN 3:3 ma di fruta di e palu ku ta keda meimei di e hfi, Dios a bisa: 'Boso no mester kome di dj ni mishi kun, pa boso no muri.'" GEN 3:4 I e kolebra a bisa e muh: "Siguramente boso lo no muri! GEN 3:5 Pasobra D ios sa ku e dia ku boso kome di dj, boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu." GEN 3:6 Ora ku e muh a mira ku e palu tabata bon pa kumin da, i ku e tabata un delisia pa bista, i ku e palu tabata deseabel pa hasi hende bira sab, el a kohe di su fruta i a kome; i el a duna su esposo tambe ku tabata huntu kun, i el a kome. GEN 3:7 E ora ei wowo di nan tur dos a habri, i nan tabat a sa ku nan tabata sun; anto nan a kose blachi di figo pega na otro i a traha lan tera pa nan mes. GEN 3:8 I nan tabata tende e zonidu di SEOR Dios, kanando den e hfi den aire fresku di dia, i e hmber i su esposa a skonde pa e presensia di SEOR D ios meimei di e palunan di e hfi. GEN 3:9 E ora ei SEOR Dios a yama e hmber i a bis ': "Unda bo ta?" GEN 3:10 I e hmber a bisa: "Mi a tende e zonidu di Bo den e hfi i mi tabatin miedu, pasobra mi tabata sun; pesei mi a bai skonde."

GEN 3:11 I El a bisa: "Ta ken a bisabo ku bo tabata sun? Bo a kome di e palu ku M i a ordenbo pa no kome di dj?" GEN 3:12 I e hmber a bisa: "E muh ku Bo a duna pa ta huntu ku mi, ta el a dunami for di e palu, i mi a kome." GEN 3:13 E ora ei SEOR D ios a bisa e muh: "Ta kiko e kos aki ta ku bo a hasi?" I e muh a bisa: "E kolebra a gaami i mi a kome." GEN 3:14 I SEOR Dios a bisa e kolebra: "Pasobra bo a hasi e kos aki, "maldishon bo ta mas ku tur bestia di kria, i mas ku tur bestia di saban a; riba bo barika lo bo lastra, i stf lo bo kome tur e dianan di bo bida; GEN 3:1 5 i lo Mi pone enemistat entre abo i e muh, i entre bo simia i su simia; e lo her id bo kabes, i abo lo herid Su hilchi di pia." GEN 3:16 E muh El a bisa: "Lo Mi mul tiplik masha hopi mes bo dol na ora di parto; ku dol lo bo haa yu; tg bo deseo lo ta pa bo esposo, i e lo manda riba bo." GEN 3:17 E ora ei El a bisa Adam: "Pasobra bo a skucha na bos di bo esposa i a kome for di e palu di kual Mi a ordenbo, bisa ndo: 'Lo bo no kome di dj', "Maldishon e tera ta pa bo motibu; ku trabou duru lo b o kome di dj tur e dianan di bo bida. GEN 3:18 Mata di sumpia i bringamosa lo e pr odus pa bo, i lo bo kome yerba di sabana. GEN 3:19 Ku sod di bo frenta lo bo kome pan, te ora bo bolbe na tera, pasobra for di dj bo a wrdu tum; pasobra stf bo ta, i na stf lo bo bolbe." GEN 3:20 I e hmber a duna su esposa e nmber Eva, pasobra ta e tabata mama di tur ser bibu. GEN 3:21 I SEOR Dios a traha bist di kueru pa Adam i su esposa, i a bisti nan. GEN 3:22 E ora ei SEOR Dios a bisa: "Mira, e hmber a bir a manera un di Nos, konosiendo bon i malu. I awor, pa e no saka su man kohe for di e palu di bida tambe, i kome i biba pa semper"-GEN 3:23 pesei SEOR Dios a mand ' bai for di e hfi di Edn, pa kultiv e tera for di kual el a wrdu tum. GEN 3:24 Asina El a saka e hmber af; anto parti pariba di hfi di Edn El a stashon e kerubinnan i un spada tur na flam di kandela ku tabata bira den tur direkshon, pa warda e kamind a ku ta bai na e palu di bida. GEN 4:1 Awor e hmber tabatin relashon ku su esposa Eva, i Eva a sali na estado i a duna lus na Kain, i el a bisa: "Mi a haa un yu hm ber ku yudansa di SEOR." GEN 4:2 Siguientemente el a duna lus na Abel, ruman hmber di Kain. I Abel tabata un wardad di bestia, ma Kain tabata un kunukero. GEN 4:3 I a sosod ku den kurso di tempu Kain a hiba un ofrenda di fruta di e tera pa SEOR. GEN 4:4 Anto Abel, di su parti, tambe a hiba for di e promnan ku a nase di su kr ia di bestia chikitu i di nan vt. I SEOR a apresi Abel i su ofrenda, GEN 4:5 ma Kai n i su ofrenda E no a apresi. Pesei Kain a rabia masha pis i su kara a sera. GEN 4 :6 E ora ei SEOR a bisa Kain: "Pakiko bo ta rabi? I pakiko bo kara ta ser asina? GE N 4:7 Si bo hasi bon, lo bo no wrdu asept? I si bo no hasi bon, pik ta lur na porta . I su deseo ta pa bo, ma abo mester domin'." GEN 4:8 Anto Kain a papia ku su rum an Abel. I a sosod ku ora nan tabata den kunuku, Kain a lanta kontra su ruman Abe l i a mat'. GEN 4:9 E ora ei SEOR a bisa Kain: "Unda bo ruman Abel ta?" I el a bis a: "Mi no sa. Ta wardad di mi ruman mi ta anto?" GEN 4:10 I El a bisa: "Ta kiko b o a hasi? Bos di bo ruman su sanger ta sklama na Mi for di suela. GEN 4:11 I awo r bo ta maldishon for di e tera ku a habri su boka pa risib bo ruman su sanger for di bo man. GEN 4:12 Ora bo kultiv e tera, e lo no dunabo su forsa mas. Lo bo ta un fugitivo i un bagamundo riba tera." GEN 4:13 I Kain a bisa SEOR: "Mi kastigu t a muchu grandi pa mi soport! GEN 4:14 Mira, awe Bo a kore ku mi for di superfisio di tera; i lo mi ta skond pa Bo kara; i lo mi ta un fugitivo i un bagamundo riba tera, i lo sosod ku ken ku haami, lo matami." GEN 4:15 I SEOR a bis': "Pesei, ken k u mata Kain, vengansa lo wrdu tum riba dj shete bes." I SEOR a pone un marka riba Ka in, pa ningun hende ku ha' no mat'. GEN 4:16 E ora ei Kain a sali for di e presensi a di SEOR i a bai biba na tera di Nod, pariba di Edn. GEN 4:17 I Kain tabatin rela shon ku su esposa, i su esposa a sali na estado i a duna lus na Enok. I Kain a t raha un stat i a yama e stat Enok, na nmber di su yu. GEN 4:18 Anto pa Enok a nas e Irad; i Irad a engendr Mehuyael. Mehuyael a engendr Metusael, i Metusael a engen dr Lamek. GEN 4:19 I Lamek a tuma dos esposa pa su mes: nmber di esun tabata Ada, i nmber di e otro Zila. GEN 4:20 I Ada a duna lus na Jabal. E tabata tata di esna n ku ta biba den tnt i ku tin bestia di kria.

GEN 4:21 I nmber di su ruman hmber tabata Jubal. E tabata tata di tur esnan ku ta toka arpa i flit. GEN 4:22 Zila tambe a duna lus, esta, na Tubal-kain, trahad di t ur hrmnt di brns i heru. I e ruman muh di Tubal-kain tabata Naama. GEN 4:23 Anto Lam ek a bisa su esposanan: "Ada i Zila, tende na mi bos, boso, esposanan di Lamek, pone atenshon na loke mi ta bisa; pasobra mi a mata un hmber, pasobra el a heridmi , i un mucha hmber, pasobra el a dal mi; GEN 4:24 si Kain a wrdu veng shete bes, an to Lamek setenta bes shete." GEN 4:25 I Adam tabatin relashon ku su esposa atrob e, i su esposa a duna lus na un yu hmber i a dun' e nmber St, pasobra el a bisa: "Di os a dunami un otro yu na lug di Abel, pasobra Kain a mat'." GEN 4:26 I pa St tambe a nase un yu hmber, i el a dun' e nmber Enos. E ora ei hende a kumins invok e nmber i SEOR. GEN 5:1 Esaki ta e buki di e generashonnan di Adam. E dia ku Dios a krea hende, El a trah' segun semehansa di Dios. GEN 5:2 El a krea nan hmber i muh, i El a bendishon nan i a yama nan Hende dia ku nan a wrdu kre. GEN 5:3 Tempu ku Adam tab atin 130 aa, el a engendr un yu hmber segun su mes semehansa, konforme su imagen, i a dun' e nmber St. GEN 5:4 Anto e dianan di Adam, despues ku el a engendr St, tabata 800 aa, i el a engendr mas yu hmber i yu muh. GEN 5:5 Asina tur e dianan ku Adam a biba tabata 930 aa, i el a muri. GEN 5:6 I tempu ku St tabatin 105 aa, el a engendr Enos. GEN 5:7 Anto St a biba 807 aa despues ku el a engendr Enos, i e tabatin mas y u hmber i yu muh. GEN 5:8 Asina tur e dianan di St tabata 912 aa, i el a muri. GEN 5 :9 I tempu ku Enos tabatin 90 aa, el a engendr Kainn. GEN 5:10 Anto Enos a biba 815 aa despues ku el a engendr Kainn, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:11 Asina tur e dianan di Enos tabata 905 aa, i el a muri. GEN 5:12 I tempu ku Kainn tabatin 70 aa, el a engendr Mahalaleel. GEN 5:13 Anto Kainn a biba 840 aa despues ku el a e ngendr Mahalaleel, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:14 Asina tur e dianan d i Kainn tabata 910 aa, i el a muri. GEN 5:15 I tempu ku Mahalaleel tabatin 65 aa, e l a engendr Jared. GEN 5:16 Anto Mahalaleel a biba 830 aa despues ku el a engendr J ared, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:17 Asina tur e dianan di Mahalaleel tabata 895 aa, i el a muri. GEN 5:18 I tempu ku Jared tabatin 162 aa, el a engend r Enok. GEN 5:19 Anto Jared a biba 800 aa despues ku el a engendr Enok, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:20 Asina tur e dianan di Jared tabata 962 aa, i el a muri. GEN 5:21 I tempu ku Enok tabatin 65 aa, el a engendr Matusalen. GEN 5:22 Ant o Enok a kana 300 aa ku Dios despues ku el a engendr Matusalen, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:23 Asina tur e dianan di Enok tabata 365 aa. GEN 5:24 I Enok a kana ku Dios, i e no tabat'ei mas, pasobra Dios a tum'. GEN 5:25 I tempu ku Ma tusalen tabatin 187 aa, el a engendr Lamek. GEN 5:26 Anto Matusalen a biba 782 aa d espues ku el a engendr Lamek, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:27 Asina tur e dianan di Matusalen tabata 969 aa, i el a muri. GEN 5:28 I tempu ku Lamek taba tin 182 aa, el a engendr un yu hmber. GEN 5:29 Anto el a dun' e nmber Noe, bisando: " Esun aki lo konsol nos den nos labor i den e trabou duru di nos mannan, pa motibu di e tera ku SEOR a maldishon." GEN 5:30 Anto Lamek a biba 595 aa despues ku el a engendr Noe, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 5:31 Asina tur e dianan di Lame k tabata 777 aa, i el a muri. GEN 5:32 I Noe tabatin 500 aa, i Noe a engendr Sm, Kam i Jafet. GEN 6:1 Awor a sosod ku ora hende a kumins multiplik riba superfisio di t era i a haa yu muhnan, GEN 6:2 e yu hmbernan di Dios a mira ku e yu muhnan di hende tabata bunita; i nan a tuma esposanan pa nan mes, esun ku nan tabata kier a skoh e. GEN 6:3 E ora ei SEOR a bisa: "Mi Spiritu lo no lucha ku hende pa semper, paso bra di brdat ta karni e ta; sinembargo, su dianan lo ta shent'i binti aa." GEN 6:4 Tabatin gigante riba tera den e dianan ei, i tambe despues, tempu ku e yu hmbern an di Dios a uni ku e yu muhnan di hende, i esakinan a haa yu pa nan. Eseinan taba ta hmbernan poderoso i balente di tempunan aya,

hmbernan di fama. GEN 6:5 E ora ei SEOR a mira ku maldat di hende tabata grandi ri ba tera, i ku tur intenshon di e pensamentunan di su kurason tabata kontinuament e maldat so. GEN 6:6 I a duel SEOR ku El a traha hende riba tera i E tabata trist u den Su kurason. GEN 6:7 I SEOR a bisa: "Lo Mi destru hende ku Mi a krea for di r iba superfisio di tera, tantu hende komo bestia i tur loke ta lastra i parhanan di shelu, pasobra ta duel Mi ku Mi a traha nan." GEN 6:8 Ma Noe a haa grasia den bista di SEOR. GEN 6:9 Esakinan ta e generashonnan di Noe. Noe tabata un hmber hus tu, perfekto den su generashonnan: Noe tabata kana ku Dios. GEN 6:10 I Noe a eng endr tres yu hmber: Sm, Kam i Jafet. GEN 6:11 Awor tera tabata korump den bista di D ios i tera tabata yen di violensia. GEN 6:12 Anto Dios a tira un bista riba tera , i mira, e tabata korupto, pasobra tur karni a korump nan kaminda riba tera. GEN 6:13 E ora ei Dios a bisa Noe: "E fin di tur karni a bin Mi dilanti, pasobra te ra ta yen di violensia pa nan motibu; i mira, Mi ta bai destru nan huntu ku tera. GEN 6:14 Traha pa bo mes un arka di palu di gofer; traha kamber den e arka i kl afati' di paden i paf ku breu. GEN 6:15 I asin'aki bo mester trah': e largura di e arka mester ta 300 kodo, su hanchura 50 kodo i su haltura 30 kodo. GEN 6:16 Trah a un bentana na e arka i akab esei te na un kodo for di ariba; i pone e porta di e arka na su banda; trah' ku un piso abou, i un di dos i un di tres piso. GEN 6:1 7 I mira, Ami, s, Ami ta bai trese un diluvio di awa riba tera, pa destru tur karn i, ku tin e rosea di bida, for di bou di shelu; tur loke tin riba tera lo peres. GEN 6:18 Ma lo Mi stables Mi aliansa ku bo; i lo bo bai den e arka--abo ku bo yu hmbernan i bo esposa, i esposanan di bo yu hmbernan huntu ku bo. GEN 6:19 I di tur loke ta bibu di tur karni bo mester hiba dos di kada sorto den e arka, pa tene nan na bida huntu ku bo; nan mester ta machu i muh. GEN 6:20 Di e parhanan segun nan sorto, di e animalnan segun nan sorto i di tur loke ta lastra abou na suela segun nan sorto, dos di kada sorto lo bin serka bo pa asina tene nan na bida. GE N 6:21 I abo, hiba ku bo algu di tur sorto di kuminda ku ta di kome, i warda esa ki pa bo mes; i esei lo sirbi komo alimento pa bo i pa nan." GEN 6:22 Asina Noe a hasi; konforme tur loke Dios a orden', el a hasi. GEN 7:1 Despues SEOR a bisa No e: "Bai den e arka, abo i tur hende di bo kas, pasobra ta abo so Mi a mira ku ta hustu Mi dilanti den e tempu aki. GEN 7:2 Di tur bestia limpi bo mester hiba sh ete par, machu i muh; i di e bestianan ku no ta limpi, dos, un machu i un muh; GEN 7:3 di e parhanan di shelu tambe shete par, machu i muh, pa tene nan sorto na bi da riba superfisio di henter tera. GEN 7:4 Pasobra aki shete dia mas lo Mi manda awaseru riba tera pa kuarenta dia i kuarenta nochi; i lo Mi destru for di superf isio di tera tur ser bibu ku Mi a traha." GEN 7:5 I Noe a hasi konforme tur loke SEOR a orden'. GEN 7:6 Awor Noe tabatin 600 aa tempu ku e diluvio di awa a bin rib a tera. GEN 7:7 E ora ei Noe, ku su yu hmbernan, su esposa i esposanan di su yu hm bernan, a bai den e arka pa motibu di e awa di e diluvio. GEN 7:8 Di bestia limp i i bestia ku no ta limpi i di parha i tur loke ta lastra abou na suela, GEN 7:9 a bai dos-dos serka Noe den e arka, machu i muh, manera Dios a orden Noe. GEN 7:1 0 I a sosod ku despues di e shete dianan e awa di e diluvio a subi tera. GEN 7:11 Den e di seis shen aa di bida di Noe, den e di dos luna, riba e di dieshete dia di e luna, riba e dia ei tur e fuentenan di e gran abismo a rement, i e bentanana n di shelu a wrdu habr. GEN 7:12 I awaseru a kai riba tera kuarenta dia i kuarenta nochi. GEN 7:13 Riba e mesun dia ei Noe i Sm, Kam i Jafet, e yu hmbernan di Noe, i esposa di Noe i e tres esposanan di su yu hmbernan huntu ku nan, a bai den e ar ka-GEN 7:14 eseinan i tur bestia di mondi segun nan sorto, i tur bestia di kria segun nan sorto, i tur loke ta lastra riba tera segun su sorto, i tur parha segu n su sorto, tur sorto di parha. GEN 7:15 Asina nan a bai den e arka serka Noe, d os-dos di tur karni den kual tabatin e rosea di bida. GEN 7:16 I esnan ku a dren ta, machu i muh di tur karni, a drenta manera Dios a orden'; i SEOR a sera e porta su

tras. GEN 7:17 I e diluvio tabata kuarenta dia largu riba tera; i awa a subi i a lanta e arka, asina ku el a keda mas haltu ku e tera. GEN 7:18 I e awa tabata o ument i tabata subi hopi riba tera; anto e arka tabata drif riba superfisio di e awa. GEN 7:19 I e awa tabata oument mas i mas riba tera, asina ku tur e serunan h altu tur kaminda bou di e shelunan a keda tap. GEN 7:20 E awa a oument subi diesin ku kodo mas haltu i e serunan a keda tap. GEN 7:21 I tur karni ku tabata move rib a tera a muri: parha, bestia di kria, bestia di mondi i tur bestia ku ta kriul d en otro riba tera, i tur hende; GEN 7:22 tur loke tabata riba tera seku, tur ku tabatin rosea di e spiritu di bida den nan nanishi a muri. GEN 7:23 Asina El a d estru tur loke tabata eksist i ku tabata riba superfisio di tera, tantu hende komo bestia i loke ta lastra abou, i parha di shelu, i nan a wrdu destru for di riba t era; i Noe so a keda, ku esnan ku tabata huntu kun den e arka. GEN 7:24 I shent'i sinkuenta dia largu e awa a prevales riba tera. GEN 8:1 Ma Dios a krda riba Noe i tur e bestianan di mondi i tur e bestianan di kria ku tabata huntu kun den e ark a; i Dios a hasi un bientu supla riba tera, i e awa a baha. GEN 8:2 E fuentenan di abismo i e bentananan di shelu tambe a wrdu ser, i awaseru for di shelu a stp; G EN 8:3 i poko-poko e awa a kumins baha for di tera, i despues di shent'i sinkuent a dia e awa a sak. GEN 8:4 I den e di shete luna, riba e di dieshete dia di e lu na, e arka a keda want riba e serunan di Ararat. GEN 8:5 I e awa tabata sak pokopoko te na e di dies luna; den e di dies luna, riba e prom dia di e luna, e kabes nan di e serunan a bira visibel. GEN 8:6 Asina a sosod ku na fin di kuarenta dia Noe a habri bentana di e arka ku el a traha; GEN 8:7 i el a laga un raf bai, i e saki a bula bai-bin te ora ku e awa a seka riba tera. GEN 8:8 E ora ei el a laga un palomba bai pa mira si e awa a mengua for di riba superfisio di tera; GEN 8: 9 ma e palomba no a haa lug pa su plant'i pia soseg ariba, pesei el a bolbe serka N oe den e arka, pasobra e awa tabata riba superfisio di henter e tera. E ora ei N oe a saka su man i a koh', i a hink' den e arka serka dj. GEN 8:10 I el a bolbe war da shete dia mas i atrobe el a laga e palomba bai for di e arka. GEN 8:11 Anto d en ora di atardi e palomba a bin serka dj, i mira, den su pik tabatin un blachi d i oleifi kit fresku asina. Asina Noe a haa sa ku e awa a mengua for di riba tera. GEN 8:12 I el a bolbe warda shete dia mas i a laga e palomba bai, ma e no a bolb e mas serka dj. GEN 8:13 Awor a sosod ku den e di seis shent'i un aa, den e prom lun a, riba e prom dia di e luna, e awa a seka for di riba tera. E ora ei Noe a kita tapa di e arka i a wak, i mira, e superfisio di suela a seka. GEN 8:14 I den e d i dos luna, riba e di bint'i shete dia di e luna, tera tabata seku. GEN 8:15 E o ra ei Dios a papia ku Noe, bisando: GEN 8:16 "Sali for di e arka, abo i bo espos a i bo yu hmbernan i esposanan di bo yu hmbernan huntu ku bo. GEN 8:17 Sali ku tur loke ta bibu di tur karni ku ta huntu ku bo: parha i animal i tur loke ta lastr a riba tera, pa nan por rende abundantemente riba tera, i ta fruktfero i multipli k riba tera." GEN 8:18 Asina Noe a sali, i su yu hmbernan i su esposa i esposanan di su yu hmbernan huntu kun. GEN 8:19 Tur bestia i tur bestia ku ta lastra, i tur parha, tur loke ta move riba tera, segun nan sorto, a sali for di e arka. GEN 8: 20 E ora ei Noe a traha un altar pa SEOR i a kohe for di tur bestia limpi i for d i tur parha limpi i a ofres ofrendanan kim riba e altar. GEN 8:21 I SEOR a sinti e hol dushi, i SEOR a bisa den Su kurason: "Nunka mas lo Mi no maldishon suela pa mot ibu di hende, pasobra e intenshon di kurason di hende ta malu for di su hubentut ; nunka mas lo Mi destru tur loke ta bibu, manera Mi a hasi. GEN 8:22 "Mientras k u tera ta permanes, tempu di sembra i tempu di kosech, i frialdat i kalor, i zomer i wenter, i dia i anochi lo no kaba." GEN 9:1 Dios a bendishon Noe i su yu hmbern an i a bisa nan: "Sea fruktfero i multiplik, i yena tera. GEN 9:2 I e temor pa bos o i e teror pa boso lo ta riba tur bestia di tera i riba tur parha di shelu, hun tu ku tur loke ta lastra abou na suela i tur pisk di laman. Den boso man nan ta e ntreg. GEN 9:3 Tur loke ta move, ku ta biba, lo ta kuminda pa boso; Mi ta duna bo so tur, meskos ku Mi a duna e yerba brd. GEN 9:4 "Solamente, boso no mag kome karn i ku su bida, esta, su sanger. GEN 9:5 I siguramente lo Mi eksig boso sanger-di-b ida; for di tur bestia lo Mi eksig esaki. I for di tur hende, for di ruman di tur hende lo Mi eksig e bida di hende.

GEN 9:6 "Ken ku drama sanger di hende, pa medio di hende su sanger lo wrdu dram, p asobra segun e imagen di Dios el a traha hende. GEN 9:7 Ma boso, sea fruktfero i multiplik; pobla e tera abundantemente i multiplik riba dj." GEN 9:8 E ora ei Dios a papia ku Noe i ku su yu hmbernan huntu kun, bisando: GEN 9:9 "Awor mira, Ami mes ta stables Mi aliansa ku boso i ku boso desendientenan despues di boso, GEN 9:10 i ku tur ser bibu ku ta huntu ku boso: e parhanan, e bestianan di kria i tur be stia di tera ku ta huntu ku boso; di tur loke ta sali for di e arka, tur bestia di tera. GEN 9:11 I Mi ta stables Mi aliansa ku boso; i nunka mas e awanan di dil uvio lo no kaba ku tur karni, ni lo no tin diluvio mas pa destru tera." GEN 9:12 I Dios a bisa: "Esaki ta e seal di e aliansa ku Mi ta sera entre Ami i boso i tur ser bibu ku ta huntu ku boso, pa tur generashon ku ta sigui: GEN 9:13 Mi ta pon e Mi rembog den e nubianan i esaki lo ta seal di un aliansa entre Ami i tera. GEN 9:14 I lo sosod ku ora Mi laga un nubia pasa ofer di tera, e rembog lo por wrdu m ir den e nubia, GEN 9:15 i lo Mi krda riba Mi aliansa ku tin entre Ami i boso i tu r ser bibu di tur karni; i nunka mas e awa lo no bira un diluvio pa destru tur ka rni. GEN 9:16 Ora ku e rembog ta den e nubia, lo Mi mira esaki, pa rekrd e aliansa etrno entre Dios i tur ser bibu di tur karni ku tin riba tera." GEN 9:17 I Dios a bisa Noe: "Esaki ta e seal di e aliansa ku Mi a stables entre Ami i tur karni ku tin riba tera." GEN 9:18 Awor e yu hmbernan di Noe ku a sali for di e arka tabat a Sm, Kam i Jafet; i Kam tabata tata di Kanaan. GEN 9:19 E tresnan aki tabata e y u hmbernan di Noe, i for di esakinan henter tera a keda pobl. GEN 9:20 Anto Noe a bira kunukero i a planta un kunuku di wendrif. GEN 9:21 I el a bebe di e bia i a b ira burachi, i a kita sun den su tnt. GEN 9:22 I Kam, tata di Kanaan, a mira sun di su tata, i a konta esaki na su dos ruman hmbernan paf. GEN 9:23 Ma Sm i Jafet a ko he un paa i a pone esaki riba nan tur dos su skouder i a kana ku lomba i a tapa s un di nan tata; i nan a bira nan kara, asina ku nan no tabata mira sun di nan tata . GEN 9:24 Ora Noe a spirta di su buracheria, el a haa sa kiko su yu hmber di mas c hikitu a hasi kun. GEN 9:25 I el a bisa: "Maldishon sea Kanaan; un sirbid di sirbidn an lo e ta pa su rumannan." GEN 9:26 El a bisa tambe: "Bendishon sea SEOR, e Dios di Sm; i laga Kanaan ta su sirbid. GEN 9:27 Ku Dios engrandes Jafet, i lagu' biba de n e tntnan di Sm; i laga Kanaan ta su sirbid." GEN 9:28 Anto Noe a biba 350 aa despu es di e diluvio. GEN 9:29 Asina tur e dianan di Noe tabata 950 aa, i el a muri. G EN 10:1 Awor esakinan ta e generashonnan di Sm, Kam i Jafet, e yu hmbernan di Noe; i nan a haa yu hmbernan despues di e diluvio. GEN 10:2 E yu hmbernan di Jafet taba ta Gomer, Magg, Madai, Javan, Tubal, Mesek i Tiras. GEN 10:3 I e yu hmbernan di Go mer tabata Askenaz, Rifat i Togarma. GEN 10:4 I e yu hmbernan di Javan tabata Eli sa, Tarsis, Kitim i Dodanim. GEN 10:5 For di esakinan e teranan di kosta di e na shonnan a wrdu part den nan paisnan, kada un segun su idioma, segun nan famianan, den nan nashonnan. GEN 10:6 I e yu hmbernan di Kam tabata Kus, Mizraim, Put i Kan aan. GEN 10:7 I e yu hmbernan di Kus tabata Seba, Havila, Sabta, Raama i Sabteka; i e yu hmbernan di Raama tabata Seba i Dedan. GEN 10:8 Anto Kus a engendr Nimrd; e l a bira un hmber poderoso riba tera. GEN 10:9 E tabata un yagd poderoso dilanti d i SEOR; pesei ta wrdu bis: "Un yagd poderoso dilanti di SEOR manera Nimrd." GEN 10:10 I e kuminsamentu di su reino tabata Babel, Erek, Akad i Kalne, na tera di Sinar. GEN 10:11 For di e tera ei el a bai Asiria i a konstru Nnive, Rehobot, Kala, GEN 10:12 i Resen entre Nnive i Kala; esei ta e stat grandi. GEN 10:13 I Mizraim a en gendr Ludim, Anamim, Lehabim, Naftuhim, GEN 10:14 Patrusim, Kasluhim (for di kend e e filisteonan a sali) i Kaftorim. GEN 10:15 I Kanaan a engendr Sidon, su primogn ito, i Ht, GEN 10:16 i e jebuseo, e amoreo, e gergeseo, GEN 10:17 e heveo, e arak eo, e sineo, GEN 10:18 e arvadeo, e zemareo i e hamateo; i despues e famianan di e kananeo a plama bai.

GEN 10:19 I e teritorio di e kananeonan tabata for di Sidon, ora bo ta bai den d irekshon di Gerar, te na Gaza; ora bo ta bai den direkshon di Sodoma, Gomora, Ad ma i Zeboim, te na Lasa. GEN 10:20 Esakinan ta e yu hmbernan di Kam, segun nan fa mianan, segun nan idiomanan, den nan paisnan, den nan nashonnan. GEN 10:21 I tam be Sm, tata di tur e yunan di Heber, i ruman hmber may di Jafet, a haa yu. GEN 10:22 E yu hmbernan di Sm tabata Elam, Asur, Arfaksad, Lud i Aram, GEN 10:23 i e yu hmbe rnan di Aram tabata Uz, Hul, Geter i Mas. GEN 10:24 I Arfaksad a engendr Sala, i Sala a engendr Heber. GEN 10:25 I Heber a haa dos yu hmber; nmber di esun tabata Pel eg, pasobra den su dianan e tera a keda divid; nmber di su ruman hmber tabata Jokta n. GEN 10:26 I Joktan a engendr Almodad, Selef, Hazar-mavet, Jera, GEN 10:27 Hado ram, Uzal, Dikla, GEN 10:28 Obal, Abimael, Seba, GEN 10:29 Ofir, Havila i Jobab; tur esakinan tabata yu hmbernan di Joktan. GEN 10:30 Awor nan lug di biba tabata for di Mesa ora bo ta bai den direkshon di Sefar, e serunan di oriente. GEN 10:3 1 Esakinan ta e yu hmbernan di Sm, segun nan famianan, segun nan idiomanan, den na n paisnan, den nan nashonnan. GEN 10:32 Esakinan ta e famianan di e yu hmbernan d i Noe, segun nan desendensia, den nan nashonnan; i for di esakinan e nashonnan a wrdu part riba tera despues di diluvio. GEN 11:1 Awor henter tera tabatin e mesun idioma i e mesun palabranan. GEN 11:2 I a sosod ku ora nan tabata biaha bai pari ba, nan a haa un sabana na tera di Sinar i a keda biba ayanan. GEN 11:3 I un a bi sa otro: "Ban, laga nos traha klenku hinka nan den frnu pa nan seka bon." I nan t abata uza klenku na lug di piedra, i nan tabata uza breu na lug di klei. GEN 11:4 I nan a bisa: "Ban, laga nos traha un stat pa nos mes i un toren ku su tp ta yega te den shelu, i laga nos traha un nmber pa nos mes, pa nos no wrdu plam riba super fisio di henter tera." GEN 11:5 Anto SEOR a baha pa mira e stat i e toren ku e yu nan di hende a traha. GEN 11:6 I SEOR a bisa: "Mira, nan ta n pueblo, i nan tur ti n e mesun idioma. I esaki nan a kumins hasi i awor nada ku nan propon pa hasi lo n o ta imposibel pa nan. GEN 11:7 Ban, laga Nos baha bai ayanan i konfund nan idiom a pa nan no komprend otro su idioma." GEN 11:8 Asina SEOR a plama nan for di einan riba superfisio di henter tera; i nan a stp di traha e stat. GEN 11:9 Pesei su nm ber tabata Babel, pasobra einan SEOR a konfund e idioma di henter tera; i for di e inan SEOR a plama nan riba superfisio di henter tera. GEN 11:10 Esakinan ta e gen erashonnan di Sm. Sm tabatin 100 aa i el a engendr Arfaksad dos aa despues di diluvio ; GEN 11:11 i Sm a biba 500 aa despues ku el a engendr Arfaksad, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:12 I tempu ku Arfaksad tabatin 35 aa, el a engendr Sala; GEN 11:13 i Arfaksad a biba 403 aa despues ku el a engendr Sala, i e tabatin mas yu hm ber i yu muh. GEN 11:14 I tempu ku Sala tabatin 30 aa, el a engendr Heber; GEN 11:1 5 i Sala a biba 403 aa despues ku el a engendr Heber, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:16 I tempu ku Heber tabatin 34 aa, el a engendr Peleg; GEN 11:17 i Heb er a biba 430 aa despues ku el a engendr Peleg, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. G EN 11:18 I tempu ku Peleg tabatin 30 aa, el a engendr Reu; GEN 11:19 i Peleg a bib a 209 aa despues ku el a engendr Reu, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:20 I tempu ku Reu tabatin 32 aa, el a engendr Serug; GEN 11:21 i Reu a biba 207 aa desp ues ku el a engendr Serug, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:22 I tempu ku Serug tabatin 30 aa, el a engendr Nakor; GEN 11:23 i Serug a biba 200 aa despues ku el a engendr Nakor, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:24 I tempu ku Nakor tabatin 29 aa, el a engendr Tar; GEN 11:25 i Nakor a biba 119 aa despues ku el a eng endr Tar, i e tabatin mas yu hmber i yu muh. GEN 11:26 I tempu ku Tar tabatin 70 aa, l a engendr Abram, Nakor i Haran. GEN 11:27 Awor esakinan ta e generashonnan di T ar. Tar a engendr Abram, Nakor i Haran; i Haran a engendr Lt. GEN 11:28 Anto Haran a muri durante di bida di su tata Tar na e tera di su nasementu, na Ur di e kaldeon an. GEN 11:29 I Abram i Nakor a tuma esposanan pa nan mes. Nmber di esposa di Abr am tabata Sarai; i nmber di

esposa di Nakor tabata Milka, yu muh di Haran, tata di Milka i Iska. GEN 11:30 I Sarai tabata steril; e no tabatin yu. GEN 11:31 I Tar a tuma su yu hmber Abram i s u nietu Lt, yu hmber di Haran, i su suegra Sarai, esposa di su yu Abram, i nan a s ali bai huntu for di Ur di e kaldeonan pa bai na tera di Kanaan; i nan a yega Ha ran i a keda biba ayanan. GEN 11:32 I e dianan di Tar tabata 205 aa, i Tar a muri n a Haran. GEN 12:1 Awor SEOR a bisa Abram: "Sali for di bo tera, i for di bo famia nan i for di kas di bo tata, bai na e tera ku lo Mi mustrabo; GEN 12:2 i lo Mi h asibo un nashon grandi, i lo Mi bendishonbo, i hasi bo nmber grandi; i lo bo ta un bendishon. GEN 12:3 I lo Mi bendishon esnan ku bendishonbo, i esun ku maldishonbo lo Mi maldishon. I den bo tur e famianan di mundu lo ta bendishon." GEN 12:4 Asina Abram a sali bai manera SEOR a papia kun, i Lt a bai kun. Awor Abram tabatin setent 'i sinku aa dia ku el a sali for di Haran. GEN 12:5 I Abram a tuma su esposa Sara i i su subrino Lt, i tur nan propiedatnan ku nan a akumul, i e hendenan ku nan a h aa na Haran; i nan a sali pa bai tera di Kanaan; asina nan a yega na tera di Kana an. GEN 12:6 Anto Abram a pasa dor di e tera te na e lug di Sikem, te na e palu d i eik di More. Awor den e tempu ei e kananeonan tabata den e tera. GEN 12:7 I SEO R a pares na Abram i a bisa: "Bo desendientenan lo Mi duna e tera aki." I ayanan el a traha un altar pa SEOR, Kende a pares na dj. GEN 12:8 I for di einan el a sigu i bai na e seru pariba di Bt-l i a lanta su tnt, ku Bt-l parti pabou i Ai parti parib a; i ayanan el a traha un altar pa SEOR i a invok e nmber di SEOR. GEN 12:9 I Abram a sigui biaha bai den direkshon di Negv. GEN 12:10 Awor tabatin hamber den e tera ; pesei Abram a baha bai Egipto pa keda biba ayanan pa un tempu, pasobra e hambe r tabata masha pis den e tera. GEN 12:11 I a sosod ku ora e tabata serka di yega E gipto, el a bisa su esposa Sarai: "Mira, mi sa ku bo ta un muh bunita; GEN 12:12 i lo sosod ku ora e egipsionan mirabo, nan lo bisa: 'Esaki ta su esposa'; i nan l o matami, ma abo nan lo laga keda na bida. GEN 12:13 Pa fabor, bisa ku bo ta mi ruman pa bai mi bon pa bo motibu, i pa mi por keda na bida pa bo motibu." GEN 12 :14 I a sosod ku ora Abram a yega Egipto, e egipsionan a mira ku e muh tabata mash a bunita. GEN 12:15 I e ofisialnan di Farao a mir' i nan a gab' dilanti di Farao; i e muh a wrdu hib den kas di Farao. GEN 12:16 Pesei Farao a trata Abram bon pa su motibu, i a dun' karn, buey i buriku, sirbid hmber i muh, buriku yewa i kamel. GEN 12 :17 Ma SEOR a dal Farao i su kas ku plaganan pis pa motibu di Sarai, esposa di Abr am. GEN 12:18 E ora ei Farao a yama Abram i a bisa: "Ta kiko e kos ku bo a hasi ku mi aki? Pakiko bo no a bisami ku e tabata bo esposa? GEN 12:19 Pakiko bo a bi sa: 'E ta mi ruman,' asina ku mi a tum' komo mi esposa? Asina anto, ata bo esposa aki, tum' bai kun." GEN 12:20 I Farao a orden su hendenan enkuanto Abram; i nan a mand' bai, huntu ku su esposa i tur loke tabata pertenes na dj. GEN 13:1 Asina Abra m a sali for di Egipto bai Negv, ku su esposa i tur loke tabata pertenes na dj, i Lt huntu kun. GEN 13:2 Awor Abram tabata masha riku na bestia di kria, na plata i n a oro. GEN 13:3 I el a sigui su biahenan for di Negv te na Bt-l, na e lug kaminda su tnt tabata na prinsipio, entre Bt-l i Ai, GEN 13:4 na e lug di e altar ku el a trah a ayanan anteriormente; i ayanan Abram a invok e nmber di SEOR. GEN 13:5 Awor Lt, ke nde a bai ku Abram, tambe tabatin karn, baka i tnt. GEN 13:6 I e tera no tabata su fisiente pa nan keda biba huntu, pasobra nan propiedatnan tabata asina tantu ku nan no por a keda huntu. GEN 13:7 I tabatin pleitu entre e wardadnan di Abram su bestianan i e wardadnan di Lt su bestianan. Awor den e tempu ei e kananeonan i e f erezeonan tabata biba den e tera. GEN 13:8 E ora ei Abram a bisa Lt: "Pa fabor, n o laga tin pleitu entre abo i ami, ni entre mi wardadnan i bo wardadnan, pasobra t a ruman nos ta. GEN 13:9 Henter e tera no ta bo dilanti? Pa fabor, separ bo mes f or di mi: si ta pa man robes, ami lo bai pa man drechi;

f si ta pa man drechi, ami lo bai pa man robes." GEN 13:10 I Lt a hisa kara i a mi ra henter e vaye di Jordan, ku esaki tabatin hopi awa tur kaminda (prom ku SEOR a destru Sodoma i Gomora) manera e hfi di SEOR, manera e tera di Egipto den direkshon di Zoar. GEN 13:11 Pesei Lt a skohe pa su mes henter e vaye di Jordan; i Lt a bia ha bai pariba. Asina nan a separ for di otro. GEN 13:12 Abram a keda biba na tera di Kanaan, mientras ku Lt a keda biba den e statnan di e vaye, i a bai pone su tn tnan te na Sodoma. GEN 13:13 Awor e hmbernan di Sodoma tabata masha malbado mes i pekadnan kontra SEOR. GEN 13:14 Anto SEOR a bisa Abram, despues ku Lt a separ for di dj: "Awor hisa bo kara i, for di e lug kaminda bo ta, mira panrt, pasit, pariba i p abou; GEN 13:15 pasobra henter e tera ku bo ta mira lo Mi duna abo i bo desendie ntenan pa semper. GEN 13:16 I lo Mi hasi bo desendientenan manera e stf di tera, asina ku si un hende por konta e stf di tera, anto bo desendientenan tambe por wrd u kont. GEN 13:17 Lanta, pasa dor di e tera den su largura i hanchura, pasobra lo Mi dunabo e tera." GEN 13:18 E ora ei Abram a lanta su tnt i a bai biba banda di e palunan di eik di Mamre, kualnan ta keda na Hebrn, i ayanan el a traha un alta r pa SEOR. GEN 14:1 Anto a sosod den e dianan di Amrafel, rei di Sinar, Ariok, rei di Elasar, Kedorlaomer, rei di Elam i Tidal, rei di Gom, GEN 14:2 ku nan a hasi guera kontra Bera, rei di Sodoma, i kontra Birsa, rei di Gomora, kontra Sinab, r ei di Adma, kontra Semeber, rei di Zeboim, i kontra rei di Bela (esta, Zoar). GE N 14:3 Tur esakinan a uni ku otro komo aliado den e vaye di Sidim (esta, Laman S alu). GEN 14:4 Diesdos aa nan a sirbi Kedorlaomer, ma e di diestres aa nan a rebel di. GEN 14:5 I den e di dieskuater aa Kedorlaomer i e reinan ku tabata huntu kun a bin derot e refaitanan na Astorot-karnaim, e zuzitanan na Ham, e emitanan na Save -kiriataim, GEN 14:6 i e horeonan den nan Seru Seir, te na El Paran, ku ta keda banda di e desierto. GEN 14:7 E ora ei nan a bai bk i a yega na En-mispat (esta, Kades), i a konkist henter e tera di e amalekitanan, i tambe e amoreonan ku tabat a biba na Hazezon-tamar. GEN 14:8 Anto e rei di Sodoma, e rei di Gomora, e rei d i Adma, e rei di Zeboim i e rei di Bela (esta, Zoar) a sali i nan a pone nan mes den rdu di bataya kontra esnan den e vaye di Sidim, GEN 14:9 kontra Kedorlaomer, rei di Elam, Tidal, rei di Gom, Amrafel, rei di Sinar i Ariok, rei di Elasar--ku ater rei kontra sinku. GEN 14:10 Awor e vaye di Sidim tabata yen di pos di breu, i e reinan di Sodoma i Gomora a hui i nan a kai den e posnan. Ma esnan ku a sob rebib a hui bai den e serunan. GEN 14:11 E ora ei nan a kohe tur e biennan di Sod oma i Gomora i tur nan provishon di kuminda i nan a bai. GEN 14:12 I nan a kohe Lt tambe, e subrino di Abram, kende tabata biba na Sodoma, i su propiedatnan, i n an a bai. GEN 14:13 E ora ei un fugitivo a bin konta Abram e hebreo esaki. Awor Abram tabata biba banda di e palunan di eik di Mamre e amoreo, ruman hmber di Esk ol i ruman hmber di Aner, i esakinan tabata aliado di Abram. GEN 14:14 I ora Abra m a tende ku su ruman a wrdu kaptur, el a mobilis su hmbernan entren ku a nase den su kas, tres shent'i diesocho, i a prsigu nan te na Dan. GEN 14:15 I anochi el a par ti su trupanan kontra nan, ku su sirbidnan, i a derot nan i prsigu nan te na Hoba, k u ta keda panrt di Damasko. GEN 14:16 I el a trese tur e biennan bk, i tambe el a trese bk su ruman Lt ku su propiedatnan, i tambe e muhnan i e pueblo. GEN 14:17 Ant o despues ku el a bolbe di e derota di Kedorlaomer i e reinan ku tabata huntu ku n, rei di Sodoma a sali bai kontr' na e vaye di Save (esta, e Vaye di Rei). GEN 14 :18 I Melkisedek, rei di Salm, a trese pan i bia; awor e tabata un saserdote di e Dios Haltsimo. GEN 14:19 I el a bendishon Abram i a bisa: "Bendishon sea Abram di e Dios Haltsimo, Kreador di shelu i di tera; GEN 14:20 i bendishon sea e Dios Haltsi mo, Kende a entreg bo enemigunan den bo man." I Abram a dun' un diesmo di tur kos. GEN 14:21 Anto rei di Sodoma a bisa Abram: "Dunami e hendenan i tuma e biennan pa bo mes." GEN 14:22 I Abram a bisa e rei di Sodoma: "Mi a hura na SEOR, e Dios Haltsimo, Kreador di shelu i di tera, GEN 14:23 ku lo mi no tuma ni un pida hilu ni strp di sandalia ni nada di bo, pa bo no bisa: 'Mi a hasi Abram riku.' GEN 14: 24 Lo mi no tuma nada sino solamente loke e hmbernan a kome, i e porshon di e hmbe rnan ku a bai ku mi: Aner, Eskol i Mamre; laga nan tuma nan porshon."

GEN 15:1 Despues di e kosnan aki palabra di SEOR a yega na Abram den un vishon, b isando: "No tene miedu, Abram, Ami ta un eskudo pa bo; bo rekompensa lo ta masha grandi mes." GEN 15:2 I Abram a bisa: "O Seor DIOS, kiko lo Bo dunami, siendo ku mi no tin yu, i ku ta Eliezer di Damasko ta e eredero di mi kas?" GEN 15:3 I Ab ram a bisa: "Komo ku Bo no a dunami desendensia, un ku a nase den mi kas ta mi e redero." GEN 15:4 I mira, palabra di SEOR a yega na dj, bisando: "E hmber aki lo no ta bo eredero, ma un ku lo sali for di bo mes kurpa, esei lo ta bo eredero." GE N 15:5 I El a bai paf kun i a bisa: "Awor wak na e shelunan i konta e streanan, si bo por konta nan." I El a bis': "Asina bo desendientenan lo ta." GEN 15:6 E ora ei el a kere den SEOR, i El a konta esaki komo hustisia p'. GEN 15:7 Anto El a bis ': "Ami ta SEOR, Kende a sakabo for di Ur di e kaldeonan, pa dunabo e tera aki pa bo ered'." GEN 15:8 I Abram a bisa: "O Seor DIOS, kon mi por sa ku lo mi ered'?" GE N 15:9 Asina El a bis': "Trese pa Mi un bish muh di tres aa, un kabritu muh di tres a , un karn chubatu di tres aa, un trteldif i un pichon." GEN 15:10 E ora ei el a tres e tur esakinan p'E i a krta nan na dos, i a pone kada mitar enfrente di esun otro ; ma e parhanan e no a krta. GEN 15:11 Anto e parhanan di rapia a baha riba e kada vernan i Abram a kore ku nan. GEN 15:12 Awor, ora solo tabata baha, un soo profun do a baha riba Abram, i mira, teror i gran skuridat a baha riba dj. GEN 15:13 I D ios a bisa Abram: "Sabi por sierto ku bo desendientenan lo ta stranhero na un te ra ku no ta di nan, kaminda nan lo bira esklabu i keda oprim kuater shen aa. GEN 1 5:14 Ma tambe e nashon ku nan lo sirbi lo Mi huzga; i for di einan nan lo sali b ai ku hopi propiedat. GEN 15:15 I abo, lo bo bai serka bo tatanan na pas; lo bo wrdu der na un edat hopi avans. GEN 15:16 I den e di kuater generashon nan lo bolbe akinan, pasobra e inikidat di e amoreo no ta kompleto ainda." GEN 15:17 I a sos od ku ora solo a baha i tabata hopi skur, ata a pares un frnu ku tabata huma i un f lambeu tur na flam, ku a pasa meimei di e pida-pidanan aki. GEN 15:18 Riba e dia ei SEOR a sera un aliansa ku Abram, bisando: "Na bo desendientenan Mi a duna e t era aki, for di e riu di Egipto te na e riu grandi, Riu Eufrates: GEN 15:19 e ke neo, e kenezeo i e kadmoneo, GEN 15:20 e heteo, e ferezeo i e refaita, GEN 15:21 e amoreo, e kananeo, e gergeseo i e jebuseo." GEN 16:1 Awor Sarai, esposa di Ab ram, no a haa yu p', i Sarai tabatin un kri egipsio ku tabata yama Hagar. GEN 16:2 Asina Sarai a bisa Abram: "Awor mira, SEOR no a lagami haa yu. Pa fabor, drumi ku mi kri; podis lo mi haa yu pa medio di dj." I Abram a skucha bos di Sarai. GEN 16:3 Anto despues ku Abram a biba dies aa na tera di Kanaan, Sarai, esposa di Abram, a tuma Hagar, su kri egipsio, i a dun' na su esposo Abram komo su esposa. GEN 16:4 I Abram a drumi ku Hagar, i el a sali na estado; i ora ku el a mira ku el a sali na estado, su shon a keda despresi den su bista. GEN 16:5 I Sarai a bisa Abram: "Ku e ofensa ku mi a sufri keda riba bo. Mi a pone mi kri den bo brasa, ma ora ku el a mira ku el a sali na estado, mi a keda despresi den su bista. Ku SEOR huzga entre ami i abo." GEN 16:6 Ma Abram a bisa Sarai: "Mira, bo kri ta den bo poder; hasi kun loke ta bon den bo bista." E ora ei Sarai a trata duru kun, i Hagar a hui bai for di su presensia. GEN 16:7 Awor e Angel di SEOR a ha' banda di un fuente di awa den desierto, banda di e fuente na kaminda pa Shur. GEN 16:8 I El a bisa: " Hagar, kri di Sarai, di unda bo a bin i na unda bo ta bai?" I el a bisa: "Mi ta h ui for di presensia di mi shon Sarai." GEN 16:9 Anto e Angel di SEOR a bis': "Bai bk serka bo shon, i somet bo mes na su outoridat." GEN 16:10 Ademas, e Angel di SEO R a bis': "Lo Mi multiplik bo desendientenan masha hopi mes, asina ku nan lo ta mu chu hopi pa konta." GEN 16:11 E Angel di SEOR a sigui bis': "Mira, bo ta na estado , i lo bo haa un yu hmber; i lo bo dun' e nmber Ismael, pasobra SEOR a tende bo aflik shon. GEN 16:12 I e lo ta un hmber salbahe, su man lo ta kontra tur hende, i tur hende su man lo ta kontra dj; i e lo biba den

presensia di tur su rumannan." GEN 16:13 E ora ei el a yama e nmber di SEOR, Kende a papia kun, "Bo ta un Dios ku ta mira"; pasobra el a bisa: "T'asina ku aki tamb e mi a mira Esun ku ta mirami?" GEN 16:14 Pesei e pos a wrdu yam Beer-lahai-roi; m ira, e ta keda entre Kades i Bered. GEN 16:15 Asina Hagar a haa un yu hmber pa Abr am; i Abram a duna e yu hmber, ku Hagar a haa, e nmber Ismael. GEN 16:16 I Abram ta batin ochent'i seis aa tempu ku Hagar a haa Ismael p'. GEN 17:1 Awor tempu ku Abram tabatin nobent'i nuebe aa, SEOR a pares na Abram i a bis': "Mi ta Dios Todopoderoso ; kana Mi dilanti i sea perfekto. GEN 17:2 I lo Mi stables Mi aliansa entre Ami i abo, i lo Mi multiplikbo masha hopi mes." GEN 17:3 Anto Abram a tira su kurpa ab ou ku su kara te na suela, i Dios a papia kun, bisando: GEN 17:4 "Pa loke t'Ami, mira, Mi aliansa ta ku bo, i abo lo ta tata di un multitut di nashonnan. GEN 17: 5 Lo bo no wrdu yam Abram mas, ma bo nmber lo ta Abraham, pasobra lo Mi hasibo tata di un multitut di nashonnan. GEN 17:6 I lo Mi hasibo masha fruktfero mes, i lo M i traha nashonnan for di bo, i reinan lo sali for di bo. GEN 17:7 I lo Mi stable s Mi aliansa entre Ami i abo i bo desendientenan despues di bo durante di tur nan generashonnan, komo un aliansa etrno, pa ta bo Dios i Dios di bo desendientenan despues di bo. GEN 17:8 I lo Mi duna abo i bo desendientenan despues di bo e ter a kaminda bo ta keda biba pa un tempu, henter tera di Kanaan, komo un propiedat etrno; i lo Mi ta nan Dios." GEN 17:9 Dios a sigui bisa Abraham: "Awor pa loke t' abo, lo bo warda Mi aliansa, abo i bo desendientenan despues di bo durante di tu r nan generashonnan. GEN 17:10 Esaki ta Mi aliansa ku boso mester warda entre Am i i boso i bo desendientenan despues di bo: tur persona maskulino entre boso mes ter wrdu sirkumsid. GEN 17:11 I boso mester laga sirkumsid e karni di boso prepusio , i esaki lo ta e seal di e aliansa entre Ami i boso. GEN 17:12 I durante di tur boso generashonnan tur persona maskulino entre boso, ora nan hasi ocho dia, mest er wrdu sirkumsid, tantu esun ku a nase den kas komo esun ku a wrdu kumpr ku plaka s erka kualke stranhero ku no ta di bo desendientenan. GEN 17:13 Esun ku a nase de n bo kas f ku ta kumpr ku bo plaka, siguramente mester wrdu sirkumsid; asina Mi alia nsa lo ta den boso karni komo un aliansa etrno. GEN 17:14 Ma un persona maskulino insirkumsid, ku no ta sirkumsid na e karni di su prepusio, e persona ei mester wrd u krt kit for di su pueblo; el a kibra Mi aliansa." GEN 17:15 Despues Dios a bisa A braham: "Pa loke ta bo esposa Sarai, lo bo no yam' Sarai, ma Sara lo ta su nmber. GEN 17:16 I lo Mi bendishon', i di brdat lo Mi dunabo un yu hmber pa medio di dj. E ora ei lo Mi bendishon' i e lo ta un mama di nashonnan; reinan di pueblonan lo sa li for di dj." GEN 17:17 E ora ei Abraham a tira su kurpa abou ku su kara te na s uela i a hari, i a bisa den su kurason: "Lo nase un yu pa un hmber di shen aa? I S ara, ku tin nobenta aa, lo haa yu?" GEN 17:18 I Abraham a bisa Dios: "Ohal ku Ismae l por biba Bo dilanti!" GEN 17:19 Ma Dios a bisa: "N, ma bo esposa Sara lo haa un yu hmber pa bo, i lo bo dun' e nmber Isaak; i lo Mi stables Mi aliansa kun komo un al iansa etrno pa su desendientenan despues di dj. GEN 17:20 I enkuanto Ismael, Mi a tendebo; mira, lo Mi bendishon' i hasi fruktfero i multiplik' masha hopi mes. E lo b ira tata di diesdos prens, i lo Mi hasi un nashon grandi. GEN 17:21 Ma Mi aliansa lo Mi stables ku Isaak, kende Sara lo haa pa bo otro aa na e temporada aki." GEN 1 7:22 I ora ku El a kaba di papia kun, Dios a subi bai laga Abraham. GEN 17:23 E o ra ei Abraham a tuma su yu hmber Ismael i tur ku a nase den su kas i tur esnan ku tabata kumpr ku su plaka, tur persona maskulino entre e hendenan di Abraham su k as, i a sirkumsid e karni di nan prepusio riba e mesun dia ei, manera Dios a bis'. GEN 17:24 Awor Abraham tabatin nobent'i nuebe aa dia ku el a wrdu sirkumsid na e k arni di su prepusio. GEN 17:25 I su yu hmber Ismael tabatin diestres aa dia ku el a wrdu sirkumsid na e karni di su prepusio. GEN 17:26 Riba e mesun dia Abraham a wr du sirkumsid, i su yu hmber Ismael tambe. GEN 17:27 I tur e hmbernan di su kas ku a nase na kas f ku a wrdu kumpr ku plaka serka un stranhero, a wrdu sirkumsid huntu ku n. GEN 18:1 Awor SEOR a pares na Abraham banda di e palunan di eik di Mamre, ora ku e tabata sint na porta di e tnt den e kalor di dia.

GEN 18:2 I ora ku el a hisa kara wak, ata, tabatin tres hmber par na un distansia su dilanti; i ora ku el a mira nan, el a kore sali for di porta di e tnt pa kontr a nan, i a big te na suela, GEN 18:3 i a bisa: "Mi Seor, si awor mi a haa grasia de n Bo bista, pa fabor, no pasa Bo sirbid forbei. GEN 18:4 Pa fabor, lagami trese p oko awa pa boso laba boso pia, i bai soseg boso kurpa bou di e palu; GEN 18:5 i l o mi trese pida pan pa boso refresk boso kurason; despues boso por sigui, pasobra ta pa e motibu aki boso a bin serka boso sirbid." I nan a bisa: "Hasi manera bo a bisa." GEN 18:6 E ora ei Abraham a kore bai den tnt serka Sara i a bisa: "Hasi lih, prepar tres mid di haria fini, mans', i traha pan." GEN 18:7 Tambe Abraham a kor e bai na e bakanan i a kohe un bish bon i moli asina duna e sirbid; i el a pura ba i prepar'. GEN 18:8 I el a kohe manteka i lechi i e bish ku el a prepar i a pone es aki nan dilanti; i e tabata par serka nan bou di e palu mientras ku nan tabata ko me. GEN 18:9 E ora ei nan a bis': "Unda bo esposa Sara ta?" I el a bisa: "Aki den tnt." GEN 18:10 Anto El a bisa: "Siguramente lo mi bolbe serka bo otro aa na e te mpu aki; i mira, bo esposa Sara lo tin un yu hmber." I Sara tabata skucha na port a di e tnt ku tabata keda su tras. GEN 18:11 Awor Abraham i Sara tabata bieu, di edat avans; Sara a pasa edat di haa yu. GEN 18:12 Pesei Sara a hari den su mes, bi sando: "Awor ku mi a bira bieu, lo mi tin plaser, mi esposo siendo bieu tambe?" GEN 18:13 I SEOR a bisa Abraham: "Pakiko Sara a hari, bisando: 'Lo mi haa yu brd, aw or ku mi ta asina bieu?' GEN 18:14 Por tin algu ku ta muchu difisil pa SEOR? Na e tempu stipul lo Mi bolbe serka bo, otro aa na e tempu aki, i Sara lo tin un yu hmb er." GEN 18:15 Ma Sara a nenga esaki, bisando: "Mi no a hari"; pasobra e tabatin miedu. I El a bisa: "N, ma bo a hari s!" GEN 18:16 E ora ei e hmbernan a lanta for di einan i a wak den direkshon di Sodoma; i Abraham a bai ku nan pa desped di na n. GEN 18:17 I SEOR a bisa: "Lo Mi skonde pa Abraham loke Mi ta bai hasi, GEN 18: 18 siendo ku sigur-sigur Abraham lo bira un nashon grandi i poderoso, i den dj tu r e nashonnan di mundu lo ta bendishon? GEN 18:19 Pasobra Mi a skoh', pa e por ord en su yunan i e hendenan di su kas despues di dj pa warda e kaminda di SEOR, dor di hasi hustisia i huisio, pa SEOR por trese riba Abraham loke El a papia tokante d i dj." GEN 18:20 Anto SEOR a bisa: "E klamor kontra Sodoma i Gomora di brdat ta gra ndi, i nan pik ta masha pis mes. GEN 18:21 Lo Mi baha awor i wak si nan a hasi kom pletamente segun e klamor ku a yega na Mi; si no, lo Mi haa sa." GEN 18:22 E ora ei e hmbernan a sali for di einan i a bai Sodoma, mientras ku Abraham tabata par a inda dilanti di SEOR. GEN 18:23 Anto Abraham a yega serka i a bisa: "Di brdat Bo t a bai destru e hustu huntu ku e malbado? GEN 18:24 Supon ku tin sinkuenta hende hu stu den e stat; di brdat lo Bo destrui sin salba e lug pa kousa di e sinkuenta hend enan hustu ku tin den dj? GEN 18:25 Ku esei keda leu di Bo pa hasi un kos asina, esta, mata e hustu huntu ku e malbado, asina ku e hustu i e malbado ta wrdu trat i gual. Ku esei keda leu di Bo! E Hues di henter mundu lo no hasi hustisia?" GEN 1 8:26 I SEOR a bisa: "Si na Sodoma Mi haa sinkuenta hende hustu den e stat, e ora e i lo Mi spar henter e lug pa nan motibu." GEN 18:27 I Abraham a kontest i a bisa: "At'awor mi a tribi papia ku Seor, ounke ta djis stf i shinishi mi ta. GEN 18:28 S upon ku tabatin sinku menos di e sinkuenta hendenan hustu ei; lo Bo a destru hente r e stat pa motibu di sinku?" I El a bisa: "Lo Mi no destrui si Mi haa kuarent'i s inku ayanan." GEN 18:29 I el a sigui papia kunE i a bisa: "Supon ku haa kuarenta a yanan?" I El a bisa: "Lo Mi no hasi pa motibu di e kuarentanan." GEN 18:30 E ora ei el a bisa: "O ku Seor no rabia, i lo mi papia; supon ku haa trinta ayanan?" I El a bisa: "Lo Mi no hasi si Mi haa trinta ayanan." GEN 18:31 I el a bisa: "Awor mir a, mi a tribi papia ku Seor; supon ku haa binti ayanan?" I El a bisa: "Lo Mi no des trui pa motibu di e bintinan." GEN 18:32 E ora ei el a bisa: "O ku Seor no rabia, i lo mi papia solamente un biaha mas; supon ku haa dies ayanan?" I El a bisa: "Lo Mi no destrui pa motibu di e diesnan." GEN 18:33 I asina ku El a kaba di papia ku Abraham, SEOR a bai, i Abraham a bai su lug bk. GEN 19:1 Awor e dos angelnan a yeg a Sodoma atardi i Lt tabata sint na porta di Sodoma. Ora Lt a mira nan, el a

lanta bai kontra ku nan i a big ku su kara te na suela. GEN 19:2 I el a bisa: "Aw or mira, mi seornan, pa fabor, ban kas di bo sirbid, keda pasa nochi i laba boso p ia; e ora ei boso por lanta tempran i sigui boso kaminda." Ma nan a bisa: "N, nos lo pasa nochi riba e plenchi." GEN 19:3 Ma el a keda insist; asina nan a bai ser ka dj i a drenta su kas; i el a prepar un fiesta pa nan i a traha pan sin zrdeg, i nan a kome. GEN 19:4 Prom ku nan a bai drumi e hmbernan di e stat, e hmbernan di So doma, a rondon e kas, tantu hoben komo bieu, henter e pueblo for di tur parti; GE N 19:5 anto nan a grita Lt bis': "Unda e hmbernan ku a bin serka bo awe nochi ta? S aka nan paf pa nos, pa nos por tin relashon ku nan." GEN 19:6 Ma Lt a sali bai na porta serka nan i a sera e porta su tras, GEN 19:7 i a bisa: "Pa fabor, mi ruman nan, no aktua ku maldat. GEN 19:8 Mira aki, mi tin dos yu muh ku nunka a yega di tin relashon ku hmber; pa fabor, lagami saka nan paf pa boso i hasi ku nan manera boso haa ta bon; solamente, no hasi e hmbernan aki nada, pasobra ta esaki ta e mot ibu ku nan a bin bou di e sombra di mi dak." GEN 19:9 Ma nan a bisa: "Hala un ba nda." Tambe nan a bisa: "Esaki a bin biba aki komo stranhero i ya ta aktua maner a hues; awor nos ta bai tratabo pi ku nan." I ku forsa nan a pusha Lt un banda i a yega serka pa kibra e porta. GEN 19:10 Ma e hmbernan a saka man i a hala Lt den k as serka nan i a sera e porta. GEN 19:11 I nan a dal e hmbernan ku tabata na port a di e kas ku sieguedat, tantu chikitu komo grandi, asina ku nan a purba di haa e porta te kansa. GEN 19:12 E ora ei e hmbernan a bisa Lt: "Ken mas bo tin aki? Yer no, bo yu hmbernan, bo yu muhnan, i ken ku bo tin den e stat, saka nan for di e lu g aki, GEN 19:13 komo ku nos ta bai destru e lug aki, pasobra nan klamor a bira asi na duru dilanti di SEOR, ku SEOR a manda nos pa destrui." GEN 19:14 Anto Lt a sali b ai i a papia ku su yernonan ku tabata bai kasa ku su yu muhnan, i a bisa: "Lanta, sali for di e lug aki, pasobra SEOR ta bai destru e stat." Ma pa su yernonan tabat a parse ku ta chansa e tabata chansa. GEN 19:15 I ora dia tabata habri e angelna n a insist serka Lt, bisando: "Lanta, tuma bo esposa i bo dos yu muhnan ku t'aki, p a boso no peres den e kastigu di e stat." GEN 19:16 Ma Lt a tarda. Pesei e hmbernan a gara su man i man di su esposa i man di su dos yu muhnan, pasobra e kompashon di SEOR tabata riba dj; i nan a hib' paf i a pon' paf di e stat. GEN 19:17 I a sosod ora nan a hiba nan paf, un di nan a bisa: "Hui pa bo salba bo bida! No wak bo tr as, ni keda para ningun kaminda den e vaye; hui bai na e serunan, pa bo no peres. " GEN 19:18 Ma Lt a bisa nan: "Ai n, mi seornan! GEN 19:19 Awor mira, bo sirbid a haa grasia den bo bista i bo a engrandes bo miserikrdia ku bo a mustra na mi dor di s alba mi bida; ma mi no por hui bai na e serunan, pa e kalamidat no alkansmi i mi muri; GEN 19:20 awor mira, e stat aki ta basta serka pa hui bai ayanan, i e ta c hikitu. Pa fabor, lagami hui bai ayanan (e ta chikitu tg?) pa mi bida wrdu salb." G EN 19:21 I el a bis': "Mira, mi ta konsedbo e splika aki tambe, pa no destru e stat ku bo a papia di dj. GEN 19:22 Hasi lih, hui bai ayanan, komo ku mi no por hasi na da prom ku bo yega ayanan." Pesei nan ta yama e stat Zoar. GEN 19:23 Solo a sali kaba riba tera ora Lt a yega Zoar. GEN 19:24 E ora ei SEOR a laga yobe riba Sodoma i Gomora, swafel i kandela di SEOR, for di shelu, GEN 19:25 i El a destru e statn an ei, henter e vaye, tur e habitantenan di e statnan i tur loke tabata krese ri ba tera. GEN 19:26 Ma esposa di Lt, kende tabata kana su tras, a drai wak patras, i el a bira un pilar di salu. GEN 19:27 Awor Abraham a lanta mainta tempran i a bai na e lug kaminda el a para dilanti di SEOR; GEN 19:28 i el a wak den direksho n di Sodoma i Gomora i den direkshon di henter e tera di e vaye, i el a wak, i a ta, e huma di e tera tabata subi bai ariba manera huma di frnu. GEN 19:29 Asina a sosod ku dia Dios a destru e statnan di e vaye, Dios a krda di Abraham, i a saka Lt for di meimei di e destrukshon, dia ku El a destru e statnan kaminda Lt tabata bi ba. GEN 19:30 I Lt a sali for di Zoar i a bai biba den e serunan, i su dos yu muhn an a bai kun; pasobra e tabatin miedu di keda na Zoar; anto el a keda biba den un kueba, ku su dos yu muhnan. GEN 19:31 I esun may a bisa esun mas chikitu: "Nos ta ta ta bieu i no tin ni un hmber den e pais pa tene relashon ku nos segun e kustum ber di henter e tera. GEN 19:32 Ban, laga nos hasi nos tata bebe bia, i laga nos drumi kun, pa nos preserv nos famia pa medio di nos

tata." GEN 19:33 Asina nan a hasi nan tata bebe bia e anochi ei, i esun may a bai paden i a drumi ku su tata; i Lt no a ripar ki ora el a kai drumi ni ki ora el a l anta. GEN 19:34 I a sosod ku su manis esun may a bisa esun mas chikitu: "Mira, ayer a nochi mi a drumi ku mi tata; laga nos hasi bebe bia awe nochi tambe; e ora ei ab o ta bai paden i ta drumi kun, pa nos por preserv nos famia pa medio di nos tata." GEN 19:35 Asina nan a hasi nan tata bebe bia e anochi ei tambe, i esun mas chiki tu a lanta i a bai drumi kun; i Lt no a ripar ki ora el a kai drumi ni ki ora el a lanta. GEN 19:36 Asina tur dos e yu muhnan di Lt a sali na estado di nan tata. GEN 19:37 I esun may a duna lus na un yu hmber, i a dun' e nmber Moab; e ta tata di e m oabitanan te dia djawe. GEN 19:38 I esun mas chikitu tambe a duna lus na un yu hm ber, i a dun' e nmber Bn-ami; e ta tata di e yu hmbernan di Amon te dia djawe. GEN 2 0:1 Awor Abraham a biaha for di ayanan pa tera di Negv, i a stables su mes entre K ades i Shur, i el a keda biba pa un tempu na Gerar. GEN 20:2 I Abraham a bisa di su esposa Sara: "E ta mi ruman." Pesei Abimelek, rei di Gerar, a manda buska Sa ra i a tum'. GEN 20:3 Ma Dios a bin serka Abimelek anochi den un soo i a bis': "Mir a, bo ta morto pa motibu di e muh ku bo a tuma, pasobra e ta kas." GEN 20:4 Ma Abi melek no a yega serka dj; i el a bisa: "Seor, lo Bo mata un nashon, maske ku e ta hustu? GEN 20:5 No ta e hmber mes a bisami: 'E ta mi ruman'? I ta e muh mes a bisa : 'E ta mi ruman.' Den e integridat di mi kurason i inosensia di mi mannan mi a hasi e kos aki." GEN 20:6 E ora ei Dios a bis' den e soo: "S, Mi sa ku ta den e int egridat di bo kurason bo a hasi e kos aki, i Mi no a lagabo peka kontra Mi tampo ko; pesei Mi no a lagabo mishi kun. GEN 20:7 Pesei anto, trese e hmber su esposa bk , pasobra e hmber ta un profeta, i e lo hasi orashon pa bo, i lo bo keda na bida. Ma si bo no tres' bk, sabi ku lo bo muri sigur, abo i tur esnan ku ta di bo." GEN 20:8 Asina Abimelek a lanta mainta tempran, a yama tur su sirbidnan i a konta tu r e kosnan aki pa nan tende; i e hmbernan a spanta mash. GEN 20:9 E ora ei Abimele k a yama Abraham i a bis': "Ta kiko bo a hasi ku nos? I ta den kiko mi a peka kon tra bo, ku bo a trese riba mi i riba mi reino un pik asina grandi? Bo a hasi kosn an ku mi, ku bo no mester a hasi." GEN 20:10 I Abimelek a bisa Abraham: "Kiko bo tabatin na bista, ku bo a hasi e kos aki?" GEN 20:11 I Abraham a bisa: "Pasobra mi a pensa, sigur-sigur no tin temor di Dios den e lug aki, i nan lo matami pa m otibu di mi esposa. GEN 20:12 Ademas, e ta brdaderamente mi ruman, yu muh di mi ta ta, ma no yu muh di mi mama, i el a bira mi esposa; GEN 20:13 i a sosod ku ora Dio s a hasimi dwal bai for di kas di mi tata, mi a bis': 'Esaki ta e kario ku lo bo m ustra na mi: unda ku nos bai, bisa di mi: "E ta mi ruman."'" GEN 20:14 E ora ei Abimelek a kohe karn, buey i sirbidnan hmber i muh i a duna Abraham nan, i a manda s u esposa Sara bk p'. GEN 20:15 I Abimelek a bisa: "Mira, mi pais ta bo dilanti; ba i biba kaminda bo kier." GEN 20:16 I el a bisa Sara: "Mira, mi a duna bo ruman m il pida plata; at'esei ta pa vindikbo dilanti di tur esnan ku ta ku bo, i dilanti di tur hende bo ta hustifik." GEN 20:17 I Abraham a hasi orashon na Dios, i Dios a kura Abimelek i su esposa i su krinan muh, asina ku nan a haa yu. GEN 20:18 Paso bra SEOR a sera tur matris di e hendenan di kas di Abimelek pa motibu di Sara, es posa di Abraham. GEN 21:1 E ora ei SEOR a bishit Sara, manera El a bisa, i SEOR a h asi pa Sara manera El a primint. GEN 21:2 Asina Sara a sali na estado i a haa un y u hmber pa Abraham den su biehes, na e tempu stipul, di kual Dios a papia kun. GEN 21:3 I Abraham a duna su yu hmber ku a nase p', ku Sara a haa p', e nmber Isaak. GEN 21:4 Anto Abraham a sirkumsid su yu hmber Isaak dia ku e tabatin ocho dia, manera Dios a orden'. GEN 21:5 Awor Abraham tabatin shen aa dia ku su yu hmber Isaak a nas e p'. GEN 21:6 I Sara a bisa: "Dios a hasimi hari; tur hende ku tende lo hari hun tu ku mi." GEN 21:7 Tambe el a bisa: "Ken lo a bisa Abraham ku Sara lo a duna yu pechu? Sinembargo, mi a haa un yu hmber p' den su biehes."

GEN 21:8 I e mucha a krese bira grandi i a wrdu kit for di pechu; i Abraham a hasi un fiesta grandi riba e dia ku Isaak a wrdu kit for di pechu. GEN 21:9 Awor Sara a mira ku e yu hmber, ku Hagar e egipsio a haa pa Abraham, tabata hasi bofon. GEN 21:10 Pesei el a bisa Abraham: "Kore ku e kri aki i ku su yu hmber, pasobra e yu hm ber di e kri aki lo no ta eredero huntu ku mi yu Isaak." GEN 21:11 I e asunto a d uel Abraham mash pa motibu di su yu hmber. GEN 21:12 Ma Dios a bisa Abraham: "No t ene duele pa motibu di e mucha ni pa motibu di bo kri; kiko ku Sara bisabo, skuch ', pasobra ta dor di Isaak bo desendientenan lo wrdu kont. GEN 21:13 I di e yu hmber di e kri tambe lo Mi traha un nashon, pasobra ta bo desendiente e ta." GEN 21:14 Pesei Abraham a lanta mainta tempran i a kohe pan i un saku di kueru ku awa ade n i a duna Hagar esakinan, poniendo nan riba su skouder, i a dun' e mucha i a man d' bai. I el a bai i a dwal rnt den e desierto di Beerseba. GEN 21:15 I e awa den e saku a kaba i el a laga e mucha bou di un di e matanan. GEN 21:16 E ora ei el a bai i a kai sinta enfrente di dj, na un distansia di un tir di flecha, pasobra e l a bisa: "No lagami mira e mucha muri." I e tabata sint enfrente di dj i a halsa su bos i a yora. GEN 21:17 Anto Dios a tende e mucha ta yora; i for di shelu e a ngel di Dios a yama Hagar i a bis': "Ta kiko a pasabo, Hagar? No tene miedu, paso bra Dios a tende bos di e mucha kaminda e ta. GEN 21:18 Lant'ariba, lanta e much a i ten' na su man, pasobra lo Mi traha un nashon grandi for di dj." GEN 21:19 E o ra ei Dios a habri wowo di Hagar, i el a mira un pos di awa; i el a bai yena e s aku ku awa i a duna e mucha bebe. GEN 21:20 I Dios tabata ku e mucha, i el a kre se bira grandi i a bai biba den desierto i a bira un tirad-di-flecha. GEN 21:21 I e tabata biba den e desierto di Paran; i su mama a tuma un esposa p' for di tera di Egipto. GEN 21:22 Awor a sosod na e tempu ei ku Abimelek i Fikol, e komandant e di su ehrsito, a papia ku Abraham, bisando: "Dios ta ku bo den tur loke bo ta h asi; GEN 21:23 pesei awor, hurami akinan pa Dios, ku lo bo no trata ku engao ku m i, ni ku mi yunan, ni ku yu di mi yunan; ma di akurdo ku e kario ku mi a mustra na bo, lo bo trata ami i e tera ku bo a keda biba aden pa un tempu." GEN 21:24 I A braham a bisa: "Mi ta hura esaki." GEN 21:25 Ma Abraham a keha serka Abimelek pa motibu di e pos di awa ku e sirbidnan di Abimelek a kita for di nan. GEN 21:26 I Abimelek a bisa: "Mi no sa ta ken a hasi e kos aki; ni abo no a kontami; ta te awe numa mi a tende di dj." GEN 21:27 I Abraham a kohe karn i buey i a duna Abimel ek nan; i nan dos a sera un aliansa. GEN 21:28 Anto Abraham a separ shete lamchi muh di e kria di bestia chikitu. GEN 21:29 I Abimelek a bisa Abraham: "Kiko e she te lamchinan muh aki, ku bo a apart, ta nifik?" GEN 21:30 I Abraham a bisa: "Tuma e shete lamchinan muh aki for di mi man pa esaki por ta un testimonio pa mi, ku t' ami a koba e pos aki." GEN 21:31 Pesei el a yama e lug ei Beerseba, pasobra aya n an dos a hasi un huramentu. GEN 21:32 Asina nan a sera un aliansa na Beerseba; i Abimelek i Fikol, e komandante di su ehrsito, a lanta i a bolbe pa e tera di e f ilisteonan. GEN 21:33 I Abraham a planta un palu di tamarisko na Beerseba, i aya nan el a invok e nmber di SEOR, e Dios Etrno. GEN 21:34 I Abraham a keda biba hopi d ia na e tera di e filisteonan. GEN 22:1 Awor a sosod ku despues di e kosnan aki D ios a pone Abraham na prueba i a bis': "Abraham!" I el a bisa: "At'ami aki." GEN 22:2 I El a bisa: "Tuma bo yu hmber awor, bo niko yu, kende bo ta stima, Isaak, i bai na e tera di Moria, i ofres' aya komo un ofrenda kim riba un di e serunan ku l o Mi bisabo di dj." GEN 22:3 Asina Abraham a lanta mainta tempran i a siya su bur iku i a hiba dos di su sirbidnan huntu kun i su yu Isaak; i el a spleit palu pa e ofrenda kim i a lanta bai na e lug ku Dios a bis'. GEN 22:4 Riba e di tres dia Abra ham a hisa kara wak i a mira e lug na un distansia. GEN 22:5 I Abraham a bisa su sirbidnan: "Keda aki ku e buriku, i ami ku e mucha lo bai ayanan; i nos lo ador i bolbe serka boso." GEN 22:6 I Abraham a kohe e palu pa e ofrenda kim pone riba su yu Isaak, i el a kohe kandela i un kuch den su man. Asina nan dos a sigui kana h untu. GEN 22:7 I Isaak a papia ku su tata Abraham i a bisa: "Mi tata!" I el a bi sa: "At'ami aki, mi yu." I Isaak a bisa: "At'e kandela i e palu aki, ma unda e l amchi pa e ofrenda kim ta?"

GEN 22:8 Anto Abraham a bisa: "Mi yu, Dios lo prove pa Su mes e lamchi pa e ofren da kim." Asina nan dos a sigui kana huntu. GEN 22:9 Anto nan a yega na e lug di ku al Dios a bis'; i Abraham a traha e altar ayanan, i a aregl e palu i a mara su yu Isaak i a pon' riba e altar, riba e palu. GEN 22:10 I Abraham a saka su man kohe e kuch pa mata su yu. GEN 22:11 Ma e Angel di SEOR a yama bis' for di shelu: "Abrah am, Abraham!" I el a bisa: "At'ami aki." GEN 22:12 I El a bisa: "No pone man rib a e mucha i no hasi nada, pasobra awor Mi sa ku bo ta teme Dios, komo ku bo no a nengaMi bo yu, bo niko yu." GEN 22:13 E ora ei Abraham a hisa kara wak, i ata, su tras tabatin un karn chubatu ku a keda peg na su kachunan den un pida mondi-ser; i Abraham a bai i a kohe e karn chubatu i a ofres' komo un ofrenda kim na lug di su y u. GEN 22:14 Anto Abraham a yama e lug ei SEOR-Lo-Prove, manera ta wrdu bis te dia dj awe: "Den e seru di SEOR lo wrdu prove." GEN 22:15 E ora ei e Angel di SEOR a yama A braham pa di dos biaha for di shelu, GEN 22:16 i a bisa: "Pa Mi mes Mi ta hura, SEOR ta deklar, ku pasobra bo a hasi e kos aki i no a nenga bo yu, bo niko yu, GEN 22:17 di brdat lo Mi bendishonbo grandemente, i lo Mi multiplik bo desendientenan g randemente manera e streanan di e shelunan i manera e santu ku tin kantu di lama n; i bo desendientenan lo pose e porta di nan enemigunan. GEN 22:18 I den bo dese ndientenan tur e nashonnan di e tera lo ta bendishon, pasobra bo a obedes Mi bos." GEN 22:19 Asina Abraham a bolbe serka su sirbidnan, i nan a sali bai Beerseba hu ntu; i Abraham a keda biba na Beerseba. GEN 22:20 Awor a sosod ku despues di e ko snan aki nan a duna Abraham notisia, bisando: "Mira, Milka tambe a haa yu pa bo r uman hmber Nakor: GEN 22:21 Uz, su primognito, Buz, su ruman hmber, i Kemuel, tata di Aram, GEN 22:22 i Kesed, Hazo, Pildas, Jidlaf i Btuel." GEN 22:23 I Btuel a eng endr Rebeka. E ochonan aki Milka a haa pa Nakor, ruman hmber di Abraham. GEN 22:24 I tambe su konkubina ku tabata yama Reuma a duna lus na Teba, Gaham, Tahas i Maa ka. GEN 23:1 Awor Sara a biba shent'i bint'i shete aa; esakinan tabata e aanan di Sara su bida. GEN 23:2 I Sara a muri na Kiriat-arba (esta, Hebrn) na tera di Kana an; i Abraham a bin pa tene rou pa Sara i pa yor'. GEN 23:3 E ora ei Abraham a la nta for di dilanti di su defunto i a papia ku e yu hmbernan di Ht, bisando: GEN 23 :4 "Mi ta un stranhero i mi ta keda biba pa un tempu meimei di boso; dunami pida tereno-pa-dera-morto aki serka boso, pa mi dera mi defunto kit' for di mi bista. " GEN 23:5 I e yu hmbernan di Ht a kontest Abraham i a bis': GEN 23:6 "Skucha nos, m i seor, bo ta un prens poderoso meimei di nos; dera bo defunto den e mih di nos gr afnan; ningun di nos lo no nengabo su graf pa dera bo defunto." GEN 23:7 Asina A braham a lanta i a big dilanti di e pueblo di e tera, e yu hmbernan di Ht. GEN 23:8 I el a papia ku nan, bisando: "Si ta boso deseo pa mi dera mi defunto kit' for d i mi bista, tendemi, i aserk Efron, yu hmber di Zohar, pa mi, GEN 23:9 p' dunami e kueba di Makpela ku ta pertenes na dj i ku ta keda na fin di su kunuku; lagu' dunam i esei pa loke e bal, komo pida tereno-pa-dera-morto aki serka boso." GEN 23:10 Awor Efron tabata sint huntu ku e yu hmbernan di Ht; i Efron e heteo a kontest Abrah am pa e yu hmbernan di Ht tende, pa tur esnan ku tabata drenta na porta di su stat tende: GEN 23:11 "N, mi seor, tendemi; mi ta dunabo e kunuku i mi ta dunabo e kue ba ku ta keda den dj. Den presensia di e yu hmbernan di mi pueblo mi ta dunabo esa ki; dera bo defunto." GEN 23:12 I Abraham a big dilanti di e pueblo di e tera. GE N 23:13 I el a papia ku Efron pa e pueblo di e tera tende, bisando: "Pa fabor, s kuchami; mi ta duna e preis di e kunuku, asept esaki di mi pa mi dera mi defunto ayanan." GEN 23:14 E ora ei Efron a kontest Abraham i a bis': GEN 23:15 "Mi seor, s kuchami; un pida tereno ku ta bal kuater shen siklo di plata, kiko esei ta entre abo i ami? Pues, bai dera bo defunto." GEN 23:16 I Abraham a skucha Efron; i Ab raham a pisa pa Efron e plata ku el a menshon pa e yu hmbernan di Ht tende, kuater shen siklo di plata, manera un komersiante ta kalkul. GEN 23:17 Asina e kunuku di Efron ku tabata keda na Makpela enfrente di Mamre, e kunuku i e kueba ku tabata keda den dj i tur e palunan ku tabatin den e kunuku, riba henter su tereno ku ta bata rondon', a wrdu pas

GEN 23:18 pa Abraham komo propiedat den presensia di e yu hmbernan di Ht, dilanti di tur esnan ku tabata drenta porta di su stat. GEN 23:19 I despues di esaki Abr aham a dera su esposa Sara den e kueba di e kunuku di Makpela enfrente di Mamre (esta, Hebrn), na tera di Kanaan. GEN 23:20 Asina e kunuku, i e kueba ku ta keda den dj, a wrdu pas pa Abraham dor di e yu hmbernan di Ht, komo pida tereno-pa-dera-mo rto. GEN 24:1 Awor Abraham tabata bieu, di edat avans, i SEOR a bendishon Abraham d en tur kos. GEN 24:2 I Abraham a bisa su sirbid, esun di mas bieu di su kas, kend e tabata enkarg ku tur loke e tabatin: "Pa fabor, pone bo man bou di mi bel di pi a, GEN 24:3 i lo mi hasibo hura na SEOR, e Dios di shelu i e Dios di tera, ku lo bo no tuma un esposa pa mi yu hmber for di e yu muhnan di e kananeonan, meimei di kendenan mi ta biba, GEN 24:4 ma lo bo bai na mi pais i serka mi famianan, i tum a un esposa pa mi yu Isaak." GEN 24:5 I e sirbid a bis': "Supon ku e muh no kier sig uimi bin na e tera aki; mi mester hiba bo yu hmber bk na e tera for di unda bo a b in?" GEN 24:6 E ora ei Abraham a bis': "Prkur pa bo no hiba mi yu hmber bk ayanan! GE N 24:7 SEOR, e Dios di shelu, Kende a tumami for di kas di mi tata i for di e ter a di mi nasementu, i Kende a papia ku mi i Kende a hurami, bisando: 'Na bo desen dientenan Mi ta duna e tera aki', E lo manda Su angel bo dilanti, i lo bo tuma u n esposa pa mi yu for di ayanan. GEN 24:8 Ma si e muh no kier siguibo, e ora ei l o bo ta liber di e huramentu aki di mi; solamente, no hiba mi yu hmber bk ayanan." GEN 24:9 Asina e sirbid a pone su man bou di bel di pia di su shon Abraham, i a hur' tokante di e asunto aki. GEN 24:10 E ora ei e sirbid a kohe dies kamel for di e kamelnan di su shon i a sali bai ku tur klase di kos bon di su shon; i el a l anta i a bai Mesopotamia, e stat di Nakor. GEN 24:11 I el a laga e kamelnan hink a rudia paf di stat banda di e pos di awa na ora di atardi, e ora ku e muhnan ta s ali bai saka awa. GEN 24:12 I el a bisa: "O SEOR, e Dios di mi shon Abraham, pa f abor, dunami ksito awe, i mustra miserikrdia na mi shon Abraham. GEN 24:13 At'ami par na e fuente di awa, i e yu muhnan di e hmbernan di e stat ta sali pa saka awa; GEN 24:14 awor laga ku e mucha muh ku mi bisa: 'Pa fabor, pone bo purn abou pa mi bebe,' i ku kontest: 'Bebe, i lo mi duna bo kamelnan tambe di bebe'; laga esei ta esun ku Bo a apunt pa Bo sirbid Isaak; i na esaki lo mi sa ku Bo a mustra miserikr dia na mi shon." GEN 24:15 I a sosod ku prom ku el a kaba di papia, ata Rebeka ku a nase pa Btuel, yu hmber di Milka, esposa di Abraham su ruman hmber Nakor, a sali ku su purn riba su skouder. GEN 24:16 I e mucha muh tabata masha bunita, un birgen , i ningun hmber no tabatin relashon kun nunka; i el a baha bai na e fuente, a yen a su purn, i a subi bk. GEN 24:17 E ora ei e sirbid a kore bai kontr' i a bisa: "Pa fabor, lagami bebe un tiki awa for di bo purn." GEN 24:18 I el a bisa: "Bebe, mi seor"; i el a baha su purn lih ten' den su man i a dun' di bebe. GEN 24:19 Awor ora k u el a kaba di dun' di bebe, el a bisa: "Lo mi saka awa pa bo kamelnan tambe te o ra ku nan a kaba di bebe." GEN 24:20 I mesora el a basha e awa for di su purn den e baki i a kore bai bk na e pos pa saka awa, i el a saka awa pa tur su kamelnan. GEN 24:21 Mientrastantu e hmber tabata keda wak sin bisa nada, pa sa si SEOR a ha si su biahe eksitoso s f n. GEN 24:22 I a sosod ku ora e kamelnan a kaba di bebe, e hmber a kohe un renchi di oro ku tabata pisa mitar siklo i dos armbant ku tabata pisa dies siklo na oro, GEN 24:23 i a bis': "Yu di ken bo ta? Pa fabor, bisami, t in lug pa nos hosped den kas di bo tata?" GEN 24:24 I Rebeka a bis': "Mi ta yu muh d i Btuel, yu hmber di Milka, ku el a haa pa Nakor." GEN 24:25 Ademas, el a bis': "Nos tin tantu yerba seku komo kuminda pa bestia na abundansia, i lug pa hosped." GEN 24:26 E ora ei e hmber a big te na suela i a ador SEOR. GEN 24:27 I el a bisa: "Bend ishon sea SEOR, e Dios di mi shon Abraham, Kende no a kita Su miserikrdia i Su brdat for di mi shon; pa loke t'ami, ta SEOR a guiami riba e kaminda pa kas di mi shon su rumannan." GEN 24:28 E ora ei e mucha muh a kore bai i a konta e hendenan di kas di su mama e kosnan aki. GEN 24:29 Awor Rebeka tabatin un ruman hmber ku yama Laban, i Laban a kore sali bai serka e hmber na e fuente di awa.

GEN 24:30 I a sosod ku ora el a mira e renchi i e armbantnan na man di su ruman m uh, i ora ku el a tende e palabranan di su ruman Rebeka, kende a bisa: "Asin'aki e hmber a bisami," el a bai serka e hmber, i mira, esaki tabata par banda di e kame lnan na e pos. GEN 24:31 I el a bisa: "Drenta, abo ku ta bendishon di SEOR! Pakiko bo ta para paf, siendo ku mi a prepar e kas i un lug pa e kamelnan?" GEN 24:32 Asi na e hmber a bai den e kas. E ora ei Laban a deskarg e kamelnan, i el a duna e kam elnan yerba seku i kuminda, i awa pa laba su pia i pia di e hmbernan ku tabata hu ntu kun. GEN 24:33 Ma ora kuminda a wrdu pon su dilanti p' kome, el a bisa: "Mi no t a kome prom ku mi duna mi rospondi." I Laban a bisa: "Papia." GEN 24:34 Anto el a bisa: "Mi ta sirbid di Abraham. GEN 24:35 I SEOR a bendishon mi shon grandemente, asina ku el a bira riku; i El a dun' karn i baka, plata i oro, sirbid hmber i muh, ka mel i buriku. GEN 24:36 I Sara, esposa di mi shon, a haa un yu hmber pa mi shon de n su biehes; i mi shon a duna e yu tur loke e tin. GEN 24:37 I mi shon a hasimi hura, bisando: 'Bo no mag tuma un esposa pa mi yu for di e yu muhnan di e kananeo nan, den kendenan su tera mi ta biba, GEN 24:38 ma bai kas di mi tata i serka mi famianan, i tuma un esposa pa mi yu.' GEN 24:39 "I mi a bisa mi shon: 'Podis e m uh no kier siguimi.' GEN 24:40 "I el a bisami: 'SEOR, den Kende Su presensia mi a kana, lo manda Su angel huntu ku bo pa hasi bo biahe eksitoso, i lo bo tuma un e sposa pa mi yu for di mi famianan i for di kas di mi tata. GEN 24:41 Anto lo bo ta liber di mi huramentu ora bo yega serka mi famianan; pasobra si nan no dunabo , e ora ei lo bo ta liber di mi huramentu.' GEN 24:42 "Asina mi a bin awe na e p os i a bisa: 'O SEOR, e Dios di mi shon Abraham, si awor Bo kier hasi e biahe ku mi ta hasi un ksito, GEN 24:43 at'ami par na e pos; laga t'asina ku e mucha muh ku bin pa saka awa i na kende mi bisa: "Pa fabor, lagami bebe un tiki awa for di bo purn", GEN 24:44 i e bisami: "Abo bebe, i lo mi saka awa pa bo kamelnan tambe", laga esei ta e muh ku SEOR a apunt pa e yu di mi shon.' GEN 24:45 "Prom ku mi a kaba di bisa esaki den mi mes, ata Rebeka a sali ku su purn riba su skouder i a baha bai na e pos i a saka awa; i mi a bis': 'Pa fabor, lagami bebe.' GEN 24:46 "I el a baha su purn mesora for di su skouder, i a bisa: 'Bebe, i lo mi duna bo kamelna n tambe di bebe'; asina mi a bebe, i el a duna e kamelnan tambe di bebe. GEN 24: 47 "E ora ei mi a puntr' i a bisa: 'Yu di ken bo ta?' "I el a bisa: 'Yu di Btuel, yu hmber di Nakor, ku Milka a haa p''. "Anto mi a pone e renchi na su nanishi i e a rmbantnan na su mannan. GEN 24:48 I mi a big te na suela i a ador SEOR, i mi a bend ishon SEOR, e Dios di mi shon Abraham, Kende a guiami den e kaminda korekto pa tum a yu muh di famia di mi shon pa su yu hmber. GEN 24:49 Pesei anto, si bo ta bai mu stra mi shon miserikrdia i brdat, bisami; i si no, lagami sa, pa mi bira na man dr echi f na man robes." GEN 24:50 E ora ei Laban i Btuel a kontest i a bisa: "E asunt o aki ta bin di SEOR; pesei nos no por papia ni bon ni malu ku bo. GEN 24:51 Ata Rebeka bo dilanti, tum' i bai kun, i lagu' ta esposa di e yu di bo shon, manera SEOR a papia." GEN 24:52 I a sosod ku ora e sirbid di Abraham a tende nan palabranan, el a big te na suela dilanti di SEOR. GEN 24:53 E ora ei e sirbid a saka artkulonan di plata i artkulonan di oro i bist, i a duna Rebeka nan; tambe el a duna su ruman hmber i su mama kosnan presioso. GEN 24:54 I e sirbid i e hmbernan ku tabata huntu kun a kome i bebe i a keda pasa nochi. Ora nan a lanta mainta, el a bisa: "Lagam i bai serka mi shon." GEN 24:55 Ma Rebeka su ruman hmber i su mama a bisa: "Laga e mucha muh keda un par di dia serka nos, por lo menos dies dia; despues e por ba i." GEN 24:56 I e sirbid a bisa nan: "No tardami, ya ku SEOR a prosper mi kaminda. Lagami bai pa mi bolbe serka mi shon." GEN 24:57 I nan a bisa: "Nos lo yama e mu cha muh i puntr' personalmente." GEN 24:58 E ora ei nan a yama Rebeka i a bis': "Bo kier bai ku e hmber aki?" I el a bisa: "Mi kier bai." GEN 24:59 Asina nan a mand a nan ruman Rebeka i su yaya bai ku e sirbid di Abraham i e hmbernan ku tabata hun tu

kun. GEN 24:60 Anto nan a bendishon Rebeka i a bis': "Nos ruman, ohal ku bo bira mam a di miles i miles, i bo desendientenan pose e porta di esnan ku ta odia nan." GE N 24:61 E ora ei Rebeka i su krinan a lanta, i nan a subi e kamelnan i a sigui e hmber. Asina e sirbid a tuma Rebeka i a bai. GEN 24:62 Awor Isaak a kaba di yega f or di Beer-lahai-roi, pasobra e tabata biba na Negv. GEN 24:63 I na ora di atardi Isaak a sali bai medit den kunuku; i el a hisa kara wak, i ata, tabatin kamelnan ta bin. GEN 24:64 Anto Rebeka a hisa su kara, i ora ku el a mira Isaak, el a ba ha for di e kamel. GEN 24:65 I el a bisa e sirbid: "Ta ken e hmber ei ku ta kana d en kunuku pa bin topa ku nos?" I e sirbid a bisa: "Ta mi shon." E ora ei Rebeka a kohe su velo i a tapa su mes kun. GEN 24:66 I e sirbid a konta Isaak tur loke ku el a hasi. GEN 24:67 E ora ei Isaak a hiba Rebeka den tnt di su mama Sara, i el a tuma Rebeka i esaki a bira su esposa, i el a stim'. Asina Isaak a haa konsuelo de spues di morto di su mama. GEN 25:1 Awor Abraham a tuma un otro esposa ku tabata yama Ketura. GEN 25:2 I esaki a haa Zimram, Joksan, Medan, Madian, Isbak i Sa pa Abraham. GEN 25:3 I Joksan a engendr Seba i Dedan. I e yu hmbernan di Dedan tabata Asurim, Letusim i Leumim. GEN 25:4 I e yu hmbernan di Madian tabata Efa, Efer, H anok, Abida i Elda. Tur esakinan tabata yu hmbernan di Ketura. GEN 25:5 I Abraham a duna Isaak tur loke e tabatin, GEN 25:6 ma e yu hmbernan di su konkubinanan Ab raham a duna regalo, mientras ku e tabata na bida ainda, i a manda nan bai for d i su yu Isaak, direkshon pariba, na e pais di oriente. GEN 25:7 I esakinan ta tu r e aanan di Abraham su bida, ku el a biba: shent'i setent'i sinku aa. GEN 25:8 I Abraham a hala su ltimo rosea i a muri na un edat hopi avans, un hmber bieu i satis fecho di su bida, i el a wrdu reun ku su pueblo. GEN 25:9 E ora ei su yu hmbernan I saak i Ismael a der' den e kueba di Makpela, den e kunuku di Efron, yu hmber di Zo har e heteo, enfrente di Mamre, GEN 25:10 e kunuku ku Abraham a kumpra serka e y u hmbernan di Ht; ayanan Abraham a wrdu der serka su esposa Sara. GEN 25:11 I a soso d ku despues di morto di Abraham Dios a bendishon su yu Isaak; i Isaak tabata biba na Beer-lahai-roi. GEN 25:12 Awor esakinan ta e generashonnan di Ismael, yu hmbe r di Abraham, ku Hagar e egipsio, kri di Sara, a haa pa Abraham. GEN 25:13 I esaki nan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Ismael, nombr den e orden di nan nasementu: N ebaiot, e primognito di Ismael, i Kedar, Adbeel i Mibsam, GEN 25:14 Misma, Duma i Masa, GEN 25:15 Hadar, Tema, Jetur, Nafis i Kedema. GEN 25:16 Esakinan ta e yu hmbernan di Ismael i esakinan ta nan nmbernan, segun nan statnan i segun nan kampa mentunan; diesdos prens konforme nan tribunan. GEN 25:17 I esakinan ta e aanan di bida di Ismael: shent'i trint'i shete aa; i el a hala su ltimo rosea i a muri i a wrdu reun ku su pueblo. GEN 25:18 I nan tabata biba di Havila te na Shur ku ta ke da pariba di Egipto ora bo ta bai den direkshon di Asiria; el a muri den presens ia di tur su famianan. GEN 25:19 Awor esakinan ta e generashonnan di Isaak, yu hm ber di Abraham. Abraham a engendr Isaak; GEN 25:20 i Isaak tabatin kuarenta aa tem pu ku el a tuma Rebeka, yu muh di Btuel, e amoreo di Padan-aram, ruman muh di Laban e amoreo, pa ta su esposa. GEN 25:21 Anto Isaak a hasi orashon na SEOR pa su esp osa, pasobra esaki tabata steril; i SEOR a kontest' i su esposa Rebeka a sali na e stado. GEN 25:22 Ma e yunan tabata bringa ku otro den su barika, i el a bisa: "S i t'asina, ta pakiko esaki ta pasa ku mi?" Pesei el a bai konsult ku SEOR. GEN 25: 23 I SEOR a bis': "Ta dos nashon tin den bo barika; i ta dos pueblo lo wrdu separ fo r di bo kurpa; i esun pueblo lo ta mas fuerte ku e otro; i esun may lo sirbi esun mas chikitu." GEN 25:24 Ora su dianan pa duna lus a keda kumpl, ata, tabatin yu morocho den su barika. GEN 25:25 I e prom yu a nase kr, tur na kabei, manera un bis t di lana; i nan a dun' e nmber Esau.

GEN 25:26 I despues su ruman hmber a nase, ku su man ta tene hilchi di Esau; pese i el a wrdu yam Jakb; i Isaak tabatin sesenta aa dia ku Rebeka a haa nan. GEN 25:27 O ra ku e muchanan a krese bira grandi, Esau a bira un bon yagd, un hmber di kunuku; ma Jakb tabata un hmber trankil ku tabata biba den tnt. GEN 25:28 Awor Isaak tabat a stima Esau, pasobra e tabata gusta kome bestia ku yag, ma Rebeka tabata stima Jakb. GEN 25:29 Awor Jakb a kushin stob, i Esau a bin di kunuku i tabata mort'i hamb er; GEN 25:30 i Esau a bisa Jakb: "Pa fabor, dunami di e stob kr ei pa mi kome, paso bra mi ta mort'i hamber." Pesei el a wrdu yam Edm. GEN 25:31 Ma Jakb a bisa: "Bendem i bo derecho di primogenitura prom." GEN 25:32 I Esau a bisa: "Mira, mi ta serka di muri; di kiko anto e derecho di primogenitura ta sirbimi?" GEN 25:33 Anto Jakb a bisa: "Hurami prom"; asina el a hur' i a bende su derecho di primogenitura ku J akb. GEN 25:34 E ora ei Jakb a duna Esau pan i stob di lenteha, i el a kome i bebe i a lanta bai. Asina Esau a despresi su derecho di primogenitura. GEN 26:1 Awor t abatin un hamber na e tera, ademas di e hamber ku tabatin prom den e dianan di Ab raham. Pesei Isaak a bai Gerar serka Abimelek, rei di e filisteonan. GEN 26:2 I SEOR a pares na dj i a bisa: "No baha bai Egipto; keda biba na e tera ku lo Mi bisa bo di dj. GEN 26:3 Keda biba pa un tempu na e tera aki i lo Mi ta ku bo i bendish onbo, pasobra abo i bo desendientenan lo Mi duna tur e teranan aki, i lo Mi stabl es e huramentu ku Mi a hura na bo tata Abraham. GEN 26:4 I lo Mi multiplik bo dese ndientenan manera e streanan di shelu, i lo Mi duna bo desendientenan tur e tera nan aki; i den bo desendientenan tur e nashonnan di mundu lo ta bendishon, GEN 26 :5 pasobra Abraham a obedesMi i a kumpli ku Mi rdu, Mi mandamentunan, Mi statutona n i Mi leinan." GEN 26:6 Asina Isaak a keda biba na Gerar. GEN 26:7 Ora ku e hmbe rnan di e lug a hasi pregunta tokante di su esposa, el a bisa: "Ta mi ruman e ta," pasobra e tabatin miedu di bisa: "Ta mi esposa e ta", pensando, "e hmbernan di e lug ta kapas di matami pa motibu di Rebeka, pasobra e ta bunita." GEN 26:8 I a s osod ku ora e tabata ayanan pa basta tempu, Abimelek, rei di e filisteonan, tabat a wak dor di bentana, i mira, ata Isaak tabata karisi su esposa Rebeka. GEN 26:9 E ora ei Abimelek a yama Isaak i a bisa: "Mira, siertamente ta bo esposa e ta! K on anto bo a bisa: 'Ta mi ruman e ta'?" I Isaak a bis': "Pasobra mi a bisa: 'Mi p or muri pa su motibu.'" GEN 26:10 I Abimelek a bisa: "Ta kiko e kos aki ta ku bo a hasi ku nos? Fasilmente un hende di e pueblo por a drumi ku bo esposa, i lo b o a trese kulpa riba nos." GEN 26:11 Asina Abimelek a orden henter e pueblo, bisa ndo: "Esun ku mishi ku e hmber aki f ku su esposa mester wrdu mat sigur." GEN 26:12 Awor Isaak a sembra den e tera ei, i den e mesun aa a kosech shen bes mas tantu. I SEOR a bendishon', GEN 26:13 i e hmber a bira riku i a sigui bira mas riku te ora ku el a bira masha riku mes, GEN 26:14 pasobra e tabatin krianan di bestia chiki tu i krianan di baka i gran kantidat di sirbid, asina ku e filisteonan tabata env idi'. GEN 26:15 Awor tur e posnan ku e sirbidnan di su tata a koba den e dianan di su tata Abraham, e filisteonan a dmpel dor di yena nan ku tera. GEN 26:16 E ora ei Abimelek a bisa Isaak: "Bai for di nos, pasobra bo ta muchu mas poderoso ku n os." GEN 26:17 Anto Isaak a bai for di einan i a lanta kampamentu den e vaye di Gerar i a keda biba aya. GEN 26:18 E ora ei Isaak a bolbe koba e posnan di awa k u nan a koba den e dianan di su tata Abraham, pasobra e filisteonan a dmpel nan d espues di morto di Abraham; i el a duna nan e mesun nmbernan ku su tata a duna na n. GEN 26:19 Ma ora ku e sirbidnan di Isaak a koba den e vaye i ayanan a haa un po s di awa bibu, GEN 26:20 e wardadnan di Gerar a pleita ku e wardadnan di Isaak, bi sando: "Ta di nos e awa ta!" Pesei el a yama e pos Esek, pasobra nan a pleita ku n. GEN 26:21 Despues nan a koba un otro pos, i nan a pleita pa esaki tambe; pesei el a yam' Sitna. GEN 26:22 I el a bai for di einan i a koba un otro pos, i pa es un ei nan no a pleita; i el a yama esei Rehobot, pasobra el a bisa: "Porfin SEOR a traha lug pa nos, i nos lo ta fruktfero den e tera." GEN 26:23 Despues el a sali for di einan bai Beerseba. GEN 26:24 I SEOR a pares na dj den e anochi ei i a bisa : "Ami ta e Dios di bo tata Abraham; no tene miedu, pasobra Mi ta ku bo. Lo Mi b endishonbo i multiplik bo desendientenan pa kousa di Mi sirbid Abraham."

GEN 26:25 Pesei el a traha un altar ayanan i a invok e nmber di SEOR, i a lanta su tnt ayanan. I ayanan e sirbidnan di Isaak a koba un pos. GEN 26:26 Anto Abimelek a bin serka dj for di Gerar ku su konsehero Ahuzat i e komandante di su ehrsito Fik ol. GEN 26:27 I Isaak a bisa nan: "Pakiko boso a bin serka mi, siendo ku boso ta odiami i a mandami bai for di boso?" GEN 26:28 I nan a bisa: "Nos ta mira klara mente ku SEOR ta ku bo; pesei nos a bisa: 'Laga tin awor un huramentu entre nos, entre abo i nos, i laga nos sera un aliansa ku bo, GEN 26:29 ku lo bo no hasi no s dao, meskos ku nos no a mishi ku bo i a hasi solamente bon pa bo, i a mandabo b ai na pas. Awor bo ta e bendishon di SEOR.'" GEN 26:30 E ora ei el a hasi un fiest a pa nan, i nan a kome i bebe. GEN 26:31 I nan a lanta mainta tempran i a hasi u n huramentu na otro. E ora ei Isaak a desped di nan, i nan a bai for di dj na pas. GEN 26:32 Awor a sosod ku riba e mesun dia ei Isaak su sirbidnan a bin kont' di e pos ku nan a koba i a bis': "Nos a haa awa." GEN 26:33 I Isaak a yama esaki Seba; pesei nmber di e stat ta Beerseba te dia djawe. GEN 26:34 I tempu ku Esau tabatin kuarenta aa, el a kasa ku Judith, yu muh di Beeri e heteo, i ku Basemat, yu muh di Elon e heteo. GEN 26:35 I nan a trese amargura den bida di Isaak i Rebeka. GEN 27:1 Awor a sosod ku ora Isaak a bira bieu i su wowonan asina skur ku e no por a mira mas, el a yama Esau, su yu hmber may, i a bis': "Mi yu." I el a bis': "At'ami a ki." GEN 27:2 I Isaak a bisa: "Mira, mi a bira bieu, mi no sa e dia di mi morto. GEN 27:3 Pesei anto, pa fabor, kohe bo armanan, bo muchila-pa-karga-flecha i bo bog i bai den kunuku i tira un bestia pa mi; GEN 27:4 i prepar un plato sabroso pa mi, manera mi gusta, i tres' pa mi kome, pa mi alma bendishonbo prom ku mi muri. " GEN 27:5 Anto Rebeka tabata skucha ora ku Isaak tabata papia ku su yu Esau. As ina, ora Esau a bai kunuku pa tira bestia pa hiba kas, GEN 27:6 Rebeka a bisa su yu Jakb: "Mira, mi a tende bo tata ta papia ku bo ruman Esau, bisando: GEN 27:7 'Trese un bestia ku bo a tira pa mi i prepar un plato sabroso pa mi, pa mi kome i bendishonbo den e presensia di SEOR prom ku mi muri.' GEN 27:8 Pesei anto, mi yu, skuchami den loke mi ta mandabo. GEN 27:9 Bai awor na e kria di bestia chikitu i trese pa mi dos di e mih yunan di kabritu for di einan, pa ku nan mi prepar un pl ato sabroso pa bo tata, manera e ta gusta. GEN 27:10 E ora ei lo bo hib' pa bo ta ta p' kome, pa e bendishonbo prom ku e muri." GEN 27:11 I Jakb a kontest su mama Rebe ka: "Mira, mi ruman Esau ta un hmber tur na kabei, i ami no. GEN 27:12 Podis mi ta ta ta bai fulami, e ora ei lo mi ta manera un gaad den su bista; i lo mi trese mal dishon riba mi mes i no bendishon." GEN 27:13 Ma su mama a bis': "Bo maldishon se a riba mi, mi yu; solamente obedes mi bos, i bai buska nan pa mi." GEN 27:14 Asin a el a bai kohe nan i a trese nan pa su mama, i su mama a traha kuminda sabroso manera su tata ta gusta. GEN 27:15 Anto Rebeka a kohe e mih paanan di su yu may Esa u ku e tabatin serka dj na kas, i a laga Jakb, su yu hmber mas chikitu, bisti nan. GEN 27:16 I el a pone e kuerunan di e yunan di kabritu riba su mannan i riba e p arti di su nk ku no tabatin kabei. GEN 27:17 Tambe el a duna su yu hmber Jakb e kum inda sabroso i e pan ku el a prepar. GEN 27:18 E ora ei esaki a bai serka su tata i a bisa: "Mi tata." I su tata a bisa: "At'ami aki. Ken bo ta, mi yu?" GEN 27:1 9 I Jakb a bisa su tata: "Ami ta Esau, bo primognito; mi a hasi manera bo a bisami . Pa fabor, bai sinta i kome di loke mi a tira, pa bo bendishonmi." GEN 27:20 Ma Isaak a bisa su yu: "Ta kon bo a ha' lih asina, mi yu?" I el a bisa: "Pasobra SEOR b o Dios a tres' pa mi." GEN 27:21 E ora ei Isaak a bisa Jakb: "Pa fabor, hala serka pa mi fulabo, mi yu, si ta di brdat bo ta mi yu Esau, f n." GEN 27:22 Asina Jakb a hala serka su tata Isaak, i su tata a ful' i a bisa: "E bos ta bos di Jakb, ma e m annan ta mannan di Esau." GEN 27:23 I e no a rekonos', pasobra su mannan tabata y en di kabei, manera man di su ruman Esau; i el a bendishon'.

GEN 27:24 I el a bisa: "Di brdat bo ta mi yu Esau?" I el a bisa: "S." GEN 27:25 E ora ei el a bisa: "Trese e kuminda pa mi, i lo mi kome di loke mi yu a tira, pa mi bendishonbo." I Jakb a tres' p', i el a kome; tambe el a trese bia p', i el a bebe GEN 27:26 E ora ei su tata Isaak a bis': "Pa fabor, hala serka i dunami un sunch i, mi yu." GEN 27:27 Asina el a hala serka i a dun' un sunchi; i ora ku el a haa h ol di su paa, el a bendishon' i a bisa: "Mira, e hol di mi yu ta manera e hol di un k unuku ku SEOR a bendishon. GEN 27:28 Awor, ku Dios dunabo di e serena di shelu, i di e grdura di tera, i un abundansia di mainshi i bia nobo; GEN 27:29 ku pueblonan sirbibo, i nashonnan big pa bo. Sea shon di bo rumannan, i ku e yu hmbernan di bo mama big pa bo. Maldishon sea esnan ku maldishonbo, i bendishon sea esnan ku bendis honbo." GEN 27:30 Awor a sosod ku asina Isaak a kaba di bendishon Jakb, i Jakb apenas a sali for di presensia di su tata Isaak, ata su ruman Esau a yega di su yagmen tu. GEN 27:31 E ora ei e tambe a traha kuminda sabroso hiba pa su tata. I el a b isa su tata: "Laga mi tata lanta, i kome di loke su yu a tira, pa bo bendishonmi. " GEN 27:32 I su tata Isaak a bis': "Ta ken bo ta?" I el a bisa: "Mi ta bo yu, bo primognito Esau." GEN 27:33 E ora ei Isaak a kumins tembla masha hopi mes, i el a bisa: "Ta ken a tira bestia trese pa mi anto, asina ku mi a kome tur di dj prom k u bo bin, i a bendishon'? S, i e lo ta bendishon." GEN 27:34 Ora Esau a tende e pal abranan di su tata, el a dal un gritu masha duru i masha amargo mes, i a bisa su tata: "Bendishonmi, ami tambe, O mi tata!" GEN 27:35 Ma el a bisa: "Bo ruman a b in ku engao i a kita bo bendishon." GEN 27:36 I Esau a bisa: "No ta ku rason e ta wrdu yam Jakb? Pasobra ya el a gaami dos biaha kaba. El a kita mi derecho di primog enitura, i at'awor el a kita mi bendishon." I el a bisa: "Bo no a warda un bendi shon pa mi?" GEN 27:37 Ma Isaak a kontest i a bisa Esau: "Mira, mi a hasi bo shon, i henter su famia mi a dun' komo sirbid, i ku mainshi i bia nobo mi a sosten'. Awor abo, kiko asina mi por hasi pa bo, mi yu?" GEN 27:38 I Esau a bisa su tata: "Ta n bendishon so bo tin, mi tata? Bendishonmi, ami tambe, O mi tata." I Esau a hals a su bos i a yora. GEN 27:39 E ora ei su tata Isaak a kontest i a bis': "Mira, bo lug di biba lo ta leu for di e fertilidat di tera, i leu for di e serena di shelu for di ariba. GEN 27:40 Pa medio di bo spada lo bo biba, i bo ruman hmber lo bo sirbi; ma lo sosod ku ora bo hasi esfuerso, lo bo kibra su yugo kita for di bo nk. " GEN 27:41 Asina Esau tabatin renkor kontra Jakb pa motibu di e bendishon ku su tata a bendishon' kun, i Esau a bisa den su mes: "E dianan di tene rou pa mi tata ta serka; e ora ei lo mi mata mi ruman Jakb." GEN 27:42 Ora nan a konta Rebeka e palabranan di su yu may Esau, el a manda yama su yu mas chikitu Jakb, i a bis': "Mi ra, bo ruman Esau ta konsol su mes ku e pensamentu ku e tin pa matabo. GEN 27:43 Awor pesei, mi yu, obedes mi bos i lanta, hui bai Haran serka mi ruman hmber Laban ! GEN 27:44 I keda algun dia serka dj, te ora ku e furia di bo ruman baha, GEN 27 :45 te ora ku e rabia ku bo ruman tin riba bo baha, i e lubid kiko bo a hasi kun. E ora ei lo mi manda buskabo for di ayanan. Pakiko mi mester wrdu rob di boso tur dos riba e mesun dia?" GEN 27:46 I Rebeka a bisa Isaak: "Mi ta fad di mi bida pa motibu di e yu muhnan di Ht; si Jakb tuma un esposa manera esakinan, for di e yu mu hnan di Ht, for di e yu muhnan di e tera, pakiko biba ainda anto?" GEN 28:1 Asina I saak a yama Jakb i a bendishon' i a dun' rdu i a bis': "No tuma un esposa for di e yu muhnan di Kanaan. GEN 28:2 Lanta, bai Padan-aram, na kas di Btuel, tata di bo mam a; i tuma pa bo mes for di ayanan un esposa for di e yu muhnan di Laban, ruman hmb er di bo mama. GEN 28:3 I ku Dios Todopoderoso bendishonbo i hasibo fruktfero i mu ltiplikbo, pa bo bira un multitut di pueblonan. GEN 28:4 Ku E dunabo tambe e bend ishon di Abraham, abo i tur bo desendientenan huntu ku bo, pa bo pose e tera kami nda bo ta keda biba pa un tempu, kual Dios a duna Abraham." GEN 28:5 Asina Isaak a manda Jakb bai, i el a bai Padan-aram serka Laban, yu hmber di Btuel e arameo, r uman hmber di Rebeka, mama di Jakb i Esau. GEN 28:6 Awor Esau a mira ku Isaak a be ndishon Jakb i a mand' bai Padan-aram, pa tuma pa su mes un esposa for di ayanan, i ku ora el a bendishon', el a dun' rdu, bisando: "No tuma un esposa for di e yu muhn an di Kanaan," GEN 28:7 i ku Jakb a obedes su tata i su mama i a bai Padan-aram. G EN 28:8 Asina Esau a mira ku e yu muhnan di Kanaan no tabata agrad su tata Isaak; GEN 28:9 anto Esau a bai serka Ismael, i ademas di e esposanan ku e tabatin kaba , el a tuma komo su esposa Mahalat,

yu muh di Ismael, yu hmber di Abraham, ruman muh di Nebaiot. GEN 28:10 Despues Jakb a sali for di Beerseba bai Haran. GEN 28:11 I el a yega na un lug i ayanan el a p asa nochi, pasobra solo a baha kaba; i el a kohe un di e piedranan di e lug, pon' bou di su kabes i a kai drumi na e lug ei. GEN 28:12 I el a soa, i mira, un trapi a wrdu pon riba tera ku su parti di ariba alkansando shelu. I mira, e angelnan di Dios tabata subi baha riba dj. GEN 28:13 I mira, SEOR tabata par te ariba di e trap i i tabata bisa: "Ami ta SEOR, e Dios di bo tata Abraham i e Dios di Isaak; e ter a ku bo ta drum ariba lo Mi duna abo i bo desendientenan. GEN 28:14 Tambe bo dese ndientenan lo ta manera e stf di tera i lo bo plama bai pabou, pariba, panrt i pasi t; i den bo i den bo desendientenan tur e famianan di mundu lo ta bendishon. GEN 28:15 I mira, Mi ta ku bo, i lo Mi wardabo unda ku bo bai, i lo tresebo bk den e tera aki; pasobra lo Mi no lagabo te ora Mi a kumpli ku loke Mi a primintbo." GEN 28:16 E ora ei Jakb a spirta for di su soo i a bisa: "Siguramente SEOR ta na e lug a ki, i mi no tabata sa esei." GEN 28:17 E tabatin miedu i a bisa: "Ki temibel e l ug aki ta! Esaki no ta nada otro sino e kas di Dios, i esaki ta e porta di shelu. " GEN 28:18 Asina Jakb a lanta mainta tempran i a kohe e piedra ku el a pone bou di su kabes i a pon' para komo un pilar, i a basha zeta na su parti ariba. GEN 28 :19 I el a yama e lug ei Bt-l, ma prom e nmber di e stat tabata Luz. GEN 28:20 E ora ei Jakb a hasi un huramentu, bisando: "Si Dios ta ku mi i ta wardami riba e biahe aki ku mi ta hasi, i ta dunami pan pa kome i paa pa bisti, GEN 28:21 i ami bolbe kas di mi tata sano i salvo, e ora ei SEOR lo ta mi Dios. GEN 28:22 I e piedra a ki, ku mi a pone para komo un pilar, lo ta Dios Su kas, i di tur loke Bo dunami, siguramente lo mi dunaBo un dsimo parti." GEN 29:1 Despues Jakb a sigui su biahe i a yega na e tera di e hendenan di oriente. GEN 29:2 I el a wak rnt i a mira un pos den kunuku. I ata, tabatin tres tou di karn drum ayanan banda di e pos, pasobr a for di e pos ei nan tabata duna e tounan awa. I e piedra na boka di e pos taba ta grandi. GEN 29:3 Ora tur e tounan di karn a wrdu hunt einan, e wardadnan tabata l ora e piedra kita for di boka di e pos i duna e karnnan awa i pone e piedra bk na su lug na boka di e pos. GEN 29:4 I Jakb a bisa nan: "Mi rumannan, di unda boso ta ?" I nan a bisa: "Nos ta di Haran." GEN 29:5 I el a bisa nan: "Boso konos Laban, yu hmber di Nakor?" I nan a bisa: "S, nos konos'." GEN 29:6 Anto Jakb a bisa nan: "T ur kos ta bon kun?" I nan a kontest: "Tur kos ta bon, i ata su yu muh Raquel ta bin ku e karnnan." GEN 29:7 I el a bisa: "Mira, solo ta haltu ainda; no ta ora di hu nta bestia ainda. Duna e karnnan awa i bai laga nan kome atrobe." GEN 29:8 Ma nan a bisa: "Nos no por te ora tur e tounan di karn wrdu hunt i nan lora e piedra kita for di boka di e pos; e ora ei nos ta duna e karnnan awa." GEN 29:9 Mientras ku e tabata papia ku nan ainda, Raquel a yega ku e karnnan di su tata, pasobra e tab ata un wardad di karn. GEN 29:10 I a sosod ku ora Jakb a mira Raquel, yu muh di Laban , ruman di su mama, i e karnnan di Laban, ruman di su mama, Jakb a yega serka i a lora e piedra kita for di boka di e pos i a duna e tou di Laban, ruman di su mam a, awa. GEN 29:11 E ora ei Jakb a sunchi Raquel i a halsa su bos i a yora. GEN 29 :12 I Jakb a konta Raquel ku e tabata famia di su tata i ku e tabata yu di Rebeka , i Raquel a kore bai konta su tata. GEN 29:13 Asina a sosod ku ora Laban a tende e notisia di Jakb, yu hmber di su ruman muh, el a kore bai kontr', a bras', sunch' i hib' su kas. E ora ei el a konta Laban tur e kosnan aki. GEN 29:14 I Laban a bis': "Siguramente bo ta mi wesu i mi karni." I el a keda un luna serka dj. GEN 29:15 E ora ei Laban a bisa Jakb: "Ta pasobra bo ta mi famia bo mester sirbimi prnada? B isami, kiko bo pago mester ta?" GEN 29:16 Awor Laban tabatin dos yu muh; esun may tabata yama Lea i esun mas chikitu tabata yama Raquel. GEN 29:17 Lea su wowonan tabata swak, ma Raquel tabatin bunita kurpa i bunita kara. GEN 29:18 Awor Jakb ta bata stima Raquel. Pesei el a bisa: "Lo mi sirbibo shete aa pa Raquel, bo yu mas chikitu."

GEN 29:19 I Laban a bisa: "Mih mi dun' na abo ku mi dun' na un otro hmber; keda serk a mi." GEN 29:20 Asina Jakb a sirbi shete aa pa Raquel i nan tabata parse djis un par di dia p', pasobra e tabata stim'. GEN 29:21 E ora ei Jakb a bisa Laban: "Dunam i mi esposa pa mi drumi kun, pasobra mi tempu ta kumpl." GEN 29:22 I Laban a reun t ur e hmbernan di e lug i a hasi un fiesta. GEN 29:23 Awor a sosod ku anochi Laban a tuma su yu muh Lea i a hib' pa Jakb, i Jakb a drumi kun. GEN 29:24 Tambe Laban a dun a su kri Zilpa na su yu muh Lea komo kri. GEN 29:25 Asina a sosod ku ora a bira main ta, ata, tabata Lea! I Jakb a bisa Laban: "Ta kiko e kos aki ku bo a hasi ku mi? No ta pa Raquel mi a sirbibo? Pakiko bo a gaami anto?" GEN 29:26 Ma Laban a bisa: "No ta kustumber di nos lug pa kasa esun di mas chikitu prom ku esun may. GEN 29:2 7 Komplet e siman di esun aki, i nos lo dunabo e otro tambe pa shete aa mas di sir bishi ku bo mester dunami." GEN 29:28 I asina Jakb a hasi i a komplet su siman, i Laban a dun' su yu muh Raquel komo su esposa. GEN 29:29 Tambe Laban a duna su kri B ilha na su yu muh Raquel komo su kri. GEN 29:30 Asina Jakb a drumi ku Raquel tambe, i di brdat e tabata stima Raquel mas ku Lea, i el a sirbi Laban shete aa mas. GEN 29:31 Awor SEOR a mira ku Lea no tabata stim, i El a habri su matris, ma Raquel t abata steril. GEN 29:32 I Lea a sali na estado i a haa un yu hmber i a dun' e nmber Ruben, pasobra el a bisa: "Pasobra SEOR a mira mi aflikshon; awor s mi esposo lo s timami." GEN 29:33 I el a bolbe sali na estado i a haa un yu hmber i a bisa: "Paso bra SEOR a tende ku mi no ta stim, pesei El a dunami e yu hmber aki tambe." I el a dun' e nmber Simeon. GEN 29:34 I el a bolbe sali na estado i a haa un yu hmber i a b isa: "Awor e biaha aki mi esposo lo ta mar na mi, pasobra mi a haa tres yu hmber p'. " Pesei el a wrdu yam Lev. GEN 29:35 Anto el a bolbe sali na estado i a haa un yu hmb er i a bisa: "E biaha aki lo mi alab SEOR." Pesei el a dun' e nmber Juda. E ora ei e l a stp di haa yu. GEN 30:1 Awor ora Raquel a mira ku e no tabata haa yu pa Jakb, el a bira yalurs riba su ruman i el a bisa Jakb: "Dunami yu, sino mi ta muri." GEN 30:2 E ora ei Jakb su rabia a kima kontra Raquel i el a bisa: "T'ami ta Dios anto ku no kier dunabo e fruta di bo barika?" GEN 30:3 Anto Raquel a bisa: "Ata mi k ri Bilha aki, drumi kun, pa e duna lus riba mi rudianan, pa dor di dj ami tambe por tin yu." GEN 30:4 Asina el a dun' su kri Bilha komo esposa i Jakb a drumi kun. GEN 30:5 I Bilha a sali na estado i a haa un yu hmber pa Jakb. GEN 30:6 E ora ei Raquel a bisa: "Dios a huzgami, i di brdat a tende mi bos i a dunami un yu hmber." Pesei el a dun' e nmber Dan. GEN 30:7 I Bilha, Raquel su kri, a bolbe sali na estado i a haa un di dos yu hmber pa Jakb. GEN 30:8 I Raquel a bisa: "Ku gran lucha mi a luch a ku mi ruman, i di brdat mi a vense." I el a duna e yu e nmber Nftal. GEN 30:9 Ora Lea a mira ku el a stp di haa yu, el a tuma su kri Zilpa i a dun' na Jakb komo esposa . GEN 30:10 I Zilpa, Lea su kri, a haa un yu hmber pa Jakb. GEN 30:11 E ora ei Lea a bisa: "Ki afortun!" Pesei el a dun' e nmber Gad. GEN 30:12 I Zilpa, Lea su kri, a h aa un di dos yu hmber pa Jakb. GEN 30:13 E ora ei Lea a bisa: "Felis mi ta! Pasobra hende muh lo yamami felis." Pesei el a dun' e nmber Aser. GEN 30:14 Awor den e dia nan di kosecha di trigo Ruben a bai i a haa mandrgora den kunuku, i a hiba nan pa su mama Lea. Anto Raquel a bisa Lea: "Pa fabor, dunami algun mandrgora di bo yu." GEN 30:15 Ma Lea a bis': "No ta basta ku bo a tuma mi esposo? I bo kier tuma e m andrgoranan di mi yu tambe?" Asina Raquel a bisa: "Pesei e por drumi ku bo awe no chi en kambio di e mandrgoranan di bo yu." GEN 30:16 Ora Jakb a bolbe di kunuku at ardi, Lea a bai kontr' i a bisa: "Bo mester drumi ku mi, pasobra siguramente mi a hr bo ku e mandrgoranan di mi yu." Asina Jakb a drumi kun e anochi ei. GEN 30:17 I Dios a skucha Lea, i el a sali na estado i a haa un di sinku yu hmber pa Jakb. GEN 30:18 Anto Lea a bisa: "Dios a dunami mi rekompensa, pasobra mi a duna mi kri na mi esposo." I el a dun' e nmber Isakar. GEN 30:19 I Lea a bolbe sali na estado i a haa un di seis yu hmber pa Jakb. GEN 30:20 E ora ei Lea a bisa: "Dios a dunami un bon regalo; awor mi esposo lo keda biba serka mi, pasobra mi a haa

seis yu hmber p'." I el a dun' e nmber Zabulon. GEN 30:21 I despues el a haa un yu mu h i a dun' e nmber Dina. GEN 30:22 Anto Dios a krda riba Raquel, i Dios a skuch' i a habri su matris. GEN 30:23 I el a sali na estado i a haa un yu hmber i a bisa: "Di os a kita mi reproche." GEN 30:24 I el a dun' e nmber Jose, bisando: "Ku SEOR dunam i un yu hmber mas." GEN 30:25 Awor a sosod ku ora Raquel a haa Jose, Jakb a bisa Lab an: "Lagami bai, pa mi por bai mi mes lug i mi mes pais. GEN 30:26 Dunami mi espo sanan i mi yunan pa kendenan mi a sirbibo, i lagami bai, pasobra bo mes sa di mi sirbishi ku mi a hasi pa bo." GEN 30:27 Ma Laban a bis': "Pa fabor, keda si mi a haa grasia den bo bista, pasobra dor di eksperensia mi a haa sa ku SEOR a bendisho nmi pa bo motibu." GEN 30:28 I el a sigui bisa: "Nombrami bo pago i lo mi duna es ei." GEN 30:29 Ma Jakb a bis': "Bo mes sa kon mi a sirbibo i kon a bai ku bo besti anan serka mi. GEN 30:30 Pasobra loke bo tabatin prom ku mi a bin tabata poko, i esei a rende bira un multitut; i SEOR a bendishonbo for di mi yegada. Ma awor, ta ki dia lo mi prove pa mi mes kas tambe?" GEN 30:31 I el a bisa: "Kiko mi mester d unabo?" I Jakb a bisa: "Bo no tin di dunami nada. Si bo hasi esun kos aki pa mi, lo mi sigui pastori i warda bo bestianan: GEN 30:32 lagami pasa dor di henter bo tou awe i saka af tur karn pint i ku mancha, i tur lamchi pretu, i tur kabritu ku m ancha i pint; i eseinan lo ta mi pago. GEN 30:33 Asina mi hustisia lo papia pa mi despues, dia bo bin regla kuenta ku mi. Tur kabritu ku no ta pint i ku no tin ma ncha i tur lamchi ku no ta pretu, si nan wrdu ha den mi poder, lo wrdu konsider komo hrt." GEN 30:34 I Laban a bisa: "Bon, laga sosod konforme bo palabra." GEN 30:35 As ina riba e dia ei el a saka e kabritunan chubatu strepi i ku mancha, i tur e kabr itunan muh pint i ku mancha, tur ku tabatin algu di blanku den nan, i tur e karnnan pretu, i a duna nan na su yu hmbernan pa nan kuida nan. GEN 30:36 Anto el a pone un distansia di tres dia di biahe entre mes i Jakb, i Jakb tabata kuida e otro be stianan di Laban. GEN 30:37 E ora ei Jakb a kohe bara brd di palu di populir, di am andel i di kastaa, i a pela nan saka strepi blanku den nan, i a ekspon e blanku di e baranan. GEN 30:38 I el a pone e baranan ku el a pela dilanti di e tounan di bestia chikitu den e roinan, den e bakinan di awa, kaminda e tounan tabata bin b ebe; i nan tabata dk ora nan tabata bin bebe. GEN 30:39 Asina e tounan tabata dk b anda di e baranan, i nan tabata wrp yu strepi, pint i ku mancha. GEN 30:40 I Jakb a separ e lamchinan, i a hasi e bestianan bira nan kabes den direkshon di esnan str epi i tur esnan pretu entre e bestianan di Laban; i su mes bestianan el a separ, i no a pone nan huntu ku e bestianan di Laban. GEN 30:41 I a sosod ku ki ora ku e bestianan mas fuerte tabata dk, Jakb tabata pone e baranan dilanti di e bestianan den e roinan, pa nan dk banda di e baranan; GEN 30:42 ma ora ku e bestianan tabat a swak, e no tabata pone e baranan den e roinan, asina ku esnan mas swak tabata pa Laban i esnan mas fuerte tabata pa Jakb. GEN 30:43 Asina e hmber a bira masha r iku mes i e tabatin masha hopi bestia chikitu i sirbid hmber i muh i kamel i buriku . GEN 31:1 Awor Jakb a tende e yu hmbernan di Laban ta bisa: "Jakb a kohe tur kos d i nos tata bai kun, i for di loke tabata pertenes na nos tata el a haa tur e rikesa aki." GEN 31:2 Anto Jakb a wak e aktitut di Laban i mira, esaki no tabata fabora bel p' manera antes. GEN 31:3 E ora ei SEOR a bisa Jakb: "Bolbe na e tera di bo tat anan i serka bo famianan, i lo Mi ta ku bo." GEN 31:4 Asina Jakb a manda yama Raq uel i Lea bin kaminda su tou di bestia chikitu tabata den kunuku, GEN 31:5 i a b isa nan: "Mi ta mira e aktitut di boso tata, ku esaki no ta faborabel pa mi mane ra antes, ma e Dios di mi tata tabata ku mi. GEN 31:6 I boso sa ku mi a sirbi bo so tata ku tur mi forsa. GEN 31:7 Sinembargo, boso tata a gaami i a kambia mi pag o dies biaha, ma Dios no a prmiti hasimi dao. GEN 31:8 Si el a bisa asin'aki: 'Esna n pint lo ta bo pago,' e ora ei tur e bestianan tabata wrp yunan pint; i si el a bi sa asin'aki: 'Esnan strepi lo ta bo pago,' e ora ei tur e bestianan tabata wrp yun an strepi. GEN 31:9 Asina Dios a kita e bestianan di boso tata, dunami. GEN 31:10 "I a sosod ku na e tempu ku e bestianan tabata dk mi a hisa kara i den un soo mi a wak, i at'e kabritunan chubatu ku tabata dk tabata strepi, pint i tur na pik-pik.

GEN 31:11 E ora ei e Angel di Dios a bisami den e soo: 'Jakb,' i mi a bisa: 'At'am i aki.' GEN 31:12 I El a bisa: 'Hisa bo kara awor i mira, tur e kabritunan chuba tu ku ta dk ta strepi, pint i tur na pik-pik, pasobra Mi a mira tur loke Laban ta h asi ku bo. GEN 31:13 Ami ta e Dios di Bt-l, kaminda bo a ungi un pilar, kaminda bo a hura na Mi; awor lanta, bai for di e tera aki i bolbe na e tera di bo nasemen tu.'" GEN 31:14 I Raquel i Lea a kontest i a bis': "Nos tin parti f erensia ainda d en kas di nos tata? GEN 31:15 E no ta konta nos komo stranhero? Pasobra el a ben de nos i a gasta tur nos plaka tambe. GEN 31:16 Siguramente tur e rikesa ku Dios a kita for di nos tata ta di nos i di nos yunan; asina anto, hasi tur loke Dios a bisabo." GEN 31:17 E ora ei Jakb a lanta i a pone su yunan i su esposanan riba kamel; GEN 31:18 i el a bai ku tur su bestianan i tur su propiedat ku el a akum ul, su bestianan ku el a haa, ku el a atkir na Padan-aram, pa bai tera di Kanaan se rka su tata Isaak. GEN 31:19 Ora Laban a bai pa pela su karnnan, Raquel a hrta e do lonan di su tata. GEN 31:20 I Jakb a gaa Laban e arameo dor di no lagu' sa ku e ta hui. GEN 31:21 Asina el a hui bai ku tur loke e tabatin, i el a lanta i a krusa Riu Eufrates, i a bai den direkshon di e serunan di Galaad. GEN 31:22 Ora nan a konta Laban riba e di tres dia, ku Jakb a hui, GEN 31:23 el a bai ku su famianan, i a prsigui pa un distansia di shete dia di kaminda, i el a alkans' den e serunan di Galaad. GEN 31:24 Anto anochi Dios a bin serka Laban e arameo den un soo i a b is': "Prkur pa bo no papia ni bon ni malu ku Jakb." GEN 31:25 I Laban a alkans Jakb. a Jakb a lanta su tnt den e serunan i Laban ku su famianan a kampa den e serunan d i Galaad. GEN 31:26 E ora ei Laban a bisa Jakb: "Kiko e kos ku bo a hasi aki, ku bo a gaami i a bai ku mi yu muhnan manera katibunan di guera? GEN 31:27 Pakiko bo a hui bai ketu-ketu i a gaami, i no a lagami sa. E ora ei mi por a desped di bo ku goso i ku kantika, ku tamburein i ku arpa. GEN 31:28 Tampoko bo no a prmitmi sunc hi mi yu hmbernan i mi yu muhnan. Ta kos di bobo bo a hasi. GEN 31:29 Mi tin e pod er pa hasibo malu, ma e Dios di bo tata a papia ku mi ayera nochi, bisando: 'Prku r di no papia ni bon ni malu ku Jakb.' GEN 31:30 I awor, di brdat bo a bai, pasobra bo tabata anhel masha hopi mes na kas di bo tata, ma pakiko bo a hrta mi diosnan? " GEN 31:31 E ora ei Jakb a kontest i a bisa Laban: "Pasobra mi tabatin miedu, kom o ku mi a bisa: 'Pa bo no kita bo yu muhnan for di mi, uzando forsa.' GEN 31:32 E sun ku bo haa bo diosnan serka dj, lo no biba; den presensia di nos famianan bo me ster indik kiko ta di bo den mi pertenensianan i tuma esei pa bo." Pasobra Jakb no tabata sa ku ta Raquel a hrta nan. GEN 31:33 Asina Laban a bai den tnt di Jakb, i den tnt di Lea i den tnt di e dos krinan, ma e no a haa nan. E ora ei el a sali for di tnt di Lea i a bai den tnt di Raquel. GEN 31:34 Awor Raquel a kohe e dolonan i a pone nan den siya di e kamel, i el a sinta riba nan. I Laban a fula tur kaminda den e tnt, ma no a haa nan. GEN 31:35 I Raquel a bisa su tata: "Mi seor, no rabia ku mi no por lanta para bo dilanti, pasobra mi tin mi regla." Asina Laban a busk a, ma no a haa e dolonan. GEN 31:36 E ora ei Jakb a rabia i a pleita ku Laban; i Ja kb a kontest i a bisa Laban: "Ta kiko ta mi transgreshon? Ta kiko ta mi pik, ku bo a prsigumi asina pis? GEN 31:37 Awor ku bo a buska den tur mi kosnan, ta kiko bo a haa di tur bo kosnan di kas? Pone nan aki dilanti di mi famianan i bo famianan, p a nan huzga den nos dos. GEN 31:38 "E binti aanan aki ku mi tabata serka bo, bo k arnnan i bo kabritunan muh no a prd yu, ni mi no a kome e karnnan chubatu di bo touna n. GEN 31:39 Loke ku a wrdu habrak mi no a trese pa bo; mi mes a karga e pird di dj. Bo a eksig esei di mi man, sea ku el a wrdu hrt den dia f hrt anochi. GEN 31:40 Asin i a pasa ku mi: di dia kalor tabata matami i anochi friu tabata kaba ku mi, i mi soo tabata hui for di mi wowonan. GEN 31:41 E binti aanan aki mi tabata den bo ka s; mi a sirbibo dieskuater aa pa bo dos yu muhnan i seis aa pa bo

bestianan, i bo a kambia mi pago dies biaha. GEN 31:42 Si e Dios di mi tata, e D ios di Abraham, i e temor di Isaak, no tabata na mi banda, siguramente awor lo b o a mandami bai man bash. Dios a mira mi aflikshon i e trabou duru di mi mannan, pesei El a huzga ayera nochi." GEN 31:43 E ora ei Laban a kontest i a bisa Jakb: " E yu muhnan ta mi yu muhnan, e yunan ta mi yunan, i e bestianan ta mi bestianan, i tur loke bo ta mira ta di mi. Ma kiko mi por hasi awe ku e yu muhnan aki di mi f ku nan yunan ku nan a haa? GEN 31:44 Pesei anto, bin, laga nos sera un aliansa, a bo i ami, i laga esei ta un testigu entre abo i ami." GEN 31:45 E ora ei Jakb a k ohe un piedra i a pon' para komo un pilar. GEN 31:46 I Jakb a bisa su famianan: "K ohe piedra." I nan a kohe piedra i a traha un monton, i nan a kome einan banda d i e monton. GEN 31:47 Awor Laban a yama esaki Jegar-sahaduta, ma Jakb a yam' Galaa d. GEN 31:48 I Laban a bisa: "E monton aki ta un testigu entre abo i ami awe." P esei el a wrdu yam Galaad, GEN 31:49 i Mizpa, pasobra el a bisa: "Ku SEOR vigil entr e abo i ami ora nos ta ousente di otro. GEN 31:50 Si bo trata mi yu muhnan malu, f si bo tuma otro esposanan fuera di mi yu muhnan, maske no tin ningun hende serka nos, mira, Dios ta testigu entre abo i ami." GEN 31:51 I Laban a bisa Jakb: "Mir a e monton aki i mira e pilar ku mi a pone entre abo i ami. GEN 31:52 E monton a ki ta un testigu, i e pilar ta un testigu, ku ami lo no pasa banda di e monton a ki bin serka bo, ni abo no ta pasa e monton di piedra aki i e pilar aki ku mal i ntenshon. GEN 31:53 E Dios di Abraham i e Dios di Nakor, e Dios di nan tata, huz ga entre nos." I Jakb a hura pa e temor di su tata Isaak. GEN 31:54 Despues Jakb a ofres un sakrifisio riba e seru, i a yama su famianan bin kome; i nan a bin kome i a pasa nochi riba e seru. GEN 31:55 I mainta tempran Laban a lanta i a sunchi su yu hmbernan i su yu muhnan i a bendishon nan. Anto Laban a bai i a bolbe su lug. GEN 32:1 Asina Jakb a sigui su kaminda i e angelnan di Dios a bin kontr'. GEN 32: 2 I ora Jakb a mira nan, el a bisa: "Esaki ta e kampamentu di Dios." I el a yama e lug ei Mahanaim. GEN 32:3 Anto Jakb a manda mensaheronan su dilanti serka su rum an Esau na tera di Seir, e teritorio di Edm. GEN 32:4 Tambe el a orden nan, bisand o: "Asina lo bo bisa mi seor Esau: 'Asina bo sirbid Jakb ta bisa: "Mi a keda biba p a un tempu serka Laban i a keda te awor. GEN 32:5 Mi tin tambe buey, buriku i be stia chikitu, i sirbidnan hmber i muh; i mi a manda bisa mi seor pa mi haa grasia den bo bista."'" GEN 32:6 I e mensaheronan a bolbe serka Jakb, bisando: "Nos a yega serka bo ruman Esau i e ta na kaminda kaba pa kontra ku bo, i tin kuater shen hmb er huntu kun." GEN 32:7 Anto Jakb a haa masha miedu mes i a bira masha angusti; i el a parti e hendenan ku tabata huntu kun, i e karnnan i e bakanan i e kamelnan, den dos kampamentu, GEN 32:8 pasobra el a bisa: "Si Esau bin na esun kampamentu i a tak', e ora ei e kampamentu ku keda lo hui bai." GEN 32:9 E ora ei Jakb a bisa: "O Dios di mi tata Abraham i Dios di mi tata Isaak, O SEOR, Kende a bisami: 'Bai bk na bo tera i serka bo famianan, i lo Mi hasibo prosper,' GEN 32:10 mi no ta digno di tur e miserikrdia i di tur e fieldat ku Bo a mustra na Bo sirbid, pasobra ta k u solamente mi garoti mi a krusa e Jordan aki, i awor mi a bira dos kampamentu. GEN 32:11 Mi ta pidiBo, librami for di man di mi ruman hmber, for di man di Esau; pasobra mi tin miedu di dj, pa e no bin atak ami, e mamanan ku e yunan. GEN 32:12 Pasobra Bo a bisa: 'Siguramente lo Mi hasibo prosper, i hasi bo desendientenan m anera santu di laman ku no por wrdu kont pa motibu di nan kantidat grandi.'" GEN 3 2:13 Asina el a keda pasa nochi ayanan. I for di loke ku e tabatin huntu kun el a apart un regalo pa su ruman Esau: GEN 32:14 dos shen kabritu muh i binti kabritu chubatu, dos shen karn muh i binti karn chubatu, GEN 32:15 trinta kamel ku a kaba d i wrp, ku nan yunan chikitu, kuarenta baka i dies bish machu, binti buriku yewa i dies buriku machu. GEN 32:16 I el a entreg nan den man di su sirbidnan, kada grupo apart, i a bisa su sirbidnan: "Pasa mi dilanti, i laga un espasio entre e grupon an." GEN 32:17 I el a orden esun dilanti, bisando: "Ora mi ruman Esau kontrabo i puntrabo, bisando: 'Di ken bo ta, na unda bo ta bai, i di ken e animalnan aki bo dilanti ta?'

GEN 32:18 e ora ei lo bo bisa: 'Di bo sirbid Jakb nan ta, un regalo mand pa mi seor Esau. I mira, e tambe ta bin nos tras.'" GEN 32:19 Asina el a orden e di dos i e di tres tambe i tur esnan ku tabata sigui e gruponan, bisando: "Asin'aki boso me ster papia ku Esau, ora boso ha'; GEN 32:20 i boso mester bisa: 'Ata bo sirbid Jakb tambe ta bin nos tras.'" Pasobra el a bisa: "Lo mi kalm' ku e regalo ku ta bai mi dilanti. Anto despues lo mi mira su kara; kisas e lo aseptmi." GEN 32:21 Asina e regalo a bai su dilanti, mientras ku e mes a keda pasa e anochi ei den e kampam entu. GEN 32:22 Awor e mes anochi ei el a lanta i a tuma su dos esposanan, su do s krinan i su diesun yunan, i a krusa e vado di Jabk. GEN 32:23 El a tuma nan mand a nan na e otro banda di e roi. I tur loke ku e tabatin el a manda na e otro ban da. GEN 32:24 E ora ei Jakb so a keda; anto un Hmber a lucha kun te ora dia a habri . GEN 32:25 I ora ku El a mira ku E no tabata por a vense Jakb, El a mishi ku ska rnir di su hep; asina e skarnir di Jakb su hep a sali for di lug, ora ku E tabata lucha kun. GEN 32:26 E ora ei El a bisa: "LagaMi bai, pasobra dia ta bai habri." Ma Jakb a bisa: "Lo mi no lagaBo bai si Bo no bendishonmi." GEN 32:27 Pesei El a b isa Jakb: "Kon ta bo nmber?" I el a bisa: "Jakb." GEN 32:28 I El a bisa: "Bo nmber l o no ta Jakb mas, sino Israel; pasobra bo a lucha ku Dios i ku hende, i bo a vens e." GEN 32:29 E ora ei Jakb a puntr'E i a bisa: "Pa fabor, bisami Bo nmber." Ma El a bisa: "Pakiko bo ta puntraMi Mi nmber?" I El a bendishon' ayanan. GEN 32:30 Pes ei Jakb a yama e lug ei Peniel, pasobra el a bisa: "Mi a mira Dios kara-kara; sine mbargo, mi bida a keda preserv." GEN 32:31 Awor solo a sali riba dj nt ora ku e tab ata krusa ofer di Penuel, i e tabata kana kokoch pa motibu di su hep. GEN 32:32 P esei te dia djawe e yunan di Israel no ta kome e mskulo di hep ku ta keda riba e skarnir di hep, pasobra El a mishi ku e skarnir di Jakb su hep den e mskulo di hep . GEN 33:1 Awor Jakb a hisa kara wak, i ata Esau tabata bin, i kuater shen hmber h untu kun. Asina el a parti e yunan entre Lea, Raquel i e dos krinan. GEN 33:2 I el a pone e krinan ku nan yunan dilanti, i Lea ku su yunan despues, i Raquel ku Jos e ltimo. GEN 33:3 Ma e mes a bai nan dilanti, i a big shete biaha te na suela, te ora ku el a yega serka su ruman. GEN 33:4 Anto Esau a kore bin kontr' i a bras', a pasa su mannan rnt di su nk i a sunch', i nan a yora. GEN 33:5 I el a hisa kara wa k e muhnan i e muchanan, i a bisa: "Ken e hendenan aki huntu ku bo ta?" I el a bi sa: "E yunan ku Dios den Su grasia a duna bo sirbid." GEN 33:6 E ora ei e krinan a kana yega serka ku nan yunan i nan a big te na suela. GEN 33:7 I Lea tambe a kan a yega serka ku su yunan, i nan a big te na suela; i despues Jose ku Raquel a kan a yega serka, i nan a big te na suela. GEN 33:8 I el a bisa: "Kiko bo kier men ku henter e grupo aki ku mi a topa?" I el a bisa: "Pa haa grasia den bista di mi seo r." GEN 33:9 Ma Esau a bisa: "Mi ruman, mi tin sufisiente; keda ku loke ta di bo ." GEN 33:10 I Jakb a bisa: "N, pa fabor, si awor mi a haa grasia den bo bista, ant o asept mi regalo for di mi man, pasobra mi ta mira bo kara manera ta mira kara d i Dios, i bo a risibmi kontentu. GEN 33:11 Pa fabor, asept mi bendishon ku a wrdu t res pa bo, pasobra Dios a trata miserikrdiosamente ku mi, i pasobra mi tin sufisie nte." Asina el a keda insist, i Esau a asept esaki. GEN 33:12 E ora ei Esau a bisa : "Ban sigui nos kaminda, i ami lo bai bo dilanti." GEN 33:13 Ma Jakb a bis': "Mi seor sa ku e muchanan ta delikado i ku mi tin serka mi bestia chikitu i bakanan k u ta duna yu lechi. I si pone nan kana duru n dia so, tur e bestianan lo muri. GE N 33:14 Pa fabor, ku mi seor bai dilanti di su sirbid, i ami lo sigui bai poko-pok o, pareu ku e bestianan ku ta mi dilanti i pareu ku e muchanan, te ora mi yega s erka mi seor na Seir." GEN 33:15 I Esau a bisa: "Pa fabor, prmitmi laga algun di e hendenan ku ta huntu ku mi keda serka bo." Ma Jakb a bisa: "No tin mester. Lagami haa grasia den bista di mi seor." GEN 33:16 Asina Esau a bolbe e dia ei riba su k aminda pa Seir. GEN 33:17 I Jakb a biaha bai Sukot, i a traha un kas pa su mes i ramadanan pa su bestianan; pesei e lug ta wrdu yam Sukot.

GEN 33:18 Awor Jakb a yega sano i salvo na e stat di Sikem ku ta keda na tera di Kanaan, ora ku el a bin for di Padan-aram, i a lanta kampamentu dilanti di e sta t. GEN 33:19 Anto el a kumpra e pida tereno, kaminda el a lanta su tnt, serka e y unan di Hamor, tata di Sikem, pa shen pida plata. GEN 33:20 I ayanan el a lanta un altar i a yam' El-Elohe-Israel. GEN 34:1 Awor Dina, yu muh di Lea, ku el a haa p a Jakb, a sali bai bishit e yu muhnan di e pais. GEN 34:2 I ora Sikem, yu hmber di H amor e heveo, e prens di e tera, a mir', el a tum' i a drumi kun i a viol'. GEN 34:3 I el a pega mash na Dina, yu muh di Jakb, i el a stima e mucha muh, i su palabranan a toka kurason di e mucha muh. GEN 34:4 Pesei Sikem a papia ku su tata Hamor, bi sando: "Buska e mucha muh aki pa mi, pa e bira mi esposa." GEN 34:5 Awor Jakb a te nde ku el a desonr su yu muh Dina. Ma su yu hmbernan tabata den kunuku ku su bestia nan; pesei Jakb a keda ketu te ora nan a bin. GEN 34:6 Awor Hamor, tata di Sikem, a sali bai serka Jakb pa papia kun. GEN 34:7 I e yu hmbernan di Jakb a bin for di k unuku ora nan a tende esaki; i a duel e hmbernan i nan tabata masha rabi, pasobra el a hasi un kos skandaloso asina na Israel, esta, di drumi ku yu muh di Jakb, pas obra un kos asina no mag wrdu has. GEN 34:8 Ma Hamor a papia ku nan, bisando: "Mi yu hmber Sikem ta anhel na bo yu muh; pa fabor, dun'le komo esposa. GEN 34:9 I empar ent ku nos; duna nos boso yu muhnan i tuma nos yu muhnan pa boso. GEN 34:10 Asina b oso lo keda biba serka nos, i e tera lo ta na boso rdu; biba i negosh den dj, i atk ir propiedat den dj." GEN 34:11 Tambe Sikem a bisa tata di Dina i su ruman hmbernan : "Si mi haa grasia den boso bista, lo mi duna boso tur loke boso pidimi. GEN 34: 12 Pidimi kuantu plaka-di-brit i regalo ku boso ke, i lo mi duna boso loke boso p idimi, ma dunami e mucha muh komo esposa." GEN 34:13 Ma e yu hmbernan di Jakb a kon test Sikem i su tata Hamor, i a papia ku engao, pasobra el a desonr nan ruman muh Di na. GEN 34:14 I nan a bisa nan: "Nos no por hasi e kos aki, esta, duna nos ruman muh na un hende ku ta insirkumsid, pasobra esei lo ta un brguensa pa nos. GEN 34:1 5 Solamente ku e kondishon aki nos lo konsent ku boso: si boso bira manera nos, e sta, si tur boso hende hmbernan wrdu sirkumsid; GEN 34:16 e ora ei nos lo duna boso nos yu muhnan, i nos lo tuma boso yu muhnan pa nos, i nos lo biba serka boso i bi ra n pueblo. GEN 34:17 Ma si boso no skucha na nos pa wrdu sirkumsid, nos lo tuma n os yu muh i bai." GEN 34:18 I nan palabranan a agrad Hamor i Sikem, yu hmber di Ham or. GEN 34:19 I e hoben no a tarda pa hasi esaki, pasobra e tabata enkant ku e yu muh di Jakb. Awor e tabata esun di mas respet di henter e kas di su tata. GEN 34:2 0 Asina Hamor i su yu hmber Sikem a yega na porta di nan stat, i a papia ku e hmbe rnan di nan stat, bisando: GEN 34:21 "E hmbernan aki ta na pas ku nos; pesei, lag a nan keda biba den e tera i negosh den dj, pasobra mira, e tera tin basta lug pa n an. Laga nos tuma nan yu muhnan komo esposa i duna nan nos yu muhnan. GEN 34:22 So lamente ku e kondishon aki e hmbernan lo konsent pa keda biba serka nos, pa bira n pueblo: si tur hende hmber entre nos wrdu sirkumsid, meskos ku nan ta sirkumsid. GEN 34:23 Nan bestianan di kria, nan propiedat i tur nan animalnan, no ta di nos na n lo ta? Solamente, laga nos duna nan nos konsentimentu, i nan lo keda biba serk a nos." GEN 34:24 I tur esnan ku a sali pa e porta di su stat a skucha na Hamor i na su yu hmber Sikem, i tur hende hmber a wrdu sirkumsid, tur ku a sali pa e porta di su stat. GEN 34:25 Awor a sosod ku riba e di tres dia, ora nan tabata den dol, dos di Jakb su yu hmbernan, Simeon i Lev, rumannan di Dina, kada un a kohe su spad a i a bin inesperadamente riba e stat, i a mata tur e hmbernan. GEN 34:26 I nan a mata Hamor i su yu hmber Sikem ku filo di spada, i a kohe Dina bai kun for di kas di Sikem. GEN 34:27 E yu hmbernan di Jakb a pasa riba esnan ku a wrdu mat i a plnder e stat, pasobra nan a desonr nan ruman muh. GEN 34:28 Nan a kohe nan karnnan, nan bakanan i nan burikunan, i loke tabatin den e stat i loke tabatin den kunuku,

GEN 34:29 i tur nan rikesa. Tur nan yu chikitunan i nan esposanan nan a kaptur; i nan a plnder tur loke tabatin den e kasnan. GEN 34:30 E ora ei Jakb a bisa Simeon i Lev: "Boso a hinkami den problema dor di hasimi odi serka e habitantenan di e t era, serka e kananeonan i e ferezeonan; i komo ku mi hmbernan ta poko den kantida t, nan lo bin huntu kontra mi i atakmi, i lo mi wrdu destru, ami i e hendenan di mi kas." GEN 34:31 Ma nan a bisa: "E tabatin mag di trata nos ruman muh komo prosti tuta anto?" GEN 35:1 E ora ei Dios a bisa Jakb: "Lanta, bai Bt-l, i keda biba ayana n, i traha un altar ayanan pa Dios, Kende a pares na bo tempu ku bo a hui pa bo r uman Esau." GEN 35:2 Pesei Jakb a bisa e hendenan di su kas i tur esnan ku tabata serka dj: "Deshas di e diosnan stranhero ku ta meimei di boso, i purifik boso mes i kambia boso paa. GEN 35:3 I laga nos lanta bai Bt-l, i ayanan lo mi traha un alta r pa Dios, Kende a kontestmi den e dia di mi angustia, i tabata ku mi unda ku mi a bai." GEN 35:4 Asina nan a duna Jakb tur e diosnan stranhero ku nan tabatin i e renchinan ku tabata na nan orea; i Jakb a skonde nan bou di e palu di eik ku tab ata keda peg ku Sikem. GEN 35:5 I nan a sali bai, i e teror di Dios tabata riba e statnan ku tabata rnt di nan, i nan no a prsigu e yunan di Jakb. GEN 35:6 Asina Jakb a yega na Luz (esta, Bt-l) ku ta keda na tera di Kanaan, ku tur e hendenan ku tab ata huntu kun. GEN 35:7 I ayanan Jakb a traha un altar, i a yama e lug El-bt-l, pasob ra ayanan Dios a revel Su mes na dj, tempu ku el a hui pa su ruman. GEN 35:8 Awor Dbora, yaya di Rebeka, a muri, i el a wrdu der serka di Bt-l bou di e palu di eik, i e palu a wrdu yam Alon-bakut. GEN 35:9 Anto Dios a pares na Jakb atrobe, ora ku el a yega for di Padan-aram, i El a bendishon'. GEN 35:10 I Dios a bis': "Bo nmber ta J akb; lo bo no yama Jakb mas, ma Israel lo ta bo nmber." Asina El a dun' e nmber Israe l. GEN 35:11 Tambe Dios a bis': "Ami ta Dios Todopoderoso; sea fruktfero i multipl ik. Un nashon i un multitut di nashon lo sali for di bo, i reinan lo sali for di bo. GEN 35:12 I e tera ku Mi a duna Abraham i Isaak, lo Mi dunabo , i lo Mi duna e tera na bo desendientenan despues di bo." GEN 35:13 E ora ei Dios a subi bai l agu' na e lug kaminda El a papia kun. GEN 35:14 Anto Jakb a pone un pilar para na e lug kaminda El a papia kun, un pilar di piedra, i el a basha un ofrenda di bibida riba dj; tambe el a basha zeta riba dj. GEN 35:15 I Jakb a yama e lug kaminda Dios a papia kun, Bt-l. GEN 35:16 E ora ei nan a biaha bai for di Bt-l; i ora tabata falta algu di distansia ainda pa yega Efrata, Raquel a haa yu, i e tabatin mal parto. G EN 35:17 I a sosod ku ora dol a bira hopi pis, e partera a bis': "No tene miedu, pas obra e biaha aki tambe bo tin un yu hmber." GEN 35:18 I a sosod ku ora su alma tab ata sali (pasobra el a muri), el a dun' e nmber Benoni, ma su tata a dun' e nmber Be njamin. GEN 35:19 Asina Raquel a muri i a wrdu der na kaminda pa Efrata (esta, Btle hm). GEN 35:20 I Jakb a pone un pilar riba su graf; esei ta e pilar di Raquel su g raf te dia djawe. GEN 35:21 Despues Israel a sigui biaha i a lanta su tnt mas ay d i e toren di Edar. GEN 35:22 I a sosod ku mientras ku Israel tabata biba na e ter a ei, Ruben a bai i a drumi ku Bilha, konkubina di su tata; i Israel a haa sa esa ki. Awor Jakb tabatin diesdos yu hmber: GEN 35:23 e yu hmbernan di Lea: Ruben, Jakb su primognito, despues Simeon, Lev, Juda, Isakar i Zabulon; GEN 35:24 e yu hmbernan di Raquel: Jose i Benjamin; GEN 35:25 i e yu hmbernan di Bilha, Raquel su kri: Da n i Nftal; GEN 35:26 i e yu hmbernan di Zilpa, Lea su kri: Gad i Aser. Esakinan ta e yu hmbernan di Jakb ku a nase p' na Padan-aram. GEN 35:27 I Jakb a bin serka su tat a Isaak na Mamre di Kiriat-arba (esta, Hebrn), kaminda Abraham i Isaak a keda bib a pa un tempu. GEN 35:28 Awor e dianan di Isaak tabata shent'i ochenta aa. GEN 35 :29 I Isaak a hala su ltimo rosea i a muri i a wrdu reun ku su pueblo, un hmber bieu , di edat avans; i su yu

hmbernan Esau i Jakb a der'. GEN 36:1 Awor esakinan ta e generashonnan di Esau, (es ta, Edm). GEN 36:2 Esau a tuma su esposanan for di e yu muhnan di Kanaan: Ada, yu muh di Elon e heteo, i Aholibama, yu muh di An i nieta di Zibeon e heveo; GEN 36:3 tambe Basemat, yu muh di Ismael i ruman muh di Nebaiot. GEN 36:4 I Ada a haa Elifaz pa Esau, i Basemat a haa Reuel, GEN 36:5 i Aholibama a haa Jes, Jalam i Kor. Esakin an ta e yu hmbernan di Esau ku a nase p' na tera di Kanaan. GEN 36:6 Anto Esau a t uma su esposanan, su yu hmbernan i su yu muhnan i tur e hendenan di su kas i su be stianan di kria i tur su animalnan i tur su biennan ku el a atkir na tera di Kana an, i a bai un otro tera, laga su ruman hmber Jakb. GEN 36:7 Pasobra nan propiedat a bira muchu grandi pa nan keda biba huntu, i e tera kaminda nan a keda biba pa un tempu no por a sosten nan pa motibu di nan bestianan. GEN 36:8 Asina Esau a b iba den e serunan di Seir; Esau ta Edm. GEN 36:9 Esakinan anto ta e generashonnan di Esau, tata di e edomitanan den e serunan di Seir. GEN 36:10 Esakinan ta e nmb ernan di e yu hmbernan di Esau: Elifaz, yu hmber di Esau su esposa Ada; Reuel, yu hmber di Esau su esposa Basemat. GEN 36:11 I e yu hmbernan di Elifaz tabata Teman, Omar, Zefo, Gatam i Kenaz. GEN 36:12 I Timna tabata konkubina di Elifaz, yu hmbe r di Esau, i el a haa Amalek pa Elifaz. Esakinan ta e yu hmbernan di Esau su espos a Ada. GEN 36:13 I esakinan ta e yu hmbernan di Reuel: Nahat, Zera, Sama i Miza. Esakinan tabata e yu hmbernan di Esau su esposa Basemat. GEN 36:14 I esakinan tab ata e yu hmbernan di Esau su esposa Aholibama, yu muh di An i nieta di Zibeon: el a haa Jes, Jalam i Kor pa Esau. GEN 36:15 Esakinan ta e hefenan di e yu hmbernan di E sau. E yu hmbernan di Elifaz, e primognito di Esau, ta: Hefe Teman, Hefe Omar, Hef e Zefo, Hefe Kenaz, GEN 36:16 Hefe Kor, Hefe Gatam i Hefe Amalek. Esakinan ta e h efenan ku tabata desendiente di Elifaz na tera di Edm; esakinan ta e yu hmbernan d i Ada. GEN 36:17 I esakinan ta e yu hmbernan di Reuel, yu hmber di Esau: Hefe Naha t, Hefe Zera, Hefe Sama i Hefe Miza. Esakinan ta e hefenan ku tabata desendiente di Reuel na tera di Edm; esakinan ta e yu hmbernan di Esau su esposa Basemat. GEN 36:18 I esakinan ta e yu hmbernan di Esau su esposa Aholibama: Hefe Jes, Hefe Jal am i Hefe Kor. Esakinan ta e hefenan ku tabata desendiente di Esau su esposa Ahol ibama, yu muh di An. GEN 36:19 Esakinan ta e yu hmbernan di Esau (esta, Edm), i esak inan ta nan hefenan. GEN 36:20 Esakinan ta e yu hmbernan di Seir e horeo, e habit antenan di e tera: Lotan, Sobal, Zibeon, An, GEN 36:21 Dison, Ezer i Disan. Esaki nan ta e hefenan ku tabata desendiente di e horeonan, e yu hmbernan di Seir na te ra di Edm. GEN 36:22 I e yu hmbernan di Lotan tabata Hori i Heman, i e ruman muh di Lotan tabata Timna. GEN 36:23 I esakinan ta e yu hmbernan di Sobal: Alvan, Manah at, Ebal, Sefo i Onam. GEN 36:24 I esakinan ta e yu hmbernan di Zibeon: Aja i An. Esaki ta e An ku a haa e fuentenan di awa kayente den desierto tempu ku e tabata p astori e burikunan di su tata Zibeon. GEN 36:25 I esakinan ta e yunan di An: Dison , i Aholibama, yu muh di An. GEN 36:26 I esakinan ta e yu hmbernan di Dison: Hemdan , Esban, Itran i Keran. GEN 36:27 Esakinan ta e yu hmbernan di Ezer: Bilhan, Zaav an i Akan. GEN 36:28 Esakinan ta e yu hmbernan di Disan: Uz i Aran. GEN 36:29 Esa kinan ta e hefenan ku tabata desendiente di e horeonan: Hefe Lotan, Hefe Sobal, Hefe Zibeon, Hefe An, GEN 36:30 Hefe Dison, Hefe Ezer i Hefe Disan. Esakinan ta e hefenan ku tabata desendiente di e horeonan, segun nan hefenan na tera di Seir. GEN 36:31 Awor esakinan ta e reinan ku tabata reina na tera di Edm prom ku tabati n un rei ta reina riba e yunan di Israel. GEN 36:32 Bela, yu hmber di Beor, tabat a reina na Edm, i nmber di su stat tabata Dinaba. GEN 36:33 Bela a muri, i Jobab, yu hmber di Zera for di Bosra, a bira rei na su lug. GEN 36:34 Jobab a muri, i Hus am di e tera di e temanitanan a bira rei na su lug. GEN 36:35 Husam a muri, i Had ad, yu hmber di Bedad, kende a derot Madian den sabana di Moab, a bira rei na su l ug; i nmber di su stat tabata Avit.

GEN 36:36 Hadad a muri, i Samla di Masreka a bira rei na su lug. GEN 36:37 Samla a muri, i Saul di Rehobot na Riu Eufrates a bira rei na su lug. GEN 36:38 Saul a muri, i Baal-hanan, yu hmber di Akbor, a bira rei na su lug. GEN 36:39 Baal-hanan, yu hmber di Akbor, a muri, i Hadar a bira rei na su lug; i nmber di su stat tabata Pau, i nmber di su esposa tabata Mehetabel, yu muh di Matred, yu muh di Mezahab. G EN 36:40 Awor esakinan ta e nmbernan di e hefenan ku tabata desendiente di Esau, segun nan famianan i nan lugnan i nan nmbernan: Hefe Timna, Hefe Alva, Hefe Jetet, GEN 36:41 Hefe Aholibama, Hefe Ela, Hefe Pinon, GEN 36:42 Hefe Kenaz, Hefe Tema n, Hefe Mibzar, GEN 36:43 Hefe Magdiel i Hefe Iram. Esakinan ta e hefenan di Edm (esta, Esau tata di e edomitanan), segun nan lugnan di biba na e tera di nan pose shon. GEN 37:1 Awor Jakb tabata biba na e tera kaminda su tata tabata biba pa un tempu, na tera di Kanaan. GEN 37:2 Esakinan ta e generashonnan di Jakb. Jose, un hoben di dieshete aa, tabata pastori e karnnan huntu ku su rumannan, huntu ku e yu hmbernan di Bilha i e yu hmbernan di Zilpa, esposanan di su tata. I Jose a hiba ma l notisia di nan pa su tata. GEN 37:3 Awor Israel tabata stima Jose mas ku tur s u otro yu hmbernan, pasobra e tabata e yu di su biehes; i el a laga traha un tnika di hopi kol p'. GEN 37:4 I su ruman hmbernan a mira ku nan tata tabata stim' mas ku tur su otro ruman hmbernan; pesei nan a odi' i no por a papia kun ku kario. GEN 37: 5 Anto Jose tabatin un soo, i ora ku el a konta su ruman hmbernan esaki, nan a odi ' mas ainda. GEN 37:6 I el a bisa nan: "Pa fabor, skucha e soo aki ku mi tabatin; GEN 37:7 pasobra mira, nos tabata mara boh den kunuku, i ata, mi boh a lanta i a k eda para rgt; i mira, boso bohnan a bin para tur rnt i a big pa mi boh." GEN 37:8 E o ra ei su ruman hmbernan a bis': "Ta reina bo ta bai reina riba nos? Of ta gobern bo ta bai gobern riba nos?" Asina nan a odi' mas ainda pa motibu di su soonan i pa mo tibu di su palabranan. GEN 37:9 Awor el a bolbe haa un otro soo i a konta su ruman hmbernan esaki, i a bisa: "Ata, mi tabatin un soo mas, i mira, solo, luna i diesu n strea tabata big pa mi." GEN 37:10 I el a konta su tata i su ruman hmbernan esak i; i su tata a reprend' i a bis': "Ta kiko e soo ku bo tabatin aki? Kier men anto k u ami, bo mama i bo ruman hmbernan lo bin big te na suela pa bo?" GEN 37:11 I su r umannan tabata yalurs riba dj, ma su tata a keda pensa riba e asunto aki. GEN 37: 12 Despues su rumannan a bai pastori e karnnan di nan tata na Sikem. GEN 37:13 I I srael a bisa Jose: "Ta na Sikem bo rumannan ta pastori e karnnan tg? Bin, i lo mi m andabo serka nan." I el a bisa su tata: "Mi ta bai." GEN 37:14 Anto el a bis': "B ai awor i mira kon ta bai ku bo rumannan i kon ta bai ku e karnnan, i bin kontami ." Asina el a lagu' bai for di e vaye di Hebrn, i el a yega Sikem. GEN 37:15 I un hmber a ha' ta kana dwal den kunuku, i e hmber a puntr': "Kiko bo ta buska?" GEN 37:1 6 I Jose a bisa: "Mi ta buska mi rumannan; pa fabor, kontami unda nan ta pastori e karnnan." GEN 37:17 I e hmber a bisa: "Nan a bai for di aki, pasobra mi a tende nan ta bisa: 'Laga nos bai Dotan.'" Asina Jose a bai tras di su rumannan i a haa nan na Dotan. GEN 37:18 Ora nan a mir' di leu, i prom ku el a yega serka nan, nan a traha kmplt kontra dj pa mat'. GEN 37:19 I nan a bisa otro: "Ata e soad ta bin! GEN 37:20 Awor anto, ban laga nos mat' i tir' den un di e posnan; i nos lo bisa: 'Un b estia salbahe a devor'.' Anto laga nos mira kiko ta para di su soonan!" GEN 37:21 Ma Ruben a tende esaki i a reskat Jose for di nan man i a bisa: "Laga nos no kita su bida." GEN 37:22 Tambe Ruben a bisa nan: "No drama sanger. Tir' den e pos aki ku ta keda den desierto, ma no pone man riba dj"--pa e por reskat' for di nan man , pa hib' bk pa su tata. GEN 37:23 Asina a sosod ku ora Jose a yega serka su rumann an, nan a kita Jose su tnika for di su kurpa, e tnika di hopi kol ku e tabatin bist; GEN 37:24 i nan a kohe Jose tir' den e pos. Awor e pos tabata bash, sin ni un tik i awa aden. GEN 37:25 E ora ei nan a kai sinta pa kome pan. I ora nan a hisa kar a wak, ata un karavana di ismaelitanan tabata bin for di Galaad, nan kamelnan ka rg ku speserei, balsem i mirra, ku nan tabata hiba Egipto. GEN 37:26 I Juda a bis a su rumannan: "Di ki probecho esei ta pa nos pa mata nos ruman i tapa su sanger ? GEN 37:27 Ban laga nos bend' ku e ismaelitanan i no pone nos man riba dj, pasobr a e ta nos ruman, nos mes karni." I

su rumannan a skuch'. GEN 37:28 Anto algun komersiante madianita a pasa, i nan a hala Jose trese ariba i a sak' for di e pos, i a bend' ku e ismaelitanan pa binti siklo di plata. Asina nan a hiba Jose Egipto. GEN 37:29 Despues Ruben a bolbe na e pos, i mira, Jose no tabata den e pos; pesei el a sker su paanan. GEN 37:30 I el a bolbe bai serka su rumannan i a bisa: "E mucha no t'ei; i ami, unda lo mi b ai?" GEN 37:31 Asina nan a kohe Jose su tnika, a mata un kabritu chubatu i a dp e tnika den e sanger. GEN 37:32 Anto nan a laga hiba e tnika di hopi kol pa nan tata i a bisa: "Nos a haa esaki; pa fabor, wak si ta bo yu hmber su tnika, s f n." GEN 37: 3 Anto el a rekonos esaki i a bisa: "Ta mi yu hmber su tnika. Un bestia salbahe a d evor'; siguramente el a sker Jose na pida-pida!" GEN 37:34 Pesei Jakb a sker su paa nan i a pone paa-di-saku na su hep, i a tene rou hopi dia pa su yu. GEN 37:35 E o ra ei tur su yu hmbernan i tur su yu muhnan a lanta pa konsol', ma el a nenga di wrd u konsol. I el a bisa: "Siguramente lo mi baha bai den Seol na rou pa mi yu hmber. " Asina su tata a yor'. GEN 37:36 Mientras tantu e madianitanan a bende Jose na E gipto ku Potifar, ofisial di Farao, kapitan di guardia. GEN 38:1 I a sosod na e t empu ei ku Juda a bai laga su ruman hmbernan, i a bai bishit un adulamita ku tabat a yama Hira. GEN 38:2 I ayanan Juda a mira yu muh di un hmber kananeo ku tabata ya ma Sa, i el a tum' i a drumi kun. GEN 38:3 Asina el a sali na estado i a haa un yu hm ber i Juda a dun' e nmber Er. GEN 38:4 Despues el a bolbe sali na estado i a haa un yu hmber i el a dun' e nmber Onan. GEN 38:5 I el a haa un yu hmber mas i a dun' e n r Sela; i ta na Kezib el a ha'. GEN 38:6 Awor Juda a tuma un esposa pa su primognit o Er, i su nmber tabata Tamar. GEN 38:7 Ma Er, e primognito di Juda, tabata malbad o den bista di SEOR; pesei SEOR a kita su bida. GEN 38:8 E ora ei Juda a bisa Onan : "Drumi ku bo ruman hmber su esposa, i kumpli ku bo deber di sua kun i lanta dese ndensia pa bo ruman." GEN 38:9 Ma Onan tabata sa ku e desendensia lo no ta di dj; asina a sosod ku ora ku el a drumi ku su ruman su esposa, el a laga su simia bas ha abou na suela, pa no duna su ruman desendensia. GEN 38:10 Ma loke ku el a has i tabata desagradabel den bista di SEOR; pesei El a kita su bida tambe. GEN 38:11 E ora ei Juda a bisa su nuera Tamar: "Keda biuda den kas di bo tata te ora mi y u hmber Sela krese bira grandi"; pasobra el a pensa: "Pa e tambe no muri manera s u ruman hmbernan." Asina Tamar a bai biba den kas di su tata. GEN 38:12 Awor desp ues di basta tempu Juda su esposa, yu muh di Sa, a muri; i ora e temporada di rou a pasa, Juda a bai serka su peladnan di karn na Timnat, ku su amigu Hira e adulami ta. GEN 38:13 Anto nan a bisa Tamar: "Ata bo suegro ta bai Timna pa pela su karnn an." GEN 38:14 E ora ei Tamar a kita su paanan di biuda i a tapa su kurpa ku un v elo, a lora su kurpa den dj, i a bai sinta den porta di Enaim, ku ta keda na kami nda pa Timnat; pasobra el a mira ku Sela a krese bira grandi, i e no a wrdu dun na Sela komo esposa. GEN 38:15 Ora Juda a mir', el a kere ku tabata un prostituta, pasobra e tabatin su kara tap. GEN 38:16 Pesei el a kita for di kaminda bai serka dj i a bisa: "Pa fabor, lagami drumi ku bo", pasobra e no tabata sa ku tabata su nuera. I Tamar a bisa: "Kiko bo ta dunami pa bo drumi ku mi?" GEN 38:17 Anto Ju da a bisa: "Lo mi mandabo un yu di kabritu for di e tou." I Tamar a bisa: "Bo ta dunami un garantia te ora bo mand'?" GEN 38:18 I Juda a bisa: "Ki garantia mi me ster dunabo?" I Tamar a bisa: "Bo seyo i bo kordon i bo garoti ku bo tin den bo man." Asina el a dun' nan, i el a drumi kun, i el a sali na estado di Juda. GEN 38 :19 Despues el a lanta bai, i a kita su velo, i a bisti su paanan di biuda. GEN 3 8:20 Ora Juda a manda e yu di kabritu ku su amigu e adulamita, pa risib e garanti a for di man di e muh, e no a haa e muh. GEN 38:21 I el a puntra e hmbernan di su lu g, bisando: "Unda e prostituta ta ku tabata sinta banda di kaminda na Enaim?" Ma nan a bisa: "No tabatin ningun prostituta akinan." GEN 38:22 Pesei el a bolbe ba i serka Juda i a bisa: "Mi no a ha'; i ademas, e hmbernan di e lug ei a bisa: 'No ta batin ningun prostituta akinan.'" GEN 38:23 E ora ei Juda a bisa: "Lagu' keda ku nan, pa nos kara no keda na brguensa. Al fin i al kabo, mi a manda e yu di kabrit u aki, ma bo no a ha'." GEN 38:24 Awor mas o menos tres luna despues nan a bisa Ju da: "Bo nuera Tamar a komet fornikashon, i mira, e ta na

estado tambe dor di fornikashon." E ora ei Juda a bisa: "Sak' paf i laga kim'!" GEN 38:25 Ora nan tabata sak' paf, el a manda bisa su suegro: "Mi ta na estado di e hm ber na kende e kosnan aki ta pertenes." I el a bisa: "Pa fabor, wak bon i mira ta di ken e renchi-di-seyo, e kordon i e garoti aki ta." GEN 38:26 Anto Juda a rek onos nan i a bisa: "E ta mas hustu ku mi, pasobra mi no a dun' na mi yu Sela." I J uda no a tene relashon mas kun. GEN 38:27 I a sosod na e tempu ku e tabata pa duna lus, ku ta yu morocho e tabatin den su barika. GEN 38:28 I a sosod ku ora e taba ta duna lus, esun a saka su man, i e partera a kohe pida hilu skarlata mara na s u man, bisando: "Esaki a sali prom." GEN 38:29 Ma ora ku el a hala su man bk, ata su ruman a sali. E ora ei e partera a bisa: "Esta un salida bo a traha pa bo mes !" Pesei el a wrdu yam Fares. GEN 38:30 I despues su ruman ku tabatin e hilu skarl ata na su man a sali; i el a wrdu yam Zara. GEN 39:1 Awor nan a hiba Jose Egipto, i Potifar, un ofisial egipsio di Farao, kapitan di guardia, a kumpr' serka e isma elitanan, kendenan a hib' ayanan. GEN 39:2 I SEOR tabata ku Jose, asina ku el a bi ra un hmber eksitoso. I e tabata biba den kas di su shon, e egipsio. GEN 39:3 Awo r su shon a mira ku SEOR tabata kun i kon SEOR tabata laga tur loke ku e tabata has i prosper den su man. GEN 39:4 Asina Jose a haa grasia den su bista i a bira su si rbid personal; i el a hasi mayordomo di su kas, i tur loke ku e tabatin el a pone na su enkargo. GEN 39:5 I a sosod ku for di tempu ku el a hasi mayordomo di su kas i di tur loke ku e tabatin, SEOR a bendishon kas di e egipsio pa motibu di Jose; asina e bendishon di SEOR tabata riba tur loke ku e tabatin, na kas i den kunuku. GEN 39:6 Pesei el a laga tur loke ku e tabatin na enkargo di Jose, i ku Jose ei nan e no tabata preokup' ku nada sino ku e pan ku e tabata kome so. I Jose tabati n bon tipo i bon aparensia. GEN 39:7 I a sosod ku despues di e kosnan aki e espos a di su shon tabata wak Jose ku deseo i el a bisa: "Drumi ku mi." GEN 39:8 Ma Jo se a nenga i a bisa esposa di su shon: "Mira, ku mi akinan mi shon no ta preokup ' ku nada den kas, i el a pone tur loke ku e tin na mi enkargo. GEN 39:9 No tin n ingun hende mas haltu den e kas aki ku ami, i e no a nengami nada sino abo so, p asobra abo ta su esposa. Kon anto mi por hasi e maldat grandi aki i peka kontra Dios?" GEN 39:10 I a sosod ku ounke ku e tabata papia ku Jose dia tras dia, Jose no tabata skuch' pa drumi kun, ni pa ta serka dj. GEN 39:11 Awor a sosod ku un dia J ose a bai den kas pa hasi su trabou, i ningun di e hmbernan di e kas no tabat'ei. GEN 39:12 I e muh a kohe Jose tene na su paa, bisando: "Drumi ku mi!" I Jose a la ga su paa den man di e muh i a hui, i a sali bai paf. GEN 39:13 I ora ku e muh a mir a ku Jose a laga su paa den su man i a hui bai paf, GEN 39:14 el a yama e hmbernan di su kas i a bisa nan: "Mira, el a trese un hebreo pa nos, pa hasi bofon di nos ; e hebreo a drenta pa drumi ku mi i mi a grita. GEN 39:15 I a sosod ku ora el a tendemi dal un gritu, el a laga su paa band'i mi i a hui, i a sali bai paf." GEN 3 9:16 Asina el a laga Jose su paa band'i dj te ora Jose su shon a bin kas. GEN 39:1 7 E ora ei e muh a bis' e palabranan aki: "E esklabu hebreo, ku bo a trese pa nos, a bin serka mi pa hasi bofon di mi; GEN 39:18 i a sosod ku ora mi a dal un gritu , el a laga su paa band'i mi i a hui bai paf." GEN 39:19 Ora Jose su shon a tende e palabranan di su esposa, kende a bis': "Esaki ta loke bo esklabu a hasi ku mi," su rabia a lanta. GEN 39:20 Pesei Jose su shon a koh' ser' den prizon, e lug kamin da e prezonan di rei tabata wrdu ser; i e tabata ayanan den prizon. GEN 39:21 Ma S EOR tabata ku Jose i a mustr' miserikrdia, i a dun' grasia den bista di e hefe di pr izon. GEN 39:22 I e hefe di prizon a pone tur e prezonan ku tabata den prizon bo u di enkargo di Jose, asina ku e tabata responsabel pa tur loke tabata pasa ayan an. GEN 39:23 E hefe di prizon no tabata atend ku nada ku tabata bou di enkargo d i Jose, pasobra SEOR tabata kun; i kiko ku e tabata hasi, SEOR tabata hasi prosper. GEN 40:1 Anto despues di e kosnan aki a sosod ku e kopero i e panadero di rei di Egipto a ofend nan seor, rei di Egipto. GEN 40:2 I Farao tabata masha rabi ku su do s ofisialnan, e hefe di e koperonan i e hefe di e panaderonan. GEN 40:3 Asina el a deten nan den kas di e kapitan di guardia, den prizon, e lug kaminda Jose tabat a ser.

GEN 40:4 I e kapitan di guardia a enkarg Jose ku nan i el a prkur pa nan; i nan a k eda deten pa algun tempu. GEN 40:5 Anto e kopero i e panadero di rei di Egipto, k endenan tabata ser den prizon, tur dos tabatin un soo e mesun anochi, kada un su m es soo i kada soo ku su mes interpretashon. GEN 40:6 Ora Jose a bin mainta serka n an i a opserv nan, el a ripar ku nan tabata tristu. GEN 40:7 I el a puntra e ofisi alnan di Farao, kendenan tabata deten huntu kun den kas di su shon: "Pakiko boso k ara ta tristu asina awe?" GEN 40:8 E ora ei nan a bis': "Nos tabatin un soo i no t in ningun hende pa interpret'." E ora ei Jose a bisa nan: "Interpretashon no ta D ios Su asunto? Pa fabor, kontami e soo." GEN 40:9 Anto e hefe di e koperonan a ko nta Jose su soo i a bis': "Ata, den mi soo tabatin un mata di wendrif mi dilanti; GE N 40:10 i na e mata di wendrif tabatin tres taki. I segun ku e tabata saka knpi, su flornan tabata habri i su trshinan tabata pari wendrif hechu. GEN 40:11 Awor Fara o su kopa tabata den mi man; i mi a kohe e wendrifnan primi nan den Farao su kopa , i mi a duna Farao e kopa den su man." GEN 40:12 E ora ei Jose a bis': "Esaki ta su interpretashon: e tres takinan ta tres dia. GEN 40:13 Den trmino di tres dia Farao lo halsa bo kabes i bolbe ponebo na bo puesto. Lo bo entreg Farao su kopa d en su man, meskos ku bo tabata hasi antes, tempu ku bo tabata su kopero. GEN 40: 14 Solamente, krda riba mi ora kos ta bai bon pa bo i hasimi un fabor di papia ku Farao pa mi, i sakami for di e kas aki. GEN 40:15 Pasobra en realidat mi a wrdu sekuestr hib for di tera di e hebreonan i aki tampoko mi no a hasi nada pa nan a s erami den prizon." GEN 40:16 Ora ku e hefe di e panaderonan a mira ku e interpre tashon tabata faborabel, el a bisa Jose: "Ami tambe a mira den mi soo, i ata, tab atin tres makutu di pan blanku riba mi kabes; GEN 40:17 i den e makutu di mas ar iba tabatin tur sorto di kuminda hrn pa Farao, i e parhanan tabata kome nan for di den e makutu riba mi kabes." GEN 40:18 Anto Jose a kontest i a bisa: "Esaki ta s u interpretashon: e tres makutunan ta tres dia. GEN 40:19 Denter di tres dia Far ao lo halsa bo kabes i lo kologbo na un palu; i parhanan lo kome bo karni for di bo kurpa." GEN 40:20 Asina a sosod riba e di tres dia, ku tabata Farao su hasimen tu di aa, ku el a pone un fiesta pa tur su sirbidnan; i el a halsa kabes di e hefe di e koperonan i kabes di e hefe di e panaderonan meimei di su sirbidnan. GEN 40 :21 I el a pone e hefe di e koperonan bk na su puesto, i esaki tabata pone e kopa den man di Farao atrobe; GEN 40:22 ma el a horka e hefe di e panaderonan, maner a Jose a interpret pa nan. GEN 40:23 Sinembargo, e hefe di e koperonan no a krda r iba Jose, ma a lubid riba dj. GEN 41:1 Awor a sosod ku na final di dos aa kompleto F arao tabatin un soo, i mira, e tabata par kantu di Neil. GEN 41:2 I ata, for di Ne il a sali shete baka gordo bunita, i nan tabata kome den e yerba kantu di riu. G EN 41:3 I mira, shete otro baka flaku mahos a sali bin despues di nan for di Nei l, i nan a bai para banda di e otro bakanan kantu di Neil. GEN 41:4 I e bakanan flaku mahos a kome e shete bakanan gordo bunita. E ora ei Farao a spirta. GEN 41: 5 Anto el a pega soo i a soa pa di dos biaha; i mira, shete tapushi di mainshi a s ali na un solo richi, grandi i bon. GEN 41:6 I mira, shete tapushi, bash i kim dor di bientu di pariba, a spreit despues di eseinan. GEN 41:7 I e tapushinan bash a traga e shete tapushinan grandi i yen. E ora ei Farao a spirta, i mira, tabata u n soo. GEN 41:8 Awor a sosod ku su manis su spiritu tabata tribul; pesei el a laga y ama tur e magonan di Egipto i tur su sabionan. I Farao a konta nan su soonan, ma no tabatin ningun hende ku por a interpret nan pa Farao. GEN 41:9 E ora ei e hefe di e koperonan a papia ku Farao, bisando: "Awe mi ta konfes mi piknan. GEN 41:10 Farao tabata furioso riba su sirbidnan, i el a laga serami den kas di e kapitan d i guardia, tantu ami komo e hefe di e panaderonan. GEN 41:11 I den e mesun anoch i nos tur dos tabatin un soo, i ami. Kada un di nos a soa konforme e interpretasho n di su mes soo. GEN 41:12 Awor tabatin un hoben hebreo huntu ku nos ayanan, un s irbid di e kapitan di guardia, i nos a kont' nos soo i el a interpret nan pa nos. Pa kada un el a interpret konforme su mes soo. GEN 41:13 I a sosod ku manera el a int erpret pa nos, asina a sosod; rei a ponemi bk na mi puesto, ma el a horka e hefe di e panaderonan."

GEN 41:14 E ora ei Farao a manda yama Jose, i nan a tres' pur for di den prizon; i ora ku el a kaba di feita i kambia su paa, el a bai serka Farao. GEN 41:15 Anto Farao a bisa Jose: "Mi tabatin un soo, ma ningun hende no por a interpret'; i mi a tende nan bisa di bo, ku ora bo tende un soo, bo por interpret'." GEN 41:16 E ora ei Jose a kontest Farao, bisando: "No ta ami por; Dios lo duna Farao un kontesta faborabel." GEN 41:17 Pesei Farao a bisa Jose: "Mira, den mi soo mi tabata par ka ntu di Neil; GEN 41:18 i ata, shete baka gordo bunita a sali for di Neil i nan t abata kome den e yerba kantu di riu. GEN 41:19 I mira, despues di nan a sali she te otro baka malu, flaku i masha mahos, manera nunka mi a yega di mira mahos asi na den henter tera di Egipto; GEN 41:20 i e bakanan flaku mahos a kome e prom she te bakanan gordo. GEN 41:21 Tg ora nan a kaba di kome nan, no por a ripar ku nan a kome nan, pasobra nan a keda mes mahos ku prom. E ora ei mi a spirta. GEN 41:22 " Tambe mi a mira den mi soo, i ata, shete tapushi yen i bon a sali na un solo rich i. GEN 41:23 I ata, shete tapushi seku i bash i kim dor di bientu di pariba a spre it despues di nan. GEN 41:24 I e tapushinan bash a traga e shete tapushinan bon. Anto mi a konta e magonan esaki, ma no tabatin ningun hende ku por a splikami es aki." GEN 41:25 E ora ei Jose a bisa Farao: "E soonan di Farao ta n. Dios a konta Farao kiko E ta bai hasi. GEN 41:26 E shete bakanan bon ta shete aa; i e shete ta pushinan bon ta shete aa; e soonan ta n. GEN 41:27 I e shete bakanan flaku mahos, k u a sali despues di nan, ta shete aa, i e shete tapushinan bash, kim dor di bientu di pariba, lo ta shete aa di hamber. GEN 41:28 "Ta manera mi a papia ku Farao: Di os a mustra Farao kiko E ta bai hasi. GEN 41:29 Mira, ta bin shete aa di gran abu ndansia na henter tera di Egipto; GEN 41:30 i despues di nan lo bin shete aa di h amber, i tur e abundansia lo wrdu lubid na tera di Egipto; i e hamber lo kaba ku e tera. GEN 41:31 Asina e abundansia lo ta deskonos na e tera pa motibu di e hambe r ku ta sigui, pasobra esei lo ta masha pis. GEN 41:32 I e soo a wrdu ripit dos biah a pa Farao, pasobra e kos ta stables dor di Dios, i pronto Dios lo lagu' sosod. GEN 41:33 "I awor, laga Farao buska un hmber ku tin disernimentu i sabiduria, i pon' riba tera di Egipto. GEN 41:34 Laga Farao kumins apunt administradnan pa e tera, i lagu' eksig un di sinku parti di loke tera di Egipto ta produs den e shete aanan di abundansia. GEN 41:35 Anto laga nan rekoh tur e kuminda di e bon aanan aki ku ta b in, i warda e mainshi komo kuminda den e statnan ku ta bou di Farao su outoridat , i laga nan tene warda riba esaki. GEN 41:36 I laga e kuminda keda komo un rese rva pa e tera pa e shete aanan di hamber ku lo bin den tera di Egipto, pa e tera no peres durante di e tempu di hamber." GEN 41:37 I e konseho tabata bon den bist a di Farao i den bista di tur su sirbidnan. GEN 41:38 E ora ei Farao a bisa su si rbidnan: "Nos por haa un hmber manera esaki, ku tin e Spiritu di Dios den dj?" GEN 4 1:39 Pesei Farao a bisa Jose: "Komo ku Dios a mustrabo tur esaki, no tin ningun hende ku disernimentu i sabiduria manera abo. GEN 41:40 Abo lo ta hefe di mi kas , i segun bo rdu henter mi pueblo lo wrdu gobern; solamente riba trono lo mi ta mas grandi ku bo." GEN 41:41 I Farao a bisa Jose: "Mira, mi a ponebo riba henter te ra di Egipto." GEN 41:42 E ora ei Farao a kita su renchi-di-seyo for di su man i a pon' na Jose su man, i a bisti paa di lino fini i a kolog un kadena di oro na su garganta. GEN 41:43 Anto el a hasi subi su di dos garoshi; i nan tabata proklam su dilanti: "Dobla rudia!" I el a pon' riba henter tera di Egipto. GEN 41:44 Tambe Farao a bisa Jose: "Ami ta Farao; sinembargo, sin bo prmit ningun hende lo no por halsa su man ni su pia den henter tera di Egipto." GEN 41:45 E ora ei Farao a d una Jose e nmber Zafnat-panea; i el a dun' Asenat, yu muh di Potifera, saserdote di On, komo su esposa. I Jose a sali pasa dor di tera di Egipto. GEN 41:46 Awor Jo se tabatin trinta aa dia ku el a drenta sirbishi di Farao, rei di Egipto. I Jose a sali for di presensia di Farao, i a pasa dor di henter tera di Egipto.

GEN 41:47 I durante di e shete aanan di abundansia e tera a produs na monton. GEN 41:48 Asina el a rekoh tur e kuminda di e shete aanan aki ku tabatin na tera di Eg ipto i a warda e kuminda den e statnan; den tur stat el a warda e kuminda di e k unukunan ku tabatin rnt di dj. GEN 41:49 Asina Jose a rekoh masha hopi mainshi mane ra santu di laman, te ora ku el a stp di midi, pasobra e mainshi tabata muchu hop i pa midi. GEN 41:50 Awor prom ku e aanan di hamber a kumins, a nase dos yu hmber pa Jose, kendenan Asenat, yu muh di Potifera, saserdote di On, a haa p'. GEN 41:51 I Jose a duna e primognito e nmber Manass: "Pasobra Dios a hasimi lubid tur mi problem anan i henter kas di mi tata." GEN 41:52 I el a duna esun di dos e nmber Efrain: "Pasobra Dios a hasimi fruktfero na e tera di mi aflikshon." GEN 41:53 Ora ku e s hete aanan di abundansia ku tabatin na tera di Egipto a yega na un fin, GEN 41:54 i e shete aanan di hamber a kumins bin, manera Jose a bisa, tabata reina hamber n a tur e teranan, ma na henter tera di Egipto tabatin pan. GEN 41:55 Pesei, ora h enter tera di Egipto tabata sufri hamber, e pueblo a sklama na Farao pa pan. Ant o Farao a bisa tur e egipsionan: "Bai serka Jose; kiko ku e bisa boso, hasi." GEN 41:56 Ora ku e hamber a plama riba henter superfisio di tera, Jose a habri tur e depsitonan i a bende ku e egipsionan; i e hamber tabata pis na tera di Egipto. G EN 41:57 I di henter mundu nan tabata bin Egipto pa kumpra mainshi serka Jose, p asobra e hamber tabata pis den henter mundu. GEN 42:1 Awor Jakb a haa sa ku tabatin mainshi na Egipto, i Jakb a bisa su yu hmbernan: "Pakiko boso ta wak otro den kar a?" GEN 42:2 I el a bisa: "Mira, mi a tende ku tin mainshi na Egipto; bai na e l ug ei i kumpra poko pa nos for di einan, pa nos keda na bida i no muri." GEN 42:3 Asina dies ruman hmber di Jose a bai pa kumpra mainshi na Egipto. GEN 42:4 Ma Ja kb no a manda Benjamin, Jose su ruman hmber, huntu ku su rumannan, pasobra el a bi sa: "Mi tin miedu pa algu malu no pas'." GEN 42:5 Asina, entre esnan ku tabata bi n pa kumpra mainshi, a yega tambe e yunan di Israel, pasobra tabatin hamber na t era di Kanaan. GEN 42:6 Awor Jose tabata gobernad di e tera; e tabata esun ku tab ata bende ku henter e pueblo di e tera. I Jose su rumannan a yega i a big p' ku na n kara te na suela. GEN 42:7 Ora Jose a mira su rumannan, el a rekonos nan, ma el a hasi manera e no konos nan i a papia brutu ku nan. I el a bisa nan: "Di unda b oso a bin?" I nan a bisa: "For di tera di Kanaan, pa kumpra kuminda." GEN 42:8 A sina Jose a rekonos su rumannan, ma nan s no a rekonos'. GEN 42:9 I Jose a krda e soo nan ku el a soa ku nan, i a bisa nan: "Boso ta spion; boso a bin pa wak e partina n di nos tera ku no tin defensa!" GEN 42:10 I nan a bis': "N, mi seor, ma bo sirbidn an a bin pa kumpra kuminda. GEN 42:11 Nos tur ta yu di n hmber; nos ta hende onest o; bo sirbidnan no ta spion." GEN 42:12 Ma Jose a bisa nan: "N, ma boso a bin pa w ak e partinan di nos tera ku no tin defensa!" GEN 42:13 I nan a bisa: "Bo sirbidn an ta diesdos ruman, yu di n tata na tera di Kanaan; i mira, esun di mas chikitu a keda serka nos tata awe, i n no t'ei mas." GEN 42:14 I Jose a bisa nan: "Ta man era mi a bisa boso, boso ta spion! GEN 42:15 Ku esaki boso lo wrdu pon na prueba: pa bida di Farao, boso lo no sali for di e lug aki si boso ruman hmber di mas chik itu no bin akinan. GEN 42:16 Manda un di boso bai buska boso ruman, mientras ku boso ta keda ser, pa boso palabranan wrdu pon na prueba, si tin brdat den boso. I si no, pa bida di Farao, siguramente ta spion boso ta." GEN 42:17 Asina el a sera nan tur huntu den prizon pa tres dia. GEN 42:18 I riba e di tres dia Jose a bisa nan: "Hasi esaki i biba, pasobra mi ta teme Dios: GEN 42:19 si boso ta hende on esto, laga un di boso rumannan keda ser den boso prizon; ma boso bai hiba mainshi pa e hamber di boso kasnan, GEN 42:20 i trese boso ruman hmber di mas chikitu se rka mi, pa boso palabranan wrdu verifik, i boso lo no muri." I asina nan a hasi. G EN 42:21 E ora ei nan a bisa otro: "Di brdat nos ta kulpabel enkuanto nos ruman hm ber, pasobra nos a mira e angustia di su alma ora ku el a roga nos, ma nos no ki er a skucha; pesei e angustia aki a bin riba nos."

GEN 42:22 Anto Ruben a kontest nan, bisando: "Mi no a bisa boso: 'No peka kontra e mucha'; ma boso no kier a skucha. Awor nos tin ku duna kuenta tokante di su sa nger." GEN 42:23 Ma nan no tabata sa ku Jose tabata komprend nan, pasobra nan tab ata hasi uzo di un intrprete. GEN 42:24 I Jose a kita bai for di nan i a yora. Ma ora ku el a bolbe serka nan i a papia ku nan, el a kita Simeon for di nan i a m ar' nan dilanti. GEN 42:25 E ora ei Jose a duna rdu pa yena nan saku ku mainshi i pa pone kada un su plaka bk den su saku, i pa duna nan provishon pa na kaminda. I asina nan a hasi pa nan. GEN 42:26 I nan a karga nan buriku ku mainshi i a bai for di einan. GEN 42:27 I ora ku un di nan a habri su saku pa duna su buriku di kome na e posada, el a mira su plaka; i at' tabata den boka di su saku. GEN 42:28 E ora ei el a bisa su rumannan: "Nan a debolbmi mi plaka, i at' aki den mi saku!" Anto nan kurason a hera di para, i na temblamentu nan a bisa otro: "Ta kiko esa ki ku Dios a hasi ku nos?" GEN 42:29 Ora nan a yega serka nan tata Jakb na tera d i Kanaan, nan a kont' tur loke a pasa ku nan, bisando: GEN 42:30 "E hmber, e seor d i e tera, a papia brutu ku nos, i a tuma nos pa spion di e tera. GEN 42:31 Ma no s a bis': 'Nos ta hende onesto; nos no ta spion. GEN 42:32 Nos ta diesdos ruman hm ber, yunan di nos tata; un no t'ei mas, i esun di mas chikitu ta serka nos tata awe na tera di Kanaan.' GEN 42:33 "I e hmber, e seor di e tera, a bisa nos: 'Na es aki lo mi sa ku boso ta hende onesto: laga un di boso ruman hmbernan serka mi i t uma mainshi pa e hamber di e hendenan di boso kasnan, i bai. GEN 42:34 Ma trese boso ruman hmber di mas chikitu serka mi, pa mi sa ku boso no ta spion, sino hend e onesto. I lo mi entreg boso ruman hmber na boso, i boso por negosh den e tera.'" GEN 42:35 Awor a sosod ku ora nan tabata hasi nan saku bash, ata, kada un su saku di plaka tabata den su saku; i ora nan i nan tata a mira nan saku di plaka, nan a spanta mash. GEN 42:36 I nan tata Jakb a bisa nan: "Boso a robami di mi yunan: J ose no t'ei mas i Simeon no t'ei mas, i boso kier bai ku Benjamin; tur e kosnan aki ta kontra mi." GEN 42:37 E ora ei Ruben a papia ku su tata, bisando: "Bo por mata mi dos yu hmbernan si mi no trese Benjamin bk pa bo; entregu' den mi man i lo mi bolbe tres' pa bo." GEN 42:38 Ma Jakb a bisa: "Mi yu no ta bai ayanan ku boso, pasobra su ruman hmber a muri i so a keda. Si algu malu pasa kun durante di e bia he ku boso ta hasi, boso lo hasi mi kabei blanku baha ku tristesa den Seol." GEN 43:1 Awor e hamber tabata pis na e tera. GEN 43:2 Asina a sosod ku ora nan a kaba di kome e mainshi ku nan a trese for di Egipto, nan tata a bisa nan: "Bai kumpr a poko kuminda pa nos atrobe." GEN 43:3 Ma Juda a papia kun, bisando: "E hmber a s pirta nos seriamente: 'Boso lo no mira mi kara si boso ruman no ta huntu ku boso. ' GEN 43:4 Si bo laga nos ruman bai ku nos, nos lo bai kumpra kuminda pa bo. GEN 43:5 Ma si bo no lagu' bai, nos no ta bai, pasobra e hmber a bisa nos: 'Boso lo n o mira mi kara si boso ruman no ta huntu ku boso.'" GEN 43:6 E ora ei Israel a b isa: "Pakiko boso a tratami malu asina dor di bisa e hmber ku ainda boso tin un r uman hmber mas?" GEN 43:7 Ma nan a bisa: "E hmber a puntra en partikular pa nos i pa nos famia, bisando: 'Boso tata ta na bida ainda? Boso tin mas ruman hmber?' I nos a kontest su preguntanan. Kon nos por a sa ku e lo a bai bisa: 'Trese boso ru man'?" GEN 43:8 I Juda a bisa su tata Israel: "Laga e mucha bai ku mi, i nos lo lanta i bai, pa nos keda na bida i no muri, tantu nos komo abo i nos yu chikitun an. GEN 43:9 I ami mes lo keda responsabel p'; bo por eksigi for di mi man. Si mi no tres' bk pa bo i pon' bo dilanti, e ora ei ami lo keda kulpabel dilanti di bo pa semper. GEN 43:10 Pasobra si nos no a tarda, sigur-sigur pa awor nos por a baibin dos biaha kaba." GEN 43:11 E ora ei nan tata Israel a bisa nan: "Si ta asina , anto hasi asin'aki: tuma algun di e mih produktonan di e tera den boso sakunan, i hiba nan komo un regalo pa e hmber: un poko balsem i un poko miel, speserei, m irra, nechi di pistacho i amandel. GEN 43:12 I bai ku dbel kantidat di plaka na m an, i hiba e plaka bk ku a wrdu debolb den boka di boso saku; kisas tabata un kibok ashon. GEN 43:13 Bai ku boso ruman tambe, i lanta, bai bk serka e hmber; GEN 43:14 i ku Dios Todopoderoso duna boso miserikrdia den bista di e hmber, pa e laga boso otro ruman i

Benjamin bai. I pa loke t'ami, si mi mester wrdu rob di mi yunan, kiko mi kier has i?" GEN 43:15 Asina e hmbernan a tuma e regalo aki, i nan a hiba dbel kantidat di plaka na man, i tambe Benjamin; i nan a lanta bai Egipto i a present nan mes dila nti di Jose. GEN 43:16 Ora Jose a mira Benjamin huntu ku nan, el a bisa e mayord omo di su kas: "Hiba e hmbernan den kas, i mata un bestia i prepar', pasobra e hmbe rnan aki mester kome serka mi mrdia." GEN 43:17 Asina e hmber a hasi manera Jose a bisa i a hiba e hmbernan kas di Jose. GEN 43:18 Awor e hmbernan tabatin miedu, pa sobra nan a wrdu hib na kas di Jose i nan a bisa: "Ta pa motibu di e plaka, ku nan a pone bk den nos saku e prom biaha, nan ta trese nos aki, pa e pone un trampa pa nos i atak nos, i hasi nos esklabu i kohe nos burikunan." GEN 43:19 Pesei nan a aserk e mayordomo di kas di Jose i a papia kun na entrada di e kas, GEN 43:20 i na n a bisa: "Ai mi seor, di brdat nos a bin e prom biaha pa kumpra kuminda, GEN 43:21 i a sosod ku ora nos a yega na e posada, nos a habri nos saku, i ata, kada un su plaka tabata den boka di su saku, e suma kompleto. Pesei nos a tres' bk. GEN 43:2 2 Tambe nos a trese otro plaka na man pa kumpra kuminda; nos no sa ta ken a pone nos plaka den nos saku." GEN 43:23 I el a bisa: "Keda trankil, no tene miedu. T a boso Dios i e Dios di boso tata a duna boso tesoro den boso sakunan; ta ami ta batin boso plaka." I el a saka Simeon tres' bk serka nan. GEN 43:24 E ora ei e hmbe r a hiba e hmbernan den kas di Jose i a duna nan awa, i nan a laba nan pia; i el a duna nan burikunan kuminda. GEN 43:25 I nan a prepar e regalo pa ora Jose bin mr dia, pasobra nan a tende ku nan tabatin di kome pan ayanan. GEN 43:26 Ora Jose a bin kas, nan a hiba e regalo ku nan tabatin den nan man den e kas p' i a big te n a suela su dilanti. GEN 43:27 E ora ei Jose a puntra nan kon ta bai ku nan i a b isa: "Boso tata bieu, ku boso a papia di dj, ta bon? E ta na bida ainda?" GEN 43: 28 I nan a bisa: "Bo sirbid, nos tata, ta bon; e ta na bida ainda." I nan a big te na suela ku reverensia. GEN 43:29 Ora ku el a hisa kara i a mira su ruman Benja min, yu di su mama, el a bisa: "Esaki ta boso ruman di mas chikitu ku boso a kon tami di dj?" I el a bisa: "Ku Dios tene miserikrdia di bo, mi yu." GEN 43:30 Anto Jose a sali pur, pasobra su kurason tabata profundamente konmov di mira su ruman, i el a buska un lug pa yora; i el a bai den su kamber i ei el a yora. GEN 43:31 D espues el a laba su kara i a sali; i el a domin su mes i a bisa: "Sirbi e kuminda ." GEN 43:32 E ora ei nan a sirbi apart i nan apart, i e egipsionan, ku tabata k ome serka dj, apart; pasobra e egipsionan no tabatin mag di kome pan huntu ku e h ebreonan, pasobra esei ta un abominashon pa e egipsionan. GEN 43:33 Awor nan tab ata sinta su dilanti, esun may konforme su primogenitura i esun di mas chikitu ko nforme su hubentut, i e hmbernan a keda ta wak otro masha asombr. GEN 43:34 Anto J ose a duna nan porshonnan di kuminda di su mes mesa, ma Benjamin su porshon taba ta sinku biaha mas grandi ku kualke di e otronan. Asina nan tabata fiesta i bebe libremente kun. GEN 44:1 I Jose a duna mayordomo di su kas rdu, bisando: "Yena e hmbernan su sakunan ku kuminda, mes tantu ku nan por karga, i pone plaka di kada hmber den boka di su saku. GEN 44:2 I pone mi kopa, e kopa di plata, den boka di saku di esun di mas chikitu, huntu ku su plaka pa su mainshi." I el a hasi maner a Jose a bisa. GEN 44:3 Asina ku dia a kumins habri nan a laga e hmbernan bai, nan ku nan burikunan. GEN 44:4 Apenas nan a sali for di e stat, i no tabata muchu l eu ainda, ku Jose a bisa mayordomo di su kas: "Lant'ariba, bai tras di e hmbernan , i ora bo alkans nan, bisa nan: 'Pakiko boso a paga bon ku malu? GEN 44:5 Esaki no ta esun for di kual mi seor ta bebe, i ku e sa uza pa adivin? Boso a hasi malu di hasi e kos aki.'" GEN 44:6 Asina el a alkans nan i a papia e palabranan aki ku nan. GEN 44:7 I nan a bis': "Pakiko mi seor ta papia palabranan asina? Nunka bo s irbidnan lo no hasi un kos asina. GEN 44:8 Mira, e plaka ku nos a haa den boka di nos sakunan nos a trese bk pa bo for di tera di Kanaan. Kon anto nos por a hrta pl ata f oro for di kas di bo seor? GEN 44:9 Esun di bo sirbidnan ku nan haa e kopa den su poder, laga esei muri, i nos tambe lo ta mi seor su esklabunan." GEN 44:10 I el a bisa: "Awor laga sosod tambe konforme boso palabranan; esun den kende su pod er esaki wrdu ha lo ta mi esklabu, i e otronan lo ta inosente." GEN 44:11 E ora ei kada un di nan masha lih a baha su saku pone abou, i kada un a habri su saku. GEN 44:12 Asina el a buska, i a kumins serka esun may i a trmin serka esun di mas chiki tu; i e kopa a wrdu ha

den Benjamin su saku. GEN 44:13 E ora ei nan a sker nan paanan, i kada un a pone su karga riba su buriku i nan a bai bk na e stat. GEN 44:14 Ora Juda i su rumanna n a yega Jose su kas, e tabat'ei ainda, i nan a tira nan kurpa abou su dilanti. GEN 44:15 Anto Jose a bisa nan: "Ta kiko e kos ku boso a hasi aki ta? Boso no sa ku un hmber manera ami di brdat por praktik adivinashon?" GEN 44:16 E ora ei Juda a bisa: "Kiko nos por bisa mi seor? Kiko nos por papia? I kon nos por hustifik nos mes? Dios a haa sa e inikidat di bo sirbidnan; mira, nos ta mi seor su esklabunan, tantu nos komo esun serka kende e kopa a wrdu ha." GEN 44:17 Ma el a bisa: "Nunka lo mi no hasi un kos asina. E hmber serka kende e kopa a wrdu ha, esei lo ta mi eskl abu; ma boso bai na pas serka boso tata." GEN 44:18 E ora ei Juda a aserk' i a bi sa: "Ai, mi seor, pa fabor, laga bo sirbid papia un palabra den orea di mi seor, i no rabia ku bo sirbid; pasobra bo ta igual ku Farao. GEN 44:19 Mi seor a puntra su sirbidnan, bisando: 'Boso tin tata f ruman hmber?' GEN 44:20 I nos a bisa mi seor: 'Nos tin un tata bieu i un mucha chikitu di su biehes; su ruman hmber a muri, asi na ku ta e so a keda di su mama, i su tata ta stim'.' GEN 44:21 "E ora ei bo a bi sa bo sirbidnan: 'Tres' pa mi, pa mi mir' ku mi mes wowo.' GEN 44:22 Ma nos a bisa mi seor: 'E mucha no por bai laga su tata, pasobra si e bai laga su tata, su tata ta muri.' GEN 44:23 Ma bo a bisa bo sirbidnan: 'Si boso ruman di mas chikitu no bin huntu ku boso, boso lo no mira mi kara mas.' GEN 44:24 Asina a sosod ku ora n os a bai serka bo sirbid mi tata, nos a kont' e palabranan di mi seor. GEN 44:25 "I nos tata a bisa: 'Bai kumpra poko kuminda pa nos atrobe.' GEN 44:26 Ma nos a bi sa: 'Nos no por bai. Si nos ruman hmber di mas chikitu bai ku nos, e ora ei nos l o bai; pasobra nos no por bai mira kara di e hmber si nos ruman di mas chikitu no ta huntu ku nos.' GEN 44:27 "I bo sirbid, mi tata, a bisa nos: 'Boso sa ku mi es posa a haa dos yu hmber pa mi; GEN 44:28 i esun a bai for di mi, i mi a bisa: "Sig uramente bestia a sker na pida-pida," i for di e tempu ei mi no a mir' mas. GEN 4 4:29 I si boso kita esun aki tambe for di mi, i algu malu pas', boso lo hasi mi k abei blanku baha ku tristesa den Seol.' GEN 44:30 "Pesei anto, ora mi yega serka bo sirbid mi tata, i e mucha no ta huntu ku nos, siendo ku su bida ta mar na e mu cha su bida, GEN 44:31 lo sosod, ora ku e mira ku e mucha no ta huntu ku nos, ku e lo muri. Asina bo sirbidnan lo hasi e kabei blanku di bo sirbid nos tata baha ku tristesa den Seol. GEN 44:32 Pasobra bo sirbid a para responsabel pa e mucha ser ka mi tata, bisando: 'Si mi no tres' bk pa bo, e ora ei lo mi karga e kulpa dilant i di mi tata pa semper.' GEN 44:33 "Pesei anto, pa fabor, laga bo sirbid keda esk labu di mi seor na lug di e mucha, i laga e mucha bai ku su rumannan. GEN 44:34 Pa sobra kon mi ta hasi bai serka mi tata si e mucha no ta huntu ku mi? Lo mi no po r mira e kos malu ku lo pasa ku mi tata." GEN 45:1 E ora ei Jose no por a domin s u mes dilanti di tur esnan ku tabata par banda di dj, i el a sklama: "Laga tur hen de bai for di mi." Asina ku no tabatin ningun hende serka dj ora Jose a laga su r umannan sa ken e ta. GEN 45:2 I el a yora asina duru ku e egipsionan a tende i e hendenan di kas di Farao tambe a tende. GEN 45:3 E ora ei Jose a bisa su rumann an: "Ami ta Jose! Mi tata ta na bida ainda?" Ma su rumannan no por a kontest', pa sobra nan tabata tur spant su dilanti. GEN 45:4 E ora ei Jose a bisa su rumannan: "Pa fabor, hala mas serka di mi." I nan a hala mas serka. I el a bisa: "Ami ta boso ruman Jose ku boso a bende manda Egipto. GEN 45:5 I awor, no sea tristu ni rabi ku boso mes pasobra boso a bendemi akinan, pasobra Dios a mandami boso dilan ti pa preserv bida. GEN 45:6 Pasobra dos aa kaba tabatin hamber den e tera aki, i ainda ta bin sinku aa den kual lo no tin plugmentu ni kosecha. GEN 45:7 I Dios a mandami boso dilanti pa preserv un restante pa boso riba tera i pa tene boso na b ida pa medio di un gran liberashon. GEN 45:8 "Pesei anto, no ta boso a mandami a kinan, sino Dios; i El a hasimi un tata pa Farao i seor di henter su kas i gobern ad di henter tera di Egipto.

GEN 45:9 Hasi lih bai serka mi tata i bis': 'Asina bo yu Jose ta bisa: "Dios a has imi seor di henter Egipto; bin serka mi, no tarda. GEN 45:10 Lo bo biba na tera d i Gosen i lo bo ta serka di mi, abo i bo yunan i e yunan di bo yunan, bo krianan di bestia chikitu, bo bakanan i tur loke bo tin. GEN 45:11 Aya lo mi prove tambe pa bo, pasobra ainda tin sinku aa di hamber mas pa bin, pa abo i e hendenan di b o kas i tur loke bo tin no kai den pobresa."' GEN 45:12 "I ata, boso wowo mes ta mira i wowo di mi ruman Benjamin ta mira, ku ta mi boka ta papia ku boso. GEN 4 5:13 Awor boso mester konta mi tata di tur mi gloria na Egipto, i tur loke boso a mira, i boso hasi lih trese mi tata akinan." GEN 45:14 E ora ei el a kai den br asa di su ruman Benjamin i a yora, i Benjamin tambe a yora den su brasa. GEN 45: 15 I el a sunchi tur su rumannan i a yora den nan brasa. Despues su rumannan a p apia kun. GEN 45:16 Awor nan a tende e notisia den kas di Farao, ku Jose su ruman nan a yega. I esaki a agrad Farao i su sirbidnan mash. GEN 45:17 E ora ei Farao a b isa Jose: "Bisa bo rumannan: 'Hasi esaki: pone karga riba boso bestianan i bai t era di Kanaan, GEN 45:18 i buska boso tata i e hendenan di boso kas i bin serka mi, i lo mi duna boso e mih di tera di Egipto i boso lo kome di e abundansia di e tera.' GEN 45:19 "Awor, duna nan rdu: 'Hasi asin'aki: hiba garoshi for di tera d i Egipto pa boso yu chikitunan i pa boso esposanan, i trese boso tata i bin. GEN 45:20 No preokup boso pa boso biennan, pasobra e mih di henter tera di Egipto ta di boso.'" GEN 45:21 Anto e yunan di Israel a hasi asina; i Jose a duna nan garo shi konforme rdu di Farao, i a duna nan provishon pa na kaminda. GEN 45:22 El a d una kada un di nan un st di paa nobo, ma Benjamin el a duna tres shen pida plata i sinku st di paa nobo. GEN 45:23 I pa su tata el a manda lo siguiente: dies buriku karg ku e kosnan di mas mih di Egipto i dies buriku yewa karg ku mainshi i pan i k uminda pa su tata ora ku e ta na kaminda. GEN 45:24 Asina el a tuma despedida di su rumannan, i ora nan tabata bai, el a bisa nan: "No pleita na kaminda." GEN 4 5:25 E ora ei nan a sali for di Egipto, i a yega tera di Kanaan serka nan tata J akb. GEN 45:26 I nan a bis': "Jose ta na bida ainda, i di brdat e ta gobernad di hen ter tera di Egipto." Ma su kurason a keda friu, pasobra e no a kere nan. GEN 45: 27 Ora nan a kont' tur loke Jose a papia ku nan, i ora ku el a mira e garoshinan ku Jose a manda pa transport', spiritu di nan tata Jakb a rebib. GEN 45:28 E ora ei Israel a bisa: "Ta basta; mi yu Jose ta na bida ainda. Mi kier bai mir' prom mi m uri." GEN 46:1 Asina Israel a kumins su biahe ku tur loke e tabatin i a yega Beer seba, i a ofres sakrifisionan na e Dios di su tata Isaak. GEN 46:2 I Dios a papia ku Israel den vishonnan di anochi i a bisa: "Jakb, Jakb!" I Jakb a bisa: "At'ami a ki." GEN 46:3 Anto El a bisa: "Ami ta Dios, e Dios di bo tata; no tene miedu di bai Egipto, pasobra ayanan lo Mi hasibo un nashon grandi. GEN 46:4 Mi ta bai Egi pto ku bo, i lo Mi tresebo bk sigur; i Jose lo sera bo wowonan." GEN 46:5 E ora e i Jakb a sali bai for di Beerseba; i e yunan di Israel a transport nan tata Jakb, n an yu chikitunan i nan esposanan den e garoshinan ku Farao a manda pa transport'. GEN 46:6 I nan a kohe nan bestianan i nan propiedat ku nan a atkir na tera di Ka naan, i a yega Egipto, Jakb i tur su desendientenan huntu kun: GEN 46:7 su yu hmber nan i su nietunan huntu kun, su yu muhnan, su nietanan i tur su desendientenan, el a hiba Egipto huntu kun. GEN 46:8 Awor esakinan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Israel, Jakb i su yu hmbernan, kendenan a bai Egipto: Ruben, Jakb su primognito. GEN 46:9 I e yu hmbernan di Ruben tabata Hanok, Pal, Hezron i Karmi. GEN 46:10 I e yu hmbernan di Simeon tabata Jemuel, Jamin, Ohad, Jakin, Zohar i Saul, yu hmber di u n muh kananeo. GEN 46:11 E yu hmbernan di Lev tabata Gerson, Koat i Merari. GEN 46: 12 I e yu hmbernan di Juda tabata Er, Onan, Sela, Fares i Zara (ma Er i Onan a mu ri na tera di Kanaan). I e yu hmbernan di Fares tabata Hezron i Hamul.

GEN 46:13 E yu hmbernan di Isakar tabata Tola, Pa, Jb i Simron. GEN 46:14 I e yu hmb ernan di Zabulon tabata Sered, Elon i Jahleel. GEN 46:15 Esakinan ta e yu hmberna n di Lea ku el a haa pa Jakb na Padan-aram, ademas di su yu muh Dina; tur huntu nan tabata trint'i tres yu, hmber i muh. GEN 46:16 I e yu hmbernan di Gad tabata Zifio n, Hagui, Suni, Ezbon, Eri, Arodi i Areli. GEN 46:17 I e yu hmbernan di Aser taba ta Imna, Isa, Isi i Beria i nan ruman muh Sera. I e yu hmbernan di Beria tabata Hebe r i Malkiel. GEN 46:18 Esakinan ta e yu hmbernan di Zilpa, kende Laban a duna na su yu muh Lea; i el a haa e dieseis personanan aki pa Jakb. GEN 46:19 E yu hmbernan di Jakb su esposa Raquel tabata Jose i Benjamin. GEN 46:20 Awor pa Jose a nase na tera di Egipto Manass i Efrain, kendenan Asenat, yu muh di Potifera, saserdote di On, a haa p'. GEN 46:21 I e yu hmbernan di Benjamin tabata Bela, Beker, Asbel, Ger a, Naaman, Ehi, Rs, Mupim, Hupim i Ard. GEN 46:22 Esakinan ta e yu hmbernan di Raq uel, kendenan a nase pa Jakb; dieskuater persona na tur. GEN 46:23 I e yu hmber di Dan tabata Husim. GEN 46:24 I e yu hmbernan di Nftal tabata Jahzeel, Guni, Jezer i Silem. GEN 46:25 Esakinan ta e yu hmbernan di Bilha, kende Laban a duna na su yu muh Raquel, i el a haa esakinan pa Jakb: shete persona na tur. GEN 46:26 Tur e per sonanan ku ta pertenes na Jakb, ku a bin Egipto, ku a sali for di su lomo, fuera d i e esposanan di Jakb su yu hmbernan, tabata sesent'i seis persona na tur, GEN 46: 27 i e yu hmbernan di Jose, kendenan a nase p' na Egipto, tabata dos; na tur, e pe rsonanan di kas di Jakb, kendenan a bin Egipto, tabata setenta. GEN 46:28 Awor el a manda Juda bai su dilanti serka Jose, pa mustr' e kaminda pa bai Gosen; i nan a yega tera di Gosen. GEN 46:29 I Jose a prepar su garoshi i a bai Gosen pa kontr a ku su tata Israel; asina ku el a present su dilanti, el a kai den su brasa i a yora den su brasa pa un bon ratu. GEN 46:30 E ora ei Israel a bisa Jose: "Awor m i por muri komo ku mi a mira bo kara, ku bo ta na bida ainda." GEN 46:31 I Jose a bisa su ruman hmbernan i e hendenan di kas di su tata: "Mi ta bai partisip Farao i lo mi bis': 'Mi ruman hmbernan i e hendenan di kas di mi tata, kendenan tabata na tera di Kanaan, a bin serka mi; GEN 46:32 i e hmbernan ta wardad di karn, pasobr a nan ta kriad di bestia; i nan a trese nan karnnan, nan bakanan i tur loke nan ti n.' GEN 46:33 I lo sosod ku ora Farao manda yama boso i e bisa: 'Kiko ta boso ofi shi?' GEN 46:34 bisa e ora ei: 'Bo sirbidnan tabata kriad di bestia for di nos hub entut te awor, tantu nos komo nos tatanan,' pa boso por biba na tera di Gosen; p asobra tur loke ta wardad di karn ta abominashon pa e egipsionan." GEN 47:1 E ora ei Jose a drenta i a partisip Farao i a bisa: "Mi tata, mi ruman hmbernan, nan kar nnan, nan bakanan i tur loke nan tin, a bin for di tera di Kanaan; i mira, nan ta na tera di Gosen." GEN 47:2 I el a skohe sinku hmber for di entre su ruman hmbern an i a present nan na Farao. GEN 47:3 E ora ei Farao a bisa e rumannan di Jose: " Kiko ta boso ofishi?" I nan a bisa Farao: "Bo sirbidnan ta wardad di karn, tantu no s komo nos tatanan." GEN 47:4 I nan a bisa Farao: "Nos a bin pa keda biba pa un tempu na e tera aki, pasobra no tin yerba pa bo sirbidnan su karnnan, pasobra e ha mber ta masha pis na tera di Kanaan. Pesei anto, pa fabor, laga bo sirbidnan keda biba na tera di Gosen." GEN 47:5 E ora ei Farao a bisa Jose: "Bo tata i bo ruman nan a bin serka bo. GEN 47:6 Tera di Egipto ta na bo disposishon; laga bo tata i bo rumannan keda biba na e mih parti di e tera, laga nan keda biba na tera di Go sen; anto si bo sa ku tin hmbernan kapas entre nan, pone mi bestianan na nan enka rgo." GEN 47:7 E ora ei Jose a trese su tata Jakb i a present' na Farao, i Jakb a b endishon Farao. GEN 47:8 Farao a bisa Jakb: "Kuantu aa bo tin?" GEN 47:9 I Jakb a bi sa Farao: "E dianan di mi peregrinashon ta shent'i trinta aa; e aanan di mi bida t abata poko i trabahoso i nan no a alkans e aanan di bida di mi tatanan den e diana n di nan peregrinashon." GEN 47:10 I Jakb a bendishon Farao i a bai for di su pres ensia. GEN 47:11 Asina Jose a prkur pa su tata i su rumannan haa lug di biba i a dun a nan un propiedat na tera di Egipto, na e mih parti di e tera, na tera di Ramess, manera Farao a orden. GEN 47:12 I Jose a prove pan pa su tata, su rumannan i hent er kas di su tata, segun e kantidat di yu ku nan tabatin.

GEN 47:13 Awor no tabatin pan na henter e tera, pasobra e hamber tabata masha pi s mes, asina ku tera di Egipto i tera di Kanaan tabata desmay pa motibu di hamber. GEN 47:14 Anto Jose a rekoh tur e plaka ku a wrdu ha na tera di Egipto i na tera di Kanaan pa e mainshi ku e hendenan tabata kumpra, i Jose a hiba e plaka den Fara o su kas. GEN 47:15 I ora plaka a kaba na tera di Egipto i na tera di Kanaan, tu r e egipsionan a bin serka Jose i a bisa: "Duna nos pan, pasobra pakiko nos mest er muri bo dilanti? Pasobra nos plaka a kaba." GEN 47:16 E ora ei Jose a bisa: " Trese boso bestianan, i lo mi duna boso pan en kambio di boso bestianan, si boso plaka a kaba." GEN 47:17 Asina nan a hiba nan bestianan pa Jose, i Jose a duna nan pan en kambio di e kabainan, e krianan di bestia chikitu, e krianan di baka i e burikunan; i e aa ei el a prove pan pa nan en kambio di tur nan bestianan. GEN 47:18 I ora ku e aa ei a kaba, nan a bin serka dj su siguiente aa i a bis': "Nos no ta skonde pa mi seor ku nos plaka a kaba i ku e bestianan ta di mi seor. No a sob ra nada mas pa mi seor ku nos kurpanan i nos kunukunan. GEN 47:19 Pakiko nos mest er muri bo dilanti, tantu nos komo nos kunuku? Kumpra nos i nos kunuku pa nos haa pan, i nos i nos kunuku lo ta esklabu di Farao. Duna nos simia, pa nos keda na bida i no muri, i pa e kunuku no keda desol." GEN 47:20 Asina Jose a kumpra hente r tera di Egipto pa Farao, pasobra tur e egipsionan a bende nan kunuku, komo ku e hamber tabata pis riba nan. Asina e tera a bira di Farao. GEN 47:21 I pa loke t a e pueblo, el a pasa nan pa e statnan di Egipto, di un ekstremo di e frontera t e na e otro. GEN 47:22 Solamente e kunuku di e saserdotenan e no a kumpra, pasob ra e saserdotenan tabatin un porshon ku nan a haa di Farao i nan tabata biba di e porshon ku Farao a duna nan. Pesei nan no a bende nan kunuku. GEN 47:23 Anto Jo se a bisa e pueblo: "Mira, awe mi a kumpra boso i boso kunukunan pa Farao; awor, ata simia pa boso, i boso lo sembra kunuku. GEN 47:24 I ora boso kosech, boso lo duna Farao un di sinku parti, i kuater parti lo ta di boso komo simia pa kunuku i komo boso kuminda i komo kuminda pa esnan di boso kas i komo kuminda pa boso yu chikitunan." GEN 47:25 I nan a bisa: "Bo a salba nos bida! Laga nos haa grasia den bista di mi seor i nos lo ta esklabu di Farao." GEN 47:26 Anto Jose a hasi e sei un statuto pa tera di Egipto, vlido te dia djawe, ku Farao mester haa un di si nku parti; solamente e kunuku di e saserdotenan no a bira di Farao. GEN 47:27 Aw or Israel a keda biba na tera di Egipto, na Gosen, i nan a atkir propiedat einan i tabata fruktfero i a multiplik masha hopi mes. GEN 47:28 I Jakb a biba dieshete aa na tera di Egipto; asina ku e dianan di Jakb, e aanan di su bida, tabata shent'i kuarent'i shete aa. GEN 47:29 Ora ku e tempu ku Israel tabata pa muri a yega, el a yama su yu Jose i a bis': "Pa fabor, si mi a haa grasia den bo bista, pone bo ma n awor bou di mi bel di pia, i tratami ku miserikrdia i fieldat. Pa fabor, no der ami na Egipto, GEN 47:30 ma ora mi bai soseg serka mi tatanan, sakami for di Egip to, i derami den nan tereno-pa-dera-morto." I Jose a bis': "Lo mi hasi manera bo a bisa." GEN 47:31 I Israel a bisa: "Hurami!" I el a hura. E ora ei Israel a big den adorashon na kabes di kama. GEN 48:1 Awor a sosod ku despues di e kosnan aki nan a bisa Jose: "Mira, bo tata ta malu." Asina el a bai ku su dos yu hmbernan, M anass i Efrain. GEN 48:2 Ora nan a bisa Jakb: "Ata bo yu Jose a bin serka bo," Isr ael a hasi tur su esfuerso i a lanta sinta riba kama. GEN 48:3 Anto Jakb a bisa J ose: "Dios Todopoderoso a pares na mi na Luz, na tera di Kanaan i a bendishonmi, G EN 48:4 i El a bisami: 'Mira, lo Mi hasibo fruktfero i numeroso, i lo Mi hasibo u n multitut di nashonnan i lo Mi duna bo desendientenan despues di bo e tera aki komo propiedat etrno.' GEN 48:5 "I awor bo dos yu hmbernan, ku a nase pa bo na ter a di Egipto prom ku mi a bin serka bo na Egipto, ta di mi; Efrain i Manass lo ta d i mi, meskos ku Ruben i Simeon. GEN 48:6 Ma bo desendientenan ku a nase despues di nan lo ta di bo; na e nmber di nan ruman hmbernan nan lo wrdu yam den nan erensia . GEN 48:7 Awor pa loke t'ami, ora mi tabata bin di Padan, Raquel a muri bai lag ami na tera di Kanaan na kaminda, ora tabata falta djis un pida pa yega Efrata; i ayanan mi a der', na kaminda pa Efrata (esta, Btlehm)." GEN 48:8 Ora ku Israel a mira e yu hmbernan di Jose, el a puntra: "Ta ken esakinan ta?" GEN 48:9 I Jose a bisa su tata: "Ta mi yu hmbernan ku Dios a dunami aki." I Israel a bisa: "Pa fabo r, trese nan serka mi, pa mi bendishon nan." GEN 48:10 Awor Israel su bista tabat a asina skur di biehes ku e no por a mira. I Jose a hiba nan te serka di dj, i el a sunchi nan i a brasa nan. GEN 48:11 Anto Israel a bisa Jose: "Nunka mi no a s pera di mira bo kara, i ata, Dios a lagami mira asta bo yunan."

GEN 48:12 E ora ei Jose a hala nan kita for di meimei di su rudianan i a big ku s u kara te na suela. GEN 48:13 I Jose a tuma nan tur dos, Efrain ku su man drechi na Israel su man robes, i Manass ku su man robes na Israel su man drechi, i a hi ba nan te serka di dj. GEN 48:14 Ma Israel a saka su man drechi pone riba kabes d i Efrain, kende tabata esun mas chikitu, i su man robes riba kabes di Manass, kru sando su mannan intenshonalmente, ounke Manass tabata e primognito. GEN 48:15 I el a bendishon Jose i a bisa: "E Dios dilanti di Kende mi tatanan Abraham i Isaak t abata kana, e Dios, Kende tabata mi wardad henter mi bida te dia djawe, GEN 48:16 e Angel ku a redimmi di tur maldat, bendishon e muchanan; i ku mi nmber sigui biba den nan, i nmber di mi tatanan Abraham i Isaak; i ku nan krese bira un multitut meimei di tera." GEN 48:17 Ora Jose a mira ku su tata a pone su man drechi riba kabes di Efrain, e no a keda kontentu ku esaki; i el a gara man di su tata pa ki t' for di kabes di Efrain pon' riba kabes di Manass. GEN 48:18 I Jose a bisa su tat a: "Asina no, mi tata, pasobra esaki ta e primognito. Pone bo man drechi riba su kabes." GEN 48:19 Ma su tata a nenga i a bisa: "Mi sa, mi yu, mi sa; e tambe lo bira un pueblo i e tambe lo ta grandi. Sinembargo, su ruman mas chikitu lo ta ma s grandi kun i su desendientenan lo bira un multitut di nashonnan." GEN 48:20 I e dia ei el a bendishon nan, bisando: "Den bo nmber Israel lo pronunsi bendishon, bi sando: 'Ku Dios hasibo manera Efrain i Manass!'" Asina el a pone Efrain prom ku Ma nass. GEN 48:21 E ora ei Israel a bisa Jose: "Mira, mi ta bai muri, ma Dios lo ta ku boso i lo hiba boso bk na tera di boso tatanan. GEN 48:22 I lo mi dunabo un p orshon mas ku bo rumannan, kual mi a kita for di man di e amoreonan ku mi spada i mi bog." GEN 49:1 E ora ei Jakb a manda yama su yu hmbernan i a bisa: "Boso bin huntu pa mi konta boso kiko ta bai pasa ku boso den e dianan ku ta bin. GEN 49:2 "Boso bin huntu i tende, o yu hmbernan di Jakb; i skucha boso tata Israel. GEN 49 :3 "Ruben, bo ta mi primognito, mi forsa i e prinsipio di mi vigor, e ekselensia di dignidat i e ekselensia di poder. GEN 49:4 Turbulente manera awa, lo bo no so bresal, pasobra bo a subi kama di bo tata; e ora ei bo a kontamin'--el a subi mi k ama. GEN 49:5 "Simeon i Lev ta ruman; nan armanan ta instrumnt di violensia. GEN 4 9:6 No laga mi alma tin parti den nan konseho; no laga mi gloria uni ku nan asam blea; pasobra den nan rabia nan a mata hende, i den nan kapricho nan a manka bue y. GEN 49:7 Maldishon sea nan rabia, pasobra esei ta feros; i nan furia, pasobra esei ta kruel. Lo Mi plama nan den Jakb, i distribu nan den Israel. GEN 49:8 "Juda , bo rumannan lo elogibo; bo man lo ta riba nk di bo enemigunan; e yu hmbernan di b o tata lo big pa bo. GEN 49:9 Juda ta un yu di leon; for di bo proi, mi yu, bo a subi bai ariba. E ta gatia, e ta drumi abou manera leon, i manera leon, ken ta t ribi lant'? GEN 49:10 E spter lo no kita for di Juda, ni e bara di gobernad for di meimei di su pia, te ora Silo bin, i nashonnan lo obedes'E. GEN 49:11 E ta mara su buriku na e mata di wendrif, i su yu di buriku na e mata di wendrif di mas mih; e ta laba su paanan den bia, i su mantel den e sanger di drif. GEN 49:12 Su wowonan ta mas skur ku bia, i su djentenan mas blanku ku lechi. GEN 49:13 "Zabulon lo bi ba kantu di laman; i e lo ta un haf pa barku, i su frontera lo ekstend te na Sido n. GEN 49:14 "Isakar ta un buriku fuerte, ku ta kai drumi entre e kurnan di karn. GEN 49:15 Ora ku el a mira ku un lug di deskanso tabata bon i ku e tera tabata ag radabel, el a dobla su lomba pa hiba karga, i a bira un esklabu ku ta hasi trabo u frs. GEN 49:16 "Dan lo huzga su pueblo, komo n di e tribunan di Israel. GEN 49:17 Dan lo ta un kolebra riba kaminda, un vbora riba bereha, ku ta morde hilchi di k abai, asina ku su kored ta kai ku lomba. GEN 49:18 "Riba Bo salbashon mi ta spera , O SEOR. GEN 49:19 "Pa loke ta Gad, bandidonan lo atak', ma e lo sali atak nan hil chi. GEN 49:20 "Pa loke ta Aser, su kuminda lo ta riku, i e lo produs delisianan digno di un rei. GEN 49:21 "Nftal ta un bin ku nan a laga ls; e ta papia palabranan bunita. GEN 49:22 "Jose ta un rama fruktfero, un rama fruktfero na un fuente; su t akinan ta kore pasa ofer di muraya.

GEN 49:23 Yen di amargura e tiradnan di flecha a atak', i a tira riba dj i a prsigui; GEN 49:24 ma su bog a keda firme, i su brasanan a move ku rapides dor di e mann an di Esun Poderoso di Jakb, (for di ayanan e Wardad ta, e Baranka di Israel), GEN 49:25 dor di e Dios di bo tata ku ta yudabo, dor di e Todopoderoso ku ta bendis honbo ku bendishonnan di shelu ariba, bendishonnan di e abismo ku ta keda abou, b endishonnan di e pechunan i di e matris. GEN 49:26 E bendishonnan di bo tata a s urpas e bendishonnan di mi antepasadonan te na e frontera di mas aleh di e serunan etrno. Nan lo keda riba kabes di Jose, i riba korona di kabes di esun distingu en tre su rumannan. GEN 49:27 "Benjamin ta un lobo ku ta habrak; mainta e ta devor su proi, i atardi e ta parti e botn." GEN 49:28 Esakinan ta tur e diesdos tribunan di Israel, i esaki ta loke nan tata a bisa nan dia ku el a bendishon nan. El a be ndishon nan, kada un ku e bendishon ku ta pas p'. GEN 49:29 Despues el a orden nan i a bisa nan: "Pronto lo mi wrdu reun ku mi pueblo; derami serka mi tatanan den e kueba ku ta keda den e kunuku di Efron e heteo, GEN 49:30 den e kueba ku ta keda den e kunuku di Makpela, kual ta keda dilanti di Mamre na tera di Kanaan, kual Abraham a kumpra huntu ku e kunuku serka Efron e heteo, komo pida tereno-pa-dera -morto. GEN 49:31 Aya nan a dera Abraham i su esposa Sara, aya nan a dera Isaak i su esposa Rebeka i aya mi a dera Lea; GEN 49:32 e kunuku i e kueba ku ta keda den dj a wrdu kumpr serka e yu hmbernan di Ht." GEN 49:33 Ora Jakb a kaba di duna rd a su yu hmbernan, el a hala su pianan pone riba kama i a hala su ltimo rosea i a wr du un ku su pueblo. GEN 50:1 E ora ei Jose a tira su mes riba kara di su tata, i a yor' i a sunch'. GEN 50:2 I Jose a duna rdu na su sirbidnan, e dkternan, pa balsem u tata. I e dkternan a balsem Israel. GEN 50:3 Awor a tuma kuarenta dia pa hasi es aki, pasobra esei ta e temporada nesesario pa balsem. I e egipsionan a yor' setent a dia largu. GEN 50:4 I ora ku e dianan di tene rou p' a pasa, Jose a papia ku e hendenan di kas di Farao, bisando: "Si awor mi a haa grasia den boso bista, pa fa bor, papia ku Farao, bisando: GEN 50:5 'Mi tata a hasimi hura, bisando: "Mira, m i ta serka di muri; den mi graf ku mi a koba pa mi mes na tera di Kanaan, ayanan bo mester derami." Pesei anto, pa fabor, lagami bai dera mi tata; despues lo mi bolbe.'" GEN 50:6 I Farao a bisa: "Bai dera bo tata, manera el a hasibo hura." GEN 50:7 Asina Jose a bai pa dera su tata, i huntu kun a bai tur e sirbidnan di Fa rao, e ansianonan di su kas i tur e ansianonan di tera di Egipto, GEN 50:8 i tur e hendenan di kas di Jose, su ruman hmbernan i e hendenan di kas di su tata; sol amente nan yu chikitunan, nan karnnan i nan bakanan nan a laga na tera di Gosen. GEN 50:9 Tambe a bai huntu kun tantu garoshinan komo korednan di kabai, i tabata u n multitut masha grandi mes. GEN 50:10 Ora nan a yega na e plenchi-di-bati-mains hi di Atad, ku ta keda na e otro banda di Jordan, nan a lament ayanan ku un lamen tashon masha grandi i solm; i Jose a tene shete dia di rou pa su tata. GEN 50:11 Awor ora ku e habitantenan di e tera, e kananeonan, a mira nan ta tene rou riba e plenchi-di-bati-mainshi di Atad, nan a bisa: "Esaki ta un rou masha pis pa e eg ipsionan." Pesei nan a yama e lug ei Abel-mizraim ku ta keda na e otro banda di J ordan. GEN 50:12 I asina su yu hmbernan a hasi p' manera el a orden nan; GEN 50:13 pasobra su yu hmbernan a kargu' hiba tera di Kanaan, i a der' den e kueba di e kunu ku di Makpela dilanti di Mamre, kual Abraham a kumpra huntu ku e kunuku serka Ef ron e heteo, komo pida tereno-pa-dera-morto. GEN 50:14 I despues ku el a dera su tata, Jose a bai bk Egipto, ku su ruman hmbernan, i tur esnan ku a bai kun pa dera su tata. GEN 50:15 Ora Jose su rumannan a mira ku nan tata a muri, nan a bisa: "Basta Jose no tene renkor kontra nos i paga nos bk pa tur e maldat ku nos a kome t kontra dj!" GEN 50:16 Pesei nan a manda rospondi pa Jose, bisando: "Prom ku bo ta ta a muri el a orden, bisando: GEN 50:17 'Asin'aki boso mester bisa Jose: "Mi ta rogabo, pa fabor, pordon e transgreshon di bo rumannan i nan pik; pasobra nan a ha si malu ku bo."' I awor, pa fabor, pordon e transgreshon di e sirbidnan di e Dios di bo tata." I Jose a yora ora nan a papia asina kun. GEN 50:18 E ora ei su ruman nan tambe a bin i a tira nan kurpa abou su dilanti i a bisa: "Mira, nos ta bo si rbidnan." GEN 50:19 Ma Jose a bisa nan: "No tene miedu; t'ami ta na lug di Dios an to? GEN 50:20 I pa loke ta boso, boso a plania maldat kontra mi, ma Dios a plani ' pa bon, pa laga tur kos sosod manera a result awe, pa preserv bida di hopi hende. GEN 50:21 Pesei anto, no tene miedu; lo mi prove pa boso i pa boso yu chikitunan. " Asina el a konsol nan i a papia

kariosamente ku nan. GEN 50:22 Awor Jose a keda biba na Egipto, ku e hendenan di kas di su tata, i Jose a biba shent'i dies aa. GEN 50:23 I Jose a mira e di tres generashon di e yu hmbernan di Efrain; tambe e yu hmbernan di Makir, yu hmber di Ma nass, a wrdu kri riba Jose su skochi. GEN 50:24 I Jose a bisa su ruman hmbernan: "Mi ta bai muri, ma Dios siguramente lo prkur pa boso i lo saka boso for di e tera ak i hiba na e tera ku El a primint Abraham, Isaak i Jakb bou di huramentu." GEN 50:2 5 E ora ei Jose a hasi e yunan di Israel hura, bisando: "Siguramente Dios lo prku r pa boso, i boso mester hiba mi wesunan for di akinan." GEN 50:26 I Jose a muri na edat di shent'i dies aa, i nan a balsem' i a pon' den un kaha di morto na Egipto .

EKSODO EKS 1:1 Awor esakinan ta e nmbernan di e yunan di Israel ku a bin Egipto huntu ku Jakb; kada un di nan a bin ku e hendenan di su kas: EKS 1:2 Ruben, Simeon, Lev i Juda; EKS 1:3 Isakar, Zabulon i Benjamin; EKS 1:4 Dan i Nftal, Gad i Aser. EKS 1:5 I e personanan ku a sali for di lomo di Jakb tabata setenta na tur, ma Jose taba ta na Egipto kaba. EKS 1:6 I Jose a muri, i tur su ruman hmbernan i henter e gene rashon ei. EKS 1:7 Awor e yunan di Israel tabata fruktfero i a oument mash i a mult iplik bira masha poderoso mes, asina ku e tera a keda yen-yen di nan. EKS 1:8 I a lanta un rei nobo na Egipto ku no tabata konos Jose. EKS 1:9 I el a bisa su pueb lo: "Mira, e pueblo di e yunan di Israel ta mas tantu i mas poderoso ku nos. EKS 1:10 Ban, laga nos trata nan ku sabiduria pa nan no multiplik, i den kaso di gue ra nan tambe uni nan mes ku esnan ku ta odia nos, i bringa kontra nos i bai for di e tera." EKS 1:11 Pesei e egipsionan a pone kapatasnan riba nan pa aflig nan k u trabou pis. I nan a traha pa Farao statnan di depsito, Piton i Ramess. EKS 1:12 M a mas nan tabata aflig nan, mas nan tabata multiplik i mas nan tabata plama, asina ku e egipsionan tabata teme e yunan di Israel. EKS 1:13 I e egipsionan tabata o blig e yunan di Israel pa traha rigorosamente; EKS 1:14 i nan tabata amarg nan bid a ku trabou pis di trahamentu ku klei i klenku i ku tur sorto di trabou den kunuk u, tur e trabou ku rigorosamente nan tabata impon riba nan. EKS 1:15 E ora ei rei di Egipto a papia ku e parteranan hebreo, di kualnan esun tabata yama Sifra i e otro Pa; EKS 1:16 i el a bisa: "Ora boso ta yuda e muhnan hebreo haa yu i boso ta mira nan riba banki di parto, e ora ei si ta yu hmber, boso mester mat', ma si ta yu muh, e mester keda na bida." EKS 1:17 Ma e parteranan tabata teme Dios i no ta bata hasi manera rei di Egipto a orden nan, ma a laga e mucha hmbernan keda na bid a. EKS 1:18 Pesei rei di Egipto a manda yama e parteranan i a bisa nan: "Pakiko boso a hasi e kos aki i a laga e mucha hmbernan keda na bida?" EKS 1:19 I e parte ranan a bisa Farao: "Pasobra e muhnan hebreo no ta manera e muhnan egipsio; nan ta balente, i nan ta duna lus prom ku partera yega serka nan." EKS 1:20 Asina Dios a trata bon ku e parteranan, i e pueblo a multiplik bira masha poderoso. EKS 1:21 I a sosod ku pasobra e parteranan tabata teme Dios, El a duna nan un famia. EKS 1:22 E ora ei Farao a orden henter su pueblo, bisando: "Tur yu hmber ku nase boso mester tira den Neil, i tur yu muh boso mester laga keda na bida." EKS 2:1 Awor u n hmber di kas di Lev a kasa ku un yu muh di Lev. EKS 2:2 I e muh a sali na estado i a haa un yu hmber; i ora ku el a mira ku e yu tabata bunita, el a skond' tres luna largu. EKS 2:3 Ma ora ku e no por a skond' mas, el a kohe un makutu di rit i a kl afati' ku asfalt i breu. E ora ei el a pone e yu aden i a pon' meimei di e richina n kantu di Neil. EKS 2:4 I su ruman muh tabata par na un distansia pa wak kiko lo a bai pasa kun. EKS 2:5 E ora ei yu muh di Farao a bin pa baa den Neil. I su sirbie ntenan tabata kana kantu di Neil; i el a mira e makutu meimei di e richinan i a manda su sirbiente bai koh'. EKS 2:6 Ora ku el a habri, el a mira e mucha, i at'e mucha tabata yora. I el a haa duele di dj i a bisa: "Esaki ta un di e muchanan heb reo." EKS 2:7 E ora ei e mucha su ruman muh a bisa yu muh di Farao: "Bo kier mi ba i yama un menchi pa bo serka e muhnan hebreo, pa e kria e yu na pechu pa bo?" EKS 2:8 I yu muh di Farao a bis': "S, bai." Asina e mucha muh a bai yama mama di e much a. EKS 2:9 E ora ei yu muh di Farao a bis': "Tuma e yu aki, kri' na pechu pa mi i l o mi dunabo bo pago." Asina e muh a tuma e mucha i a kri'. EKS 2:10 I e mucha a kr ese bira grandi, i el a hib' pa yu muh di Farao i el a bira su yu. I el a dun' e nmb er Moiss i a bisa: "Pasobra mi a sak' for di awa." EKS 2:11 Awor a sosod ku tempu M oiss a krese bira grandi, el a sali bai serka su rumannan i a mira nan trabou pis; i

el a mira un egipsio ta bati un hebreo, un di su rumannan. EKS 2:12 I el a wak p ariba, wak pabou, i ora ku el a mira ku no tabatin ningun hende eibanda, el a da l e egipsio mata i a skond' den santu. EKS 2:13 I su manis el a sali bai, i mira, dos hebreo tabata bringa ku otro; i el a bisa esun ku tabatin falta: "Pakiko bo ta dal bo kompaero?" EKS 2:14 Ma el a bisa: "Ta ken a hasibo prens f hues riba nos ? Bo tin idea di matami manera bo a mata e egipsio?" E ora ei Moiss a haa miedu i a bisa: "E asunto aki sigur a sali na kla." EKS 2:15 Ora Farao a tende di e asun to aki, el a trata di mata Moiss. Ma Moiss a hui bai for di presensia di Farao i a bai biba na tera di Madian; i el a kai sinta banda di un pos. EKS 2:16 Awor e s aserdote di Madian tabatin shete yu muh; i nan a bin pa saka awa i a yena e bakin an pa duna e karnnan di nan tata awa. EKS 2:17 E ora ei e wardadnan di karn a bin i a kore ku nan, ma Moiss a lanta i a yuda nan i a duna nan karnnan awa. EKS 2:18 O ra ku e mucha muhnan a yega serka nan tata Reuel, el a bisa: "Di kon boso a bin a sina lih awe?" EKS 2:19 I nan a bisa: "Un egipsio a libra nos for di man di e war dadnan di karn; tambe el a saka awa pa nos i a duna e karnnan awa." EKS 2:20 I el a bisa su yu muhnan: "Unda e ta anto? Pakiko boso a laga e hmber ked'atras? Invit' p a bin kome." EKS 2:21 I Moiss tabata dispuesto pa keda biba serka e hmber, i el a duna Moiss su yu muh Sfora. EKS 2:22 I Sfora a duna lus na un yu hmber i Moiss a dun' nmber Gerson, pasobra el a bisa: "Mi a bira un stranhero na un tera strao." EKS 2 :23 Awor a sosod ku den kurso di e temporada largu ei rei di Egipto a muri. I e y unan di Israel tabata suspir den nan mes pa motibu di sklabitut, i nan tabata skl ama; i nan sklamashon pa yudansa pa motibu di sklabitut a subi yega serka Dios. EKS 2:24 Asina Dios a tende nan kehamentu, i Dios a krda riba Su aliansa ku Abrah am, Isaak i Jakb. EKS 2:25 I Dios a mira e yunan di Israel i Dios a tene kuenta k u nan situashon. EKS 3:1 Awor Moiss tabata pastori e karnnan di su suegro Jetro, sa serdote di Madian; i el a hiba e karnnan na e parti pabou di desierto i a yega Ho rb, e seru di Dios. EKS 3:2 I e Angel di SEOR a pares na dj den un kandela tur na fl am for di meimei di un mata; i el a wak, i mira, e mata tabata tur na kandela; s inembargo, e mata no a kima kaba na nada. EKS 3:3 E ora ei Moiss a bisa: "Lagami bira bai wak e bista maraviyoso aki, pakiko e mata no a kima." EKS 3:4 Ora SEOR a mira ku el a bira bai wak, Dios a yam' for di meimei di e mata i a bisa: "Moiss, Moiss!" I el a bisa: "At'ami aki." EKS 3:5 E ora ei Dios a bisa: "No yega serka d i e lug aki; kita bo sandalia for di bo pia, pasobra e lug ku bo ta par ariba ta su ela santu." EKS 3:6 Tambe El a bisa: "Ami ta e Dios di bo tata, e Dios di Abraha m, e Dios di Isaak i e Dios di Jakb." E ora ei Moiss a tapa su kara, pasobra e tab atin miedu di wak Dios. EKS 3:7 I SEOR a bisa: "Siguramente Mi a mira e aflikshon di Mi pueblo ku ta na Egipto, i a tende nan sklamashon pa motibu di nan kapatas nan, pasobra Mi ta konsiente di nan sufrimentunan. EKS 3:8 Pesei Mi a baha bin p a libra nan for di man di e egipsionan i pa saka nan for di e tera ei hiba na un tera bon i grandi, na un tera ku tin lechi i miel na abundansia, na e lug di e k ananeo, e heteo, e amoreo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo. EKS 3:9 I awor, ata e sklamashon di e yunan di Israel a yega na Mi; i tambe Mi a mira e opreshon ku e egipsionan ta oprim nan kun. EKS 3:10 Pesei, bin awor i lo Mi mandabo serka Farao pa bo saka Mi pueblo, e yunan di Israel, for di Egipto." EKS 3:11 Ma Moiss a bis a Dios: "Ta ken mi ta pa mi lo a bai serka Farao i saka e yunan di Israel for di Egipto?" EKS 3:12 I El a bisa: "Lo Mi ta ku bo i esaki lo ta e seal pa bo, ku ta Ami a mandabo: ora bo a kaba di saka e pueblo for di Egipto, boso lo sirbi Dios riba e seru aki." EKS 3:13 E ora ei Moiss a bisa Dios: "Mira, mi ta bai serka e yunan di Israel i lo mi bisa nan: 'E Dios di boso tatanan a mandami serka boso.' I si nan puntrami: 'Kon ta Su nmber?'--kiko lo mi kontest nan?" EKS 3:14 I Dios a bisa Moiss: "AMI TA ESUN KU MI TA"; i El a bisa: "Asina bo mester bisa e yunan d i Israel: 'AMI TA a mandami serka boso.'" EKS 3:15 Ademas, Dios a bisa Moiss: "Bi sa e yunan di Israel: 'SEOR, e Dios di boso tatanan, e Dios di Abraham, e Dios di Isaak i e Dios di Jakb, a mandami serka boso.' Esaki ta Mi nmber pa semper, i esa ki ta Mi nmber

konmemorativo di generashon pa generashon. EKS 3:16 "Bai i reun e ansianonan di I srael i bisa nan: 'SEOR, e Dios di boso tatanan, e Dios di Abraham, Isaak i Jakb, a pares na mi, bisando: "Di brdat Mi a bishit boso i a mira loke nan a hasi ku boso na Egipto. EKS 3:17 I Mi a bisa ku lo Mi saka boso for di e aflikshon di Egipto , hiba boso na tera di e kananeo, e heteo, e amoreo, e ferezeo, e heveo i e jebu seo, na un tera ku tin lechi i miel na abundansia."' EKS 3:18 "I nan lo tende na loke bo ta bisa; i abo, huntu ku e ansianonan di Israel, mester bai serka rei d i Egipto i bis': 'SEOR, e Dios di e hebreonan, a kontra ku nos. Awor anto, pa fabo r, laga nos hasi un biahe di tres dia den desierto, pa nos ofres sakrifisio na SEO R nos Dios.' EKS 3:19 Ma Mi sa ku rei di Egipto lo no prmit boso bai, si no ta pa medio di un man poderoso. EKS 3:20 Pesei lo Mi saka Mi man i dal Egipto ku tur M i milagernan ku lo Mi hasi den dj; i despues di esei e lo laga boso bai. EKS 3:21 "I lo Mi duna e pueblo aki grasia den bista di e egipsionan, i lo sosod ku ora b oso sali, boso lo no sali man bash. EKS 3:22 Ma tur muh mester pidi su bisia i e mu h ku ta biba den su kas, artkulonan di plata i artkulonan di oro, i paa; i boso lo b isti boso yu hmbernan i yu muhnan ku nan. Asina boso lo plnder e egipsionan." EKS 4 :1 E ora ei Moiss a kontest i a bisa: "Supon ku nan no kier keremi, ni tende na lok e mi ta bisa. Supon ku nan bisa: 'SEOR no a pares na bo.'" EKS 4:2 I SEOR a bis': "Ki ko bo tin den bo man ei?" I el a bisa: "Un bara." EKS 4:3 Anto Dios a bisa: "Ben t' abou na suela." I Moiss a bent' abou na suela i el a bira un kolebra, i Moiss a h ui p'. EKS 4:4 Ma SEOR a bisa Moiss: "Saka bo man gar' na su rabu" (asina Moiss a sak a su man gar', i e kolebra a bira un bara den su man) EKS 4:5 "pa nan kere ku SEOR , e Dios di nan tatanan, e Dios di Abraham, e Dios di Isaak i e Dios di Jakb, a p ares na bo." EKS 4:6 Ademas, SEOR a bis': "Awor hinka bo man den bo bus." I Moiss a hinka su man den su bus, i ora ku el a sak', ata su man tabata leproso manera sne u. EKS 4:7 I El a bisa: "Hinka bo man den bo bus atrobe." I el a bolbe hinka su man den su bus, i ora ku el a sak' for di su bus, ata su man a bolbe bira manera e restu di su karni. EKS 4:8 "I lo sosod ku si nan no kier kerebo ni tende na e t estimonio di e prom seal, nan lo kere e testimonio di e di dos seal. EKS 4:9 Ma lo t'asina ku si nan no kier kere e dos sealnan aki tampoko, ni tende na loke bo ta bisa, e ora ei bo mester saka poko awa for di Neil bash' riba tera seku, i e awa ku bo saka for di Neil lo bira sanger riba e tera seku." EKS 4:10 E ora ei Moiss a bisa SEOR: "Pa fabor, Seor, nunka mi no tabata un hende elokuente, ni antes, ni desde ku Bo a papia ku Bo sirbid, pasobra mi no por papia bon i mi lenga ta pis." EKS 4:11 I SEOR a bis': "Ta ken a traha boka di hende? Ta ken a traha e mudo, f e s ordo, f esun ku ta mira f e siegu? No ta Ami, SEOR? EKS 4:12 Bai awor anto, i Ami, s Ami, lo ta ku bo boka i lo siabo kiko bo mester bisa." EKS 4:13 Ma Moiss a bisa: "Pa fabor, Seor, manda e mensahe pa medio di esun ku Abo kier manda." EKS 4:14 E ora ei rabia di SEOR a kima kontra Moiss i El a bisa: "E levita Aaron no ta bo rum an? Mi sa ku e por papia bon. Ademas, at' ta sali bin kontrabo; ora ku e mirabo, e lo ta kontentu den su kurason. EKS 4:15 I abo mester papia kun i pone e palabra nan den su boka; i Ami, s Ami, lo ta ku bo boka i ku su boka, i lo Mi sia boso kik o boso mester hasi. EKS 4:16 Ademas, e lo papia ku e pueblo pa bo; i lo sosod ku e lo ta manera un boka pa bo, i abo lo ta manera Dios p'. EKS 4:17 I bo mester ko he e bara aki den bo man, ku kual bo ta hasi e sealnan." EKS 4:18 E ora ei Moiss a bolbe bai serka su suegro Jetro i a bis': "Pa fabor, lagami bai, pa mi bolbe ser ka mi rumannan ku ta na Egipto i mira si nan ta na bida ainda." I Jetro a bisa M oiss: "Bai na pas." EKS 4:19 Awor na Madian SEOR a bisa Moiss: "Bai Egipto bk, pasob ra tur e hmbernan ku tabata buskabo pa mata a muri." EKS 4:20 E ora ei Moiss a tum a su esposa i su yu hmbernan i a pone nan riba buriku, i a bolbe pa tera di Egipt o. Tambe Moiss a kohe e bara di Dios den su man. EKS 4:21 I SEOR a bisa Moiss: "Ora bo bai bk Egipto, mira pa bo hasi dilanti di Farao tur e maraviyanan ku Mi a pon e den bo man; ma Ami lo hasi su kurason duru, asina ku e lo no laga e pueblo bai .

EKS 4:22 E ora ei lo bo bisa Farao: 'Asina SEOR ta bisa: "Israel ta Mi yu hmber, M i primognito. EKS 4:23 Pesei Mi a bisabo: 'Laga Mi yu hmber bai, pa e sirbiMi'; ma bo a nenga di lagu' bai. Mira, lo Mi mata bo yu hmber, bo primognito."'" EKS 4:24 Awor a sosod ku na kaminda, na e posada, SEOR a kontra kun i a busk' pa mata. EKS 4: 25 E ora ei Sfora a kohe un kuch di piedra i a krta prepusio di su yu hmber kit'af, i a tir' na pia di Moiss i a bisa: "Di brdat, bo ta un bridehm di sanger pa mi." EKS 4 :26 I El a lagu' bai. E ora ei Sfora a bisa: "Bo ta un bridehm di sanger"--pa motibu di e sirkumsishon. EKS 4:27 Awor SEOR a bisa Aaron: "Bai kontra ku Moiss den desi erto." Asina el a bai i a kontra kun na e seru di Dios i el a sunch'. EKS 4:28 I M oiss a konta Aaron tur e palabranan di SEOR ku kualnan El a mand', i tur e sealnan k u El a orden' pa hasi. EKS 4:29 E ora ei Moiss i Aaron a bai i a reun tur e ansiano nan di e yunan di Israel; EKS 4:30 i Aaron a papia tur e palabranan ku SEOR a pap ia ku Moiss. Despues el a hasi e sealnan den bista di e pueblo. EKS 4:31 I e puebl o a kere; i ora nan a tende ku SEOR a bishit e yunan di Israel i ku El a mira nan aflikshon, nan a big te na suela i a ador. EKS 5:1 I despues Moiss i Aaron a bai bi sa Farao: "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Laga Mi pueblo bai pa nan tene un fiesta pa Mi den desierto.'" EKS 5:2 Ma Farao a bisa: "Ta ken ta SEOR ku mi m ester obedes Su bos i laga Israel bai? Mi no konos SEOR, i lo mi no laga Israel bai tampoko." EKS 5:3 E ora ei nan a bisa: "E Dios di e hebreonan a kontra ku nos. Pa fabor, laga nos hasi un biahe di tres dia den desierto, pa nos ofres sakrifisi o na SEOR nos Dios, pa E no aflig nos ku pst f ku spada." EKS 5:4 Ma rei di Egipto a bisa nan: "Moiss i Aaron, pakiko boso ta stroba e hendenan di traha? Boso bai ha si boso trabou!" EKS 5:5 I Farao a bolbe bisa: "Mira, e hendenan di e tera ta ho pi awor, i boso kier stp nan di traha!" EKS 5:6 Asina riba e mesun dia ei Farao a orden e kapatasnan ku ta riba e pueblo i nan formannan, bisando: EKS 5:7 "Boso n o mester duna e pueblo yerba seku mas pa traha klenku kun, manera prom; laga nan m es bai kohe yerba seku. EKS 5:8 Ma tg boso mester pone nan traha e mesun kantidat di klenku ku nan tabata traha prom; boso no mag redus esaki di ningun manera. Pas obra ta floho nan ta, pesei nan ta grita: 'Laga nos bai ofres sakrifisio na nos D ios.' EKS 5:9 Laga e trabou ta mas pis pa e hmbernan, i laga nan okup nan mes kun, p a nan no paga atenshon na palabra di mentira." EKS 5:10 Asina e kapatasnan di e pueblo i nan formannan a sali bai papia ku e pueblo, bisando: "Asina Farao ta bi sa: 'Mi no ta bai duna boso yerba seku mas. EKS 5:11 Boso mes bai buska yerba se ku kaminda boso por haa, ma no ta wrdu redus nada di boso trabou.'" EKS 5:12 Asina e pueblo a plama bai dor di henter tera di Egipto pa kohe stmpi di palu di mainsh i na lug di yerba seku. EKS 5:13 I e kapatasnan tabata pone preshon riba nan, bis ando: "Kaba ku boso trabou, e kantidat di kada dia, meskos ku ora boso tabatin y erba seku." EKS 5:14 Ademas, nan tabata bati e formannan di e yunan di Israel ku e kapatasnan di Farao a pone riba nan, i nan tabata puntra nan: "Pakiko ni ayer a ni awe boso no a kumpli ku boso tarea di traha klenku manera prom?" EKS 5:15 E ora ei e formannan di e yunan di Israel a bin i a sklama na Farao, bisando: "Pak iko bo ta trata asina ku bo sirbidnan? EKS 5:16 Bo sirbidnan no ta haa yerba seku m as, tg nan ta sigui bisa nos: 'Traha klenku!' I mira, nan ta bati bo sirbidnan, ma ta falta di bo mes pueblo." EKS 5:17 Ma el a bisa nan: "Boso ta floho, masha fl oho mes; pesei boso ta bisa: 'Laga nos bai ofres sakrifisio na SEOR.' EKS 5:18 Awo r, ban mira, bai traha; boso no ta haa yerba seku, ma tg boso mester entreg e mesun kantidat di klenku." EKS 5:19 I e formannan di e yunan di Israel a mira ku nan tabata den problema, pasobra nan a bisa nan: "Boso no mag redus e kantidat di kle nku di kada dia." EKS 5:20 Ora nan a sali for di den presensia di Farao, nan a t opa Moiss i Aaron, kendenan tabata para warda nan. EKS 5:21 I nan a bisa nan: "Ku SEOR mira i huzga boso, pasobra boso a hasi nos un abominashon den bista di Fara o i

den bista di su sirbidnan dor di pone un spada den nan man pa mata nos." EKS 5:22 E ora ei Moiss a bolbe serka SEOR i a bisa: "O Seor, pakiko Bo a trata e pueblo ak i asina malu? Pakiko Bo a mandami? EKS 5:23 For di dia ku mi a bai serka Farao p a papia den Bo nmber, el a trata e pueblo aki masha malu mes, i Abo no a libra Bo pueblo ni un ora so." EKS 6:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Awor lo bo mira kiko M i ta bai hasi ku Farao; pasobra pa motibu di un man poderoso e lo laga nan bai, i pa motibu di un man poderoso e lo kore ku nan for di su tera." EKS 6:2 Dios a sigui papia ku Moiss i a bis': "Ami ta SEOR; EKS 6:3 i Mi a pares na Abraham, Isaak i Jakb komo Dios Todopoderoso, ma ku Mi nmber, SEOR, Mi no a hasi Mi mes konos na na n. EKS 6:4 I tambe Mi a stables Mi aliansa ku nan, pa duna nan tera di Kanaan, e tera kaminda nan a keda biba pa un tempu. EKS 6:5 I ademas, Mi a tende e kehamen tu di e yunan di Israel, pasobra e egipsionan ta tene nan bou di sklabitut; i Mi a krda riba Mi aliansa. EKS 6:6 "Pesei, bisa e yunan di Israel: 'Ami ta SEOR, i A mi lo saka boso for di bou di e karganan di e egipsionan, i lo Mi libra boso for di nan sklabitut. Tambe lo Mi redim boso ku un brasa ekstend i ku huisionan pis. E KS 6:7 I lo Mi tuma boso komo Mi pueblo, i lo Mi ta boso Dios; i boso lo sa ku A mi ta SEOR boso Dios, Kende a saka boso for di bou di e karganan di e egipsionan. EKS 6:8 I lo Mi hiba boso na e tera ku Mi a hura di duna Abraham, Isaak i Jakb, i lo Mi duna boso esaki komo un erensia; Ami ta SEOR.'" EKS 6:9 Di e manera aki M oiss a papia ku e yunan di Israel, ma nan no a skucha Moiss pa motibu di falta di n imo i pa motibu di sklabitut kruel. EKS 6:10 Awor SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 6:11 "Bai bisa Farao, rei di Egipto, pa laga e yunan di Israel sali for di s u tera." EKS 6:12 Ma Moiss a papia dilanti di SEOR, bisando: "Mira, e yunan di Isr ael no a skuchami. Kon anto Farao lo skuchami, siendo ku mi no ta papia bon?" EK S 6:13 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i ku Aaron, i a duna nan un rdu pa e yunan di Israel i pa Farao, rei di Egipto, pa saka e yunan di Israel for di tera di Egip to. EKS 6:14 Esakinan ta e kabesnan di e kasnan di nan tatanan. E yu hmbernan di Ruben, Israel su primognito, tabata Hanok i Pal, Hezron i Karmi; esakinan ta e fam ianan di Ruben. EKS 6:15 I e yu hmbernan di Simeon tabata Jemuel, Jamin, Ohad, Ja kin, Zohar i Saul, yu hmber di un muh kananeo; esakinan ta e famianan di Simeon. E KS 6:16 I esakinan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Lev segun nan generashonnan: G erson, Koat i Merari; i Lev a biba shent'i trint'i shete aa. EKS 6:17 E yu hmbernan di Gerson tabata Libni i Simei, segun nan famianan. EKS 6:18 I e yu hmbernan di Koat tabata Amram, Izhar, Hebrn i Uziel; i Koat a biba shent'i trint'i tres aa. EK S 6:19 I e yu hmbernan di Merari tabata Mahli i Musi. Esakinan ta e famianan di e levitanan segun nan generashonnan. EKS 6:20 I Amram a kasa ku Jokabed, ruman mu h di su tata, i Jokabed a haa Aaron i Moiss p'; i Amram a biba shent'i trint'i shete aa. EKS 6:21 I e yu hmbernan di Izhar tabata Kor, Nefeg i Zikri. EKS 6:22 I e yu hm bernan di Uziel tabata Misael, Elzafan i Sitri. EKS 6:23 Aaron a kasa ku Eliseba , yu muh di Aminadab, ruman muh di Nason; i Eliseba a haa Nadab i Abi, Eleazar i Ita mar p'. EKS 6:24 I e yu hmbernan di Kor tabata Asir, Elkana i Abiasaf; esakinan ta e famianan di e koreitanan. EKS 6:25 I Eleazar, yu hmber di Aaron, a kasa ku un d i e yu muhnan di Putiel, i el a haa Finees p'. Esakinan ta e kabesnan di e kasnan d i e tatanan di e levitanan segun nan famianan. EKS 6:26 Ta ku e mesun Aaron i Mo iss aki SEOR a papia, bisando: "Saka e yunan di Israel for di tera di Egipto segun nan ehrsitonan." EKS 6:27 Esakinan ta esnan ku a papia ku Farao, rei di Egipto, pa saka e yunan di Israel for di Egipto; ta e mesun Moiss i Aaron. EKS 6:28 Awor a sosod ku dia SEOR a papia ku Moiss na tera di Egipto, EKS 6:29 SEOR a papia ku Moi ss, bisando: "Ami ta SEOR. Bisa Farao, rei di Egipto, tur loke Mi bisabo."

EKS 6:30 Ma Moiss a bisa dilanti di SEOR: "Mira, mi no ta papia bon; kon anto Fara o lo skuchami?" EKS 7:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Mira, Mi ta hasibo manera Dio s pa Farao, i bo ruman Aaron lo ta bo profeta. EKS 7:2 Bo mester papia tur loke Mi ordenbo, i bo ruman Aaron mester papia ku Farao pa e laga e yunan di Israel sa li for di su tera. EKS 7:3 Ma lo Mi hasi Farao su kurason duru pa Mi multiplik Mi sealnan i Mi maraviyanan na tera di Egipto. EKS 7:4 Ora Farao no kier skuchabo, lo Mi pone Mi man riba Egipto i saka Mi ehrsitonan, Mi pueblo, e yunan di Israel, for di tera di Egipto pa medio di huisionan pis. EKS 7:5 I e egipsionan lo sa ku ta Ami ta SEOR, ora Mi ekstend Mi man riba Egipto i saka e yunan di Israel for di meimei di nan." EKS 7:6 Asina Moiss i Aaron a hasi; manera SEOR a orden nan, asina nan a hasi. EKS 7:7 I Moiss tabatin ochenta aa i Aaron ochent'i tres, dia ku nan a papia ku Farao. EKS 7:8 Awor SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisando: EKS 7:9 "Or a Farao papia ku boso, bisando: 'Hasi un milager,' e ora ei bo mester bisa Aaron : 'Kohe bo bara i bent' abou na suela dilanti di Farao pa e bira kolebra.'" EKS 7 :10 Asina Moiss i Aaron a yega serka Farao i nan a hasi meskos ku SEOR a orden; i A aron a benta su bara abou na suela dilanti di Farao i su sirbidnan, i esaki a bir a kolebra. EKS 7:11 E ora ei Farao tambe a manda yama e sabionan i e hasidnan di bruha, i nan tambe, esta e magonan di Egipto, ku nan trikinan mgiko, a hasi mesko s. EKS 7:12 Pasobra kada un a benta su bara abou na suela i nan a bira kolebra. Ma e bara di Aaron a guli nan baranan. EKS 7:13 Sinembargo, Farao su kurason a k eda duru i e no a skucha nan, manera SEOR a bisa. EKS 7:14 E ora ei SEOR a bisa Mo iss: "Farao su kurason ta duru; e ta nenga di laga e pueblo bai. EKS 7:15 Bai ser ka Farao mainta ora ku e ta sali bai na e awa, i para ward' kantu di Neil, i tene e bara, ku a bira kolebra, den bo man. EKS 7:16 I bis': 'SEOR, e Dios di e hebreo nan, a mandami serka bo, bisando: "Laga Mi pueblo bai pa nan sirbiMi den desiert o. Ma mira, te awor bo no a skucha." EKS 7:17 Asina SEOR ta bisa: "Dor di esaki l o bo sa ku ta Ami ta SEOR: mira, lo mi bati ku e bara ku ta den mi man riba e awa ku tin den Neil, i esaki lo bira sanger. EKS 7:18 E pisknan den Neil lo muri, i Neil lo hole malu; i e egipsionan lo no por bebe e awa di Neil."'" EKS 7:19 E or a ei SEOR a bisa Moiss: "Bisa Aaron: 'Kohe bo bara i ekstend bo man ofer di e awana n di Egipto, ofer di nan riunan, ofer di nan kanalnan, ofer di nan plasnan di aw a i ofer di tur nan bakinan di awa, pa nan bira sanger; i lo tin sanger tur kami nda na tera di Egipto, tantu den e artkulonan-di-uzo trah di palu komo den esnan t rah di piedra.'" EKS 7:20 Asina Moiss i Aaron a hasi manera SEOR a orden. I el a lan ta e bara i a dal riba e awa ku tabatin den Neil, den bista di Farao i den bista di su sirbidnan, i tur e awa ku tabatin den Neil a bira sanger. EKS 7:21 I e pis knan ku tabatin den Neil a muri, i Neil tabata hole malu, asina ku e egipsionan n o por a bebe awa for di Neil. I tabatin sanger tur kaminda na tera di Egipto. EK S 7:22 Ma e magonan di Egipto a hasi meskos ku nan trikinan mgiko; i Farao su kur ason a keda duru i e no a skucha nan, manera SEOR a bisa. EKS 7:23 Anto Farao a b ira bai den su kas sin preokup pa esaki tampoko. EKS 7:24 Asina e egipsionan tur a koba tur rnt di Neil pa buska awa pa bebe, pasobra nan no por a bebe e awa di N eil. EKS 7:25 I shete dia a pasa despues ku SEOR a dal Neil. EKS 8:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Bai serka Farao i bis': 'Asina SEOR ta bisa: "Laga Mi pueblo bai pa nan sirbiMi. EKS 8:2 Ma si bo nenga di laga nan bai, mira, lo Mi aflig henter bo teritorio ku dori. EKS 8:3 I Neil lo ta yen-yen di dori ku lo sali bai den bo k as, den bo kamber di drumi, riba bo kama, den e kasnan di bo sirbidnan, riba bo p ueblo, den bo frnunan i den bo kmchinan-pa-traha-mansa. EKS 8:4 Asina e dorinan lo sali bin riba bo, riba bo pueblo i riba tur bo sirbidnan."'" EKS 8:5 E ora ei SEO R a bisa Moiss: "Bisa Aaron: 'Ekstend bo man ku bo bara ofer di e riunan, ofer di e kanalnan i ofer di e plasnan di awa, i hasi dori sali bin riba tera di Egipto. '" EKS 8:6 Asina Aaron a ekstend su man ofer di e awanan di Egipto, i e dorinan a sali i a tapa tera di Egipto. EKS 8:7 I e magonan a hasi meskos ku nan trikinan mgiko, i nan a hasi dori sali bin riba tera di Egipto. EKS 8:8 E ora ei Farao a manda yama Moiss i Aaron i a bisa: "Roga SEOR pa E kita e dorinan for di mi i for di mi pueblo; i lo mi laga e pueblo bai pa nan ofres sakrifisio na SEOR." EKS 8:9 I Moiss a bisa Farao: "E onor ta na bo pa bisami ki dia mi tin di roga pa bo, pa bo sirbidnan i pa bo pueblo,

pa e dorinan wrdu destru for di bo i for di bo kasnan, pa nan keda den Neil so." E KS 8:10 E ora ei el a bisa: "Maan." Pesei Moiss a bisa: "Ku sosod konforme bo palab ra, pa bo sa ku no tin ni un manera SEOR nos Dios. EKS 8:11 I e dorinan lo bai fo r di bo, for di bo kasnan, for di bo sirbidnan i for di bo pueblo; nan lo keda de n Neil so." EKS 8:12 E ora ei Moiss i Aaron a bai for di presensia di Farao, i Mo iss a sklama na SEOR tokante di e dorinan ku El a pone kontra Farao. EKS 8:13 I SEO R a hasi konforme e palabra di Moiss, i e dorinan a muri bai for di e kasnan, for di e plenchinan i for di e kunukunan. EKS 8:14 Anto nan a hala e dorinan pone n a monton, i e tera tabata hole malu. EKS 8:15 Ma ora Farao a mira ku tabatin ali vio, el a hasi su kurason duru i no a skucha nan, manera SEOR a bisa. EKS 8:16 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Bisa Aaron: 'Saka bo bara i dal e stf di tera, pa esei b ira pieu den henter tera di Egipto.'" EKS 8:17 I asina nan a hasi; i Aaron a sak a su man ku su bara den su man i a dal e stf di tera, i tabatin pieu riba hende i bestia. Tur e stf di tera a bira pieu den henter tera di Egipto. EKS 8:18 I e ma gonan a trata di produs pieu ku nan trikinan mgiko, ma nan no tabata por; asina ta batin pieu riba hende i bestia. EKS 8:19 E ora ei e magonan a bisa Farao: "Esaki ta e dede di Dios." Ma Farao su kurason a keda duru i e no a skucha nan, manera SEOR a bisa. EKS 8:20 Awor SEOR a bisa Moiss: "Lanta mainta tempran i present bo me s dilanti di Farao ora ku e ta sali bai na e awa, i bis': 'Asina SEOR ta bisa: "La ga Mi pueblo bai, pa nan sirbiMi. EKS 8:21 Pasobra si bo no kier laga Mi pueblo bai, mira, lo Mi manda muska na kantidat riba bo, riba bo sirbidnan, riba bo pueb lo i den bo kasnan; i e kasnan di e egipsionan lo ta yen-yen di muska, i tambe e suela ku nan ta biba ariba. EKS 8:22 "Ma e dia ei lo Mi separ tera di Gosen, kam inda Mi pueblo ta biba, asina ku lo no tin muska mas ayanan, pa bo sa ku Ami, SEO R, ta meimei di e tera. EKS 8:23 I lo Mi pone un divishon entre Mi pueblo i bo p ueblo. Maan e seal aki lo sosod."'" EKS 8:24 Anto asina SEOR a hasi. A bai muska na kantidat den e kas di Farao i den e kasnan di su sirbidnan, i e tera a keda ruin p a motibu di e muskanan na henter tera di Egipto. EKS 8:25 E ora ei Farao a manda yama Moiss i Aaron i a bisa: "Bai, ofres sakrifisio na boso Dios den e tera aki." EKS 8:26 I Moiss a bisa: "No ta korekto pa hasi asina, pasobra nos lo ofres komo sakrifisio na SEOR nos Dios loke ta un abominashon pa e egipsionan. Si nos ofres k omo sakrifisio loke ta un abominashon den bista di e egipsionan, nan lo no piedr a nos? EKS 8:27 Nos mester hasi un biahe di tres dia den desierto i ofres sakrifi sio na SEOR nos Dios, manera E ta orden nos." EKS 8:28 I Farao a bisa: "Mi ta laga boso bai, pa boso ofres sakrifisio na SEOR boso Dios den desierto, kontal ku boso no bai muchu leu. Hasi splika pa mi." EKS 8:29 E ora ei Moiss a bisa: "Mira, mi t a bai for di bo presensia i lo mi hasi splika na SEOR pa maan e muskanan kita for d i Farao, for di su sirbidnan i for di su pueblo; kontal ku Farao no trata ku engao atrobe dor di no laga e pueblo bai ofres sakrifisio na SEOR." EKS 8:30 Asina Moiss a bai laga Farao i a hasi splika na SEOR. EKS 8:31 I SEOR a hasi manera Moiss a pid i i a kita e muskanan for di Farao, for di su sirbidnan i for di su pueblo; no a keda ni n. EKS 8:32 Ma e biaha aki tambe Farao a hasi su kurason duru i e no a la ga e pueblo bai. EKS 9:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Bai serka Farao i bis': 'Asin a SEOR, e Dios di e hebreonan, ta bisa: "Laga Mi pueblo bai pa nan sirbiMi. EKS 9 :2 Pasobra si bo nenga di laga nan bai i sigui tene nan, EKS 9:3 mira, e man di SEOR lo bin ku un plaga masha pis riba bo bestianan di kria ku ta den kunuku, riba e kabainan, riba e burikunan, riba e kamelnan, riba e bakanan i riba e bestiana n chikitu. EKS 9:4 Ma SEOR lo hasi distinshon entre e bestianan di kria di Israel i e bestianan di kria di Egipto, asina ku nada di loke ta pertenes na e yunan di Israel lo no muri."'" EKS 9:5 I SEOR a pone un tempu fiho, bisando: "Maan SEOR lo hasi e kos aki den e tera." EKS 9:6 Asina ku su manis SEOR a hasi e kos aki i tur e bestianan di kria di Egipto a muri; ma di e bestianan di kria di e yunan di Is rael ni n no a muri. EKS 9:7 I Farao a manda investig, i mira, ni sikiera n di e be stianan di kria di Israel no a muri. Ma Farao su kurason a

keda duru i e no a laga e pueblo bai. EKS 9:8 E ora ei SEOR a bisa Moiss i Aaron: "Kohe pa boso mes mannan yen di chemen for di un frnu di klei, i laga Moiss tira es aki den laira den bista di Farao. EKS 9:9 I esaki lo bira stf fini den henter ter a di Egipto, i lo bira blufein ku ta habri na herida riba hende i bestia den hen ter tera di Egipto." EKS 9:10 Pesei nan a kohe chemen for di un frnu di klei i a b ai para dilanti di Farao; i Moiss a tira esaki den laira i el a bira blufein ku t a habri na herida riba hende i bestia. EKS 9:11 I e magonan no por a para dilant i di Moiss pa motibu di e blufeinnan, pasobra tantu e magonan komo tur e egipsion an tabata tur na blufein. EKS 9:12 Anto SEOR a hasi Farao su kurason duru, i Fara o no a skucha nan, meskos ku SEOR a bisa Moiss. EKS 9:13 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Lanta mainta tempran i bai para dilanti di Farao i bis': 'Asina SEOR, e Dios di e hebreonan, ta bisa: "Laga Mi pueblo bai pa nan sirbiMi. EKS 9:14 Pasobra e bia ha aki lo Mi manda tur Mi plaganan riba bo, riba bo sirbidnan i riba bo pueblo, p a bo sa ku no tin ni un manera Ami den henter tera. EKS 9:15 Pasobra awor lo Mi saka Mi man pa dal abo i bo pueblo ku un plaga, i lo bo wrdu krt kit for di tera. EK S 9:16 Ma di brdat, pa e motibu aki Mi a prmitbo keda na bida, pa mustrabo Mi poder i pa proklam Mi nmber den henter mundu. EKS 9:17 Ma ainda bo ta halsa bo mes kont ra Mi pueblo dor di no laga nan bai. EKS 9:18 Mira, maan na e ora aki lo Mi hasi hagel yobe masha pis, manera no a wrdu mir na Egipto for di dia ku el a wrdu fund te awor. EKS 9:19 Awor, duna rdu pa buska bo bestianan di kria i trese nan i tur lok e bo tin den kunuku, pone nan den siguridat. Tur hende i bestia ku wrdu ha den kunu ku i ku no a wrdu hib kas lo muri ora hagel kai riba nan."'" EKS 9:20 Esun entre F arao su sirbidnan ku tabata teme e palabra di SEOR a manda su sirbidnan pura hiba s u bestianan di kria paden; EKS 9:21 ma esun ku no a hasi kaso di e palabra di SEO R a laga su sirbidnan i su bestianan di kria keda den kunuku. EKS 9:22 Awor SEOR a bisa Moiss: "Ekstend bo man na shelu, pa hagel kai riba henter tera di Egipto, ri ba hende, riba bestia i riba tur mata di kunuku den henter tera di Egipto." EKS 9:23 Anto Moiss a ekstend su bara na shelu i SEOR a manda strena i hagel, i kandela tabata basha bin riba tera. I SEOR a hasi hagel yobe riba tera di Egipto. EKS 9: 24 Asina tabatin hagel, i kandela meskl ku hagel, masha pis mes, manera no tabatin nunka na henter tera di Egipto for di dia ku esaki a bira un nashon. EKS 9:25 I e hagel a bati tur loke tabatin den kunuku na henter tera di Egipto, tantu hend e komo bestia; tambe e hagel a bati tur mata di kunuku i a kibra tur palu di kun uku na pida-pida. EKS 9:26 Solamente na tera di Gosen, kaminda e yunan di Israel tabata, no tabatin hagel. EKS 9:27 E ora ei Farao a manda yama Moiss i Aaron i a bisa nan: "E biaha aki mi a peka; SEOR ta Esun hustu, i ami ku mi pueblo ta esna n malbado. EKS 9:28 Hasi splika na SEOR, pasobra nos a haa basta di Dios Su strena i hagel kaba; i lo mi laga boso bai, i boso lo no keda mas." EKS 9:29 I Moiss a b is': "Asina mi sali for di stat, lo mi ekstend mi mannan na SEOR; e strena lo stp i lo no tin hagel mas, pa bo sa ku tera ta di SEOR. EKS 9:30 Ma pa loke t'abo i bo sirbidnan, mi sa ku ainda boso no ta teme SEOR Dios." EKS 9:31 Awor e lino i e pus pas a wrdu ruin, pasobra e puspas tabata na tapushi i e lino tabata na flor. EKS 9 :32 Ma e trigo i e senteno no a wrdu ruin, pasobra nan ta hecha lat. EKS 9:33 I Mo iss a sali for di stat bai laga Farao, i a ekstend su mannan na SEOR; i e strena i e hagel a stp i awaseru no a basha mas riba tera. EKS 9:34 Ma ora Farao a mira ku e awaseru, e hagel i e strena a stp, el a bolbe peka i a hasi su kurason duru, k u su sirbidnan. EKS 9:35 I Farao su kurason a keda duru i e no a laga e yunan di Israel bai, meskos ku SEOR a papia pa medio di Moiss. EKS 10:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Bai serka Farao, pasobra Mi a hasi su kurason i kurason di su sirbidnan d uru, pa Mi hasi e sealnan aki di Mi meimei di nan, EKS 10:2 i pa bo por konta, pa bo yu i pa bo nietu tende, kon Mi a hasi bofon di e egipsionan i kon Mi a hasi Mi sealnan meimei di nan, pa boso sa ku ta Ami ta SEOR."

EKS 10:3 Anto Moiss i Aaron a bai serka Farao i a bis': "Asina SEOR, e Dios di e he breonan, ta bisa: 'Kuantu tempu mas lo bo nenga di umiy bo mes Mi dilanti? Laga M i pueblo bai pa nan sirbiMi. EKS 10:4 Pasobra si bo nenga di laga Mi pueblo bai, mira, maan lo Mi trese tirakochi den bo teritorio. EKS 10:5 I nan lo tapa superf isio di e tera, asina ku ningun hende lo no por mira e tera. Tambe nan lo kome e sobr di loke a skapa--loke a sobra pa boso despues di e yobida di hagel--i nan l o kome tur palu ku ta spreit den boso kunuku. EKS 10:6 Anto nan lo yena bo kasna n, i e kasnan di tur bo sirbidnan i e kasnan di tur e egipsionan, algu ku ni bo t atanan ni bo welonan no a mira nunka, for di dia ku nan a bin riba tera te dia d jawe.'" I el a bira bai laga Farao. EKS 10:7 I e sirbidnan di Farao a bis': "Kuant u tempu mas e hmber aki lo ta un trampa pa nos? Laga e hmbernan bai pa nan sirbi S EOR nan Dios. Bo no ta realis ku Egipto a keda destru?" EKS 10:8 Asina nan a hiba M oiss i Aaron bk serka Farao, i el a bisa nan: "Bai, sirbi SEOR boso Dios! Ta ken ta esnan ku ta bai?" EKS 10:9 I Moiss a bisa: "Nos ta bai ku nos muchanan i nos hen de grandinan, ku nos yu hmbernan i nos yu muhnan, ku nos tounan di bestia chikitu i nos krianan di baka nos lo bai, pasobra nos mester tene un fiesta na SEOR." EKS 10:10 E ora ei el a bisa nan: "Ku SEOR yuda boso, si algun dia mi laga boso i bo so yu chikitunan bai! Tene kuidou, pasobra tin maldat den boso kabes. EKS 10:11 Laga e hmbernan so bai pa sirbi SEOR, pasobra ta esei ta loke boso ta dese." Asina nan a kore ku nan for di presensia di Farao. EKS 10:12 Anto SEOR a bisa Moiss: "Ek stend bo man ofer di tera di Egipto pa e tirakochinan, pa nan bin riba tera di Eg ipto i kome tur yerba di e tera, tambe tur loke e hagel a laga." EKS 10:13 Asina Moiss a ekstend su bara ofer di tera di Egipto, i SEOR a hiba un bientu di pariba riba e tera, henter e dia ei i henter e anochi ei; i ora ku a bira mainta, e bie ntu di pariba a hiba e tirakochinan. EKS 10:14 Anto e tirakochinan a bin riba he nter e tera di Egipto i a keda den henter e teritorio di Egipto; nan tabata mash a hopi mes. Nunka no tabatin tantu tirakochi asina, ni nunka mas lo no tin tantu asina. EKS 10:15 Pasobra nan tabata kubri superfisio di henter e tera, asina ku e tera a bira skur; i nan a kome tur yerba di e tera i tur fruta di e palunan k u e hagel a laga. Asina no a keda nada brd na palu ni na yerba di sabana den hente r tera di Egipto. EKS 10:16 E ora ei pur Farao a manda yama Moiss i Aaron, i el a bisa: "Mi a peka kontra SEOR boso Dios i kontra boso. EKS 10:17 Pesei anto, pa fa bor, pordon mi pik esun biaha aki so, i hasi splika na SEOR boso Dios, pa E kita a l o menos e morto aki for di mi." EKS 10:18 I Moiss a sali bai laga Farao i a hasi splika na SEOR. EKS 10:19 I SEOR a kambia e bientu pa un bientu di pabou masha duru mes ku a kohe e tirakochinan supla nan manda nan den Laman Kr. No a keda ni n tira kochi den henter e teritorio di Egipto. EKS 10:20 Ma SEOR a hasi Farao su kurason duru, i e no a laga e yunan di Israel bai. EKS 10:21 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Ekstend bo man na shelu, pa tin skuridat riba tera di Egipto, un skuridat ku bo por fula." EKS 10:22 Asina Moiss a ekstend su man na shelu, i tres dia largu tabat in un skuridat profundo na henter tera di Egipto. EKS 10:23 Nan no tabata mira o tro, ni ningun hende no a lanta for di su lug pa tres dia, ma tur yu di Israel s t abatin lus den nan lugnan di biba. EKS 10:24 E ora ei Farao a manda yama Moiss i a bisa: "Bai sirbi SEOR; solamente, laga boso tounan di bestia chikitu i boso kria nan di baka keda. Tambe boso yu chikitunan por bai ku boso." EKS 10:25 Ma Moiss a bisa: "Bo mester duna nos sakrifisionan i ofrendanan kim tambe, pa nos ofres nan komo sakrifisio na SEOR nos Dios. EKS 10:26 Pesei nos bestianan di kria tambe mes ter bai ku nos; ni n huf lo no ked'atras, pasobra nos lo kohe algun di nan pa sir bi SEOR nos Dios. I nos mes no sa ku kiko nos lo sirbi SEOR, te ora nos yega ayana n." EKS 10:27 Ma SEOR a hasi Farao su kurason duru i e no tabata dispuesto pa lag a nan bai. EKS 10:28 E ora ei Farao a bisa Moiss: "Bai for di mi! Prkur pa bo no mi ra mi kara mas, pasobra e dia ku bo mira mi kara, lo bo muri!" EKS 10:29 I Moiss a bisa: "Bo tin rason! Lo mi no mira bo kara nunka mas!" EKS 11:1 Awor SEOR a bis a Moiss: "Un plaga mas lo Mi trese riba Farao i riba Egipto; despues di esei e lo laga boso bai for di akinan. Ora ku e laga boso bai, e lo kore ku boso saka bos o kompletamente for di akinan. EKS 11:2 Papia awor pa e pueblo tende, pa tur hmbe r pidi su bisia i tur muh pidi su bisia artkulonan di plata i

artkulonan di oro." EKS 11:3 I SEOR a duna e pueblo grasia den bista di e egipsion an. Ademas, e hmber Moiss mes tabata masha respet na tera di Egipto, tantu den bist a di Farao su sirbidnan komo den bista di e pueblo. EKS 11:4 I Moiss a bisa: "Asin a SEOR ta bisa: 'Mei anochi Mi ta sali bai meimei di Egipto, EKS 11:5 i tur primo gnito na tera di Egipto lo muri, for di e primognito di Farao ku ta sinta riba su trono, te na e primognito di e mucha muh esklabu ku ta para tras di mulina, i tur primognito di e bestianan di kria. EKS 11:6 Ademas, lo tin un gran klamor na hent er tera di Egipto, manera no tabatin nunka antes i manera lo no tin nunka mas. E KS 11:7 Ma kontra ningun di e yunan di Israel kach lo no blaf, ni kontra hende ni kontra bestia, pa boso komprend kon SEOR ta hasi distinshon entre Egipto i Israel .' EKS 11:8 I tur e sirbidnan aki di bo lo bin serka mi i big te na suela mi dilan ti, bisando: 'Bai, abo i henter e pueblo ku ta siguibo,' i despues di esei lo mi bai." I masha rabi mes Moiss a sali bai laga Farao. EKS 11:9 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Farao lo no skuchabo, asina ku Mi maraviyanan lo wrdu multiplik na tera di Egipto." EKS 11:10 I Moiss i Aaron a hasi tur e maraviyanan aki dilanti di Farao; sinembargo, SEOR a hasi Farao su kurason duru, i e no a laga e yunan di Israel b ai for di su tera. EKS 12:1 Awor SEOR a bisa Moiss i Aaron na tera di Egipto: EKS 12:2 "E luna aki lo ta e kuminsamentu di lunanan pa boso; e mester ta e prom luna di aa pa boso. EKS 12:3 Papia ku henter kongregashon di Israel, bisando: 'Riba e di dies dia di e luna aki kada un di nan mester kohe un lamchi pa su mes, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, un lamchi pa e hendenan di kada kas. EKS 12:4 Awor si e hendenan di kas ta muchu poko pa un lamchi, e ora ei e hmber ku s u bisia mas serka di su kas mester kohe un lamchi segun e kantidat di persona den kas; konforme loke kada hende por kome, boso mester parti e lamchi. EKS 12:5 Bo so lamchi mester ta un bestia machu sin defekto, di un aa; boso por koh' for di e karnnan f for di e kabritunan. EKS 12:6 I ward' te na e di dieskuater dia di e mesu n luna; e ora ei henter e asamblea di e kongregashon di Israel mester mat' ora no chi ta sera. EKS 12:7 Ademas, nan mester kohe un poko di e sanger i pone esaki n a e dos koseinnan na banda i na esun ariba di porta di e kasnan kaminda nan ta k ome e lamchi. EKS 12:8 I nan mester kome e karni e mesun anochi ei, geroster rib a kandela; i nan mester kom' ku pan sin zrdeg i ku yerba marga. EKS 12:9 No kom' ku r ni hereb den awa, sino mas bien geroster riba kandela, tantu su kabes komo su pa tanan, huntu ku su shirishiri. EKS 12:10 I no laga nada di dj te su manis, ma tur loke sobra di dj te su manis boso mester kima ku kandela. EKS 12:11 Awor, asina bo so mester kom': ku boso hep fah, boso sandalia na boso pia i ku boso baston den bo so man; i kom' pur-pur. Ta e Pasku di SEOR. EKS 12:12 'Pasobra lo Mi pasa dor di ter a di Egipto riba e anochi ei, i lo Mi mata tur primognito na tera di Egipto, tant u hende komo bestia; i kontra tur e diosnan di Egipto lo Mi ehekut huisio--Ami ta SEOR. EKS 12:13 I e sanger lo ta un seal pa boso na e kasnan kaminda boso ta biba ; i ora Mi mira e sanger, lo Mi pasa boso forbei, i ningun plaga lo no bin riba boso pa destru boso dia ku Mi dal tera di Egipto. EKS 12:14 'Awor e dia aki meste r ta un konmemorashon pa boso, i boso mester selebr' komo un fiesta na SEOR; duran te di tur boso generashonnan boso mester selebr' komo un ordenansa pa semper. EKS 12:15 Shete dia boso mester kome pan sin zrdeg. Ma riba e prom dia kaba boso mest er saka e zrdeg for di boso kasnan; pasobra ken ku kome un kos ku tin zrdeg aden, for di e prom dia te ku e di shete dia, e persona ei mester wrdu krt kit for di Israe l. EKS 12:16 I riba e prom dia boso mester tene un konvokashon santu, i un otro k onvokashon santu riba e di shete dia; ningun trabou no mester wrdu has riba e dian an aki, ku eksepshon di loke tur hende mester kome--esei so boso mag prepar. EKS 12:17 'I warda e Fiesta di Pan Sin Zrdeg, pasobra riba e mesun dia aki Mi a saka boso ehrsitonan for di tera di Egipto; pesei boso mester warda e dia aki durante di tur boso generashonnan komo un ordenansa pa semper. EKS 12:18 Den e prom luna, riba e di dieskuater dia di e luna den ora di anochi, boso mester kome pan sin zrdeg, te na e di bint'i un dia di e luna den ora di anochi. EKS 12:19 Durante di shete dia zrdeg no mag wrdu ha den boso kasnan; pasobra ken ku kome loke tin zrdeg

aden, e persona ei mester wrdu krt kit for di e kongregashon di Israel, sea ku e ta stranhero f yu di tera. EKS 12:20 No kome nada ku tin zrdeg aden; den tur boso lugn an di biba boso mester kome pan sin zrdeg.'" EKS 12:21 E ora ei Moiss a manda yama tur e ansianonan di Israel i a bisa nan: "Bai i kohe pa boso mes lamchinan segu n boso famianan i mata e lamchi di Pasku. EKS 12:22 I kohe un bshi di hisp i dp esa ki den e sanger ku tin den e punchero, i pone un poko di e sanger ku tin den e p unchero na e kosein ariba i na e dos koseinnan na banda di e porta; i ningun di boso no mag sali for di porta di su kas te ora dia habri. EKS 12:23 Pasobra SEOR lo pasa pa mata e egipsionan; i ora ku E mira e sanger na e kosein ariba i na e dos koseinnan na banda di e porta, SEOR lo pasa e porta forbei i lo no prmit e dest ruid drenta den boso kasnan pa mata boso. EKS 12:24 "I boso mester selebr e evento aki komo un ordenansa pa boso i boso yunan pa semper. EKS 12:25 I lo sosod ku or a boso bai den e tera ku SEOR lo duna boso, manera El a primint, boso mester sigui selebr e sirbishi aki. EKS 12:26 I lo sosod ku ora boso yunan bisa boso: 'Kiko e sirbishi aki ta nifik pa boso?' EKS 12:27 ku boso mester bisa: 'Ta un sakrifisio di Pasku na SEOR, Kende a pasa e kasnan di e yunan di Israel na Egipto forbei ora ku El a mata e egipsionan, ma a libra nos kasnan.'" I e pueblo a big te na suela i a ador. EKS 12:28 E ora ei e yunan di Israel a bai i a hasi asina; meskos ku S EOR a orden Moiss i Aaron, asina nan a hasi. EKS 12:29 Awor a sosod ku mei anochi SEO R a mata tur e primognitonan na tera di Egipto, for di e primognito di Farao ku ta bata sinta riba su trono te na e primognito di e katibu ku tabata den kasht, i tur primognito di e bestianan di kria. EKS 12:30 I Farao a lanta den anochi, ku tur su sirbidnan i tur e egipsionan; i tabatin un gran klamor na Egipto, pasobra no t abatin ni n kas ku no tabatin un morto aden. EKS 12:31 E ora ei Farao a manda yam a Moiss i Aaron anochi i a bisa: "Lant'ariba, bai for di meimei di mi pueblo, tan tu boso komo e yunan di Israel; i bai, sirbi SEOR, manera boso a bisa. EKS 12:32 Tuma tantu boso tounan di bestia chikitu komo boso krianan di baka, manera boso a bisa, i bai, i bendishon ami tambe." EKS 12:33 I e egipsionan tabata pura e pue blo pa nan hasi lih bai for di e tera, pasobra nan tabata bisa: "Nos tur ta bai m uri." EKS 12:34 Asina e pueblo a kohe nan mansa prom ku a pone zrdeg aden, i a hib a esaki den nan kmchinan-pa-traha-mansa mar den nan paanan riba nan skouder. EKS 12 :35 Awor e yunan di Israel a hasi konforme e palabra di Moiss, pasobra nan a pidi e egipsionan artkulonan di plata, artkulonan di oro, i paa; EKS 12:36 i SEOR a duna e pueblo grasia den bista di e egipsionan, asina ku nan a duna nan nan petishon . Asina nan a plnder e egipsionan. EKS 12:37 Awor e yunan di Israel a biaha for d i Ramess bai Sukot, mas o menos seis shen mil hmber na pia, sin konta mucha aden. EKS 12:38 I tambe un multitut di tur klase di hende a bai ku nan, i nan tounan d i bestia chikitu i krianan di baka, un kantidat masha grandi di bestia di kria. EKS 12:39 I nan a traha pan buskuchi sin zrdeg ku e mansa ku nan a bin kun for di Egipto. Pasobra no tabatin zrdeg den dj, komo ku e egipsionan a kore ku nan for di Egipto i nan no por a tarda mas, ni nan no a prepar kuminda pa nan mes. EKS 12:4 0 Awor e tempu ku e yunan di Israel a biba na Egipto tabata kuater shent'i trint a aa. EKS 12:41 I a sosod ku na fin di kuater shent'i trinta aa, eksaktamente riba e dia ei, tur e ehrsitonan di SEOR a sali for di tera di Egipto. EKS 12:42 Esaki t a un anochi di warda pa SEOR, pasobra El a saka nan for di tera di Egipto; e anoc hi aki ta pa SEOR, pa tur e yunan di Israel warda durante di tur nan generashonna n. EKS 12:43 I SEOR a bisa Moiss i Aaron: "Esaki ta e ordenansa di Pasku: "Ningun stranhero no mag kome di dj; EKS 12:44 ma tur esklabu ku un hende a kumpra pa pla ka mag kome di dj, despues ku bo a sirkumsid'. EKS 12:45 Un stranhero f un sirbid ko ntrat no mag kome di dj. EKS 12:46 "Mester kom' den n kas so; bo no mag hiba nada di e karni paf di e kas, ni bo no mag kibra ni n wesu di dj. EKS 12:47 Henter e kongr egashon di Israel mester selebr esaki. EKS 12:48 "Ma si un stranhero keda biba pa un tempu serka bo i ta selebr e Pasku di SEOR, laga tur su hende

hmbernan wrdu sirkumsid, i e ora ei lagu' yega serka pa selebr Pasku; i e lo ta komo un yu di tera. Ma ningun persona insirkumsid no mag kome di dj. EKS 12:49 E mesun lei ta konta pa tantu e yu di tera komo pa e stranhero ku ta keda biba pa un tem pu meimei di boso." EKS 12:50 Anto tur e yunan di Israel a hasi asina; nan a has i meskos ku SEOR a orden Moiss i Aaron. EKS 12:51 I a sosod ku riba e mesun dia ei S EOR a saka e yunan di Israel for di tera di Egipto segun nan ehrsitonan. EKS 13:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 13:2 "Santifik pa Mi tur primognito, e prom yu ku nase di tur matris entre e yunan di Israel, tantu di hende komo di bes tia; esaki ta pertenes na Mi." EKS 13:3 I Moiss a bisa e pueblo: "Krda e dia aki ri ba kual boso a sali for di Egipto, for di e kas di sklabitut; pasobra ku un man poderoso SEOR a saka boso for di e lug aki. I boso no mester kome nada ku tin zrdeg aden. EKS 13:4 Riba e dia aki, den luna di Abib, boso ta bai sali. EKS 13:5 I l o sosod ku ora SEOR hibabo na tera di e kananeo, e heteo, e amoreo, e heveo i e je buseo, kual El a hura na bo tatanan di dunabo, un tera ku tin lechi i miel na ab undansia, bo mester warda e sirbishi aki den e luna aki. EKS 13:6 Shete dia bo m ester kome pan sin zrdeg, i riba e di shete dia lo tin un fiesta na SEOR. EKS 13:7 Mester kome pan sin zrdeg durante di e shete dianan; i nada ku tin zrdeg aden no mag wrdu mir serka bo; tampoko zrdeg no mag wrdu mir serka bo den henter bo teritorio . EKS 13:8 I e dia ei bo mester konta bo yu hmber, bisando: 'Ta pa motibu di loke SEOR a hasi pa mi dia ku mi a sali for di Egipto.' EKS 13:9 I esaki lo sirbi kom o un seal pa bo riba bo man, i komo un rekrdatorio riba bo frenta, pa e lei di SEOR ta den bo boka; pasobra ku un man poderoso SEOR a sakabo for di Egipto. EKS 13:1 0 Pesei di aa pa aa, na su tempu stipul, bo mester warda e ordenansa aki. EKS 13:11 "Awor dia ku SEOR hibabo na tera di e kananeo, manera El a hura na bo i na bo ta tanan, i E dunabo e tera ei, EKS 13:12 bo mester dedik na SEOR e prom yu ku nase di tur matris, i e prom yu ku nase di tur bestia ku bo tin; e bestianan machu ta pe rtenes na SEOR. EKS 13:13 Ma tur prom yu ku nase di un buriku bo mester redim ku un lamchi, ma si bo no redim esaki, e ora ei bo mester kibra su nk; i tur primognito d i hende entre bo yu hmbernan bo mester redim. EKS 13:14 "I lo sosod ku maan ora bo y u hmber puntrabo, bisando: 'Kiko esaki ta?' e ora ei bo mester bis': 'Ku un man po deroso SEOR a saka nos for di Egipto, for di e kas di sklabitut. EKS 13:15 I a so sod ku ora Farao tabata hasi kos di kabesura i no kier a laga nos bai, SEOR a mata tur primognito na tera di Egipto, tantu e primognito di hende komo e primognito di bestia. Pesei mi ta ofres e bestianan machu na SEOR komo sakrifisio, e prom yu ku nase di tur matris, ma tur primognito di mi yu hmbernan mi ta redim.' EKS 13:16 Asi na esaki lo sirbi komo un seal na bo man i un filakteria na bo frenta, pasobra ku un man poderoso SEOR a saka nos for di Egipto." EKS 13:17 Awor a sosod ku ora Far ao a laga e pueblo bai, Dios no a hiba nan pa e kaminda di e tera di e filisteon an, ounke ku esei tabata keda serka; pasobra Dios a bisa: "Pa e pueblo no kambia di idea ora nan mira guera i nan bai Egipto bk." EKS 13:18 Pa e motibu ei Dios a pasa e pueblo tur rnt pa e kaminda di desierto den direkshon di Laman Kr; i e yuna n di Israel a sali den rdu militar bai for di tera di Egipto. EKS 13:19 I Moiss a kohe e wesunan di Jose bai ku nan, pasobra Jose a hasi e yunan di Israel hura so lemnemente, bisando: "Dios lo bishit boso sigur, i boso mester bai ku mi wesunan for di akinan." EKS 13:20 E ora ei nan a sali bai for di Sukot i a kampa na Etam , na rant di e desierto. EKS 13:21 I di dia SEOR tabata bai nan dilanti den un pi lar di nubia pa guia nan riba kaminda, i anochi den un pilar di kandela pa duna nan lus, pa nan por a biaha di dia i anochi. EKS 13:22 Di dia E no tabata kita e pilar di nubia, ni anochi e pilar di kandela, for di dilanti di e pueblo. EKS 1 4:1 Awor SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 14:2 "Bisa e yunan di Israel pa bai bk i kampa dilanti di Pi-hahirot, entre Migdol i laman; boso mester kampa dilanti di Baal-zefon, enfrente di dj, peg ku laman. EKS 14:3 Pasobra Farao lo bisa di e y unan di Israel: 'Nan ta kana dwal sin destino den e tera; desierto a sera nan ad en.' EKS 14:4 Asina lo Mi hasi Farao su kurason duru, i e lo prsigu nan; i Ami lo wrdu onr atraves di Farao i henter su ehrsito, i e egipsionan lo sa ku ta Ami ta SEO R." I asina nan a hasi. EKS 14:5 Ora nan a bisa rei di Egipto ku e pueblo a hui, kurason di Farao i di su sirbidnan a kambia pa ku e pueblo, i

nan a bisa: "Ta kiko e kos ku nos a hasi aki, ku nos a laga Israel bai, asina ku nan no ta sirbi nos mas?" EKS 14:6 Anto el a prepar su garoshi i a hiba su puebl o huntu kun; EKS 14:7 i el a hiba seis shen di e garoshinan di mas mih, i tur e ot ro garoshinan di Egipto, ku ofisialnan pa manda riba nan tur. EKS 14:8 I SEOR a h asi Farao, rei di Egipto, su kurason duru, i el a prsigu e yunan di Israel, kenden an tabata sali bai ku tur konfiansa. EKS 14:9 E ora ei e egipsionan a prsigu nan k u tur e kabainan i garoshinan di Farao, ku su korednan di kabai i su ehrsito, i na n a alkans nan kaminda nan tabata kampa, peg ku laman, banda di Pi-hahirot, dilant i di Baal-zefon. EKS 14:10 I ora Farao a yega serka, e yunan di Israel a hisa ka ra wak, i mira, e egipsionan tabata marcha bin nan tras, i nan a spanta mash, i e yunan di Israel a sklama na SEOR. EKS 14:11 Anto nan a bisa Moiss: "Ta graf no ta batin na Egipto ku bo a saka nos pa bin muri den desierto? Pakiko bo a trata asi n'aki ku nos i a saka nos for di Egipto? EKS 14:12 No ta esaki ta e palabra ku n os a papia ku boso na Egipto, bisando: 'Laga nos na pas i laga nos sirbi e egips ionan'? Pasobra mih nos sirbi e egipsionan ku muri den desierto." EKS 14:13 Ma Mo iss a bisa e pueblo: "No tene miedu! Para firme i mira e salbashon di SEOR ku E lo prepar pa boso awe; pasobra e egipsionan ku boso a mira awe, hamas i nunka boso lo bolbe mira nan. EKS 14:14 SEOR lo bringa pa boso i boso lo keda ketu." EKS 14: 15 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Pakiko bo ta sklama na Mi? Bisa e yunan di Israel pa sigui dilanti. EKS 14:16 I pa loke t'abo, lanta bo bara i ekstend bo man ofer di e laman i dividi, i e yunan di Israel lo pasa meimei di e laman riba tera seku . EKS 14:17 I Ami, mira, lo Mi hasi e egipsionan su kurason duru, asina ku nan l o drenta nan tras; i lo Mi wrdu onr atraves di Farao i henter su ehrsito, atraves d i su garoshinan i su korednan di kabai. EKS 14:18 E ora ei e egipsionan lo sa ku ta Ami ta SEOR, ora Mi wrdu onr atraves di Farao, atraves di su garoshinan i su kor ednan di kabai." EKS 14:19 I e Angel di Dios, Kende tabata bai dilanti di e kampa mentu di Israel, a kita bai nan tras; i e pilar di nubia a kita for di nan dilan ti i a bai para nan tras. EKS 14:20 Asina e pilar di nubia a keda entre e kampam entu di Egipto i e kampamentu di Israel; i tabatin un nubia huntu ku e skuridat, tg el a duna klaridat anochi. Asina ku esun no a yega serka e otro henter anochi . EKS 14:21 E ora ei Moiss a ekstend su man ofer di e laman; i henter anochi SEOR a hasi e laman retir pa medio di un bientu fuerte di pariba, i a hasi e laman bira tera seku. Asina e awanan a keda divid. EKS 14:22 I e yunan di Israel a pasa mei mei di e laman riba tera seku, i e awanan tabata pa nan manera un muraya na nan man drechi i na nan man robes. EKS 14:23 Anto e egipsionan a prsigu nan, i tur Far ao su kabainan, su garoshinan i su korednan di kabai a drenta nan tras te meimei di laman. EKS 14:24 I a sosod ku, na ora di vigilia di mainta, SEOR a wak e ehrsito di e egipsionan for di e pilar di kandela i nubia, i El a trese konfushon den e ehrsito di e egipsionan. EKS 14:25 I El a hasi nan wil di garoshi slep, i El a h asi ku nan tabata kore ku difikultat; pesei e egipsionan a bisa: "Laga nos hui p a Israel, pasobra SEOR ta bringa pa nan kontra e egipsionan." EKS 14:26 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Ekstend bo man ofer di e laman, pa e awanan bin bk riba e egipsi onan, riba nan garoshinan i riba nan korednan di kabai." EKS 14:27 Asina Moiss a e kstend su man ofer di e laman i ora dia tabata habri e laman a bolbe na su estado normal, mientras ku e egipsionan tabata hui bai stret den dj; e ora ei SEOR a der ot e egipsionan meimei di laman. EKS 14:28 I e awanan a bolbe i a tapa e garoshin an i e korednan di kabai, i tambe henter Farao su ehrsito ku a bai den laman nan t ras; ni n di nan no a skapa. EKS 14:29 Ma e yunan di Israel a kana riba tera seku meimei di laman, i e awanan tabata pa nan manera un muraya na nan man drechi i na nan man robes. EKS 14:30 Asina SEOR a salba Israel e dia ei for di man di e eg ipsionan, i Israel a mira e egipsionan morto kantu di laman. EKS 14:31 I ora ku Israel a mira e poder grandi ku Dios a uza kontra e egipsionan, e pueblo a teme SEOR, i nan a kere den SEOR i den Su sirbid Moiss. EKS 15:1 E ora ei Moiss i e yunan di Israel a kanta e kantika aki na SEOR i a bisa: "Lo mi kanta na SEOR, pasobra E ta grandemente hals. E kabai i su kored El a tira den laman. EKS 15:2 SEOR ta mi fo rtalesa i mi kantika, i El a bira mi salbashon; E ta mi Dios, i lo mi alab'E, e Dios di mi tata, i

lo mi glorifik'E. EKS 15:3 SEOR ta un guerero; SEOR ta Su nmber. EKS 15:4 Farao su garoshinan i su ehrsito El a benta den laman; i su mih kapitannan a wrdu hog den Lam an Kr. EKS 15:5 E abismonan ta tapa nan; nan a senk bai den e profundidatnan maner a piedra. EKS 15:6 "Bo man drechi, O SEOR, ta mahestuoso den poder. Bo man drechi , O SEOR, ta kibra e enemigu na pida-pida. EKS 15:7 I den e grandesa di Bo eksele nsia Bo ta derot esnan ku lanta kontra Bo; Bo ta manda Bo rabia ardiente, i esei ta kaba ku nan manera bagas. EKS 15:8 I dor di e rosea di Bo nanishi e awanan a wrdu monton, e koridanan di awa a lanta para manera un monton; e abismonan a kuaha den kurason di laman. EKS 15:9 "E enemigu a bisa: 'Lo mi prsigu, lo mi alkans, lo mi parti e botn; mi deseo lo ta kumpl kontra nan. Lo mi saka mi spada, mi man lo d estru nan.' EKS 15:10 Bo a supla ku Bo bientu, laman a tapa nan; nan a senk maner a chumbu den e awanan poderoso. EKS 15:11 "Ken ta manera Bo entre e diosnan, O S EOR? Ken ta manera Bo, mahestuoso den santidat, temibel den gloria, obrando marav iyanan? EKS 15:12 Bo a saka Bo man drechi, tera a traga nan. EKS 15:13 "Den Bo m iserikrdia Bo a guia e pueblo ku Bo a redim; den Bo fortalesa Bo a guia nan na Bo habitashon santu. EKS 15:14 E pueblonan a tende, nan ta tembla; ansha a gara e h abitantenan di Filistea. EKS 15:15 E ora ei e hefenan di Edm a desmay; e lidernan di Moab, temblamentu ta gara nan; tur e habitantenan di Kanaan a dirti bai. EKS 15:16 Teror i spantu ta kai riba nan; dor di e grandesa di Bo brasa nan ta ketu manera piedra, te ora Bo pueblo a pasa, O SEOR, te ora ku e pueblo ku Bo a kumpra a pasa. EKS 15:17 Abo lo hiba nan i planta nan den e seru di Bo erensia, e lug, O SEOR, ku Abo a traha komo Bo lug di biba, e santuario, O SEOR, ku Bo mannan a sta bles. EKS 15:18 SEOR lo reina pa semper i semper." EKS 15:19 Ora ku e kabainan di Farao ku su garoshinan i su korednan di kabai a bai den laman, SEOR a hasi e awana n di laman bin bk riba nan; ma e yunan di Israel a kana riba tera seku pasa meime i di laman. EKS 15:20 E ora ei Miriam e profeta, Aaron su ruman muh, a kohe un ta mburein den su man, i tur e muhnan a sali su tras ku tamburein i ku baliamentu. E KS 15:21 I Miriam a kontest nan: "Kanta na SEOR, pasobra E ta grandemente hals; e k abai ku su kored El a tira den laman." EKS 15:22 E ora ei Moiss a hiba Israel for di Laman Kr i nan a sali bai den e desierto di Shur; i nan a kana tres dia den des ierto sin haa awa. EKS 15:23 I ora nan a yega Mara, nan no por a bebe e awanan di Mara, pasobra nan tabata marga; pesei nan a yama e lug ei Mara. EKS 15:24 I e pu eblo tabata murmur kontra Moiss, bisando: "Kiko nos mester bebe?" EKS 15:25 E ora ei Moiss a sklama na SEOR, i SEOR a mustr' un palu; i Moiss a tira esaki den e awanan , i e awanan a bira dushi. Ayanan SEOR a duna nan un statuto i un ordenansa, i ay anan SEOR a pone nan na prueba. EKS 15:26 I El a bisa: "Si bo skucha atentamente na e bos di SEOR bo Dios, i hasi loke ta korekto den Su bista, i duna odo na Su ma ndamentunan, i warda tur Su statutonan, ningun di e malesanan ku Mi a pone riba e egipsionan lo Mi no pone riba bo; pasobra Ami, SEOR, ta bo Sanador." EKS 15:27 Despues nan a yega Elim kaminda tabatin diesdos fuente di awa i setenta palu di dadel, i nan a kampa ayanan kantu di awa. EKS 16:1 Despues nan a sali for di Eli m, i henter e kongregashon di e yunan di Israel a yega na e desierto di Sin, ku ta keda meimei di Elim i Sina, riba e di diesinku dia di e di dos luna despues ku nan a sali for di tera di Egipto. EKS 16:2 I henter e kongregashon di e yunan d i Israel tabata murmur den desierto kontra Moiss i Aaron. EKS 16:3 I e yunan di Is rael a bisa nan: "Mih nos a muri na man di SEOR na tera di Egipto, tempu ku nos ta bata sinta banda di e weanan di karni, tempu ku nos tabata kome pan yena nos bar ika; pasobra boso a saka nos trese nos den e desierto aki pa laga henter e asamb lea muri di hamber." EKS 16:4 E ora ei SEOR a bisa Moiss; "Mira, lo Mi laga pan yo be for di shelu pa boso; i tur dia e pueblo mester sali rekoh e porshon pa un dia , pa Mi pone nan na prueba, si nan ta kana den Mi lei, s f n. EKS 16:5 I lo sosod ku riba e di seis dia, ora nan ta prepar loke nan ta hiba paden, esaki lo ta dos bi aha mas tantu ku

loke nan ta rekoh tur otro dia." EKS 16:6 Asina Moiss i Aaron a bisa tur e yunan d i Israel: "Atardi boso lo sa ku ta SEOR a saka boso for di tera di Egipto; EKS 16 :7 i mainta boso lo mira e gloria di SEOR, pasobra E ta tende boso murmurashon ko ntra SEOR; i ta kiko nos ta, ku boso ta murmur kontra nos?" EKS 16:8 I Moiss a bisa : "Esaki lo sosod ora SEOR duna boso karni pa kome na ora di atardi i pan pa yena boso barika mainta; pasobra SEOR ta tende boso murmurashon ku kual boso ta murmur kontra djE. I ta kiko nos ta? Boso murmurashon no ta kontra nos, sino kontra SEOR ." EKS 16:9 E ora ei Moiss a bisa Aaron: "Bisa henter e kongregashon di e yunan d i Israel: 'Hala serka bin dilanti di SEOR, pasobra El a tende boso murmurashon.'" EKS 16:10 I a sosod ku ora Aaron tabata papia ku henter e kongregashon di e yuna n di Israel, nan a wak den direkshon di e desierto, i mira, e gloria di SEOR a pa res den e nubia. EKS 16:11 I SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 16:12 "Mi a tende e murmurashon di e yunan di Israel. Papia ku nan i bisa: 'Ora nochi ta sera boso lo kome karni i mainta boso lo yena boso barika ku pan; i boso lo sa ku ta Ami ta SEOR boso Dios.'" EKS 16:13 Asina a sosod ku atardi a bin patrishi, i nan a tap a e kampamentu, i mainta tabatin un lag di serena tur rnt di e kampamentu. EKS 16 :14 Ora ku e lag di serena a verdamp, mira, riba superfisio di e desierto tabati n un kos fini manera skama, fini manera frst riba suela. EKS 16:15 Ora ku e yunan di Israel a mira esaki, nan a bisa otro: "Kiko esaki ta?" Pasobra nan no tabata sa kiko e tabata. I Moiss a bisa nan: "Ta e pan ku SEOR a duna boso pa kome. EKS 16:16 Esaki ta loke SEOR a orden: 'Rekoh di dj, tur hende segun su nesesidat; boso m ester kohe un omer pa kada persona, segun e kantidat di persona ku kada un di bo so tin den su tnt.'" EKS 16:17 I e yunan di Israel a hasi asina, i algun a rekoh h opi i algun poko. EKS 16:18 Ora nan a midi ku un omer, esun ku a rekoh hopi no tab atin di mas, i esun ku a rekoh poko no tabata falta nada; tur hende a rekoh segun nesesidat di kada un. EKS 16:19 Anto Moiss a bisa nan: "Ningun hende no laga nada di dj te su manis." EKS 16:20 Ma nan no a skucha Moiss i algun a laga parti di dj t e su manis, i esei a kria bichi i a bomba; i Moiss a rabia ku nan. EKS 16:21 I tur mainta nan tabata rekoh esaki, tur hende segun su nesesidat; ma ora solo tabata kumins bira kayente, e tabata dirti. EKS 16:22 Awor a sosod ku riba e di seis dia nan a rekoh dos bes mas tantu pan, dos omer pa kada un. Ora tur e lidernan di e k ongregashon a bin konta Moiss esaki, EKS 16:23 el a bisa nan: "Esaki ta loke SEOR tabata kier men: Maan ta dia di warda sabat, un sabat santu na SEOR. Hrna loke boso kier hrna i hereb loke boso kier hereb, i tur loke sobra, pone esei un banda pa wa rd' te su manis." EKS 16:24 Asina nan a pon' un banda te su manis, manera Moiss a ord en, i e no a bomba, ni e no a kria bichi tampoko. EKS 16:25 I Moiss a bisa: "Kom' a we, pasobra awe ta un sabat pa SEOR; awe boso lo no ha' paf den sabana. EKS 16:26 Se is dia boso mester rekoh', ma e di shete dia, ku ta dia di sabat, lo no tin nada. " EKS 16:27 I a sosod ku riba e di shete dia algun hende di e pueblo a sali pa re koh, ma nan no a haa nada. EKS 16:28 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Kuantu tempu mas b oso ta nenga di warda Mi mandamentunan i Mi leinan? EKS 16:29 Mira, SEOR a duna b oso sabat; pesei riba e di seis dia E ta duna boso pan pa dos dia. Tur hende ked a na su lug; no laga ningun hende sali bai for di su lug riba e di shete dia." EKS 16:30 Asina e pueblo a soseg riba e di shete dia. EKS 16:31 I kas di Israel a ya m' mana. E tabata blanku manera simia di koriander, i e tabata smak manera oblea ku miel. EKS 16:32 E ora ei Moiss a bisa: "Esaki ta loke SEOR a orden: 'Yena un ome r ku e mana pa e keda ward durante di tur boso generashonnan, pa nan mira e pan k u Mi a duna boso di kome den desierto, tempu ku Mi a saka boso for di tera di Eg ipto.'" EKS 16:33 I Moiss a bisa Aaron: "Kohe un butishi i pone un omer di mana a den, i pone esaki dilanti di SEOR, pa e keda ward durante di tur boso generashonna n." EKS 16:34 Manera SEOR a orden Moiss, asina Aaron a pon' dilanti di e Testimonio, pa e keda ward.

EKS 16:35 I kuarenta aa e yunan di Israel a kome mana, te ora nan a yega na un te ra habit; nan a kome mana te ora nan a yega na e frontera di tera di Kanaan. EKS 16:36 Awor un omer ta un dsimo parti di un efa. EKS 17:1 E ora ei henter e kongre gashon di e yunan di Israel a sigui biaha di un lug pa otro bai for di e desierto di Sin, segun e rdu di SEOR, i nan a kampa na Refidim; ma no tabatin awa pa e pue blo bebe. EKS 17:2 Pesei e pueblo a pleita ku Moiss i a bisa: "Duna nos awa pa no s bebe." I Moiss a bisa nan: "Pakiko boso ta pleita ku mi? Pakiko boso ta pone SEO R na prueba?" EKS 17:3 Ma ayanan e pueblo tabatin set di awa; i nan a murmur kont ra Moiss i a bisa: "Awor, pakiko bo a saka nos for di Egipto pa mata nos, nos yun an i nos bestianan ku set?" EKS 17:4 Pesei Moiss a sklama na SEOR, bisando: "Kiko lo mi hasi ku e pueblo aki? Djis aki nan ta piedrami." EKS 17:5 E ora ei SEOR a b isa Moiss: "Pasa bai dilanti di e pueblo i hiba algun di e ansianonan di Israel h untu ku bo; i kohe den bo man e bara ku bo a dal riba Neil kun, i bai. EKS 17:6 M ira, lo Mi para bo dilanti aya riba e baranka na Horb; i lo bo dal riba e baranka , i awa lo sali for di dj pa e pueblo bebe." I asina Moiss a hasi den bista di e a nsianonan di Israel. EKS 17:7 I el a yama e lug Masa i Meriba pa motibu di e plei tu di e yunan di Israel, i pasobra nan a pone SEOR na prueba, bisando: "SEOR ta me imei di nos, s f n?" EKS 17:8 E ora ei Amalek a bin bringa kontra Israel na Refidim . EKS 17:9 I Moiss a bisa Josu: "Skohe hmbernan pa nos i sali bai bringa kontra Ama lek. Maan lo mi bai para riba kabes di e seru ku e bara di Dios den mi man." EKS 17:10 Asina Josu a hasi manera Moiss a bis', i a bringa kontra Amalek; i Moiss, Aaro n i Hur a subi bai na kabes di e seru. EKS 17:11 Asina a sosod ku ora Moiss tabata tene su man na laira, Israel tabata prevales, ma ora ku e tabata laga su man bah a, Amalek tabata prevales. EKS 17:12 Ma Moiss su mannan tabata bira pis. E ora ei n an a kohe un piedra pon' bou di dj, i el a kai sinta riba esei; i Aaron ku Hur tab ata sosten su mannan, esun na un banda i e otro na e otro banda. Asina su mannan a keda firme te ora solo a baha. EKS 17:13 Asina Josu a derot Amalek i su pueblo k u filo di spada. EKS 17:14 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Skirbi esaki den un buki k omo un konmemorashon, i prkur pa Josu tend', ku Ami lo kita e rekurdo di Amalek kompl etamente for di bou di shelu." EKS 17:15 I Moiss a traha un altar i a yam': SEOR ta Mi Bandera; EKS 17:16 i el a bisa: "SEOR a hura; SEOR lo tin guera kontra Amalek di generashon pa generashon." EKS 18:1 Awor Jetro, saserdote di Madian, Moiss su suegro, a tende di tur loke Dios a hasi pa Moiss i pa Su pueblo Israel, kon SEOR a saka Israel for di Egipto. EKS 18:2 I despues ku Moiss a manda Sfora bai, Jetro, Moiss su suegro, a tuma Sfora, esposa di Moiss, EKS 18:3 i Sfora su dos yu hmbernan. Un di e yu hmbernan tabata yama Gerson, pasobra Moiss a bisa: "Mi tabata un stranh ero na un tera strao." EKS 18:4 I e otro tabata yama Eliezer, pasobra el a bisa: "E Dios di mi tata tabata mi yudansa i a librami di spada di Farao." EKS 18:5 An to Jetro, Moiss su suegro, a bin ku e yu hmbernan i ku e esposa di Moiss serka dj de n desierto, kaminda e tabata kampa, na e seru di Dios. EKS 18:6 I el a manda bis a Moiss: "Ami, bo suegro Jetro, ta bin serka bo ku bo esposa i su dos yu hmbernan. " EKS 18:7 E ora ei Moiss a sali pa kontra ku su suegro, i Moiss a big te na suela i a sunch'; i nan a puntra otro kon ta bai i a bai den tnt. EKS 18:8 I Moiss a kont a su suegro tur loke SEOR a hasi ku Farao i ku e egipsionan pa kousa di Israel, t ur e kontratiempo ku nan a pasa durante di e biahe, i kon SEOR a libra nan. EKS 1 8:9 I Jetro a gosa di tende di tur e bondat ku SEOR a hasi pa Israel dor di libra nan for di man di e egipsionan. EKS 18:10 I Jetro a bisa: "Bendishon sea SEOR, Ke nde a libra boso for di man di e egipsionan i for di man di Farao, i Kende a lib ra e pueblo for di man di e egipsionan. EKS 18:11 Awor mi sa ku SEOR ta mas grand i ku tur e diosnan; esaki a keda prob dia nan a trata orguyosamente kontra e pueb lo." EKS 18:12 E ora ei Jetro, Moiss su suegro, a kohe un ofrenda kim i sakrifisio nan pa Dios, i Aaron a bin ku tur e ansianonan di Israel pa kome un kuminda hunt u ku Moiss su suegro dilanti di Dios. EKS 18:13 I a sosod ku su manis Moiss a sinta pa huzga e pueblo, i e pueblo tabata par rnt di Moiss for di mainta

te atardi. EKS 18:14 Awor ora Moiss su suegro a mira tur loke Moiss tabata hasi ku e pueblo, el a bisa: "Ta kiko e kos aki ku bo ta hasi ku e pueblo? Pakiko ta ab o so ta sinta komo hues i henter e pueblo ta para rnt di bo for di mainta te atar di?" EKS 18:15 I Moiss a bisa su suegro: "Pasobra e pueblo ta bin serka mi pa kon sult ku Dios. EKS 18:16 Ora nan tin un asunto, nan ta bin serka mi, i ami ta huzg a entre esun i e otro, i ta hasi nan konos e statutonan di Dios i Su leinan." EKS 18:17 Ma Moiss su suegro a bis': "E kos ei ku bo ta hasi no ta bon. EKS 18:18 Sig ur-sigur bo ta bai keda morto kans, tantu abo komo e pueblo aki ku ta huntu ku bo , pasobra e tarea ta muchu pis pa bo; abo so no por hasi. EKS 18:19 Awor skuchami: lo mi dunabo konseho, i Dios sea ku bo. Abo sea e pueblo su representante dilan ti di Dios i hiba e asuntonan serka Dios. EKS 18:20 Anto sia nan e statutonan i l einan, i mustra nan e kaminda ku nan mester kana i e trabou ku nan mester hasi. EKS 18:21 Ademas, skohe for di den henter e pueblo hmbernan kapas ku ta teme Dios , hmbernan konfiabel, esnan ku ta odia ganashi desonesto; i pone esakinan riba na n komo lidernan di milnan, di shennan, di sinkuentanan i di diesnan. EKS 18:22 I laga nan huzga e pueblo tur ora; i laga nan hiba tur asunto difisil serka bo, m a tur asunto simpel nan mes mester huzga. Asina lo ta mas fasil pa bo, i nan mes ter karga e peso huntu ku bo. EKS 18:23 Si bo hasi e kos aki i Dios ordenbo asina , e ora ei lo bo por keda para, i henter e pueblo aki tambe lo bai nan lug na pas ." EKS 18:24 Asina Moiss a skucha na su suegro i a hasi tur loke ku el a bisa. EK S 18:25 Anto Moiss a skohe hmbernan kapas for di den henter Israel i a hasi nan ka besantenan di e pueblo, lidernan di milnan, di shennan, di sinkuentanan i di die snan. EKS 18:26 I nan tabata huzga e pueblo tur ora; e asuntonan difisil nan tab ata hiba pa Moiss, ma tur asunto simpel nan mes tabata huzga. EKS 18:27 E ora ei Moiss a tuma despedida di su suegro, i esaki a bai su mes tera. EKS 19:1 Den e di tres luna despues ku e yunan di Israel a sali for di tera di Egipto, riba e mes un dia ei, nan a yega na e desierto di Sina. EKS 19:2 Despues ku nan a sali for d i Refidim, nan a yega na e desierto di Sina i a kampa den e desierto; i ayanan Is rael a kampa dilanti di e seru. EKS 19:3 Anto Moiss a subi bai serka Dios, i for di e seru SEOR a yam', bisando: "Asina bo mester bisa kas di Jakb i konta e yunan d i Israel: EKS 19:4 'Boso mes a mira kiko Mi a hasi ku e egipsionan, i kon Mi a k arga boso riba hala di guila hiba boso serka Mi. EKS 19:5 Awor anto, si di brdat b oso kier obedes Mi bos i warda Mi aliansa, e ora ei boso lo ta un tesoro pekuliar riba tur pueblo, pasobra henter tera ta di Mi; EKS 19:6 i boso lo ta pa Mi un r eino di saserdotenan i un nashon santu.' Esakinan ta e palabranan ku bo mester p apia ku e yunan di Israel." EKS 19:7 Asina Moiss a bin i a yama e ansianonan di e pueblo i a pone nan dilanti tur e palabranan aki ku SEOR a orden'. EKS 19:8 E ora ei henter e pueblo a kontest pareu i a bisa: "Tur loke SEOR a bisa, nos lo hasi!" I Moiss a hiba kontesta di e pueblo bk pa SEOR. EKS 19:9 Anto SEOR a bisa Moiss: "Mi ra, lo Mi bin serka bo den un nubia diki, pa e pueblo tende ora Mi ta papia ku b o, i tambe kere den bo pa semper." E ora ei Moiss a konta SEOR loke e pueblo a bis a. EKS 19:10 Tambe SEOR a bisa Moiss: "Bai serka e pueblo i konsagr nan awe i maan, i laga nan laba nan paanan; EKS 19:11 i laga nan ta kla pa e di tres dia, pasobra riba e di tres dia SEOR lo baha riba Seru Sina den bista di henter e pueblo. EKS 19:12 I pone lmitenan tur rnt pa e pueblo, bisando: 'Prkur pa boso no subi e seru ni yega na su pia; ken ku yega na e seru mester wrdu mat sigur. EKS 19:13 Ningun man no mag mishi ku e persona ei, ma sigur-sigur e mester wrdu piedr f traspas ku flech a; sea bestia f hende, e no mester keda na bida.' Te ora nan supla kachu di karn c hubatu ku un zonidu largu e pueblo mag subi e seru." EKS 19:14 Asina Moiss a baha for di e seru bai serka e pueblo i a konsagr e pueblo, i nan a laba nan paanan. E KS 19:15 I el a bisa e pueblo: "Prkur pa boso ta kla pa e di tres dia; no aserk bos o esposanan."

EKS 19:16 Asina a sosod ku riba e di tres dia, ora ku a bira mainta, tabatin stre na i lamper i un nubia diki riba e seru i un zonidu masha duru mes di trmpt, asina ku henter e pueblo ku tabata den e kampamentu tabata tembla. EKS 19:17 I Moiss a saka e pueblo for di e kampamentu pa kontra ku Dios, i nan tabata par na pia di e seru. EKS 19:18 Awor Seru Sina tabata tur na huma, pasobra SEOR a baha riba dj de n kandela; i su huma tabata subi manera huma di frnu, i henter e seru tabata saku d masha duru mes. EKS 19:19 Ora ku e zonidu di trmpt a bira mas i mas duru, Moiss a papia i Dios a kontest' ku strena. EKS 19:20 I SEOR a baha riba Seru Sina, riba kab es di e seru, i SEOR a yama Moiss bin riba kabes di e seru, i Moiss a subi bai. EKS 19:21 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Baha, spirta e pueblo pa nan no kibra pasa bin serka SEOR pa nan mira SEOR, i hopi di nan peres. EKS 19:22 I tambe, laga e saserdo tenan ku ta aserk SEOR konsagr nan mes, pa SEOR no kibra sali kontra nan." EKS 19:23 I Moiss a bisa SEOR: "E pueblo no por subi bin riba Seru Sina, pasobra Bo a spirta nos, bisando: 'Pone lmitenan rnt di e seru i konsagr'.'" EKS 19:24 E ora ei SEOR a b is': "Baha i bolbe subi, abo i Aaron huntu ku bo; ma no laga e saserdotenan i e p ueblo kibra pasa bin serka SEOR, pa E no kibra sali kontra nan." EKS 19:25 Asina Moiss a baha bai serka e pueblo i a bisa nan esaki. EKS 20:1 E ora ei Dios a papi a tur e palabranan aki, bisando: EKS 20:2 "Ami ta SEOR bo Dios, Kende a sakabo fo r di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut. EKS 20:3 "Bo no mag tin otro dio s Mi dilanti. EKS 20:4 "No traha ningun imagen grab pa bo mes, ni nada semehante na loke tin ariba den shelu, ni abou riba tera, ni den e awa bou di tera. EKS 20 :5 No ador nan ni sirbi nan, pasobra Ami, SEOR bo Dios, ta un Dios yalurs, Kende t a bishit e inikidat di e tatanan riba e yunan, riba e di tres i e di kuater gener ashon di esnan ku ta odiaMi, EKS 20:6 ma Kende ta mustra miserikrdia na milnan, n a esnan ku ta stimaMi i ta warda Mi mandamentunan. EKS 20:7 "No uza e nmber di SEO R bo Dios en bano, pasobra SEOR no ta keda sin kastig esun ku uza Su nmber en bano. EKS 20:8 "Krda dia di sabat, pa santifik'. EKS 20:9 Seis dia bo mag traha i hasi tur bo trabou, EKS 20:10 ma e di shete dia ta sabat di SEOR bo Dios; riba e dia e i bo no mag hasi ningun trabou, ni abo ni bo yu hmber ni bo yu muh, ni bo sirbid hmb er ni bo sirbid muh, ni bo bakanan, ni esun ku ta keda biba pa un tempu serka bo. EKS 20:11 Pasobra den seis dia SEOR a traha shelunan i tera, laman i tur loke tin den nan, i a soseg riba e di shete dia; pesei SEOR a bendishon dia di sabat i a sa ntifik'. EKS 20:12 "Onra bo tata i bo mama, pa bo dianan wrdu prolong den e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo. EKS 20:13 "No mata. EKS 20:14 "No komet adulterio. EKS 20 :15 "No hrta. EKS 20:16 "No lanta testimonio falsu kontra bo prhimo. EKS 20:17 "No kudish kas di bo prhimo; no kudish esposa di bo prhimo, ni su sirbid hmber, ni su si bid muh, ni su buey, ni su buriku, ni nada ku ta pertenes na bo prhimo." EKS 20:18 I henter e pueblo tabata opserv e strena, e lamper, e zonidu di trmpt i e seru ku ta bata huma; i ora ku e pueblo a mira esaki, nan tabata tembla i a keda para na un distansia. EKS 20:19 E ora ei nan a bisa Moiss: "Abo mes papia ku nos i nos lo s kucha; ma no laga Dios papia ku nos, pa nos no muri." EKS 20:20 I Moiss a bisa e pueblo: "No tene miedu, pasobra Dios a bin pa pone boso na prueba, i pa e temor di djE keda den boso, pa boso no peka." EKS 20:21 Asina e pueblo a keda para na un distansia, mientras ku Moiss tabata aserk e nubia diki kaminda Dios tabata. EKS 20:22 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Asina bo mester bisa e yunan di Israel: 'Boso mes a mira ku Mi a papia ku boso for di shelu. EKS 20:23 No traha otro diosnan f uera di Mi; no traha pa boso mes diosnan di plata ni diosnan di oro. EKS 20:24 ' Traha un altar di tera pa Mi i ofres bo ofrendanan kim i bo ofrendanan di pas riba dj, bo karnnan i bo bueynan; tur kaminda ku Mi hasi ku Mi nmber ta wrdu rekrd, lo Mi bin serka bo i bendishonbo.

EKS 20:25 I si bo traha un altar di piedra pa Mi, no trah' di piedra gekap, pasob ra si bo uza bo hrmnt riba dj, bo ta profan'. EKS 20:26 I no subi bai na Mi altar pa medio di trapi, pa bo sun no keda ekspon riba dj.' EKS 21:1 "Awor esakinan ta e or denansanan ku bo mester pone nan dilanti. EKS 21:2 "Si bo kumpra un esklabu hebr eo, e mester sirbi seis aa largu, ma e di shete aa e mester sali liber, sin paga n ada. EKS 21:3 Si e bin su so, e mester sali bai su so; si e ta esposo di un espo sa, su esposa mester sali bai huntu kun. EKS 21:4 Si su shon dun' un esposa, i esa ki haa yu hmbernan f yu muhnan p', e esposa ku su yunan lo pertenes na e shon di e es osa, i e hmber mester sali bai su so. EKS 21:5 "Ma si e esklabu bisa bon kla: 'Mi stima mi shon, mi esposa i mi yunan; mi no kier sali liber,' EKS 21:6 e ora ei su shon mester hib' dilanti di e huesnan. Despues e shon mester hib' na e porta f n a e kosein-di-porta, i su shon mester bora su orea ku prim; i e esklabu mester s irbi pa semper. EKS 21:7 "I si un hmber bende su yu muh komo esklabu, esaki no mest er sali liber manera e esklabunan hmber ta hasi. EKS 21:8 Si e no ta agrad su shon ku a destin' pa su mes, e ora ei e shon mester lagu' wrdu redim. E no tin outoridat pa bend' ku un pueblo stranhero, pa motibu ku el a trata kun na un manera traisho nero. EKS 21:9 I si e destin' pa su yu hmber, e mester trat' segun e derecho di yu muh. EKS 21:10 Si e tuma un otro muh pa su mes, e no mag redus su kuminda, su paa ni su derechonan matrimonial. EKS 21:11 I si e hmber no hasi e tres kosnan aki p', e mester sali liber, sin paga plaka. EKS 21:12 "Esun ku dal un hende asina ku e t a muri mester wrdu mat sigur. EKS 21:13 Ma si e no a hasi esaki intenshonalmente, ma ta Dios a lagu' kai den su man, e ora ei Ami lo stipul un lug pa boso na unda e mester hui bai. EKS 21:14 Ma si un hende aktua ku engao pa ku su prhimo i mat' ku a stusia, bo mester kit' for di Mi altar, pa e muri. EKS 21:15 "I esun ku dal su ta ta f su mama mester wrdu mat sigur. EKS 21:16 "I esun ku sekuestr un hende, sea ku e ta bend' f e wrdu ha den su poder, mester wrdu mat sigur. EKS 21:17 "I esun ku mald on su tata f su mama mester wrdu mat sigur. EKS 21:18 "I ora hmbernan tin un pleitu i esun dal e otro ku piedra f ku moketa i e no muri, ma keda na kama, EKS 21:19 si e lanta kana rnt paf ku su garoti, e ora ei esun ku a dal lo keda sin haa kastigu; solamente, e mester paga pa e dianan ku esun ku el a dal no por a traha, i prkur p' te ora ku el a kura kompletamente. EKS 21:20 "I si un hende dal su esklabu hmbe r f muh ku un bara i e muri na su man, e mester wrdu kastig. EKS 21:21 Ma si e eskla bu sobrebib un f dos dia, ningun vengansa no mester wrdu tum; pasobra ta su propieda t e ta. EKS 21:22 "I si hmbernan ta bringa ku otro i nan dal un muh na estado, asi na ku e ta prd su yu, ma no tin otro dao, e ora ei e hmber mester paga but sigur man era esposo di e muh eksig di dj; i e mester paga manera e huesnan disid. EKS 21:23 M a si tin otro dao, e ora ei bo mester pone komo kastigu bida pa bida, EKS 21:24 w owo pa wowo, djente pa djente, man pa man, pia pa pia, EKS 21:25 kim pa kim, herid a pa herida, glpi pa glpi. EKS 21:26 "I si un hende dal su esklabu hmber f muh den su wowo i destru esaki, e mester lagu' sali liber pa motibu di su wowo. EKS 21:27 I si e dal su esklabu hmber f muh bula un djente, e mester lagu' sali liber pa motibu di su djente. EKS 21:28 "I si un buey kacha un hmber f un muh mata, e buey mester wr du piedr sigur, i hende no mag kome su karni; ma doo di e buey no mester haa kastig u. EKS 21:29 Ma si un buey anteriormente tabatin kustumber di kacha i su doo a wrd u spirt, i sinembargo e no ta ser', i e buey mata un hmber f un muh, e buey mester w piedr i su doo tambe mester wrdu mat. EKS 21:30 Si plaka di reskate wrdu eksig di dj e ora ei pa redenshon di su bida e mester duna loke nan eksig di dj. EKS 21:31 Sea ku e buey kacha un yu hmber f un yu muh, mester wrdu has kun segun e mesun regla aki EKS 21:32 Si e buey kacha un esklabu hmber f muh, e doo mester duna doo di e esklabu trinta siklo di plata, i e buey mester wrdu piedr. EKS 21:33 "I si un hmber habri un pos f koba un pos i keda sin tap', i un buey f buriku kai aden, EKS 21:34 doo di e pos mester hasi restitushon; e mester duna plaka na doo di e bestia morto, i e bestia morto mester bira di dj. EKS 21:35 "I si un hende su buey herid esun di un otro hende, i esaki muri, e ora ei nan mester bende e buey bibu i

parti e plaka i tambe parti e buey morto. EKS 21:36 Ma si ta konos ku e buey ante riormente tabatin kustumber di kacha i tg su doo no a ser', siguramente e doo mester paga buey pa buey, i e bestia morto mester bira di dj. EKS 22:1 "Si un hmber hrta un buey f un karn i mat' f bend', e mester paga sinku buey pa esun buey, i kuater kar n pa esun karn. EKS 22:2 "Si nan kohe un ladron ora ku e ta kibra drenta, i nan da l , i muri, lo no tin kulpa di sanger pa su motibu. EKS 22:3 Ma si esaki sosod des pues ku solo a sali, lo tin kulpa di sanger pa su motibu. "E ladron siguramente mester hasi restitushon; si e no tin nada, e ora ei e mester wrdu bend pa su ladro nisia. EKS 22:4 "Si loke el a hrta wrdu ha bibu den su poder, sea buey, buriku f karn e mester paga dbel. EKS 22:5 "Si un hende laga su bestianan kome yerba den un ku nuku f den un plantashon di wendrif, i laga nan ls, asina ku nan ta kome yerba den kunuku di otro hende, e mester hasi restitushon di e mih di su mes kunuku i di e mih di su mes plantashon di wendrif. EKS 22:6 "Si un kandela sende i plama bai den mata di sumpia, asina ku mainshi mar, mainshi par den kunuku f e kunuku mes kima ka ba na nada, esun ku a sende e kandela mester hasi restitushon sigur. EKS 22:7 "S i un hende duna su prhimo plaka f biennan warda p' i nan hrta esaki for di e hmber su kas, si nan kohe e ladron, e mester paga dbel. EKS 22:8 Si nan no kohe e ladron, e ora ei doo di e kas mester present dilanti di e huesnan, pa determin si t' a kohe propiedat di su bisia. EKS 22:9 Pasobra den tur klase di froude, sea pa buey, pa buriku, pa karn, pa paa f pa kualke kos ku a prd, di kual un hende ta bisa: 'Esaki t a di mi,' mester hiba kaso di tur dos partida dilanti di e huesnan; esun ku e hu esnan konden mester paga su prhimo dbel. EKS 22:10 "Si un hende duna su prhimo un bu riku, un buey, un karn f kualke bestia tene p', i esaki muri f wrdu herid f hrt, s ingun hende mira, EKS 22:11 e ora ei un huramentu mester wrdu has dilanti di SEOR, ku e prhimo no a pone man riba propiedat di e otro persona; i su doo mester asept e saki, i e no tin mester di hasi restitushon. EKS 22:12 Ma si ta hrta nan a hrt' for di dj, e mester hasi restitushon na e doo. EKS 22:13 Si e bestia a wrdu habrak, lag u' tres' komo prueba; e no mester hasi restitushon pa loke a wrdu habrak. EKS 22:14 "I si un hende fia un bestia serka su prhimo, i esaki keda herid f muri ora su doo n o ta presente, e mester hasi restitushon kompleto. EKS 22:15 Si su doo ta present e, e no mester hasi restitushon; si e bestia ta gehr, e doo ta risib e plaka di hr. EKS 22:16 "I si un hmber sedus un birgen ku no ta kompromet, i e drumi kun, e mester paga plaka-di-brit pa e bira su esposa. EKS 22:17 Si su tata nenga apsolutamente di dun' na e hmber, e hmber mester paga plaka konforme e plaka-di-brit pa birgen. E KS 22:18 "No prmit pa un hasid di bruha keda na bida. EKS 22:19 "Ken ku tene relash on seksual ku un bestia mester wrdu mat sigur. EKS 22:20 "Esun ku ofres sakrifisio na kualke dios, si no ta solamente na SEOR, mester wrdu destru kompletamente. EKS 2 2:21 "I no hasi malu na un stranhero, ni oprimi, pasobra boso tabata stranhero na tera di Egipto. EKS 22:22 "No aflig ningun biuda ni wrfano. EKS 22:23 Si di un f o tro manera bo afligi, i e sklama na Mi, lo Mi tende su sklamashon sigur; EKS 22:2 4 i Mi rabia lo sende, i lo Mi mata boso ku spada; i boso esposanan lo bira biud a i boso yunan lo keda sin tata. EKS 22:25 "Si bo fia plaka na Mi pueblo, na e p ober ku ta serka bo, no hasi kun komo si fuera ta fiad di plaka bo ta; no kobr' int eres. EKS 22:26 Si un dia bo tuma mantel di bo prhimo komo un promesa, bo tin di dun' esaki bk prom ku solo baha, EKS 22:27 pasobra esei ta su niko kos pa tapa; ta s u mantel pa tapa su kurpa. Den kiko otro e lo drumi? I lo sosod ku ora e sklama n a Mi, Ami lo tend', pasobra Mi ta yen di kompashon. EKS 22:28 "No maldishon Dios, ni maldishon un gobernante di bo pueblo. EKS 22:29 "No tarda ku e ofrenda di bo k osecha i di bo tinashinan di bia. "E primognito di bo yu hmbernan bo mester dunaMi. EKS 22:30 Hasi meskos ku bo buey i ku bo karn. Esaki mester keda shete dia serka su mama; riba e di ocho dia bo mester dunaMi esaki.

EKS 22:31 "I boso mester ta hendenan santu pa Mi. Pesei, no kome karni habrak den kunuku; bo mester tir' pa kach. EKS 23:1 "No plama rumor falsu; no tene man ku he nde malbado komo un testigu malisioso. EKS 23:2 "No sigui e mayoria den hasiment u di maldat, ni testifik den un pleitu, asina ku bo ta bira bai tras di e mayoria , pa prvrt hustisia; EKS 23:3 i no fabores un hende pober den su pleitu. EKS 23:4 "S i bo topa bo enemigu su buey f su buriku ku a prd kaminda, bo mester hib' bk p' sigur EKS 23:5 Si bo mira e buriku di un hende ku ta odiabo drum bou di su karga sin p or lanta bk, no laga un hende asina sin yudansa; bo mester yud' deskargu' sigur. EK S 23:6 "No prvrt e hustisia ku bo ruman den nesesidat tin derecho di haa den su plei tu. EKS 23:7 Keda leu for di un akusashon falsu, i no mata e hende inosente ni e sun hustu, pasobra lo Mi no hustifik e kulpabel. EKS 23:8 "I no tuma plaka pas bou di mesa, pasobra plaka pas bou di mesa ta siega esnan ku ta mira i ta prvrt kaso di e hustu. EKS 23:9 "I no oprim hende stranhero, komo ku boso mes sa kon un stranh ero ta sinti, pasobra boso tambe tabata stranhero na tera di Egipto. EKS 23:10 " I pa seis aa bo mester sembra bo kunuku i rekoh su kosecha, EKS 23:11 ma e di shet e aa bo mester lagu' soseg i lagu' keda para, asina ku esnan di bo pueblo ku ta den nesesidat por kome; i tur loke nan laga e bestianan di kunuku por kome. Hasi mes kos ku bo kunuku di wendrif i ku bo hfi di oleifi. EKS 23:12 "Seis dia bo mester h asi bo trabou, ma e di shete dia bo mester stp di traha, pa asina bo buey i bo bu riku por soseg, i e yu hmber di bo esklabu muh i e stranhero por hala rosea. EKS 23 :13 "Awor enkuanto tur loke Mi a bisa boso, boso sea alerta; i no menta nmber di otro diosnan, ni no laga nan wrdu tend for di boso boka. EKS 23:14 "Tres biaha pa aa boso mester selebr un fiesta pa Mi. EKS 23:15 "Warda e Fiesta di Pan Sin Zrdeg; shete dia largu bo mester kome pan sin zrdeg, manera Mi a ordenbo, na e tempu stip ul den luna di Abib, pasobra ta den e luna ei bo a sali for di Egipto. "I ningun hende no mag present Mi dilanti man bash. EKS 23:16 "I warda e Fiesta di Kosecha, e prom frutanan di bo trabounan di loke bo sembra den kunuku. "Tambe e Fiesta di Rekohementu na fin di aa, ora bo ta rekoh e fruta di bo trabounan for di kunuku. E KS 23:17 "Tres biaha pa aa tur bo hende hmbernan mester present dilanti di Seor DIOS . EKS 23:18 "No ofres e sanger di Mi sakrifisio huntu ku pan ku zrdeg. "Ni e vt di Mi fiesta no mester keda para henter anochi te mainta. EKS 23:19 "Hiba e mih di e prom frutanan di bo tera den e kas di SEOR bo Dios. "No hereb un yu di kabritu den lechi di su mama. EKS 23:20 "Mira, Mi ta bai manda un Angel bo dilanti pa warda bo na kaminda, i pa hibabo na e lug ku Mi a prepar. EKS 23:21 Paga bon tino na djE i obedes Su bos; no sea rebelde kontra djE, pasobra E lo no pordon boso transgres hon, komo ku Mi nmber ta den djE. EKS 23:22 Ma si di brdat bo kier obedes Su bos i hasi tur loke Mi bisa, e ora ei Ami lo ta un enemigu pa bo enemigunan i un atver sario pa bo atversarionan. EKS 23:23 Pasobra Mi Angel lo bai bo dilanti i hibabo na e tera di e amoreonan, e heteonan, e ferezeonan, e kananeonan, e heveonan i e jebuseonan; i lo Mi destru nan kompletamente. EKS 23:24 No ador nan diosnan, ni sirbi nan, ni hasi konforme nan echonan. Bo mester derot nan kompletamente i kibr a nan pilarnan sagrado na pida-pida. EKS 23:25 Ma sirbi SEOR boso Dios, i E lo be ndishon boso pan i boso awa; i lo Mi kita enfermedat for di meimei di boso. EKS 2 3:26 Ningun muh lo no prd barika ni lo no ta steril na bo tera; lo Mi komplet e kant idat di bo dianan. EKS 23:27 "Lo Mi manda Mi teror bo dilanti i konfund tur puebl o kaminda bo yega, i lo Mi hasi tur bo enemigunan hui pa bo. EKS 23:28 I lo Mi m anda maribomba bo dilanti, pa nan kore ku e heveonan, e kananeonan i e heteonan for di bo dilanti. EKS 23:29 Lo Mi no kore ku nan for di bo dilanti den un solo aa, pa e tera no bira desol i e bestianan di mondi no bira muchu hopi pa bo. EKS 2 3:30 Ma poko-poko lo Mi kore ku nan for di bo dilanti, te ora bo oument sufisient emente pa poder di e tera. EKS 23:31 "I lo Mi stables bo frontera for di Laman Kr te na e laman di e filisteonan, i for di e desierto te na Riu

Eufrates; pasobra lo Mi entreg e habitantenan di e tera den bo man, i lo bo kore ku nan for di bo dilanti. EKS 23:32 No sera ningun aliansa ku nan ni ku nan dios nan. EKS 23:33 No prmit nan biba na bo tera, pa nan no hasibo peka kontra Mi; paso bra si bo sirbi nan diosnan, esaki lo ta un trampa pa bo sigur." EKS 24:1 E ora ei El a bisa Moiss: "Subi bin serka SEOR, abo i Aaron, Nadab i Abi i setenta di e a nsianonan di Israel, i boso mester ador na un distansia. EKS 24:2 Ma ta Moiss so m ag di yega serka SEOR; nan no mag di yega serka, ni e pueblo no mag subi bin hunt u kun." EKS 24:3 E ora ei Moiss a bin i a konta e pueblo tur e palabranan di SEOR i tur e ordenansanan; i henter e pueblo a kontest unnimamente i a bisa: "Tur e pala branan ku SEOR a papia nos lo hasi!" EKS 24:4 Anto Moiss a skirbi tur e palabranan di SEOR. E ora ei el a lanta mainta tempran i a traha un altar na pia di e seru, ku diesdos pilar pa e diesdos tribunan di Israel. EKS 24:5 I el a manda hmbernan hoben di e yunan di Israel, i nan a ofres ofrendanan kim i a sakrifik bishnan machu komo ofrendanan di pas na SEOR. EKS 24:6 I Moiss a kohe mitar di e sanger i a bas ha esaki den puncheronan, i e otro mitar di e sanger el a sprngu riba e altar. EK S 24:7 Anto el a kohe e buki di aliansa i a les' pa e pueblo tende, i nan a bisa: "Tur loke SEOR a bisa, nos lo hasi, i nos lo ta obedesido!" EKS 24:8 Asina Moiss a kohe e sanger i a sprngu esaki riba e pueblo, i a bisa: "Mira e sanger di e ali ansa ku SEOR a sera ku boso konforme tur e palabranan aki." EKS 24:9 E ora ei Moi ss a subi e seru huntu ku Aaron, Nadab i Abi i setenta di e ansianonan di Israel, EKS 24:10 i nan a mira e Dios di Israel; i bou di Su pianan tabatin manera un fl ur di safiro, kla-kla manera shelu mes. EKS 24:11 Sinembargo, E no a saka Su man kontra e nobelnan di e yunan di Israel; i nan a mira Dios, i nan a kome i bebe. EKS 24:12 Awor SEOR a bisa Moiss: "Subi bin serka Mi riba e seru i keda einan, i lo Mi dunabo e tablanan di piedra huntu ku e lei i e mandamentu ku Mi a skirbi p a instru nan." EKS 24:13 Pesei Moiss a lanta huntu ku su sirbid Josu, i Moiss a subi e seru di Dios. EKS 24:14 Ma na e ansianonan el a bisa: "Warda nos akinan te ora nos bin bk serka boso. I mira, Aaron ku Hur ta serka boso; ken ku tin un difikul tat, lagu' bai serka nan." EKS 24:15 E ora ei Moiss a subi e seru, i e nubia a tap a e seru. EKS 24:16 I e gloria di SEOR a keda riba Seru Sina, i e nubia a tapa e s eru seis dia largu; i riba e di shete dia Dios a yama Moiss for di meimei di e nu bia. EKS 24:17 I den bista di e yunan di Israel e aparensia di e gloria di SEOR t abata manera un kandela konsumidor riba kabes di e seru. EKS 24:18 I Moiss a dren ta den e nubia ora ku e tabata subi e seru; i Moiss a keda riba e seru kuarenta d ia i kuarenta nochi. EKS 25:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 25:2 "B isa e yunan di Israel pa tuma un ofrenda pa Mi; for di kada hmber ku ta duna for di e boluntat di su kurason boso mester tuma Mi ofrenda. EKS 25:3 I esaki ta e o frenda ku boso mester tuma for di nan: oro, plata i brns, EKS 25:4 hilu blou, prpu ra i skarlata, lino fini, lana di kabritu, EKS 25:5 kueru di karn chubatu ti kr, kuer u di dlfein, palu di akasia, EKS 25:6 zeta pa e lus, spesereinan pa e zeta di uns hon i pa e sensia aromtiko, EKS 25:7 piedra di neks i piedra pa montura, pa e efd i pa e pechero. EKS 25:8 "I laga nan traha un santuario pa Mi, pa Mi keda biba me imei di nan. EKS 25:9 Konforme tur loke Mi ta bai mustrabo, manera e diseo di e t abernakel i e diseo di tur su artkulonan-di-uzo, asina boso mester trah'. EKS 25:10 "I nan mester traha un arka di palu di akasia, dos kodo i mei largu, un kodo i mei hanchu i un kodo i mei haltu. EKS 25:11 I bo mester fur' ku oro puru; paden i paf bo mester fur' i traha un leishi di oro rnt di dj. EKS 25:12 I bo mester basha kuater renchi di oro p' i pega nan na su kuater pianan, i mester tin dos renchi n a esun banda di dj i dos renchi na e otro banda di dj. EKS 25:13 I bo mester traha bara di palu di akasia i fura nan ku oro.

EKS 25:14 I bo mester pasa e baranan den e renchinan na e bandanan di e arka, pa karga e arka kun. EKS 25:15 E baranan mester keda den e renchinan di e arka; no mester saka nan for di dj. EKS 25:16 I bo mester pone den e arka e testimonio ku lo Mi dunabo. EKS 25:17 "I bo mester traha un propisiatorio di oro puru, dos kod o i mei largu i un kodo i mei hanchu. EKS 25:18 I bo mester traha dos kerubin di oro; traha nan di oro bat-ku-martiu, na e dos puntanan di e propisiatorio. EKS 2 5:19 I bo mester traha un kerubin na esun punta i un kerubin na e otro punta; tr aha e kerubinnan di un solo pida ku e propisiatorio na su dos puntanan. EKS 25:2 0 I e kerubinnan mester tin nan halanan habr mand ariba, asina kubriendo e propisi atorio ku nan halanan. E kerubinnan mester ta kara pa otro, mirando den direksho n di e propisiatorio. EKS 25:21 I bo mester pone e propisiatorio riba e arka, i pone e testimonio ku lo Mi dunabo den e arka. EKS 25:22 I einan lo Mi reun ku bo, i for di ariba di e propisiatorio, for di meimei di e dos kerubinnan ku tin rib a e arka di testimonio, lo Mi papia ku bo tokante di tur loke Mi lo dunabo komo mandamentu pa e yunan di Israel. EKS 25:23 "I bo mester traha un mesa di palu di akasia, dos kodo largu, un kodo hanchu i un kodo i mei haltu. EKS 25:24 I bo me ster fur' ku oro puru i traha un leishi di oro tur rnt di dj. EKS 25:25 I bo mester traha un rant p' di hanchura di un man; i traha un leishi di oro pa e rant rnt di dj. EKS 25:26 I bo mester traha kuater renchi di oro p' i pone renchi na e kuater skinanan ku tin na e kuater pianan. EKS 25:27 E renchinan mester ta peg ku e ran t komo kosnan pa tene e baranan pa karga e mesa kun. EKS 25:28 I bo mester traha e baranan di palu di akasia i fura nan ku oro, pa por karga e mesa kun. EKS 25:29 I bo mester traha su taynan, su kucharanan, su kanikanan i su kmchinan, pa basha e ofrendanan di bibida kun; traha nan di oro puru. EKS 25:30 I bo mester pone e p an di e Presensia riba e mesa Mi dilanti kontinuamente. EKS 25:31 "Anto bo meste r traha un kandel di oro puru. E kandel, su base i su pia mester wrdu trah di oro ba t-ku-martiu. Su klkinan, su knpinan di flor i su flornan mester ta di un solo pida k un. EKS 25:32 E mester tin seis brasa ta sali for di su bandanan; tres brasa di e kandel for di esun banda i tres brasa di e kandel for di e otro banda. EKS 25:33 Tres klki mester wrdu trah den forma di flor di amandel na esun brasa, ku un knpi di flor i un flor, i tres klki trah den forma di flor di amandel na e otro brasa, ku un knpi di flor i un flor--asina pa seis brasa ku ta sali for di e kandel; EKS 25:3 4 i na e kandel kuater klki, trah den forma di flor di amandel ku su knpinan di flor i su flornan. EKS 25:35 I mester tin un knpi di flor bou di e prom par di brasa ku ta sali for di dj, i un knpi di flor bou di e di dos par di brasa ku ta sali for di dj; i un knpi di flor bou di e di tres par di brasa ku ta sali for di dj, pa e seis brasanan ku ta sali for di e kandel. EKS 25:36 Nan knpinan di flor i nan brasanan mester ta di un solo pida ku e kandel; e kos kompleto mester ta un solo pida, batku-martiu for di oro puru. EKS 25:37 "E ora ei bo mester traha su shete lampinan ; i nan mester pone su lampinan di tal manera ku nan ta lusa e espasio dilanti d i dj. EKS 25:38 I su kosnan-pa-paga-lampi i nan skalchinan mester ta di oro puru. EKS 25:39 E mester wrdu trah di un talento di oro puru, huntu ku tur e artkulonandi-uzo aki. EKS 25:40 I mira pa bo traha nan konforme e diseo ku a wrdu mustr na bo riba e seru. EKS 26:1 "Ademas, bo mester traha e tabernakel di dies kortina di lino fini tros, i hilu blou, prpura i skarlata; bo mester traha nan ku kerubin, e obra di un trahad eksperto. EKS 26:2 E largura di kada kortina mester ta bint'i o cho kodo, i e hanchura di kada kortina, kuater kodo; tur e kortinanan mester tin e mesun mid. EKS 26:3 Sinku kortina mester wrdu peg na otro; i e otro sinku kortin anan mester wrdu peg na otro. EKS 26:4 I bo mester traha ls blou na rant di e korti na di mas paf den e prom st, i traha nan meskos na rant di e ltimo kortina den e di dos st. EKS 26:5 Traha sinkuenta ls den esun kortina, i traha sinkuenta ls na rant di e kortina ku ta den e di dos st; e lsnan mester ta un enfrente di otro. EKS 26: 6 Anto traha sinkuenta klm di oro, i pega e kortinanan na otro ku e klmnan, pa e t abernakel keda tur na n. EKS 26:7 "E ora ei bo mester traha kortina di lana di ka britu komo un tnt ofer di e tabernakel; traha diesun kortina na tur. EKS 26:8 E l argura di kada kortina mester ta trinta kodo i e hanchura di kada kortina, kuate r kodo; e diesun kortinanan mester tin e mesun mid.

EKS 26:9 I bo mester pega sinku kortina na otro, hasi nan n st, i pega e otro seis kortinanan na otro, hasi nan n st, i dobla e di seis kortina na dos na e parti di lanti di e tnt. EKS 26:10 I traha sinkuenta ls na rant di e kortina ku ta esun ltim o na e prom st, i sinkuenta ls na rant di e kortina ku ta esun ltimo na e di dos st. EKS 26:11 E ora ei bo mester traha sinkuenta hak di brns, i pasa e haknan den e ls nan i pega e tnt na otro, pa e keda tur na n. EKS 26:12 Anto e parti ku ta kolog, k u a resta di e kortinanan di e tnt, e mitar kortina ku a resta, mester keda kolog na parti patras di e tabernakel. EKS 26:13 I e kodo na esun banda i e kodo na e otro banda, di loke a resta den e largura di e kortinanan di e tnt, mester keda k olog na e bandanan di e tabernakel, na esun banda i na e otro banda, pa tap'. EKS 26:14 I bo mester traha pa e tnt un kapa di kueru di karn chubatu ti kr, i un kapa di kueru di dlfein riba esaki. EKS 26:15 "Anto e tablanan pa e tabernakel bo mester traha di palu di akasia, par rgt. EKS 26:16 E largura di kada tabla mester ta dies kodo, i e hanchura di kada tabla mester ta un kodo i mei. EKS 26:17 Mester tin dos pnchi pa kada tabla, pa pega nan na otro; asina bo mester hasi pa tur e tabla nan di e tabernakel. EKS 26:18 I bo mester traha e tablanan pa e tabernakel, bin ti tabla pa e parti sit. EKS 26:19 I traha kuarenta pia di plata bou di e binti t ablanan, dos pia bou di un tabla pa su dos pnchinan i dos pia bou di un otro tabl a pa su dos pnchinan; EKS 26:20 i pa e otro banda di e tabernakel, e banda nrt, bi nti tabla; EKS 26:21 i nan kuarenta pianan di plata: dos pia bou di un tabla i d os pia bou di un otro tabla. EKS 26:22 I pa e parti patras di e tabernakel, part i pabou, bo mester traha seis tabla. EKS 26:23 I bo mester traha dos tabla pa e skinanan di e tabernakel, parti patras. EKS 26:24 Nan mester ta peg na otro na e parti abou i peg na otro na e parti ariba, ku n renchi. Asina mester ta pa nan tur dos. Nan mester forma e dos skinanan. EKS 26:25 I mester tin ocho tabla ku nan pianan di plata, dieseis pia: dos pia bou di esun tabla i dos pia bou di e otro tabla. EKS 26:26 "E ora ei bo mester traha baranan di palu di akasia, sinku pa e tablanan di esun banda di e tabernakel, EKS 26:27 sinku bara pa e tablanan di e otro banda di e tabernakel, i sinku bara pa e tablanan di e banda patras di e t abernakel, parti pabou. EKS 26:28 Anto e bara di meimei mester pasa dor di e tab lanan, nt meimei, di punta pa punta. EKS 26:29 Bo mester fura e tablanan ku oro i traha nan renchinan di oro pa tene e baranan kun; i fura e baranan ku oro. EKS 2 6:30 "E ora ei bo mester lanta e tabernakel konforme su plan ku a wrdu mustr na bo riba e seru. EKS 26:31 "I bo mester traha un velo di hilu blou, prpura i skarlat a, i lino fini tros. E mester wrdu trah ku kerubin, e obra di un trahad eksperto. EK S 26:32 I bo mester kologu' na kuater pilar di palu di akasia, fur ku oro. Nan hak nan tambe mester ta di oro, riba kuater pia di plata. EKS 26:33 I bo mester kolo g e velo bou di e haknan i hiba e arka di testimonio eiden, tras di e velo; i e v elo mester sirbi pa bo komo un separashon entre e lug santu i e lug santsimo. EKS 2 6:34 I bo mester pone e propisiatorio riba e arka di testimonio den e lug santsimo . EKS 26:35 I bo mester pone e mesa paf di e velo i e kandel enfrente di e mesa pa rti sit di e tabernakel, i pone e mesa na e banda nrt. EKS 26:36 "I bo mester trah a un skrm pa e entrada di tnt, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros, e obra di un wefd-di-tela. EKS 26:37 I bo mester traha sinku pilar di palu di akasi a pa e skrm i fura nan ku oro; nan haknan tambe mester ta di oro; i bo mester bas ha sinku pia di brns pa nan. EKS 27:1 "I bo mester traha e altar di palu di akasi a, sinku kodo largu i sinku kodo hanchu; e altar mester ta firkant, i su haltura mester ta tres kodo. EKS 27:2 I bo mester traha su kachunan na su kuater skinan an; su kachunan mester forma un solo pida kun. I bo mester fur' ku brns. EKS 27:3 I bo mester traha su hmchinan pa saka su shinishi, i su skpnan, su puncheronan, su frkinan i su weanan-pa-kandela; i bo mester traha tur su artkulonan-di-uzo di brns.

EKS 27:4 I bo mester traha p' un roster di brns, i na e nt bo mester traha kuater r enchi di brns na su kuater skinanan. EKS 27:5 I bo mester pone esaki bou di rant di e altar, parti abou, pa e nt yega na mitar di e haltura di e altar. EKS 27:6 I bo mester traha baranan pa e altar, baranan di palu di akasia, i fura nan ku brn s. EKS 27:7 I su baranan mester wrdu pas den e renchinan, asina ku e baranan lo ke da na kada banda di e altar ora ta kargu'. EKS 27:8 Bo mester traha e altar hl, di tabla; manera a wrdu mustr na bo riba e seru, asina nan mester trah'. EKS 27:9 "I bo mester traha e plenchi di e tabernakel. Na e parti sit mester tin pa e plenchi kortina di lino fini tros, shen kodo largu na esun banda; EKS 27:10 i su binti p ilarnan ku nan binti pianan mester ta di brns; e haknan di e pilarnan ku nan banc hinan mester ta di plata. EKS 27:11 I meskos, pa e largura di e parti nrt mester tin kortina shen kodo largu, ku su binti pilarnan ku nan binti pianan di brns; e haknan di e pilarnan i nan banchinan mester ta di plata. EKS 27:12 "I pa e hanch ura di e plenchi parti pabou mester tin kortina di sinkuenta kodo ku nan dies pi larnan i nan dies pianan. EKS 27:13 I e hanchura di e plenchi parti pariba meste r ta sinkuenta kodo. EKS 27:14 E kortinanan pa esun banda di e entrada mester ta diesinku kodo, ku nan tres pilarnan i nan tres pianan. EKS 27:15 I pa e otro ba nda mester tin kortina di diesinku kodo, ku nan tres pilarnan i nan tres pianan. EKS 27:16 "I pa entrada di e plenchi mester tin un skrm di binti kodo largu di h ilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros, e obra di un wefd-di-tela, ku nan ku ater pilarnan i nan kuater pianan. EKS 27:17 Tur e pilarnan tur rnt di e plenchi mester tin banchi di plata ku nan haknan di plata i nan pianan di brns. EKS 27:18 E largura di e plenchi mester ta shen kodo i su hanchura sinkuenta kodo tur kam inda, i su haltura sinku kodo di lino fini tros, ku nan pianan di brns. EKS 27:19 Tur e artkulonan-di-uzo di e tabernakel ku ta wrdu uz den tur su sirbishi, ku tur s u stakanan, ku tur e stakanan pa e plenchi, mester ta di brns. EKS 27:20 "I bo me ster duna rdu na e yunan di Israel pa nan trese pa bo zeta puru di oleifi bat pa e lus, pa por laga un lampi sende kontinuamente. EKS 27:21 Den e tnt di reunion, p af di e velo ku tin dilanti di e testimonio, Aaron ku su yu hmbernan mester prkur pa e lampi for di atardi te mainta dilanti di SEOR; esaki mester ta un statuto perp etuo pa e yunan di Israel durante di tur nan generashonnan. EKS 28:1 "E ora ei t rese serka bo, bo ruman hmber Aaron i su yu hmbernan: Nadab, Abi, Eleazar ku Itamar , huntu kun, for di entre e yunan di Israel, pa sirbiMi komo saserdote. EKS 28:2 I bo mester traha paanan santu pa bo ruman hmber Aaron, pa gloria i pa bunitesa. E KS 28:3 I bo mester papia ku tur e personanan eksperto ku Mi a yena ku e spiritu di sabiduria, pa nan traha Aaron su paanan, pa konsagr' pa e sirbiMi komo saserdo te. EKS 28:4 I esakinan ta e paanan ku nan mester traha: un pechero, un efd, un ma ntel i un tnika brd, un tlban i un faha, i nan mester traha paanan santu pa bo ruman hmber Aaron ku su yu hmbernan, pa e sirbiMi komo saserdote. EKS 28:5 I nan mester kohe e hilu di oro i e hilu blou, prpura i skarlata, i e lino fini. EKS 28:6 "Nan mester traha e efd di oro, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros, e ob ra di e trahad eksperto. EKS 28:7 E efd mester tin dos strp-di-skouder peg na su dos puntanan, i asina e lo keda peg na otro. EKS 28:8 I e banchi masha fini gewef ku tin na dj mester ta di e mesun kalidat di obra, di e mesun material: di oro, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros. EKS 28:9 "I bo mester kohe dos pie dra di neks i graba e nmbernan di e yunan di Israel riba nan, EKS 28:10 seis di na n nmbernan riba esun piedra, i e nmbernan di e seisnan ku a resta riba e otro pied ra, segun e rdu di nan nasementu. EKS 28:11 Manera un hoyero ta graba un seyo, as ina bo mester graba e dos piedranan segun e nmbernan di e yunan di Israel, i pega nan den montura di oro filigrana. EKS 28:12 I bo mester pone e dos piedranan na e strpnan-di-skouder di e efd, komo piedranan di konmemorashon pa e yunan di Isra el, i Aaron mester karga nan nmbernan dilanti di SEOR riba su dos skoudernan komo un konmemorashon. EKS 28:13 I bo mester traha monturanan di filigrana di oro, EK S 28:14 i dos kadena di oro puru; bo mester traha nan manera kordon tros i pega e kadenanan, ku a wrdu tros manera kordon, na e monturanan di filigrana.

EKS 28:15 "I bo mester traha un pechero di huisio, e obra di un wefd-di-tela eksp erto; manera e obra di e efd bo mester trah': di oro, di hilu blou, prpura i skarla ta, i lino fini tros bo mester trah'. EKS 28:16 E mester ta firkant i dobl na dos, un span largu i un span hanchu. EKS 28:17 I bo mester pega kuater kareda di pied ra na dj; e prom kareda mester ta un kareda di rub, topasio i esmeralda; EKS 28:18 i e di dos kareda: un turkesa, un safiro i un djamanta; EKS 28:19 i e di tres ka reda: un yasinto, un gata i un amatista; EKS 28:20 i e di kuater kareda: un beril o, un neks i un yaspe; nan mester wrdu peg den filigrana di oro. EKS 28:21 I e pied ranan mester ta segun e nmbernan di e yunan di Israel: diesdos, segun nan nmbernan ; nan mester ta manera grabashon den un seyo, kada un segun su nmber pa e diesdos tribunan. EKS 28:22 "I riba e pechero bo mester traha kadenanan manera kordon t ros di oro puru. EKS 28:23 I riba e pechero bo mester traha dos renchi di oro, i pega e dos renchinan na e dos puntanan di e pechero. EKS 28:24 I bo mester pasa e dos kordonnan di oro den e dos renchinan na e puntanan di e pechero. EKS 28:25 I bo mester pega e dos otro puntanan di e dos kordonnan na e dos monturanan di filigrana, i pone nan na e strpnan-di-skouder di e efd, na su parti dilanti. EKS 2 8:26 I bo mester traha dos renchi di oro i pone nan na e dos puntanan di e peche ro, na su rant ku ta keda na e parti paden di e efd. EKS 28:27 I bo mester traha dos renchi di oro i pone nan na e parti abou di e dos strpnan-di-skouder di e efd, na su parti dilanti, peg ku e lug kaminda e ta peg na otro, riba e banchi masha fi ni gewef di e efd. EKS 28:28 I ku su renchinan nan mester mara e pechero pegu' na e renchinan di e efd ku un kordon blou, pa e keda riba e banchi masha fini gewef di e efd, i pa e pechero no ls for di e efd. EKS 28:29 "I Aaron mester karga e nmber nan di e yunan di Israel den e pechero di huisio riba su kurason, ora ku e drent a e lug santu, komo un konmemorashon dilanti di SEOR, kontinuamente. EKS 28:30 I b o mester pone den e pechero di huisio e Urim i e Tumim, i nan mester ta riba Aar on su kurason ora ku e ta drenta dilanti di SEOR; i Aaron mester karga e huisio d i e yunan di Israel riba su kurason dilanti di SEOR, kontinuamente. EKS 28:31 "I bo mester traha e mantel di e efd tur blou. EKS 28:32 I mester tin un habr na su p arti ariba meimei; tur rnt di e habr mester tin un rant di obra gewef, manera e ha br di un bist di guera, pa e no trnu. EKS 28:33 I na su zm bo mester traha granatape l di hilu blou, prpura i skarlata, tur rnt na su zm, i bl di oro entre nan, tur rnt: EKS 28:34 un bl di oro i un granatapel, un bl di oro i un granatapel, tur rnt na zm di e mantel. EKS 28:35 I Aaron mester bisti esaki ora ku e ta sirbi; i por tende zonidu di esaki ora ku e ta drenta i ora ku e ta sali di e lug santu dilanti di SEOR, pa e no muri. EKS 28:36 "Tambe bo mester traha un plachi di oro puru i grab a riba dj, manera grabashon di un seyo: 'Santu pa SEOR.' EKS 28:37 I bo mester peg u' na un kordon blou i esaki mester ta na e tlban; e mester ta na e parti dilanti di e tlban. EKS 28:38 I e mester ta na Aaron su frenta, i Aaron mester karga e in ikidat di e kosnan santu ku e yunan di Israel ta konsagr, relashon ku tur nan rega lonan santu; i esaki mester ta semper riba su frenta, pa nan por wrdu asept dilant i di SEOR. EKS 28:39 "I bo mester wef e tnika di lino fini, i traha un tlban di lin o fini, i traha un faha, e obra di un wefd-di-tela. EKS 28:40 I pa e yu hmbernan d i Aaron bo mester traha tnika; tambe bo mester traha faha pa nan i traha paa pa ma ra kabes pa nan, pa gloria i pa bunitesa. EKS 28:41 I ku esakinan bo mester bist i bo ruman Aaron i su yu hmbernan huntu kun, i ungi nan i konsagr nan i santifik nan , pa nan sirbiMi komo saserdote. EKS 28:42 "I bo mester traha paa djabou di lino pa nan, pa tapa nan sun; esakinan mester yega di nan kustia te na nan bel di pia. EKS 28:43 I Aaron ku su yu hmbernan mester tin esakinan bist ora nan ta drenta de n e tnt di reunion, f ora nan ta aserk e altar pa sirbi den e lug santu, pa nan no b ira kulpabel i muri. "Esaki mester ta un statuto pa semper pa Aaron i pa su dese ndientenan despues di dj. EKS 29:1 "Awor esaki ta loke bo mester hasi ku nan pa k onsagr nan pa sirbiMi komo saserdote: kohe un bish machu i dos karn chubatu sin def ekto, EKS 29:2 i pan sin zrdeg, pan buskuchi sin zrdeg meskl ku zeta, i oblea sin zr deg hunt ku zeta; bo mester traha

nan di haria fini di trigo. EKS 29:3 I bo mester pone nan den un makutu i present nan den e makutu huntu ku e bish machu i e dos karnnan chubatu. EKS 29:4 E ora ei bo mester hiba Aaron ku su yu hmbernan na entrada di e tnt di reunion i laba nan k u awa. EKS 29:5 I bo mester kohe e paanan i bisti Aaron e tnika, e mantel di e efd, e efd i e pechero, i fah' ku e banchi masha fini gewef di e efd; EKS 29:6 i pone e tlban riba su kabes i pone e korona santu riba e tlban. EKS 29:7 E ora ei bo mest er kohe e zeta di unshon i basha esaki riba su kabes i ungi. EKS 29:8 I bo mester trese su yu hmbernan i bisti nan e tnikanan. EKS 29:9 I bo mester faha nan ku fah a, Aaron ku su yu hmbernan, i mara paa na nan kabes. Nan mester tin e saserdosio k omo un statuto perpetuo. Asina bo mester konsagr Aaron ku su yu hmbernan. EKS 29:1 0 "E ora ei bo mester hiba e bish machu dilanti di e tnt di reunion, i Aaron ku su yu hmbernan mester pone nan mannan riba kabes di e bish machu. EKS 29:11 I bo mes ter mata e bish machu dilanti di SEOR na entrada di e tnt di reunion. EKS 29:12 I k u bo dede bo mester kohe un poko di e sanger di e bish machu i pone esaki na e ka chunan di e altar, i basha tur e sanger na pia di e altar. EKS 29:13 I bo mester kohe tur e vt ku ta tapa e shirishiri i e vt di e higra, e dos nirnan i e vt ku ti n na nan, i kima nan riba e altar. EKS 29:14 Ma e karni di e bish machu ku su kue ru i su mst bo mester kima ku kandela paf di e kampamentu; ta un ofrenda pa pik. EK S 29:15 "Tambe bo mester kohe un di e karnnan chubatu, i Aaron ku su yu hmbernan m ester pone nan mannan riba kabes di e karn chubatu; EKS 29:16 i bo mester mata e karn chubatu i kohe su sanger i sprngu esaki tur rnt riba e altar. EKS 29:17 E ora ei bo mester krta e karn chubatu na su diferente pidanan i laba su shirishiri i su patanan, i pone nan huntu ku su pida-pidanan i su kabes. EKS 29:18 I bo mester kima henter e karn chubatu riba e altar; esaki ta un ofrenda kim na SEOR: e ta un h ol dushi, un ofrenda di kandela na SEOR. EKS 29:19 "E ora ei bo mester kohe e otro karn chubatu, i Aaron ku su yu hmbernan mester pone nan mannan riba kabes di e ka rn chubatu. EKS 29:20 I bo mester mata e karn chubatu i kohe un poko di su sanger i pone esaki na e klp di orea drechi di Aaron, na e klp di orea drechi di su yu hmb ernan, na e dim di nan man drechi i na e dede grandi di nan pia drechi, i sprngu r estu di e sanger tur rnt riba e altar. EKS 29:21 E ora ei bo mester kohe un poko di e sanger ku tin riba e altar i un poko di e zeta di unshon, i sprngu esaki rib a Aaron i riba su paanan, riba su yu hmbernan i riba e paanan di su yu hmbernan, asi na ku tantu komo su paanan lo ta konsagr, i tambe su yu hmbernan i e paanan di su yu hmbernan. EKS 29:22 "Tambe bo mester kohe e vt di e karn chubatu i e rabu gordo, e vt ku ta tapa e shirishiri i e vt di e higra, e dos nirnan i e vt ku tin na nan i e pia drechi (pasobra e ta un karn chubatu di konsagrashon), EKS 29:23 i un pan b uskuchi, un pan buskuchi meskl ku zeta i un oblea for di e makutu di pan sin zrdeg , ku ta pon dilanti di SEOR; EKS 29:24 i pone tur esakinan den man di Aaron i den man di su yu hmbernan, i zoya nan komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR. EK S 29:25 I bo mester tuma nan for di nan man i kima nan riba e altar, riba e ofre nda kim, komo un hol dushi dilanti di SEOR; ta un ofrenda di kandela na SEOR. EKS 29 :26 E ora ei bo mester kohe e pechu di Aaron su karn chubatu di konsagrashon, i z oya esaki komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR; i esaki lo ta bo porshon. EKS 29:27 "I bo mester konsagr e pechu di e ofrenda di zoyamentu i e pia di e of renda di halsamentu ku a wrdu zoy i ku a wrdu ofres for di e karn chubatu di konsagra shon, for di esun ku tabata pa Aaron i for di esun ku tabata pa su yu hmbernan. E KS 29:28 I esaki mester ta pa Aaron ku su yu hmbernan komo nan porshon pa semper for di e yunan di Israel, pasobra e ta un ofrenda di halsamentu; i esaki mester ta un ofrenda di halsamentu di e yunan di Israel, for di e sakrifisionan di nan ofrendanan di pas, nan ofrenda di halsamentu na SEOR. EKS 29:29 "I e paanan santu di Aaron mester ta pa su yu hmbernan despues di dj, pa nan wrdu ung i konsagr den nan .

EKS 29:30 Shete dia largu e yu hmber di Aaron ku ta saserdote na su lug mester bis ti nan ora ku e ta bai den e tnt di reunion pa sirbi den e lug santu. EKS 29:31 "I bo mester kohe e karn chubatu di konsagrashon i hereb su karni den un lug santu. E KS 29:32 I Aaron ku su yu hmbernan mester kome e karni di e karn chubatu i e pan k u ta den e makutu, na entrada di e tnt di reunion. EKS 29:33 Asina nan mester kom e e kosnan ei pa medio di kual ekspiashon a wrdu has dia di nan konsagrashon i san tifikashon; ma un stranhero no mag kome nan, pasobra nan ta kosnan santu. EKS 29 :34 I si algu di e karni di konsagrashon f algu di e pan keda te su manis, e ora e i bo mester kima loke a keda ku kandela; no mag kome esaki, pasobra e ta un kos santu. EKS 29:35 "I asina bo mester hasi ku Aaron i su yu hmbernan konforme tur l oke Mi a ordenbo; bo mester konsagr nan durante di shete dia. EKS 29:36 I tur dia bo mester ofres un bish machu komo un ofrenda pa pik pa ekspiashon, i purifik e alta r ora bo ta hasi ekspiashon p'; i ungi pa konsagr'. EKS 29:37 Shete dia largu bo me ster hasi ekspiashon pa e altar i konsagr'; e ora ei e altar lo ta masha santu me s, i kiko ku bin den kontakto ku e altar lo ta santu. EKS 29:38 "Awor esaki ta l oke bo mester ofres riba e altar: dos lamchi di karn di un aa tur dia, kontinuament e. EKS 29:39 Bo mester ofres esun lamchi mainta, i e otro lamchi ora nochi ta ser a; EKS 29:40 i mester tin un dsimo parti di un efa di haria fini meskl ku un di kua ter parti di un hin di zeta bat i un di kuater parti di un hin di bia komo un ofre nda di bibida pa esun lamchi. EKS 29:41 I bo mester ofres e otro lamchi ora nochi ta sera, i ofres huntu kun e mesun ofrenda di mainshi meskos ku mainta i e mesun ofrenda di bibida, komo un hol dushi, un ofrenda di kandela na SEOR. EKS 29:42 "E mester ta un ofrenda kim kontinuo durante di tur boso generashonnan na entrada di e tnt di reunion dilanti di SEOR, kaminda Ami lo reun ku boso, pa papia ku boso ay anan. EKS 29:43 I ayanan lo Mi reun ku e yunan di Israel, i e lug lo wrdu konsagr pa medio di Mi gloria. EKS 29:44 "I lo Mi konsagr e tnt di reunion i e altar; tambe lo Mi konsagr Aaron ku su yu hmbernan pa sirbiMi komo saserdote. EKS 29:45 I lo Mi biba meimei di e yunan di Israel i lo ta nan Dios. EKS 29:46 I nan lo sa ku Ami ta SEOR nan Dios, Kende a saka nan for di tera di Egipto, pa Mi biba meimei di n an; Ami ta SEOR nan Dios. EKS 30:1 "Ademas, bo mester traha un altar komo un lug p a kima sensia; bo mester trah' di palu di akasia. EKS 30:2 Su largura mester ta u n kodo i su hanchura un kodo; e mester ta firkant, i su haltura mester ta dos ko do; su kachunan mester forma un solo pida kun. EKS 30:3 Anto bo mester fur' ku oro puru, su parti ariba i su bandanan tur rnt i su kachunan; i traha un leishi di o ro tur rnt di dj. EKS 30:4 I bo mester traha dos renchi di oro p' bou di su leishi; traha nan na su dos bandanan--na e bandanan ku ta keda enfrente di otro--i nan mester ta kosnan pa tene e baranan pa kargu' kun. EKS 30:5 Tambe bo mester traha e baranan di palu di akasia i fura nan ku oro. EKS 30:6 I bo mester pone e altar aki dilanti di e velo ku ta keda dilanti di e arka di testimonio, dilanti di e p ropisiatorio ku ta riba e arka di testimonio, kaminda Mi lo reun ku boso. EKS 30: 7 "I Aaron mester kima sensia aromtiko riba dj; e mester kima esaki tur mainta ora ku e ta krta mecha di e lampinan. EKS 30:8 I ora ku Aaron ta krta mecha di e lamp inan ora nochi ta sera, e mester kima sensia. Mester tin sensia perpetuo dilanti di SEOR durante di tur boso generashonnan. EKS 30:9 Boso no mag ofres sensia strao riba e altar aki, ni ofrenda kim, ni ofrenda di mainshi; i boso no mag basha ofr enda di bibida riba dj. EKS 30:10 I Aaron mester hasi ekspiashon riba e kachunan di e altar un biaha pa aa; e mester hasi ekspiashon riba dj ku e sanger di e ofren da pa pik di ekspiashon un biaha pa aa durante di tur boso generashonnan. E ta mas ha santu mes pa SEOR." EKS 30:11 Tambe SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 30:12 "O ra bo ta tuma un senso di e yunan di Israel pa konta nan, e ora ei kada un di na n mester duna plaka di reskate pa su alma na SEOR, ora bo ta konta nan, pa no tin plaga entre nan ora bo ta konta nan. EKS 30:13 Esaki ta loke kada un ku wrdu kon t mester duna: mitar siklo, segun e siklo di e santuario (un siklo ta binti gera) , mitar siklo komo un ofrenda na SEOR.

EKS 30:14 Tur hende ku wrdu kont, di binti aa p'ariba, mester duna e ofrenda na SEOR . EKS 30:15 E riku no mester paga mas, ni e pober no mester paga menos ku e mita r siklo, ora boso duna e ofrenda na SEOR pa hasi ekspiashon pa boso alma. EKS 30: 16 I boso mester tuma e plaka di ekspiashon for di e yunan di Israel, i duna esa ki pa e sirbishi di e tnt di reunion, pa e por ta un konmemorashon pa e yunan di Israel dilanti di SEOR, pa hasi ekspiashon pa boso alma." EKS 30:17 I SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 30:18 "Tambe bo mester traha un labamano di brns, ku su pi a di brns, pa laba; i pon' entre e tnt di reunion i e altar, i pone awa aden. EKS 3 0:19 I Aaron ku su yu hmbernan mester laba nan man i nan pia for di dj; EKS 30:20 ora nan ta drenta e tnt di reunion nan mester laba nan mes ku awa pa nan no muri; f ora nan ta aserk e altar pa sirbi dor di kima un ofrenda di kandela na SEOR. EKS 30:21 Asina nan mester laba nan man i nan pia pa nan no muri; i esaki mester ta un statuto perpetuo pa nan, pa Aaron ku su desendientenan durante di tur nan ge nerashonnan." EKS 30:22 Ademas, SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 30:23 "Kohe ta mbe pa bo mes e mih spesereinan: sinku shen siklo di mirra lkido i mitar di e kant idat ei, esta, dos shent'i sinkuenta siklo di kan aromtiko, i dos shent'i sinkuent a siklo di kaa aromtiko, EKS 30:24 i sinku shen siklo di kasia, segun e siklo di e santuario, i un hin di zeta di oleifi. EKS 30:25 I ku esakinan bo mester traha un zeta di unshon santu, un meskla di perfume, e obra di un trahad-di-perfume; e lo ta un zeta santu di unshon. EKS 30:26 I ku esaki bo mester ungi e tnt di reuni on i e arka di testimonio, EKS 30:27 i e mesa ku tur su artkulonan-di-uzo, e kand el ku su artkulonan-di-uzo i e altar di sensia, EKS 30:28 i e altar di ofrenda kim ku tur su artkulonan-di-uzo i e labamano ku su pia. EKS 30:29 Tambe bo mester kon sagr nan, pa nan por ta masha santu mes; kiko ku bin den kontakto ku nan lo ta sa ntu. EKS 30:30 "I bo mester ungi Aaron ku su yu hmbernan i konsagr nan, pa nan sir biMi komo saserdote. EKS 30:31 Anto bo mester papia ku e yunan di Israel, bisand o: 'Esaki mester ta un zeta santu di unshon pa Mi durante di tur boso generashon nan. EKS 30:32 E no mag wrdu bash riba kurpa di ningun hende, ni boso no mag traha nada meskos kun, di e mesun frmula; e ta santu i e lo ta santu pa boso. EKS 30:33 Ken ku meskla algu paresido, f ken ku pone algu di dj riba un stranhero, mester wr du krt kit for di su pueblo.'" EKS 30:34 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Kohe pa bo mes spesereinan, balsem, onicha i galbanum, spesereinan ku sensia puru; di tur, e me sun kantidat. EKS 30:35 I di esaki bo mester traha sensia, un perfume, e obra di un trahad-di-perfume, sal, puru i santu. EKS 30:36 I bati poko di dj hasi fini-fin i, i pone parti di dj dilanti di e testimonio den e tnt di reunion, kaminda Ami lo reun ku boso; e lo ta masha santu mes pa boso. EKS 30:37 I e sensia ku bo traha, boso no mester traha di e mesun frmula pa boso mes; e lo ta santu pa bo pa SEOR. EKS 30:38 Ken ku traha algu paresido, pa uza komo perfume, mester wrdu krt kit for d i su pueblo." EKS 31:1 Awor SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 31:2 "Mira, Mi a y ama Bezaleel, yu hmber di Uri, yu hmber di Hur, di e tribu di Juda, pa nmber. EKS 3 1:3 I Mi a yen' ku e Spiritu di Dios den sabiduria, den komprendementu, den konos ementu i den tur sorto di obra, EKS 31:4 pa traha diseonan pa obra di oro, di pla ta i di brns, EKS 31:5 i pa krta piedra pa montura, pa graba den palu, pa e traha den tur sorto di obra. EKS 31:6 I mira, Ami mes a nombra huntu kun Aholiab, yu hmb er di Ahisamak, di e tribu di Dan; i den kurason di tur ku ta eksperto Mi a pone sabiduria, pa nan traha tur loke Mi a ordenbo: EKS 31:7 e tnt di reunion, e arka di testimonio, e propisiatorio riba dj, i tur e artkulonan-di-uzo di e tnt; EKS 31: 8 tambe e mesa ku su artkulonan-di-uzo, e kandel di oro puru ku tur su artkulonan-d i-uzo, e altar di sensia; EKS 31:9 tambe e altar di ofrenda kim ku tur su artkulon an-di-uzo, e labamano ku su pia; EKS 31:10 tambe e paanan gewef, e paanan santu pa saserdote Aaron i e paanan di su yu hmbernan, pa nan ehers e saserdosio aden; EKS 31:11 tambe e zeta di unshon i e sensia aromtiko pa e lug santu. Nan mester traha esakinan konforme tur loke Mi a ordenbo." EKS 31:12 I SEOR a papia ku Moiss, bisand o:

EKS 31:13 "Ma pa loke t'abo, papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Siguramente b oso mester warda Mi sabatnan; pasobra esaki ta un seal entre Ami i boso durante d i tur boso generashonnan, pa boso sa ku Ami ta SEOR, Kende ta santifik boso. EKS 3 1:14 'Pesei boso mester warda dia di sabat, pasobra e ta santu pa boso. Esun ku profan' mester wrdu mat sigur; pasobra ken ku hasi kualke trabou riba dia di sabat mester wrdu krt kit for di meimei di su pueblo. EKS 31:15 Seis dia trabou mag wrdu ha s, ma e di shete dia tin un sabat di sosiegu kompleto, santu na SEOR; ken ku hasi kualke trabou riba dia di sabat mester wrdu mat sigur. EKS 31:16 Pesei e yunan di Israel mester warda sabat, pa selebr sabat durante di tur nan generashonnan komo un aliansa perpetuo.' EKS 31:17 E ta un seal entre Ami i e yunan di Israel pa sem per; pasobra den seis dia SEOR a traha shelu i tera, ma riba e di shete dia El a soseg i a keda refresk." EKS 31:18 I ora ku El a kaba di papia ku Moiss riba Seru S ina, El a dun' e dos tablanan di testimonio, tablanan di piedra, skirb ku e dede di Dios. EKS 32:1 Awor ora ku e pueblo a mira ku Moiss a tarda pa baha for di e ser u, e pueblo a reun rnt di Aaron i a bis': "Ban mira, traha pa nos un dios ku lo bai nos dilanti, pasobra e Moiss aki, e hmber ku a saka nos for di tera di Egipto, no s no sa kiko a para di dj." EKS 32:2 I Aaron a bisa nan: "Kita e renchinan di oro ku tin na orea di boso esposanan, boso yu hmbernan i boso yu muhnan, i trese nan pa mi." EKS 32:3 E ora ei henter e pueblo a kita e renchinan di oro ku nan tabat in na nan orea i a hiba nan pa Aaron. EKS 32:4 I el a tuma e oro for di nan man, a duna esaki forma ku un hrmnt pa graba i a traha un bish bash kun. Anto nan a bisa: "Esaki ta bo dios, O Israel, ku a sakabo for di tera di Egipto." EKS 32:5 Awor ora Aaron a mira esaki, el a traha un altar dilanti di e bish; i Aaron a hasi un proklamashon i a bisa: "Maan lo tin un fiesta na SEOR." EKS 32:6 I su manis nan a l anta tempran i a ofres ofrendanan kim i a trese ofrendanan di pas; i e pueblo a si nta pa kome i bebe i a lanta pa gosa. EKS 32:7 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Baha b ai mesora, pasobra bo pueblo ku bo a saka for di tera di Egipto a korump su mes. EKS 32:8 Masha lih nan a bandon e kaminda ku Mi a orden nan. Nan a traha pa nan mes un bish bash, a ador esaki, a ofres sakrifisio na dj i a bisa: 'Esaki ta bo dios, O Israel, ku a sakabo for di tera di Egipto!'" EKS 32:9 I SEOR a bisa Moiss: "Mi a m ira e pueblo aki, i ata, nan ta un pueblo kabesura. EKS 32:10 Pesei awor, lagaMi ketu, pa Mi rabia kima kontra nan i pa Mi destru nan; i di bo lo Mi traha un nas hon grandi." EKS 32:11 E ora ei Moiss a suplik SEOR su Dios, i a bisa: "O SEOR, paki ko Bo rabia ta kima kontra Bo pueblo ku Bo a saka for di tera di Egipto ku gran poder i ku un man poderoso? EKS 32:12 Pakiko e egipsionan mester bisa: 'Ku mal i ntenshon El a saka nan pa mata nan den e serunan i pa destru nan for di riba supe rfisio di tera'? Bira for di Bo rabia ardiente i kambia Bo idea di hasi dao na Bo pueblo. EKS 32:13 Krda riba Abraham, Isaak i Israel, Bo sirbidnan, na kendenan Bo a hura pa Bo mes i kendenan Bo a bisa: 'Lo Mi multiplik boso desendientenan mane ra e streanan di e shelunan, i henter e tera aki, di kual Mi a papia, lo Mi duna bo desendientenan, i nan lo ered' pa semper.'" EKS 32:14 Asina SEOR a kambia Su i dea enkuanto e dao ku El a bisa ku E lo a hasi na Su pueblo. EKS 32:15 E ora ei M oiss a bira baha for di e seru ku e dos tablanan di testimonio den su man, tablan an ku tabata skirb na tur dos banda; nan tabata skirb na esun banda i na e otro ba nda. EKS 32:16 I e tablanan tabata Dios Su obra, i e skirbimentu tabata Dios Su skirbimentu, grab riba e tablanan. EKS 32:17 Awor ora Josu a tende e zonidu di e p ueblo ku tabata grita, el a bisa Moiss: "Tin un zonidu di guera den e kampamentu. " EKS 32:18 Ma Moiss a bisa: "No ta zonidu di gritu di viktoria, ni zonidu di gri tu di derota; ma ta zonidu di kantamentu mi ta tende." EKS 32:19 I a sosod ku asi na Moiss a yega serka di e kampamentu, el a mira e bish i e baliamentu; i Moiss su rabia a kima, i el a tira e tablanan for di su man i a kibra nan na pida-pida na pia di e seru. EKS 32:20 I el a kohe e bish ku nan a traha, a kim' ku kandela i a mul' hasi fini-fini, i a stroi e riba superfisio di e awa. I el a hasi e yunan di Israel bebe esaki. EKS 32:21 E ora ei Moiss a bisa Aaron: "Kiko e pueblo aki a h asibo ku bo a trese un pik asina grandi riba nan?" EKS 32:22 I Aaron a bisa: "No laga e rabia di mi seor kima; bo mes konos e pueblo, ku nan ta lih pa hasi maldat.

EKS 32:23 Pasobra nan a bisami: 'Traha un dios pa nos ku lo bai nos dilanti, pas obra e Moiss aki, e hmber ku a saka nos for di tera di Egipto, nos no sa kiko a pa ra di dj.' EKS 32:24 I mi a bisa nan: 'Ken ku tin oro, laga nan kit'.' Asina nan a dunami, i mi a tir' den kandela, i ata e bish aki a sali for di dj." EKS 32:25 Awor ora Moiss a mira ku e pueblo tabata for di kontrol--pasobra Aaron a laga nan sal i for di kontrol pa ta un brguensa entre nan enemigunan-EKS 32:26 Moiss a bai para den entrada di e kampamentu i a bisa: "Ken ku ta pa SEOR, bin serka mi!" I tur e yu hmbernan di Lev a reun serka dj. EKS 32:27 I el a bisa nan: "Asina SEOR, e Dios d i Israel, ta bisa: 'Kada hmber pone su spada na su kustia, i kana bai bin di entr ada pa entrada den e kampamentu, i kada hmber mata su ruman hmber i kada hmber su a migu i kada hmber su prhimo.'" EKS 32:28 Asina e yu hmbernan di Lev a hasi konforme e palabra di Moiss, i mas o menos tres mil hmber di e pueblo a muri e dia ei. EKS 32:29 E ora ei Moiss a bisa: "Konsagr boso mes awe na SEOR--pasobra kada hmber tabat a kontra su yu hmber i kontra su ruman hmber--pa E por basha un bendishon riba bos o awe." EKS 32:30 I a sosod ku su manis Moiss a bisa e pueblo: "Boso a komet un pik g randi, i awor mi ta bai serka SEOR; podis mi por hasi ekspiashon pa boso pik." EKS 32:31 E ora ei Moiss a bolbe serka SEOR i a bisa: "Ai, e pueblo aki a komet un pik g randi, i nan a traha un dios di oro pa nan mes. EKS 32:32 Ma awor, si ta Bo bolu ntat, pordon nan pik--i si no, pa fabor, kitami for di Bo buki ku Bo a skirbi!" EK S 32:33 I SEOR a bisa Moiss: "Esun ku a peka kontra Mi, esei lo Mi kita for di Mi buki. EKS 32:34 Ma bai awor, hiba e pueblo kaminda Mi a bisabo. Mira, Mi Angel l o bai bo dilanti; sinembargo, den e dia ku Mi kastig, lo Mi kastig nan pa nan pik." EKS 32:35 Asina SEOR a kastig e pueblo pa motibu di loke nan a hasi ku e bish ku A aron a traha. EKS 33:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss: "Bai for di akinan, abo i e pueblo ku bo a saka for di tera di Egipto, subi bai na e tera ku Mi a hura na A braham, Isaak i Jakb, bisando: 'Na bo desendientenan lo Mi duna esaki.' EKS 33:2 I lo Mi manda Mi Angel bo dilanti, i lo Mi kore ku e kananeo, e amoreo, e heteo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo. EKS 33:3 Bai na un tera ku tin lechi i miel na abundansia. Ma Ami lo no bai meimei di bo, pa motibu ku bo ta un pueblo kabesura , pa Mi no destrubo na kaminda." EKS 33:4 Ora ku e pueblo a tende e palabra trist u aki, nan a tene rou, i ni un di nan no a bisti su prendanan. EKS 33:5 Pasobra SEOR a bisa Moiss: "Bisa e yunan di Israel: 'Boso ta un pueblo kabesura; si Mi a b ai meimei di bo pa un momento so, lo Mi a destrubo. Pesei anto, kita bo prendanan for di bo kurpa, pa Mi sa kiko Mi ta bai hasi ku bo.'" EKS 33:6 Asina e yunan d i Israel a kita nan prendanan banda di Seru Horb. EKS 33:7 Awor Moiss a kohe e tnt i a lant' paf di e kampamentu, un bon distansia for di e kampamentu, i el a yama e saki e tnt di reunion. I a sosod ku tur hende ku tabata buska SEOR, tabata sali bai na e tnt di reunion ku tabata keda paf di e kampamentu. EKS 33:8 I a sosod ku ki o ra ku Moiss tabata sali bai na e tnt, henter e pueblo tabata lanta para, kada un n a entrada di su tnt, i tabata keda tene Moiss na bista te ora ku e drenta e tnt. EK S 33:9 I a sosod ku ki ora ku Moiss tabata drenta e tnt, e pilar di nubia tabata ba ha i keda para na entrada di e tnt; i SEOR tabata papia ku Moiss. EKS 33:10 Ki ora ku henter e pueblo tabata mira e pilar di nubia par na entrada di e tnt, henter e pueblo tabata lanta i ador, kada un na entrada di su tnt. EKS 33:11 Asina SEOR taba ta papia kara-kara ku Moiss, meskos ku un hende ta papia ku su amigu. E ora ei Mo iss tabata bolbe na e kampamentu, ma su sirbid Josu, yu hmber di Nun, un hmber hoben, s no tabata kier a kita for di e tnt. EKS 33:12 E ora ei Moiss a bisa SEOR: "Mira, Bo ta bisami: 'Bai ku e pueblo aki!' Ma Abo mes no a lagami sa ken Bo ta manda h untu ku mi. Ademas, Bo a bisa: 'Mi a konosbo pa nmber, i tambe bo a haa grasia den Mi bista.' EKS 33:13 Pesei anto, mi ta rogaBo, si mi a haa grasia den Bo bista, l agami konos Bo kamindanan, pa mi konosBo, pa mi haa grasia den Bo bista. Konsider ta mbe ku e nashon aki ta Bo pueblo." EKS 33:14 I El a bisa: "Mi presensia lo bai k u bo i lo Mi dunabo sosiegu." EKS 33:15 Anto Moiss a bis'E: "Si Bo presensia no t a bai ku nos, no hiba nos for di akinan. EKS 33:16 Pasobra kon por ta konos anto ku mi a haa grasia den Bo bista, ami i Bo pueblo, si no ta pasobra Abo ta

bai ku nos? Asina nos, ami i Bo pueblo, lo keda distingu for di tur otro pueblo k u ta riba e superfisio di tera." EKS 33:17 I SEOR a bisa Moiss: "Tambe e kos aki d i kual bo a papia, lo Mi hasi, pasobra bo a haa grasia den Mi bista i Mi a konosbo pa nmber." EKS 33:18 E ora ei Moiss a bisa: "Mi ta rogaBo, mustrami Bo gloria!" E KS 33:19 I El a bisa: "Ami mes lo laga tur Mi bondat pasa bo dilanti, i lo prokl am e nmber di SEOR bo dilanti; i lo Mi mustra grasia na esun ku Mi kier mustra gras ia, i mustra kompashon na esun ku Mi kier mustra kompashon." EKS 33:20 Tambe El a bisa: "Bo no por mira Mi kara, pasobra ningun hende no por miraMi i keda na bi da!" EKS 33:21 Anto SEOR a bisa: "Mira, tin un lug serka Mi, i bo mester para ayan an riba e baranka; EKS 33:22 i lo sosod ku ora Mi gloria ta pasa, lo Mi ponebo de n sker di e baranka i tapabo ku Mi man te ora Mi a kaba di pasa. EKS 33:23 E ora ei lo Mi kita Mi man i lo bo mira Mi lomba, ma Mi kara lo no wrdu mir." EKS 34:1 Awor SEOR a bisa Moiss: "Kap pa bo mes dos tabla-di-piedra manera esunnan di prom, i lo Mi skirbi riba e tablanan e palabranan ku tabatin riba e prom tablanan ku bo a kibra na pida-pida. EKS 34:2 Pesei, prkur di ta kla pa maan mainta i subi Seru S ina mainta, i present bo mes na Mi ayanan riba kabes di e seru. EKS 34:3 I ningun hende no mester subi huntu ku bo, ni ningun hende no mag wrdu mir ningun kaminda r iba e seru; ni e tounan di bestia chikitu ni e krianan di baka no mag kome yerba dilanti di e seru ei." EKS 34:4 Asina el a kap dos tabla-di-piedra manera esunn an di prom, i Moiss a lanta mainta tempran i a subi Seru Sina, manera SEOR a orden', i el a kohe dos tabla-di-piedra den su man. EKS 34:5 I SEOR a baha den e nubia i a keda para einan huntu kun, i a proklam e nmber di SEOR. EKS 34:6 E ora ei SEOR a pa sa su dilanti i a proklam: "SEOR, SEOR Dios, yen di kompashon i grasia, Kende no ta rabia lih i Kende ta abund den miserikrdia i brdat; EKS 34:7 Kende ta manten miserik dia pa milnan, Kende ta pordon inikidat, transgreshon i pik; sinembargo, di ningun manera E lo no laga di kastig e kulpabel, ma ta bishit e inikidat di tatanan riba e yunan i riba e nietunan te na e di tres i e di kuater generashon." EKS 34:8 I mesora Moiss a big te na suela i a ador. EKS 34:9 I el a bisa: "Si awor mi a haa gr asia den Bo bista, O Seor, mi ta rogaBo, laga Seor bai huntu ku nos, apesar ku e p ueblo ta asina kabesura; i Abo pordon nos inikidat i nos pik, i tuma nos komo Bo m es erensia." EKS 34:10 E ora ei Dios a bisa: "Mira, Mi ta bai sera un aliansa. D ilanti di henter bo pueblo lo Mi hasi milagernan ku no a wrdu has den henter tera, ni entre ningun di e nashonnan; i henter e pueblo, meimei di kual bo ta biba, l o mira e obra di SEOR, pasobra ta un kos tremendo Mi ta bai hasi ku bo. EKS 34:11 Sea sigur di warda loke Mi ta ordenbo awe; mira, Mi ta bai kore ku e amoreo for di bo dilanti, i e kananeo, e heteo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo. EKS 34:12 Pr kur pa bo no sera ningun aliansa ku e habitantenan di e tera kaminda bo ta bai, p a esaki no bira un trampa meimei di boso. EKS 34:13 Ma mas bien, basha nan altar nan abou i kibra nan pilarnan sagrado na pida-pida i kap nan imagennan di Asera. EKS 34:14 No ador ningun otro dios, pasobra SEOR, Kende Su nmber ta Yalurs, ta un Dios yalurs. EKS 34:15 "Prkur pa bo no sera un aliansa ku e habitantenan di e tera i nan prostitu nan mes dor di sigui tras di nan diosnan i ofres sakrifisio na nan diosnan, i un hende invitbo pa kome di su sakrifisio, EKS 34:16 i abo tuma algun di su yu muhnan pa bo yu hmbernan, i su yu muhnan prostitu nan mes dor di sigui tra s di nan diosnan i hasi bo yu hmbernan tambe prostitu nan mes dor di sigui tras di nan diosnan. EKS 34:17 "No traha diosnan bash pa bo mes. EKS 34:18 "Warda e Fies ta di Pan Sin Zrdeg. Pa shete dia bo mester kome pan sin zrdeg, manera Mi a ordenbo , na e tempu stipul den luna di Abib, pasobra ta den luna di Abib bo a sali for d i Egipto. EKS 34:19 "E prom yu ku nase di tur matris ta pertenes na Mi, i tur bo b estianan machu, e prom yu ku nase di baka i karn. EKS 34:20 I ku un lamchi bo mest er redim e prom yu ku nase di un buriku; i si bo no redim esaki, e ora ei bo mester kibra su nk. I redim tur primognito di bo yu hmbernan. "I ningun hende no mag prese nt Mi dilanti man bash. EKS 34:21 "Seis dia bo mag traha, ma e di shete dia bo mes ter soseg; tambe durante di tempu di plug i di kosecha bo mester soseg. EKS 34:22 "I selebr e Fiesta di Simannan, esta, e prom frutanan di kosecha di trigo, i e Fie sta di Rekohementu na fin di aa.

EKS 34:23 Tres biaha pa aa tur bo yu hmbernan mester present dilanti di SEOR Dios, e Dios di Israel. EKS 34:24 Pasobra lo Mi kore ku nashonnan for di bo dilanti i e kstend bo fronteranan, i ningun hende lo no kudish bo tera ora bo bai tres biaha p a aa pa present dilanti di SEOR bo Dios. EKS 34:25 "No ofres e sanger di Mi sakrifis io ku pan ku tin zrdeg aden, ni e sakrifisio di e Fiesta di Pasku no mag keda te su manis. EKS 34:26 "Hiba e mih di e prom frutanan di bo tera den e kas di SEOR bo D ios. "No hereb un lamchi den e lechi di su mama." EKS 34:27 E ora ei SEOR a bisa M oiss: "Skirbi e palabranan aki, pasobra konforme e palabranan aki Mi a sera un al iansa ku bo i ku Israel." EKS 34:28 Asina e tabata ayanan serka SEOR kuarenta dia i kuarenta nochi; e no a kome pan ni bebe awa. I El a skirbi riba e tablanan e palabranan di e aliansa, e Dies Mandamentunan. EKS 34:29 I a sosod ku ora Moiss ta bata baha for di Seru Sina (i e dos tablanan di testimonio tabata den Moiss su man ora ku e tabata baha for di seru), Moiss no tabata sa ku e kutis di su kara taba ta briya pa motibu ku el a papia ku SEOR. EKS 34:30 I ora ku Aaron i tur e yunan di Israel a mira Moiss, e kutis di su kara tabata briya, i nan tabatin miedu di y ega serka dj. EKS 34:31 E ora ei Moiss a yama nan, i Aaron ku tur e gobernantenan di e kongregashon a bolbe serka dj, i Moiss a papia ku nan. EKS 34:32 I despues tu r e yunan di Israel a hala serka, i el a orden nan pa hasi tur loke SEOR a bis' rib a Seru Sina. EKS 34:33 Ora Moiss a kaba di papia ku nan, el a pone un velo dilanti di su kara. EKS 34:34 Ma ki ora ku Moiss tabata bai dilanti di SEOR pa papia kunE , e tabata kita e velo te ora ku e tabata sali. I ki ora ku e tabata sali i taba ta papia ku e yunan di Israel loke ku el a wrdu orden, EKS 34:35 e yunan di Israel tabata mira kara di Moiss, ku e kutis di Moiss su kara tabata briya. Asina Moiss t abata bolbe pone e velo dilanti di su kara te ora ku e tabata bai paden pa papia ku SEOR. EKS 35:1 E ora ei Moiss a reun henter e kongregashon di e yunan di Israel i a bisa nan: "Esakinan ta e kosnan ku SEOR a orden boso pa hasi. EKS 35:2 Seis d ia trabou mag wrdu has, ma e di shete dia mester ta un dia santu pa boso, un sabat di sosiegu kompleto na SEOR; ken ku hasi trabou riba e dia ei mester wrdu mat. EKS 35:3 Boso no mag sende kandela den ningun di boso lugnan di biba riba dia di sab at." EKS 35:4 I Moiss a papia ku henter e kongregashon di e yunan di Israel, bisa ndo: "Esaki ta loke SEOR a orden, bisando: EKS 35:5 'Tuma for di meimei di boso un ofrenda pa SEOR; esun ku su kurason ta dispuesto, lagu' hiba esaki komo ofrenda p a SEOR: oro, plata i brns; EKS 35:6 hilu blou, prpura i skarlata, lino fini, lana d i kabritu; EKS 35:7 kueru di karn chubatu ti kr, i kueru di dlfein i palu di akasia, KS 35:8 i zeta pa e lus i speserei pa e zeta di unshon i pa e sensia aromtiko, EK S 35:9 i piedranan di neks i piedranan pa montura, pa e efd i pa e pechero. EKS 35 :10 'I laga tur hmber eksperto entre boso bin i traha tur loke SEOR a orden: EKS 35 :11 e tabernakel, su tnt ku su kapa, su haknan ku su tablanan, su baranan, su pil arnan i su pianan; EKS 35:12 e arka ku su baranan, e propisiatorio i e velo di e skrm; EKS 35:13 e mesa, su baranan i tur su artkulonan-di-uzo i e pan di e Presen sia; EKS 35:14 tambe e kandel pa e lus ku su artkulonan-di-uzo i su lampinan ku e zeta pa e lus; EKS 35:15 i e altar di sensia ku su baranan i e zeta di unshon i e sensia aromtiko i e skrm pa e entrada na e entrada di e tabernakel; EKS 35:16 e altar di ofrenda kim ku su roster di brns, su baranan i tur su artkulonan-di-uzo, e labamano ku su pia; EKS 35:17 e kortinanan di e plenchi, su pilarnan ku su pian an i e skrm pa e entrada di e plenchi; EKS 35:18 e stakanan di e tabernakel, e st akanan di e plenchi ku nan kordonnan; EKS 35:19 e paanan gewef pa sirbi den e lug santu, e paanan santu pa saserdote Aaron, i e paanan di su yu hmbernan pa sirbi kom o saserdote.'" EKS 35:20 E ora ei henter e kongregashon di e yunan di Israel a s ali for di presensia di Moiss. EKS 35:21 I tur hende ku su kurason tabata konmov' i tur hende ku su spiritu tabata hasi dispuesto, a bin i a trese e ofrenda di SEOR pa e trabou di e tnt di reunion i pa tur su sirbishi i pa e paanan santu. EKS 35: 22 Anto tur ku nan kurason tabata hasi nan dispuesto, tantu hmber komo muh, a bin i a trese brspl, renchi

di orea, renchi-di-seyo i armbant, tur sorto di artkulo di oro; asina tur hende k u tabata present un ofrenda di oro na SEOR tabata hasi. EKS 35:23 I tur hende ku t abatin hilu blou, prpura i skarlata, lino fini, lana di kabritu, kueru di karn chu batu ti kr, i kueru di dlfein, tabata trese nan. EKS 35:24 Tur hende ku tabata por a duna un ofrenda di plata i brns tabata trese e ofrenda di SEOR; i tur hende ku tab atin palu di akasia pa kualke trabou di e sirbishi tabata trese esaki. EKS 35:25 I tur e muhnan eksperto tabata hila ku nan man, i tabata trese loke nan a hila, hilu blou, prpura i skarlata i lino fini. EKS 35:26 I tur e muhnan ku nan kurason tabata konmov nan ku kapasidat tabata hila lana di kabritu. EKS 35:27 I e goberna ntenan tabata trese e piedranan di neks i e piedranan pa montura pa e efd i pa e p echero; EKS 35:28 i e speserei, i e zeta pa e lus i pa e zeta di unshon i pa e s ensia aromtiko. EKS 35:29 E yunan di Israel, esta, tur e hmbernan i tur e muhnan ku nan kurason tabata konmov nan pa trese material pa tur e trabou ku SEOR, dor di M oiss, a orden pa wrdu has, tabata hiba un ofrenda boluntario pa SEOR. EKS 35:30 E ora ei Moiss a bisa e yunan di Israel: "Mira, SEOR a yama Bezaleel, yu hmber di Uri, y u hmber di Hur, di e tribu di Juda, pa nmber. EKS 35:31 I El a yen' ku e Spiritu di Dios den sabiduria, den komprendementu, den konosementu i den tur obra: EKS 35: 32 pa traha diseonan pa obra di oro, di plata i di brns, EKS 35:33 i pa krta piedra pa montura, pa graba den palu, i asina traha tur sorto di obra fini. EKS 35:34 Tambe El a pone den su kurason i den kurason di Aholiab, yu hmber di Ahisamak, di e tribu di Dan, pa sia otro hende. EKS 35:35 El a yena nan ku kapasidat pa traha tur trabou di grabad, di disead, di brdad ku hilu blou, prpura i skarlata i lino fin , i di wefd-di-tela: trahadnan di tur trabou i trahadnan di diseo. EKS 36:1 "Awor Be zaleel i Aholiab i tur persona eksperto, den kendenan SEOR a pone kapasidat i kom prendementu pa sa kon pa hasi tur e trabou den konstrukshon di e santuario, mest er hasi konforme tur loke SEOR a orden." EKS 36:2 E ora ei Moiss a yama Bezaleel i Aholiab i tur persona eksperto, den kendenan SEOR a pone kapasidat, kada un ku su kurason tabata konmov' pa bin hasi e trabou. EKS 36:3 I di Moiss nan a risib tur e kontribushonnan ku e yunan di Israel a hiba pa hasi e trabou den konstrukshon d i e santuario. I ainda e pueblo tabata sigui hiba ofrendanan boluntario p' tur ma inta. EKS 36:4 I tur e hmbernan eksperto ku tabata hasi tur trabou di e santuario a bin, kada un for di e trabou ku e tabata hasi, EKS 36:5 i nan a bisa Moiss: "E pueblo ta hiba muchu mas ku sufisiente pa e trabou di konstrukshon ku SEOR a ord en nos pa hasi." EKS 36:6 Pesei Moiss a duna rdu, i un proklamashon a wrdu pas rnt de henter e kampamentu, bisando: "No laga ni hmber ni muh hasi ningun trabou mas pa e ofrendanan di e santuario." Asina nan a stp e pueblo di hiba mas. EKS 36:7 Paso bra e material ku nan tabatin tabata sufisiente, i mas ku sufisiente, pa tur e t rabou ku mester a wrdu has. EKS 36:8 I tur e hmbernan eksperto entre esnan ku tabat a hasi e trabou a traha e tabernakel di dies kortina; di lino fini tros i hilu bl ou, prpura i skarlata, ku kerubin, e obra di un trahad eksperto, Bezaleel a traha nan. EKS 36:9 E largura di kada kortina tabata bint'i ocho kodo, i e hanchura di kada kortina, kuater kodo; tur e kortinanan tabatin e mesun mid. EKS 36:10 I el a pega sinku kortina na otro, i e otro sinku kortinanan el a pega na otro. EKS 3 6:11 I el a traha ls kol blou na rant di e kortina ku tabata mas paf den e prom st; i meskos el a hasi na rant di e kortina ku tabata mas paf den e di dos st. EKS 36:1 2 El a traha sinkuenta ls den esun kortina i el a traha sinkuenta ls na rant di e kortina ku tabata den e di dos st; e lsnan tabata keda un enfrente di otro. EKS 36 :13 I el a traha sinkuenta hak di oro i a pega e kortinanan na otro ku e haknan, asina ku e tabernakel a keda tur na n. EKS 36:14 E ora ei el a traha kortina di lana di kabritu hasi nan un tnt pa tapa e tabernakel; el a traha diesun kortina n a tur. EKS 36:15 E largura di kada kortina tabata trinta kodo, i kuater kodo e h anchura di kada kortina; e diesun kortinanan tabatin e mesun mid. EKS 36:16 I el a pega sinku kortina na otro i e otro seis kortinanan na otro. EKS 36:17 Ademas, el a traha sinkuenta ls na rant di e kortina ku tabata mas paf den e prom st, i el a traha

sinkuenta ls na rant di e kortina ku tabata mas paf den e di dos st. EKS 36:18 I el a traha sinkuenta hak di brns pa pega e tnt na otro, pa e keda tur na n. EKS 36:19 I el a traha un kapa pa e tnt di kueru di karn chubatu ti kr, i un kapa di kueru di fein riba dj. EKS 36:20 E ora ei el a traha e tablanan pa e tabernakel di palu di akasia, par rgt. EKS 36:21 E largura di kada tabla tabata dies kodo i e hanchura di kada tabla, un kodo i mei. EKS 36:22 Tabatin dos pnchi pa kada tabla, pa pega nan na otro; asina el a hasi ku tur e tablanan di e tabernakel. EKS 36:23 I el a traha e tablanan pa e tabernakel: binti tabla pa e banda sit; EKS 36:24 i el a t raha kuarenta pia di plata bou di e binti tablanan; dos pia bou di esun tabla pa su dos pnchinan i dos pia bou di e otro tabla pa su dos pnchinan. EKS 36:25 Anto pa e di dos banda di e tabernakel, na e banda nrt, el a traha binti tabla, EKS 36 :26 i nan kuarenta pianan di plata; dos pia bou di esun tabla i dos pia bou di e otro tabla. EKS 36:27 I pa e parti patras di e tabernakel, na e parti pabou, el a traha seis tabla. EKS 36:28 I el a traha dos tabla pa e skinanan di e taberna kel na e parti patras. EKS 36:29 I abou nan tabata peg na otro, i ariba peg huntu ku un solo renchi. Asina el a traha nan dos pa e dos skinanan. EKS 36:30 I tabat in ocho tabla ku nan pianan di plata, dieseis pia, dos bou di kada tabla. EKS 36 :31 Anto el a traha baranan di palu di akasia, sinku pa e tablanan di esun banda di e tabernakel, EKS 36:32 i sinku bara pa e tablanan di e otro banda di e tabe rnakel, i sinku bara pa e tablanan di parti patras di e tabernakel, parti pabou. EKS 36:33 I el a traha e bara meimei pa pasa dor di e tablanan, nt meimei, di pu nta pa punta. EKS 36:34 I el a fura e tablanan ku oro i a traha nan renchinan di oro pa tene e baranan kun, i a fura e baranan ku oro. EKS 36:35 Ademas, el a tra ha e velo di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros; el a trah' ku kerubin, e obra di un trahad eksperto. EKS 36:36 I el a traha kuater pilar di palu di aka sia p', i a fura nan ku oro, ku nan haknan di oro; i el a basha kuater pia di pla ta pa nan. EKS 36:37 I el a traha un skrm pa entrada di e tnt, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros, obra di un wefd-di-tela; EKS 36:38 i el a traha su sinku pilarnan ku nan haknan, i el a fura nan kapitelnan i nan banchinan ku oro, ma nan sinku pianan tabata di brns. EKS 37:1 Awor Bezaleel a traha e arka di pal u di akasia; su largura tabata dos kodo i mei, i su hanchura un kodo i mei, i su haltura un kodo i mei; EKS 37:2 i el a fur' ku oro puru paden i paf, i a traha un leishi di oro p' tur rnt. EKS 37:3 I el a basha kuater renchi di oro p' na su kuat er pianan; dos renchi na esun banda di dj i dos renchi na e otro banda di dj. EKS 37:4 I el a traha baranan di palu di akasia i a fura nan ku oro. EKS 37:5 I el a pasa e baranan den e renchinan na e bandanan di e arka, pa karga e arka kun. EKS 37:6 I el a traha un propisiatorio di oro puru, dos kodo i mei largu, i un kodo i mei hanchu. EKS 37:7 I el a traha dos kerubin di oro; di obra bat-ku-martiu el a traha nan, na e dos puntanan di e propisiatorio; EKS 37:8 un kerubin na esun punta i un kerubin na e otro punta; el a traha e kerubinnan di un solo pida ku e propisiatorio na e dos puntanan. EKS 37:9 I e kerubinnan tabatin nan halanan ha br mand ariba, i tabata tapa e propisiatorio ku nan halanan, ku nan kara den direk shon di otro; kara di e kerubinnan tabata den direkshon di e propisiatorio. EKS 37:10 Despues el a traha e mesa di palu di akasia, dos kodo largu i un kodo hanc hu, i un kodo i mei haltu. EKS 37:11 I el a fur' ku oro puru i a traha un leishi di oro tur rnt di dj. EKS 37:12 I el a traha un rant p' di hanchura di un man tur rn t, i a traha un leishi di oro pa su rant tur rnt. EKS 37:13 I el a basha kuater r enchi di oro p' i a pone e renchinan na e kuater skinanan ku tabatin na su kuater pianan. EKS 37:14 Peg ku e rant tabatin e renchinan, e kosnan pa tene e baranan pa karga e mesa kun. EKS 37:15 I e baranan pa karga e mesa kun el a traha di palu di akasia i a fura nan ku oro. EKS 37:16 I el a traha e artkulonan-di-uzo ku taba tin riba e mesa: su taynan, su kucharanan, su kmchinan i su kanikanan pa basha e o frendanan di bibida kun, di oro puru. EKS 37:17 Anto el a traha e kandel di oro pu ru. El a traha e kandel, su base i su pia di obra bat-ku-martiu. Su klkinan, su knpin an di flor i su flornan tabata di un solo pida kun. EKS 37:18 I tabatin seis bras a ta sali for di su bandanan; tres brasa di e kandel for di esun banda di dj, i tr es brasa di e

kandel for di e otro banda di dj; EKS 37:19 tres klki trah den forma di flor di aman del, un knpi di flor i un flor den un brasa, i tres klki trah den forma di flor di a mandel, un knpi di flor i un flor den e otro brasa--i asina pa e seis brasanan ku ta sali for di e kandel. EKS 37:20 I na e kandel tabatin kuater klki trah den forma di flor di amandel, su knpinan di flor i su flornan; EKS 37:21 i tabatin un knpi di flor bou di e prom par di brasa ku ta sali for di dj, i un knpi di flor bou di e di dos par di brasa ku ta sali for di dj, i un knpi di flor bou di e di tres par di br asa ku ta sali for di dj, pa e seis brasanan ku ta sali for di e kandel. EKS 37:22 Nan knpinan di flor i nan brasanan tabata di un solo pida kun; tur huntu e tabata un solo obra di oro puru bat-ku-martiu. EKS 37:23 I el a traha su shete lampinan ku su kosnan-pa-paga-lampi i su skalchinan, di oro puru. EKS 37:24 I el a traha e kandel ku tur su artkulonan-di-uzo di un talento di oro puru. EKS 37:25 Anto el a traha e altar di sensia di palu di akasia: un kodo largu i un kodo hanchu, fir kant, i dos kodo haltu; su kachunan tabata di un solo pida kun. EKS 37:26 I el a fur' ku oro puru, su parti ariba i su bandanan tur rnt i su kachunan; i el a traha un leishi di oro tur rnt di dj. EKS 37:27 I el a traha dos renchi di oro p' bou di su leishi, na su dos bandanan--enfrente di otro--komo kosnan pa tene e baranan pa kargu' kun. EKS 37:28 I el a traha e baranan di palu di akasia i a fura nan ku oro. EKS 37:29 Tambe el a traha e zeta santu di unshon i e sensia puru di speser einan aromtiko, obra di un trahad-di-perfume. EKS 38:1 Anto el a traha e altar di ofrenda kim di palu di akasia, sinku kodo largu i sinku kodo hanchu, firkant, i t res kodo haltu. EKS 38:2 I el a traha su kachunan na su kuater skinanan; su kach unan tabata di un solo pida kun, i el a fur' ku brns. EKS 38:3 I el a traha tur e a rtkulonan-di-uzo di e altar: e hmchinan, e skpnan, e puncheronan, e frkinan i e wean an-pa-kandela; el a traha tur su artkulonan-di-uzo di brns. EKS 38:4 I el a traha pa e altar, bou di su rant, un roster di brns ku tabata yega na mitar di e haltur a di e altar. EKS 38:5 I el a basha kuater renchi na e kuater puntanan di e rost er di ntwrk di brns komo kosnan pa tene e baranan kun. EKS 38:6 I el a traha e baran an di palu di akasia i a fura nan ku brns. EKS 38:7 I el a pasa e baranan den e r enchinan na e bandanan di e altar, pa kargu' kun. El a traha e altar hl, di tabla. EKS 38:8 Tambe el a traha e labamano di brns, ku su pia di brns, for di e spilnan di e muhnan sirbid ku tabata sirbi na entrada di e tnt di reunion. EKS 38:9 E ora e i el a traha e plenchi: pa e banda sit e kortinanan di e plenchi tabata di lino f ini tros, shen kodo; EKS 38:10 nan binti pilarnan i nan binti pianan, trah di brns; e haknan di e pilarnan i nan banchinan tabata di plata. EKS 38:11 I pa e banda nrt, shen kodo; nan binti pilarnan i nan binti pianan tabata di brns. E haknan di e pilarnan i nan banchinan tabata di plata. EKS 38:12 I pa e banda pabou tabatin kortina di sinkuenta kodo ku nan dies pilarnan i nan dies pianan. E haknan di e pilarnan i nan banchinan tabata di plata. EKS 38:13 I pa e banda pariba, sinkue nta kodo. EKS 38:14 E kortinanan pa esun banda di e entrada tabata diesinku kodo largu, ku nan tres pilarnan i nan tres pianan, EKS 38:15 i meskos pa e otro ban da. Na tur dos banda di e entrada di e plenchi tabatin kortina di diesinku kodo, ku nan tres pilarnan i nan tres pianan. EKS 38:16 Tur e kortinanan tur rnt di e plenchi tabata di lino fini tros. EKS 38:17 I e pianan pa e pilarnan tabata di brn s; e haknan di e pilarnan i nan banchinan, di plata; i e furamentu di nan kapite lnan, di plata, i tur e pilarnan di e plenchi tabatin banchi di plata. EKS 38:18 I e skrm pa entrada di e plenchi tabata di hilu blou, prpura i skarlata, i lino f ini tros, obra di e wefd-di-tela. I e largura tabata binti kodo i e haltura tabata sinku kodo, i tabata korespond ku e kortinanan di e plenchi. EKS 38:19 I nan kua ter pilarnan i nan kuater pianan tabata di brns; nan haknan tabata di plata, i e furamentu di nan kapitelnan i nan banchinan tabata di plata. EKS 38:20 I tur e s takanan di e tabernakel i di e plenchi tur rnt tabata di brns. EKS 38:21 Esaki ta e inventario di e tabernakel, e tabernakel di e testimonio, kual a wrdu kont konfo rme e rdu di Moiss, pa e sirbishi di e levitanan, bou di direkshon di Itamar, yu hm ber di saserdote Aaron.

EKS 38:22 Awor Bezaleel, yu hmber di Uri, yu hmber di Hur, di e tribu di Juda, a t raha tur loke SEOR a orden Moiss. EKS 38:23 I Aholiab, yu hmber di Ahisamak, di e tr ibu di Dan, un grabad, un trahad eksperto i un wefd-di-tela di hilu blou, prpura i s karlata, i di lino fini, tabata huntu ku Bezaleel. EKS 38:24 Tur e oro ku a wrdu uz pa e trabou, den tur e trabou di e santuario, tambe e oro di e ofrenda di zoya mentu, tabata 29 talento i 730 siklo, segun e siklo di e santuario. EKS 38:25 I e plata di esnan di e kongregashon, ku a wrdu kont, tabata 100 talento i 1.775 sik lo, segun e siklo di e santuario; EKS 38:26 un beka pa kada hmber (esta, mitar si klo segun e siklo di e santuario), pa kada un ku a pasa ofer pa esnan ku a wrdu k ont, for di binti aa p'ariba, pa 603.550 hmber. EKS 38:27 I e 100 talentonan di pla ta tabata pa basha e pianan di e santuario i e pianan di e velo kun; 100 pia pa e 100 talentonan, un talento pa kada pia. EKS 38:28 I di e 1.775 siklonan el a tr aha hak pa e pilarnan i a fura nan kapitelnan i a traha banchi pa nan. EKS 38:29 I e brns di e ofrenda di zoyamentu tabata 70 talento i 2.400 siklo. EKS 38:30 I di esei el a traha e pianan pa entrada di e tnt di reunion, e altar di brns ku su roster di brns i tur e artkulonan-di-uzo di e altar, EKS 38:31 i e pianan tur rnt d i e plenchi ku e pianan di entrada di e plenchi, i tur e stakanan di e tabernake l i tur e stakanan di e plenchi tur rnt. EKS 39:1 Ademas, di e hilu blou, prpura i skarlata nan a traha paa fini gewef pa sirbi den e lug santu, i a traha e paanan s antu pa Aaron, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 39:2 I el a traha e efd di oro, i d i hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros. EKS 39:3 E ora ei ku martiu nan a bati plachinan di oro i a krta nan na drachi-drachi, pa wef nan huntu ku e hilu blou, prpura i skarlata, i e lino fini, e obra di un trahad eksperto. EKS 39:4 Na n a traha strp-di-skouder pa e efd; e tabata peg na su dos puntanan ariba. EKS 39:5 I e banchi masha fini gewef ku tabata na dj tabata di e mesun kalidat di obra, d i e mesun material: di oro, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros, mes kos ku SEOR a orden Moiss. EKS 39:6 I nan a traha e piedranan di neks, peg den montur a di oro filigrana; nan tabata grab manera ta graba un seyo, segun e nmbernan di e yunan di Israel. EKS 39:7 I el a pone nan riba e strpnan-di-skouder di e efd, kom o piedra di konmemorashon pa e yunan di Israel, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 3 9:8 I el a traha e pechero, e obra di un trahad eksperto, manera e obra di e efd: di oro, di hilu blou, prpura i skarlata, i lino fini tros. EKS 39:9 E tabata firka nt; nan a traha e pechero dbel, un span largu i un span hanchu, ora ku e ta dobl n a dos. EKS 39:10 I nan a pega kuater kareda di piedra na dj. E prom kareda tabata un kareda di rub, topasio i esmeralda; EKS 39:11 i e di dos kareda: un turkesa, u n safiro i un djamanta; EKS 39:12 i e di tres kareda: un yasinto, un gata i un am atista; EKS 39:13 i e di kuater kareda: un berilo, un neks i un yaspe. Nan a wrdu peg den montura di oro filigrana. EKS 39:14 I e piedranan tabata konforme e nmbern an di e yunan di Israel; nan tabata diesdos, konforme nan nmbernan, grab manera ta graba seyo, kada un ku su nmber pa e diesdos tribunan. EKS 39:15 I riba e pecher o nan a traha kadenanan manera kordon di obra di kordon tros, di oro puru. EKS 39 :16 I nan a traha dos montura di oro filigrana i dos renchi di oro i a pone e do s renchinan na e dos puntanan di e pechero. EKS 39:17 E ora ei nan a pasa e dos kordonnan di oro den e dos renchinan na e puntanan di e pechero. EKS 39:18 I nan a pega e dos otro puntanan di e dos kordonnan na e dos monturanan di filigrana i a pone nan riba e strpnan-di-skouder di e efd, na su parti dilanti. EKS 39:19 I nan a traha dos renchi di oro i a pone nan na e dos puntanan di e pechero, na su rant parti paden di e efd. EKS 39:20 Tambe nan a traha dos renchi di oro i a pon e nan na e parti abou di e dos strpnan-di-skouder di e efd, na su parti dilanti, s erka di e lug kaminda e ta peg na otro, riba e banchi gewef di e efd. EKS 39:21 I k u un kordon blou nan a mara e pechero ku su renchinan na e renchinan di e efd, pa e keda na e banchi gewef di e efd, i pa e pechero no ls for di e efd, meskos ku SEO R a orden Moiss. EKS 39:22 I el a traha e mantel di e efd di obra gewef, tur blou; EKS 39:23 i e habr di e mantel tabata na e parti ariba meimei, manera e habr di un bist di guera, ku un rant gewef tur rnt di e habr, pa e no trnu.

EKS 39:24 I nan a traha granatapel di hilu blou, prpura i skarlata i lino fini tr os na zm di e mantel. EKS 39:25 Tambe nan a traha blnan di oro puru i a pone e blnan entre e granatapelnan tur rnt na zm di e mantel: EKS 39:26 un bl i un granatapel, un bl i un granatapel, tur rnt na zm di e mantel, pa sirbi aden, meskos ku SEOR a or den Moiss. EKS 39:27 I nan a traha e tnikanan di lino fini gewef pa Aaron ku su yu hmbernan, EKS 39:28 i e tlban di lino fini, e adornonan di e paanan di lino fini pa mara kabes, i e karsonnan krtiku di lino fini tros, EKS 39:29 i e faha di lino fi ni tros i hilu blou, prpura i skarlata, obra di e wefd-di-tela, meskos ku SEOR a ord en Moiss. EKS 39:30 I nan a traha e plachi di e korona santu di oro puru, i a skir bi riba dj un grabashon manera ta graba seyo: "Santu pa SEOR." EKS 39:31 I nan a p ega un kordon blou na dj pa pegu' na e parti ariba di e tlban, meskos ku SEOR a orde n Moiss. EKS 39:32 Asina henter e obra di e tabernakel di e tnt di reunion a keda k omplet; i e yunan di Israel a hasi konforme tur loke SEOR a orden Moiss; asina nan a hasi. EKS 39:33 I nan a hiba e tabernakel pa Moiss, e tnt ku tur su artkulonan-di-u zo: su haknan, su tablanan, su baranan, su pilarnan i su pianan; EKS 39:34 e kap a di kueru di karn chubatu ti kr, e kapa di kueru di dlfein i e velo di e skrm; EKS 35 e arka di testimonio ku su baranan i e propisiatorio; EKS 39:36 e mesa, tur s u artkulonan-di-uzo i e pan di e Presensia; EKS 39:37 e kandel di oro puru ku su l ampinan pon na rdu, ku tur su artkulonan-di-uzo i e zeta pa e lus; EKS 39:38 i e al tar di oro, e zeta di unshon i e sensia aromtiko, i e kortina pa entrada di e tnt; EKS 39:39 e altar di brns ku su roster di brns, su baranan i tur su artkulonan-diuzo, e labamano ku su pia; EKS 39:40 e kortinanan pa e plenchi, su pilarnan ku s u pianan, i e skrm pa entrada di e plenchi, su kordonnan, su stakanan i tur e artk ulonan-di-uzo pa e sirbishi di e tabernakel, pa e tnt di reunion; EKS 39:41 e paan an gewef pa sirbi den e lug santu i e paanan santu pa saserdote Aaron i e paanan di su yu hmbernan, pa sirbi komo saserdote. EKS 39:42 Asina e yunan di Israel a has i tur e trabou konforme tur loke SEOR a orden Moiss. EKS 39:43 I Moiss a inspekt tur e trabou, i mira, nan a hasi; meskos ku SEOR a orden, asina nan a hasi. I Moiss a ben dishon nan. EKS 40:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: EKS 40:2 "Riba e prom dia di e prom luna bo mester lanta e tabernakel di e tnt di reunion. EKS 40:3 I po ne e arka di testimonio ayanan i pone e velo di tal manera ku e arka no ta wrdu m ir. EKS 40:4 I hiba e mesa paden i prepar loke mester tin riba dj, i hiba e kandel p aden i sende su lampinan. EKS 40:5 Ademas, bo mester pone e altar di oro pa sens ia dilanti di e arka di testimonio, i pone e velo na entrada di e tabernakel. EK S 40:6 "I pone e altar di ofrenda kim dilanti di entrada di e tabernakel di e tnt di reunion. EKS 40:7 I pone e labamano entre e tnt di reunion i e altar i pone aw a aden. EKS 40:8 I kolog e kortinanan di e plenchi tur rnt i pone e skrm na entrada di e plenchi. EKS 40:9 "E ora ei bo mester kohe e zeta di unshon i ungi e taber nakel i tur loke tin den dj, i konsagr' i tur su artkulonan-di-uzo; i e lo ta santu . EKS 40:10 I ungi e altar di ofrenda kim i tur su artkulonan-di-uzo, i konsagr e a ltar; i e altar lo ta masha santu mes. EKS 40:11 I ungi e labamano ku su pia i k onsagr'. EKS 40:12 "E ora ei bo mester hiba Aaron ku su yu hmbernan na entrada di e tnt di reunion i laba nan ku awa. EKS 40:13 I bisti Aaron e paanan santu i ungi i konsagr', pa e sirbiMi komo saserdote. EKS 40:14 I trese su yu hmbernan i bisti n an nan tnikanan; EKS 40:15 i ungi nan meskos ku bo a ungi nan tata, pa nan sirbiM i komo saserdote; i nan unshon lo kualifik nan pa un saserdosio perpetuo durante di tur nan generashonnan." EKS 40:16 Asina Moiss a hasi; konforme tur loke SEOR a orden', asina el a hasi. EKS 40:17 Awor a sosod ku den e prom luna di e di dos aa, r iba e prom dia di e luna, e tabernakel a wrdu lant. EKS 40:18 I Moiss a lanta e tabe rnakel i a pone su pianan, a lanta su tablanan i a pasa su baranan i a lanta su pilarnan. EKS 40:19 I el a habri e tnt ofer di e tabernakel i a pone e kapa pa e tnt riba dj, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:20 E ora ei el a kohe e testimonio i a pon' den e arka, i a pega e baranan na e arka i a pone e propisiatorio riba

e arka. EKS 40:21 I el a hiba e arka den e tabernakel i a kolog e velo di e skrm d i tal manera ku e arka di testimonio no tabata wrdu mir, meskos ku SEOR a orden Moiss . EKS 40:22 E ora ei el a pone e mesa den e tnt di reunion, na e banda nrt di e ta bernakel, paf di e velo. EKS 40:23 I el a pone e pan kla riba dj dilanti di SEOR, m eskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:24 E ora ei el a pone e kandel den e tnt di reuni on, enfrente di e mesa, na e banda sit di e tabernakel. EKS 40:25 I el a sende e lampinan dilanti di SEOR, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:26 E ora ei el a pone e altar di oro den e tnt di reunion dilanti di e velo; EKS 40:27 i el a kima sen sia aromtiko riba dj, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:28 E ora ei el a kolog e k rtina pa entrada di e tabernakel. EKS 40:29 I el a pone e altar di ofrenda kim di lanti di entrada di e tabernakel di e tnt di reunion, i a ofres riba dj e ofrenda k im i e ofrenda di mainshi, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:30 I el a pone e lab amano entre e tnt di reunion i e altar, i a pone awa aden pa laba. EKS 40:31 I fo r di dj Moiss i Aaron ku su yu hmbernan tabata laba nan man i nan pia. EKS 40:32 Or a nan tabata drenta e tnt di reunion i ora nan tabata aserk e altar, nan tabata la ba nan mes, meskos ku SEOR a orden Moiss. EKS 40:33 I el a kolog e kortinanan di e p lenchi tur rnt di e tabernakel i e altar, i a kolog e kortina na entrada di e plen chi. Asina Moiss a kaba ku e trabou. EKS 40:34 E ora ei e nubia a tapa e tnt di re union, i e gloria di SEOR a yena e tabernakel. EKS 40:35 I Moiss no tabata por a d renta e tnt di reunion, pasobra e nubia tabata riba e tnt, i e gloria di SEOR a yen a e tabernakel. EKS 40:36 I ki ora ku e nubia tabata wrdu lant for di riba e taber nakel, e yunan di Israel tabata sigui nan kaminda, durante di tur nan biahenan; EKS 40:37 ma si e nubia no a wrdu lant, nan no tabata sigui nan kaminda te dia ku e wrdu lant. EKS 40:38 Pasobra durante di tur nan biahenan e nubia di SEOR tabata r iba e tabernakel den dia, i tabatin kandela den e nubia anochi, den bista di hen ter kas di Israel.

LEVITIKO LEV 1:1 E ora ei SEOR a yama Moiss i a papia kun for di e tnt di reunion, bisando: L EV 1:2 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora ku un di boso hiba un ofrend a pa SEOR, boso mester hiba boso ofrenda di bestia for di e kria di baka f for di e kria di bestia chikitu. LEV 1:3 'Si su ofrenda ta un ofrenda kim for di e kria di baka, e mester ofres un bestia machu sin defekto; e mester ofres esaki na entra da di e tnt di reunion, pa e wrdu asept dilanti di SEOR. LEV 1:4 I e mester pone su man riba kabes di e ofrenda kim, pa esaki wrdu asept p', pa hasi ekspiashon p'. LEV 1 :5 I e mester mata e bish machu dilanti di SEOR, i Aaron su yu hmbernan, e saserdot enan, mester ofres e sanger i sprngu e sanger tur rnt riba e altar ku tin na entrad a di e tnt di reunion. LEV 1:6 E ora ei e mester soya e ofrenda kim i krt' na su dif erente pidanan. LEV 1:7 I e yu hmbernan di saserdote Aaron mester pone kandela ri ba e altar i prepar palu riba e kandela. LEV 1:8 E ora ei Aaron su yu hmbernan, e saserdotenan, mester prepar e diferente pidanan, e kabes i e sebu, riba e palu ku tin riba e kandela ku ta riba e altar. LEV 1:9 Ma su shirishiri i su patanan e mester laba ku awa. I e saserdote mester kima tur riba e altar komo un ofrenda k im, un ofrenda di kandela di un hol dushi na SEOR. LEV 1:10 'Ma si su ofrenda ta fo r di e kria di bestia chikitu, di karn f di kabritu, komo un ofrenda kim, e mester ofres un bestia machu sin defekto. LEV 1:11 I e mester mat' banda di e altar parti panrt dilanti di SEOR, i Aaron su yu hmbernan, e saserdotenan, mester sprngu su san ger tur rnt riba e altar. LEV 1:12 E ora ei e mester krt' na su diferente pidanan, huntu ku su kabes i su sebu, i e saserdote mester prepar nan riba e palu ku tin r iba e kandela ku ta riba e altar. LEV 1:13 Ma e shirishiri i e patanan e mester laba ku awa. I e saserdote mester ofres tur i kima esaki riba e altar; esaki ta u n ofrenda kim, un ofrenda di kandela di un hol dushi na SEOR. LEV 1:14 'Ma si su of renda na SEOR ta un ofrenda kim di parha, e ora ei e mester trese su ofrenda di trt eldif f di pichon. LEV 1:15 I e saserdote mester hib' na e altar i trose su kabes k it'af, i kim' riba e altar; i su sanger mester wrdu bash af kontra e banda di e altar . LEV 1:16 Tambe e mester kita su buchi ku su plumanan, i tira esaki banda di e altar, parti pariba, na e lug pa shinishi. LEV 1:17 E ora ei e mester ten' na su h alanan sker , sin kit' kompletamente for di otro. I e saserdote mester kim' riba e altar riba e palu ku tin riba e kandela; ta un ofrenda kim, un ofrenda di kandela di hol dushi na SEOR. LEV 2:1 'Awor ora ku un hende present un ofrenda di mainshi komo un ofrenda na SEOR, su ofrenda mester ta di haria fini, i e mester basha zeta riba dj i pone sensia riba dj. LEV 2:2 E ora ei e mester hib' pa Aaron su yu hmbern an, e saserdotenan, i kohe for di e ofrenda un man yen di haria fini i di zeta, h untu ku tur e sensia di e ofrenda. I e saserdote mester kima esaki riba e altar komo su porshon di konmemorashon, un ofrenda di kandela di un hol dushi na SEOR. L EV 2:3 I sobr di e ofrenda di mainshi ta pa Aaron ku su yu hmbernan: un kos masha santu mes di e ofrendanan di kandela na SEOR. LEV 2:4 'Awor ora bo trese un ofren da di un ofrenda di mainshi hrn den frnu, esaki mester ta pan buskuchi sin zrdeg di haria fini meskl ku zeta, f oblea sin zrdeg hunt ku zeta. LEV 2:5 I si bo ofrenda ta un ofrenda di mainshi trah riba kasuela, e mester ta di haria fini sin zrdeg, meskl ku zeta; LEV 2:6 bo mester kibr' na pida-pida, i basha zeta riba dj; ta un ofrenda di mainshi. LEV 2:7 I si bo ofrenda ta un ofrenda di mainshi trah den panchi, e mester wrdu trah di haria fini ku zeta. LEV 2:8 Ora bo hiba e ofrenda di mainshi, k u ta trah di e kosnan aki, pa SEOR, e mester wrdu present na e saserdote i e mester hib' na e altar. LEV 2:9 E ora ei e saserdote mester kohe for di e ofrenda di mai nshi e porshon di konmemorashon, i kima esaki riba e altar komo un ofrenda di ka ndela di un hol dushi na SEOR. LEV 2:10 I sobr di e ofrenda di mainshi ta pa Aaron ku su yu hmbernan: un kos masha santu mes di e ofrendanan di kandela na SEOR. LEV 2:11 'Ningun ofrenda di mainshi ku boso trese pa SEOR no mester wrdu trah ku zrdeg a den, pasobra bo no mag kima nada di zrdeg ni nada di miel komo un ofrenda di kand ela na SEOR. LEV 2:12 Komo un ofrenda di prom frutanan boso mag hiba nan pa SEOR, m a nan no mester wrdu kim riba e altar komo un hol dushi.

LEV 2:13 I tur bo ofrendanan di mainshi bo mester sason ku salu, asina ku lo no f alta e salu di e aliansa di bo Dios den bo ofrendanan di mainshi; huntu ku tur b o ofrendanan bo mester ofres salu. LEV 2:14 'Tambe, si bo hiba pa SEOR un ofrenda di mainshi di prom kosnan ku a hecha, bo mester trese tapushinan fresku di mainsh i tost na kandela, mainshi bat for di tapushinan yen, komo e ofrenda di mainshi di bo prom kosnan ku a hecha. LEV 2:15 E ora ei bo mester pone zeta riba dj i pone s ensia riba dj; ta un ofrenda di mainshi. LEV 2:16 I e saserdote mester kima e por shon di konmemorashon, parti di e mainshi bat i e zeta, huntu ku tur e sensia, ko mo un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 3:1 'Awor si su ofrenda ta un sakrifisio di e ofrendanan di pas, si e ta bai ofres esaki for di e kria di baka, sea machu f m uh, e mester ofres esaki sin defekto dilanti di SEOR. LEV 3:2 I e mester pone su ma n riba kabes di su ofrenda i mat' na entrada di e tnt di reunion, i Aaron su yu hmb ernan, e saserdotenan, mester sprngu e sanger tur rnt riba e altar. LEV 3:3 Anto f or di e sakrifisio di e ofrendanan di pas, e mester present un ofrenda di kandela na SEOR, e vt ku ta tapa e shirishiri i tur e vt ku tin na e shirishiri, LEV 3:4 i e dos nirnan huntu ku e vt ku tin na nan, ku tin na e lomo, i e vt di e higra, ku e mester kita huntu ku e nirnan. LEV 3:5 E ora ei Aaron su yu hmbernan mester ki m' riba e altar riba e ofrenda kim ku tin riba e palu ku ta riba e kandela; ta un ofrenda di kandela di un hol dushi na SEOR. LEV 3:6 'Ma si su ofrenda pa un sakrif isio di e ofrendanan di pas na SEOR ta for di e kria di bestia chikitu, e mester ofres esaki, machu f muh, sin defekto. LEV 3:7 Si e ta bai ofres un lamchi komo su o frenda, e ora ei e mester ofres esaki dilanti di SEOR, LEV 3:8 i e mester pone su man riba kabes di su ofrenda, i mat' dilanti di e tnt di reunion; i Aaron su yu hmb ernan mester sprngu su sanger tur rnt riba e altar. LEV 3:9 I for di e sakrifisio di ofrendanan di pas e mester hiba komo un ofrenda di kandela na SEOR: su vt, hent er e rabu gordo ku e mester kit'af peg ku e wesu di lomba, i e vt ku ta tapa e shir ishiri i tur e vt ku tin na e shirishiri, LEV 3:10 i e dos nirnan huntu ku e vt ku tin na nan, ku tin na e lomo, i e vt di e higra ku e mester kita huntu ku e nirn an. LEV 3:11 E ora ei e saserdote mester kima esaki riba e altar, komo kuminda, un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 3:12 'Ademas, si su ofrenda ta un kabritu, e o ra ei e mester ofres esaki dilanti di SEOR, LEV 3:13 i e mester pone su man riba k abes di e kabritu i mat' dilanti di e tnt di reunion; i e yu hmbernan di Aaron mest er sprngu su sanger tur rnt riba e altar. LEV 3:14 For di esaki e mester present su ofrenda komo un ofrenda di kandela na SEOR: e vt ku ta tapa e shirishiri i tur e vt ku tin na e shirishiri, LEV 3:15 i e dos nirnan huntu ku e vt ku tin na nan, ku tin na e lomo, i e vt di e higra ku e mester kita huntu ku e nirnan. LEV 3:16 I e saserdote mester kima nan riba e altar komo kuminda, un ofrenda di kandela kom o un hol dushi; tur e vt ta di SEOR. LEV 3:17 'Esaki ta un statuto perpetuo durante di tur boso generashonnan den tur boso lugnan di biba: boso no mag kome ni vt ni sanger.'" LEV 4:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 4:2 "Papia ku e yun an di Israel, bisando: 'Si un persona peka no intenshonalmente den un di e kosna n ku SEOR a orden pa no hasi, i e komet un di nan-LEV 4:3 'Si e saserdote ung peka d i tal manera ku e ta trese kulpa riba e pueblo, e mester ofres na SEOR, pa e pik ku el a komet, un bish machu sin defekto komo un ofrenda pa pik. LEV 4:4 E mester hib a e bish machu na entrada di e tnt di reunion dilanti di SEOR, i e mester pone su m an riba kabes di e bish machu i mata e bish machu dilanti di SEOR. LEV 4:5 E ora ei e saserdote ung mester kohe poko di e sanger di e bish machu hiba na e tnt di reun ion, LEV 4:6 i e saserdote mester dp su dede den e sanger i sprngu poko di e sange r shete biaha dilanti di SEOR, dilanti di e velo di e santuario. LEV 4:7 Tambe e saserdote mester pone poko di e sanger na e kachunan di e altar di sensia aromtik o ku ta keda dilanti di SEOR den e tnt di reunion; i tur e sanger di e bish machu e mester basha na pia di e altar di ofrenda kim ku ta keda na entrada di e tnt di r eunion. LEV 4:8 I e mester kita tur e vt for di e bish machu di e ofrenda pa pik: e vt ku ta tapa e shirishiri i tur e vt ku tin na

e shirishiri, LEV 4:9 i e dos nirnan huntu ku e vt ku tin na nan, ku tin na e lom o, i e vt di e higra ku e mester kita huntu ku e nirnan LEV 4:10 (meskos ku ta ki ta esaki for di e buey di e sakrifisio di e ofrendanan di pas), i e saserdote me ster kima nan riba e altar di ofrenda kim. LEV 4:11 Ma e kueru di e bish machu i t ur su karni, huntu ku su kabes, su patanan, su shirishiri i su mst, LEV 4:12 esta , tur sobr di e bish machu, e mester hiba na un lug limpi paf di e kampamentu, kamin da ta basha shinishi, i kima esaki riba kandela di palu; kaminda ta basha shinis hi e mester wrdu kim. LEV 4:13 'Awor si henter e kongregashon di Israel komet eror, i e asamblea no ripar e asunto aki, i nan komet un di e kosnan ku SEOR a orden pa n o hasi, i nan bira kulpabel, LEV 4:14 ora ku e pik ku nan a komet bira konos, e asa mblea mester ofres un bish machu di e kria di baka komo un ofrenda pa pik i hiba es aki dilanti di e tnt di reunion. LEV 4:15 E ora ei e ansianonan di e kongregashon mester pone nan mannan riba kabes di e bish machu dilanti di SEOR, i e bish machu mester wrdu mat dilanti di SEOR. LEV 4:16 Anto e saserdote ung mester hiba poko di e sanger di e bish machu na e tnt di reunion; LEV 4:17 i e saserdote mester dp su de de den e sanger, i sprngu esaki shete biaha dilanti di SEOR, dilanti di e velo. LE V 4:18 I e mester pone poko di e sanger na e kachunan di e altar ku ta keda dila nti di SEOR den e tnt di reunion; i e mester basha tur e sanger na pia di e altar di ofrenda kim ku ta keda na entrada di e tnt di reunion. LEV 4:19 I e mester kita tur su vt for di dj i kima esaki riba e altar, LEV 4:20 i hasi ku e bish machu mes kos ku el a hasi ku e bish machu di e ofrenda pa pik; asina e mester hasi kun. Asin a e saserdote mester hasi ekspiashon pa nan, i nan lo wrdu pordon. LEV 4:21 E ora ei e mester hiba e bish machu na un lug paf di e kampamentu, i kim' manera el a kima e prom bish machu; esaki ta un ofrenda pa pik pa e asamblea. LEV 4:22 'Ora ku un l ider peka, i no intenshonalmente hasi un di tur e kosnan ku SEOR Dios a orden pa n o hasi, i e bira kulpabel, LEV 4:23 si su pik ku el a komet bira konos p', e mester hiba komo su ofrenda un kabritu chubatu sin defekto. LEV 4:24 I e mester pone su mannan riba kabes di e kabritu chubatu i mat' na e lug kaminda nan ta mata e ofre nda kim dilanti di SEOR; ta un ofrenda pa pik. LEV 4:25 E ora ei e saserdote mester kohe poko di e sanger di e ofrenda pa pik ku su dede i pone esaki na e kachunan di e altar di ofrenda kim; i sobr di su sanger e mester basha na pia di e altar di ofrenda kim. LEV 4:26 I tur su vt e mester kima riba e altar, manera e vt di e sak rifisio di ofrendanan di pas. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' enkuant o su pik, i e lo wrdu pordon. LEV 4:27 'Awor si un persona di e pueblo peka no inte nshonalmente, i si e hasi un di e kosnan ku SEOR a orden pa no hasi, i e bira kulp abel, LEV 4:28 si su pik ku el a komet bira konos p', e ora ei e mester hiba un kabr itu muh sin defekto komo su ofrenda, pa su pik ku el a komet. LEV 4:29 I e mester p one su mannan riba kabes di e ofrenda pa pik i mata e ofrenda pa pik na e lug di of renda kim. LEV 4:30 I e saserdote mester kohe poko di e sanger ku su dede i pone esaki na e kachunan di e altar di ofrenda kim; i tur sobr di e sanger e mester bas ha na pia di e altar. LEV 4:31 E ora ei e mester kita tur su vt, meskos ku e vt a wrdu kit for di e sakrifisio di ofrendanan di pas; i e saserdote mester kim' riba e altar komo un hol dushi na SEOR. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p', i e lo wrdu pordon. LEV 4:32 'Ma si e hiba un lamchi komo su ofrenda pa un ofrenda pa pik, e mester hiba un lamchi muh sin defekto. LEV 4:33 I e mester pone su mannan r iba kabes di e ofrenda pa pik i mat' komo un ofrenda pa pik na e lug kaminda ta mata ofrenda kim. LEV 4:34 I e saserdote mester kohe poko di e sanger di e ofrenda pa pik ku su dede i pone esaki na e kachunan di e altar di ofrenda kim; i tur sobr di e sanger e mester basha na pia di e altar. LEV 4:35 E ora ei e mester kita tur su vt, meskos ku e vt di e lamchi a wrdu kit for di e sakrifisio di e ofrendanan di pas, i e saserdote mester kima nan riba e altar, riba e ofrendanan di kandela na SEOR. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' enkuanto su pik ku el a komet, i e lo wrdu pordon. LEV 5:1 'Awor si un persona peka pasobra e no ta papia despues k u el a tende un yamada pbliko pa testifik enkuanto un kos ku el a mira f a tende di dj, e ora ei e mester karga su kulpa. LEV 5:2 'Of si un persona mishi ku un kos impuru, sea kadaver di un bestia impuru, f kadaver di baka impuru, f kadaver di be stia impuru ku ta kriul den otro, ounke ku e no a ripar esaki, i e ta impuru, e o ra ei e lo ta kulpabel.

LEV 5:3 'Of si e mishi ku impuresa di hende, f loke sea su impuresa ku ta hasi imp uru, i e no ripar esaki, i despues e haa sa, e lo ta kulpabel. LEV 5:4 'Of si un p ersona hura ku su lepnan sin pensa, pa hasi maldat f pa hasi bon, den kualke asun to ku un hende ta papia sin pensa pa medio di un huramentu, i e no ta konsiente di esaki, i despues e haa sa di esaki, e lo ta kulpabel den un di e kosnan aki. L EV 5:5 'I lo t'asina ku ora e bira kulpabel den un di e kosnan aki, e mester kon fes ku den esei el a peka. LEV 5:6 Tambe e mester hiba pa SEOR su ofrenda pa kulpa pa su pik ku el a komet, un bestia muh for di e kria di bestia chikitu, un lamchi f un kabritu komo un ofrenda pa pik. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' pa su pik. LEV 5:7 'Ma si e no por duna un lamchi, e ora ei e mester hiba pa SEOR, k omo su ofrenda pa kulpa pa su pik ku el a komet, dos trteldif f dos pichon, esun komo un ofrenda pa pik i e otro komo un ofrenda kim. LEV 5:8 I e mester hiba nan pa e saserdote, kende mester ofres prom esun ku ta pa e ofrenda pa pik, i e mester trose su kabes kita for di su nk, sin kit' kompletamente for di otro. LEV 5:9 Tambe e m ester sprngu poko di e sanger di e ofrenda pa pik kontra e banda di e altar, mient ras ku sobr di e sanger mester wrdu bash na pia di e altar; ta un ofrenda pa pik. LE V 5:10 Esun di dos e mester prepar e ora ei komo un ofrenda kim segun e ordenansa. I e saserdote mester hasi ekspiashon p', pa su pik ku el a komet, i e lo wrdu pordo n. LEV 5:11 'Ma si su medionan ta insufisiente pa dos trteldif f dos pichon, e ora e i e mester hiba komo su ofrenda pa e pik ku el a komet, e dsimo parti di un efa di haria fini komo un ofrenda pa pik; e no mester pone zeta riba dj ni pone sensia rib a dj, pasobra ta un ofrenda pa pik. LEV 5:12 I e mester hiba esaki pa e saserdote, i e saserdote mester kohe un man yen di dj komo e porshon di konmemorashon i kim ' riba e altar, huntu ku e ofrendanan di kandela di SEOR; ta un ofrenda pa pik. LEV 5:13 Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' enkuanto su pik ku el a komet den un di e kosnan aki, i e lo wrdu pordon; anto e sobr mester keda pa e saserdote, me skos ku e ofrenda di mainshi.'" LEV 5:14 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 5:15 "Si un persona aktua infielmente i peka no intenshonalmente kontra e ko snan santu di SEOR, e ora ei e mester hiba su ofrenda pa kulpa pa SEOR: un karn chu batu sin defekto for di e kria di bestia chikitu, segun bo baluashon na siklo di plata, segun e siklo di e santuario, komo un ofrenda pa kulpa. LEV 5:16 I e mes ter hasi restitushon pa e pik ku el a hasi kontra e kos santu, i mester aad un di s inku parti di dj i duna esaki na e saserdote. E ora ei e saserdote mester hasi ek spiashon p' ku e karn chubatu di e ofrenda pa kulpa, i e lo wrdu pordon. LEV 5:17 "A wor si un persona peka i hasi un di e kosnan ku SEOR a orden pa no hasi, ounke ku e no tabata sa, tg e ta kulpabel i mester karga su kastigu. LEV 5:18 E ora ei e m ester hiba pa e saserdote un karn chubatu sin defekto for di e kria di bestia chi kitu, segun bo baluashon, komo un ofrenda pa kulpa. Asina e saserdote mester has i ekspiashon p' enkuanto su eror den kual el a peka no intenshonalmente, sin ku e tabata sa; i e lo wrdu pordon. LEV 5:19 Ta un ofrenda pa kulpa; siguramente e tab ata kulpabel dilanti di SEOR." LEV 6:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 6:2 "Ora ku un persona peka i aktua infielmente kontra SEOR, i ta gaa su kompaero enkuanto un asunto di depsito f un kos ku el a dun' warda p', f enkuanto un kos ku el a hrta, f si el a kita un kos for di su kompaero ku violensia, LEV 6:3 f si el a haa loke tabata prd i a gaa tokante di esaki i a hasi huramentu falsu, asina ku e ta p eka enkuanto un di e kosnan ku un hende por hasi, LEV 6:4 e ora ei mester t'asin a ku ora e peka i bira kulpabel, e mester debolb loke ku el a kohe dor di hrta, f l oke ku el a haa pa medio di violensia, f e depsito ku el a wrdu konfi kun, f e kos p el a haa, LEV 6:5 f tur kos ku el a hura falsu p'; e mester hasi restitushon kompl eto p' i aad un di sinku parti mas, i duna esaki na esun ku e ta pertenes na dj riba e dia ku e ta present su ofrenda pa kulpa. LEV 6:6 E ora ei e mester hiba pa e sa serdote su ofrenda pa kulpa na SEOR, un karn chubatu sin defekto for di e kria di bestia chikitu, konforme bo baluashon, komo un ofrenda pa kulpa, LEV 6:7 i e sas erdote mester hasi ekspiashon p' dilanti di SEOR, i e lo wrdu pordon pa kualke di e kosnan ku e por a hasi, ku kual el a trese kulpa riba su mes." LEV 6:8 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 6:9 "Orden Aaron ku su yu hmbernan, bisando: 'Es aki ta e lei pa e ofrenda kim: e ofrenda kim mes mester

keda riba fogon riba e altar henter anochi te mainta, i e kandela riba e altar m ester keda send riba dj. LEV 6:10 I e saserdote mester bisti su mantel di lino, i bisti paa djabou na su kurpa; i e mester kohe e shinishi di e ofrenda kim, ku e ka ndela a laga riba e altar, i pone esaki banda di e altar. LEV 6:11 E ora ei e me ster kita su paa i bisti otro paa, i hiba e shinishi paf di e kampamentu na un lug l impi. LEV 6:12 I e kandela riba e altar mester keda send riba dj. E no mag paga, m a e saserdote mester kima palu riba dj tur mainta; i e mester akomod e ofrenda kim riba dj i kima e porshonnan di vt di e ofrendanan di pas riba dj. LEV 6:13 Mester t in kandela send kontinuamente riba e altar; e no mag paga. LEV 6:14 'Awor esaki t a e lei di e ofrenda di mainshi: e yu hmbernan di Aaron mester present' dilanti di SEOR dilanti di e altar. LEV 6:15 E ora ei un di nan mester saka for di dj un man yen di haria fini di e ofrenda di mainshi, huntu ku su zeta i tur e sensia ku ti n riba e ofrenda di mainshi, i kima esaki riba e altar, un hol dushi, komo su ofr enda di konmemorashon na SEOR. LEV 6:16 I loke sobra di dj Aaron ku su yu hmbernan mester kome. Nan mester kom' komo pan buskuchi sin zrdeg den un lug santu; nan mest er kom' riba plenchi di e tnt di reunion. LEV 6:17 E no mester wrdu hrn ku zrdeg. Mi duna esaki komo nan parti for di Mi ofrendanan di kandela; e ta masha santu mes , meskos ku e ofrenda pa pik i e ofrenda pa kulpa. LEV 6:18 Tur hende hmber entre e yunan di Aaron mag kom'; ta un statuto pa semper durante di tur boso generashon nan, for di e ofrendanan di kandela na SEOR. Ken ku mishi ku nan, lo ta konsagr.'" LEV 6:19 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 6:20 "Esaki ta e ofrenda ku Aaron i su yu hmbernan mester present na SEOR riba e dia ku e ta wrdu ung: e dsimo p rti di un efa di haria fini komo un ofrenda regular di mainshi, mitar di dj mainta i mitar di dj atardi. LEV 6:21 E mester wrdu prepar ku zeta riba kasuela. Ora ku e ta bon meskl, bo mester tres'. Bo mester present e ofrenda di mainshi hrn na pida-pi da komo un hol dushi na SEOR. LEV 6:22 I e saserdote ung, ku lo ta na lug di Aaron m eimei di su yu hmbernan, mester ofres esaki. Pa medio di un statuto pa semper e me ster wrdu kim kompletamente na SEOR. LEV 6:23 Asina tur ofrenda di mainshi di e sas erdote mester wrdu kim kompletamente. No mag kom'." LEV 6:24 E ora ei SEOR a papia k u Moiss, bisando: LEV 6:25 "Papia ku Aaron i ku su yu hmbernan, bisando: 'Esaki ta e lei di ofrenda pa pik: na e lug kaminda e ofrenda kim ta wrdu mat, e ofrenda pa pi k mester wrdu mat dilanti di SEOR; e ta masha santu mes. LEV 6:26 E saserdote ku ofr es esaki pa pik, mester kom'. Mester kom' den un lug santu, riba plenchi di e tnt di eunion. LEV 6:27 Ken ku mishi ku su karni lo ta konsagr; i ora algu di su sanger spat riba un paa, bo mester laba loke ku el a spat ariba den un lug santu. LEV 6:2 8 Tambe e wea di klei den kual el a wrdu hereb mester wrdu kibr; i si el a wrdu hereb den un wea di brns, e ora ei esaki mester wrdu freg i spul ku awa. LEV 6:29 Tur hend e hmber entre e saserdotenan mag kome di dj; e ta masha santu mes. LEV 6:30 Ma no mester kome ningun ofrenda pa pik, for di kual sanger a wrdu hib den e tnt di reunio n pa hasi ekspiashon den e lug santu; mester kima esaki ku kandela. LEV 7:1 'Awor esaki ta e lei di e ofrenda pa kulpa; e ta masha santu mes. LEV 7:2 Den e lug ka minda ta mata e ofrenda kim, nan mester mata e ofrenda pa kulpa, i e mester sprngu su sanger tur rnt riba e altar. LEV 7:3 I e mester ofres tur su vt: e rabu gordo i e vt ku ta tapa e shirishiri, LEV 7:4 e dos nirnan huntu ku e vt ku tin na nan, k u tin na e lomo, i e vt ku tin na e higra e mester kita huntu ku e nirnan. LEV 7: 5 I e saserdote mester kima nan riba e altar komo un ofrenda di kandela na SEOR; ta un ofrenda pa kulpa. LEV 7:6 Tur hende hmber entre e saserdotenan mag kome di dj. Mester kom' den un lug santu; e ta masha santu mes. LEV 7:7 'E ofrenda pa kulpa ta meskos ku e ofrenda pa pik; pa nan tur dos tin e mesun lei; e saserdote ku ha si ekspiashon kun, mester ha'. LEV 7:8 Tambe e saserdote ku present e ofrenda kim di un hende, e saserdote ei mester haa e kueru di e ofrenda kim ku el a present. LEV 7 :9 Di e mesun manera tur ofrenda di mainshi ku ta wrdu hrn den frnu, i tur loke ta p repar den panchi f riba kasuela, mester ta pa e saserdote ku ta present'.

LEV 7:10 I tur ofrenda di mainshi meskl ku zeta, f ku ta seku, mester ta pa tur e yu hmbernan di Aaron, pa tur igual. LEV 7:11 'Awor esaki ta e lei di e sakrifisio di e ofrendanan di pas ku mester wrdu present na SEOR. LEV 7:12 'Si e ofres esaki k omo un gradisimentu, e ora ei huntu ku e sakrifisio di gradisimentu e mester ofr es pan buskuchi sin zrdeg, meskl ku zeta, oblea sin zrdeg hunt ku zeta i pan buskuchi di haria fini, meskl ku zeta. LEV 7:13 Huntu ku e sakrifisio di su ofrendanan di pas pa gradisimentu e mester present su ofrenda huntu ku pan buskuchi ku zrdeg ade n. LEV 7:14 I di esaki e mester present un di kada ofrenda komo un ofrenda di hal samentu na SEOR; esaki mester ta pa e saserdote ku ta sprngu e sanger di e ofrenda nan di pas. LEV 7:15 Awor pa loke ta e karni di e sakrifisio di su ofrendanan di pas pa gradisimentu, mester kome esaki riba e dia ku e wrdu ofres; e no mag laga nada di dj keda te su manis. LEV 7:16 'Ma si e sakrifisio di su ofrenda ta un prom esa f un ofrenda boluntario, mester kom' riba e mesun dia ku e ta ofres su sakrifis io; i su siguiente dia mag kome loke a sobra di dj; LEV 7:17 ma loke a sobra di e karni di e sakrifisio riba e di tres dia mester wrdu kim ku kandela. LEV 7:18 Pes ei, si kome un parti di e karni di e sakrifisio di su ofrendanan di pas riba e d i tres dia, esun ku ofres esaki lo no wrdu asept, i esaki lo no wrdu kont pa su benef isio. Lo ta un abominashon, i e persona ku kome di dj mester karga su mes inikida t. LEV 7:19 'Tampoko no mester kome karni ku bin den kontakto ku kos impuru; esa ki mester wrdu kim den kandela. I pa loke ta otro karni, ken ku ta limpi mag kome di dj. LEV 7:20 Ma e persona ku kome e karni di e sakrifisio di e ofrendanan di p as ku ta pertenes na SEOR, mientras ku e ta impuru, e persona ei mester wrdu krt kit or di su pueblo. LEV 7:21 I ora ku un persona bin den kontakto ku algu impuru, s ea impuresa di hende, f un bestia impuru, f kualke kos abominabel ku ta impuru, i si e kome di e karni di e sakrifisio di ofrendanan di pas ku ta pertenes na SEOR, e persona ei mester wrdu krt kit for di su pueblo.'" LEV 7:22 Anto SEOR a papia ku Mo iss, bisando: LEV 7:23 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'No kome nada di e vt di baka, karn f kabritu. LEV 7:24 E vt di un bestia ku muri, i e vt di un bestia ku un bestia di mondi a habrak, mag wrdu uz pa kualke otro kos, ma di ningun manera b o no mester kom'. LEV 7:25 Pasobra ken ku kome e vt di un bestia di kual un ofrend a kim a wrdu ofres na SEOR, e persona ku kome esaki mester wrdu krt kit for di su p . LEV 7:26 I boso no mester kome nada-nada di sanger, sea di parha f di animal, d en ningun di boso lugnan di biba. LEV 7:27 Kualke persona ku kome sanger, e perso na ei mester wrdu krt kit for di su pueblo.'" LEV 7:28 E ora ei SEOR a papia ku Moiss bisando: LEV 7:29 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Esun ku ofres e sakrifi sio di su ofrendanan di pas na SEOR mester hiba su ofrenda na SEOR for di e sakrif isio di su ofrendanan di pas. LEV 7:30 Su mes mannan mester hiba ofrendanan di k andela na SEOR. E mester hiba e vt huntu ku e pechu, pa e pechu wrdu present komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR. LEV 7:31 I e saserdote mester kima e vt rib a e altar; ma e pechu mester ta pa Aaron ku su yu hmbernan. LEV 7:32 I e pia drec hi di patras boso mester duna e saserdote komo un ofrenda di halsamentu for di e sakrifisionan di boso ofrendanan di pas. LEV 7:33 Esun entre e yu hmbernan di Aa ron ku ofres e sanger di e ofrendanan di pas i e vt, e pia drechi mester ta di dj k omo su porshon. LEV 7:34 Pasobra Mi a tuma e pechu di e ofrenda di zoyamentu i e pia di e ofrenda di halsamentu for di e yunan di Israel, for di e sakrifisionan di nan ofrendanan di pas, i a duna nan na saserdote Aaron i na su yu hmbernan ko mo nan derecho pa semper for di e yunan di Israel. LEV 7:35 'Esaki ta loke ta ko nsagr na Aaron i loke ta konsagr na su yu hmbernan for di e ofrendanan di kandela n a SEOR, riba e dia ku el a present nan pa sirbi SEOR komo saserdote. LEV 7:36 Esaki nan SEOR a orden pa duna nan for di e yunan di Israel riba e dia ku El a ungi nan. Ta nan derecho pa semper durante di tur nan generashonnan.'" LEV 7:37 Esaki ta e lei di e ofrenda kim, e ofrenda di mainshi, e ofrenda pa pik, e ofrenda pa kulpa , e ofrenda di konsagrashon i e sakrifisio di e ofrendanan di pas, LEV 7:38 ku S EOR a orden Moiss na Seru Sina riba e dia ku El a orden e yunan di Israel pa present an ofrendanan na SEOR den e desierto di Sina. LEV 8:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss , bisando:

LEV 8:2 "Hiba Aaron ku su yu hmbernan huntu kun i e paanan, e zeta di unshon, e bis h machu di e ofrenda pa pik, e dos karnnan chubatu i e makutu di pan sin zrdeg, LEV 8:3 i reun henter e kongregashon na entrada di e tnt di reunion." LEV 8:4 Asina Mo iss a hasi meskos ku SEOR a orden'. I e kongregashon a reun na entrada di e tnt di re union. LEV 8:5 I Moiss a bisa e kongregashon: "Esaki ta loke SEOR a orden pa hasi." LEV 8:6 E ora ei Moiss a hasi Aaron ku su yu hmbernan hala serka, i a laba nan ku awa. LEV 8:7 I el a bisti e tnika, a fah' ku e faha, a bisti e mantel i a bisti e ef ; i el a fah' ku e banchi masha fini gewef di e efd, ku kual el a mara e efd na dj. LEV 8:8 E ora ei el a bisti e pechero, i den e pechero el a pone e Urim i e Tumim . LEV 8:9 Tambe el a pone e tlban riba su kabes, i riba e tlban, na su parti dilan ti, el a pone e plachi di oro, e korona santu, meskos ku SEOR a orden Moiss. LEV 8: 10 E ora ei Moiss a kohe e zeta di unshon i a ungi e tabernakel i tur loke tabati n den dj, i a konsagr nan. LEV 8:11 I el a sprngu poko di dj riba e altar shete biah a i a ungi e altar i tur su artkulonan-di-uzo, i e labamano ku su pia, pa konsagr nan. LEV 8:12 E ora ei el a basha poko di e zeta di unshon riba Aaron su kabes i a ungi, pa konsagr'. LEV 8:13 Kaba Moiss a hasi Aaron su yu hmbernan hala serka i a bisti nan e tnikanan, i a faha nan ku faha i a mara paa na nan kabes, meskos ku S EOR a orden Moiss. LEV 8:14 E ora ei el a trese e bish machu di e ofrenda pa pik, i A aron ku su yu hmbernan a pone nan mannan riba kabes di e bish machu di e ofrenda p a pik. LEV 8:15 Kaba Moiss a mat' i a kohe e sanger, i ku su dede el a pone poko di esaki tur rnt riba e kachunan di e altar i a purifik e altar. E ora ei el a basha sobr di e sanger na pia di e altar i a konsagr esaki, pa hasi ekspiashon pa esaki . LEV 8:16 Tambe el a kohe tur e vt ku tabatin na e shirishiri, e vt di e higra, e dos nirnan i nan vt; i Moiss a kima esaki riba e altar. LEV 8:17 Ma e bish machu, su kueru, su karni i su mst el a kima den kandela paf di e kampamentu, meskos ku S EOR a orden Moiss. LEV 8:18 E ora ei el a present e karn chubatu di e ofrenda kim, i aron ku su yu hmbernan a pone nan mannan riba kabes di e karn chubatu. LEV 8:19 I Moiss a mat' i a sprngu e sanger tur rnt riba e altar. LEV 8:20 Ora ku el a krta e ka rn chubatu den su diferente pidanan, Moiss a kima e kabes, e pidanan i e sebu. LEV 8:21 Despues ku el a kaba di laba e shirishiri i e patanan ku awa, Moiss a kima henter e karn chubatu riba e altar. Esaki tabata un ofrenda kim komo un hol dushi; e tabata un ofrenda di kandela na SEOR, meskos ku SEOR a orden Moiss. LEV 8:22 E ora ei el a present e di dos karn chubatu, e karn chubatu di konsagrashon; i Aaron ku su yu hmbernan a pone nan mannan riba kabes di e karn chubatu. LEV 8:23 I Moiss a m at' i a kohe poko di su sanger i a pone esaki na klp di Aaron su orea drechi, na di m di su man drechi i na dede grandi di su pia drechi. LEV 8:24 Tambe el a hasi A aron su yu hmbernan hala serka; i Moiss a pone poko di e sanger na klp di nan orea drechi, na dim di nan man drechi i na dede grandi di nan pia drechi. E ora ei Moi ss a sprngu sobr di e sanger tur rnt riba e altar. LEV 8:25 I el a tuma e vt, e rabu gordo i tur e vt ku tabatin na e shirishiri, e vt di e higra, e dos nirnan i nan vt i e pia drechi. LEV 8:26 I for di e makutu di pan sin zrdeg ku tabata dilanti di SEOR, el a kohe un pan buskuchi sin zrdeg, un pan buskuchi meskl ku zeta i un oble a, i a pone nan riba e porshonnan di vt i riba e pia drechi. LEV 8:27 E ora ei el a pone tur esakinan riba mannan di Aaron i riba mannan di su yu hmbernan, i a pr esent nan komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR. LEV 8:28 E ora ei Moiss a t uma nan for di nan man i a kima nan riba e altar huntu ku e ofrenda kim. Nan taba ta un ofrenda di konsagrashon komo un hol dushi; tabata un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 8:29 Tambe Moiss a kohe e pechu i a present' komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR; esaki tabata Moiss su porshon di e karn chubatu di konsagrashon, meskos ku SEOR a orden Moiss. LEV 8:30 Asina Moiss a kohe poko di e zeta di unshon i poko di e sanger ku tabatin riba e altar i a sprngu esaki riba Aaron, riba su paa nan, riba su yu hmbernan i riba e paanan di su yu hmbernan huntu kun; i el a konsagr Aaron, su paanan, su yu hmbernan i e paanan di su yu hmbernan huntu kun. LEV 8:31 E o ra ei Moiss a bisa Aaron ku su yu hmbernan: "Hereb e karni na entrada di e tnt di re union i kom'

ayanan huntu ku e pan ku ta den e makutu di e ofrenda di konsagrashon, meskos ku mi a orden, bisando: 'Aaron ku su yu hmbernan mester kom'.' LEV 8:32 I sobr di e ka rni i di e pan boso mester kima den kandela. LEV 8:33 I shete dia largu boso no mag sali for di entrada di e tnt di reunion, te na e dia ku e periodo di boso kon sagrashon keda kumpl; pasobra durante di shete dia e lo konsagr boso. LEV 8:34 Man era a wrdu has awe, asina SEOR a orden pa hasi, pa hasi ekspiashon pa boso. LEV 8:35 Ademas, na entrada di e tnt di reunion boso mester keda di dia i anochi, shete d ia largu, i kumpli ku e enkargo di SEOR, pa boso no muri, pasobra t'asina mi a wrd u orden." LEV 8:36 Asina Aaron ku su yu hmbernan a hasi tur e kosnan ku SEOR a orde n pa medio di Moiss. LEV 9:1 Awor a sosod ku riba e di ocho dia Moiss a yama Aaron k u su yu hmbernan i e ansianonan di Israel; LEV 9:2 i el a bisa Aaron: "Kohe pa bo mes un bish machu komo un ofrenda pa pik i un karn chubatu komo un ofrenda kim, tur dos sin defekto, i ofres nan dilanti di SEOR. LEV 9:3 E ora ei papia ku e yunan d i Israel, bisando: 'Kohe un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik i un bish i un lamchi, tur dos di un aa, sin defekto, komo un ofrenda kim, LEV 9:4 i un buey i un karn chubatu komo ofrendanan di pas, pa ofres sakrifisio dilanti di SEOR, i un ofr enda di mainshi meskl ku zeta; pasobra awe SEOR lo pares na boso.'" LEV 9:5 Asina n an a hiba loke Moiss a orden na e parti dilanti di e tnt di reunion, i henter e kon gregashon a hala serka i a bai para dilanti di SEOR. LEV 9:6 I Moiss a bisa: "Esak i ta loke SEOR a orden boso pa hasi, pa e gloria di SEOR pares na boso." LEV 9:7 E o ra ei Moiss a bisa Aaron: "Hala serka di e altar i ofres bo ofrenda pa pik i bo ofr enda kim, pa bo hasi ekspiashon pa bo mes i pa e pueblo; despues ofres e ofrenda p a e pueblo, pa bo hasi ekspiashon pa nan, meskos ku SEOR a orden." LEV 9:8 Asina A aron a bai na e altar i a mata e bish di e ofrenda pa pik ku tabata pa su mes. LEV 9:9 I Aaron su yu hmbernan a present e sanger na dj; anto el a dp su dede den e san ger i a pone poko na e kachunan di e altar, i a basha sobr di e sanger na pia di e altar. LEV 9:10 Ma e vt, e nirnan i e vt di e higra di e ofrenda pa pik el a kima riba e altar, meskos ku SEOR a orden Moiss. LEV 9:11 Ma e karni i e kueru el a kim a ku kandela paf di e kampamentu. LEV 9:12 E ora ei el a mata e ofrenda kim, i Aar on su yu hmbernan a present e sanger na dj, i el a sprngu esaki tur rnt riba e altar. LEV 9:13 I nan a present e ofrenda kim na dj, na pida-pida huntu ku e kabes, i el a kima nan riba e altar. LEV 9:14 Tambe el a laba e shirishiri i e patanan, i a kima nan huntu ku e ofrenda kim riba e altar. LEV 9:15 E ora ei el a present e ofr enda di e pueblo, i a kohe e kabritu di e ofrenda pa pik ku tabata pa e pueblo, i a mat' i a ofres' pa pik, meskos ku esun di prom. LEV 9:16 Tambe el a present e ofre nda kim i a ofres esaki konforme e ordenansa. LEV 9:17 Kaba el a present e ofrenda di mainshi i a kohe un man yen for di dj i a kima esaki riba e altar, ademas di e ofrenda kim di mainta. LEV 9:18 E ora ei el a mata e buey i e karn chubatu, e sak rifisio di e ofrendanan di pas ku tabata pa e pueblo; i Aaron su yu hmbernan a pr esent e sanger na dj, i el a sprngu esaki tur rnt riba e altar. LEV 9:19 Pa loke ta e porshonnan di vt di e buey i di e karn chubatu, e rabu gordo, e vt ku ta tapa e s hirishiri, e nirnan i e vt di e higra, LEV 9:20 nan a pone e porshonnan di vt riba e pechunan; i el a kima nan riba e altar. LEV 9:21 Ma e pechunan i e pia drechi Aaron a present komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR, meskos ku Moiss a or den. LEV 9:22 E ora ei Aaron a halsa su mannan den direkshon di e pueblo i a bend ishon nan, i despues di a ofres e ofrenda pa pik, e ofrenda kim i e ofrendanan di pa s, el a bah'abou. LEV 9:23 Anto Moiss i Aaron a bai den e tnt di reunion. Ora nan a sali i a bendishon e pueblo, e gloria di SEOR a pares na henter e pueblo. LEV 9:2 4 E ora ei kandela a sali for di dilanti di SEOR i a kima e ofrenda kim i e porsho nnan di vt i a kaba ku nan riba e altar; i ora henter e pueblo a mira esaki, nan a dal un gritu i a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela. LEV 10:1 Awor Na dab i Abi, yu hmbernan di Aaron, kada un a kohe su wea-pa-kandela, i despues di a pone kandela den nan, nan a pone sensia riba esaki i a ofres kandela strao dilanti di SEOR, lokual E no a orden nan. LEV 10:2 I kandela a sali for di e presensia di SEOR i a kaba ku nan, i nan a muri dilanti di SEOR.

LEV 10:3 E ora ei Moiss a bisa Aaron: "Esaki ta loke SEOR a papia, bisando: 'Atrav es di esnan ku hala serka Mi lo Mi wrdu trat komo santu, i dilanti di henter e pue blo lo Mi wrdu onr.'" I Aaron a keda ketu. LEV 10:4 Tambe Moiss a yama Misael i Elz afan, yu hmbernan di Uziel, tio di Aaron, i a bisa nan: "Hala serka, karga boso r umannan for di dilanti di e santuario i hiba nan paf di e kampamentu." LEV 10:5 A sina nan a hala serka i a karga nan, ku nan tnika bist ainda, hiba paf di e kampame ntu, manera Moiss a bisa. LEV 10:6 E ora ei Moiss a bisa Aaron ku su yu hmbernan El eazar i Itamar: "No kita kabes sun ni sker boso paanan, pa boso no muri, i pa Dios no bira furioso riba henter e kongregashon. Ma boso rumannan, henter e kas di I srael, mag lament e kimamentu ku SEOR a laga sosod. LEV 10:7 No sali for di porta d i e tnt di reunion pa boso no muri; pasobra SEOR Su zeta di unshon ta riba boso." I nan a hasi konforme e palabra di Moiss. LEV 10:8 E ora ei SEOR a papia ku Aaron, bisando: LEV 10:9 "No bebe bia ni bibida strki, ni abo ni bo yu hmbernan huntu ku bo, ora boso ta bai den e tnt di reunion, pa boso no muri--ta un statuto perpetuo durante di tur boso generashonnan-LEV 10:10 i pa hasi un distinshon entre loke ta santu i loke ta profano i entre loke ta impuru i loke ta limpi, LEV 10:11 i p a sia e yunan di Israel tur e statutonan ku SEOR a bisa nan pa medio di Moiss." LEV 10:12 E ora ei Moiss a bisa Aaron i su yu hmbernan ku a sobrebib, Eleazar i Itamar : "Kohe e ofrenda di mainshi ku a sobra di e ofrendanan di kandela di SEOR i kome esaki sin zrdeg banda di e altar, pasobra e ta masha santu mes. LEV 10:13 Kome e saki den un lug santu, pasobra ta bo derecho i derecho di bo yu hmbernan for di e ofrendanan di kandela di SEOR, pasobra t'asina mi a wrdu orden. LEV 10:14 Ma e pech u di e ofrenda di zoyamentu i e pia di e ofrenda boso mag kome den un lug limpi, abo ku bo yu hmbernan i bo yu muhnan huntu ku bo; pasobra nan a wrdu dun komo bo der echo i komo derecho di bo yu hmbernan for di e sakrifisionan di e ofrendanan di p as di e yunan di Israel. LEV 10:15 E pia ofres pa medio di halsamentu i e pechu o fres pa medio di zoyamentu nan mester hiba huntu ku e ofrendanan di kandela di e porshonnan di vt, pa present esakinan komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR; asina e mester ta un kos ku ta bo derecho pa semper i derecho di bo yu hmbernan huntu ku bo, meskos ku SEOR a orden." LEV 10:16 I ku tur diligensia Moiss a buska e kabritu di e ofrenda pa pik, ma ata, el a wrdu kim! I e tabata rabi ku Aaron su yu hmbernan ku a sobrebib, Eleazar i Itamar, i a bisa: LEV 10:17 "Pakiko boso no a ko me e ofrenda pa pik na e lug santu? Pasobra e ta masha santu mes, i El a duna boso esaki pa karga e kulpa di e kongregashon, pa hasi ekspiashon pa nan dilanti di SEOR. LEV 10:18 Mira, komo ku su sanger no a wrdu tres paden, den e santuario, sigu ramente boso mester a kom' den e santuario, meskos ku mi a orden." LEV 10:19 Ma Aa ron a bisa Moiss: "Mira, awe nan a present nan ofrenda pa pik i nan ofrenda kim dila nti di SEOR. Ora kosnan manera esakinan sosod ku mi, si mi a kome un ofrenda pa pi k awe, esei lo tabata bon den bista di SEOR?" LEV 10:20 I ora Moiss a tende esei, e l a keda satisfecho. LEV 11:1 SEOR a bolbe papia ku Moiss i Aaron, bisando nan: LE V 11:2 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Esakinan ta e bestianan ku boso ma g kome for di tur e bestianan ku tin riba tera. LEV 11:3 Tur loke tin huf divid e ntre e bestianan, esta, huf kompletamente gespleit, i ku ta kou kuminda dos biah a, eseinan boso mag kome. LEV 11:4 'Sinembargo, di esakinan boso no mag kome ent re esnan ku ta kou kuminda dos biaha f entre esnan ku tin huf divid: kamel, pasobr a ounke ku e ta kou kuminda dos biaha, e no tin huf divid; e ta impuru pa boso. L EV 11:5 Konnchi di baranka tambe, pasobra ounke ku e ta kou kuminda dos biaha, e no tin huf divid; e ta impuru pa boso; LEV 11:6 has tambe, pasobra ounke ku e ta kou kuminda dos biaha, e no tin huf divid; e ta impuru pa boso; LEV 11:7 i porko, pasobra ounke ku e tin huf divid, esta, huf kompletamente gespleit, e no ta kou kuminda dos biaha; e ta impuru pa boso. LEV 11:8 Boso no mester kome di nan karn i ni mishi ku nan kadaver; nan ta impuru pa boso. LEV 11:9 'Esakinan boso mag ko me di tur loke tin den awa: tur loke tin hala i skama, esnan den awa, den laman f den riu, boso mag kome. LEV 11:10 Ma tur loke tin den laman i den riu ku no tin hala ni skama entre tur loke ta move den awa i entre tur bestia

bibu ku tin den awa, eseinan ta kosnan abominabel pa boso. LEV 11:11 Nan mester ta abominabel pa boso; boso no mag kome di nan karni, i nan kadaver boso mester abores. LEV 11:12 Tur loke tin den awa, ku no tin hala ni skama, ta abominabel pa boso. LEV 11:13 'Ademas, esakinan boso mester abores entre e parhanan; nan ta ab ominabel, no mag kome nan: guila, falki-kibrad-di-wesu i falki pretu, LEV 11:14 wa rawara i tur sorto di falki, LEV 11:15 tur sorto di raf, LEV 11:16 abestrus, sho ko, meuchi i tur sorto di kinikini, LEV 11:17 shoko chikitu, samuro i shoko gran di, LEV 11:18 shoko blanku, pelikan i falki ku ta kome bestia morto, LEV 11:19 o yevar i tur sorto di garabt, i bubi i raton di anochi. LEV 11:20 'Tur insekto ku tin hala, ku ta kana riba kuater pia, mester ta abominabel pa boso. LEV 11:21 Si nembargo, esakinan boso mag kome entre tur insekto di hala ku ta kana riba kuate r pia: esnan ku, ademas di pia, tin pal'i pia pa bula riba suela kun. LEV 11:22 E sakinan boso mag kome: tur sorto di tirakochi grandi, tur sorto di tirakochi mig ratorio, tur sorto di kriki i tur sorto di tirakochi chikitu. LEV 11:23 Ma tur o tro insekto ku tin hala, ku tin kuater pia, mester ta abominabel pa boso. LEV 11 :24 'Ademas, dor di esakinan boso lo bira impuru; ken ku mishi ku nan kadaver ta bira impuru te ora nochi sera, LEV 11:25 i ken ku kohe un di nan kadavernan mes ter laba su paanan i keda impuru te ora nochi sera. LEV 11:26 'Enkuanto tur e bes tianan ku tin huf divid, ma ku no tin huf kompletamente gespleit f ku no ta kou ku minda dos biaha, nan ta impuru pa boso. Ken ku mishi ku nan ta bira impuru. LEV 11:27 Tambe tur loke ta kana riba plant'i pia entre tur e bestianan ku ta kana r iba kuater pia, ta impuru pa boso. Ken ku mishi ku nan kadaver ta bira impuru te ora nochi sera, LEV 11:28 i esun ku kohe nan kadaver mester laba su paanan i ked a impuru te ora nochi sera; nan ta impuru pa boso. LEV 11:29 'Awor pa boso esaki nan ta impuru entre tur loke ta kriul, ku ta kriul den otro riba tera: ml, raton i tur sorto di lagadishi grandi, LEV 11:30 pegapega, kaiman, lagadishi, kolebra di santu i kameleon. LEV 11:31 Esakinan ta impuru pa boso entre tur loke ta kriu l riba tera. Ken ku mishi ku nan ora nan ta morto ta bira impuru te ora nochi se ra. LEV 11:32 Tambe tur loke ku un di nan por a kai ariba despues ku el a muri t a bira impuru, sea kualke artkulo di palu, f paa di bisti, f kueru f saku--kualke art ulo--e mester wrdu pon den awa i keda impuru te ora nochi sera; e ora ei e lo ta l impi. LEV 11:33 I tur wea di klei den kual un di nan por a kai, kiko ku tin den dj ta bira impuru, i boso mester kibra e wea. LEV 11:34 Tur kuminda ku boso mag k ome, riba kual awa kai, lo bira impuru; i tur lkido ku boso mag bebe for di tal w ea lo bira impuru. LEV 11:35 Tambe tur kos ku parti di nan kadaver por a kai ari ba ta bira impuru; un frnu f un fogon mester wrdu kibr na pida-pida; nan ta impuru i mester keda impuru pa boso. LEV 11:36 Sinembargo, un fuente f un rembak ku ta ye n di awa lo ta puru, ma esun ku mishi ku nan kadaver lo keda impuru. LEV 11:37 I si un parti di nan kadaver kai riba algun simia pa sembra ku mester wrdu sembr, e saki s ta limpi. LEV 11:38 Ma si awa a wrdu pon riba e simia, i un parti di nan kad aver kai riba e simia, e ta impuru pa boso. LEV 11:39 'Tambe, si un di e bestian an, ku boso tin pa kome, muri, esun ku mishi ku su kadaver ta bira impuru te ora nochi sera. LEV 11:40 Tambe esun ku kome un pida di su kadaver mester laba su p aanan i keda impuru te ora nochi sera. I esun ku kohe su kadaver mester laba su p aanan i keda impuru te ora nochi sera. LEV 11:41 'Awor tur loke ta kriul, ku ta k riul den otro riba tera, ta abominabel; no mag kome nan. LEV 11:42 Tur loke ta l astra riba barika i tur loke ta kana riba kuater pia, tur loke tin hopi pia entr e tur loke ta kriul, ku ta kriul den otro riba tera, boso no mag kome nan, pasob ra nan ta abominabel. LEV 11:43 No hasi boso mes abominabel ku nada ku ta kriul, ku ta kriul den otro. No hasi boso mes impuru ku nan, asina ku boso ta bira imp uru. LEV 11:44 Pasobra Ami ta SEOR boso Dios. Konsagr boso mes anto i sea santu, p asobra Ami ta santu. I no hasi boso mes impuru ku ningun di e kosnan ku ta kriul , ku ta kriul den otro riba tera. LEV 11:45 Pasobra Ami ta SEOR, Kende a saka bos o for di tera di Egipto, pa ta boso Dios; pesei, sea santu, pasobra

Ami ta santu.'" LEV 11:46 Esaki ta e lei tokante di bestia, parha i tur ser bibu ku ta move den e awanan, i tur loke ta kriul den otro riba tera, LEV 11:47 pa h asi distinshon entre esnan impuru i esnan limpi, i entre bestia ku boso mag kome i bestia ku boso no mag kome. LEV 12:1 I SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 12:2 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Ora ku un muh konseb i duna lus na un yu hm ber, e lo keda impuru pa shete dia; manera den e dianan di su menstruashon e lo keda impuru. LEV 12:3 I riba e di ocho dia e karni di prepusio di e yu hmber mest er wrdu sirkumsid. LEV 12:4 E ora ei e muh mester keda den e sanger di su purifikas hon trint'i tres dia largu; e no mag mishi ku nada konsagr ni drenta den e santua rio, te ora ku e dianan di su purifikashon keda kumpl. LEV 12:5 Ma si e duna lus na un yu muh, e lo keda impuru pa dos siman, manera den su menstruashon; i e mest er keda den e sanger di su purifikashon pa sesent'i seis dia. LEV 12:6 'I ora e dianan di su purifikashon keda kumpl, pa un yu hmber f pa un yu muh, e mester hiba u n lamchi di un aa komo un ofrenda kim, i un pichon f un trteldif komo un ofrenda pa p ik pa e saserdote na entrada di e tnt di reunion. LEV 12:7 E ora ei e saserdote me ster ofres esaki dilanti di SEOR i hasi ekspiashon pa e muh, i e lo keda limpi di s u derama di sanger. 'Esaki ta e lei pa esun ku ta duna lus, sea na yu hmber f na y u muh. LEV 12:8 Ma si e no por duna un lamchi, e ora ei e mester tuma dos trteldif f dos pichon, esun komo un ofrenda kim i e otro komo un ofrenda pa pik; i e saserdo te mester hasi ekspiashon p', i e lo keda limpi.'" LEV 13:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i ku Aaron, bisando: LEV 13:2 "Ora ku un hmber tin un hinch, un sarna f un plki kol kla na e kueru di su kurpa, i esaki bira un infekshon di lepra na e kueru di su kurpa, e ora ei e mester wrdu hib serka saserdote Aaron, f serka un di su yu hmbernan, e saserdotenan. LEV 13:3 I e saserdote mester wak e marka na e kueru d i su kurpa, i si e kabei den e infekshon a bira blanku i e infekshon ta parse di ta mas profundo ku e kueru di su kurpa, ta un infekshon di lepra; ora ku e sase rdote a kaba di wak , e mester deklar' impuru. LEV 13:4 Ma si e plki kol kla ta blan ku na e kueru di su kurpa, i no ta parse di ta mas profundo ku e kueru, i e kabe i riba dj no a bira blanku, e ora ei pa shete dia e saserdote mester isol esun ku tin e infekshon. LEV 13:5 I e saserdote mester wak riba e di shete dia, i si e m ira ku e infekshon no a kambia, i e infekshon no a plama riba su kueru, e ora ei e saserdote mester isol' pa shete dia mas. LEV 13:6 I e saserdote mester bolbe w ak riba e di shete dia; i si e infekshon a bira mas skur i e marka no a plama ri ba su kueru, e ora ei e saserdote mester deklar' limpi; ta solamente un sarna. I e hmber mester laba su paanan i keda limpi. LEV 13:7 Ma si e sarna sigui plama rib a su kueru, despues ku el a mustra su mes na e saserdote pa su purifikashon, e m ester bolbe present dilanti di e saserdote. LEV 13:8 I e saserdote mester wak , i si e sarna a plama riba su kueru, e ora ei e saserdote mester deklar' impuru; ta lepra. LEV 13:9 "Ora tin infekshon di lepra na un hende su kurpa, e mester wrdu h ib serka e saserdote. LEV 13:10 E ora ei e saserdote mester wak , i si tin un hinc h blanku na su kueru, i esaki a hasi e kabei bira blanku, i tin karni bibu ta kre se den e hinch, LEV 13:11 ta un lepra krnika riba e kueru di su kurpa, i e saserdo te mester deklar' impuru; e no mester isol', pasobra e ta impuru. LEV 13:12 "I si e lepra sali tur kaminda riba su kueru, i e lepra kubri henter e kueru di esun k u tin e infekshon for di su kabes te na su pia, asina leu ku e saserdote por mir a, LEV 13:13 e ora ei e saserdote mester wak , i si e lepra a tapa henter su kurp a, e mester deklar esun ku tin e infekshon, limpi; e infekshon a bira tur blanku i e ta limpi. LEV 13:14 Ma ki ora ku karni bibu pares na su kurpa, e lo ta impuru . LEV 13:15 I e saserdote mester wak e karni bibu, i e mester deklar' impuru; e k arni bibu ta impuru; ta lepra. LEV 13:16 Of si e karni bibu bolbe kambia i bira blanku, e ora ei e mester bin serka e saserdote, LEV 13:17 i e saserdote mester wak , i si e infekshon a bira blanku, e ora ei e saserdote mester deklar esun ku t in e infekshon, limpi; e ta limpi. LEV 13:18 "I ora tin un blufein riba kueru di e kurpa, i esaki a kura,

LEV 13:19 i na lug di e blufein tin un hinch blanku f un plki blanku-kr ku ta lombra, e ora ei mester mustra esaki na e saserdote; LEV 13:20 i e saserdote mester wak esaki, i si e parse di ta mas profundo ku e kueru, i e kabei riba dj a bira blank u, e ora ei e saserdote mester deklar' impuru; ta infekshon di lepra ku a sali de n e blufein. LEV 13:21 Ma si e saserdote wak esaki, i no tin kabei blanku den dj i e no ta mas profundo ku e kueru i a kumins kita, e ora ei e saserdote mester is ol' pa shete dia; LEV 13:22 i si e sigui plama riba su kueru, e ora ei e saserdot e mester deklar' impuru; ta un infekshon. LEV 13:23 Ma si e plki kol kla keda mesko s i no plama, ta solamente sikatrs di e yaga; i e saserdote mester deklar' limpi. LEV 13:24 "Of si den e kueru e kurpa haa un kim di kandela, i e karni bibu di e ki m bira un plki blanku-kr ku ta lombra, f blanku, LEV 13:25 e ora ei e saserdote meste r wak esaki. I si e kabei den e plki kol kla a bira blanku i ta parse di ta mas pr ofundo ku e kueru, ta lepra; esaki a sali den e kim. Pesei e saserdote mester dek lar' impuru; ta un infekshon di lepra. LEV 13:26 Ma si e saserdote wak esaki, i d i brdat no tin kabei blanku den e plki kol kla, i e no ta mas profundo ku e kueru, ma ta df, e ora ei e saserdote mester isol' pa shete dia; LEV 13:27 i e saserdote mester wak riba e di shete dia. Si e plki kol kla plama tur kaminda den e kueru, e ora ei e saserdote mester deklar' impuru; ta un infekshon di lepra. LEV 13:28 Ma si e plki kol kla keda na mesun lug i no a plama den e kueru, ma ta df, ta un hinch kous dor di e kim; i e saserdote mester deklar' limpi, pasobra ta solamente sikatrs di e kim. LEV 13:29 "Awor si un hmber f un muh tin un infekshon riba kabes f den barb a, LEV 13:30 e ora ei e saserdote mester wak e infekshon, i si esaki parse di ta mas profundo ku e kueru i tin un tiki kabei hel aden, e ora ei e saserdote mest er deklar' impuru; ta un infekshon riba kabes, ta lepra di kabes f di barba. LEV 1 3:31 Ma si e saserdote wak e infekshon di iritashon, i di brdat e ta parse di no ta mas profundo ku e kueru, i no tin kabei pretu den dj, e ora ei pa shete dia e saserdote mester isol e persona ku tin e infekshon di iritashon. LEV 13:32 I riba e di shete dia e saserdote mester wak e infekshon, i si e iritashon no a plama, i kabei hel no a krese den dj, i e iritashon no ta parse di ta mas profundo ku e kueru, LEV 13:33 e ora ei e mester feita su mes sin feita e iritashon; i e sase rdote mester isol e persona ku tin e iritashon shete dia mas. LEV 13:34 E ora ei riba e di shete dia e saserdote mester wak e iritashon, i si e iritashon no a pl ama den e kueru, i no ta parse di ta mas profundo ku e kueru, e saserdote mester deklar' limpi; i e mester laba su paanan i keda limpi. LEV 13:35 Ma si e iritasho n sigui plama den e kueru despues di su purifikashon, LEV 13:36 e ora ei e saser dote mester wak , i si e iritashon a plama den e kueru, e saserdote no tin mester di buska kabei hel; e ta impuru. LEV 13:37 Sinembargo, si e ta haa ku e iritasho n a keda, i kabei pretu a krese den dj, e ora ei e iritashon a kura, e ta limpi; i e saserdote mester deklar' limpi. LEV 13:38 "I ora ku un hmber f un muh tin plki ko l kla na e kueru di su kurpa, esta, plki blanku, LEV 13:39 e ora ei e saserdote me ster wak nan, i si e plkinan kol kla na e kueru di nan kurpa ta un blanku df, ta ek sema ku a sali den e kueru; e ta limpi. LEV 13:40 "Awor si un hmber su kabei riba su kabes kai, e ta pelon; e ta limpi. LEV 13:41 I si su kabes bira pelon dilant i i na banda, e ta pelon na su frenta; e ta limpi. LEV 13:42 Ma si riba e kabes pelon f e frenta pelon ta sali un infekshon blanku-kr, ta lepra ku ta sali riba su kabes pelon f na su frenta pelon. LEV 13:43 E ora ei e saserdote mester wak ; i si e hinch di e infekshon ta blanku-kr riba su kabes pelon f na su frenta pelon, maner a aparensia di lepra riba kueru di e kurpa, LEV 13:44 e ta un hmber leproso; e ta impuru. Siguramente e saserdote mester deklar' impuru; su infekshon ta riba su k abes. LEV 13:45 "Pa loke ta e leproso ku tin e infekshon, e mester bisti paa kibr, i su kabes mester ta sun, i e mester tapa su mustashi i grita: 'Impuru! Impuru!' LEV 13:46 Tanten ku e tin e infekshon e lo keda impuru; e ta impuru. E mester b iba su so; su lug di biba mester ta paf di e kampamentu. LEV 13:47 "Ora ku un paa t in un marka di lepra den dj, sea ku ta un paa di lana f un paa di lino, LEV 13:48 se a den loke ta gebrei f loke ta gewef, di lino f di lana, sea den kueru f den kualke artkulo trah di kueru, LEV 13:49 si e marka ta manera brd asina f manera kr asina d e paa f den e kueru, f den loke ta gebrei f

den loke ta gewef, f den kualke artkulo di kueru, ta un marka di lepra i e mester wrdu mustr na e saserdote. LEV 13:50 E ora ei pa shete dia e saserdote mester wak e marka i isol e artkulo ku tin e marka aden. LEV 13:51 I e mester wak e marka rib a e di shete dia, i si e marka a plama den e paa, sea den loke ta gebrei f den lok e ta gewef, f den e kueru, loke sea e propsito pa kual e kueru ta wrdu uz, e marka t a un lepra maligno; e ta impuru. LEV 13:52 Pesei e mester kima e paa, sea loke ta gebrei f loke ta gewef, den lana f den lino, f kualke artkulo di kueru ku tin e mar ka aden, pasobra ta un lepra maligno; e mester wrdu kim den kandela. LEV 13:53 "Ma si e saserdote wak esaki, i di brdat e marka no a plama den e paa, ni den loke ta gebrei f den loke ta gewef, f den kualke artkulo di kueru, LEV 13:54 e ora ei e sa serdote mester orden nan pa laba e kos ku tin e marka aden, i e mester isol esaki shete dia mas. LEV 13:55 Despues ku e artkulo ku tin e marka aden wrdu lab, e saser dote mester wak esaki atrobe, i si e marka no a kambia di aparensia, ounke ku e marka no a plama, e ta impuru; bo mester kim' den kandela; e ta sigui kome bai, s ea ku e dao ta paf f paden. LEV 13:56 E ora ei, si e saserdote wak esaki, i si e ma rka a bira df despues di a wrdu lab, anto e mester sker esaki kit' for di e paa f for di e kueru, sea for di loke ta gebrei f for di loke ta gewef; LEV 13:57 i si e ma rka pares atrobe den e paa, sea den loke ta gebrei f den loke ta gewef, f den kualke artkulo di kueru, ta un lepra ku ta plama; e artkulo ku tin e marka aden mester wr du kim den kandela. LEV 13:58 I e paa, sea loke ta gebrei f loke ta gewef, f kualke artkulo di kueru, for di kual e marka a kita ora ku bo a lab', esaki mester wrdu la b pa di dos biaha i lo keda limpi." LEV 13:59 Esaki ta e lei pa marka di lepra de n un paa di lana f di lino, sea den loke ta gebrei f den loke ta gewef, f den kualke artkulo di kueru, pa deklar' limpi f impuru. LEV 14:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss , bisando: LEV 14:2 "Esaki mester ta e lei pa e leproso den e dia di su purifika shon. Awor e mester wrdu hib pa e saserdote, LEV 14:3 i e saserdote mester sali ba i paf di e kampamentu. Asina e saserdote mester wak , i si e infekshon di lepra a wrdu kur na kurpa di e leproso, LEV 14:4 e ora ei e saserdote mester duna rdu pa ko he dos parha bibu i limpi, palu di seda, un hilu skarlata i hisp pa esun ku meste r wrdu purifik. LEV 14:5 Tambe e saserdote mester duna rdu pa mata un di e parhanan den un wea di klei ofer di awa ku ta kore. LEV 14:6 Pa loke ta e parha bibu, e saserdote mester koh' huntu ku e palu di seda, e hilu skarlata i e hisp, i dp nan, i e parha bibu, den e sanger di e parha ku a wrdu mat ofer di e awa ku ta kore. LE V 14:7 E ora ei e mester sprngu shete biaha esun ku mester wrdu purifik di lepra, i deklar' limpi. E ora ei e mester laga e parha bibu bula bai den kunuku. LEV 14:8 "Esun ku mester wrdu purifik mester laba su paanan i feita tur su kabei, i baa den awa i keda limpi. Despues e mag bai den e kampamentu, ma e mester keda paf di su tnt pa shete dia. LEV 14:9 I lo sosod ku riba e di shete dia e mester feita tur su kabei: e mester feita su kabes, su barba i su wnkbrou, esta, tur su kabei. E ora ei e mester laba su paanan i baa su kurpa den awa i keda limpi. LEV 14:10 "I riba e di ocho dia e mester kohe dos lamchi machu sin defekto i un lamchi muh di un aa sin defekto i tres dsimo parti di un efa di haria fini meskl ku zeta, komo un ofre nda di mainshi, i un pinchi di zeta; LEV 14:11 i e saserdote ku ta deklar' limpi mester present e hmber ku mester wrdu purifik, huntu ku e kosnan ei, dilanti di SEOR na entrada di e tnt di reunion. LEV 14:12 "E ora ei e saserdote mester kohe un di e lamchinan machu i hib' komo un ofrenda pa kulpa, huntu ku e pinchi di zeta, i present nan komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR. LEV 14:13 Kaba e mester mata e lamchi machu na e lug kaminda nan ta mata e ofrenda pa pik i e ofrenda kim, na e lug di e santuario--pasobra e ofrenda pa kulpa, meskos ku e ofrenda pa pik, t a pa e saserdote; e ta masha santu mes. LEV 14:14 E ora ei e saserdote mester ko he poko di e sanger di e ofrenda pa kulpa, i e saserdote mester pone esaki na klp di orea drechi di esun ku mester wrdu purifik, i na dim di su man drechi, i na ded e grandi di su pia drechi. LEV 14:15 Tambe e saserdote mester kohe poko di e pin chi di zeta i bash' den su plant'i man robes; LEV 14:16 anto e saserdote mester dp dede di su man drechi den e zeta ku tin den su plant'i man robes, i ku su dede sprngu poko di e zeta shete biaha dilanti di SEOR. LEV 14:17 I di e sobr zeta ku ti n den su plant'i man e saserdote mester pone poko na klp di orea drechi di esun k u mester wrdu purifik, i na dim di su man drechi, i na dede grandi di su pia drechi , riba e sanger di e ofrenda pa kulpa; LEV 14:18 i loke ku a resta di e zeta den su plant'i man, e saserdote mester pone riba kabes di esun ku mester wrdu purifi

k. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' dilanti di SEOR.

LEV 14:19 "Kaba e saserdote mester ofres e ofrenda pa pik i hasi ekspiashon pa esu n ku mester wrdu purifik di su impuresa. I despues e mester mata e ofrenda kim. LEV 14:20 I e saserdote mester ofres e ofrenda kim i e ofrenda di mainshi riba e alta r. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p', i e lo keda limpi. LEV 14:21 "Ma si e ta pober i su medionan ta insufisiente, e ora ei e mester kohe un lamchi ma chu komo un ofrenda pa kulpa, komo un ofrenda di zoyamentu pa hasi ekspiashon p', i un dsimo parti di un efa di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi , i un pinchi di zeta, LEV 14:22 i dos trteldif f dos pichon, manera ku e por; esun mester ta un ofrenda pa pik i e otro un ofrenda kim. LEV 14:23 "Anto riba e di oc ho dia e mester hiba nan pa su purifikashon serka e saserdote, na entrada di e tn t di reunion, dilanti di SEOR. LEV 14:24 I e saserdote mester kohe e lamchi di e ofrenda pa kulpa i e pinchi di zeta, i ofres nan komo un ofrenda di zoyamentu dil anti di SEOR. LEV 14:25 Kaba e mester mata e lamchi di e ofrenda pa kulpa, i kohe poko di e sanger di e ofrenda pa kulpa i pone esaki na klp di orea drechi di esu n ku mester wrdu purifik i na dim di su man drechi i na dede grandi di su pia drech i. LEV 14:26 Tambe e saserdote mester basha poko di e zeta den su plant'i man ro bes; LEV 14:27 i ku dede di su man drechi e saserdote mester sprngu poko di e zet a ku tin den su plant'i man robes shete biaha dilanti di SEOR. LEV 14:28 E ora ei e saserdote mester pone poko di e zeta ku tin den su plant'i man na klp di orea drechi di esun ku mester wrdu purifik, i na dim di su man drechi, i na dede grandi di su pia drechi, riba e lug di e sanger di e ofrenda pa kulpa. LEV 14:29 Ademas, sobr di e zeta ku tin den e saserdote su plant'i man e mester pone riba kabes di esun ku mester wrdu purifik, pa hasi ekspiashon p' dilanti di SEOR. LEV 14:30 I e m ester ofres un di e trteldifnan f pichonnan, segun ku e por. LEV 14:31 E mester ofre s loke ku e por, esun komo un ofrenda pa pik i e otro komo un ofrenda kim, huntu ku e ofrenda di mainshi. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon dilanti di SEOR p a esun ku mester wrdu purifik. LEV 14:32 "Esaki ta e lei pa esun ku tin un infeksh on di lepra, kende su medionan pa su purifikashon ta limit." LEV 14:33 I SEOR a pa pia ku Moiss i Aaron, bisando: LEV 14:34 "Ora boso drenta tera di Kanaan ku Mi ta duna boso komo propiedat, i Mi pone un marka di lepra riba un kas den e tera di boso propiedat, LEV 14:35 e ora ei esun ku ta doo di e kas mester bin i konta e saserdote, bisando: 'Mi a ripar den mi kas algu ku ta parse un marka di lepra.' L EV 14:36 E ora ei e saserdote mester orden pa nan hasi e kas bash prom ku e saserdo te bai paden pa mira e marka, pa tur kos den e kas no tin mester di bira impuru; i despues e saserdote mester bai paden pa mira e kas. LEV 14:37 Asina e mester wak e marka, i si e marka na e murayanan di e kas tin buraku-buraku manera brd asi na f manera kr asina i ta parse di ta mas profundo ku e superfisio, LEV 14:38 e ora ei e saserdote mester sali for di e kas bai na entrada di e kas, i isol e kas pa shete dia. LEV 14:39 I e saserdote mester bolbe riba e di shete dia i wak e kas . Si di brdat e marka a plama den e murayanan di e kas, LEV 14:40 e ora ei e sase rdote mester orden nan pa saka e piedranan ku tin e marka aden i tira nan af na un lug impuru paf di stat. LEV 14:41 I e mester laga raspa tur rnt paden di e kas, i nan mester deposit e pleister ku nan raspa kit'af na un lug impuru paf di stat. LEV 14:42 E ora ei nan mester kohe otro piedra i remplas e piedranan ei, i kohe otro pleister i pleister e kas di nobo. LEV 14:43 "Ma si akaso e marka bolbe pares den e kas, despues ku el a saka e piedranan i a raspa e kas, i despues ku el a wrdu gepleister di nobo, LEV 14:44 e ora ei e saserdote mester bin den e kas i wak e marka. Si e mira ku di brdat e marka a plama den e kas, e ora ei ta marka di un l epra maligno tin den e kas; e ta impuru. LEV 14:45 Pesei e mester basha e kas ab ou, e piedranan i e palunan i tur e pleister di e kas, i hiba nan paf di e stat n a un lug impuru. LEV 14:46 "Ademas, ken ku bai den e kas durante di e tempu ku el a isol', ta bira impuru te ora nochi sera. LEV 14:47 Di e mesun manera, ken ku k ai drumi den e kas mester laba su paanan, i ken ku kome den e kas mester laba su paanan.

LEV 14:48 "Ma si e saserdote drenta i wak e kas, i di brdat e marka no a plama de n dj, despues ku e kas a wrdu gepleister di nobo, e ora ei e saserdote mester dekl ar e kas limpi, pasobra e marka no a bin bk. LEV 14:49 Anto pa purifik e kas e sase rdote mester kohe dos parha, palu di seda, un hilu skarlata i hisp. LEV 14:50 I e mester mata un di e parhanan den un wea di klei ofer di awa ku ta kore. LEV 14: 51 E ora ei e mester kohe e palu di seda, e hisp i e hilu skarlata, huntu ku e pa rha bibu, i dp nan den e sanger di e parha mat i tambe den e awa ku ta kore, i sprn gu e kas shete biaha. LEV 14:52 Asina e mester purifik e kas ku e sanger di e par ha i ku e awa ku ta kore, huntu ku e parha bibu, e palu di seda, e hisp i e hilu skarlata. LEV 14:53 Ma e parha bibu e mester laga bula bai paf di e stat den aire liber di kunuku. Asina e mester hasi ekspiashon pa e kas, i esaki lo keda limpi ." LEV 14:54 Esaki ta e lei pa kualke marka di lepra--tambe pa un infekshon riba kabes, LEV 14:55 i pa lepra di paa f di kas, LEV 14:56 i pa un hinch, pa un sarna i pa un plki kol kla-LEV 14:57 pa sia hende ki ora nan ta impuru i ki ora nan ta li mpi. Esaki ta e lei di lepra. LEV 15:1 Tambe SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisand o: LEV 15:2 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora ku un hmber tin un deram a for di su kurpa, su derama ta impuru. LEV 15:3 Ademas, esaki lo ta su impuresa den su derama: sea ku su kurpa laga e derama basha f sea ku su kurpa wanta e der ama, ta su impuresa. LEV 15:4 'Tur kama ku e persona ku tin e derama drumi ariba lo ta impuru, i tur loke ku e sinta ariba lo ta impuru. LEV 15:5 I ken ku mishi ku su kama mester laba su paanan i baa den awa i keda impuru te ora nochi sera. L EV 15:6 Ken ku sinta riba e kos ku e hmber ku tin e derama a sinta ariba mester l aba su paanan, baa den awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:7 'Tambe ken ku mishi ku e persona ku tin e derama mester laba su paanan, baa den awa i keda impu ru te ora nochi sera. LEV 15:8 'Of si e hmber ku tin e derama skupi riba un hende ku ta limpi, esei tambe mester laba su paanan i baa den awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:9 'I tur siya ku e persona ku tin e derama sinta ariba ta bir a impuru. LEV 15:10 Ken ku mishi ku algu ku tabatin bou di e hmber lo ta impuru t e ora nochi sera, i esun ku karga nan mester laba su paanan i baa den awa i keda i mpuru te ora nochi sera. LEV 15:11 'Tambe un hende ku esun ku tin e derama mishi kun, sin ku el a spula su mannan den awa, mester laba su paanan i baa den awa i ke da impuru te ora nochi sera. LEV 15:12 'I e wea di klei ku e persona ku tin e de rama mishi kun mester wrdu kibr, i tur wea di palu mester wrdu spul ku awa. LEV 15:13 'Awor ora ku e hmber ku tin e derama bira limpi di su derama, e mester konta pa su mes shete dia pa su purifikashon; e mester laba su paanan i baa su kurpa den aw a ku ta kore i e lo bira limpi. LEV 15:14 E ora ei riba e di ocho dia e mester k ohe pa su mes dos trteldif f dos pichon, i bin dilanti di SEOR na entrada di e tnt di reunion i duna e saserdote nan. LEV 15:15 I e saserdote mester ofres nan, esun k omo un ofrenda pa pik i e otro komo un ofrenda kim. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon p' dilanti di SEOR pa motibu di su derama. LEV 15:16 'Awor si un hmber t in un emishon di simia, e mester baa henter su kurpa den awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:17 Tur paa i tur kueru ku tin un emishon di simia riba dj mest er wrdu lab ku awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:18 Si un hmber drumi ku un muh, asina ku tin un emishon di simia, nan tur dos mester baa den awa i keda im puru te ora nochi sera. LEV 15:19 'Ora ku un muh tin un derama, i e derama di su kurpa ta sanger, e mester kontinu den su impuresa di menstruashon pa shete dia; i ken ku mishi kun lo keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:20 'Tambe tur kos ku e muh drumi ariba durante di su impuresa di menstruashon lo keda impuru, i tur kos ku e sinta ariba lo keda impuru. LEV 15:21 I ken ku mishi ku su kama mester lab a su paanan i baa den awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:22 Ken ku mishi ku algu ku e muh a sinta ariba mester laba su paanan i baa den awa i keda impuru te ora nochi sera. LEV 15:23 Sea ku esaki ta riba kama f riba e kos ku e muh a sinta ariba, ora ku e hmber mishi kun, e lo keda

impuru te ora nochi sera. LEV 15:24 'I si un hmber drumi kun, asina ku su impuresa di menstruashon ta riba dj, e hmber mester keda impuru pa shete dia, i tur kama k u e hmber drumi ariba lo keda impuru. LEV 15:25 'Awor si un muh tin un derama di s anger pa hopi dia, fuera di e periodo di su impuresa di menstruashon, f si e tin un derama ku ta pasa e periodo ei, tur e dianan di su derama impuru e mester kon tinu manera den e dianan di su impuresa di menstruashon; e ta impuru. LEV 15:26 T ur kama ku e drumi ariba durante di tur e dianan di su derama mester ta p' manera e kama di su impuresa di menstruashon; i tur kos ku e sinta ariba lo keda impur u, manera e impuresa di su impuresa di menstruashon. LEV 15:27 Tambe ken ku mish i ku nan lo keda impuru i mester laba su paanan i baa den awa, i keda impuru te or a nochi sera. LEV 15:28 'Ora ku e muh bira limpi di su derama, e mester konta she te dia mas, i despues e lo keda limpi. LEV 15:29 E ora ei riba e di ocho dia e m ester kohe dos trteldif f dos pichon i hiba nan pa e saserdote, na entrada di e tnt di reunion. LEV 15:30 I e saserdote mester ofres esun komo un ofrenda pa pik i e o tro komo un ofrenda kim. Asina e saserdote mester hasi ekspiashon pa e muh dilanti di SEOR pa motibu di e derama di su impuresa.' LEV 15:31 "Asina boso mester tene e yunan di Israel separ for di nan impuresa, pa nan no muri den nan impuresa ora nan kontamin Mi tabernakel, ku ta keda meimei di nan." LEV 15:32 Esaki ta e lei pa esun ku tin un derama, i pa e hmber ku tin un emishon di simia, asina ku e ta impuru pa motibu di dj, LEV 15:33 i pa e muh ku ta malu pa motibu di impuresa di m enstruashon, i pa esun ku tin un derama, sea hmber f muh, i pa e hmber ku ta drumi k u un muh impuru. LEV 16:1 Awor SEOR a papia ku Moiss despues di morto di e dos yu hm bernan di Aaron, ora nan a aserk e presensia di SEOR i a muri. LEV 16:2 I SEOR a bi sa Moiss: "Bisa bo ruman Aaron pa e no drenta tur ora den e lug santu tras di e ve lo, dilanti di e propisiatorio ku tin riba e arka, pa e no muri; pasobra lo Mi p ares den e nubia riba e propisiatorio. LEV 16:3 "Aaron mester bai den e lug santu ku esaki: ku un bish machu komo un ofrenda pa pik i un karn chubatu komo un ofrenda kim. LEV 16:4 E mester bisti e tnika santu di lino, i e paanan djabou di lino mest er ta na su kurpa, i e mester faha su mes ku e faha di lino i bisti e tlban di li no. Esakinan ta paanan santu. Asina e mester baa su kurpa den awa i bisti nan. LEV 16:5 I e mester kohe for di e kongregashon di e yunan di Israel dos kabritu chu batu komo un ofrenda pa pik i un karn chubatu komo un ofrenda kim. LEV 16:6 "E ora ei Aaron mester ofres e bish machu komo un ofrenda pa pik, lokual ta pa su mes, pa e hasi ekspiashon pa su mes i pa e hendenan di su kas. LEV 16:7 I e mester kohe e dos kabritunan i present nan dilanti di SEOR na entrada di e tnt di reunion. LEV 16:8 I Aaron mester tira lt pa e dos kabritunan, esun lt pa SEOR i e otro lt pa e ka britu di skapatorio. LEV 16:9 E ora ei Aaron mester ofres e kabritu riba kual e lt pa SEOR a kai, i hasi un ofrenda pa pik. LEV 16:10 Ma e kabritu riba kual e lt pa e kabritu di skapatorio a kai, mester wrdu present bibu dilanti di SEOR, pa hasi eks piashon riba dj, pa mand' den desierto komo e kabritu di skapatorio. LEV 16:11 "E ora ei Aaron mester ofres e bish machu di e ofrenda pa pik ku ta pa su mes, i hasi ekspiashon pa su mes i pa e hendenan di su kas, i e mester mata e bish machu di e ofrenda pa pik ku ta pa su mes. LEV 16:12 I e mester kohe un wea-pa-kandela yen di karbon di kandela for di riba e altar dilanti di SEOR, i dos man yen di sensia aromtiko mul fini-fini, i hiba esaki tras di e velo. LEV 16:13 I e mester pone e sensia riba e kandela dilanti di SEOR, pa e nubia di sensia tapa e propisiatorio ku ta riba e arka di testimonio, pa e no muri. LEV 16:14 Ademas, e mester kohe p oko di e sanger di e bish machu i sprngu esaki ku su dede riba e propisiatorio, ba nda pariba; tambe dilanti di e propisiatorio e mester sprngu poko di e sanger ku su dede shete biaha. LEV 16:15 "E ora ei e mester mata e kabritu di e ofrenda pa pik ku ta pa e pueblo, i hiba su sanger tras di e velo, i hasi ku e sanger ei ma nera el a hasi ku e sanger di e bish machu, i sprngu esaki riba e propisiatorio i dilanti di e propisiatorio. LEV 16:16 I e mester hasi ekspiashon pa e lug santu, pa motibu di e impuresanan di e yunan di Israel i pa motibu di nan transgreshonn an, pa tur nan piknan; i asina e mester hasi pa e tnt di reunion ku ta keda serka nan meimei di nan impuresanan. LEV 16:17 Ora ku e bai paden pa hasi ekspiashon d en e lug santu, no mester tin ningun hende den e tnt di reunion te

ora ku e sali, pa e hasi ekspiashon pa su mes i pa e hendenan di su kas i pa hen ter e kongregashon di Israel. LEV 16:18 "E ora ei e mester sali bai na e altar k u tin dilanti di SEOR i hasi ekspiashon pa e altar i kohe poko di e sanger di e b ish machu i di e sanger di e kabritu, i pone esaki riba e kachunan di e altar na tur banda. LEV 16:19 I ku su dede e mester sprngu poko di e sanger shete biaha ri ba dj, i purifik', i konsagr' di e impuresanan di e yunan di Israel. LEV 16:20 "Ora ku e kaba di hasi ekspiashon pa e lug santu, e tnt di reunion i e altar, e mester ofres e kabritu bibu. LEV 16:21 E ora ei Aaron mester pone tur dos su mannan rib a kabes di e kabritu bibu i konfes riba dj tur e inikidatnan di e yunan di Israel i tur nan transgreshonnan enkuanto tur nan piknan; i e mester pone nan riba kabes di e kabritu i mand' bai den desierto na man di un hmber ku ta par kla pa hasi ese i. LEV 16:22 I e kabritu mester karga tur nan inikidatnan riba dj hiba na un tera solitario; i e hmber mester laga e kabritu bai den desierto. LEV 16:23 "E ora ei Aaron mester bin den e tnt di reunion, i kita e paanan di lino ku el a bisti ora ku el a bai den e lug santu, i mester laga nan ayanan. LEV 16:24 I e mester baa su kurpa ku awa na un lug santu, bisti su paa i sali paf i ofres su ofrenda kim i e ofr enda kim di e pueblo, i hasi ekspiashon pa su mes i pa e pueblo. LEV 16:25 E ora ei e mester kima e vt di e ofrenda pa pik riba e altar. LEV 16:26 "I esun ku a lag a e kabritu bai komo kabritu di skapatorio mester laba su paanan i baa su kurpa ku awa; anto despues e mag drenta den e kampamentu. LEV 16:27 Ma e bish machu di e ofrenda pa pik i e kabritu di e ofrenda pa pik, di kualnan e sanger a wrdu hib paden pa hasi ekspiashon den e lug santu, mester wrdu hib paf di e kampamentu, i nan mest er kima nan kueru, nan karni i nan mst den kandela. LEV 16:28 E ora ei esun ku ki ma nan mester laba su paanan i baa su kurpa ku awa, anto despues e mag drenta den e kampamentu. LEV 16:29 "I esaki mester ta un statuto permanente pa boso: den e di shete luna, riba e di dies dia di e luna, boso mester umiy boso alma i no hasi ningun trabou, ni e yu di tera ni e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meime i di boso; LEV 16:30 pasobra ta riba e dia aki ekspiashon mester wrdu has pa boso pa hasi boso limpi; boso lo ta limpi di tur boso piknan dilanti di SEOR. LEV 16:31 E ta un sabat di deskanso solm pa boso, pa boso umiy boso alma; ta un statuto per manente. LEV 16:32 Asina e saserdote, kende ta ung i konsagr pa sirbi komo saserdo te na lug di su tata, mester hasi ekspiashon: e mester bisti e paanan di lino, e p aanan santu, LEV 16:33 i hasi ekspiashon pa e santuario santu; i e mester hasi ek spiashon pa e tnt di reunion i pa e altar. Tambe e mester hasi ekspiashon pa e sa serdotenan i pa henter e pueblo di e kongregashon. LEV 16:34 "Esaki mester ta un statuto etrno pa boso, pa hasi ekspiashon pa e yunan di Israel pa tur nan piknan, un biaha pa aa." I meskos ku SEOR a orden Moiss, asina el a hasi. LEV 17:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 17:2 "Papia ku Aaron i ku su yu hmbernan, i ku tur e yunan di Israel, i bisa nan: 'Esaki ta loke SEOR a orden, bisando: LEV 17:3 Kualke hmber di kas di Israel ku mata un buey, un lamchi, f un kabritu den e kamp amentu, f ku mat' paf di e kampamentu, LEV 17:4 i no hiba esaki na entrada di e tnt di reunion pa present' komo un ofrenda na SEOR dilanti di e tabernakel di SEOR, mes ter kulpa e hmber ei di dramamentu di sanger. El a drama sanger, i e hmber ei mest er wrdu krt kit for di meimei di su pueblo, LEV 17:5 pa e yunan di Israel hiba nan s akrifisionan ku nan tabata ofres den kunuku habr, pa nan hiba nan pa SEOR, na entra da di e tnt di reunion serka e saserdote, i ofres nan komo sakrifisionan di e ofre ndanan di pas na SEOR. LEV 17:6 I e saserdote mester sprngu e sanger riba e altar di SEOR na entrada di e tnt di reunion, i kima e vt komo un hol dushi na SEOR. LEV 17 :7 I nan no mester ofres nan sakrifisionan mas na e demoonan, ku kual nan ta prost itu nan mes. Esaki mester ta un statuto permanente pa nan durante di tur nan gene rashonnan.'" LEV 17:8 "E ora ei bo mester bisa nan: 'Kualke hmber di kas di Israe l, f di e stranheronan ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan, ku ta ofres un o frenda kim f sakrifisio, LEV 17:9 i no ta hiba esaki na entrada di e tnt di reunion pa ofres' na SEOR, e hmber ei tambe mester wrdu krt kit for di su pueblo.

LEV 17:10 'I kualke hmber di kas di Israel, f di e stranheronan ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan, ku kome maske ta djis un tiki sanger, lo Mi pone Mi kar a kontra e persona ei ku kome sanger, i lo Mi krt' kit' for di meimei di su pueblo. LEV 17:11 Pasobra bida di e karni ta den e sanger, i Mi a duna boso esaki riba altar pa hasi ekspiashon pa boso alma; pasobra ta e sanger ta hasi ekspiashon pa e alma.' LEV 17:12 Pesei Mi a bisa e yunan di Israel: 'Ningun persona meimei di boso no mag kome sanger, ni ningun stranhero ku ta keda biba pa un tempu meimei di boso no mag kome sanger.' LEV 17:13 "Pesei si un hmber di e yunan di Israel, f di e stranheronan ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan, den yagmentu kohe un bestia f un parha ku boso mag kome, e mester basha su sanger af i tapa e sanger ku tera. LEV 17:14 Pasobra pa loke ta bida di tur karni, su sanger ta identifik ku su bida. Pesei Mi a bisa e yunan di Israel: 'Boso no mag kome sanger di ningu n sorto di karni, pasobra bida di tur karni ta su sanger; ken ku kome esaki mest er wrdu krt kit af.' LEV 17:15 "I si un persona kome un bestia ku a muri f ku bestia habrak, sea ku e persona ta un yu di tera f un stranhero, e mester laba su paanan, baa den awa i keda impuru te ora nochi sera; e ora ei e lo bira limpi. LEV 17:16 Ma si e no laba nan ni baa su kurpa, e ora ei e mester karga su kulpa." LEV 18:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 18:2 "Papia ku e yunan di Israel i b isa nan: 'Ami ta SEOR boso Dios. LEV 18:3 Boso no mester hasi manera nan ta hasi na tera di Egipto, kaminda boso tabata biba, ni hasi loke nan ta hasi na tera di Kanaan, kaminda Mi ta hiba boso; boso no mester kana den nan statutonan. LEV 18 :4 Boso mester kumpli ku Mi ordenansanan i warda Mi statutonan pa kana den nan; Ami ta SEOR boso Dios. LEV 18:5 Pesei, warda Mi statutonan i Mi ordenansanan, pa medio di kual un hende lo biba si e hasi nan; Ami ta SEOR. LEV 18:6 'Ni un di bos o no mag aserk ningun di su famia yeg pa deskubr su sun; Ami ta SEOR. LEV 18:7 'No de skubr sun di bo tata, esta, sun di bo mama. E ta bo mama; no deskubr su sun. LEV 18:8 'No deskubr sun di esposa di bo tata; ta sun di bo tata. LEV 18:9 'No deskubr sun di bo ruman muh, sea yu muh di bo tata f yu muh di bo mama, sea ku el a nase na kas f o tro kaminda. LEV 18:10 'No deskubr sun di yu muh di bo yu hmber f yu muh di bo yu muh pasobra nan sun ta bo sun. LEV 18:11 'No deskubr sun di yu muh di esposa di bo tata, engendr dor di bo tata; e ta bo ruman muh. LEV 18:12 'No deskubr sun di ruman muh di bo tata; e ta famia yeg di bo tata. LEV 18:13 'No deskubr sun di ruman muh di bo mam a, pasobra e ta famia yeg di bo mama. LEV 18:14 'No deskubr sun di ruman hmber di bo tata; no aserk su esposa; e ta bo tanta. LEV 18:15 'No deskubr sun di bo nuera; e ta esposa di bo yu hmber; no deskubr su sun. LEV 18:16 'No deskubr sun di esposa di b o ruman hmber; ta sun di bo ruman hmber. LEV 18:17 'No deskubr sun di un muh i di su u muh; no tuma yu muh di su yu hmber ni yu muh di su yu muh pa deskubr su sun; nan t amia yeg. Esaki ta maldat. LEV 18:18 'No tuma un muh komo rival di su ruman muh, pa deskubr su sun, mientras ku e otro ta na bida. LEV 18:19 'No aserk un muh pa deskub r su sun durante di su impuresa di menstruashon. LEV 18:20 'No tene relashon seksu al ku esposa di bo prhimo, asina ku bo ta wrdu kontamin kun. LEV 18:21 'No duna ning un hende di bo desendensia pa wrdu ofres na Molok; no profan e nmber di bo Dios; Ami ta SEOR. LEV 18:22 'No drumi ku hmber manera ta drumi ku muh; ta un abominashon. L EV 18:23 'No tene relashon seksual ku ningun bestia pa wrdu kontamin kun, ni ningun muh no mag para dilanti di un bestia pa tene relashon seksual kun; ta un prvrshon. LEV 18:24 'No kontamin boso mes ku ningun di e kosnan aki, pasobra ta ku tur esak inan e nashonnan, ku Mi ta bai kore ku nan saka nan for di boso dilanti, a wrdu k ontamin. LEV 18:25 Pasobra e tera a wrdu kontamin, pesei Mi a bishit su inikidat rib a dj, i e tera a skupi su habitantenan af. LEV 18:26 Ma pa loke ta boso, boso mest er warda Mi statutonan i Mi ordenansanan, i no mester hasi ningun di e abominash onnan aki, ni e yu di tera, ni e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meimei di boso LEV 18:27 (pasobra e hendenan di e tera, kendenan tabata prom ku boso, a ha si tur e abominashonnan aki, i e tera a wrdu kontamin), LEV 18:28 pa e tera no sku pi boso af, si boso kontamin', manera el a skupi e nashon af ku tabata prom ku boso. LEV 18:29 'Pasobra ken ku hasi kualke di e abominashonnan aki, e personanan ku hasi asina, mester wrdu krt kit

for di meimei di nan pueblo. LEV 18:30 Asina boso mester kumpli ku Mi enkargo, p a boso no praktik ningun di e kustumbernan abominabel ku a wrdu praktik prom ku boso , pa boso no kontamin boso mes ku nan; Ami ta SEOR boso Dios.'" LEV 19:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 19:2 "Papia ku henter e kongregashon di e yuna n di Israel i bisa nan: 'Boso sea santu, pasobra Ami SEOR boso Dios ta santu. LEV 19:3 'Kada un di boso mester tin temor di su mama i su tata, i boso mester ward a Mi sabatnan; Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:4 'No bira bai tras di dolo, ni traha dios bash pa boso mes; Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:5 'Awor ora boso ta ofres un sakrifisio di e ofrendanan di pas na SEOR, boso mester ofres esaki di tal manera k u boso lo ta asept. LEV 19:6 Boso mester kom' riba e mesun dia ku boso ofres', i su siguiente dia tambe; ma loke keda te di tres dia mester wrdu kim ku kandela. LEV 19:7 Si kom' tg riba e di tres dia, ta un ofensa; e lo no wrdu asept. LEV 19:8 I ken ku kom' mester karga su inikidat, pasobra el a profan e kos santu di SEOR; i e per sona ei mester wrdu krt kit for di su pueblo. LEV 19:9 'Awor ora bo kosech e kosecha di bo tera, no kosech te den e skinanan di bo kunuku, ni rekoh loke a resta di bo kosecha. LEV 19:10 Tampoko no piki loke a resta di bo kunuku di wendrif, ni rekoh e fruta ku a kai den bo kunuku di wendrif; laga nan pa esun den nesesidat i pa e stranhero. Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:11 'No hrta, ni trata ku engao, ni gaa otro . LEV 19:12 'No hura falsu den Mi nmber, i asina profan e nmber di bo Dios; Ami ta SEOR. LEV 19:13 'No oprim bo prhimo, ni hrt'. 'Pago di un hmber kontrat no mag keda ka bo henter anochi te mainta. LEV 19:14 'No maldishon un hmber sordo, ni pone un piedra di trompek dilanti di un siegu, ma teme bo Dios; Ami ta SEOR. LEV 19:15 'No hasi inhustisia den huzgamentu; no fabores e pober, ni onra esun poderoso, ma hu zga bo prhimo ku hustisia. LEV 19:16 'No kana kalumni meimei di bo pueblo, i no ak tua kontra bida di bo prhimo; Ami ta SEOR. LEV 19:17 'No odia bo ruman den bo kura son; reprend bo prhimo, ma no kai den pik pa su motibu. LEV 19:18 'No tuma vengansa , ni tene renkor kontra e yunan di bo pueblo, ma stima bo prhimo manera bo mes; A mi ta SEOR. LEV 19:19 'Warda Mi statutonan. 'No laga dos diferente sorto di bo be stianan rasa ku otro; no sembra bo kunuku ku dos diferente sorto di simia, ni bi sti un paa na bo kurpa di dos diferente sorto di tela kombin. LEV 19:20 'Awor si u n hmber tene relashon seksual ku un muh ku ta un esklabu, ku ta pertenes na un otro hmber, ma ku di ningun manera a wrdu redim, ni a haa su libertat, mester tin kastig u pa esaki; sinembargo, nan no mester wrdu mat, pasobra e muh no tabata liber. LEV 19:21 I e hmber mester hiba su ofrenda pa kulpa pa SEOR na entrada di e tnt di reun ion, un karn chubatu komo un ofrenda pa kulpa. LEV 19:22 E saserdote tambe mester hasi ekspiashon pa e hmber ku e karn chubatu di e ofrenda pa kulpa dilanti di SEOR pa su pik ku el a komet, i e lo wrdu pordon pa e pik ku el a komet. LEV 19:23 'I ora boso yega na e tera i planta tur sorto di palu pa kuminda, e ora ei boso mester konsider nan fruta komo prohib. Tres aa e fruta lo ta prohib pa boso; boso no mester kome esaki. LEV 19:24 Ma den e di kuater aa tur su fruta lo ta santu, un ofrenda di alabansa na SEOR. LEV 19:25 I den e di sinku aa boso mag kome di su fruta, pa su kosecha oument pa boso; Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:26 'No kome nada ku sange r, ni praktik adivinashon, ni mira destino. LEV 19:27 'No feita e kabei ku ta kre se na banda di boso kabes, ni daa e rantnan di boso barba. LEV 19:28 'No hasi nin gun krt na boso kurpa pa un morto, ni tatu ningun marka na boso kurpa. Ami ta SEOR. LEV 19:29 'No profan bo yu muh dor di hasi un prostituta, pa e tera no kai den pros titushon, i e tera yena ku maldat. LEV 19:30 'Warda Mi sabatnan i tene reverensi a pa Mi santuario; Ami ta SEOR. LEV 19:31 'No sigui tras di montad ni spiritista; no konsult ku nan pa wrdu kontamin dor di nan. Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:32 'Lan ta para pa esun ku tin kabei blanku, onra e ansiano i teme bo Dios; Ami ta SEOR.

LEV 19:33 'Ora ku un stranhero ta biba serka boso den boso tera, no trat' malu. L EV 19:34 E stranhero ku ta biba serka boso mester ta pa boso manera un yu di ter a meimei di boso; stim' manera bo mes, pasobra boso tabata stranhero na tera di E gipto: Ami ta SEOR boso Dios. LEV 19:35 'No hasi inhustisia den huzgamentu, ni de n midimentu di peso, ni den kantidat. LEV 19:36 Boso mester tin balansanan hustu , pesonan hustu, un efa hustu i un hin hustu: Ami ta SEOR boso Dios, Kende a saka boso for di tera di Egipto. LEV 19:37 'Asina boso mester warda tur Mi statutona n i tur Mi ordenansanan, i hasi nan: Ami ta SEOR.'" LEV 20:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 20:2 "Tambe bo mester bisa e yunan di Israel: 'Kualke hmbe r for di e yunan di Israel f for di e stranheronan ku ta keda biba pa un tempu na Israel ku duna un di su yunan na Molok, mester wrdu mat sigur; e pueblo di e tera mester piedr' ku piedra. LEV 20:3 Tambe lo Mi pone Mi kara kontra e hmber ei i lo krt' kit' for di meimei di su pueblo, pasobra el a duna algun di su yunan na Molok , pa kontamin Mi santuario i pa profan Mi nmber santu. LEV 20:4 Sinembargo, si e pu eblo di e tera sera su wowo di kualke manera pa e hmber ei ora ku e ta duna algun di su yunan na Molok, i no mat', LEV 20:5 e ora ei Ami mes lo pone Mi kara kontr a e hmber ei i kontra su famia; i lo Mi krta kita for di meimei di nan pueblo tant u komo tur esnan ku ta sigui, dor di prostitu nan mes ku Molok. LEV 20:6 'Pa loke ta e persona ku bira bai tras di montad i spiritista pa prostitu su mes dor di sig ui nan, lo Mi pone Mi kara kontra e persona ei tambe i krt' kit' for di meimei di s u pueblo. LEV 20:7 'Pesei boso mester konsagr boso mes i sea santu, pasobra Ami t a SEOR boso Dios. LEV 20:8 I boso mester warda Mi statutonan i praktik nan; Ami ta SEOR, Kende ta santifik boso. LEV 20:9 'Si un hende maldishon su tata f su mama, e mester wrdu mat sigur; el a maldishon su tata f su mama; su kulpa di sanger ta riba dj. LEV 20:10 'Si un hmber komet adulterio ku esposa di un otro hmber, esta, komet ad ulterio ku esposa di su amigu, tantu e hmber komo e muh ku komet adulterio mester wr du mat sigur. LEV 20:11 'Si un hmber drumi ku esposa di su tata, el a deskubr sun di su tata; tur dos mester wrdu mat sigur; nan kulpa di sanger ta riba nan. LEV 20:1 2 'Si un hmber drumi ku su nuera, tur dos mester wrdu mat sigur; nan a komet insst; n an kulpa di sanger ta riba nan. LEV 20:13 'Si un hmber drumi ku un hmber, manera e snan ku ta drumi ku un muh, nan tur dos a komet un akto abominabel; nan mester wrdu mat sigur. Nan kulpa di sanger ta riba nan. LEV 20:14 'Si un hmber kasa ku un muh, i tambe ku mama di e muh, esei ta inmoralidat; tantu komo nan mester wrdu kim ku k andela, pa no tin inmoralidat meimei di boso. LEV 20:15 'Si un hmber tene relasho n seksual ku bestia, e mester wrdu mat sigur; tambe boso mester mata e bestia. LEV 20:16 'Si un muh aserk un bestia pa tene relashon seksual kun, bo mester mata tant u e muh komo e bestia; nan mester wrdu mat sigur. Nan kulpa di sanger ta riba nan. LEV 20:17 'Si un hmber tuma su ruman muh, yu muh di su tata f yu muh di su mama, asin a ku e ta mira su sun i e muh ta mira sun di e hmber, ta un brguensa; i nan mester wr u krt kit for di bista di e yu hmbernan di nan pueblo. El a deskubr sun di su ruman m h; e ta karga su kulpa. LEV 20:18 'Si un hmber drumi ku un muh durante di su menstr uashon i deskubr su sun, el a deskubr su fluho, i e muh a ekspon e fluho di su sanger ; asina nan tur dos mester wrdu krt kit for di meimei di nan pueblo. LEV 20:19 'Tamp oko bo no mester deskubr sun di ruman muh di bo mama, ni di ruman muh di bo tata, pa sobra un hende asina a deskubr sun di su famia yeg; nan mester karga nan kulpa. LEV 20:20 'Si un hmber drumi ku esposa di su tio, el a deskubr sun di su tio; nan mest er karga nan pik. Nan lo muri sin haa yu. LEV 20:21 'Si un hmber tuma esposa di su ruman hmber, esei ta un akto abominabel; el a deskubr sun di su ruman hmber. Nan lo keda sin haa yu. LEV 20:22 'Pesei boso mester warda tur Mi statutonan i tur Mi or denansanan i hasi nan, pa e tera kaminda Mi ta hiba boso pa biba no skupi boso a f. LEV 20:23 Ademas, boso no mester sigui e kustumbernan di e nashon ku Mi ta bai kore kun sak' for di boso dilanti; pasobra nan a hasi tur e kosnan aki, i ta pese i Mi a abores nan. LEV 20:24 Ma Mi a bisa boso: "Boso mester poder di nan tera, i Ami mes lo duna boso esaki pa boso poder di dj, un tera ku tin lechi i miel na abu ndansia." Ami ta SEOR boso Dios, Kende a separ boso for di e pueblonan.

LEV 20:25 'Pesei boso mester hasi distinshon entre e bestia limpi i esun impuru, i entre e parha impuru i esun limpi; i no kontamin boso mes ku bestia f ku parha f ku kualke kos ku ta lastra riba suela, kualnan Mi a separ for di boso komo impur u. LEV 20:26 Asina boso mester ta santu pa Mi, pasobra Ami, SEOR, ta santu; i Mi a apart boso for di e pueblonan pa boso ta di Mi. LEV 20:27 'Awor un hmber f un muh ku ta montad f spiritista mester wrdu mat sigur. Nan mester wrdu piedr ku piedra; nan kulpa di sanger ta riba nan.'" LEV 21:1 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Papia ku e sa serdotenan, yu hmbernan di Aaron, i bisa nan: 'Ni un hende no mester kontamin su m es pa un morto meimei di su pueblo, LEV 21:2 ku eksepshon di su famianan di mas yeg: su mama, su tata, su yu hmber, su yu muh i su ruman hmber; LEV 21:3 tambe su ru man muh birgen ku ta su famia yeg, pasobra e no tabatin esposo; pa esaki e mag kon tamin su mes. LEV 21:4 Komo famia dor di matrimonio e no mester kontamin su mes me imei di su pueblo, i asina profan su mes. LEV 21:5 'Nan no mester traha ningun plk i pelon riba nan kabes, ni feita e rantnan di nan barba, ni hasi ningun krt na nan kurpa. LEV 21:6 Nan mester ta santu pa nan Dios i no profan e nmber di nan Dios, pasobra ta nan ta present e ofrendanan di kandela na SEOR, e pan di nan Dios; pese i nan mester ta santu. LEV 21:7 'Nan no mester tuma un muh ku ta keda profan dor d i prostitushon, ni tuma un muh ku ta diborsi di su esposo; pasobra e saserdote ta santu pa su Dios. LEV 21:8 Pesei bo mester konsagr', pasobra t' ta ofres e pan di b o Dios; e mester ta santu pa bo; pasobra Ami SEOR, Kende ta santifik boso, ta sant u. LEV 21:9 'Tambe yu muh di un saserdote, si e profan su mes dor di prostitushon, e ta profan su tata; e mester wrdu kim ku kandela. LEV 21:10 'I e saserdote ku ta esun di mas haltu entre su rumannan, riba kende su kabes e zeta di unshon a wrdu bash i ku a wrdu konsagr pa bisti e paanan, no mester kita kabes sun, ni sker su paan n; LEV 21:11 ni e no mester aserk ningun morto, ni kontamin su mes pa su tata f pa su mama; LEV 21:12 ni e no mester sali for di e santuario, ni profan e santuario di su Dios; pasobra e konsagrashon di e zeta di unshon di su Dios ta riba dj: Ami ta SEOR. LEV 21:13 'I e mester tuma un muh birgen komo esposa. LEV 21:14 Un biuda f un muh diborsi f un muh ku ta keda profan dor di prostitushon, esakinan e no mag t ma; ma mas bien e mester kasa ku un birgen di su mes pueblo, LEV 21:15 pa e no p rofan su desendensia entre su pueblo, pasobra Ami ta SEOR, Kende ta santifik'.'" LE V 21:16 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 21:17 "Papia ku Aaron, bisand o: 'Ningun hmber di bo desendensia durante di tur nan generashonnan, ku tin un de fekto, no mag yega serka pa ofres e pan di su Dios. LEV 21:18 Pasobra ningun hmber ku tin un defekto no mag yega serka: un hmber siegu, f un hmber lam, f un hmber ku t in kara desfigur f kualke miembro di kurpa mal form, LEV 21:19 f un hmber ku tin un p ia kibr f man kibr, LEV 21:20 f un hmber ku tin lomba di bahul, f un enano, f un hm u tin un defekto na su wowo f eksema f sarna f testkulo plch. LEV 21:21 Ningun hmber n e desendensia di saserdote Aaron ku tin un defekto no mag yega serka pa ofres e ofrendanan di kandela di SEOR; siendo ku e tin un defekto, e no mag yega serka p a ofres e pan di su Dios. LEV 21:22 E mag kome e pan di su Dios, tantu esun di ma s santu komo esun santu; LEV 21:23 solamente e no mester bai tras di e velo ni y ega serka di e altar, pasobra e tin un defekto, pa e no profan Mi santuarionan. P asobra Ami ta SEOR, Kende ta santifik nan.'" LEV 21:24 Asina Moiss a papia ku Aaron i ku su yu hmbernan i ku tur e yunan di Israel. LEV 22:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 22:2 "Bisa Aaron ku su yu hmbernan pa tene kuidou ku e ofrend anan santu di e yunan di Israel ku nan ta dedik na Mi, pa no profan Mi nmber santu; Ami ta SEOR. LEV 22:3 "Bisa nan: 'Si un hmber den henter boso desendensia, durant e di tur boso generashonnan, aserk e ofrendanan santu ku e yunan di Israel ta ded ik na SEOR, mientras ku e tin un impuresa, e persona ei mester wrdu krt kit for di Mi dilanti. Ami ta SEOR. LEV 22:4 'Ningun hmber di e desendensia di Aaron ku ta un le proso f ku tin un derama no mag kome di e ofrendanan

santu, te ora ku e ta limpi. I si un hende mishi ku kualke kos ku a wrdu has impur u dor di un kadaver, f si un hmber tin un emishon di simia, LEV 22:5 f si un hmber m ishi ku kualke di e kosnan ku ta kriul den otro, ku a hasi impuru, f kualke hende ku a hasi impuru, kiko ku su impuresa por ta, LEV 22:6 e persona ku mishi ku tal kos lo ta impuru te ora nochi sera, i no mag kome di e ofrendanan santu te ora k u el a baa su kurpa den awa. LEV 22:7 Ma ora solo baha e lo ta limpi, i despues e mag kome di e ofrendanan santu, pasobra ta su kuminda esei ta. LEV 22:8 E no ma g kome ningun bestia ku muri, f ku bestia a habrak, i bira impuru dor di dj; Ami ta SEOR. LEV 22:9 'Pesei nan mester kumpli ku Mi enkargo, pa nan no karga pik pa mot ibu di dj i muri pa esei, pasobra nan ta profan'; Ami ta SEOR, Kende ta santifik nan . LEV 22:10 'Ningun stranhero no mag kome e ofrenda santu; un persona ku ta keda biba pa un tempu serka e saserdote f un hmber kontrat no mag kome di e ofrenda san tu. LEV 22:11 Ma si un saserdote kumpra ku su plaka un esklabu komo su propiedat , e esklabu ei mag kome di dj, i esnan ku nase den su kas mag kome di su kuminda. LEV 22:12 I si yu muh di un saserdote ta kas ku un stranhero, e no mag kome di e ofrenda di zoyamentu. LEV 22:13 Ma si yu muh di un saserdote bira biuda f ta dibor si, i no tin yu i ta bolbe kas di su tata manera den su hubentut, e mag kome di e kuminda di su tata; ma ningun stranhero no mag kome di dj. LEV 22:14 'Ma si un hm ber kome un ofrenda santu no intenshonalmente, e ora ei e mester aad na dj un di si nku parti di dj i duna e saserdote e ofrenda santu. LEV 22:15 I nan no mester pro fan e ofrendanan santu di e yunan di Israel ku nan ta ofres na SEOR, LEV 22:16 i as ina hasi nan karga kastigu pa kulpa dor di kome nan ofrendanan santu; pasobra Am i ta SEOR, Kende ta santifik nan.'" LEV 22:17 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisand o: LEV 22:18 "Papia ku Aaron i ku su yu hmbernan i ku tur e yunan di Israel i bis a nan: 'Ora ku un hmber di kas di Israel f di e stranheronan den Israel present su ofrenda, sea ku ta kualke di nan ofrendanan di promesa f kualke di nan ofrendanan boluntario ku nan ta present na SEOR komo un ofrenda kim-LEV 22:19 esaki mester ta un bestia machu sin defekto for di e bakanan, e karnnan f e kabritunan, pa boso wr du asept. LEV 22:20 Nada ku tin un defekto boso no mag ofres, pasobra e lo no wrdu asept pa boso. LEV 22:21 I ora ku un hmber ofres un sakrifisio di ofrendanan di pas na SEOR pa kumpli ku un promesa spesial, f komo un ofrenda boluntario di e kria d i baka f di e kria di bestia chikitu, esaki mester ta perfekto pa wrdu asept; e no mag tin defekto. LEV 22:22 Esnan ku ta siegu, fraktur, mank, f ku tin un yaga ku ta basha f eksema f sarna, no ofres ni un di esakinan na SEOR, ni hasi di nan un ofren da di kandela riba e altar na SEOR. LEV 22:23 Enkuanto un buey f un lamchi ku tin parti di kurpa ku ta muchu largu f muchu krtiku, bo mag present esaki komo un ofren da boluntario, ma komo un promesa e lo no wrdu asept. LEV 22:24 Tambe nada ku tin testkulo herid, plch, kibr f krt, boso no mester ofres na SEOR, ni sakrifik den LEV 22:25 ni asept algu asina for di man di un stranhero pa ofres esaki komo kumin da di boso Dios; pasobra nan korupshon ta den nan, nan tin un defekto; nan lo no wrdu asept pa boso.'" LEV 22:26 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 22:27 "Ora ku un buey f un karn f un kabritu nase, e mester keda shete dia serka su mama, i for di e di ocho dia padilanti e lo wrdu asept komo un sakrifisio di un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 22:28 Ma, sea ku ta un buey f un karn, boso no mag mata es aki i su yu riba e mesun dia. LEV 22:29 "I ora boso ta ofres un sakrifisio di gra disimentu na SEOR, boso mester ofres esaki di tal manera ku boso lo wrdu asept. LEV 22:30 Mester kom' riba e mesun dia; no laga nada di dj te su manis: Ami ta SEOR. LEV 22:31 "Asina boso mester warda Mi mandamentunan i hasi nan: Ami ta SEOR. LEV 22: 32 No profan Mi nmber santu. Mi mester wrdu santifik meimei di e yunan di Israel: Am i ta SEOR, Kende ta santifik boso, LEV 22:33 Kende a saka boso for di tera di Egip to, pa ta boso Dios: Ami ta SEOR." LEV 23:1 SEOR a bolbe papia ku Moiss, bisando: L EV 23:2 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'E tempunan stipul di SEOR, ku bos o mester proklam komo

konvokashonnan santu--Mi tempunan stipul ta esakinan: LEV 23:3 'Seis dia boso mag hasi trabou, ma riba e di shete dia tin un sabat di sosiegu kompleto, un konvok ashon santu. Boso no mag hasi ningun trabou; ta un sabat na SEOR den tur boso lugn an di biba. LEV 23:4 'Esakinan ta e tempunan stipul di SEOR, konvokashonnan santu ku boso mester proklam na e tempunan stipul pa nan. LEV 23:5 Den e prom luna, riba e di dieskuater dia di e luna, ora ku solo drenta, ta e Pasku di SEOR. LEV 23:6 E ora ei riba e di diesinku dia di e mesun luna tin e Fiesta di Pan Sin Zrdeg na S EOR; shete dia boso mester kome pan sin zrdeg. LEV 23:7 Riba e prom dia boso mester tene un konvokashon santu; boso no mag hasi ningun trabou pis. LEV 23:8 Ma pa sh ete dia boso mester present un ofrenda di kandela na SEOR. Riba e di shete dia tin un konvokashon santu; boso no mag hasi ningun trabou pis.'" LEV 23:9 E ora ei SEO R a papia ku Moiss, bisando: LEV 23:10 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'O ra boso drenta e tera ku Mi ta bai duna boso i ta kosech su kosecha, e ora ei bos o mester hiba e boh di e prom frutanan di boso kosecha pa e saserdote. LEV 23:11 I e mester zoya e boh dilanti di SEOR pa boso wrdu asept; riba e dia despues di sabat e saserdote mester zoy'. LEV 23:12 Awor riba e dia ku boso zoya e boh, boso meste r ofres un lamchi machu di un aa, sin defekto, komo un ofrenda kim na SEOR. LEV 23:1 3 Anto su ofrenda di mainshi mester ta dos dsimo parti di un efa di haria fini mes kl ku zeta, un ofrenda di kandela na SEOR komo un hol dushi, huntu ku su ofrenda di bibida, un di kuater parti di un hin di bia. LEV 23:14 Te na e dia aki, te ora k u boso a kaba di trese e ofrenda pa boso Dios, boso no mester kome ni pan, ni ma inshi tost, ni mainshi fresku. Esaki mester ta un statuto perpetuo durante di tur boso generashonnan den tur boso lugnan di biba. LEV 23:15 'Tambe boso mester kon ta pa boso mes for di e dia despues di sabat, for di e dia ku boso a trese e boh di e ofrenda di zoyamentu: shete dia kompleto di sabat. LEV 23:16 Konta sinkuent a dia te na e dia despues di e di shete sabat, i e ora ei present un ofrenda di m ainshi fresku na SEOR. LEV 23:17 Trese for di boso lugnan di biba dos pan trah di d os dsimo parti di un efa komo un ofrenda di zoyamentu; nan mester ta di haria fini , hrn ku zrdeg komo prom frutanan pa SEOR. LEV 23:18 I present huntu ku e pan shete l mchi machu di un aa, sin defekto, i un bish machu for di e kria di baka i dos karn chubatu; nan mester ta un ofrenda kim na SEOR, huntu ku nan ofrenda di mainshi i n an ofrendanan di bibida, un ofrenda di kandela di hol dushi na SEOR. LEV 23:19 Ofr es tambe un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik i dos lamchi machu di un aa komo un sakrifisio di e ofrendanan di pas. LEV 23:20 E ora ei e saserdote mester zoy a nan huntu ku e pan di e prom frutanan komo un ofrenda di zoyamentu, huntu ku do s lamchi, dilanti di SEOR; nan mester ta santu na SEOR pa e saserdote. LEV 23:21 R iba e mesun dia aki boso mester hasi un proklamashon tambe; boso mester tene un konvokashon santu. Boso no mag hasi trabou pis. Esaki mester ta un statuto perpet uo den tur boso lugnan di biba durante di tur boso generashonnan. LEV 23:22 'Adem as, ora boso ta kosech e kosecha di boso tera, no kosech te den skinanan di boso k unuku, ni rekoh loke resta di boso kosecha; boso mester laga nan pa esun den nese sidat i pa e stranhero. Ami ta SEOR boso Dios.'" LEV 23:23 Atrobe SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 23:24 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Den e di shete l una, riba e prom dia di e luna, boso mester tene un sosiegu, un konmemorashon ku tokamentu di trmpt, un konvokashon santu. LEV 23:25 Boso no mag hasi ningun trabou pis, ma present un ofrenda di kandela na SEOR.'" LEV 23:26 I SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 23:27 "Riba eksaktamente e di dies dia di e di shete luna aki ta e dia di ekspiashon; esaki mester ta un konvokashon santu pa boso, i boso mester u miy boso alma i present un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 23:28 Tampoko boso no ma g hasi ningun trabou riba e dia aki, pasobra ta un dia di ekspiashon, pa hasi ek spiashon pa boso dilanti di SEOR boso Dios. LEV 23:29 Si tin kualke persona ku no kier umiy su mes riba e dia aki, e mester wrdu krt kit for di su pueblo. LEV 23:30 I ken ku hasi kualke trabou riba e dia aki, e persona ei lo Mi destru for di meime i di su pueblo. LEV 23:31 Boso no mag hasi ningun trabou. Esaki mester ta un sta tuto perpetuo durante di tur boso generashonnan den

tur boso lugnan di biba. LEV 23:32 E mester ta pa boso un sabat di sosiegu komple to, i boso mester umiy boso alma; riba e di nuebe dia di e luna, atardi, for di a tardi te atardi boso mester warda boso sabat." LEV 23:33 Atrobe SEOR a papia ku M oiss, bisando: LEV 23:34 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'E di diesinku dia di e di shete luna aki ta e Fiesta di Tabernakelnan, shete dia largu na SEOR. LE V 23:35 Riba e prom dia tin un konvokashon santu; boso no mag hasi ningun sorto d i trabou pis. LEV 23:36 Pa shete dia boso mester present un ofrenda di kandela na SEOR. Riba e di ocho dia boso mester tene un konvokashon santu i present un ofrend a di kandela na SEOR; ta un asamblea. Boso no mag hasi trabou pis. LEV 23:37 'Esak inan ta e tempunan stipul di SEOR ku boso mester proklam komo konvokashonnan santu, pa present ofrendanan di kandela na SEOR--e ofrendanan kim i ofrendanan di mainshi , sakrifisionan i ofrendanan di bibida ku a wrdu stipul pa kada dia-LEV 23:38 adem as di e sabatnan di SEOR, i ademas di boso regalonan, i ademas di tur boso ofrend anan di promesa i ofrendanan boluntario ku boso ta duna SEOR. LEV 23:39 'Riba eks aktamente e di diesinku dia di e di shete luna, ora boso a kaba di rekoh e kosech anan di e tera, boso mester selebr e fiesta di SEOR shete dia largu, ku un sosiegu riba e prom dia i un sosiegu riba e di ocho dia. LEV 23:40 Awor riba e prom dia b oso mester piki pa boso mes blachi di palu bunita, rama di palma, rama di palu y en di blachi i palu ku ta krese kantu di roi, i boso mester regosih dilanti di SEO R boso Dios shete dia largu. LEV 23:41 Asina boso mester selebr esaki komo un fie sta na SEOR shete dia den aa. Esaki mester ta un statuto perpetuo durante di tur b oso generashonnan; boso mester selebr' den e di shete luna. LEV 23:42 Boso mester biba den tabernakel shete dia largu. Tur yu di tera na Israel mester biba den t abernakel, LEV 23:43 pa boso generashonnan por sa ku Mi a laga e yunan di Israel biba den tabernakel tempu ku Mi a saka nan for di tera di Egipto. Ami ta SEOR bo so Dios.'" LEV 23:44 Asina Moiss a deklar na e yunan di Israel e tempunan stipul di SEOR. LEV 24:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 24:2 "Orden e yunan di Israel pa nan trese pa bo zeta puru di oleifi bat pa e lus, pa laga un lampi send e kontinuamente. LEV 24:3 Paf di e velo di testimonio den e tnt di reunion Aaron m ester prkur pa esaki for di atardi te mainta dilanti di SEOR, kontinuamente; esaki mester ta un statuto perpetuo durante di tur boso generashonnan. LEV 24:4 E mest er prkur pa e lampinan riba e kandel di oro puru dilanti di SEOR, kontinuamente. LEV 24:5 "E ora ei bo mester kohe haria fini i hrna diesdos pan buskuchi kun; mester t in dos dsimo parti di un efa den kada pan buskuchi. LEV 24:6 I bo mester pone nan den dos kareda, seis den kada kareda, riba e mesa di oro puru dilanti di SEOR. L EV 24:7 I pone sensia puru riba kada kareda, pa e ta un porshon di konmemorashon pa e pan, un ofrenda di kandela na SEOR. LEV 24:8 Tur dia di sabat e mester prkur pa esaki dilanti di SEOR, kontinuamente; ta un aliansa etrno pa e yunan di Israel. LEV 24:9 I e mester ta pa Aaron ku su yu hmbernan, i nan mester kom' den un lug sa ntu; pasobra pa Aaron esaki ta algu masha santu mes di e ofrendanan di kandela d i SEOR, su porshon pa semper." LEV 24:10 Awor e yu hmber di un muh israelita, kende su tata tabata un egipsio, a sali bai entre e yunan di Israel; i e yu hmber di e muh israelita i un hmber di Israel tabata bringa ku otro den e kampamentu. LEV 24 :11 I e yu hmber di e muh israelita tabata blasfem e Nmber i tabata maldishon. Pesei nan a hib' serka Moiss. (Awor nmber di su mama tabata Selomit, yu muh di Dibri, di e tribu di Dan.) LEV 24:12 I nan a ser' den prizon te ora ku e rdu di SEOR a wrdu has kla na nan. LEV 24:13 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 24:14 "Saka esu n ku a maldishon for di e kampamentu, i tur ku a tend' mester pone nan mannan riba su kabes; anto henter e kongregashon mester piedr'. LEV 24:15 I papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Ken ku maldishon su Dios mester karga su pik. LEV 24:16 Adem as, esun ku blasfem e nmber di SEOR mester wrdu mat sigur; siguramente henter e kongr egashon mester piedr'. Tantu stranhero komo yu di tera, si e blasfem e Nmber, e mes ter wrdu mat. LEV 24:17 'I si un hmber kita bida di un ser humano, e mester wrdu mat sigur. LEV 24:18 I esun ku kita bida di un bestia mester hasi restitushon: bida pa bida. LEV 24:19 I si un hende hasi dao na su prhimo, meskos ku el a hasi, asina mester hasi kun tambe:

LEV 24:20 fraktura pa fraktura, wowo pa wowo, djente pa djente; meskos ku el a h asi dao na un hende, asina mester hasi kun tambe. LEV 24:21 Asina esun ku mata un bestia mester hasi restitushon, ma esun ku mata un hende mester wrdu mat. LEV 24:2 2 Mester tin n lei pa boso; e mester ta tantu pa stranhero komo pa yu di tera, pa sobra Ami ta SEOR boso Dios.'" LEV 24:23 E ora ei Moiss a papia ku e yunan di Isra el, i nan a saka esun ku a maldishon for di e kampamentu i a piedr' ku piedra. Asi na e yunan di Israel a hasi meskos ku SEOR a orden Moiss. LEV 25:1 Anto SEOR a papia ku Moiss na Seru Sina, bisando: LEV 25:2 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora boso bin den e tera ku Mi lo duna boso, e tera mester warda un sabat pa SEOR . LEV 25:3 Seis aa bo mester sembra bo kunuku, i seis aa bo mester snui bo plantas hon di wendrif i rekoh su fruta, LEV 25:4 ma durante di e di shete aa e tera mester tene un sabat di sosiegu, un sabat pa SEOR; bo no mag sembra bo kunuku ni snui b o plantashon di wendrif. LEV 25:5 No rekoh loke nase di su mes despues di kosecha, ni kosech bo wendrifnan di mata di wendrif ku bo no a snui; e tera mester haa un aa di sosiegu. LEV 25:6 I boso tur mester haa e kosecha di sabat di e tera pa kumind a; abo mes, bo esklabunan hmber i muh, bo hmbernan kontrat i e stranhero ku ta keda biba pa un tempu serka bo. LEV 25:7 Tambe bo bakanan i e bestianan ku ta den bo tera mag haa tur su kosecha pa kome. LEV 25:8 'Bo mester konta tambe shete sabat di aa pa bo mes, shete bes shete aa, asina ku bo tin e periodo di e shete sabatnan di aa, esta, kuarent'i nuebe aa. LEV 25:9 E ora ei bo mester laga un kachu di kar n chubatu zona tur kaminda riba e di dies dia di e di shete luna; riba e dia di e kspiashon boso mester laga un kachu zona den henter boso tera. LEV 25:10 Asina b oso mester konsagr e di sinkuenta aa i proklam libertat den e tera pa tur su habita ntenan. E mester ta un hubileo pa boso, i kada un di boso mester bolbe na su mes propiedat, i kada un di boso mester bolbe serka su famia. LEV 25:11 E di sinkue nta aa mester ta un hubileo pa boso; no sembra, ni kosech loke nase di su mes desp ues di kosecha, ni rekoh fruta di su matanan di wendrif ku no ta gesnui. LEV 25:12 Pasobra ta un hubileo e ta; e mester ta santu pa boso. Boso mag kome solamente e kosecha di e kunuku. LEV 25:13 'Den e aa di hubileo aki kada un di boso mester bolbe na su mes propiedat. LEV 25:14 'Ademas, si boso bende algu ku boso amigu f kumpra algu for di dj, no probech di otro. LEV 25:15 Konforme e kantidat di aa desp ues di e hubileo bo mester kumpra for di bo amigu; e mester bende ku bo konforme e kantidat di aa di kosecha. LEV 25:16 Segun e kantidat di aa bo mester oument su preis, i segun ku e kantidat di e aanan bira menos, bo mester baha su preis; paso bra ta un kantidat di kosecha e ta bende ku bo. LEV 25:17 Pesei boso no mester p robech di otro, ma boso mester teme boso Dios, pasobra Ami ta SEOR boso Dios. LEV 25:18 'Asina boso mester ehekut Mi statutonan i warda Mi ordenansanan pa kumpli k u nan, pa boso biba trankil den e tera. LEV 25:19 E ora ei e tera lo duna su fru ta, asina ku boso por kome barika yen i biba trankil den dj. LEV 25:20 Ma si boso bisa: "Kiko nos ta bai kome den e di shete aa, si nos no sembra ni rekoh nos kose cha?" LEV 25:21 e ora ei lo Mi manda Mi bendishon pa boso den e di seis aa pa e d una kosecha pa tres aa. LEV 25:22 Mientras ku boso ta sembra durante di e di ocho aa, ainda boso lo kome kosnan bieu di e kosecha; boso lo sigui kome e bieu te na e di nuebe aa ora su kosecha drenta. LEV 25:23 'Ademas, e tera no mester keda be nd permanentemente, pasobra e tera ta di Mi; pasobra boso ta stranhero i hende ku ta keda biba pa un tempu serka Mi. LEV 25:24 Asina pa kada pida di boso propied at boso mester prove pa redenshon di e tera. LEV 25:25 'Si un paisano di bo bira asina pober ku e mester bende parti di su propiedat, e ora ei su famia di mas ye g mester bin i kumpra bk loke su famia a bende. LEV 25:26 Of si akaso un hmber no t in famia, ma ta rekobr su medionan, di tal manera ku e ta haa sufisiente pa redens hon di su propiedat, LEV 25:27 e ora ei e mester kalkul e aanan for di benta di e propiedat i debolb loke a keda na e hmber ku el a bend' kun, i asina bolbe na su pro piedat. LEV 25:28 Ma si e no haa sufisiente medionan pa ha' bk pa su mes, e ora ei l oke ku el a bende mester keda den man di e kumprad te na e aa di hubileo; ma na e hubileo e mester wrdu debolb, pa e doo por bolbe na su propiedat.

LEV 25:29 'Di e mesun manera, si un hmber bende un kas pa biba aden den un stat k u tin muraya rnt di dj, e ora ei su derecho di redenshon ta dura pa henter un aa de spues di a bend'; su derecho di redenshon ta keda pa henter un aa. LEV 25:30 Ma si e no wrdu kumpr bk p' denter di trmino di henter un aa, e ora ei e kas den e stat ku tin muraya rnt di dj ta pasa permanentemente ofer pa esun ku a kumpr', durante di t ur su generashonnan; e no mag wrdu debolb den e hubileo. LEV 25:31 Sinembargo, e k asnan di e pueblitonan ku no tin muraya rnt di nan mester wrdu konsider komo kunuku nan habr; nan tin derechonan di redenshon, i mester wrdu debolb den e hubileo. LEV 25:32 'Pa loke ta e statnan di e levitanan, e levitanan tin un derecho permanent e di redenshon pa e kasnan di e statnan ku ta nan propiedat. LEV 25:33 Pesei, lo ke ta pertenes na e levitanan por wrdu redim, i un kas bend den e stat di e propieda t aki mester wrdu debolb den e aa di hubileo, pasobra e kasnan den e statnan di e l evitanan ta nan propiedat meimei di e yunan di Israel. LEV 25:34 Ma e lugnan di y erba brd di nan statnan no mester wrdu bend, pasobra esei ta nan propiedat perpetuo. LEV 25:35 'Awor si akaso un paisano di bo bira pober i no por kumpli ku su obli gashonnan pa ku bo, e ora ei bo mester sosten' manera bo ta sosten un stranhero f u n hende ku ta keda biba pa un tempu serka bo, pa e keda biba serka bo. LEV 25:36 No tuma ningun sorto di interes for di dj, ma teme bo Dios, pa bo paisano keda n a bida serka bo. LEV 25:37 No dun' bo plaka ku interes, ni bo kuminda pa ganashi. LEV 25:38 Ami ta SEOR boso Dios, Kende a saka boso for di tera di Egipto pa duna boso tera di Kanaan i pa ta boso Dios. LEV 25:39 'I si un paisano di bo bira as ina pober serka bo ku e ta bende su mes ku bo, no pon' sirbi komo esklabu. LEV 25 :40 E mester ta serka bo komo un hmber kontrat, komo si fuera e tabata un hende ku ta keda biba pa un tempu serka bo; e mester sirbibo te na e aa di hubileo. LEV 2 5:41 E ora ei e mester bai for di bo, ku su yu hmbernan huntu kun, i bolbe serka s u famia, pa e bolbe na e propiedat di su tatanan. LEV 25:42 Pasobra nan ta Mi si rbidnan ku Mi a saka for di tera di Egipto; nan no mag wrdu bend komo esklabu. LEV 25:43 No gobern riba dj ku severidat, ma teme bo Dios. LEV 25:44 'Pa loke ta bo es klabunan hmber i muh ku bo tin--bo mag buska esklabunan hmber i muh for di e nashonn an pagano ku ta keda rnt di boso. LEV 25:45 Tambe di e yunan di esnan ku ta keda biba pa un tempu komo stranhero meimei di boso, ta for di nan boso mag kumpra na n, i for di nan famianan ku ta serka boso, ku nan lo a engendr den boso tera; nan tambe por bira boso propiedat. LEV 25:46 Boso por duna nan komo erensia na boso yu hmbernan despues di boso, pa risib nan komo propiedat; boso por uza nan komo e sklabu permanente. Ma enkuanto boso paisanonan, e yunan di Israel, boso no meste r gobern riba otro ku severidat. LEV 25:47 'Awor si un stranhero f un hende ku ta keda biba pa un tempu serka bo, bira riku, i un paisano di bo bira pober i ta be nde su mes ku e stranhero ku ta keda biba pa un tempu serka bo, f ku e desendient enan di famia di un stranhero, LEV 25:48 e ora ei e ta keda ku e derecho di rede nshon despues ku el a wrdu bend. Un di su ruman hmbernan por redimi, LEV 25:49 f su t io, f yu hmber di su tio por redimi, f un di su famianan yeg por redimi; f si e pros e mes por redim su mes. LEV 25:50 E ora ei , huntu ku esun ku a kumpr', mester has i un kalkulashon for di e aa ku el a bende su mes kun te na e aa di hubileo; i e pr eis di su benta mester ta konforme e kantidat di aa. Manera e dianan di un hmber k ontrat e mester ta serka dj. LEV 25:51 Si ainda ta keda hopi aa, e ora ei e mester debolb parti di e plaka ku nan a kumpr' kun, konforme e aanan pa su mes redenshon; L EV 25:52 i si keda poko aa te na e aa di hubileo, e ora ei e mester hasi un kalkul ashon huntu kun. Konforme su aanan e mester debolb e preis di su redenshon. LEV 25: 53 Mester trat' manera un hmber kontrat di aa pa aa; mira pa su doo no gobern ku sev dat riba dj. LEV 25:54 'I maske e no wrdu redim durante di e aanan aki, tg e mester s ali den e aa di hubileo, ku su yu hmbernan huntu kun. LEV 25:55 Pasobra e yunan di Israel ta Mi sirbidnan; nan ta Mi sirbidnan ku Mi a saka for di tera di Egipto. Am i ta SEOR boso Dios.

LEV 26:1 'No traha dolo pa boso mes, ni lanta un imagen ni un pilar sagrado pa bo so mes, i no pone un piedra grab den boso tera pa big p'; pasobra Ami ta SEOR boso D ios. LEV 26:2 'Warda Mi sabatnan i duna reverensia na Mi santuario; Ami ta SEOR. LEV 26:3 'Si boso kana den Mi statutonan i warda Mi mandamentunan pa kumpli ku n an, LEV 26:4 e ora ei lo Mi duna boso awaseru na su tempu, asina ku e tera lo du na su kosecha i e palunan di kunuku lo karga nan fruta. LEV 26:5 Di brdat, boso t empu di bati mainshi lo dura pa boso te na e tempu di rekoh wendrif, i e tempu di rekoh wendrif lo dura te na e tempu di sembra. Asina boso lo kome barika yen i bib a trankil den boso tera. LEV 26:6 'Tambe lo Mi duna pas den e tera, asina ku bos o por kai drumi sin ku ningun hende ta hasi boso tembla. Tambe lo Mi elimin for d i e tera tur mal bestia, i ningun spada lo no pasa dor di boso tera. LEV 26:7 Ma boso lo kore ku boso enemigunan, i nan lo muri boso dilanti pa medio di spada; LEV 26:8 sinku di boso lo kore ku shen, i shen di boso lo kore ku dies mil, i bo so enemigunan lo muri boso dilanti pa medio di spada. LEV 26:9 'Asina lo Mi bolb e serka boso i hasi boso fruktfero i multiplik boso, i lo Mi konfirm Mi aliansa ku boso. LEV 26:10 I boso lo kome e provishon bieu i deshas di e bieu pa motibu di e nobo. LEV 26:11 Ademas, lo Mi pone Mi lug di biba meimei di boso, i Mi alma lo n o abores boso. LEV 26:12 Tambe lo Mi kana meimei di boso i lo ta boso Dios, i bos o lo ta Mi pueblo. LEV 26:13 Ami ta SEOR boso Dios, Kende a saka boso for di tera di Egipto pa boso no ta nan esklabu, i Mi a kibra e baranan di boso yugo i a ha si boso kana rgt. LEV 26:14 'Ma si boso no obedesMi i no kumpli ku tur e mandament unan aki, LEV 26:15 ma na lug di esei boso rechas Mi statutonan, i si boso alma ab ores Mi ordenansanan, asina ku boso no ta kumpli ku tur Mi mandamentunan, i asina ta kibra Mi aliansa, LEV 26:16 Ami, na Mi turno, lo hasi esaki ku boso: lo Mi m anda riba boso un teror repentino, tuberkulosis i keintura ku lo kaba ku boso wo wo i kousa pena na kurason; tambe boso lo sembra boso simia en bano, pasobra bos o enemigunan lo kom'. LEV 26:17 I lo Mi pone Mi kara kontra boso, asina ku boso l o wrdu derot dilanti di boso enemigunan; i esnan ku ta odia boso lo gobern riba bos o, i boso lo hui sin ku ningun hende ta prsigu boso. LEV 26:18 'Si tambe despues d i e kosnan aki boso no obedesMi, e ora ei lo Mi kastig boso shete biaha mas tantu pa boso piknan. LEV 26:19 I tambe lo Mi kibra e orguyo di boso poder; tambe lo Mi hasi boso shelu manera heru i boso tera manera brns. LEV 26:20 I boso forsa lo wr du gast en bano, pasobra boso tera lo no duna su kosecha i e palunan di e tera lo no duna nan fruta. LEV 26:21 'Si e ora ei boso aktua ku enemistat kontra Mi i n o ta dispuesto pa obedesMi, lo Mi oument e plaga shete biaha riba boso segun boso piknan. LEV 26:22 I lo Mi ls meimei di boso e bestianan di mondi, ku lo hrta boso y unan kita for di boso i destru boso bakanan i redus boso kantidat di hende, asina ku boso kamindanan lo keda bandon. LEV 26:23 'I si pa medio di e kosnan aki ainda boso no bolbe serka Mi, ma ta aktua ku enemistat kontra Mi, LEV 26:24 e ora ei lo Mi aktua ku enemistat kontra boso; i Ami, s Ami, lo kastig boso shete biaha pa boso piknan. LEV 26:25 Tambe lo Mi trese un spada riba boso pa venga e kibramentu di e aliansa; i ora boso reun den boso statnan lo Mi manda pst meimei di boso, as ina ku boso lo wrdu entreg den man di enemigu. LEV 26:26 Ora Mi kita boso provisho n di pan, dies muh lo hrna boso pan den un solo frnu, i nan lo debolb boso pan den k antidatnan ku a wrdu mid, asina ku boso lo kome sin keda satisfecho. LEV 26:27 'Si apesar di esaki tg boso no obedesMi, ma ta aktua ku enemistat kontra Mi, LEV 26:2 8 e ora ei lo Mi aktua ku enemistat yen di furia kontra boso; i Ami, s Ami, lo ka stig boso shete biaha pa boso piknan. LEV 26:29 Ademas, boso lo kome e karni di bo so yu hmbernan, i e karni di boso yu muhnan boso lo kome. LEV 26:30 E ora ei lo Mi destru boso lugnan haltu, i basha boso altarnan di sensia abou, i monton boso rest unan riba e restunan di boso dolonan, pasobra Mi alma lo abores boso. LEV 26:31 Ta mbe lo Mi hasi boso statnan bira ruina i hasi boso santuarionan desol; i lo Mi no hole boso holnan dushi mas. LEV 26:32 I lo Mi hasi e tera keda desol, asina ku bo so enemigunan ku ta bin keda biba den dj lo keda tur babuk di mira esaki.

LEV 26:33 Ma boso lo Mi plama entre e nashonnan i lo Mi saka spada tras di boso, i boso tera lo keda desol i boso statnan lo keda ruin. LEV 26:34 E ora ei e tera lo gosa su sabatnan tur e dianan di e desolashon, mientras ku boso ta den e tera di boso enemigunan; e ora ei e tera lo soseg i gosa su sabatnan. LEV 26:35 Tur e dianan di su desolashon e tera lo haa e sosiegu ku e no a haa riba boso sabatnan, tempu ku boso tabata biba den dj. LEV 26:36 'Pa loke ta esnan di boso ku a keda, lo Mi pone debilidat tambe den nan kurason na e teranan di nan enemigunan. I zo nidu di un blachi ku bientu ta supla bai kun lo kore ku nan, i asta ora ningun he nde no ta prsigu, nan lo hui manera ta hui pa spada, i nan lo muri. LEV 26:37 Pese i nan lo trompek un riba otro manera ta pa spada nan ta kore, ounke no tin ningun hende ta prsigu nan; i boso lo no tin forsa pa para dilanti di boso enemigunan. L EV 26:38 Ma boso lo peres meimei di e nashonnan, i e tera di boso enemigunan lo k aba ku boso. LEV 26:39 Asina esnan di boso ku keda lo kaba na nada pa motibu di nan inikidat na e teranan di boso enemigunan; i tambe pa motibu di e inikidatnan di nan tatanan nan lo kaba na nada huntu ku nan. LEV 26:40 'Si nan konfes nan in ikidat i e inikidat di nan tatanan den nan infieldat ku nan a komet kontra Mi, i tambe den nan aktonan di enemistat kontra Mi LEV 26:41 (loke a hasi ku Ami a akt ua ku enemistat kontra nan, pa hiba nan na e tera di nan enemigunan); anto si na n kurason insirkumsid wrdu umiy, asina ku nan ta paga pa nan inikidat, LEV 26:42 e ora ei lo Mi krda riba Mi aliansa ku Jakb, i tambe lo Mi krda riba Mi aliansa ku Is aak, i Mi aliansa ku Abraham, i lo Mi krda riba e tera. LEV 26:43 Pasobra e tera lo wrdu bandon pa nan motibu i lo gosa su sabatnan, mientras ku e ta keda desol sin nan. Mientras tantu nan lo paga pa nan inikidat, pasobra nan a rechas Mi ordenan sanan i nan alma a abores Mi statutonan. LEV 26:44 Tg, apesar di esaki, ora nan ta na e tera di nan enemigunan, lo Mi no rechas nan, ni lo Mi no abores nan di tal m anera ku Mi lo a destru nan dor di kibra Mi aliansa ku nan; pasobra Ami ta SEOR na n Dios. LEV 26:45 Ma pa nan kousa lo Mi krda riba e aliansa ku nan antepasadonan, kendenan Mi a saka for di tera di Egipto den bista di e nashonnan, pa Ami por t a nan Dios. Ami ta SEOR.'" LEV 26:46 Esakinan ta e statutonan, ordenansanan i lei nan ku SEOR a stables entre Su mes i e yunan di Israel pa medio di Moiss na Seru Si na. LEV 27:1 Atrobe SEOR a papia ku Moiss, bisando: LEV 27:2 "Papia ku e yunan di I srael i bisa nan: 'Ora ku un hende hasi un promesa difisil, e mester wrdu balor se gun bo baluashon di personanan ku ta pertenes na SEOR. LEV 27:3 Si bo baluashon ta pa hende hmber for di binti aa te sesenta aa di edat, e ora ei bo baluashon mester ta sinkuenta siklo di plata, segun e siklo di e santuario. LEV 27:4 I si ta un hende muh, e ora ei bo baluashon mester ta trinta siklo. LEV 27:5 I si ta un hend e di sinku aa te binti aa di edat, e ora ei bo baluashon pa hende hmber mester ta b inti siklo, i pa hende muh dies siklo. LEV 27:6 Ma si nan ta di un luna te ku sin ku aa di edat, e ora ei bo baluashon mester ta sinku siklo di plata pa hende hmber , i pa hende muh bo baluashon mester ta tres siklo di plata. LEV 27:7 I si nan ta di sesenta aa p'ariba, si ta un hende hmber, e ora ei bo baluashon mester ta dies inku siklo, i pa hende muh dies siklo. LEV 27:8 Ma si e ta mas pober ku bo baluas hon, e ora ei nan mester pon' dilanti di e saserdote, i e saserdote mester balor'; segun e medionan di esun ku a hasi promesa e saserdote mester balor'. LEV 27:9 ' Awor si ta un bestia di e sorto ku hende por present komo ofrenda na SEOR, e ora e i tur bestia asina ku hende duna SEOR lo ta santu. LEV 27:10 E no mester remplas' ni kambi', ni bon pa malu, ni malu pa bon; f si e kambia un bestia pa un otro best ia, e ora ei tantu esaki komo su supstituto lo bira santu. LEV 27:11 Ma si ta un bestia impuru di e sorto ku hende no ta present komo ofrenda na SEOR, e ora ei e mester pone e bestia dilanti di e saserdote. LEV 27:12 I e saserdote mester balo r esaki komo bon f malu; manera abo, e saserdote, balor', asina e lo ta. LEV 27:13 Ma si un dia e kier redimi, e ora ei e mester aad un di sinku parti na bo baluashon . LEV 27:14 'Awor ora un hende konsagr su kas komo santu na SEOR, e saserdote mest er balor esaki komo bon f malu; manera e saserdote balor', asina e lo keda. LEV 27: 15 Ma si esun ku konsagr' kier redim su kas, e mester aad un di sinku parti di e pre is di bo baluashon, pa

asina esaki por ta di dj. LEV 27:16 'Si un hende konsagr parti di e kunukunan di s u mes propiedat na SEOR, bo baluashon mester ta konforme e kantidat di simia nese sario pa e kunuku: un homer di simia di puspas, balor na sinkuenta siklo di plata . LEV 27:17 Si e konsagr su kunuku for di e aa di hubileo, konforme bo baluashon e mester keda. LEV 27:18 Ma si e konsagr su kunuku despues di e hubileo, e saserdo te mester kalkul e preis p' konforme e aanan ku falta pa e aa di hubileo; i esaki lo wrdu rebah for di bo baluashon. LEV 27:19 I si un dia esun ku konsagr e kunuku kie r redim esaki, e mester aad un di sinku parti di e preis di bo baluashon, asina ku e kunuku lo bira di dj. LEV 27:20 Ma si e no kier redim e kunuku, ma a bende e kun uku ku otro hende, esaki no por wrdu redim mas; LEV 27:21 i ora ku e wrdu debolb den e aa di hubileo, e kunuku lo bira santu pa SEOR, manera un kunuku apart; e lo bira propiedat di e saserdote. LEV 27:22 'I si e konsagr na SEOR un kunuku ku el a kum pra, ku no ta parti di e kunuku di su mes propiedat, LEV 27:23 e saserdote meste r kalkul p' e suma di bo baluashon te na e aa di hubileo; i e dia ei e mester duna bo baluashon komo santu na SEOR. LEV 27:24 Den e aa di hubileo e kunuku lo bolbe n a esun serka ken el a kumpr', na esun ku tabatin e tera komo propiedat. LEV 27:25 Ademas, tur bo baluashon mester ta segun e siklo di e santuario. E siklo lo ta binti gera. LEV 27:26 'Sinembargo, un primognito di e bestianan, ku komo primognit o ta pertenes na SEOR, ningun hende no mag konsagr esaki; sea buey f karn, ta di SEOR e ta. LEV 27:27 Ma si ta di bestia impuru e ta, e doo mag redim esaki konforme bo baluashon, i aad un di sinku parti di esei na dj; i si e no wrdu redim, e mester wrdu bend konforme bo baluashon. LEV 27:28 'Sinembargo, nada ku un hende apart pa SEOR f or di tur loke ku e tin, di hende f di bestia, f di e kunukunan di su mes propieda t, no mag wrdu bend ni redim. Tur kos dedik asina ta masha santu mes pa SEOR. LEV 27: 29 'Ningun hende ku a wrdu pon bou di maldishon no mag wrdu reskat; e mester wrdu mat sigur. LEV 27:30 'Asina henter e diesmo di e tera, di e simia di e tera f di e fr uta di palu, ta di SEOR; esaki ta santu pa SEOR. LEV 27:31 Pesei, si un hmber kier redim parti di su diesmo, e mester aad na dj un di sinku parti di dj. LEV 27:32 I pa kada dies parti di e kria di baka f di e kria di bestia chikitu, tur loke pasa bo u di bara, esun di dies lo ta santu pa SEOR. LEV 27:33 E no mester investig si esa ki ta bon f malu, ni kambia esaki; f si e kambi', e ora ei tantu komo su supstituto lo ta santu. E no mag wrdu redim.'" LEV 27:34 Esakinan ta e mandamentunan ku SEOR a orden Moiss pa e yunan di Israel na Seru Sina.

NUMBERNAN NUM 1:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss den e desierto di Sina, den e tnt di reunion, riba e prom dia di e di dos luna, den e di dos aa despues ku nan a sali for di te ra di Egipto, bisando: NUM 1:2 "Tuma un senso di henter e kongregashon di e yuna n di Israel, segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, se gun e kantidat di nmber, tur hmber, un pa un, NUM 1:3 for di binti aa p'ariba, tur ku por sali pa bai guera den Israel, abo ku Aaron mester konta nan segun nan ehrs itonan. NUM 1:4 I huntu ku boso mester tin un hmber di kada tribu, kada un kabes di e hendenan di kas di su tata. NUM 1:5 "Anto esakinan ta e nmbernan di e hmberna n ku mester para huntu ku boso: di Ruben, Elisur, yu hmber di Sedeur; NUM 1:6 di Simeon, Selumiel, yu hmber di Zurisadai; NUM 1:7 di Juda, Nason, yu hmber di Amina dab; NUM 1:8 di Isakar, Natanael, yu hmber di Zuar; NUM 1:9 di Zabulon, Eliab, yu hmber di Helon; NUM 1:10 di e yu hmbernan di Jose: 3 di Efrain, Elisama, yu hmber di Amiud; 3 di Manass, Gamaliel, yu hmber di Pedasur; NUM 1:11 di Benjamin, Abidan , yu hmber di Gideoni; NUM 1:12 di Dan, Ahiezer, yu hmber di Amisadai; NUM 1:13 di Aser, Pagiel, yu hmber di Okran; NUM 1:14 di Gad, Eliasaf, yu hmber di Deuel; NUM 1:15 di Nftal, Ahira, yu hmber di Enan. NUM 1:16 "Esakinan ta esnan ku a wrdu yam fo r di e kongregashon, lidernan di e tribunan di nan tatanan; nan tabata kabesante di e milnan di Israel." NUM 1:17 Asina Moiss i Aaron a tuma e hmbernan aki ku a k eda nombr, NUM 1:18 i nan a reun henter e kongregashon riba e prom dia di e di dos luna. E ora ei nan a registr nan segun e antepasadonan di nan famianan, segun e h endenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber for di binti aa p 'ariba, un pa un, NUM 1:19 meskos ku SEOR a orden Moiss. Asina el a konta nan den e desierto di Sina. NUM 1:20 Awor e yu hmbernan di Ruben, Israel su primognito, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan t atanan, konforme e kantidat di nmber, un pa un, tur hende hmber for di binti aa p'a riba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:21 nan hmbernan kont di e tribu di Ruben tabata 46.500. NUM 1:22 Di e yu hmbernan di Simeon, nan registrashon genealgiko se gun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, nan hmbernan kont, konforme e kantidat di nmber, un pa un, tur hende hmber for di binti aa p'ariba, tu r ku por a sali bai guera, NUM 1:23 nan hmbernan kont di e tribu di Simeon tabata 59.300. NUM 1:24 Di e yu hmbernan di Gad, nan registrashon genealgiko segun nan fa mianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber , for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:25 nan hmbernan kont di e tribu di Gad tabata 45.650. NUM 1:26 Di e yu hmbernan di Juda, nan registras hon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, k onforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:27 nan hmbernan kont di e tribu di Juda tabata 74.600. NUM 1:28 Di e yu hmbe rnan di Isakar, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:29 nan hmbernan kont di e tribu di Isakar taba ta 54.400. NUM 1:30 Di e yu hmbernan di Zabulon, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:31 nan hmbern an kont di e tribu di Zabulon tabata 57.400. NUM 1:32 Di e yu hmbernan di Jose, di e yu hmbernan di Efrain, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:33 nan hmbernan kont di e tribu di Ef rain tabata 40.500.

NUM 1:34 Di e yu hmbernan di Manass, nan registrashon genealgiko segun nan famianan , segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:35 nan hmbernan kont di e t ribu di Manass tabata 32.200. NUM 1:36 Di e yu hmbernan di Benjamin, nan registras hon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, k onforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:37 nan hmbernan kont di e tribu di Benjamin tabata 35.400. NUM 1:38 Di e yu hmbernan di Dan, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba , tur ku por a sali bai guera, NUM 1:39 nan hmbernan kont di e tribu di Dan tabata 62.700. NUM 1:40 Di e yu hmbernan di Aser, nan registrashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmb er, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera, NUM 1:41 nan hmbernan ko nt di e tribu di Aser tabata 41.500. NUM 1:42 Di e yu hmbernan di Nftal, nan registr ashon genealgiko segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, konforme e kantidat di nmber, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guer a, NUM 1:43 nan hmbernan kont di e tribu di Nftal tabata 53.400. NUM 1:44 Esakinan t a esnan ku a wrdu kont, ku Moiss i Aaron a konta, huntu ku e lidernan di Israel, di esdos hmber, kada un tabata represent e hendenan di kas di su tata. NUM 1:45 Asina tur e hmbernan kont di e yunan di Israel segun e hendenan di e kasnan di nan tata nan, for di binti aa p'ariba, tur ku por a sali bai guera den Israel, NUM 1:46 tu r e hmbernan kont tabata 603.550. NUM 1:47 Sinembargo, e levitanan no a wrdu kont en tre nan segun e tribu di nan tatanan. NUM 1:48 Pasobra SEOR a papia ku Moiss, bisa ndo: NUM 1:49 "Solamente, no konta e tribu di Lev, ni tuma senso di nan entre e y unan di Israel. NUM 1:50 Ma bo mester nombra e levitanan ofer di e tabernakel di testimonio, i ofer di tur su artkulonan-di-uzo i ofer di tur loke ta pertenes na dj. Ta nan mester karga e tabernakel i tur su artkulonan-di-uzo, i ta nan mester pr kur p'; tambe nan mester kampa rnt di e tabernakel. NUM 1:51 Asina ku ora e taberna kel mester sali bai, ta e levitanan mester desarm'; i ora ku e tabernakel mester wrdu lant, ta e levitanan mester arm'. Ma e stranhero ku yega serka mester wrdu mat. NUM 1:52 I e yunan di Israel mester kampa, kada hmber den su mes kampamentu, i ka da hmber bou di su mes bandera, segun nan ehrsitonan. NUM 1:53 Ma e levitanan mest er kampa rnt di e tabernakel di testimonio, pa no tin furia riba e kongregashon d i e yunan di Israel. Asina e levitanan mester keda enkarg ku e tabernakel di test imonio." NUM 1:54 Asina e yunan di Israel a hasi; konforme tur loke SEOR a orden M oiss, asina nan a hasi. NUM 2:1 Awor SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisando: NUM 2: 2 "E yunan di Israel mester kampa, kada un bou di su mes emblema, ku e banderana n di e hendenan di e kasnan di nan tatanan; nan mester kampa rnt di e tnt di reuni on, na un distansia. NUM 2:3 "Awor esnan ku ta kampa na e banda pariba, den dire kshon di kaminda solo ta sali, mester ta bou di bandera di e kampamentu di Juda, segun nan ehrsitonan, i e lider di e yu hmbernan di Juda: Nason, yu hmber di Amina dab, NUM 2:4 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 74.600. NUM 2:5 I esnan ku ta kampa b anda di dj mester ta e tribu di Isakar, i e lider di e yu hmbernan di Isakar: Nata nael, yu hmber di Zuar, NUM 2:6 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 54.400. NUM 2:7 Des pues ta sigui e tribu di Zabulon, i e lider di e yu hmbernan di Zabulon: Eliab, y u hmber di Helon, NUM 2:8 i su ehrsito, su hmbernan kont, 57.400. NUM 2:9 E total di e hmbernan kont di e kampamentu di Juda: 186.400, segun nan ehrsitonan. Nan mester sali bai prom. NUM 2:10 "Na e banda pasit e emblema di e kampamentu di Ruben mest er ta, segun nan ehrsitonan, i e lider di e yu hmbernan di Ruben: Elisur, yu hmber di Sedeur, NUM 2:11 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 46.500. NUM 2:12 I esnan ku ta kampa banda di dj mester ta e tribu di Simeon, i e lider di e yu hmbernan di Sime on: Selumiel, yu hmber di Zurisadai, NUM 2:13 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 59.30 0. NUM 2:14 Despues ta sigui e tribu di Gad, i e lider di e yu hmbernan di Gad: E liasaf, yu hmber di Deuel,

NUM 2:15 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 45.650. NUM 2:16 E total di e hmbernan kon t di e kampamentu di Ruben: 151.450, segun nan ehrsitonan. I nan mester sali bai n a di dos lug. NUM 2:17 "E ora ei e tnt di reunion mester sali bai huntu ku e kampa mentu di e levitanan meimei di e kampamentunan; meskos ku nan ta kampa, asina na n mester sali bai, kada hmber na su lug, bou di nan emblemanan. NUM 2:18 "Na e ban da pabou e emblema di e kampamentu di Efrain mester ta, segun nan ehrsitonan, i e lider di e yu hmbernan di Efrain lo ta Elisama, yu hmber di Amiud, NUM 2:19 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 40.500. NUM 2:20 I banda di dj e tribu di Manass lo ta, i e lider di e yu hmbernan di Manass: Gamaliel, yu hmber di Pedasur, NUM 2:21 i su e hrsito, nan hmbernan kont, 32.200. NUM 2:22 Despues ta sigui e tribu di Benjamin i e lider di e yu hmbernan di Benjamin: Abidan, yu hmber di Gideoni, NUM 2:23 i su e hrsito, nan hmbernan kont, 35.400. NUM 2:24 E total di e hmbernan kont di e kampament u di Efrain: 108.100, segun nan ehrsitonan. I nan mester sali bai na di tres lug. NUM 2:25 "Na e banda panrt e emblema di e kampamentu di Dan mester ta, segun nan ehrsitonan, i e lider di e yu hmbernan di Dan: Ahiezer, yu hmber di Amisadai, NUM 2 :26 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 62.700. NUM 2:27 I esnan ku ta kampa banda di dj mester ta e tribu di Aser, i e lider di e yu hmbernan di Aser: Pagiel, yu hmber di Okran, NUM 2:28 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 41.500. NUM 2:29 Despues ta sig ui e tribu di Nftal, i e lider di e yu hmbernan di Nftal: Ahira, yu hmber di Enan, NU 2:30 i su ehrsito, nan hmbernan kont, 53.400. NUM 2:31 E total di e hmbernan kont di e kampamentu di Dan tabata 157.600. Nan mester sali bai ltimo bou di nan emblema nan." NUM 2:32 Esakinan ta e hmbernan kont di e yunan di Israel, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan; e total di e hmbernan kont di e kampamentunan, segun n an ehrsitonan, tabata 603.550. NUM 2:33 Sinembargo, e levitanan no a wrdu kont entr e e yunan di Israel, meskos ku SEOR a orden Moiss. NUM 2:34 Asina e yunan di Israel a hasi; konforme tur loke SEOR a orden Moiss, asina nan a kampa bou di nan emblema nan, i asina nan a sali bai, kada un segun su famia, segun e hendenan di e kas d i su tata. NUM 3:1 Awor esakinan ta e generashonnan di Aaron ku Moiss, na e tempu ku SEOR a papia ku Moiss riba Seru Sina. NUM 3:2 Esakinan anto ta e nmbernan di e y u hmbernan di Aaron: Nadab e primognito, i Abi, Eleazar ku Itamar. NUM 3:3 Esakinan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Aaron, e saserdotenan ung, ku el a konsagr pa sir bi komo saserdote. NUM 3:4 Ma Nadab i Abi a muri dilanti di SEOR dia ku nan a ofre s kandela strao dilanti di SEOR den e desierto di Sina; i nan no tabatin yu. Asina E leazar ku Itamar tabata sirbi komo saserdote durante di bida di nan tata Aaron. NUM 3:5 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 3:6 "Laga e tribu di Lev yega serka i pone nan dilanti di saserdote Aaron, pa nan sirbi. NUM 3:7 I nan mester k umpli ku e responsabilidatnan pa ku Aaron i pa ku henter e kongregashon dilanti di e tnt di reunion, pa hasi e sirbishi di e tabernakel. NUM 3:8 Tambe nan mester prkur pa tur e artkulonan-di-uzo di e tnt di reunion i pa e responsabilidatnan di e yunan di Israel, pa hasi e sirbishi di e tabernakel. NUM 3:9 Asina bo mester du na e levitanan na Aaron i na su yu hmbernan; nan ta henteramente dun na dj for di e ntre e yunan di Israel. NUM 3:10 I nombra Aaron ku su yu hmbernan pa nan ehers nan saserdosio, ma e stranhero ku yega serka mester wrdu mat." NUM 3:11 SEOR a bolbe p apia ku Moiss, bisando: NUM 3:12 "Awor mira, Mi a tuma e levitanan for di entre e yunan di Israel na lug di kada primognito, esun ku ta habri matris entre e yunan di Israel. E levitanan mester ta di Mi, NUM 3:13 pasobra tur e primognitonan ta d i Mi; riba e dia ku Mi a mata tur e primognitonan na tera di Egipto, Mi a

santifik pa Mi mes tur e primognitonan den Israel, tantu di hende komo di bestia. Nan mester ta di Mi; Ami ta SEOR." NUM 3:14 E ora ei SEOR a papia ku Moiss den e de sierto di Sina, bisando: NUM 3:15 "Konta e yu hmbernan di Lev segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, segun nan famianan; tur hende hmber for di un luna p'arib a bo mester konta." NUM 3:16 Asina Moiss a konta nan konforme e palabra di SEOR, m eskos ku el a wrdu orden. NUM 3:17 Esakinan anto ta e yu hmbernan di Lev segun nan nm bernan: Gerson, Koat i Merari. NUM 3:18 I esakinan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Gerson segun nan famianan: Libni i Simei; NUM 3:19 i e yu hmbernan di Koat seg un nan famianan: Amram i Izhar, Hebrn i Uziel; NUM 3:20 i e yu hmbernan di Merari segun nan famianan: Mahli i Musi. Esakinan ta e famianan di e levitanan segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan. NUM 3:21 Di Gerson tabata e famia di e libn itanan i e famia di e simeitanan; esakinan tabata e famianan di e gersonitanan. NUM 3:22 Nan hmbernan kont, den e kontamentu di tur hende hmber for di un luna p'ar iba, nan hmbernan kont tabata 7.500. NUM 3:23 E famianan di e gersonitanan mester a kampa tras di e tabernakel parti pabou, NUM 3:24 i lider di e hendenan di e ka snan di e tatanan di e gersonitanan tabata Eliasaf, yu hmber di Lael. NUM 3:25 Aw or e responsabilidatnan di e yu hmbernan di Gerson den e tnt di reunion tabata ink lu e tabernakel i e tnt, su kapa i e skrm pa entrada di e tnt di reunion, NUM 3:26 i e kortinanan di e plenchi, e skrm pa entrada di e plenchi ku tin tur rnt di e tab ernakel i e altar, i su kordonnan, konforme henter e sirbishi relashon ku nan. NU M 3:27 I di Koat tabata e famia di e amramitanan, e famia di e izharitanan, e fa mia di e hebronitanan i e famia di e uzielitanan; esakinan tabata e famianan di e koatitanan. NUM 3:28 Den e kontamentu di tur hende hmber, for di un luna p'arib a, tabatin 8.600 ku tabata kumpli ku e responsabilidatnan di e santuario. NUM 3: 29 E famianan di e yu hmbernan di Koat mester a kampa na e banda ku ta keda pasit di e tabernakel, NUM 3:30 i lider di e hendenan di e kasnan di e tatanan di e fa mianan di e koatitanan tabata Elizafan, yu hmber di Uziel. NUM 3:31 Awor nan resp onsabilidatnan tabata inklu e arka, e mesa, e kandel, e altarnan, e artkulonan-di-u zo di e santuario, ku kualnan nan ta sirbi, e skrm, i henter e sirbishi relashon k u nan; NUM 3:32 i Eleazar, yu hmber di saserdote Aaron, tabata hefe di e lidernan di Lev, i tabatin enkargo di esnan ku tabata kumpli ku e responsabilidatnan di e santuario. NUM 3:33 Di Merari tabata e famia di e malitanan i e famia di e musi tanan; esakinan tabata e famianan di Merari. NUM 3:34 Nan hmbernan kont den e kont amentu di tur hende hmber, for di un luna p'ariba, tabata 6.200. NUM 3:35 I lider di e hendenan di e kasnan di e tatanan di e famianan di Merari tabata Zuriel, y u hmber di Abihail. Nan mester a kampa na e banda ku ta keda panrt di e tabernakel . NUM 3:36 Awor e responsabilidatnan stipul di e yu hmbernan di Merari tabata inkl u e tablanan di e tabernakel, su baranan, su pilarnan, su pianan, tur su ekipo i e sirbishi relashon ku nan, NUM 3:37 i e pilarnan tur rnt di e plenchi, ku nan pia nan, nan stakanan i nan kordonnan. NUM 3:38 Awor esnan ku mester a kampa dilanti di e tabernakel parti pariba, dilanti di e tnt di reunion, den direkshon di kami nda solo ta sali, ta Moiss i Aaron ku su yu hmbernan, kendenan tabata kumpli ku e responsabilidatnan di e santuario pa parti di e yunan di Israel; ma e stranhero ku yega serka mester a wrdu mat. NUM 3:39 Tur e hmbernan kont di e levitanan, ku Moi ss i Aaron a konta riba rdu di SEOR segun nan famianan, tur hende hmber, for di un l una p'ariba, tabata 22.000. NUM 3:40 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Konta tur yu hmbe r primognito di e yunan di Israel, for di un luna p'ariba, i traha un lista di na n nmbernan. NUM 3:41 I bo mester tuma e levitanan pa Mi, Ami ta SEOR, na lug di tur e primognitonan entre e yunan di Israel, i e bakanan di e levitanan na lug di tur e primognitonan entre e bakanan di e yunan di Israel." NUM 3:42 Asina Moiss a kon ta tur e primognitonan entre e yunan di Israel, meskos ku SEOR a orden'; NUM 3:43 i tur e hende hmbernan primognito segun e kantidat di nmber, for di un luna p'ariba, pasobra nan hmbernan kont tabata 22.273. NUM 3:44 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, b isando: NUM 3:45 "Tuma e levitanan na lug di tur e primognitonan entre e yunan di Israel, i e bakanan di e levitanan. I e

levitanan mester ta di Mi; Ami ta SEOR. NUM 3:46 I pa e reskate di e 273 di e pri mognitonan di e yunan di Israel, ku ta surpas e kantidat di e levitanan, NUM 3:47 bo mester tuma sinku siklo pa kada un; segun e siklo di e santuario bo mester tu ma nan (e siklo ta binti gera), NUM 3:48 i duna e plaka, e reskate di esnan ku t a surpas e kantidat di e levitanan, na Aaron ku su yu hmbernan." NUM 3:49 Asina Mo iss a tuma e plaka di reskate for di esnan ku a surpas e kantidat di esnan ku e le vitanan a reskat; NUM 3:50 for di e primognitonan di e yunan di Israel el a tuma e plaka konforme e siklo di e santuario, 1.365. NUM 3:51 E ora ei Moiss a duna Aar on ku su yu hmbernan e plaka di reskate, konforme e rdu di SEOR, meskos ku SEOR a or den Moiss. NUM 4:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisando: NUM 4:2 "Tuma un senso di e desendientenan di Koat for di entre e yu hmbernan di Lev, segun nan fa mianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, NUM 4:3 for di trinta aa p'a riba, te ku sinkuenta aa, tur ku ta drenta sirbishi pa hasi e trabou den e tnt di reunion. NUM 4:4 "Esaki ta e trabou di e desendientenan di Koat den e tnt di reun ion, tokante di e kosnan masha santu mes. NUM 4:5 Ora ku e kampamentu ta sali ba i, Aaron ku su yu hmbernan mester bai paden i nan mester baha e velo di e skrm i t apa e arka di testimonio kun; NUM 4:6 i nan mester pone un kapa di kueru di dlfein riba dj, i habri riba dj un paa tur blou, i pasa su baranan na dj. NUM 4:7 "Riba e mesa di e pan di e Presensia nan mester habri un paa blou tambe i pone riba dj e t aynan, e kucharanan, e kmchinan di ofres sakrifisio i e kanikanan pa e ofrenda di b ibida, i e pan ku mester ta kontinuamente riba dj. NUM 4:8 I riba esakinan nan me ster habri un paa skarlata, i tapa esaki ku un kapa di kueru di dlfein, i pasa su baranan na dj. NUM 4:9 "E ora ei nan mester kohe un paa blou i tapa e kandel pa e l us, huntu ku su lampinan i su kosnan-pa-paga-lampi, su skalchinan i tur su artkul onan-di-uzo pa e zeta ku nan ta uza pa sirbi kun; NUM 4:10 i nan mester pon' i tur su artkulonan-di-uzo den un kapa di kueru di dlfein, i pone esaki riba e baranan p a kargu' kun. NUM 4:11 "I ofer di e altar di oro nan mester habri un paa blou i tap a esaki ku un kapa di kueru di dlfein, i pasa su baranan na dj. NUM 4:12 "I nan me ster kohe tur e artkulonan-di-uzo di sirbishi, ku nan ta sirbi den e santuario ku n, i pone nan den un paa blou i tapa nan ku un kapa di kueru di dlfein, i pone nan riba e baranan pa kargu' kun. NUM 4:13 "Despues nan mester kita e shinishi for di e altar, i habri un paa prpura riba dj. NUM 4:14 Tambe nan mester pone riba dj tur s u artkulonan-di-uzo ku nan ta hasi sirbishi kun: e weanan-pa-kandela, e frkinan, e skpnan i e puncheronan, tur e artkulonan-di-uzo di e altar; i nan mester habri un kapa di kueru di dlfein ofer di dj, i pasa su baranan na dj. NUM 4:15 "I ora ku Aar on ku su yu hmbernan a kaba di tapa e kosnan santu i tur e artkulonan-di-uzo di e santuario, ora ku e kampamentu ta bai sali, e ora ei e yu hmbernan di Koat mester bin pa karga nan, pa nan no mishi ku e kosnan santu i muri. Esakinan ta e kosna n den e tnt di reunion ku e yu hmbernan di Koat mester karga. NUM 4:16 "I e respon sabilidat di Eleazar, yu hmber di saserdote Aaron, ta e zeta pa e lus, e sensia a romtiko, e ofrenda kontinuo di mainshi i e zeta di unshon--e responsabilidat di h enter e tabernakel i di tur loke tin den dj, huntu ku e santuario i su artkulonandi-uzo." NUM 4:17 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisando: NUM 4:18 "No la ga e tribu di e famianan di e koatitanan wrdu krt kit for di meimei di e levitanan. NUM 4:19 Ma hasi esaki pa nan, pa nan biba i no muri ora nan ta aserk e kosnan ma sha santu mes: Aaron ku su yu hmbernan mester bai paden i mustra kada un di nan s u trabou i su karga; NUM 4:20 ma nan no mag bai paden pa mira e kosnan santu ni pa un momento so, pa nan no muri." NUM 4:21 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisand o: NUM 4:22 "Tuma un senso di e yu hmbernan di Gerson tambe, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, segun nan famianan; NUM 4:23 for di trinta aa p'ariba te ku sinkuenta aa bo mester konta nan; tur ku drenta pa kumpli ku e sirbishi pa ha si e trabou den e tnt di reunion. NUM 4:24 "Esaki ta e sirbishi di e famianan di e gersonitanan, den sirbimentu i den kargamentu: NUM 4:25 nan mester karga e kor tinanan di e tabernakel, e tnt di reunion ku su kapa, e kapa di kueru di dlfein ku tin

riba dj i e skrm pa entrada di e tnt di reunion, NUM 4:26 i e kortinanan di plenchi , e skrm pa e entrada di porta di e plenchi ku tin tur rnt di e tabernakel i e alt ar, i nan kordonnan i tur e ekipo pa nan sirbishi; i tur loke mester wrdu has, ta nan mester hasi. NUM 4:27 Henter e sirbishi di e yu hmbernan di e gersonitanan, d en tur loke nan mester karga i den tur nan trabou, mester wrdu has segun e rdu di A aron ku su yu hmbernan; i abo mester enkarg nan ku tur e kosnan ku nan ta responsa bel pa karga. NUM 4:28 Esaki ta e sirbishi di e famianan di e yu hmbernan di e ge rsonitanan den e tnt di reunion, i nan responsabilidatnan mester ta bou di direks hon di Itamar, yu hmber di saserdote Aaron. NUM 4:29 "Pa loke ta e yu hmbernan di Merari, bo mester konta nan segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan; NUM 4:30 for di trinta aa p'ariba te ku sinkuenta aa bo mester konta nan, tur ku drenta sirbishi pa hasi e trabou di e tnt di reunion. NUM 4:31 Awor e saki ta loke nan ta responsabel pa karga pa henter nan sirbishi den e tnt di reun ion: e tablanan di e tabernakel, su baranan, su pilarnan ku su pianan, NUM 4:32 i e pilarnan rnt di e plenchi ku nan pianan, nan stakanan i nan kordonnan, huntu ku tur nan ekipo i huntu ku tur nan sirbishi; i pa nan nmber bo mester enkarg kada hmber ku e artkulonan spesfiko ku e mester karga. NUM 4:33 Esaki ta e sirbishi di e famianan di e yu hmbernan di Merari, konforme henter nan sirbishi den e tnt di r eunion, bou di direkshon di Itamar, yu hmber di saserdote Aaron." NUM 4:34 Asina Moiss i Aaron i e lidernan di e kongregashon a konta e yu hmbernan di e koatitanan segun nan famianan, i segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, NUM 4:35 for di trinta aa p'ariba te ku sinkuenta aa, tur hende ku a drenta sirbishi pa traha den e tnt di reunion. NUM 4:36 I nan hmbernan kont segun nan famianan tabata 2.750. NUM 4:37 Esakinan ta e hmbernan kont di e famianan di e koatitanan, tur ku tabata sirbi den e tnt di reunion, ku Moiss i Aaron a konta konforme e rdu di SEOR pa medi o di Moiss. NUM 4:38 I e hmbernan kont di e yu hmbernan di Gerson segun nan famianan , i segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, NUM 4:39 for di trinta aa p'arib a te ku sinkuenta aa, tur ku a drenta sirbishi pa traha den e tnt di reunion-NUM 4 :40 nan hmbernan kont segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tata nan, tabata 2.630. NUM 4:41 Esakinan ta e hmbernan kont di e famianan di e yu hmber nan di Gerson, tur ku tabata sirbi den e tnt di reunion, ku Moiss i Aaron a konta konforme e rdu di SEOR. NUM 4:42 I e hmbernan kont di e famianan di e yu hmbernan di Merari segun nan famianan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, NUM 4:43 for di trinta aa p'ariba te ku sinkuenta aa, tur ku a drenta sirbishi pa traha de n e tnt di reunion. NUM 4:44 I nan hmbernan kont segun nan famianan tabata 3.200. N UM 4:45 Esakinan ta e hmbernan kont di e famianan di e yu hmbernan di Merari, ku Mo iss i Aaron a konta konforme e rdu di SEOR pa medio di Moiss. NUM 4:46 Tur e hmbernan kont di e levitanan, ku Moiss i Aaron i e lidernan di Israel a konta, segun nan f amianan i segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, NUM 4:47 for di trinta aa p'ariba te ku sinkuenta aa, tur ku por a drenta pa hasi e trabou di sirbishi i e trabou di kargamentu den e tnt di reunion. NUM 4:48 I nan hmbernan kont tabata 8.58 0. NUM 4:49 Konforme e rdu di SEOR pa medio di Moiss nan a wrdu kont, kada un segun s u sirbimentu f kargamentu; asina esakinan tabata su hmbernan kont, meskos ku SEOR a orden Moiss. NUM 5:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 5:2 "Orden e yunan di Israel pa saka tur leproso i tur esnan ku tin un derama i tur esnan ku ta imp uru pa motibu di un morto, for di e kampamentu. NUM 5:3 Boso mester saka tantu hm ber komo muh; boso mester saka nan paf di e kampamentu pa nan no kontamin nan kampa mentu kaminda Mi ta biba meimei di nan." NUM 5:4 I asina e yunan di Israel a has i i a saka nan paf di e kampamentu; meskos ku SEOR a papia ku Moiss, asina e yunan di Israel a hasi. NUM 5:5 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 5:6 "Papia ku e yunan di Israel: 'Ora ku un hmber f muh komet kualke di e piknan di humanidat, a ktuando infielmente kontra SEOR, i e persona ei ta kulpabel,

NUM 5:7 e ora ei e mester konfes su piknan ku el a komet, i e mester hasi restitush on kompleto pa su maldat, i aad na dj un di sinku parti, i duna esaki na esun ku el a hasi malu. NUM 5:8 Ma si e hmber no tin famia na kende restitushon por wrdu has pa e maldat, e restitushon ku a wrdu has pa e maldat mester bai na SEOR pa e saserd ote, ademas di e karn chubatu di ekspiashon, ku kual ekspiashon a wrdu has p'. NUM 5 :9 Tambe tur kontribushon ku ta pertenes na tur e regalonan santu di e yunan di I srael, ku nan ta ofres na e saserdote, mester ta di dj. NUM 5:10 Asina kada hende su regalonan santu mester ta di dj; kiko ku un hende duna e saserdote, mester ta di dj.'" NUM 5:11 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 5:12 "Papia ku e yun an di Israel, i bisa nan: 'Si esposa di un hmber bai den mal kaminda i ta infiel na dj, NUM 5:13 i un hmber tene relashon kun sin ku su esposo haa sa esaki i e no wrd u detekt, ounke ku e esposa a kontamin su mes, i no tin testigu kontra dj i e no a wrdu sorprend den e akto, NUM 5:14 si un spiritu di yalursheit bin riba e hmber i e bira yalurs riba su esposa ora ku el a kontamin su mes, f si un spiritu di yalurs heit bin riba e hmber i e ta yalurs riba su esposa siendo ku e esposa no a kontam in su mes, NUM 5:15 e ora ei e hmber mester hiba su esposa serka e saserdote, i me ster hiba komo un ofrenda pa su esposa un dsimo parti di un efa di haria di puspas ; e no mester basha zeta riba dj, ni pone sensia riba dj, pasobra ta un ofrenda di mainshi di yalursheit, un ofrenda di mainshi di konmemorashon, un rekrdatorio di inikidat. NUM 5:16 'E ora ei e saserdote mester hasi e muh hala serka i pon' para dilanti di SEOR, NUM 5:17 i e saserdote mester kohe awa santu den un wea di klei ; i e mester kohe poko di e stf ku tin riba flur di e tabernakel i pone esaki den e awa. NUM 5:18 E ora ei e saserdote mester pone e muh para dilanti di SEOR i ls k abei di e muh, i pone den su man e ofrenda di mainshi di konmemorashon, ku ta e o frenda di mainshi di yalursheit; i e saserdote mester tin den su man e awa marga ku ta trese maldishon. NUM 5:19 Anto e saserdote mester pone e muh hasi un huram entu i mester bisa e muh: "Si ningun hmber no a drumi ku bo i si bo no a bai den m al kaminda i a komet impuresa, siendo bou di outoridat di bo esposo, sea liber di e awa marga aki ku ta trese maldishon; NUM 5:20 sinembargo, si bo a bai den mal kaminda, siendo bou di outoridat di bo esposo, i si bo a kontamin bo mes i un hmb er ku no ta bo esposo tabatin relashon ku bo," NUM 5:21 (e ora ei e saserdote me ster hasi e muh hura e huramentu di maldishon, i e saserdote mester bisa e muh), " ku SEOR hasibo un maldishon i un abominashon meimei di bo pueblo dor ku SEOR ta ha si bo hep seka i bo barika hincha; NUM 5:22 i e awa aki ku ta trese maldishon lo bai den bo stoma i hasi bo barika hincha i bo hep seka." 'I e muh mester bisa: " Amn, Amn." NUM 5:23 'E ora ei e saserdote mester skirbi e maldishonnan aki riba un rl, i e mester laba kita nan den e awa marga. NUM 5:24 E ora ei e mester hasi e muh bebe e awa marga ku ta trese maldishon, pa asina e awa ku ta trese maldishon bai den e muh i kousa amargura. NUM 5:25 I e saserdote mester kohe e ofrenda di m ainshi di yalursheit for di man di e muh, i zoya e ofrenda di mainshi dilanti di SEOR i hiba esaki na e altar; NUM 5:26 anto e saserdote mester kohe un man yen di e ofrenda di mainshi komo su ofrenda di konmemorashon i kima esaki riba e altar , i despues e mester hasi e muh bebe e awa. NUM 5:27 Ora ku el a hasi e muh bebe e awa, e ora ei lo sosod ku si e muh a kontamin su mes i tabata infiel na su esposo, e awa ku ta trese maldishon lo bai den su kurpa i kousa amargura, i su barika l o hincha i su hep lo seka, i e muh lo bira un maldishon meimei di su pueblo. NUM 5:28 Ma si e muh no a kontamin su mes i ta limpi, e ora ei e lo ta liber i lo haa y u. NUM 5:29 'Esaki ta e lei di yalursheit: ora ku un esposa, siendo bou di outor idat di su esposo, bai den mal kaminda i kontamin su mes, NUM 5:30 f ora ku un spi ritu di yalursheit bin riba un hmber i e ta yalurs riba su esposa, e ora ei e mes ter hasi e muh para dilanti di SEOR, i e saserdote mester ehekut henter e lei aki r iba dj. NUM 5:31 Ademas, e hmber lo ta liber di kulpa, ma e muh ei mester karga su kulpa.'" NUM 6:1 SEOR a bolbe papia ku Moiss, bisando: NUM 6:2 "Papia ku e yunan d i Israel i bisa nan: 'Ora ku un hmber f muh hasi un promesa spesial, e promesa di u n nazareo, pa dedik su mes na SEOR, NUM 6:3 e mester apsten su mes di bia i bibida s trki; e no mag bebe binager, sea trah di bia f di bibida strki, ni

e no mag bebe djus di wendrif, ni kome wendrif fresku f wendrif sek. NUM 6:4 Tur e di anan di su separashon e no mester kome nada ku ta wrdu produs dor di mata di wendri f, for di pipita te na kaska. NUM 6:5 'Tur e dianan di su promesa di separashon nabaha no mag pasa riba su kabes. E mester ta santu te ora ku e dianan, pa kual el a separ su mes na SEOR, keda kumpl; e mester laga e kabei riba su kabes krese bi ra largu. NUM 6:6 Tur e dianan di su separashon na SEOR e no mag yega serka di un morto. NUM 6:7 E no mester hasi su mes impuru pa su tata ni pa su mama, pa su r uman hmber ni pa su ruman muh ora nan muri, pasobra su separashon na Dios ta riba su kabes. NUM 6:8 Tur e dianan di su separashon e ta santu pa SEOR. NUM 6:9 'Ma s i un hende muri repentinamente banda di dj, i e kontamin su kabes konsagr, e ora ei e mester feita su kabes riba e dia di su purifikashon; e mester feit' riba e di shete dia. NUM 6:10 E ora ei riba e di ocho dia e mester trese dos trteldif f dos p ichon pa e saserdote, na entrada di e tnt di reunion. NUM 6:11 I e saserdote mest er ofres esun komo un ofrenda pa pik i e otro komo un ofrenda kim, i hasi ekspiasho n p' pa su pik pa motibu di e morto. I e mesun dia ei e mester konsagr su kabes, NU M 6:12 i mester dedik na SEOR su dianan komo nazareno, i mester trese un lamchi ma chu di un aa komo un ofrenda di kulpa; ma e dianan prom lo keda anul, pasobra su se parashon tabata kontamin. NUM 6:13 'Awor esaki ta e lei pa e nazareo. Ora ku e di anan di su separashon keda kumpl, e mester hiba e ofrenda na entrada di e tnt di r eunion. NUM 6:14 I e mester present su ofrenda na SEOR: un lamchi machu sin defekt o di un aa komo un ofrenda kim, un lamchi muh sin defekto di un aa komo un ofrenda p a pik, un karn chubatu sin defekto komo un ofrenda di pas, NUM 6:15 i un makutu di pan buskuchi sin zrdeg di haria fini meskl ku zeta, i oblea sin zrdeg hunt ku zeta, huntu ku nan ofrenda di mainshi i nan ofrendanan di bibida. NUM 6:16 'E ora ei e saserdote mester present esakinan dilanti di SEOR i ofres su ofrenda pa pik i su of renda kim. NUM 6:17 Tambe e mester ofres na SEOR e karn chubatu komo un sakrifisio d i ofrendanan di pas, huntu ku e makutu di pan buskuchi sin zrdeg; di e mesun mane ra e saserdote mester ofres su ofrenda di mainshi i su ofrenda di bibida. NUM 6:1 8 'E ora ei e nazareo mester feita su kabes dedik na entrada di e tnt di reunion, i kohe e kabei dedik di su kabes pone riba e kandela ku tin bou di e sakrifisio d i ofrendanan di pas. NUM 6:19 'I e saserdote mester kohe skouder di e karn chubat u, ora ku a kaba di hereb', i un pan buskuchi sin zrdeg for di e makutu, i un oble a sin zrdeg, i pone nan den man di e nazareo despues ku el a feita su kabei dedik. NUM 6:20 E ora ei e saserdote mester zoya nan komo un ofrenda di zoyamentu dila nti di SEOR. E ta santu pa e saserdote, huntu ku e pechu ofres pa medio di zoyamen tu i e pia ofres pa medio di halsamentu; i despues e nazareo mag bebe bia.' NUM 6: 21 "Esaki ta e lei di e nazareo ku ta primint su ofrenda na SEOR konforme su separ ashon, ademas di kualke otro kos ku e por duna; konforme su promesa ku e ta hasi , asina e mester hasi konforme e lei di su separashon." NUM 6:22 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 6:23 "Papia ku Aaron i ku su yu hmbernan, bisando: 'A sina boso mester bendishon e yunan di Israel. Boso mester bisa nan: NUM 6:24 "Ku SEOR bendishonbo i wardabo; NUM 6:25 ku SEOR hasi Su kara resplandes riba bo, i tene miserikrdia di bo; NUM 6:26 ku SEOR halsa Su kara riba bo, i dunabo pas."' NUM 6: 27 "Asina nan mester invok Mi nmber riba e yunan di Israel, i e ora ei Ami lo bend ishon nan." NUM 7:1 Awor a sosod ku dia Moiss a kaba di lanta e tabernakel, el a un gi i konsagr' huntu ku tur su artkulonan-di-uzo, i e altar ku tur su artkulonan-di-u zo; el a ungi nan i a konsagr nan tambe. NUM 7:2 E ora ei e lidernan di Israel, e kabesnan di e kasnan di nan tatanan, kendenan tabata e lidernan di e tribunan i kendenan tabata enkarg ku e hmbernan ku a wrdu kont, a ofres un ofrenda. NUM 7:3 Ora nan a trese nan ofrenda dilanti di SEOR, seis garoshi tap i diesdos buey, un garo shi pa kada dos lider i un buey pa kada un, e ora ei nan a present esakinan dilan ti di e tabernakel. NUM 7:4 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 7:5 "Asep t e kosnan aki for di nan, pa nan wrdu uz den e sirbishi di e tnt di reunion, i duna nan na e levitanan, na kada hmber segun su sirbishi."

NUM 7:6 Asina Moiss a kohe e garoshinan i e bueynan i a duna nan na e levitanan. NUM 7:7 Dos garoshi i kuater buey el a duna e yu hmbernan di Gerson, konforme nan sirbishi, NUM 7:8 i kuater garoshi i ocho buey el a duna e yu hmbernan di Merari , konforme nan sirbishi, bou di direkshon di Itamar, yu hmber di saserdote Aaron. NUM 7:9 Ma e no a duna e yu hmbernan di Koat ni un, pasobra nan tabatin e sirbis hi di e kosnan santu ku nan tabata karga riba nan skouder. NUM 7:10 I e lidernan a ofres e ofrenda di dedikashon pa e altar dia ku esaki a wrdu ung; asina e lidern an a ofres nan ofrenda dilanti di e altar. NUM 7:11 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "La ga nan present nan ofrenda, kada dia un lider, pa dedikashon di e altar." NUM 7:1 2 Awor esun ku a present su ofrenda riba e prom dia tabata Nason, yu hmber di Amina dab, di e tribu di Juda, NUM 7:13 i su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tab ata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di ma inshi; NUM 7:14 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:15 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:16 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:17 i komo e sakrifisio di ofrendana n di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Nason, yu hmber di Aminadab. NUM 7:18 Riba e di dos dia Natanael, yu hmber di Zuar, lider di Isakar, a present un ofrenda. NUM 7:19 Komo su ofrenda el a present un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trin ta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan t ur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:20 un ku chara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:21 un bish machu, un karn chubatu , un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:22 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:23 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tab ata e ofrenda di Natanael, yu hmber di Zuar. NUM 7:24 Riba e di tres dia Eliab, y u hmber di Helon, lider di e yu hmbernan di Zabulon, a present su ofrenda. NUM 7:25 Su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un km chi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:26 un kuchara di oro d i dies siklo, yen di sensia; NUM 7:27 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi ma chu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:28 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:29 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chu batu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Eliab, yu hmber di Helon. NUM 7:30 Riba e di kuater dia Elisur, yu hmber di Sed eur, lider di e yu hmbernan di Ruben, a present su ofrenda. NUM 7:31 Su ofrenda ta bata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata d i setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini mesk l ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:32 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:33 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, k omo un ofrenda kim; NUM 7:34 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:35 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku ka britu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Elisur, yu hmber di Sedeur. NUM 7:36 Riba e di sinku dia Selumiel, yu hmber di Zurisadai, lid er di e yunan di Simeon, a present su ofrenda. NUM 7:37 Su ofrenda tabata un skal chi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta si klo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, ko mo un ofrenda di mainshi; NUM 7:38 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensi a; NUM 7:39 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofren da kim; NUM 7:40 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:41 i komo e sakr ifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku kabritu chubat u, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Selumiel, yu hmber di Zu risadai. NUM 7:42 Riba e di seis dia Eliasaf, yu hmber di Deuel, lider di e yu hmb ernan di Gad, a present su ofrenda. NUM 7:43 Su ofrenda tabata un skalchi di plat a ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofren da di mainshi;

NUM 7:44 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:45 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:46 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:47 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di u n aa. Esaki tabata e ofrenda di Eliasaf, yu hmber di Deuel. NUM 7:48 Riba e di she te dia Elisama, yu hmber di Amiud, lider di e yu hmbernan di Efrain, a present su o frenda. NUM 7:49 Su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i tr inta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:50 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:51 un bish machu, un karn chuba tu, un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:52 un kabritu chubatu kom o un ofrenda pa pik; NUM 7:53 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos bue y, sinku karn chubatu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki t abata e ofrenda di Elisama, yu hmber di Amiud. NUM 7:54 Riba e di ocho dia Gamali el, yu hmber di Pedasur, lider di e yu hmbernan di Manass, a present su ofrenda. NUM 7:55 Su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos ye n di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:56 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:57 un bish machu, un karn chubatu, un lamc hi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:58 un kabritu chubatu komo un ofrend a pa pik; NUM 7:59 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku ka rn chubatu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofr enda di Gamaliel, yu hmber di Pedasur. NUM 7:60 Riba e di nuebe dia Abidan, yu hmb er di Gideoni, lider di e yu hmbernan di Benjamin, a present su ofrenda. NUM 7:61 Su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmc hi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di h aria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:62 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:63 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi mac hu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:64 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa p ik; NUM 7:65 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chub atu, sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda d i Abidan, yu hmber di Gideoni. NUM 7:66 Riba e di dies dia Ahiezer, yu hmber di Am isadai, lider di e yu hmbernan di Dan, a present su ofrenda. NUM 7:67 Su ofrenda t abata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini mes kl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:68 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:69 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:70 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:71 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku k abritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Ahiezer, y u hmber di Amisadai. NUM 7:72 Riba e di diesun dia Pagiel, yu hmber di Okran, lide r di e yu hmbernan di Aser, a present su ofrenda. NUM 7:73 Su ofrenda tabata un sk alchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e siklo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda di mainshi; NUM 7:74 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sen sia; NUM 7:75 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofr enda kim; NUM 7:76 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik; NUM 7:77 i komo e sa krifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu, sinku kabritu chub atu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di Pagiel, yu hmber di Ok ran. NUM 7:78 Riba e di diesdos dia Ahira, yu hmber di Enan, lider di e yu hmberna n di Nftal, a present su ofrenda. NUM 7:79 Su ofrenda tabata un skalchi di plata ku tabata pisa shent'i trinta siklo, un kmchi di plata di setenta siklo, segun e si klo di e santuario, nan tur dos yen di haria fini meskl ku zeta, komo un ofrenda d i mainshi; NUM 7:80 un kuchara di oro di dies siklo, yen di sensia; NUM 7:81 un bish machu, un karn chubatu, un lamchi machu di un aa, komo un ofrenda kim; NUM 7:82 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik;

NUM 7:83 i komo e sakrifisio di e ofrendanan di pas: dos buey, sinku karn chubatu , sinku kabritu chubatu, sinku lamchi machu di un aa. Esaki tabata e ofrenda di A hira, yu hmber di Enan. NUM 7:84 Esaki tabata e ofrenda ku e lidernan di Israel a ofres pa dedikashon di e altar, dia ku esaki a wrdu ung: diesdos skalchi di plata, diesdos kmchi di plata, diesdos kuchara di oro; NUM 7:85 kada skalchi di plata t abata pisa shent'i trinta siklo i kada kmchi, setenta; tur e plata di e artkulonan -di-uzo tabata dos mil kuater shen siklo, segun e siklo di e santuario; NUM 7:86 e diesdos kucharanan di oro yen di sensia, kada un ku e peso di dies siklo, seg un e siklo di e santuario, tur e oro di e kucharanan, shent'i binti siklo; NUM 7 :87 tur e bueynan pa e ofrenda kim tabata diesdos bish machu, tur e karnnan chubatu , diesdos, e lamchinan machu di un aa, huntu ku nan ofrenda di mainshi, diesdos, i e kabritunan chubatu komo un ofrenda pa pik, diesdos; NUM 7:88 i tur e bueynan pa e sakrifisio di ofrendanan di pas, bint'i kuater bish machu, tur e karnnan chub atu, sesenta, e kabritunan chubatu, sesenta, e lamchinan machu di un aa, sesenta. Esaki tabata e ofrenda di dedikashon pa e altar despues ku el a wrdu ung. NUM 7:8 9 Awor ora Moiss a bai den e tnt di reunion pa papia kunE, el a tende e bos ta pap ia kun for di ariba di e propisiatorio ku tabata riba e arka di testimonio, for d i meimei di e dos kerubinnan; asina El a papia kun. NUM 8:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 8:2 "Papia ku Aaron i bis': 'Ora bo ta aregl e lampinan, e s hete lampinan mester lusa e espasio dilanti di e kandel.'" NUM 8:3 I asina Aaron a hasi; el a aregl e lampinan na e parti dilanti di e kandel, meskos ku SEOR a orde n Moiss. NUM 8:4 Awor esaki tabata e kalidat di trabou ku e kandel tabata trah di dj: obra di oro bat-ku-martiu; for di su pia te na su flornan e tabata obra bat-ku-ma rtiu; konforme e patronchi ku SEOR a mustra Moiss, asina el a traha e kandel. NUM 8 :5 SEOR a bolbe papia ku Moiss, bisando: NUM 8:6 "Tuma e levitanan for di entre e yunan di Israel i purifik nan. NUM 8:7 I asina bo mester hasi ku nan pa purifik na n: sprngu awa di purifikashon riba nan, i laga nan pasa nabaha na henter nan kurp a, i laba nan paanan, i nan lo ta purifik. NUM 8:8 E ora ei laga nan kohe un bish m achu huntu ku su ofrenda di mainshi, esta, haria fini meskl ku zeta; i kohe un otr o bish machu komo un ofrenda pa pik. NUM 8:9 Asina bo mester present e levitanan di lanti di e tnt di reunion i reun henter e kongregashon di e yunan di Israel, NUM 8 :10 i present e levitanan dilanti di SEOR; i e yunan di Israel mester pone nan man nan riba e levitanan. NUM 8:11 E ora ei Aaron mester present e levitanan dilanti di SEOR komo un ofrenda di zoyamentu di e yunan di Israel, pa nan por a hasi e si rbishi di SEOR. NUM 8:12 "Awor e levitanan mester pone nan mannan riba kabes di e bishnan machu, i ofres esun komo un ofrenda pa pik i e otro komo un ofrenda kim na SEOR, pa hasi ekspiashon pa e levitanan. NUM 8:13 I bo mester pone e levitanan di lanti di Aaron i dilanti di su yu hmbernan, pa present nan komo un ofrenda di zoya mentu na SEOR. NUM 8:14 Asina bo mester separ e levitanan for di entre e yunan di Israel, i e levitanan lo ta di Mi. NUM 8:15 "Anto despues di esei e levitanan ma g bai paden pa sirbi den e tnt di reunion. Ma abo mester purifik nan i present nan komo un ofrenda di zoyamentu, NUM 8:16 pasobra nan ta henteramente dun na Mi for di entre e yunan di Israel. Mi a kohe nan pa Mi mes na lug di tur prom yu ku nase for di matris, e primognitonan di tur e yunan di Israel. NUM 8:17 Pasobra tur pri mognito entre e yunan di Israel ta di Mi, tantu entre hende komo entre bestia; ri ba e dia ku Mi a mata tur e primognitonan den tera di Egipto, Mi a santifik nan pa Mi mes. NUM 8:18 Ma Mi a tuma e levitanan na lug di tur primognito entre e yunan di Israel. NUM 8:19 I Mi a duna Aaron ku su yu hmbernan e levitanan komo un regal o for di entre e yunan di Israel, pa hasi e sirbishi di e yunan di Israel na e tn t di reunion, i pa hasi ekspiashon pa e yunan di Israel, pa no tin plaga meimei di e yunan di Israel ora nan yega serka di e santuario." NUM 8:20 Asina Moiss i A aron i henter e kongregashon di e yunan di Israel a hasi ku e levitanan; konform e tur loke SEOR a orden Moiss tokante di e levitanan, asina e yunan di Israel a has i ku nan. NUM 8:21 E levitanan tambe a purifik nan mes di pik i a laba nan paanan; i Aaron a present nan komo un ofrenda di zoyamentu dilanti di SEOR. Tambe Aaron a hasi ekspiashon pa nan pa purifik nan.

NUM 8:22 I despues di esei e levitanan a bai paden pa hasi nan sirbishi den e tnt di reunion dilanti di Aaron i dilanti di su yu hmbernan; meskos ku SEOR a orden Mo iss tokante di e levitanan, asina nan a hasi ku nan. NUM 8:23 Awor SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 8:24 "Esaki ta loke ta konta pa e levitanan: for di bint'i s inku aa p'ariba nan mester drenta pa hasi sirbishi den e trabou di e tnt di reunio n. NUM 8:25 Ma na edat di sinkuenta aa nan mester retir for di sirbishi den e trab ou i no traha mas. NUM 8:26 Sinembargo, nan mag asist nan rumannan den e tnt di re union, pa kumpli ku kualke obligashon, ma nan mes no mag hasi ningun trabou. Asi na bo mester trata ku e levitanan tokante di nan obligashonnan." NUM 9:1 Asina S EOR a papia ku Moiss den e desierto di Sina, den e prom luna di e di dos aa despues k u nan a sali for di tera di Egipto, bisando: NUM 9:2 "Awor laga e yunan di Israe l selebr Pasku na su tempu stipul. NUM 9:3 Riba e di dieskuater dia di e luna aki, ora solo a baha, prom ku bira skur, boso mester selebr' na su tempu stipul. Selebr ' konforme tur su statutonan i konforme tur su ordenansanan." NUM 9:4 Asina Moiss a bisa e yunan di Israel pa selebr Pasku. NUM 9:5 I nan a selebr Pasku den e prom l una, riba e di dieskuater dia di e luna, ora solo a baha, prom ku bira skur, den e desierto di Sina; konforme tur loke SEOR a orden Moiss, asina e yunan di Israel ta hasi. NUM 9:6 Ma tabatin algun hmber ku tabata impuru pa motibu di un morto, asi na ku nan no por a selebr Pasku riba e dia ei; asina nan a bin dilanti di Moiss i Aaron riba e dia ei. NUM 9:7 I e hmbernan ei a bisa Moiss: "Ounke nos ta impuru pa motibu di un morto, pakiko nos ta wrdu strob di present e ofrenda di SEOR na su tem pu stipul meimei di e yunan di Israel?" NUM 9:8 I Moiss a bisa nan: "Wardami, i lo mi tende kiko SEOR lo orden tokante di boso." NUM 9:9 E ora ei SEOR a papia ku Moi ss, bisando: NUM 9:10 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Ora un di boso f di b oso generashonnan bira impuru pa motibu di un morto, f ta riba un biahe largu, e mag selebr Pasku na SEOR tg. NUM 9:11 Den e di dos luna riba e di dieskuater dia, o ra solo a baha, prom ku bira skur, nan mester selebr esaki; nan mester kom' ku pan sin zrdeg i yerba marga. NUM 9:12 Nan no mester laga nada di dj keda te su manis, n i kibra ni un wesu di dj; konforme henter e statuto di Pasku nan mester selebr'. N UM 9:13 Ma e hmber ku ta limpi i ku no ta di biahe, i sinembargo ta keda sin sele br Pasku, e persona ei mester wrdu krt kit for di su pueblo, pasobra e no a present e ofrenda di SEOR na su tempu stipul. E hmber ei mester karga su pik. NUM 9:14 'I si u n stranhero keda biba pa un tempu meimei di boso i ta selebr Pasku na SEOR, konfor me e statuto di Pasku i konforme su ordenansa, asina e mester hasi; boso mester tin n statuto, tantu pa e stranhero komo pa e yu di tera.'" NUM 9:15 Awor riba e dia ku e tabernakel a wrdu lant e nubia a tapa e tabernakel, e tnt di testimonio, i anochi esaki tabata manera e aparensia di kandela ofer di e tabernakel, te su m anis. NUM 9:16 Asina tabata kontinuamente; den dia e nubia tabata tap' i anochi e aparensia di kandela. NUM 9:17 I ki ora ku e nubia a wrdu lant for di riba e tnt, d espues di esei, e yunan di Israel tabata sali bai; i na e lug kaminda e nubia tab ata keda para, einan e yunan di Israel tabata kampa. NUM 9:18 Riba e rdu di SEOR e yunan di Israel tabata sali bai, i riba e rdu di SEOR nan tabata kampa; tanten ku e nubia tabata keda para ofer di e tabernakel nan tabata keda kampa. NUM 9:19 T ambe ora ku e nubia tabata keda pa hopi dia ofer di e tabernakel, e yunan di Isr ael tabata warda e ordenansa di SEOR i no tabata sali bai. NUM 9:20 Si algun biah a e nubia tabata keda poko dia ofer di e tabernakel, konforme e rdu di SEOR, nan t abata keda kampa. E ora ei konforme e rdu di SEOR nan tabata sali bai. NUM 9:21 Si algun biaha e nubia tabata keda for di anochi te mainta, ora ku e nubia a wrdu l ant mainta, nan tabata sigui nan biahe; f si e nubia tabata keda di dia i anochi, ki ora ku e nubia a wrdu lant, nan tabata sali bai. NUM 9:22 Sea ku tabata dos dia f un luna f un aa ku e nubia tabata keda ofer di e tabernakel, mientras ku e tabat a keda riba dj e yunan di Israel tabata keda kampa i no tabata sali bai; ma ora k u e wrdu lant, nan tabata sali bai. NUM 9:23 Konforme e rdu di SEOR nan tabata kampa i konforme e rdu di SEOR nan tabata sali bai; nan tabata kumpli ku e rdu di SEOR ko nforme e rdu di SEOR pa medio di Moiss. NUM 10:1 SEOR a sigui papia ku Moiss, bisando : NUM 10:2 "Traha pa bo mes dos trmpt di plata. Traha nan di obra bat-ku-martiu, i uza nan pa yama e kongregashon

pa bin huntu i pa hasi e kampamentunan sali bai. NUM 10:3 I ora supla tur dos, h enter e kongregashon mester reun serka bo na entrada di e tnt di reunion. NUM 10:4 Ma si supla n so, e ora ei e lidernan, kabesantenan di e divishonnan di Israel m ester reun bo dilanti. NUM 10:5 Ma ora boso zona alarma, e kampamentunan ku ta la nt na e banda pariba mester sali bai. NUM 10:6 I ora boso zona alarma pa di dos b iaha, e kampamentunan ku ta lant na e banda pasit mester sali bai; mester zona ala rma pa nan sali bai. NUM 10:7 Sinembargo, ora ta reun e kongregashon, boso mester supla trmpt sin zona alarma. NUM 10:8 "Ademas, e yu hmbernan di Aaron, kendenan ta saserdote, mester supla e trmptnan; i esaki mester ta pa boso un statuto perpetuo durante di tur boso generashonnan. NUM 10:9 I ora boso ta bai guera den boso te ra kontra e atversario ku ta atak boso, e ora ei boso mester laga alarma zona ku e trmptnan, pa boso wrdu rekrd dilanti di SEOR boso Dios, i wrdu salb for di boso e unan. NUM 10:10 Tambe riba dia di boso alegria, i na boso fiestanan stipul, i rib a e prom dianan di boso lunanan, boso mester supla e trmptnan riba boso ofrendanan kim i riba e sakrifisionan di boso ofrendanan di pas; i nan lo keda komo un rekrda torio di boso dilanti di boso Dios. Ami ta SEOR boso Dios." NUM 10:11 Awor a soso d den e di dos aa, den e di dos luna, riba e di binti dia di e luna, ku e nubia a wrdu lant for di riba e tabernakel di testimonio; NUM 10:12 i e yunan di Israel a biaha bai for di e desierto di Sina. Anto e nubia a keda para den e desierto di P aran. NUM 10:13 Asina nan a sali bai pa di prom biaha konforme e rdu di SEOR pa med io di Moiss. NUM 10:14 I e emblema di e kampamentu di e yu hmbernan di Juda, segun nan ehrsitonan, a sali bai prom, ku Nason, yu hmber di Aminadab, na kabes di e ehrs ito, NUM 10:15 i Natanael, yu hmber di Zuar, na kabes di e ehrsito di e tribu di e yu hmbernan di Isakar; NUM 10:16 i Eliab, yu hmber di Helon, na kabes di e ehrsito di e tribu di e yu hmbernan di Zabulon. NUM 10:17 E ora ei e tabernakel a wrdu de sarm; i e yu hmbernan di Gerson i e yu hmbernan di Merari, kendenan tabata karga e tabernakel, a sali bai. NUM 10:18 Kaba e emblema di e kampamentu di Ruben, segun nan ehrsitonan, a sali bai, ku Elisur, yu hmber di Sedeur, na kabes di e ehrsito, NUM 10:19 i Selumiel, yu hmber di Zurisadai, na kabes di e ehrsito di e tribu di e yu hmbernan di Simeon, NUM 10:20 i Eliasaf, yu hmber di Deuel, na kabes di e ehrsi to di e tribu di e yu hmbernan di Gad. NUM 10:21 E ora ei e koatitanan a sali bai , kargando e artkulonan santu; i e tabernakel a wrdu lant prom ku nan yegada. NUM 10 :22 Kaba e emblema di e kampamentu di e yu hmbernan di Efrain, segun nan ehrsitona n, a sali bai, ku Elisama, yu hmber di Amiud, na kabes di e ehrsito, NUM 10:23 i G amaliel, yu hmber di Pedasur, na kabes di e ehrsito di e tribu di e yu hmbernan di Manass; NUM 10:24 i Abidan, yu hmber di Gideoni, na kabes di e ehrsito di e tribu d i e yu hmbernan di Benjamin. NUM 10:25 E ora ei e emblema di e kampamentu di e yu hmbernan di Dan, segun nan ehrsitonan, kualnan tabata forma e warda di mas patras pa tur e kampamentunan, a sali bai, ku Ahiezer, yu hmber di Amisadai, na kabes d i e ehrsito, NUM 10:26 i Pagiel, yu hmber di Okran, na kabes di e ehrsito di e trib u di e yu hmbernan di Aser; NUM 10:27 i Ahira, yu hmber di Enan, na kabes di e ehrs ito di e tribu di e yu hmbernan di Nftal. NUM 10:28 Esaki tabata e rdu di marcha di e yunan di Israel segun nan ehrsitonan, ora nan tabata sali bai. NUM 10:29 E ora ei Moiss a bisa Hobab, yu hmber di Reuel e madianita, Moiss su suegro: "Nos ta sali bai na e lug di kual SEOR a bisa: 'Ami lo duna boso esaki'; ban ku nos i nos lo t ratabo bon, pasobra SEOR a primint loke ta bon tokante di Israel." NUM 10:30 Ma el a bisa Moiss: "Mi no ta bin, ma mas bien mi ta bai na mi mes tera, serka famiana n." NUM 10:31 E ora ei Moiss a bisa: "Pa fabor, no bandon nos, komo ku abo sa unda nos tin di kampa den desierto, i abo lo ta manera wowo pa nos. NUM 10:32 I lo t a asina, ku si bo bai ku nos, e ora ei tur bon ku SEOR hasi pa nos, nos lo hasi p a bo." NUM 10:33 Asina nan a sali bai for di e seru di SEOR pa un biahe di tres d ia, mientras ku e arka di aliansa di SEOR tabata bai nan dilanti durante di e bia he di tres dia, pa buska un lug di sosiegu pa nan. NUM 10:34 I e nubia di SEOR tab ata ofer di nan den dia, ora nan tabata sali bai for di e kampamentu. NUM 10:35 E ora ei a sosod ku ora e arka a sali bai, Moiss a bisa: "Lanta, O SEOR! I laga Bo enemigunan keda plam; i laga esnan ku ta odiaBo hui for di Bo presensia." NUM 10: 36 I ora ku e arka a keda para, el a bisa: "Bolbe, O SEOR, serka e miles i miles di Israel."

NUM 11:1 Awor e pueblo a keha di e kosnan duru ku nan tabata pasa aden; i ora SEO R a tende esaki, Su rabia a sende, i e kandela di SEOR tabata kima meimei di nan i a kaba ku algun di e partinan na rant di e kampamentu. NUM 11:2 Pesei e pueblo a sklama na Moiss, i Moiss a hasi orashon na SEOR, i e kandela a paga. NUM 11:3 As ina nmber di e lug ei a wrdu yam Tabera, pasobra e kandela di SEOR tabata kima meimei di nan. NUM 11:4 Awor e multitut di tur klase di hende ku tabata meimei di nan tabata yen di deseo golos; i tambe e yunan di Israel a bolbe yora i bisa: "Ken l o duna nos karni pa kome? NUM 11:5 Nos ta krda e pisk ku nos tabata kome prnada na Egipto, e knkmbernan, melonnan, i e prei, siboyo i konofl, NUM 11:6 ma awor nos ape tit a bai. Nos wowo no ta mira nada otro ku e mana aki so." NUM 11:7 Awor e mana tabata manera simia di koriander i e tabata parse bedelio. NUM 11:8 E hendenan tabata kana rnt piki i mul' entre dos piedra di mulina f bati den pilon, i hereb' den wea i traha pan buskuchi kun; i e tabata smak manera pan buskuchi hrn ku zeta. NUM 11:9 I ora serena tabata kai anochi riba e kampamentu, e mana tabata kai huntu k un. NUM 11:10 Awor Moiss a tende hende ta yora den tur famia, kada hmber na entrada di su tnt; i e rabia di SEOR a sende na gran manera, i Moiss a keda malkontentu. N UM 11:11 Asina Moiss a bisa SEOR: "Pakiko Bo a trata asina duru ku Bo sirbid? I pak iko mi no a haa grasia den Bo bista, ku Bo a pone e karga di henter e pueblo aki riba mi? NUM 11:12 Ta ami a konseb henter e pueblo aki? Ta ami a duna lus na nan, ku Bo mester a bisami: 'Karga nan den bo skochi, manera un yaya ta karga un yu ku ta na pechu ainda hiba na e tera ku Bo a hura na nan tatanan'? NUM 11:13 Unda mi ta bai haa karni pa duna henter e pueblo aki? Pasobra nan ta yora mi dilanti, bisando: 'Duna nos karni pa nos kome!' NUM 11:14 Ami so no por karga henter e p ueblo aki, pasobra e karga ta muchu pis pa mi. NUM 11:15 Anto si t'asina Bo ta ba i trata ku mi, pa fabor, matami mesora si mi a haa grasia den Bo bista, i no laga mi mira mi miseria." NUM 11:16 Pesei SEOR a bisa Moiss: "Reun pa Mi setenta hmber fo r di e ansianonan di Israel, di kualnan bo sa ku nan ta e ansianonan di e pueblo i nan ofisialnan, i hiba nan na e tnt di reunion, i laga nan para ayanan huntu k u bo. NUM 11:17 E ora ei lo Mi baha bin i papia ku bo ayanan, i lo Mi tuma di e Spiritu ku ta riba bo, pon'E riba nan; i nan lo karga e karga di e pueblo huntu ku bo, pa bo no tin mester di kargu' bo so. NUM 11:18 "I bisa e pueblo: 'Konsagr b oso mes pa maan i boso lo kome karni; pasobra boso a yora pa SEOR tende, bisando: "Ai, ku un hende lo a duna nos karni pa kome! Pasobra nos tabatin e bon na Egipt o." Pesei SEOR lo duna boso karni i boso lo kome. NUM 11:19 Boso lo kome, no n dia , ni dos dia, ni sinku dia, ni dies dia, ni binti dia, NUM 11:20 sino henter un luna, te ora ku e sali for di boso nanishi i bira algu repugnante pa boso, pasob ra boso a rechas SEOR, Kende ta meimei di boso, i a yora Su dilanti, bisando: "Pak iko nos a bandon Egipto?"'" NUM 11:21 Ma Moiss a bisa: "E pueblo ku mi ta meimei d i dj ta seis shen mil hmber na pia; tg Bo a bisa: 'Lo Mi duna nan karni pa nan kome henter un luna.' NUM 11:22 Mester mata tounan di bestia chikitu i krianan di ba ka pa nan, pa ta sufisiente pa nan? Of mester rekoh tur pisk di laman pa nan, pa t a sufisiente pa nan?" NUM 11:23 I SEOR a bisa Moiss: "SEOR Su poder ta limit? Awor l o bo mira si Mi palabra lo wrdu kumpl na bo, s f n." NUM 11:24 Asina Moiss a sali bai i a konta e pueblo e palabranan di SEOR. Tambe el a reun setenta hmber for di e ans ianonan di e pueblo i a pone nan para rnt di e tnt. NUM 11:25 E ora ei SEOR a baha den e nubia i a papia kun; i El a tuma di e Spiritu ku tabata riba dj i a pon'E ri ba e setenta ansianonan. I a sosod ku ora e Spiritu tabata repos riba nan, nan tab ata profetis. Ma despues nan no a hasi mas. NUM 11:26 Ma dos hmber a keda den e kam pamentu; nmber di esun tabata Eldad i nmber di e otro Medad. I e Spiritu tabata re pos riba nan (awor nan tabata meimei di esnan ku a wrdu registr, ma ku no a sali ba i na e tnt), i nan tabata profetis den e kampamentu. NUM 11:27 I un hoben a kore b ai konta Moiss i a bisa: "Eldad i Medad ta profetis den e kampamentu." NUM 11:28 E ora ei Josu, yu hmber di Nun, sirbid di Moiss for di su hubentut, a kontest i a bisa : "Mi seor Moiss, prohib nan!" NUM 11:29 Ma Moiss a bis': "Bo ta yalurs pa mi motibu? Ohal ku henter e pueblo di SEOR tabata profeta, ku SEOR lo a pone Su Spiritu riba nan!"

NUM 11:30 E ora ei Moiss a bolbe na e kampamentu, tantu komo e ansianonan di Isra el. NUM 11:31 Awor a lanta un bientu mand dor di SEOR, i esaki a trese patrishi fo r di laman i a laga nan kai banda di e kampamentu, mas o menos un dia di biahe n a un banda i un dia di biahe na e otro banda, tur rnt di e kampamentu, i mas o me nos dos kodo haltu riba superfisio di suela. NUM 11:32 I e pueblo a keda lant hen ter dia i henter anochi i henter e dia siguiente, i a rekoh e patrishinan (esun k u a rekoh mas poko a rekoh dies omer); i nan a plama nan pa nan mes tur rnt di e ka mpamentu. NUM 11:33 Mientras ku e karni tabata entre nan djente ainda, prom ku na n a kou , rabia di SEOR a sende kontra e pueblo, i SEOR a dal e pueblo ku un plaga severo. NUM 11:34 Pesei nmber di e lug ei a wrdu yam Kibrot-hataava, pasobra ta aya nan a dera e pueblo ku tabata asina golos. NUM 11:35 For di Kibrot-hataava e pue blo a sali bai Hazerot, i nan a keda na Hazerot. NUM 12:1 Anto Miriam i Aaron a papia kontra Moiss pa motibu di e muh kusita ku el a kasa kun (pasobra el a kasa ku un muh kusita); NUM 12:2 i nan a bisa: "Ta pa medio di Moiss so SEOR a papia anto? E no a papia pa medio di nos tambe?" I SEOR a tende esaki. NUM 12:3 (Awor e hmber Moiss tabata masha umilde, mas ku tur hmber ku tabatin riba superfisio di tera.) NUM 12:4 I direpiente SEOR a bisa Moiss, Aaron i Miriam: "Boso tres sali bin na e tnt di reunion." Asina nan tres a sali bin. NUM 12:5 E ora ei SEOR a baha den un p ilar di nubia i a keda para na entrada di e tnt, i El a yama Aaron i Miriam. Ora nan tur dos a bin dilanti, NUM 12:6 El a bisa: "Tende Mi palabranan awor: "Si ti n un profeta meimei di boso, Ami, SEOR, lo hasi Mi mes konos na dj den un vishon. L o Mi papia kun den un soo. NUM 12:7 Ku Mi sirbid Moiss no t'asina; e ta fiel den hen ter Mi kas; NUM 12:8 kun Mi ta papia kara-kara, abiertamente, i no den charada, i e ta mira aparensia di SEOR. Pakiko anto boso no tabatin miedu di papia kontra M i sirbid, kontra Moiss?" NUM 12:9 Asina e rabia di SEOR a kima kontra nan i El a ba i. NUM 12:10 Ma ora ku e nubia a kita for di riba e tnt, ata, Miriam tabata lepro so, blanku manera sneu. Ora ku Aaron a bira wak, ata, Miriam tabata leproso. NUM 12:11 E ora ei Aaron a bisa Moiss: "Ai mi seor, pa fabor, no pone riba nos e pik a ki ku nos a komet den bobedat, i den kual nos a peka. NUM 12:12 No laga Miriam ta manera un morto, kende su karni ta mitar kom ora ku e ta sali for di barika di s u mama!" NUM 12:13 I Moiss a sklama na SEOR, bisando: "O Dios, kur', mi ta pidiBo!" NUM 12:14 Ma SEOR a bisa Moiss: "Si su tata a djis skupi den su kara, e lo no a k arga su brguensa pa shete dia? Laga ser' pa shete dia paf di e kampamentu, i despue s por risibi atrobe." NUM 12:15 Asina Miriam a wrdu ser paf di e kampamentu pa shete dia, i e pueblo no a sigui biaha te ora nan a risib Miriam atrobe. NUM 12:16 Des pues e pueblo a sigui su biahe for di Hazerot i a kampa den e desierto di Paran. NUM 13:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 13:2 "Manda pa bo mes hmbern an pa nan spion tera di Kanaan ku Mi ta bai duna na e yunan di Israel; manda un hm ber for di kada tribu di nan tatanan, kada un di nan un lider meimei di nan." NU M 13:3 Asina Moiss a manda nan for di e desierto di Paran, riba rdu di SEOR, nan tu r, hmbernan ku tabata kabesante di e yunan di Israel. NUM 13:4 I esakinan tabata nan nmbernan: for di e tribu di Ruben, Sama, yu hmber di Zakur; NUM 13:5 for di e t ribu di Simeon, Safat, yu hmber di Hori; NUM 13:6 for di e tribu di Juda, Kalb, yu hmber di Jefone; NUM 13:7 for di e tribu di Isakar, Igal, yu hmber di Jose; NUM 1 3:8 for di e tribu di Efrain, Oseas, yu hmber di Nun; NUM 13:9 for di e tribu di Benjamin, Palti, yu hmber di Raf; NUM 13:10 for di e tribu di Zabulon, Gadiel, yu hmber di Sodi; NUM 13:11 for di e tribu di Jose, for di e tribu di Manass, Gadi, y u hmber di Susi; NUM 13:12 for di e tribu di Dan, Amiel, yu hmber di Gemali; NUM 1 3:13 for di e tribu di Aser, Setur, yu hmber di Mikael;

NUM 13:14 for di e tribu di Nftal, Nabi, yu hmber di Vapsi; NUM 13:15 for di e trib u di Gad, Geuel, yu hmber di Maki. NUM 13:16 Esakinan ta e nmbernan di e hmbernan k u Moiss a manda pa spion e tera, i Moiss a yama Oseas, yu hmber di Nun, Josu. NUM 13: 17 Ora Moiss a manda nan pa spion tera di Kanaan, el a bisa nan: "Bai aya na Negv; despues bai den e serunan. NUM 13:18 I mira kon e tera ta, i si e pueblo ku ta b iba ayanan ta fuerte f debil, si nan ta poko f hopi. NUM 13:19 I kon e tera kamind a nan ta biba ta? E ta bon f malu? I kon e statnan kaminda nan ta biba ta? Nan ta manera kampamentunan habr f nan ta fortifik? NUM 13:20 I kon e tera ta? E ta frtil f steril? Tin palu riba dj, s f n? Hasi un esfuerso anto pa haa algun fruta di e tera. " Awor tabata nt tempu di e prom wendrifnan hechu. NUM 13:21 Asina nan a bai i a sp ion e tera for di e desierto di Zin te na Rehob, na e entrada di Hamat. NUM 13:22 Ora nan a bai Negv, nan a yega Hebrn kaminda Ahiman, Sesai i Talmai, desendienten an di Anak, tabata biba. (Awor Hebrn a wrdu trah shete aa prom ku Zoan na Egipto.) NU M 13:23 E ora ei nan a yega na e vaye di Eskol i for di einan nan a krta un rama ku n trshi di wendrif na dj; i nan a kargu' na un palu entre dos hmber. Tambe nan a t ese algun granatapel i figo. NUM 13:24 E lug ei a wrdu yam e vaye di Eskol pa motib u di e trshi di wendrif ku e yunan di Israel a krta ayanan. NUM 13:25 Ora nan a bol be despues di a spion e tera, na fin di kuarenta dia, NUM 13:26 nan a kana bin se rka Moiss i Aaron i serka henter e kongregashon di e yunan di Israel den e desier to di Paran na Kades; i nan a trese notisia pa nan i pa henter kongregashon i a mustra nan e fruta di e tera. NUM 13:27 Asina nan a kont' i a bisa: "Nos a bai na e tera kaminda bo a manda nos, i siertamente, e tin lechi i miel na abundansia i esaki ta su fruta! NUM 13:28 Sinembargo, e pueblo ku ta biba den e tera ta fue rte, i e statnan ta fortifik i masha grandi mes; i ademas, nos a mira e desendien tenan di Anak ayanan. NUM 13:29 Amalek ta biba na tera di Negv i e heteonan, e je buseonan i e amoreonan ta biba den e serunan, i e kananeonan ta biba kantu di la man i na oriya di Jordan." NUM 13:30 E ora ei Kalb a kalma e pueblo dilanti di Mo iss, i a bisa: "Laga nos bai mesora i tuma poseshon di dj, pasobra siguramente nos lo vens'." NUM 13:31 Ma e hmbernan ku a bai huntu ku Kalb a bisa: "Nos no por bai kontra e pueblo, pasobra nan ta muchu fuerte pa nos." NUM 13:32 Asina nan a duna e yunan di Israel un mal reportahe di e tera ku nan a spion, bisando: "E tera ku nos a pasa den pa spion ta un tera ku ta devor su habitantenan; i henter e pueblo ku nos a mira einan ta hmbernan di gran estatura. NUM 13:33 Tambe nos a mira gig antenan ayanan (e yu hmbernan di Anak ta bin for di e gigantenan); i nos a bira m anera tirakochi den nos mes bista, i asina nos tabata den nan bista tambe." NUM 14:1 E ora ei henter e kongregashon a halsa bos i a grita, i e pueblo a yora e a nochi ei. NUM 14:2 I tur e yunan di Israel tabata murmur kontra Moiss i Aaron; i h enter e kongregashon a bisa nan: "Mih nos a muri na tera di Egipto! Of mih nos a m uri den e desierto aki! NUM 14:3 I pakiko SEOR ta trese nos na e tera aki pa nos muri pa medio di spada? Nos esposanan i nos yunan chikitu lo bira vktima; no ta m ih nos bolbe Egipto?" NUM 14:4 Asina nan a bisa otro: "Laga nos nombra un lider i bolbe Egipto." NUM 14:5 E ora ei Moiss i Aaron a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela den presensia di henter e asamblea di e kongregashon di e yunan di Israel. NUM 14:6 I Josu, yu hmber di Nun, i Kalb, yu hmber di Jefone, di esnan ku a bai spion e tera, a sker nan paanan; NUM 14:7 i nan a papia ku henter e kongregash on di e yunan di Israel, bisando: "E tera ku nos a pasa den pa spion ta un tera sm amente bon. NUM 14:8 Si SEOR ta kontentu ku nos, e ora ei E lo hiba nos na e tera aki i duna nos --un tera ku tin lechi i miel na abundansia. NUM 14:9 Solamente, no rebeldi kontra SEOR, i no tene miedu di e pueblo di e tera, pasobra nan ta nos pan. Nan protekshon a wrdu kit for di nan, i SEOR ta ku nos; no tene miedu di nan." NUM 14:10 Ma henter e kongregashon a bisa pa piedra nan ku piedra. E ora ei e g loria di SEOR a pares den e tnt di reunion na tur e yunan di Israel.

NUM 14:11 I SEOR a bisa Moiss: "Kuantu tempu mas e pueblo aki lo despresiMi? I kuan tu tempu mas nan lo no kere den Mi, apesar di tur e sealnan ku Mi a hasi meimei d i nan? NUM 14:12 Lo Mi dal nan ku pst i desered nan, i lo Mi hasi abo un nashon ma s grandi i mas poderoso ku nan." NUM 14:13 Ma Moiss a bisa SEOR: "E ora ei e egips ionan lo tende di esaki, pasobra ta pa medio di Bo poder Bo a trese e pueblo aki for di meimei di nan, NUM 14:14 i nan lo konta esaki na e habitantenan di e ter a aki. Nan a tende ku Abo, O SEOR, ta meimei di e pueblo aki, pasobra Abo, O SEOR, a wrdu mir kara-kara, mientras ku Bo nubia ta para ofer di nan; i Abo ta bai nan dilanti, di dia den un pilar di nubia i anochi den un pilar di kandela. NUM 14:1 5 Awor si Bo mata e pueblo aki komo si fuera ta n hmber so, e ora ei e nashonnan k u a tende di Bo fama lo bisa: NUM 14:16 'Ta pasobra SEOR no por a hiba e pueblo a ki den e tera ku El a primint nan bou di huramentu, pesei El a mata nan den desie rto.' NUM 14:17 "Ma awor, Mi ta pidiBo, laga e poder di Seor ta grandi, meskos ku Bo a deklar: NUM 14:18 'SEOR no ta rabia lih i ta abund den miserikrdia, i ta pordon inikidat i transgreshon; ma di ningun manera E lo no laga e kulpabel sali liber, ma ta bishit e inikidat di e tatanan riba e yunan te na e di tres i e di kuater generashon.' NUM 14:19 Mi ta pidiBo, pordon e inikidat di e pueblo aki konforme e grandesa di Bo miserikrdia, meskos ku Bo a pordon e pueblo aki for di Egipto te a wor." NUM 14:20 I SEOR a bisa: "Mi a pordon nan konforme bo palabra; NUM 14:21 ma di brdat, manera Mi ta biba, henter e tera lo wrdu yen ku e gloria di SEOR. NUM 14:2 2 Siguramente tur e hmbernan aki ku a mira Mi gloria i Mi sealnan, ku Mi a hasi de n Egipto i den desierto, i ku sinembargo a poneMi na prueba e dies biahanan aki i no a skucha Mi bos, NUM 14:23 di ningun manera lo mira e tera ku Mi a hura na nan tatanan, ni ningun di esnan ku a despresiMi lo no mira esaki. NUM 14:24 Ma Mi sirbid Kalb, pa motibu ku e tin un spiritu diferente i a siguiMi kompletamente, l o Mi hiba na e tera ku el a drenta, i su desendientenan lo poder di dj. NUM 14:25 Awor e amalekitanan i e kananeonan ta biba den e vayenan; bira bai bk maan i sali bai na e desierto pa e kaminda di Laman Kr." NUM 14:26 I SEOR a papia ku Moiss i Aar on, bisando: NUM 14:27 "Te ki dia Mi tin ku soport e kongregashon malbado aki ku ta murmur kontra Mi? Mi a tende e murmurashonnan ku e yunan di Israel ta murmur ko ntra Mi. NUM 14:28 Bisa nan: 'Manera Mi ta biba,' SEOR ta bisa, 'meskos ku boso a papia pa Mi tende, asina lo Mi hasi ku boso sigur-sigur; NUM 14:29 boso kadaver nan lo kai den e desierto aki, tur boso hmbernan kont, konforme boso kantidat komp leto for di binti aa p'ariba, kendenan a murmur kontra Mi. NUM 14:30 Siguramente b oso lo no bin den e tera kaminda Mi a hura di stables boso, ku eksepshon di Kalb, yu hmber di Jefone, i Josu, yu hmber di Nun. NUM 14:31 Sinembargo, boso yunan, di k endenan boso a bisa ku nan lo bira vktima--eseinan lo Mi hiba na e tera, i nan lo konos e tera ku boso a rechas. NUM 14:32 Ma pa loke ta boso, boso kadavernan lo k ai den e desierto aki. NUM 14:33 I boso yu hmbernan lo ta wardad di karn den desier to pa kuarenta aa, i nan lo sufri pa motibu di boso infieldat te ora boso kadaver nan kaba na nada den desierto. NUM 14:34 Konforme e kantidat di dia ku boso a sp ion e tera, esta, kuarenta dia, boso lo karga boso inikidat kuarenta aa, un aa pa k ada dia, i boso lo konos Mi oposishon. NUM 14:35 Ami, SEOR, a papia; siguramente e saki ta loke Mi ta bai hasi ku henter e kongregashon malbado aki ku a reun kontra Mi. Den e desierto aki nan lo wrdu destru, i aya nan lo muri.'" NUM 14:36 Pa loke ta e hmbernan ku Moiss a manda pa spion e tera i ku a bolbe i ku a hasi henter e k ongregashon murmur kontra dj dor di trese un mal reportahe tokante di e tera, NUM 14:37 e hmbernan ei, ku a trese e mal reportahe di e tera, a muri dor di un plaga , dilanti di SEOR. NUM 14:38 Ma di e hendenan ei ku a bai spion e tera ta Josu, yu hmber di Nun, i Kalb, yu hmber di Jefone, so a keda na bida. NUM 14:39 I ora Moiss a kaba di papia e palabranan aki ku tur e yunan di Israel, e pueblo a lament masha tantu mes. NUM 14:40 Sinembargo, nan a lanta mainta tempran i a subi bai na kab es di e seru, bisando: "Ata nos aki; di brdat,

nos a peka, ma nos lo subi bai na e lug ku SEOR a primint." NUM 14:41 Ma Moiss a bis a: "Pakiko anto boso ta transgres e mandamentu di SEOR? (Siendo ku esaki lo no log ra!) NUM 14:42 No subi bai, pa boso enemigunan no derot boso, pasobra SEOR no ta m eimei di boso. NUM 14:43 Pasobra e amalekitanan i e kananeonan lo ta ayanan boso dilanti i boso lo muri pa medio di spada, komo ku boso a bira bai i a stp di sig ui SEOR. I SEOR lo no ta ku boso." NUM 14:44 Ma nan a riska subi bai na kabes di e seru; ni e arka di aliansa di SEOR ni Moiss no a bandon e kampamentu. NUM 14:45 E ora ei e amalekitanan i e kananeonan, ku tabata biba den e serunan ei, a baha bi n i a derot nan i a prsigu nan te na Horma. NUM 15:1 Awor SEOR a papia ku Moiss, bisa ndo: NUM 15:2 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora boso drenta e tera ku Mi ta bai duna boso pa boso biba aden, NUM 15:3 e ora ei hasi un ofrenda di kan dela na SEOR, sea un ofrenda kim f un sakrifisio pa kumpli ku un promesa spesial, f komo un ofrenda boluntario, f na boso tempunan stipul, pa prepar un hol dushi na SEOR for di e kria di baka f for di e tou di bestia chikitu. NUM 15:4 E ora ei esun k u present su ofrenda mester present na SEOR un ofrenda di mainshi di un dsimo parti di un efa di haria fini, meskl ku un di kuater parti di un hin di zeta, NUM 15:5 i bo mester prepar bia pa e ofrenda di bibida, un di kuater parti di un hin, huntu ku e ofrenda kim f pa e sakrifisio, pa kada lamchi. NUM 15:6 'Of pa un karn chubatu bo mester prepar komo un ofrenda di mainshi dos dsimo parti di un efa di haria fin i meskl ku un di tres parti di un hin di zeta; NUM 15:7 i pa e ofrenda di bibida bo mester ofres un di tres parti di un hin di bia komo un hol dushi na SEOR. NUM 15: 8 'I ora bo prepar un bish machu komo un ofrenda kim f un sakrifisio, pa kumpli ku u n promesa spesial, f komo ofrendanan di pas na SEOR, NUM 15:9 e ora ei bo mester o fres huntu ku e bish machu un ofrenda di mainshi di tres dsimo parti di un efa di h aria fini meskl ku mitar hin di zeta; NUM 15:10 komo ofrenda di bibida bo mester o fres mitar hin di bia komo un ofrenda di kandela, komo un hol dushi na SEOR. NUM 15: 11 Asina mester hasi pa kada buey f pa kada karn chubatu f pa kada un di e lamchina n machu f di e kabritunan. NUM 15:12 Konforme e kantidat ku boso ta prepar, asina boso lo hasi pa kada un, konforme nan kantidat. NUM 15:13 'Tur yu di tera mester hasi e kosnan aki na e manera aki, ora ta present un ofrenda di kandela, komo un hol dushi na SEOR. NUM 15:14 I si un stranhero keda biba pa un tempu serka boso, f ken ku por ta meimei di boso durante di tur boso generashonnan, i e ta dese di h asi un ofrenda di kandela komo un hol dushi na SEOR, e ora ei e mester hasi meskos ku boso ta hasi. NUM 15:15 Pa loke ta e asamblea, mester tin n statuto pa boso i pa e stranhero ku ta keda biba pa un tempu serka boso, un statuto perpetuo dura nte di tur boso generashonnan; manera boso ta, asina e stranhero tambe mester ta dilanti di SEOR. NUM 15:16 Mester tin n lei i n ordenansa pa boso i pa e stranhero ku ta keda biba pa un tempu serka boso.'" NUM 15:17 E ora ei SEOR a papia ku Moi ss, bisando: NUM 15:18 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora boso drenta e tera kaminda Mi ta hiba boso, NUM 15:19 e ora ei lo t'asina, ku ora boso kome d i e kuminda di e tera, boso mester ofres un ofrenda di halsamentu na SEOR. NUM 15: 20 For di e mansa, trah di boso prom haria, boso mester ofres un pan buskuchi komo u n ofrenda di halsamentu; manera e ofrenda di halsamentu for di e plenchi-di-bati -mainshi, asina lo bo ofres'. NUM 15:21 For di e mansa trah di boso prom haria boso mester duna SEOR un ofrenda di halsamentu durante di tur boso generashonnan. NUM 15:22 'Ma ora boso faya no intenshonalmente i no ta warda tur e mandamentunan ak i ku SEOR a papia ku Moiss-NUM 15:23 tur loke SEOR a orden boso pa medio di Moiss, fo r di dia ku SEOR a duna e mandamentunan i djei padilanti, durante di tur boso gen erashonnan-NUM 15:24 e ora ei lo t'asina ku, si esaki wrdu has no intenshonalmente , sin konosementu di e kongregashon, e ora ei

henter e kongregashon mester ofres un bish machu komo un ofrenda kim, komo un hol du shi na SEOR, huntu ku su ofrenda di mainshi i su ofrenda di bibida, konforme e or denansa, i un kabritu chubatu komo ofrenda pa pik. NUM 15:25 E ora ei e saserdote mester hasi ekspiashon pa henter e kongregashon di e yunan di Israel, i nan lo wrdu pordon; pasobra tabata un eror i nan a trese nan ofrenda, un ofrenda di kande la na SEOR, i nan ofrenda pa pik dilanti di SEOR, pa nan eror. NUM 15:26 Asina hent er e kongregashon di e yunan di Israel lo wrdu pordon, huntu ku e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan, pasobra esaki a sosod ku henter e pueblo pa motibu di eror. NUM 15:27 'Tambe si un persona peka no intenshonalmente, e ora e i e mester ofres un kabritu muh di un aa komo un ofrenda pa pik. NUM 15:28 I e saser dote mester hasi ekspiashon dilanti di SEOR pa e persona ku ta desvi ora ku e peka no intenshonalmente, hasiendo ekspiashon pa e persona, pa e wrdu pordon. NUM 15:2 9 Boso mester tin n lei pa esun ku hasi kualke kos no intenshonalmente, pa e yu d i tera meimei di e yunan di Israel i pa e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan. NUM 15:30 'Ma e persona ku hasi kualke kos pa malu, sea ku e ta y u di tera f un stranhero, ta blasfem SEOR; i e persona ei mester wrdu krt kit for di imei di su pueblo. NUM 15:31 Komo ku el a despresi e palabra di SEOR i a kibra Su mandamentu, e persona ei mester wrdu krt kit kompletamente; su kulpa lo keda riba dj. '" NUM 15:32 Awor mientras ku e yunan di Israel tabata den desierto, nan a haa un hmber ta piki palu riba dia di sabat. NUM 15:33 I esnan ku a ha' ta piki palu a hi b' pa Moiss i Aaron i pa henter e kongregashon; NUM 15:34 i nan a ser', pasobra ain da no a disid kiko mester hasi kun. NUM 15:35 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "E hmber me ster wrdu mat sigur; henter e kongregashon mester piedr' ku piedra paf di e kampamen tu." NUM 15:36 Pesei henter e kongregashon a hib' paf di e kampamentu i a piedr' ku piedra te ora ku el a muri, meskos ku SEOR a orden Moiss. NUM 15:37 Tambe SEOR a pa pia ku Moiss, bisando: NUM 15:38 "Papia ku e yunan di Israel i bisa nan ku nan me ster traha fraa pa nan mes na e puntanan di nan paanan durante di tur nan generash onnan, i ku nan mester pone un kordon blou na fraa di kada punta. NUM 15:39 I esa ki lo ta un fraa pa boso wak i rekrd tur e mandamentunan di SEOR, pa hasi nan i no p rostitu boso mes dor di sigui tras di e pashonnan di boso mes kurason i di boso m es wowo, NUM 15:40 pa boso krda pa hasi tur Mi mandamentunan, i sea santu pa boso Dios. NUM 15:41 Ami ta SEOR boso Dios, Kende a saka boso for di tera di Egipto p a ta boso Dios; Ami ta SEOR boso Dios." NUM 16:1 Awor Kor, yu hmber di Izhar, yu hmb er di Koat, yu hmber di Lev, huntu ku Datan i Abiram, yu hmbernan di Eliab, i On, y u hmber di Pelet, yu hmbernan di Ruben, a tuma akshon, NUM 16:2 i nan a lanta kont ra Moiss, huntu ku algun di e yunan di Israel, dos shent'i sinkuenta lider di e k ongregashon, representantenan di e asamblea, hmbernan renombr. NUM 16:3 Nan a bin huntu kontra Moiss i Aaron, i a bisa nan: "Awor s boso a bai muchu leu, pasobra he nter e kongregashon ta santu, kada un di nan, i SEOR ta meimei di nan. Pakiko ant o boso ta halsa boso mes riba e asamblea di SEOR?" NUM 16:4 Ora Moiss a tende esak i, el a tira su kurpa abou ku su kara te na suela; NUM 16:5 i el a papia ku Kor i tur su kompaeronan, bisando: "Maan mainta SEOR lo mustra ta ken ta di djE i ta ken ta santu, i E lo hala e persona aki serka djE; esun ku E skohe, E lo hala serka djE. NUM 16:6 Hasi esaki: Kohe weanan-pa-sensia pa boso mes, Kor i tur bo kompaer onan, NUM 16:7 i maan, den e presensia di SEOR, pone kandela den nan i pone sensia den nan; i e hmber ku SEOR skohe lo ta esun santu. Boso, yunan di Lev, awor s boso a bai muchu leu!" NUM 16:8 E ora ei Moiss a bisa Kor: "Tende awor, boso, yunan di Lev! NUM 16:9 No ta basta pa boso ku e Dios di Israel a separ boso for di e kongre gashon di Israel, pa hala boso serka djE pa hasi e sirbishi di tabernakel di SEOR , i pa para dilanti di e kongregashon pa sirbi nan; NUM 16:10 i ku El a halabo s erka, Kor, i tur bo rumannan, yu hmbernan di Lev, huntu ku bo? I boso ta buska e sa serdosio tambe? NUM 16:11 Pesei abo i tur bo kompaeronan a reun kontra SEOR. Ma ta ken ta Aaron ku boso ta murmur kontra dj?" NUM 16:12 E ora ei Moiss a manda yama Da tan i Abiram, e yu hmbernan di Eliab, ma nan a bisa: "Nos no ta bin.

NUM 16:13 No ta basta ku bo a saka nos for di un tera ku tin lechi i miel na abu ndansia pa laga nos muri den desierto, i bo kier manda riba nos tambe? NUM 16:14 Di brdat, bo no a hiba nos na un tera ku tin lechi i miel na abundansia, ni bo n o a duna nos un erensia di kunuku i plantashon di wendrif. Bo kier saka wowo di e hmbernan aki? Nos no ta bin!" NUM 16:15 E ora ei Moiss a rabia mash i a bisa SEOR: "No hasi kaso di nan ofrenda! Mi no a tuma ni un buriku for di nan man, ni mi no a hasi ni un di nan dao." NUM 16:16 I Moiss a bisa Kor: "Maan abo i tur bo kompaeron an sea presente dilanti di SEOR, tantu abo komo nan, huntu ku Aaron. NUM 16:17 I kada un di boso kohe su wea-pa-kandela i pone sensia aden, i kada un di boso bin ku su wea-pa-sensia dilanti di SEOR, dos shent'i sinkuenta wea-pa-kandela; tambe abo i Aaron, kada un ku su wea-pa-kandela." NUM 16:18 Asina kada un di nan a ko he su wea-pa-sensia i a pone kandela aden, i a pone sensia riba dj; i nan a bai p ara na entrada di e tnt di reunion, huntu ku Moiss i Aaron. NUM 16:19 Asina Kor a r eun henter e kongregashon kontra nan na entrada di e tnt di reunion. I e gloria di SEOR a pares na henter e kongregashon. NUM 16:20 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i A aron, bisando: NUM 16:21 "Separ boso for di entre e kongregashon aki, pa Mi kaba ku nan mesora." NUM 16:22 Ma nan a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela i a bisa: "O Dios, Dios di e spiritunan di tur karni, ora n hmber so peka, lo Bo ra bia ku henter e kongregashon?" NUM 16:23 Anto SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 16:24 "Papia ku e kongregashon, bisando: 'Retir for di rnt di e tntnan di Kor, Datan i Abiram.'" NUM 16:25 E ora ei Moiss a lanta i a bai serka Datan i Abiram, i e a nsianonan di Israel a sigui. NUM 16:26 I el a papia ku e kongregashon, bisando: " Kita awor for di e tntnan di e hmbernan malbado aki, i no mishi ku nada ku ta pert enes na nan, pa boso no peres pa kousa di tur nan pik." NUM 16:27 Asina nan a retir for di rnt di e tntnan di Kor, Datan i Abiram; i Datan i Abiram a bin paf i a bai pa ra na entrada di nan tntnan, huntu ku nan esposanan, nan yu hmbernan i nan yu chik itunan. NUM 16:28 I Moiss a bisa: "Pa medio di esaki boso lo sa ku SEOR a mandami hasi tur e obranan aki, i ku mi no a hasi nan di mi propio boluntat. NUM 16:29 S i e hmbernan aki muri manera tur hende ta muri, f si ora nan wrdu bishit nan sigui e mesun suerte di tur hende, e ora ei SEOR no a mandami. NUM 16:30 Ma si SEOR hasi algu kompletamente nobo, i tera habri su boka traga nan ku tur loke ta pertenes n a nan, i nan baha bibu bai den Seol, e ora ei boso lo haa sa ku ta e hmbernan aki a despresi SEOR." NUM 16:31 Anto a sosod ku ora el a kaba di papia tur e palabranan aki, e tera ku tabata bou di nan a habri; NUM 16:32 i e tera a habri su boka tr aga nan, e hendenan di nan kas i tur e hmbernan di Kor, huntu ku nan propiedatnan. NUM 16:33 Asina nan, i tur loke nan tabatin, a baha bibu bai den Seol; i tera a tapa nan i nan a peres for di meimei di e asamblea. NUM 16:34 I tur e israelitan an ku tabata rnt di nan a hui ora nan tabata grita, pasobra nan a bisa: "Pa e ter a no traga nos tambe!" NUM 16:35 Tambe a bin kandela for di SEOR i a kaba ku dos shent'i sinkuenta hmber ku tabata ofres sensia. NUM 16:36 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 16:37 "Bisa Eleazar, yu hmber di saserdote Aaron, ku e mester saka e weanan-pa-sensia for di den e kandela, pasobra nan ta santu, i abo plama e karbonnan send te leu aya. NUM 16:38 Pa loke ta e weanan-pa-sensia di e hmbernan aki ku a peka a kosto di nan alma, laga bati nan ku martiu traha plachi pa fura e altar, komo ku e hmbernan aki a present e weanan-pa-sensia dilanti di SEOR i esa kinan ta santu; nan lo ta komo un seal pa e yunan di Israel." NUM 16:39 Asina sas erdote Eleazar a kohe e weanan-pa-sensia di brns ku e hmbernan ku a wrdu kim a trese ; i nan a bati nan ku martiu hasi nan plat pa fura e altar, NUM 16:40 pa ta un k onmemorashon pa e yunan di Israel, ku ningun stranhero ku no ta di e desendiente nan di Aaron no mester yega serka pa kima sensia dilanti di SEOR, pa e no bira ma nera Kor i su kompaeronan, meskos ku SEOR a papia kun pa medio di Moiss. NUM 16:41 Ma su manis henter e kongregashon di e yunan di Israel tabata murmur kontra Moiss i A aron, bisando: "Ta boso ta esnan ku a kousa morto di e pueblo di SEOR." NUM 16:42 Ma a sosod ku ora e kongregashon a sera kabes kontra Moiss i Aaron, nan a bira wa k den direkshon di e

tnt di reunion, i mira, e nubia a tapa esaki i e gloria di SEOR a pares. NUM 16:43 E ora ei Moiss i Aaron a bin dilanti di e tnt di reunion, NUM 16:44 i SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 16:45 "Retir for di meimei di e kongregashon aki, pa Mi kab a ku nan mesora." E ora ei nan a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela. NU M 16:46 I Moiss a bisa Aaron: "Kohe bo wea-pa-sensia i pone kandela for di e alta r aden, i pone sensia riba dj; e ora ei bai hiba esaki lih pa e kongregashon i has i ekspiashon pa nan, pasobra furia a sali for di e presensia di SEOR; e plaga a k umins!" NUM 16:47 E ora ei Aaron a kohe e wea-pa-sensia manera Moiss a bisa i a ko re drenta meimei di e asamblea, pasobra mira, e plaga a kumins meimei di e pueblo . Asina el a pone e sensia riba dj i a hasi ekspiashon pa e pueblo. NUM 16:48 Ant o el a bai para meimei di e mortonan i e bibunan, i e plaga a stp. NUM 16:49 Ma e snan ku a muri dor di e plaga tabata dieskuater mil shete shen, sin konta esnan ku a muri pa motibu di Kor. NUM 16:50 E ora ei Aaron a bolbe serka Moiss na entrad a di e tnt di reunion, pasobra e plaga a stp. NUM 17:1 E ora ei SEOR a papia ku Moi ss, bisando: NUM 17:2 "Papia ku e yunan di Israel i tuma for di nan un bara pa e hendenan di e kas di kada tata: diesdos bara, for di tur nan lidernan segun e he ndenan di e kasnan di nan tatanan. Skirbi kada un su nmber riba su bara, NUM 17:3 i skirbi Aaron su nmber riba e bara di Lev, pasobra mester tin n bara pa e kabes d i kada un di e kasnan di nan tatanan. NUM 17:4 E ora ei bo mester pone nan den e tnt di reunion dilanti di e testimonio, kaminda Mi ta reun ku boso. NUM 17:5 I lo sosod ku bara di e hmber ku Mi ta bai skohe lo spreit. Asina lo Mi kita for di Mi dilanti e murmuramentu di e yunan di Israel, kendenan ta murmur kontra boso." NU M 17:6 Pesei Moiss a papia ku e yunan di Israel i tur nan lidernan; kada un a dun ' un bara, pa kada lider segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, diesdos bar a, ku e bara di Aaron entre nan baranan. NUM 17:7 Asina Moiss a pone e baranan di lanti di SEOR den e tnt di testimonio. NUM 17:8 Awor a sosod ku su manis Moiss a bai den e tnt di testimonio; i mira, e bara di Aaron, pa e kas di Lev, a spreit i a sa ka knpi i a duna flor, i tabata karga amandel hechu. NUM 17:9 E ora ei Moiss a saka tur e baranan for di den e presensia di SEOR duna tur e yunan di Israel, i nan a mira esaki, i kada hmber a kohe su bara. NUM 17:10 Ma SEOR a bisa Moiss: "Pone e b ara di Aaron bk dilanti di e testimonio pa e keda komo un seal kontra e rebeldenan , pa bo pone un fin na nan murmuramentu kontra Mi, pa nan no muri." NUM 17:11 As ina Moiss a hasi; meskos ku SEOR a orden', asina el a hasi. NUM 17:12 I e yunan di Israel a papia ku Moiss, bisando: "Mira, nos ta peres, nos ta bai muri, nos tur ta bai muri! NUM 17:13 Tur ku yega serka, ku yega serka di e tabernakel di SEOR, me ster muri. Ta nos tur mester peres?" NUM 18:1 Asina SEOR a bisa Aaron: "Abo, bo yu hmbernan, i e hendenan di kas di bo tata huntu ku bo, mester karga e kulpa relas hon ku e santuario; i abo, i bo yu hmbernan huntu ku bo, mester karga e kulpa rela shon ku boso saserdosio. NUM 18:2 Ma trese huntu ku bo tambe bo ruman hmbernan, e tribu di Lev, e tribu di bo tata, pa nan uni ku bo i sirbibo, mientras ku abo, i bo yu hmbernan huntu ku bo, ta dilanti di e tnt di testimonio. NUM 18:3 I asina na n mester atend bo responsabilidat i e responsabilidat di henter e tnt, ma nan no m ester yega serka di e artkulonan-di-uzo di e santuario ni di e altar, pa ni nan n i boso no muri. NUM 18:4 I nan mester ta un ku bo i atend ku e responsabilidatnan di e tnt di reunion, pa henter e sirbishi di e tnt; ma un stranhero no mag yega se rka di boso. NUM 18:5 "Asina boso mester atend e responsabilidatnan di e santuari o i e responsabilidatnan di e altar, pa no tin furia mas riba e yunan di Israel. NUM 18:6 I mira, Ami mes a tuma boso rumannan, e levitanan, for di meimei di e yunan di Israel; nan ta un regalo pa boso, dedik na SEOR, pa hasi e sirbishi di e tnt di reunion. NUM 18:7 Ma abo, i bo yu hmbernan huntu ku bo, mester atend boso sa serdosio pa tur kos ku ta konsern e altar i paden di e velo, i boso lo hasi sirbi shi. Mi ta duna boso e sirbishi saserdotal komo un regalo, ma e stranhero ku yeg a serka mester wrdu mat." NUM 18:8 E ora ei SEOR a bisa Aaron: "Awor mira, Ami mes a enkargbo ku Mi ofrendanan di halsamentu, tur e regalonan santu di e yunan di Is rael; Mi a duna nan na bo komo un porshon, i na bo yu hmbernan komo un ordenansa perpetuo.

NUM 18:9 Esaki mester ta di bo for di e kosnan di mas santu, ward for di kandela; tur ofrenda di nan, tur ofrenda di mainshi, tur ofrenda pa pik i tur ofrenda pa kulpa ku nan dunaMi, mester ta masha santu mes pa bo i pa bo yu hmbernan. NUM 18: 10 Komo algu ku ta masha santu mes bo mester kom', tur hende hmber lo kom'. E meste r ta santu pa bo. NUM 18:11 "Esaki tambe ta di bo, e ofrenda di nan regalo, tur e ofrendanan di zoyamentu di e yunan di Israel; Mi a duna nan na bo, i na bo yu hmbernan i yu muhnan huntu ku bo, komo un ordenansa perpetuo. Tur hende di bo kas ku ta limpi mag kom'. NUM 18:12 "Tur loke ta di mih di e zeta fresku i tur loke ta di mih di e bia fresku i di e mainshi, e prom frutanan ku nan ta ofres na SEOR, Mi t a dunabo nan. NUM 18:13 E prom frutanan hechu di tur loke tin den nan tera, ku na n ta hiba pa SEOR, lo ta di bo; tur e hendenan di bo kas ku ta limpi mag kom'. NUM 18:14 "Tur kos dedik den Israel lo ta di bo. NUM 18:15 Tur loke ku ta habri matr is--di tur karni, sea di hende f di bestia--ku nan ofres na SEOR, lo ta di bo. Sine mbargo, e primognito di hende siguramente bo mester redim, i e primognito di bestia impuru bo mester redim. NUM 18:16 I pa loke ta nan preis di redenshon, for di un luna lo bo redim nan, segun bo baluashon, sinku siklo di plata, segun e siklo di e santuario, ku ta binti gera. NUM 18:17 "Ma e primognito di baka f e primognito d i karn f e primognito di kabritu bo no mag redim; nan ta santu. Bo mester sprngu nan sanger riba altar i lo kima nan vt komo un ofrenda di kandela, komo un hol dushi n a SEOR. NUM 18:18 I nan karni mester ta di bo; e lo ta di bo, manera e pechu pa u n ofrenda di zoyamentu i manera e pia banda drechi. NUM 18:19 Tur e ofrendanan d i e regalonan santu, ku e yunan di Israel ta ofres na SEOR, Mi a duna abo, bo yu hm bernan i bo yu muhnan huntu ku bo, komo un ordenansa perpetuo. Ta un aliansa etrno di salu dilanti di SEOR pa bo, i bo desendientenan huntu ku bo." NUM 18:20 E ora ei SEOR a bisa Aaron: "Lo bo no tin erensia den nan tera, ni pose ningun porshon meimei di nan; Ami ta bo porshon i bo erensia meimei di e yunan di Israel. NUM 1 8:21 "I pa e yu hmbernan di Lev, mira, Mi a duna henter e diesmo den Israel komo u n erensia na lug di nan sirbishi ku nan ta hasi, e sirbishi di e tnt di reunion. N UM 18:22 I e yunan di Israel no mester yega serka di e tnt di reunion mas, pa nan no karga pik i muri. NUM 18:23 Solamente e levitanan mester hasi e sirbishi di e tnt di reunion, i nan mester karga nan inikidat; esaki mester ta un statuto perp etuo durante di tur boso generashonnan, i meimei di e yunan di Israel nan lo no tin erensia. NUM 18:24 Pasobra e diesmo di e yunan di Israel, ku nan ta ofres kom o un ofrenda na SEOR, Mi a duna e levitanan komo erensia; pesei Mi a bisa tokante di nan: 'Nan lo no tin erensia meimei di e yunan di Israel.'" NUM 18:25 E ora e i SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 18:26 "Papia ku e levitanan i bisa nan: 'Ora boso tuma for di e yunan di Israel e diesmo ku Mi a duna boso for di nan komo b oso erensia, e ora ei boso mester present na SEOR un ofrenda for di esei, un diesm o di e diesmo. NUM 18:27 I boso ofrenda lo wrdu kont pa boso komo e mainshi for di plenchi-di-bati-mainshi f komo e plenitut di baki-di-prs-wendrif. NUM 18:28 Asina boso mester present tambe un ofrenda na SEOR for di boso diesmonan ku boso ta risi b di e yunan di Israel; i for di esaki boso mester duna saserdote Aaron e ofrenda di SEOR. NUM 18:29 For di tur boso regalonan boso mester present tur ofrenda ku t a pertenes na SEOR, for di tur esnan di mas mih, e parti sagrado di nan.' NUM 18:30 "I bisa e levitanan: 'Ora boso a ofres e mih di esaki, e ora ei e sobr lo wrdu kont pa e levitanan komo e produkto di plenchi-di-bati-mainshi i komo e produkto di b aki-di-prs-wendrif. NUM 18:31 I boso mag kom' unda ku ta, boso i e hendenan di boso kas, pasobra e ta boso rekompensa pa boso sirbishi den e tnt di reunion. NUM 18: 32 I boso no mester karga pik pa motibu di esaki, ora boso a ofres e mih di dj. Ma b oso no mester profan e regalonan santu di e yunan di Israel, pa boso no muri.'" N UM 19:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i Aaron, bisando: NUM 19:2 "Esaki ta e stat uto di e lei ku SEOR a orden, bisando: 'Papia ku e yunan di Israel pa nan trese pa bo un bish muh kr sin mancha, ku no tin defekto, i ku nunka no a karga yugo. NUM 19 :3 I duna saserdote Eleazar esaki; i esaki mester wrdu hib paf di e kampamentu i wrd u mat den su presensia.

NUM 19:4 Kaba saserdote Eleazar mester kohe un poko di su sanger ku su dede, i s prngu un poko di su sanger shete biaha den direkshon di e parti dilanti di e tnt d i reunion. NUM 19:5 E ora ei e bish muh mester wrdu kim den su bista; su kueru i su karni i su sanger, ku su mst, mester wrdu kim. NUM 19:6 I e saserdote mester kohe p alu di seda, hisp i hilu skarlata, i tira esaki riba e bish muh ku ta kimando. NUM 19:7 E ora ei e saserdote mester laba su paanan, baa su kurpa den awa i despues bi n den e kampamentu, ma e saserdote lo ta impuru te ora nochi sera. NUM 19:8 Esun ku ta kima e bish muh tambe mester laba su paanan den awa i baa su kurpa ku awa, i lo ta impuru te ora nochi sera. NUM 19:9 'Awor un hmber ku ta limpi lo rekoh e shi nishi di e bish muh i deposit esaki paf di e kampamentu na un lug limpi, i e kongrega shon di e yunan di Israel lo warda esaki komo awa pa kita impuresa; ta purifikas hon for di pik. NUM 19:10 I esun ku a rekoh e shinishi di e bish muh mester laba su paanan i lo ta impuru te ora nochi sera; i esaki mester ta un statuto perpetuo pa e yunan di Israel i pa e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan. N UM 19:11 'Esun ku mishi ku kadaver di kualke persona lo ta impuru pa shete dia. NUM 19:12 Esun ei mester purifik su mes for di impuresa ku e awa riba e di tres d ia i riba e di shete dia; e ora ei e lo ta limpi; ma si e no purifik su mes riba e di tres dia i riba e di shete dia, e lo no ta limpi. NUM 19:13 Ken ku mishi ku un kadaver, kurpa di un hende ku a muri, i no purifik su mes, ta kontamin e taber nakel di SEOR; i e persona ei mester wrdu krt kit for di Israel. Komo ku no a sprngu awa di purifikashon riba dj, e lo ta impuru; ainda su impuresa ta riba dj. NUM 19 :14 'Esaki ta e lei ora ku un hende muri den un tnt: tur hende ku bin den e tnt i tur hende ku ta den e tnt lo ta impuru pa shete dia. NUM 19:15 I tur wea habr ku n o tin tapadera mar riba dj lo ta impuru. NUM 19:16 'Tambe, ken ku den kunuku habr m ishi ku un hende ku a wrdu mat ku spada, f ku a muri un morto natural, f ku mishi ku wesu di hende, f ku graf, lo ta impuru pa shete dia. NUM 19:17 'E ora ei pa e he nde impuru nan mester kohe un poko di e shinishi di e bish ku a wrdu kim pa purifik ashon for di pik, i basha awa ku ta kore riba dj den un wea. NUM 19:18 I un person a limpi mester kohe hisp i dp esaki den e awa i sprngu esaki riba e tnt i riba tur e artkulonan-di-uzo i riba e personanan ku tabata ayanan, i riba esun ku a mishi k u e wesu, f riba esun ku a wrdu mat, f riba esun ku a muri un morto natural, f riba e graf. NUM 19:19 E ora ei e persona limpi mester sprngu esun impuru riba e di tre s dia i riba e di shete dia; i riba e di shete dia e mester purifik' di impuresa; i e mester laba su paanan i baa su kurpa den awa i lo ta limpi ora nochi sera. NU M 19:20 Ma e hmber ku ta impuru i no ta purifik su mes di impuresa, e persona ei m ester wrdu krt kit for di meimei di e asamblea, pasobra el a profan e santuario di SE R; nan no a sprngu e awa di purifikashon riba dj, e ta impuru. NUM 19:21 Asina esa ki mester ta un statuto perpetuo pa nan. 'I esun ku sprngu e awa di purifikashon mester laba su paanan, i esun ku mishi ku e awa di purifikashon lo ta impuru te o ra nochi sera. NUM 19:22 Ademas, tur loke e persona impuru mishi kun lo ta impuru , i e persona ku mishi kun lo ta impuru te ora nochi sera.'" NUM 20:1 E ora ei e yunan di Israel, henter e kongregashon, a yega na e desierto di Zin, den e prom l una, i e pueblo a keda na Kades. Awor ayanan Miriam a muri i ayanan nan a der'. N UM 20:2 I no tabatin awa pa e kongregashon, i konhuntamente nan a lanta kontra M oiss i Aaron. NUM 20:3 Asina e pueblo a pleita ku Moiss i a papia, bisando: "Mara nos tambe a peres dia nos rumannan a peres dilanti di SEOR! NUM 20:4 Pakiko anto bo a trese e asamblea di SEOR den e desierto aki pa nos i nos bestianan muri akinan ? NUM 20:5 I pakiko bo a hasi nos sali for di Egipto pa trese nos den e lug malsim o aki? E no ta un lug di mainshi ni di figo ni di mata di wendrif ni di granatapel , ni no tin awa pa bebe tampoko." NUM 20:6 E ora ei Moiss i Aaron a sali for di p resensia di e asamblea bai na entrada di e tnt di reunion, i a tira nan kurpa abo u ku nan kara te na suela. Anto e gloria di SEOR a pares na nan. NUM 20:7 I SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 20:8 "Kohe e bara, i abo i bo ruman hmber Aaron reun e kongregashon i papia ku e baranka dilanti di nan bista, pa e baranka duna su aw a. Asina lo bo hasi awa sali for di e baranka pa nan, i laga e kongregashon i na n bestianan bebe."

NUM 20:9 Asina Moiss a kohe e bara for di dilanti di SEOR, meskos ku El a orden'. N UM 20:10 Anto Moiss i Aaron a yama e asamblea huntu dilanti di e baranka. I Moiss a bisa nan: "Skucha awor, boso rebeldenan; nos mester hasi awa sali for di e bar anka aki pa boso?" NUM 20:11 E ora ei Moiss a hisa su man dal e baranka dos biaha ku su bara i a sali awa na abundansia, i e kongregashon i nan bestianan a bebe. NUM 20:12 Ma SEOR a bisa Moiss i Aaron: "Pasobra boso no a kereMi pa santifikMi de n bista di e yunan di Israel, pesei boso lo no hiba e asamblea aki na e tera ku Mi a duna nan." NUM 20:13 Esei tabata e awanan di Meriba, pasobra e yunan di Isr ael a pleita ku SEOR, i El a mustra Su mes santu meimei di nan. NUM 20:14 E ora e i for di Kades Moiss a manda mensaheronan serka rei di Edm, bisando: "Asina bo rum an Israel ta bisa: 'Bo sa di tur e kontratiempo ku nos a haa nos aden, NUM 20:15 ku nos tatanan a bai Egipto i nos a keda Egipto pa un tempu largu, i e egipsiona n a trata malu ku nos i ku nos tatanan. NUM 20:16 Ma ora nos a sklama na SEOR, El a tende nos bos i a manda un Angel i a saka nos for di Egipto; ata awor, nos ta na Kades, un stat na frontera di bo teritorio. NUM 20:17 'Pa fabor, laga nos pa sa dor di bo tera. Nos no ta bai pasa dor di kunuku ni dor di plantashon di wend rif; ni nos lo no bebe awa for di pos. Nos ta bai pasa pa e kaminda grandi di rei , sin bira na man drechi ni na man robes, te ora nos pasa bo teritorio.'" NUM 20 :18 Sinembargo, Edm a bis': "Lo bo no pasa den nos teritorio, pa mi no sali ku spa da kontra bo." NUM 20:19 Atrobe e yunan di Israel a bis': "Nos lo pasa pa e kamin da grandi, i si ami i mi bestianan bebe di bo awa, e ora ei lo mi paga pa esei. Solamente, prmitmi pasa na pia, nada mas." NUM 20:20 Ma el a bisa: "Lo bo no pasa. " I Edm a sali kontra dj ku hopi hende i ku man fuerte. NUM 20:21 Asina Edm a nenga di laga Israel pasa den su teritorio; pesei Israel a bira bai lagu'. NUM 20:22 A wor ora nan a sali bai for di Kades, e yunan di Israel, esta, henter e kongregas hon, a yega Seru Hor. NUM 20:23 E ora ei SEOR a papia ku Moiss i Aaron na Seru Hor , na frontera di tera di Edm, bisando: NUM 20:24 "Aaron lo wrdu reun ku su pueblo, pasobra e lo no drenta e tera ku Mi a duna e yunan di Israel, pasobra boso a reb eldi kontra Mi rdu na e awanan di Meriba. NUM 20:25 Tuma Aaron ku su yu hmber Eleaz ar i hasi nan subi bai Seru Hor, NUM 20:26 i kita Aaron su paanan, i bisti su yu hmber Eleazar nan. Asina Aaron lo wrdu reun ku su pueblo i lo muri ayanan." NUM 20: 27 Asina Moiss a hasi meskos ku SEOR a orden, i nan a subi bai Seru Hor den bista d i henter e kongregashon. NUM 20:28 I despues ku Moiss a kita Aaron su paanan bisti su yu hmber Eleazar nan, Aaron a muri ayanan riba kabes di e seru. E ora ei Moiss i Eleazar a baha for di e seru. NUM 20:29 I ora henter e kongregashon a mira ku Aaron a muri, henter kas di Israel a yora Aaron trinta dia largu. NUM 21:1 Ora ku e kananeo, rei di Arad, ku tabata biba den Negv, a tende ku Israel tabata bin pa kaminda di Atarim, el a bringa kontra Israel i a kohe algun di nan prezo. NUM 21:2 Asina Israel a hasi un promesa na SEOR i a bisa: "Si di brdat Bo kier entreg e pueblo aki den mi man, e ora ei lo mi destru nan statnan kompletamente." NUM 21 :3 I SEOR a tende e bos di Israel i a entreg e kananeonan; anto nan a destru nan i nan statnan kompletamente. Asina nmber di e lug a wrdu yam Horma. NUM 21:4 E ora ei nan a sali bai for di Seru Hor pa e kaminda di Laman Kr, pa pasa rnt di tera di Edm; i e pueblo a prd pasenshi pa motibu di e biahe. NUM 21:5 I e pueblo a papia kontr a Dios i kontra Moiss: "Pakiko bo a saka nos for di Egipto pa muri den desierto? Pasobra no tin kuminda ni awa i nos tin asko di e kuminda miserabel aki." NUM 21 :6 I SEOR a manda kolebra venenoso meimei di e pueblo i nan a morde e pueblo, asi na ku hopi hende di Israel a muri. NUM 21:7 Asina e pueblo a bin serka Moiss i a bisa: "Nos a peka, pasobra nos a papia kontra SEOR i kontra bo; hasi orashon na S EOR pa E kita e kolebranan for di nos." I Moiss a hasi orashon pa e pueblo. NUM 21 :8 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Traha un kolebra venenoso i pon' riba un staka; i l o sosod ku ken ku kolebra morde, ora ku e mira na e kolebra venenoso, e lo keda n a bida." NUM 21:9 I Moiss a traha un kolebra di brns i a pon' riba e staka; i a sos od ku si un kolebra a morde un hende, ora ku el a mira na e kolebra di brns, el a keda na bida.

NUM 21:10 Awor e yunan di Israel a sigui nan biahe i a kampa na Obot. NUM 21:11 Nan a biaha di Obot i a kampa na Ije-abarim, den e desierto ku ta keda enfrente di Moab, parti pariba. NUM 21:12 For di einan nan a sali bai i a kampa den e vay e di Zered. NUM 21:13 For di einan nan a biaha i a kampa na e otro banda di Arno n, ku ta keda den e desierto ku ta kaba na frontera di e amoreonan, pasobra Arno n ta e frontera di Moab, entre Moab i e amoreonan. NUM 21:14 Pesei ta wrdu bis den e Buki di Gueranan di SEOR: "Waheb na Sufa, i e vayenan di Arnon, NUM 21:15 i e bahada di e vayenan ku ta ekstend te na e sitio di Ar, i ta ln kontra e frontera d i Moab." NUM 21:16 I for di einan nan a sigui pa Beer, ku ta e pos kaminda SEOR a bisa Moiss: "Reun e pueblo pa Mi duna nan awa." NUM 21:17 E ora ei Israel a kanta e kantika aki: "Brota, O pos! Kanta na dj! NUM 21:18 E pos ku e lidernan a koba, ku e nobelnan di e pueblo a bora, ku e spter i ku nan baranan." I for di e desie rto nan a sigui pa Matana, NUM 21:19 i for di Matana pa Nahaliel, i for di Nahal iel pa Bamot, NUM 21:20 i for di Bamot pa e vaye ku ta keda na tera di Moab, na kabes di e seru di Pisga ku ta mira ofer di e desierto. NUM 21:21 E ora ei Israe l a manda mensaheronan serka Sehon, rei di e amoreonan, bisando: NUM 21:22 "Laga mi pasa dor di bo tera. Nos no ta kita bai den kunuku ni den plantashon di wendri f; nos no ta bebe awa for di pos. Nos ta bai pasa pa e kaminda grandi di rei, te ora nos a kaba di pasa dor di bo teritorio." NUM 21:23 Ma Sehon no kier a prmit I srael pasa dor di su teritorio. Pesei Sehon a reun henter su pueblo i a sali bai kontra Israel den e desierto, i a yega na Jahaza i a bringa kontra Israel. NUM 2 1:24 E ora ei Israel a mat' ku filo di spada i a poder di su tera for di Arnon te na Jabk, te na e yu hmbernan di Amon; pasobra e frontera di e yu hmbernan di Amon t abata fortifik. NUM 21:25 I Israel a kohe tur e statnan aki i Israel a biba den t ur stat di e amoreonan, den Hesbon i den tur su statnan chikitu. NUM 21:26 Pasob ra Hesbon tabata e stat di Sehon, rei di e amoreonan, ku a bringa kontra e rei a nterior di Moab i ku a kita tur su tera for di dj, te na Arnon. NUM 21:27 Pesei e snan ku ta papia den proverbio ta bisa: "Bin na Hesbon! Laga trah'! Asina laga e stat di Sehon keda stables. NUM 21:28 "Pasobra a sali un kandela for di Hesbon, u n flam for di e stat di Sehon; esei a kaba ku Ar di Moab, e seornan di e halturan an di Arnon. NUM 21:29 Ai di bo, O Moab! Bo ta ruin, O pueblo di Kemos! El a duna su yu hmbernan komo fugitivo, i su yu muhnan den koutiverio na Sehon, un rei amor eo. NUM 21:30 "Ma nos a tumba nan; Hesbon a keda ruin te na Dibon. Nos a kaba ku nan te na Nofa, ku ta yega te Medeba." NUM 21:31 Asina Israel tabata biba na ter a di e amoreonan. NUM 21:32 I Moiss a manda spion Jazer, i nan a kaptur su statnan chikitu i a kore ku e amoreonan ku tabata einan. NUM 21:33 E ora ei nan a bira s ubi e kaminda di Basan, i Og, rei di Basan, a sali bai ku henter su pueblo pa ba taya na Edrei. NUM 21:34 Ma SEOR a bisa Moiss: "No tene miedu di dj, pasobra Mi a e ntregu' den bo man, i henter su pueblo i su tera. Hasi kun manera bo a hasi ku Seh on, rei di e amoreonan, ku tabata biba na Hesbon." NUM 21:35 Asina nan a mat' i s u yu hmbernan i henter su pueblo, te ora ku no a ked' ni un hende, i nan a poder di su tera. NUM 22:1 E ora ei e yunan di Israel a sigui biaha i a kampa den e saba nanan di Moab na e otro banda di Jordan, enfrente di Jeriko. NUM 22:2 Awor Balak , yu hmber di Zipor, a mira tur loke Israel a hasi ku e amoreonan. NUM 22:3 Asina Moab tabatin masha miedu pa motibu di e pueblo, pasobra nan tabata masha hopi; i Moab tabata yen di miedu di e yunan di Israel. NUM 22:4 Anto Moab a bisa e ans ianonan di Madian: "Awor e multitut aki lo kaba ku tur loke tin rnt di nos, maner a buey ta kaba ku yerba di sabana." I Balak, yu hmber di Zipor, tabata rei di Moa b e tempu ei. NUM 22:5 Pesei el a manda mensaheronan serka Balaam, yu hmber di Be or, na Petor ku ta keda peg ku Riu Eufrates, na e tera di e yu hmbernan di su pueb lo, pa yam', bisando: "Mira, un pueblo a sali for di Egipto; mira, nan ta tapa su perfisio di e tera, i nan ta biba enfrente di mi. NUM 22:6 Awor pesei, pa fabor bin, maldishon e pueblo aki pa mi, komo ku nan ta mas poderoso ku mi; kisas mi po r derot nan i kore ku nan saka nan for di e tera. Pasobra mi sa ku esun ku bo ben dishon ta bendishon, i esun ku bo

maldishon ta maldishon." NUM 22:7 Asina e ansianonan di Moab i e ansianonan di Mad ian a bai ku e pago pa adivinashon den nan man, i nan a yega serka Balaam i a ri pit e palabranan di Balak p'. NUM 22:8 Anto el a bisa nan: "Pasa nochi aki, i mane ra SEOR bisami lo mi trese palabra bk pa boso." I e lidernan di Moab a keda serka Balaam. NUM 22:9 E ora ei Dios a bin serka Balaam i a bisa: "Ta ken e hendenan a ki ta ku ta serka bo?" NUM 22:10 I Balaam a bisa Dios: "Balak, yu hmber di Zipor, rei di Moab, a manda bisami: NUM 22:11 'Mira, tin un pueblo ku a sali for di Eg ipto i nan ta tapa superfisio di e tera; awor bin, maldishon nan pa mi; kisas mi por bringa kontra nan i kore ku nan saka nan af.'" NUM 22:12 Anto Dios a bisa Bal aam: "No bai ku nan; bo no mester maldishon e pueblo, pasobra nan ta bendishon." N UM 22:13 Asina Balaam a lanta mainta i a bisa Balak su lidernan: "Bai bk boso ter a, pasobra SEOR a nenga di lagami bai ku boso." NUM 22:14 I e lidernan di Moab a lanta bai serka Balak i a bisa: "Balaam a nenga di bin ku nos." NUM 22:15 E ora ei Balak a bolbe manda lidernan, mas hopi i mas distingu ku esnan prom. NUM 22:16 I nan a yega serka Balaam i a bis': "Asina Balak, yu hmber di Zipor, ta bisa: 'Mi ta rogabo, no laga nada strobabo di bin serka mi; NUM 22:17 pasobra di brdat lo m i onrabo grandemente i lo mi hasi tur loke bo bisami. Pa fabor, bin anto i maldi shon e pueblo aki pa mi.'" NUM 22:18 I Balaam a kontest i a bisa e sirbidnan di Bal ak: "Maske Balak lo a dunami su kas yen di plata i oro, lo mi no por a hasi nada , sea chikitu f grandi, kontrario di e rdu di SEOR mi Dios. NUM 22:19 Awor, pa fabo r, boso tambe keda aki awe nochi, i lo mi haa sa kiko mas SEOR lo papia ku mi." NU M 22:20 I Dios a bin serka Balaam den anochi i a bis': "Si e hmbernan a bin pa yam abo, lanta bai ku nan, ma solamente e palabra ku Mi papia ku bo lo bo hasi." NUM 22:21 Asina Balaam a lanta su manis i a siya su buriku i a bai ku e lidernan di Moab. NUM 22:22 Ma Dios tabata rabi pasobra el a bai, i e Angel di SEOR a bai para den kaminda komo un atversario kontra dj. Awor e tabata kore riba su buriku i su dos sirbidnan tabata huntu kun. NUM 22:23 Ora ku e buriku a mira e Angel di SEOR p ar den kaminda ku den su man su spada sak for di balia, e buriku a kita for di kami nda bai den kunuku, ma Balaam a dal e buriku pa pon' bai bk riba kaminda. NUM 22:2 4 E ora ei e Angel di SEOR a bai para den un hanchi smal di e kunukunan di wendrif , ku muraya na e banda aki i muraya na e banda aya. NUM 22:25 Ora ku e buriku a mira e Angel di SEOR, el a primi su mes kontra muraya i a primi Balaam su pia kon tra muraya; pesei el a bolbe dal e buriku. NUM 22:26 I e Angel di SEOR a bai mas leu i a bai para den un lug smal, kaminda no tabatin lug pa bira ni na man drechi ni na man robes. NUM 22:27 Ora ku e buriku a mira e Angel di SEOR, el a kai drumi bou di Balaam; pesei Balaam a rabia i a dal e buriku ku palu. NUM 22:28 I SEOR a habri boka di e buriku i e buriku a bisa Balaam: "Kiko mi a hasibo, ku bo a dal mi e tres biahanan aki?" NUM 22:29 E ora ei Balaam a bisa e buriku: "Pasobra bo a hasi bofon di mi! Si mi tabatin un spada den mi man, lo mi a matabo awor aki. " NUM 22:30 I e buriku a bisa Balaam: "Mi no ta bo buriku ku bo a kore riba dj he nter bo bida te dia djawe? Mi a yega di tin e kustumber di hasi asina ku bo?" I Balaam a bisa: "N." NUM 22:31 E ora ei SEOR a habri wowo di Balaam i el a mira e A ngel di SEOR par den kaminda ku den Su man Su spada sak for di balia, i Balaam a big te na suela. NUM 22:32 I e Angel di SEOR a bis': "Pakiko bo a dal bo buriku e tres biahanan aki? Mira, Mi a sali komo un atversario, pasobra bo kaminda ta un kami nda prvrso Mi dilanti. NUM 22:33 Ma e buriku a miraMi i a kita pa Mi e tres biahan an aki. Si e no a kita pa Mi, siguramente lo Mi a matabo awor aki i laga na bida ." NUM 22:34 I Balaam a bisa e Angel di SEOR: "Mi a peka, pasobra mi no tabata sa ku Bo tabata par riba kaminda kontra mi. I awor, si ta parse malu den Bo bista, lo mi bai bk." NUM 22:35 Ma e Angel di SEOR a bisa Balaam: "Bai ku e hmbernan, ma l o bo papia solamente e palabra ku Mi bisabo." I Balaam a bai huntu ku e lidernan di Balak. NUM 22:36 Ora Balak a tende ku Balaam tabata bin, el a sali pa kontra kun na e stat di Moab ku ta keda na e frontera

di Arnon, na e parti mas aleh di e frontera. NUM 22:37 E ora ei Balak a bisa Bala am: "Mi no a manda yamabo urgentemente? Pakiko bo no a bin serka mi? Di brdat mi no ta kapas pa onrabo?" NUM 22:38 Asina Balaam a bisa Balak: "Mira, awor mi a bi n serka bo! Lo mi por bisa algu? E palabra ku Dios pone den mi boka, esei lo mi papia." NUM 22:39 I Balaam a bai ku Balak, i nan a yega Kiriat-huzot. NUM 22:40 I Balak a sakrifik buey i karn i a manda algun pa Balaam i e lidernan ku tabata hu ntu kun. NUM 22:41 I a sosod ku su manis Balak a hiba Balaam huntu kun na e lugnan ha ltu di Baal; i for di einan el a mira un parti di e pueblo. NUM 23:1 E ora ei Ba laam a bisa Balak: "Traha shete altar pa mi akinan, i prepar shete bish machu i sh ete karn chubatu pa mi akinan." NUM 23:2 I Balak a hasi meskos ku Balaam a bisa, i Balak ku Balaam a ofres un bish machu i un karn chubatu riba kada altar. NUM 23:3 E ora ei Balaam a bisa Balak: "Para banda di bo ofrenda kim, i ami lo bai. Kisas SEOR lo bin serka mi, i kiko ku E mustrami lo mi kontabo." Asina Balaam a bai na un seru pelon. NUM 23:4 Awor Dios a topa ku Balaam, i el a bisa Dios: "Mi a lan ta e shete altarnan, i mi a ofres un bish machu i un karn chubatu riba kada altar." NUM 23:5 Anto SEOR a pone un palabra den Balaam su boka i a bisa: "Bolbe serka B alak i bo mester papia asina." NUM 23:6 Asina el a bolbe serka dj, i mira, e taba ta par banda di su ofrenda kim, ku tur e lidernan di Moab. NUM 23:7 I el a kumins s u parbola i a bisa: "For di Aram Balak a tresemi, rei di Moab for di e serunan di Oriente: 'Bin maldishon Jakb pa mi, i bin, denunsi Israel!' NUM 23:8 Kon lo mi mal dishon esun ku Dios no a maldishon? I kon mi por denunsi esun ku SEOR no a denunsi? N UM 23:9 Ora mi mir' for di punta di e barankanan, i mi wak for di e serunan, ata, un pueblo ku ta biba apart, i ku lo no wrdu kont entre e nashonnan. NUM 23:10 Ken por konta e stf di Jakb, f numer e di kuater parti di Israel? Lagami muri morto di h ende hustu, i laga mi fin ta manera esun di dj!" NUM 23:11 E ora ei Balak a bisa Balaam: "Kiko bo a hasi ku mi? Mi a buskabo pa maldishon mi enemigunan, ma mira, ta bendishon bo a bendishon nan!" NUM 23:12 I Balaam a kontest i a bisa: "Mi no mes ter prkur di papia loke SEOR pone den mi boka?" NUM 23:13 E ora ei Balak a bis': "Pa fabor, ban ku mi na un otro lug for di unda bo por mira nan, ounke ku lo bo mira solamente un parti di nan i lo no mira tur di nan; i maldishon nan pa mi for di ayanan." NUM 23:14 Asina el a hib' na e kunuku di Zofim, na e kabes di seru di Pi sga i a traha shete altar i a ofres un bish machu i un karn chubatu riba kada altar . NUM 23:15 I el a bisa Balak: "Keda para aki banda di bo ofrenda kim, mientras k u ami mes ta bai kontra ku SEOR aya banda." NUM 23:16 E ora ei SEOR a topa ku Bala am i a pone un palabra den su boka i a bisa: "Bolbe serka Balak i asina bo meste r papia." NUM 23:17 Anto el a bin serka dj, i mira, e tabata par banda di su ofren da kim, i e lidernan di Moab huntu kun. I Balak a bis': "Kiko SEOR a bisa?" NUM 23:1 8 E ora ei el a kumins su parbola i a bisa: "Lanta, O Balak, i tende; skuchami, O yu hmber di Zipor! NUM 23:19 Dios no ta hende, ku E lo gaa, ni yu di hende, ku E l o repent. Akaso El a bisa, i E lo no hasi? Of El a papia, i E lo no kumpli? NUM 23 :20 Mira, mi a risib un rdu pa bendishon; ora ku El a bendishon, ami no por kambia e saki. NUM 23:21 "E no a mira inikidat den Jakb; ni E no a mira maldat den Israel; SEOR su Dios ta kun, i e gritu di un rei ta meimei di nan. NUM 23:22 Dios ta saka nan for di Egipto; E ta pa nan manera e kachunan di buey di mondi. NUM 23:23 Pa sobra no tin pronostikashon kontra Jakb, ni no tin adivinashon kontra Israel. Na e tempu apropi lo wrdu bis na Jakb i na Israel kiko Dios a hasi. NUM 23:24 Mira, un pueblo ta lanta manera leon muh, i manera leon e ta lanta para; e lo no kai drumi te ora ku e devor e proi, i bebe sanger di esnan ku a wrdu mat." NUM 23:25 E ora e i Balak a bisa Balaam: "No maldishon nan di ningun manera, ni bendishon nan di nin gun manera!" NUM 23:26 Ma Balaam a kontest i a bisa Balak: "Mi no a bisabo: 'Kiko ku SEOR papia, ta esei mi mester hasi'?" NUM 23:27 E ora ei Balak a bisa Balaam: "Pa fabor, bin, lo mi hibabo na un otro lug; kisas lo agrad Dios pa bo

maldishon nan pa mi for di ayanan." NUM 23:28 Asina Balak a hiba Balaam na e kabe s di seru di Peor ku ta mira ofer di e desierto. NUM 23:29 I Balaam a bisa Balak : "Traha shete altar pa mi akinan i prepar shete bish machu i shete karn chubatu pa mi akinan." NUM 23:30 I Balak a hasi meskos ku Balaam a bisa, i a ofres un bish m achu i un karn chubatu riba kada altar. NUM 24:1 Ora Balaam a mira ku tabata agra d SEOR pa bendishon Israel, e no a bai manera otro biahanan pa buska pronostikashon , ma el a bira su kara den direkshon di e desierto. NUM 24:2 I Balaam a hisa kar a i a mira Israel ta kampa, un tribu banda di otro; i e Spiritu di Dios a bin ri ba dj. NUM 24:3 Anto el a kumins su parbola i a bisa: "Profesia di Balaam, yu hmber di Beor, i profesia di e hmber, kende su wowo ta habr; NUM 24:4 profesia di esun k u ta tende e palabranan di Dios, ku ta mira e vishon di e Todopoderoso, ku ta ka i abou ku wowo hanchu habr. NUM 24:5 "Ki bunita bo tntnan ta, O Jakb, bo lugnan di b iba, O Israel! NUM 24:6 "Manera vayenan ku ta ekstend nan mes, manera hfinan kantu di riu, manera alo ku SEOR a planta, manera palunan di seda kantu di e awanan. NU M 24:7 Awa lo basha for di su hmchinan, i su simia lo ta banda di hopi awanan. "S u rei lo ta mas hals ku Agag, i su reino lo wrdu engrandes. NUM 24:8 "Dios ta sak' f or di Egipto, E ta p' manera e kachunan di buey di mondi. E lo devor e nashonnan k u ta su atversarionan, i lo garna nan wesunan na pida-pida, i traspas nan ku su f lechanan. NUM 24:9 E ta dobla su kurpa, e ta kai drumi abou manera leon, i maner a leon, ken ta tribi lant'? "Bendishon ta tur hende ku bendishonbo, i maldishon ta t ur hende ku maldishonbo." NUM 24:10 E ora ei Balak su rabia a kima kontra Balaam, i el a dal su mannan den otro; i Balak a bisa Balaam: "Mi a yamabo pa maldishon mi enemigunan, ma mira, bo a bendishon nan e tres biahanan aki! NUM 24:11 Pesei, hui bai bo lug awor. Mi a bisa ku lo mi onrabo grandemente, ma mira, ta SEOR a str obabo di haa onor." NUM 24:12 I Balaam a bisa Balak: "Mi no a bisa bo mensaherona n ku bo a manda serka mi: NUM 24:13 'Maske Balak kier a dunami su kas yen di pla ta i oro, di mi mes lo mi no por a hasi nada kontrario di e rdu di SEOR, sea bon f malu; loke SEOR papia, ta esei mi ta papia'. No t'asina mi a bisa bo mensaheronan ? NUM 24:14 I awor, mira, mi ta bai serka mi pueblo; bin, i lo mi indikbo loke e pueblo aki lo hasi ku bo pueblo den e dianan ku ta bin." NUM 24:15 Anto el a kum ins su parbola i a bisa: "Profesia di Balaam, yu hmber di Beor, i profesia di e hmbe r, kende su wowo ta habr; NUM 24:16 profesia di esun ku ta tende e palabranan di Dios, i ku konos e konosementu di e Haltsimo, ku ta mira e vishon di e Todopoderos o, ku ta kai abou ku wowo hanchu habr. NUM 24:17 "Mi ta mir', ma no awor; mi ta wa k , ma no di serka. Un strea lo sali for di Jakb, i un spter lo lanta for di Israel , i lo plcha frenta di Moab i basha tur e yu hmbernan di St abou. NUM 24:18 I Edm lo bira un poseshon; Seir, su enemigunan, tambe lo bira un poseshon, mientras ku I srael ta demostr forsa. NUM 24:19 Un for di Jakb lo tin dominio, i lo destru e rest ante for di e stat." NUM 24:20 I el a wak Amalek, i a sigui su parbola i a bisa: "Amalek tabata esun di prom di e nashonnan, ma su fin lo ta destrukshon." NUM 24: 21 I el a wak e keneonan, i a sigui su parbola i a bisa: "Bo lug di biba ta durade ro, i bo neishi ta pon den baranka. NUM 24:22 Sinembargo, Kain lo kaba na nada; k uantu tempu mas Asur lo tene boso katibu?" NUM 24:23 I el a sigui su parbola i a bisa: "Ai, ken por biba ora Dios hasi esaki? NUM 24:24 Ma barkunan lo bin for di kosta di Kitim, i nan lo aflig Asur i lo aflig Heber; asina nan tambe lo yega na destrukshon." NUM 24:25 Anto Balaam a lanta bai i a bolbe na su lug, i Balak tamb e a kohe su kaminda bai. NUM 25:1 Mientras ku Israel tabata keda na Sitim, e pue blo a kumins komet fornikashon ku e yu muhnan di Moab. NUM 25:2 Pasobra nan a invit e pueblo na e sakrifisionan di nan diosnan, i e pueblo a kome i a big te na suela dilanti di nan diosnan. NUM 25:3 Asina Israel a uni nan mes ku Baal di Peor, i SEOR tabata rabi ku Israel. NUM 25:4 I SEOR a bisa Moiss: "Kohe tur e kabesantenan d i e pueblo i horka nan di dia kla dilanti di SEOR, pa e

rabia ardiente di SEOR kita for di riba Israel." NUM 25:5 Asina Moiss a bisa e hue snan di Israel: "Kada un di boso mata su hmbernan ku a uni nan mes ku Baal di Peo r." NUM 25:6 I mira, un di e yu hmbernan di Israel a bin i a trese un muh madianit a serka su parientenan, den bista di Moiss i den bista di henter e kongregashon d i e yunan di Israel, mientras ku nan tabata yora na entrada di e tnt di reunion. NUM 25:7 Ora Finees, yu hmber di Eleazar, yu hmber di saserdote Aaron, a mira esak i, el a lanta for di meimei di e kongregashon, i a kohe un lansa den su man; NUM 25:8 i el a bai tras di e hmber di Israel den e tnt, i a traspas nan tur dos, e hmb er di Israel i e muh, den nan barika. Asina e plaga riba e yunan di Israel a wrdu par. NUM 25:9 I esnan ku a muri di e plaga tabata bint'i kuater mil. NUM 25:10 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 25:11 "Finees, yu hmber di Eleazar, yu hm ber di saserdote Aaron, a kita Mi furia for di riba e yunan di Israel dor ku e t abata zeloso ku Mi zelo meimei di nan, asina ku Mi no a destru e yunan di Israel den Mi zelo. NUM 25:12 Pesei bisa: 'Mira, Mi ta dun' Mi aliansa di pas; NUM 25:13 i esaki lo ta p', i pa su desendientenan despues di dj, un aliansa di un saserdos io perpetuo, pasobra e tabata zeloso pa su Dios i a hasi ekspiashon pa e yunan d i Israel.'" NUM 25:14 Awor nmber di e hmber di Israel ku a wrdu mat, ku a wrdu mat hu tu ku e muh madianita, tabata Zimri, yu hmber di Salu, lider di e hendenan di kas di un tata di e simeonitanan. NUM 25:15 I nmber di e muh madianita ku a wrdu mat tab ata Kozbi, yu muh di Zur, kende tabata kabesante di e pueblo di e hendenan di kas di un tata na Madian. NUM 25:16 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 25:1 7 "Trata e madianitanan manera enemigu i mata nan; NUM 25:18 pasobra nan a trata boso manera enemigu ku nan trikinan ku nan a gaa boso kun den e asunto di Peor, i den e asunto di Kozbi, yu muh di e lider di Madian, nan ruman muh ku a wrdu mat rib a dia di e plaga, pa motibu di Peor." NUM 26:1 E ora ei a sosod ku despues di e p laga SEOR a papia ku Moiss i Eleazar, yu hmber di saserdote Aaron, bisando: NUM 26: 2 "Tuma un senso di henter e kongregashon di e yunan di Israel, for di binti aa p 'ariba, segun e hendenan di e kasnan di nan tatanan, tur ku por sali pa bai guer a na Israel." NUM 26:3 Asina Moiss i saserdote Eleazar a papia ku nan den e saban anan di Moab banda di Jordan na Jeriko, bisando: NUM 26:4 "Tuma un senso di e pu eblo for di binti aa p'ariba, manera SEOR a orden Moiss." Awor e yunan di Israel ku a sali for di tera di Egipto tabata: NUM 26:5 Ruben, Israel su primognito; e yu hm bernan di Ruben: di Hanok, e famia di e hanokitanan; di Pal, e famia di e paluita nan; NUM 26:6 di Hezron, e famia di e hezronitanan; di Karmi, e famia di e karmi tanan. NUM 26:7 Esakinan ta e famianan di e rubenitanan, i esnan di nan ku a wrdu kont tabata 43.730. NUM 26:8 I e yu hmber di Pal: Eliab. NUM 26:9 I e yu hmbernan d i Eliab: Nemuel, Datan i Abiram. Esakinan ta e Datan i Abiram ku a wrdu yam dor di e kongregashon, ku a rebeldi kontra Moiss i kontra Aaron den e grupo di Kor, dia k u nan a rebeldi kontra SEOR; NUM 26:10 i tera a habri su boka traga nan huntu ku K or, dia ku e grupo ei a muri, dia ku kandela a devor dos shent'i sinkuenta hmber, a sina ku nan a bira un spirtamentu. NUM 26:11 Sinembargo, e yu hmbernan di Kor s no a muri. NUM 26:12 E yu hmbernan di Simeon, segun nan famianan: di Nemuel, e famia di e nemuelitanan; di Jamin, e famia di e jaminitanan; di Jakin, e famia di e ja kinitanan; NUM 26:13 di Zera, e famia di e zeraitanan; di Saul, e famia di e sau litanan. NUM 26:14 Esakinan ta e famianan di e simeonitanan, 22.200. NUM 26:15 E yu hmbernan di Gad, segun nan famianan: di Zefon, e famia di e zefonitanan; di H agui, e famia di e haguitanan; di Suni, e famia di e sunitanan; NUM 26:16 di Ozn i, e famia di e oznitanan; di Eri, e famia di e eritanan; NUM 26:17 di Arod, e f amia di e aroditanan; di Areli, e famia di e arelitanan. NUM 26:18 Esakinan ta e famianan di e yu hmbernan di Gad, segun esnan di nan ku a wrdu kont, 40.500.

NUM 26:19 E yu hmbernan di Juda tabata Er i Onan, ma Er i Onan a muri na tera di Kanaan. NUM 26:20 I e yu hmbernan di Juda, segun nan famianan, tabata: di Sela, e famia di e selaitanan; di Fares, e famia di e faresitanan; di Zera, e famia di e zeraitanan. NUM 26:21 I e yu hmbernan di Fares tabata: di Hezron, e famia di e hezronitanan; di Hamul, e famia di e hamulitanan. NUM 26:22 Esakinan ta e famian an di Juda, segun esnan di nan ku a wrdu kont, 76.500. NUM 26:23 E yu hmbernan di I sakar, segun nan famianan: di Tola, e famia di e tolaitanan; di Pa, e famia di e punitanan; NUM 26:24 di Jasub, e famia di e jasubitanan; di Simron, e famia di e simronitanan. NUM 26:25 Esakinan ta e famianan di Isakar, segun esnan di nan ku a wrdu kont, 64.300. NUM 26:26 E yu hmbernan di Zabulon, segun nan famianan: di Se red, e famia di e sereditanan; di Elon, e famia di e elonitanan; di Jaleel, e fa mia di e jaleelitanan. NUM 26:27 Esakinan ta e famianan di e zabulonitanan, segu n esnan di nan ku a wrdu kont, 60.500. NUM 26:28 E yu hmbernan di Jose, segun nan f amianan: Manass i Efrain. NUM 26:29 E yu hmbernan di Manass: di Makir, e famia di e makiritanan; i Makir a engendr Galaad: di Galaad, e famia di e galaaditanan. NUM 26:30 Esakinan ta e yu hmbernan di Galaad: di Jezer, e famia di e jezeritanan; d i Helek, e famia di e helekitanan; NUM 26:31 i di Asriel, e famia di e asrielita nan; di Sikem, e famia di e sikemitanan; NUM 26:32 i di Semida, e famia di e sem idaitanan; di Hefer, e famia di e heferitanan. NUM 26:33 Awor Zelofehad, yu hmber di Hefer, no tabatin yu hmber, sino yu muh so; i nmber di e yu muhnan di Zelofehad tabata Mala, Noa, Hogla, Milka i Tirsa. NUM 26:34 Esakinan ta e famianan di Mana ss; i esnan di nan ku a wrdu kont tabata 52.700. NUM 26:35 Esakinan ta e yu hmbernan di Efrain, segun nan famianan: di Sutela, e famia di e sutelaitanan; di Beker, e famia di e bekeritanan; di Tahan, e famia di e tahanitanan. NUM 26:36 I esakin an ta e yu hmbernan di Sutela: di Eran, e famia di e eranitanan. NUM 26:37 Esakin an ta e famianan di e yu hmbernan di Efrain, segun esnan di nan ku a wrdu kont, 32. 500. Esakinan ta e yu hmbernan di Jose, segun nan famianan. NUM 26:38 E yu hmberna n di Benjamin, segun nan famianan: di Bela, e famia di e belaitanan; di Asbel, e famia di e asbelitanan; di Ahiram, e famia di e ahiramitanan; NUM 26:39 di Sufa m, e famia di e sufamitanan; di Hufam, e famia di e hufamitanan. NUM 26:40 I e y u hmbernan di Bela tabata Ard i Naaman: di Ard, e famia di e arditanan; di Naaman , e famia di e naamitanan. NUM 26:41 Esakinan ta e yu hmbernan di Benjamin, segun nan famianan; i esnan di nan ku a wrdu kont tabata 45.600. NUM 26:42 Esakinan ta e yu hmbernan di Dan, segun nan famianan: di Suham, e famia di e suhamitanan. Esa kinan ta e famianan di Dan, segun nan famianan. NUM 26:43 Tur e famianan di e su hamitanan, segun esnan di nan ku a wrdu kont, tabata 64.400. NUM 26:44 E yu hmberna n di Aser, segun nan famianan: di Imna, e famia di e imnitanan; di Isi, e famia d i e isuitanan; di Beria, e famia di e beriaitanan. NUM 26:45 Di e yu hmbernan di Beria: di Heber, e famia di e heberitanan; di Malkiel, e famia di e malkielitana n. NUM 26:46 I nmber di e yu muh di Aser tabata Sera. NUM 26:47 Esakinan ta e fami anan di e yu hmbernan di Aser, segun esnan di nan ku a wrdu kont, 53.400. NUM 26:48 E yu hmbernan di Nftal, segun nan famianan: di Jahzeel, e famia di e jahzeelitanan ; di Guni, e famia di e gunitanan; NUM 26:49 di Jezer, e famia di e jezeritanan; di Silem, e famia di e silemitanan. NUM 26:50 Esakinan ta e famianan di Nftal, se gun nan famianan; i esnan di nan ku a wrdu kont tabata 45.400. NUM 26:51 Esakinan ta esnan ku a wrdu kont di e yunan di Israel, 601.730. NUM 26:52 E ora ei SEOR a pa pia ku Moiss, bisando: NUM 26:53 "Entre esakinan e tera lo wrdu divid komo erensia, segun e kantidat di nmbernan. NUM 26:54 Pa e grupo mas grandi lo bo oument nan er ensia, i pa e grupo mas chikitu lo bo redus nan erensia; kada un mester risib su e rensia segun esnan di nan ku a wrdu kont. NUM 26:55 Ma e tera mester wrdu divid pa m edio di lt. Nan mester risib nan erensia segun e nmbernan di e tribunan di nan tata nan. NUM 26:56 Konforme e selekshon pa medio di lt nan erensia mester wrdu divid en tre e gruponan mas grandi i mas

chikitu." NUM 26:57 I esakinan ta esnan ku a wrdu kont di e levitanan, segun nan f amianan: di Gerson, e famia di e gersonitanan; di Koat, e famia di e koatitanan; di Merari, e famia di e meraritanan. NUM 26:58 Esakinan ta e famianan di Lev: e famia di e libnitanan, e famia di e hebronitanan, e famia di e malitanan, e fami a di e musitanan, e famia di e koreitanan. I Koat a engendr Amram. NUM 26:59 I nmb er di Amram su esposa tabata Jokabed, yu muh di Lev, ku a nase pa Lev na Egipto; i el a haa pa Amram: Aaron, Moiss i nan ruman muh Miriam. NUM 26:60 I Aaron a engendr Nadab, Abi, Eleazar i Itamar. NUM 26:61 Ma Nadab i Abi a muri ora nan tabata ofres kandela strao dilanti di SEOR. NUM 26:62 I esnan di nan ku a wrdu kont tabata 23.000 , tur hende hmber for di un luna p'ariba, pasobra nan no a wrdu kont entre e yunan di Israel, komo ku nan no a risib erensia entre e yunan di Israel. NUM 26:63 Esak inan ta esnan ku Moiss i saserdote Eleazar a konta, kendenan a konta e yunan di I srael den e sabananan di Moab banda di Jordan na Jeriko. NUM 26:64 Ma entre esak inan no tabatin ni un hmber di esnan ku Moiss i saserdote Aaron a konta, kendenan a konta e yunan di Israel den e desierto di Sina. NUM 26:65 Pasobra SEOR a bisa di nan: "Siguramente nan lo muri den desierto." I di nan no a keda ni un hmber, ku eksepshon di Kalb, yu hmber di Jefone, i Josu, yu hmber di Nun. NUM 27:1 E ora ei e yu muhnan di Zelofehad, yu hmber di Hefer, yu hmber di Galaad, yu hmber di Makir, yu hmber di Manass, di e famianan di Manass, yu hmber di Jose, a hala serka; i esakina n ta e nmbernan di su yu muhnan: Mala, Noa, Hogla, Milka i Tirsa. NUM 27:2 I nan t abata par dilanti di Moiss, dilanti di saserdote Eleazar i dilanti di e lidernan i henter e kongregashon, na entrada di e tnt di reunion, bisando: NUM 27:3 "Nos ta ta a muri den desierto. E no tabata den e grupo di esnan ku a reun kontra SEOR den e grupo di Kor; ma el a muri den su mes pik, i e no tabatin yu hmber. NUM 27:4 Pak iko nmber di nos tata mester wrdu kit for di meimei di su famia pasobra e no tabati n yu hmber? Duna nos un propiedat meimei di e ruman hmbernan di nos tata." NUM 27: 5 I Moiss a hiba nan kaso dilanti di SEOR. NUM 27:6 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 27:7 "E yu muhnan di Zelofehad tin rason den loke nan ta bisa. Sigur amente bo mester duna nan un propiedat komo erensia meimei di e ruman hmbernan di nan tata, i bo mester pasa e erensia di nan tata pa nan. NUM 27:8 "Ademas, bo m ester papia ku e yu hmbernan di Israel, bisando: 'Si un hmber muri i no tin yu hmbe r, e ora ei boso mester pasa su erensia pa su yu muh. NUM 27:9 I si e no tin yu m uh, e ora ei boso mester duna su erensia na su ruman hmbernan. NUM 27:10 I si e no tin ruman hmber, e ora ei boso mester duna su erensia na e ruman hmbernan di su t ata. NUM 27:11 I si su tata no tin ruman hmber, e ora ei boso mester duna su eren sia na su famia mas yeg den su mes famia, i esaki lo bira di dj; i esaki mester ta un ordenansa di derecho pa e yu hmbernan di Israel, meskos ku SEOR a orden Moiss.'" NUM 27:12 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Subi bai riba e seru aki di Abarim, i mira e tera ku Mi a duna e yunan di Israel. NUM 27:13 I ora bo a kaba di mir', abo ta mbe lo wrdu reun ku bo pueblo, meskos ku bo ruman hmber Aaron; NUM 27:14 pasobra de n e desierto di Zin, ora ku e kongregashon tabata rebeldi, abo a rebeldi kontra Mi rdu pa santifikMi dilanti di nan bista na e awa." (Esakinan ta e awanan di Meriba di Kades den e desierto di Zin.) NUM 27:15 E ora ei Moiss a papia ku SEOR, bisand o: NUM 27:16 "Ku SEOR, e Dios di e spiritunan di tur karni, nombra un hmber riba e kongregashon, NUM 27:17 kende lo sali i drenta nan dilanti, i lo saka nan i tre se nan aden, pa e kongregashon di SEOR no ta manera karn ku no tin wardad." NUM 27: 18 I SEOR a bisa Moiss: "Tuma Josu, yu hmber di Nun, un hmber ku tin e Spiritu den dj i pone bo man riba dj; NUM 27:19 i pon' para dilanti di saserdote Eleazar i dilan ti di henter e kongregashon, i dun' un enkargo dilanti di nan bista. NUM 27:20 I pone parti di bo outoridat riba dj, pa henter e kongregashon di e yunan di Israel obedes'E. NUM 27:21 Ademas, e mester para dilanti di saserdote Eleazar, kende l o konsult p' pa medio di e huisio di Urim dilanti di SEOR. Konforme su rdu nan meste r sali i konforme su rdu nan lo drenta, tantu komo e yunan di Israel

huntu kun, i henter e kongregashon." NUM 27:22 I Moiss a hasi meskos ku SEOR a orde n'; i el a tuma Josu i a pon' dilanti di saserdote Eleazar i dilanti di henter e ko ngregashon. NUM 27:23 E ora ei el a pone su mannan riba dj i a dun' su enkargo, me skos ku SEOR a papia pa medio di Moiss. NUM 28:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bis ando: NUM 28:2 "Orden e yunan di Israel i bisa nan: 'Prkur pa boso present na Mi, na e tempu stipul, Mi ofrenda, Mi kuminda pa Mi ofrendanan di kandela, komo un hol d ushi pa Mi.' NUM 28:3 I bisa nan: 'Esaki ta e ofrenda di kandela ku boso mester ofres na SEOR: dos lamchi machu sin defekto, di un aa, tur dia komo un ofrenda kim k ontinuo. NUM 28:4 Ofres esun lamchi mainta, i e otro lamchi lo bo ofres ora solo a baha, prom ku bira skur; NUM 28:5 tambe un dsimo parti di un efa di haria fini kom o un ofrenda di mainshi, meskl ku un di kuater parti di un hin di zeta bat. NUM 28 :6 Ta un ofrenda kim kontinuo ku a wrdu orden riba Seru Sina komo un hol dushi, un of renda di kandela na SEOR. NUM 28:7 Anto e ofrenda di bibida huntu kun mester ta un di kuater parti di un hin pa kada lamchi; den e lug santu bo mester drama un ofr enda di bibida strki na SEOR. NUM 28:8 I ofres e otro lamchi ora solo a baha, prom k u bira skur; manera e ofrenda di mainshi di mainta i manera su ofrenda di bibida bo mester ofres', un ofrenda di kandela, un hol dushi na SEOR. NUM 28:9 'Anto riba dia di sabat dos lamchi machu sin defekto di un aa, i dos dsimo parti di un efa d i haria fini meskl ku zeta komo un ofrenda di mainshi, huntu ku su ofrenda di bibi da. NUM 28:10 Esaki ta e ofrenda kim di kada sabat, ademas di e ofrenda kim kontin uo i su ofrenda di bibida. NUM 28:11 'Na kuminsamentu di kada un di boso lunanan , boso mester present un ofrenda kim na SEOR: dos bish machu, un karn chubatu, shete lamchi machu sin defekto, di un aa, NUM 28:12 i tres dsimo parti di un efa di haria fini komo un ofrenda di mainshi, meskl ku zeta, pa kada bish machu; i dos dsimo pa rti di haria fini komo un ofrenda di mainshi, meskl ku zeta, pa esun karn chubatu; NUM 28:13 i un dsimo parti di un efa di haria fini meskl ku zeta komo un ofrenda di mainshi pa kada lamchi, komo un ofrenda kim di un hol dushi, un ofrenda di kandel a na SEOR. NUM 28:14 I nan ofrendanan di bibida mester ta mitar hin di bia pa un b ish machu, un di tres parti di un di kuater parti di un hin pa e karn chubatu i un di kuater parti di un hin pa un lamchi; esaki ta e ofrenda kim di kada luna, pa tur e lunanan di aa. NUM 28:15 I mester ofres n kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik na SEOR; mester ofres esaki huntu ku su ofrenda di bibida, ademas di e ofrenda kim kontinuo. NUM 28:16 'Anto riba e di dieskuater dia di e prom luna mester tene e Pasku di SEOR. NUM 28:17 I riba e di diesinku dia di e luna aki mester tene un fiesta; pa shete dia mester kome pan sin zrdeg. NUM 28:18 Riba e prom dia mester t ene un konvokashon santu; boso no mester hasi ningun trabou pis. NUM 28:19 I pres ent un ofrenda di kandela, un ofrenda kim na SEOR: dos bish machu, un karn chubatu i shete lamchi machu di un aa, sin defekto. NUM 28:20 I pa nan ofrenda di mainshi b oso mester ofres haria fini meskl ku zeta: tres dsimo parti di un efa pa un bish mach u i dos dsimo parti pa e karn chubatu. NUM 28:21 Un dsimo parti di un efa boso mest er ofres pa kada un di e shete lamchinan, NUM 28:22 i un kabritu chubatu komo ofr enda pa pik, pa hasi ekspiashon pa boso. NUM 28:23 Present esakinan, ademas di e o frenda kim di mainta ku ta pa e ofrenda kim kontinuo. NUM 28:24 Present di e manera aki tur dia, durante di shete dia, e kuminda di e ofrenda di kandela komo un ho l dushi na SEOR; esaki mester wrdu present huntu ku su ofrenda di bibida, ademas di e ofrenda kim kontinuo. NUM 28:25 I tene un konvokashon santu riba e di shete dia ; no hasi ningun trabou pis. NUM 28:26 'Ademas, riba e dia di e prom frutanan, ora boso present un ofrenda di mainshi nobo na SEOR durante di boso Fiesta di Simanna n, boso mester tene un konvokashon santu; no hasi ningun trabou pis. NUM 28:27 I ofres un ofrenda kim komo un hol dushi na SEOR: dos bish machu, un karn chubatu, shet lamchi machu di un aa, NUM 28:28 i nan ofrenda di mainshi: haria fini meskl ku zet a, tres dsimo parti di un efa pa kada bish machu, dos dsimo parti pa esun karn chuba tu, NUM 28:29 un dsimo parti pa kada un di e shete lamchinan, NUM 28:30 un kabrit u chubatu pa hasi ekspiashon pa boso.

NUM 28:31 Ademas di e ofrenda kim kontinuo i su ofrenda di mainshi, present esakin an huntu ku nan ofrendanan di bibida. Nan mester ta sin defekto. NUM 29:1 'Awor den e di shete luna, riba e prom dia di e luna, boso mester tene tambe un konvoka shon santu; no hasi ningun trabou pis. Esaki mester ta pa boso un dia di toka trmpt . NUM 29:2 I ofres un ofrenda kim komo un hol dushi na SEOR: un bish machu, un karn c ubatu i shete lamchi machu di un aa, sin defekto; NUM 29:3 tambe nan ofrenda di m ainshi: haria fini meskl ku zeta, tres dsimo parti di un efa pa e bish machu, dos dsi mo parti pa e karn chubatu, NUM 29:4 i un dsimo parti pa kada un di e shete lamchi nan. NUM 29:5 I ofres un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, pa hasi ekspiasho n pa boso, NUM 29:6 ademas di e ofrenda kim di luna nobo ku su ofrenda di mainshi i e ofrenda kim kontinuo ku su ofrenda di mainshi, i nan ofrendanan di bibida, k onforme nan ordenansa, komo un hol dushi, un ofrenda di kandela na SEOR. NUM 29:7 'I riba e di dies dia di e di shete luna aki boso mester tene un konvokashon san tu i boso mester umiy boso mes; no hasi ningun trabou. NUM 29:8 I present un ofren da kim komo un hol dushi na SEOR: un bish machu, un karn chubatu i shete lamchi di un aa, sin defekto; NUM 29:9 i nan ofrenda di mainshi: haria fini meskl ku zeta, tres dsimo parti di un efa pa e bish machu, dos dsimo parti pa esun karn chubatu, NUM 29 :10 un dsimo parti pa kada un di e shete lamchinan; NUM 29:11 un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda pa pik di ekspiashon, i e ofrenda kim k ontinuo ku su ofrenda di mainshi i nan ofrendanan di bibida. NUM 29:12 'I riba e di diesinku dia di e di shete luna boso mester tene un konvokashon santu; no ha si ningun trabou pis, i selebr un fiesta na SEOR shete dia largu. NUM 29:13 I prese nt un ofrenda kim, un ofrenda di kandela komo un hol dushi na SEOR: diestres bish mac hu, dos karn chubatu, dieskuater lamchi machu di un aa ku ta sin defekto, NUM 29:1 4 i nan ofrenda di mainshi: haria fini meskl ku zeta, tres dsimo parti di un efa pa kada un di e diestres bishnan machu, dos dsimo parti pa kada un di e dos karnnan c hubatu, NUM 29:15 i un dsimo parti pa kada un di e dieskuater lamchinan; NUM 29:1 6 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda kim kontinuo, s u ofrenda di mainshi ku su ofrenda di bibida. NUM 29:17 'I riba e di dos dia: di esdos bish machu, dos karn chubatu, dieskuater lamchi machu di un aa, sin defekto; NUM 29:18 i nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida pa e bishnan machu , pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konforme e ordenansa ; NUM 29:19 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda kim k ontinuo ku su ofrenda di mainshi, i nan ofrendanan di bibida. NUM 29:20 'I riba e di tres dia: diesun bish machu, dos karn chubatu, dieskuater lamchi machu di un aa, sin defekto; NUM 29:21 i nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida p a e bishnan machu, pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konf orme e ordenansa; NUM 29:22 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas d i e ofrenda kim kontinuo ku su ofrenda di mainshi i su ofrenda di bibida. NUM 29: 23 'I riba e di kuater dia: dies bish machu, dos karn chubatu, dieskuater lamchi m achu di un aa, sin defekto; NUM 29:24 nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida pa e bishnan machu, pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kanti dat, konforme e ordenansa; NUM 29:25 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda kim kontinuo, su ofrenda di mainshi i su ofrenda di bibida. NUM 29:26 'I riba e di sinku dia: nuebe bish machu, dos karn chubatu, dieskuater l amchi machu di un aa, sin defekto; NUM 29:27 i nan ofrenda di mainshi ku nan ofre ndanan di bibida pa e bishnan machu, pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konforme e ordenansa; NUM 29:28 i un kabritu chubatu komo un ofren da pa pik, ademas di e ofrenda kim kontinuo ku su ofrenda di mainshi i su ofrenda di bibida. NUM 29:29 'I riba e di seis dia: ocho bish machu, dos karn chubatu, die skuater lamchi machu di un aa, sin defekto;

NUM 29:30 i nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida pa e bishnan machu , pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konforme e ordenansa ; NUM 29:31 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda kim k ontinuo, su ofrenda di mainshi ku su ofrendanan di bibida. NUM 29:32 'I riba e d i shete dia: shete bish machu, dos karn chubatu, dieskuater lamchi machu di un aa, sin defekto; NUM 29:33 i nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida pa e bishnan machu, pa e karnnan chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konform e e ordenansa; NUM 29:34 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofrenda kim kontinuo, su ofrenda di mainshi ku su ofrenda di bibida. NUM 29:35 ' I riba e di ocho dia boso mester tene un reunion solm; boso no mag hasi ningun tr abou pis. NUM 29:36 Ma boso mester present un ofrenda kim, un ofrenda di kandela, k omo un hol dushi na SEOR: un bish machu, un karn chubatu, shete lamchi machu di un aa , sin defekto; NUM 29:37 nan ofrenda di mainshi ku nan ofrendanan di bibida pa e bish machu, pa e karn chubatu i pa e lamchinan, segun nan kantidat, konforme e or denansa; NUM 29:38 i un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik, ademas di e ofren da kim kontinuo i su ofrenda di mainshi ku su ofrenda di bibida. NUM 29:39 'Boso mester present esakinan na SEOR na boso tempunan stipul, ademas di boso ofrendanan di promesa i boso ofrendanan boluntario, pa boso ofrendanan kim, pa boso ofrendan an di mainshi, pa boso ofrendanan di bibida i pa boso ofrendanan di pas.'" NUM 2 9:40 I Moiss a papia ku e yunan di Israel konforme tur loke SEOR a orden Moiss. NUM 30:1 E ora ei Moiss a papia ku e kabesantenan di e tribunan di e yunan di Israel, bisando: "Esaki ta loke SEOR a orden. NUM 30:2 Ora ku un hmber hasi un promesa na SEOR, f hasi un huramentu, asina ku e ta mara su mes na un obligashon, e no mester kibra su palabra; e mester hasi konforme tur loke sali for di su boka. NUM 30:3 "Tambe ora ku un muh hasi un promesa na SEOR, i mara su mes na un obligashon den kas di su tata durante di su hubentut, NUM 30:4 i su tata tende su promesa i su obligashon na kual el a mara su mes, i su tata no bis' nada, e ora ei tur su prom esanan lo ta vlido, i kada obligashon na kual el a mara su mes, lo ta vlido. NUM 3 0:5 Ma si su tata tah' riba e dia ku e tende esaki, ningun di su promesanan f su o bligashonnan na kual el a mara su mes lo no ta vlido; i SEOR lo pordon', pasobra su tata a tah'. NUM 30:6 "Sinembargo, si e kasa mientras ku e ta mar na su promesana n, f na loke ku el a pronunsi ku su lepnan, i na kual el a mara su mes, NUM 30:7 i su esposo tende di esaki, i no bis' nada dia ku e tende esaki, e ora ei e promes a di e muh lo ta vlido i su obligashonnan na kual el a mara su mes lo ta vlido. NUM 30:8 Ma si dia ku su esposo tende di esaki, e tah', e ora ei e esposo mester anu l e promesa ku e muh a hasi i loke ku el a pronunsi ku su lepnan, i na kual el a ma ra su mes; i SEOR lo pordon'. NUM 30:9 "Ma promesa di un biuda f di un muh diborsi, t ur loke ku el a mara su mes na dj, lo ta vlido kontra dj. NUM 30:10 "Sinembargo, si el a hasi un promesa den kas di su esposo, f a mara su mes na un obligashon bou di huramentu, NUM 30:11 i su esposo a tende esaki, ma no a bis' nada i no a tah', e ora ei tur promesa di e muh lo ta vlido, i tur obligashon na kual el a mara su m es lo ta vlido. NUM 30:12 Ma si di brdat su esposo anul nan dia ku e tende nan, e o ra ei tur loke ku sali for di su boka tokante di su promesanan f tokante di e obl igashon di su persona lo no ta vlido; su esposo a anul nan i SEOR lo pordon'. NUM 30 :13 Tur promesa i tur huramentu ku ta obligu' pa umiy su mes, su esposo por konfir m f su esposo por anul. NUM 30:14 Ma si di brdat dia tras dia su esposo no bis' nada, e ora ei e ta konfirm tur e promesanan f tur e obligashonnan ku e muh tin riba dj; e esposo a konfirm nan, pasobra e no a bis' nada dia ku el a tende nan. NUM 30:15 Ma si di brdat e anul nan despues ku el a tende nan, e ora ei e mester karga kulpa di su esposa." NUM 30:16 Esakinan ta e statutonan ku SEOR a orden Moiss relashon ku un hmber i su esposa, i relashon ku un tata i su yu muh, durante di su hubentut de n kas di su tata. NUM 31:1 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 31:2 "Tuma vengansa kompleto riba e madianitanan pa e yunan di Israel; despues lo bo wrdu r eun ku bo pueblo."

NUM 31:3 I Moiss a papia ku e pueblo, bisando: "Arma algun di boso hmbernan pa bai guera, pa nan bai kontra Madian, pa ehekut vengansa di SEOR riba Madian. NUM 31:4 Mil for di kada tribu di tur e tribunan di Israel boso lo manda guera." NUM 31: 5 Asina ku for di e milnan di Israel a wrdu entreg mil for di kada tribu, diesdos mil hmber arm pa guera. NUM 31:6 Anto Moiss a manda nan, mil for di kada tribu, pa bai guera, i Finees, yu hmber di saserdote Eleazar, pa bai guera huntu ku nan, i e artkulonan-di-uzo santu i e trmptnan pa toka alarma den su man. NUM 31:7 Asina na n a bringa kontra Madian, meskos ku SEOR a orden Moiss, i nan a mata tur hmber. NUM 31:8 I nan a mata e reinan di Madian huntu ku e otronan di nan ku a muri: Evi, R ekem, Zur, Hur i Reba, e sinku reinan di Madian; tambe nan a mata Balaam, yu hmbe r di Beor, ku spada. NUM 31:9 I e yunan di Israel a kaptur e muhnan di Madian i na n yu chikitunan, i nan a kohe tur nan bakanan, tur nan tounan di bestia chikitu i tur nan biennan. NUM 31:10 I tur nan statnan kaminda nan tabata biba i tur nan kampamentunan, nan a kima ku kandela. NUM 31:11 I nan a bai ku tur botn i ku tur loke nan a kohe, tantu hende komo bestia. NUM 31:12 I nan a hiba e katibunan, l oke nan a kohe i e botn pa Moiss, pa saserdote Eleazar i pa e kongregashon di e yu nan di Israel, na e kampamentu den e sabananan di Moab ku ta keda banda di Jorda n, enfrente di Jeriko. NUM 31:13 I Moiss i saserdote Eleazar i tur e lidernan di e kongregashon a sali bai kontra ku nan paf di e kampamentu. NUM 31:14 I Moiss a r abia ku e ofisialnan di e ehrsito, e kapitannan di milnan i e kapitannan di shenn an ku a bolbe for di guera. NUM 31:15 I Moiss a bisa nan: "Boso a laga tur e muhna n na bida? NUM 31:16 Mira, ta esakinan a kousa e yunan di Israel, riba konseho d i Balaam, di bira infiel na SEOR den e asunto di Peor, asina ku e plaga tabata me imei di e kongregashon di SEOR. NUM 31:17 Pesei anto, mata tur mucha hmber entre e mucha chikitunan i mata tur muh ku a konos hmber ntimamente. NUM 31:18 Ma tur mucha muh ku no a konos hmber ntimamente, laga eseinan na bida pa boso mes. NUM 31:19 "An to boso kampa paf di e kampamentu shete dia; ken ku a mata un persona i ken ku a mishi ku un kadaver, purifik boso mes, boso i boso katibunan, riba e di tres dia i riba e di shete dia. NUM 31:20 I boso mester purifik pa boso mes tur paa i tur a rtkulo di kueru i tur kos ku ta trah di lana di kabritu i tur artkulo di palu." NUM 31:21 E ora ei saserdote Eleazar a bisa e hmbernan di guera ku a bai bataya: "Es aki ta e statuto di e lei ku SEOR a orden Moiss: NUM 31:22 solamente e oro, plata, brns, heru, ten i chumbu, NUM 31:23 tur loke por wanta kandela boso mester pasa d or di kandela, i e lo ta limpi, ma mester wrdu purifik ku awa pa kita impuresa. Ma tur loke no por wanta kandela boso mester pasa dor di awa. NUM 31:24 I boso mes ter laba boso paanan riba e di shete dia i keda limpi, i despues boso mag drenta den e kampamentu." NUM 31:25 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 31:26 "A bo i saserdote Eleazar i e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e kongregashon, boso konta e botn ku a wrdu kaptur, tantu hende komo bestia. NUM 31:27 I parti e bo tn entre e guereronan ku a sali pa bataya i henter e kongregashon. NUM 31:28 I ko bra tributo pa SEOR for di e hmbernan di guera ku a sali pa bataya: un for di kada sinku shen di e personanan, di e bakanan, di e burikunan i di e karnnan; NUM 31: 29 tuma esaki for di e mitar ku ta di nan i dun' na saserdote Eleazar, komo un of renda di halsamentu na SEOR. NUM 31:30 I for di e mitar ku ta di e yunan di Israe l, bo mester tuma n for di kada sinkuenta di e personanan, di e bakanan, di e bur ikunan i di e karnnan, for di tur e bestianan, i duna esakinan na e levitanan ku tin enkargo di e tabernakel di SEOR." NUM 31:31 I Moiss i saserdote Eleazar a hasi meskos ku SEOR a orden Moiss. NUM 31:32 Awor e botn ku a keda di loke e hmbernan di guera a kohe, tabata 675.000 karn, NUM 31:33 i 72.000 baka, NUM 31:34 i 61.000 bu riku, NUM 31:35 i di ser humano, di e muhnan ku no a konos hmber ntimamente, na tur 32.000 persona. NUM 31:36 I e mitar ku tabata e porshon di esnan ku a sali pa ba i guera tabata: 337.500 karn,

NUM 31:37 i e tributo pa SEOR di e karnnan tabata 675. NUM 31:38 I e bakanan tabat a 36.000, for di kualnan e tributo pa SEOR tabata 72. NUM 31:39 I e burikunan tab ata 30.500, for di kualnan e tributo pa SEOR tabata 61. NUM 31:40 E sernan humano tabata 16.000, for di kendenan e tributo pa SEOR tabata 32 persona. NUM 31:41 I Moiss a duna e tributo, kual tabata SEOR Su ofrenda pa saserdote Eleazar, meskos k u SEOR a orden Moiss. NUM 31:42 Pa loke ta e mitar ku ta di e yunan di Israel, ku M oiss a apart for di e hmbernan ku a bai guera-NUM 31:43 awor e mitar ku ta di e kon gregashon tabata 337.500 karn, NUM 31:44 i 36.000 baka, NUM 31:45 i 30.500 buriku , NUM 31:46 i e sernan humano tabata 16.000-NUM 31:47 i for di e mitar ku ta di e yunan di Israel, Moiss a tuma n for di kada sinkuenta, tantu di hende komo di be stia, i a duna esakinan na e levitanan ku tabatin enkargo di e tabernakel di SEOR , meskos ku SEOR a orden Moiss. NUM 31:48 E ora ei e ofisialnan ku tabata riba e mi lnan di e ehrsito, e kapitannan di milnan i e kapitannan di shennan, a aserk Moiss; NUM 31:49 i nan a bisa Moiss: "Bo sirbidnan a tuma un senso di e hmbernan di guera ku ta na nos enkargo, i di nos no ta falta ningun hmber. NUM 31:50 Asina nos a t rese komo un ofrenda na SEOR loke kada hende a haa: artkulonan di oro, kadena di pi a, armbant, renchi-di-seyo, renchi di orea i koyar, pa hasi ekspiashon pa nos di lanti di SEOR." NUM 31:51 I Moiss i saserdote Eleazar a tuma e oro for di nan, tur klase di artkulonan di obra elabor. NUM 31:52 I tur e oro di e ofrenda ku nan a o fres na SEOR, for di e kapitannan di milnan i e kapitannan di shennan, tabata 16.7 50. NUM 31:53 E hmbernan di guera a kohe botn, kada hmber pa su mes. NUM 31:54 Asin a Moiss i saserdote Eleazar a tuma e oro for di e kapitannan di milnan i di shenn an i a trese esaki na e tnt di reunion komo un konmemorashon pa e yunan di Israel dilanti di SEOR. NUM 32:1 Awor e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad tabat in un kantidat smamente grandi di bestia di kria. I ora nan a mira tera di Jazer i tera di Galaad, ku di brdat esaki tabata un lug masha bon pa bestia di kria, NUM 32:2 e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben a bin i a papia ku Moiss i sase rdote Eleazar, i ku e lidernan di e kongregashon, bisando: NUM 32:3 "Atarot, Dib on, Jazer, Nimra, Hesbon, Eleale, Sebam, Nebo i Beon, NUM 32:4 e tera ku SEOR a k onkist dilanti di e kongregashon di Israel, ta un tera pa bestia di kria, i bo si rbidnan tin bestia di kria." NUM 32:5 I nan a bisa: "Si nos a haa grasia den bo bi sta, laga e tera aki wrdu dun na bo sirbidnan komo un poseshon; no hiba nos na e ot ro banda di Jordan." NUM 32:6 Ma Moiss a bisa e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben: "Boso rumannan mester bai guera, mientras ku boso mes ta keda sinta ak i? NUM 32:7 Awor ta pakiko boso ta deskurash e yunan di Israel di krusa bai na e tera ku SEOR a duna nan? NUM 32:8 Asina boso tatanan a hasi ora mi a manda nan fo r di Kades-barnea pa bai wak e tera. NUM 32:9 Pasobra ora nan a bai na e vaye di Eskol i a mira e tera, nan a deskurash e yunan di Israel, asina ku nan no a bai na e tera ku SEOR a duna nan. NUM 32:10 Pesei SEOR Su rabia a kima e dia ei, i El a hura, bisando: NUM 32:11 'Ningun di e hmbernan ku a sali for di Egipto, for di binti aa p'ariba, lo no mira e tera ku Mi a hura di duna Abraham, Isaak i Jakb, pa sobra nan no a siguiMi kompletamente, NUM 32:12 ku eksepshon di Kalb, yu hmber di Jefone e kenezeo, i Josu, yu hmber di Nun, pasobra nan s a sigui SEOR kompletamente. ' NUM 32:13 Pesei SEOR Su rabia a kima kontra Israel, i El a hasi nan kana dwal d en desierto kuarenta aa largu, te ora ku henter e generashon di esnan ku a hasi m aldat den bista di SEOR a keda destru. NUM 32:14 "Awor mira, boso ta para na lug di boso tatanan, un st di hmber pekaminoso, pa aad mas ainda na e rabia ardiente di SEO R kontra Israel. NUM 32:15 Pasobra si boso bira bai i stp di siguiE, E lo bandon n an un biaha mas den desierto, i boso lo destru henter e pueblo aki." NUM 32:16 E ora ei nan a aserk' i a bisa: "Aki nos lo traha kurnan pa nos bestianan di kria i statnan pa nos yu

chikitunan, NUM 32:17 ma nos mes lo ta arm, kla pa sali dilanti di e yunan di Isr ael, te ora nos a hiba nan na nan lug, mientras ku nos yu chikitunan ta biba den e statnan fortifik pa motibu di e habitantenan di e tera. NUM 32:18 Nos no ta bol be nos kasnan te ora kada un di e yunan di Israel a risib su erensia. NUM 32:19 P asobra nos lo no risib un erensia huntu ku nan na e otro banda di Jordan i mas al eu, pasobra nos a haa nos erensia na e banda aki di Jordan, parti pariba." NUM 32 :20 Asina Moiss a bisa nan: "Si boso hasi esaki, si boso arma boso mes dilanti di SEOR pa guera, NUM 32:21 i tur di boso, hmbernan arm, krusa Jordan dilanti di SEOR te ora ku El a kore ku Su enemigunan for di Su dilanti, NUM 32:22 i e tera keda somet dilanti di SEOR, e ora ei boso lo bolbe despues i keda liber di obligashon p a ku SEOR i pa ku Israel, i e tera aki lo ta di boso komo un propiedat dilanti di SEOR. NUM 32:23 "Ma si boso no hasi asina, mira, boso a peka kontra SEOR, i sea s igur ku boso pik lo alkans boso. NUM 32:24 Traha pa boso mes statnan pa boso yu ch ikitunan i kurnan pa boso karnnan, i hasi loke boso a primint." NUM 32:25 I e yu hmb ernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben a papia ku Moiss, bisando: "Bo sirbidnan lo h asi meskos ku mi seor a orden. NUM 32:26 Nos yu chikitunan, nos esposanan, nos tou nan di bestia chikitu i tur nos bakanan lo keda ayanan den e statnan di Galaad, NUM 32:27 mientras ku bo sirbidnan, tur ku ta arm pa bai guera, lo krusa bai den e presensia di SEOR pa drenta bataya, meskos ku mi seor ta bisa." NUM 32:28 Asina M oiss a duna rdu tokante di nan na saserdote Eleazar, na Josu, yu hmber di Nun, i na e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e tribunan di e yunan di Israel. NUM 32:2 9 I Moiss a bisa nan: "Si e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben, tur ku ta arm pa drenta bataya, krusa Jordan huntu ku boso den e presensia di SEOR, i e tera keda somet dilanti di boso, e ora ei boso lo duna nan tera di Galaad komo propie dat; NUM 32:30 ma si nan no krusa arm huntu ku boso, nan lo haa propiedatnan meime i di boso na tera di Kanaan." NUM 32:31 I e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben a kontest, bisando: "Manera SEOR a bisa bo sirbidnan, asina nos lo hasi. NUM 32:32 Nos mes lo krusa arm den e presensia di SEOR bai tera di Kanaan, i e propied at di nos erensia lo keda pa nos na e otro banda di Jordan." NUM 32:33 Asina Moi ss a duna nan, esta, e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Ruben i e mitar tribu di Manass, yu hmber di Jose, e reino di Sehon, rei di e amoreonan, i e reino di Og , rei di Basan, e tera huntu ku su statnan i teritorionan, e statnan di e tera t ur rnt. NUM 32:34 I e yu hmbernan di Gad a traha Dibon, Atarot, Aroer, NUM 32:35 i Atarot-sofan, Jazer, Jogbeha, NUM 32:36 i Bt-nimra i Bt-aran komo statnan fortifi k i komo kurnan pa karn. NUM 32:37 I e yu hmbernan di Ruben a traha Hesbon, Eleale, Kiriataim, NUM 32:38 i Nebo, Baal-meon (e nmbernan aki a wrdu kambi) i Sibma, i nan a duna otro nmber na e statnan ku nan a traha. NUM 32:39 I e yu hmbernan di Makir , yu hmber di Manass, a bai Galaad i a poder di dj, i a saka e amoreonan, ku tabata den dj, af. NUM 32:40 Asina Moiss a duna Galaad na Makir, yu hmber di Manass, i el a bai biba den dj. NUM 32:41 I Jair, yu hmber di Manass, a bai i a poder di e statnan chikitu di Galaad, i a yama nan statnan di Jair. NUM 32:42 I Noba a bai i a pode r di Kenat ku su pueblitonan, i a yam' Noba, konforme su mes nmber. NUM 33:1 Esakin an ta e biahenan di e yunan di Israel, kendenan a sali for di tera di Egipto seg un nan ehrsitonan, bou di guia di Moiss i Aaron. NUM 33:2 I Moiss a rekrd nan lugnan i salida konforme nan biahenan, segun e rdu di SEOR. I esakinan ta nan biahenan ko nforme nan lugnan di salida. NUM 33:3 I nan a biaha for di Ramess den e prom luna, riba e di diesinku dia di e prom luna; e dia siguiente, despues di Pasku, e yunan di Israel a sali bai ku tur konfiansa den bista di tur e egipsionan, NUM 33:4 m ientras ku e egipsionan tabata dera tur nan primognitonan ku SEOR a mata meimei di nan. Tambe SEOR a ehekut huisio riba nan diosnan. NUM 33:5 E ora ei e yunan di Is rael a biaha for di Ramess, i a kampa na Sukot. NUM 33:6 I nan a biaha for di Suk ot i a kampa na Etam, ku ta keda na rant di e desierto.

NUM 33:7 I nan a biaha for di Etam i a bira bk bai Pi-hahirot, ku ta keda dilanti di Baal-zefon; i nan a kampa dilanti di Migdol. NUM 33:8 I nan a biaha for di P i-hahirot i a pasa meimei di laman bai den desierto; i nan a hasi un biahe di tr es dia den e desierto di Etam i a kampa na Mara. NUM 33:9 I nan a biaha for di M ara i a yega Elim; i na Elim tabatin diesdos fuente di awa i setenta palma; i na n a kampa ayanan. NUM 33:10 I nan a biaha for di Elim i a kampa banda di Laman Kr. NUM 33:11 I nan a biaha for di Laman Kr i a kampa den e desierto di Sin. NUM 33:1 2 I nan a biaha for di e desierto di Sin i a kampa na Dofka. NUM 33:13 I nan a b iaha for di Dofka i a kampa na Alus. NUM 33:14 I nan a biaha for di Alus i a kam pa na Refidim; awor ta ayanan e pueblo no tabatin awa pa bebe. NUM 33:15 I nan a biaha for di Refidim i a kampa den e desierto di Sina. NUM 33:16 I nan a biaha f or di e desierto di Sina i a kampa na Kibrot-hataava. NUM 33:17 I nan a biaha for di Kibrot-hataava i a kampa na Hazerot. NUM 33:18 I nan a biaha for di Hazerot i a kampa na Ritma. NUM 33:19 I nan a biaha for di Ritma i a kampa na Rimon-pere s. NUM 33:20 I nan a biaha for di Rimon-peres i a kampa na Libna. NUM 33:21 I na n a biaha for di Libna i a kampa na Risa. NUM 33:22 I nan a biaha for di Risa i a kampa na Keelata. NUM 33:23 I nan a biaha for di Keelata i a kampa na Seru Sef er. NUM 33:24 I nan a biaha for di Seru Sefer i a kampa na Harada. NUM 33:25 I n an a biaha for di Harada i a kampa na Makelot. NUM 33:26 I nan a biaha for di Ma kelot i a kampa na Tahat. NUM 33:27 I nan a biaha for di Tahat i a kampa na Tara . NUM 33:28 I nan a biaha for di Tara i a kampa na Mitka. NUM 33:29 I nan a biah a for di Mitka i a kampa na Hasmona. NUM 33:30 I nan a biaha for di Hasmona i a kampa na Moserot. NUM 33:31 I nan a biaha for di Moserot i a kampa na Bene-jaaka n. NUM 33:32 I nan a biaha for di Bene-jaakan i a kampa na Hor-gidgad. NUM 33:33 I nan a biaha for di Hor-gidgad i a kampa na Jotbata. NUM 33:34 I nan a biaha f or di Jotbata i a kampa na Abrona. NUM 33:35 I nan a biaha for di Abrona i a kam pa na Ezion-geber. NUM 33:36 I nan a biaha for di Ezion-geber i a kampa den e de sierto di Zin, esta Kades. NUM 33:37 I nan a biaha for di Kades i a kampa na Ser u Hor, na frontera di tera di Edm. NUM 33:38 E ora ei saserdote Aaron a subi bai Seru Hor riba rdu di SEOR, i a muri ayanan, den e di kuarenta aa despues ku e yunan di Israel a bin for di tera di Egipto riba e prom dia di e di sinku luna. NUM 33 :39 I Aaron tabatin 123 aa dia ku el a muri riba Seru Hor. NUM 33:40 Awor e kanan eo, rei di Arad, ku tabata biba na Negv, na tera di Kanaan, a tende di e binida d i e yunan di Israel. NUM 33:41 E ora ei nan a biaha for di Seru Hor i a kampa na Zalmona. NUM 33:42 I nan a biaha for di Zalmona i a kampa na Punon. NUM 33:43 I nan a biaha for di Punon i a kampa na Obot. NUM 33:44 I nan a biaha for di Obot i a kampa na Iye-abarim, na frontera di Moab. NUM 33:45 I nan a biaha for di Iy e-abarim i a kampa na Dibon-gad. NUM 33:46 I nan a biaha for di Dibon-gad i a ka mpa na Almon-diblataim. NUM 33:47 I nan a biaha for di Almon-diblataim i a kampa den e serunan di Abarim, dilanti di Nebo. NUM 33:48 I nan a biaha for di e seru nan di Abarim i a kampa den e sabananan di Moab banda di Jordan, enfrente di Jer iko. NUM 33:49 I nan a kampa banda di Jordan, for di Bt-jesimot te na Abel-sitim den e sabananan di Moab. NUM 33:50 E ora ei SEOR a papia ku Moiss den e sabananan di Moab banda di Jordan, enfrente di Jeriko, bisando: NUM 33:51 "Papia ku e yuna n di Israel i bisa nan: 'Ora boso krusa Jordan bai tera di Kanaan, NUM 33:52 bos o mester kore ku tur e habitantenan di e tera for di boso dilanti, i destru tur n an figuranan di piedra, i destru tur nan imagennan bash i basha tur nan lugnan halt u abou;

NUM 33:53 i boso mester poder di e tera i biba den dj, pasobra Mi a duna boso e te ra ei pa boso tum' pa boso. NUM 33:54 I boso mester ered e tera pa medio di lt segu n boso famianan; esnan mas grandi boso mester duna mas erensia i esnan mas chiki tu boso mester duna menos erensia. Kaminda lt kai pa kada un, esei lo ta di dj. Bo so mester ered konforme e tribunan di boso tatanan. NUM 33:55 'Ma si boso no kore ku e habitantenan di e tera saka nan for di boso dilanti, e ora ei esnan ku bos o a laga keda lo ta manera nao den boso wowo i manera sumpia den boso kustia, i na n lo aflig boso den e tera ku boso ta biba aden. NUM 33:56 I lo sosod ku manera Mi tin pens pa hasi ku nan, asina lo Mi hasi ku boso.'" NUM 34:1 E ora ei SEOR a pap ia ku Moiss, bisando: NUM 34:2 "Orden e yunan di Israel i bisa nan: 'Ora boso dren ta tera di Kanaan, esaki ta e tera ku boso lo haa komo erensia, esta, tera di Kan aan, segun su fronteranan. NUM 34:3 'Boso parti pasit lo ekstend for di e desierto di Zin, banda di Edm, i boso frontera pasit lo ekstend for di kaminda Laman Salu t a kaba, den direkshon pariba. NUM 34:4 E ora ei boso frontera lo bira for di sit bai te na e subida di Akrabim, sigui bai Zin, i lo trmin pasit di Kades-barnea, i l o yega te na Hazar-adar, sigui bai Asmon. NUM 34:5 I e frontera lo bira for di A smon bai na e riu di Egipto i trmin na laman. NUM 34:6 'Pa loke ta e frontera pabo u, boso lo tin Laman Grandi komo frontera; esaki lo ta boso frontera pabou. NUM 34:7 'I esaki lo ta boso frontera panrt: boso mester hala boso lia di frontera for di Laman Grandi te na Seru Hor. NUM 34:8 I hala un lia for di Seru Hor te na e e ntrada di Hamat i e frontera lo trmin na Zedad; NUM 34:9 i e frontera lo yega te n a Zifron i trmin na Hazar-enan. Esaki lo ta boso frontera panrt. NUM 34:10 'Pa boso frontera pariba boso mester hala un lia for di Hazar-enan te na Sefam, NUM 34:11 i e frontera lo baha bai di Sefam te na Ribla banda pariba di Ain; i e frontera lo baha i yega na e bahada banda pariba di Laman Kineret. NUM 34:12 I e fronter a lo baha bai na Jordan i trmin na Laman Salu. 'Esaki lo ta boso tera, konforme su fronteranan tur rnt.'" NUM 34:13 Asina Moiss a orden e yunan di Israel, bisando: " Esaki ta e tera ku boso mester parti pa medio di lt entre boso komo un propiedat ku SEOR a orden pa duna e nuebe tribunan i mitar. NUM 34:14 Pasobra e tribu di e y u hmbernan di Ruben a risib esun di nan, segun e hendenan di e kasnan di nan tatan an, i e tribu di e yu hmbernan di Gad, segun e hendenan di e kasnan di nan tatana n, i e mitar tribu di Manass a risib nan propiedat. NUM 34:15 E dos tribunan i mit ar a risib nan propiedat na e otro banda di Jordan enfrente di Jeriko, bai pariba , den direkshon di kaminda solo ta sali." NUM 34:16 E ora ei SEOR a papia ku Moiss , bisando: NUM 34:17 "Esakinan ta e nmbernan di e hmbernan ku mester parti e tera pa boso komo erensia: saserdote Eleazar i Josu, yu hmber di Nun. NUM 34:18 I tuma un lider di kada tribu pa parti e tera komo erensia. NUM 34:19 I esakinan ta e nm bernan di e hmbernan: di e tribu di Juda, Kalb, yu hmber di Jefone. NUM 34:20 I di e tribu di e yu hmbernan di Simeon, Semuel, yu hmber di Amiud. NUM 34:21 Di e trib u di Benjamin, Elidad, yu hmber di Kislon. NUM 34:22 I di e tribu di e yu hmbernan di Dan un lider, Buki, yu hmber di Jogli. NUM 34:23 Di e yu hmbernan di Jose: di e tribu di e yu hmbernan di Manass un lider, Haniel, yu hmber di Efd. NUM 34:24 I di e tribu di e yu hmbernan di Efrain un lider, Kemuel, yu hmber di Siftan. NUM 34:2 5 I di e tribu di e yu hmbernan di Zabulon un lider, Elizafan, yu hmber di Parnak. NUM 34:26 I di e tribu di e yu hmbernan di Isakar un lider, Paltiel, yu hmber di Azan. NUM 34:27 I di e tribu di e yu hmbernan di Aser un lider, Ahiud, yu hmber di Selomi. NUM 34:28 I di e tribu di e yu hmbernan di Nftal un lider, Pedael, yu hmber di Amiud." NUM 34:29 Esakinan ta esnan ku SEOR a orden pa parti e erensia pa e yu nan di Israel na tera di Kanaan. NUM 35:1 Awor SEOR a papia ku Moiss den e sabanan an di Moab banda di Jordan, enfrente di Jeriko, bisando: NUM 35:2 "Orden e yunan di Israel pa nan duna e levitanan statnan pa biba aden for di e erensia di nan p ropiedat; i duna e levitanan lugnan di yerba brd rnt di e statnan. NUM 35:3 I e stat nan lo ta di nan pa biba aden; i nan lugnan di yerba brd lo ta pa nan bakanan, pa n an karnnan i pa tur nan otro bestianan. NUM 35:4 "I e lugnan di yerba brd di e statn an ku boso lo duna e levitanan lo ekstend di e muraya di stat parti paf,

mil kodo tur rnt. NUM 35:5 Tambe boso mester midi paf di e stat banda pariba, dos mil kodo, i banda pasit, dos mil kodo, i banda pabou, dos mil kodo, i banda panrt, dos mil kodo, ku e stat meimei. Esaki lo bira di nan komo lugnan di yerba brd pa e statnan. NUM 35:6 "I e statnan ku boso mester duna e levitanan lo ta e seis sta tnan di refugio, ku boso mester duna pa e matad hui bai na dj; ademas di eseinan b oso mester duna nan kuarent'i dos stat. NUM 35:7 Boso mester duna e levitanan ku arent'i ocho stat na tur, huntu ku nan lugnan di yerba brd. NUM 35:8 Pa loke ta e s tatnan ku boso mester duna for di e propiedat di e yunan di Israel: tuma hopi fo r di e propiedat mas grandi, ma tuma poko for di esun mas chikitu; kada un meste r duna e levitanan algun di su statnan, konforme su propiedat ku e ta ered." NUM 35:9 E ora ei SEOR a papia ku Moiss, bisando: NUM 35:10 "Papia ku e yunan di Israe l i bisa nan: 'Ora boso krusa Jordan bai tera di Kanaan, NUM 35:11 boso mester s kohe statnan pa boso mes pa ta boso statnan di refugio, pa e matad ku a mata kual ke persona no intenshonalmente por hui bai ayanan. NUM 35:12 I e statnan lo ta p a boso komo un refugio for di e vengad, pa e matad no muri prom ku e para dilanti d i e kongregashon pa wrdu huzg. NUM 35:13 I e statnan ku boso mester duna lo ta bos o seis statnan di refugio. NUM 35:14 Duna tres stat na e otro banda di Jordan i tres stat na tera di Kanaan; nan mester ta statnan di refugio. NUM 35:15 E seis statnan aki lo sirbi komo refugio pa e yunan di Israel, i pa e stranhero i pa es un ku ta keda biba pa un tempu meimei di nan; pa ken ku mata un persona no inten shonalmente por hui bai ayanan. NUM 35:16 'Ma si el a dal e persona ku un opheto di heru, asina ku el a muri, e ta un matad; e matad mester wrdu mat sigur. NUM 35:1 7 I si el a dal ku un piedra den man, pa medio di kual un hende lo por a muri, i di brdat e hende ta muri, e ta un matad; e matad mester wrdu mat sigur. NUM 35:18 Of si el a dal ku un opheto di palu den man ku por mat', i komo resultado el a muri , e ta un matad; e matad mester wrdu mat sigur. NUM 35:19 E vengad di sanger mes lo m ata e matad; e mester mat' ora ku e kontra kun. NUM 35:20 I si pa odio el a push', f a bai skonde pa tir' ku algu, i komo resultado el a muri, NUM 35:21 f si pa enemis tat el a dal ku su man i komo resultado e persona a muri, esun ku a dal mester wr du mat sigur, e ta un matad; e vengad di sanger lo mata e matad ora ku e kontra kun. NUM 35:22 'Ma si inesper el a push', sin enemistat, f sin bai skonde a tir' ku algu, NUM 35:23 f ku kualke opheto di piedra ku por a mat', i sin ku el a mira e opheto kai riba e persona, asina ku el a muri, mientras ku e no tabata su enemigu ni t abata kier a hasi dao, NUM 35:24 e ora ei e kongregashon mester huzga entre e mata d i e vengad di sanger konforme e ordenansanan aki. NUM 35:25 I e kongregashon mes ter libra e matad for di man di e vengad di sanger, i hasi bolbe na su stat di refu gio ku el a hui bai na dj; i e mester keda biba ayanan te na morto di e sumosaser dote ku a wrdu ung ku e zeta santu. NUM 35:26 'Ma si un dia e matad biaha bai paf di frontera di su stat di refugio ku e por hui bai na dj, NUM 35:27 i e vengad di sa nger ha' paf di frontera di su stat di refugio, i e vengad di sanger mata e matad, l no tin kulpa di sanger, NUM 35:28 pasobra e matad mester a keda den su stat di r efugio te na morto di e sumosaserdote. Ma despues di morto di e sumosaserdote e matad mag bolbe na e tera di su propiedat. NUM 35:29 'I e kosnan aki mester sirbi komo un ordenansa di derecho pa boso durante di tur boso generashonnan den tur boso lugnan di biba. NUM 35:30 'Ken ku mata un hende mester wrdu mat segun deklaras hon di testigunan, ma ni un persona no mester wrdu mat riba testimonio di n testigu so. NUM 35:31 'Ademas, no tuma plaka di reskate pa bida di un matad ku meres mort o. Ma mester laga mat' sigur. NUM 35:32 'I no tuma plaka di reskate pa esun ku a hui bai na su stat di refugio, pa e bolbe bin biba na e tera prom ku morto di e s aserdote. NUM 35:33 'No kontamin e tera ku boso ta den; pasobra sanger ta kontami n e tera, i no por hasi ekspiashon pa e tera relashon ku e sanger ku a wrdu dram den dj, ku solamente pa medio di sanger di esun ku a drama esaki. NUM 35:34 I no kon tamin e tera ku boso ta biba aden, meimei di kual Ami ta biba, pasobra Ami, SEOR, ta biba meimei di e yunan di Israel.'" NUM 36:1 I e kabesnan di e kasnan di e ta tanan di e famia di e yu hmbernan di Galaad, yu hmber di Makir, yu

hmber di Manass, di e famianan di e yu hmbernan di Jose, a yega serka i a papia dil anti di Moiss i dilanti di e lidernan, kabesnan di e kasnan di e tatanan di e yun an di Israel, NUM 36:2 i nan a bisa: "SEOR a orden mi seor pa duna e yunan di Israe l e tera komo erensia pa medio di lt, i SEOR a orden mi seor pa duna e erensia di no s ruman hmber Zelofehad na su yu muhnan. NUM 36:3 Ma si nan kasa ku un di e yu hmbe rnan di e otro tribunan di e yunan di Israel, nan erensia lo wrdu kit for di erens ia di nos tatanan i lo wrdu aad na erensia di e tribu ku nan ta uni nan mes kun dor di matrimonio; asina esaki lo wrdu kit for di nos porshon di e erensia. NUM 36:4 I ora tempu di hubileo di e yunan di Israel yega, e ora ei nan erensia lo wrdu aad n a erensia di e tribu ku nan ta uni nan mes kun; asina nan erensia lo wrdu kit for d i erensia di e tribu di nos tatanan." NUM 36:5 E ora ei Moiss a orden e yunan di I srael konforme e palabra di SEOR, bisando: "E tribu di e yu hmbernan di Jose ta pa pia korektamente. NUM 36:6 Esaki ta loke SEOR a orden enkuanto e yu muhnan di Zelof ehad, bisando: 'Laga nan kasa ku esun ku nan ta dese di kasa kun; solamente, nan m ester kasa den e famia di e tribu di nan tata.' NUM 36:7 Asina ningun erensia di e yunan di Israel no mag pasa di un tribu pa otro, pasobra e yunan di Israel ka da un mester tene nan mes na e erensia di e tribu di nan tatanan. NUM 36:8 I tur yu muh ku ered propiedat di kualke tribu di e yunan di Israel mester ta esposa di un hende di famia di e tribu di su tata, asina ku e yunan di Israel kada un por pose e erensia di su tatanan. NUM 36:9 Asina ningun erensia no mag pasa di un tr ibu pa otro, pasobra e tribunan di e yunan di Israel mester tene kada un na su p ropio erensia." NUM 36:10 Meskos ku SEOR a orden Moiss, asina e yu muhnan di Zelofeh ad a hasi: NUM 36:11 Mala, Tirsa, Hogla, Milka i Noa, e yu muhnan di Zelofehad, a kasa ku yu hmbernan di nan tionan. NUM 36:12 I nan a kasa ku famia di e yu hmbern an di Manass, yu hmber di Jose, i nan erensia a keda den e tribu di famia di nan t ata. NUM 36:13 Esakinan ta e mandamentunan i ordenansanan ku SEOR a orden e yunan di Israel pa medio di Moiss den e sabananan di Moab banda di Jordan, enfrente di Jeriko.

DEUTERONOMIO DEU 1:1 Esakinan ta e palabranan ku Moiss a papia ku henter Israel na e otro band a di Jordan den desierto, na Arab enfrente di Suf, entre Paran i Tofel, Laban, Ha zerot i Dizahab. DEU 1:2 For di Horb, siguiendo e kaminda di Seru Seir pa Kades-b arnea, ta un biahe di diesun dia. DEU 1:3 I a sosod ku den e di kuarenta aa, riba e prom dia di e di diesun luna, Moiss a papia ku e yunan di Israel, konforme tur l oke SEOR a orden' pa duna nan, DEU 1:4 despues ku el a derot Sehon, rei di e amoreo nan, kende tabata biba na Hesbon, i Og, rei di Basan, kende tabata biba na Astar ot i Edrei. DEU 1:5 Na e otro banda di Jordan, na tera di Moab, Moiss a kumins spl ika e lei aki, bisando: DEU 1:6 "SEOR nos Dios a papia ku nos na Horb, bisando: 'B oso a keda basta tempu kaba na e seru aki. DEU 1:7 Bira i sigui boso biahe, i ba i na e serunan di e amoreonan i serka tur nan bisianan na Arab, den e serunan i de n vaye, na Negv i na kosta di laman, e tera di e kananeonan, i Lbano, te na e riu grandi, Riu Eufrates. DEU 1:8 Mira, mi a pone e tera boso dilanti; drenta i pode r di e tera ku SEOR a hura di duna na boso tatanan, na Abraham, Isaak i Jakb, na na n i na nan desendientenan despues di nan.' DEU 1:9 "I mi a papia ku boso e tempu ei, bisando: 'Ami so no por karga e responsabilidat aki pa boso. DEU 1:10 SEOR b oso Dios a multiplik boso, i mira, awe boso ta manera e streanan di shelu den kan tidat. DEU 1:11 Ku SEOR, e Dios di boso tatanan, oument boso mil biaha mas tantu d i loke boso ta, i bendishon boso, meskos ku El a primint boso! DEU 1:12 Kon ami so por karga e peso i e responsabilidat pa boso i boso pleitunan? DEU 1:13 Skohe f or di boso tribunan hmbernan sab ku tin disernimentu i eksperensia, i ami lo nombr a nan komo boso kabesantenan.' DEU 1:14 "I boso a kontestmi i a bisa: 'Loke bo a bisa pa hasi ta bon.' DEU 1:15 "Asina mi a tuma e kabesantenan di boso tribunan, hmbernan sab i ku eksperensia, i a nombra nan komo kabesante riba boso, lidernan di milnan i di shennan, di sinkuentanan i di diesnan, i ofisialnan pa boso tribu nan. DEU 1:16 I e tempu ei mi a enkarg boso huesnan, bisando: 'Tende e kasonan en tre boso paisanonan, i huzga hustamente entre un hmber i su paisano, f e stranhero ku ta biba serka dj. DEU 1:17 No hasi distinshon di persona den huzgamentu; tend e chikitu i grandi igual. No tene miedu di hende, pasobra huzgamentu ta di Dios. I e kaso ku ta muchu difisil pa boso, tres' serka mi i lo mi tende esei.' DEU 1: 18 I e tempu ei mi a orden boso tur loke boso mester a hasi. DEU 1:19 "Anto nos a sali for di Horb i a pasa dor di henter e desierto grandi i teribel ei ku boso a mira, na kaminda pa e serunan di e amoreonan, meskos ku SEOR nos Dios a orden nos ; i nos a yega Kades-barnea. DEU 1:20 I mi a bisa boso: 'Boso a yega na e seruna n di e amoreonan ku SEOR nos Dios ta bai duna nos. DEU 1:21 Mira, SEOR boso Dios a pone e tera boso dilanti; bai, poder di dj, manera SEOR, e Dios di boso tatanan, a papia ku boso. No tene miedu ni desmay.' DEU 1:22 "E ora ei boso tur a aserkmi i a bisa: 'Laga nos manda hmbernan nos dilanti, pa nan spion e tera pa nos, i trese informashon pa nos di e kaminda pa kual nos tin ku sigui, i di e statnan ku nos lo drenta.' DEU 1:23 "I esaki a parsemi bon i mi a tuma diesdos di boso hmbernan, un hmber pa kada tribu. DEU 1:24 I nan a bira i a subi bai den e serunan i a yeg a na e vaye di Eskol i a spion'. DEU 1:25 E ora ei nan a kohe di e fruta di e ter a den nan man i a trese esaki pa nos, i nan a trese un reportahe pa nos i a bisa : 'E tera ku SEOR nos Dios ta bai duna nos ta bon.' DEU 1:26 "Sinembargo, boso no tabata kier a bai, ma a rebeldi kontra e rdu di SEOR boso Dios; DEU 1:27 i boso ta bata murmur den boso tntnan i a bisa: 'Ta pasobra SEOR ta odia nos El a saka nos fo r di tera di Egipto pa entreg nos den man di e amoreonan pa destru nos. DEU 1:28 U nda nos por subi bai? Nos rumannan a hasi nos kurason dirti, bisando: "E hendena n ta mas grandi i mas haltu ku nos; e statnan ta grandi i fortifik te na shelu. I ademas, nos a mira e yu hmbernan di e anakeonan ayanan."' DEU 1:29 "E ora ei mi a bisa boso: 'No spanta ni tene miedu di nan. DEU 1:30 SEOR boso Dios, Kende ta b ai boso dilanti, E mes lo bringa pa boso, meskos ku El a hasi pa boso na Egipto dilanti di boso bista, DEU 1:31 i den desierto, kaminda boso a mira kon SEOR boso Dios a karga boso, meskos ku un hmber ta karga su yu, riba henter e kaminda ku b oso a kana, te ora boso a yega na e lug aki.' DEU 1:32 "Ma apesar di tur esaki bo so no a konfia den SEOR boso Dios, DEU 1:33 Kende ta bai boso dilanti riba boso k aminda pa buska un lug pa boso kampa: anochi den un kandela i di dia

den un nubia, pa mustra boso e kaminda ku boso mester pasa. DEU 1:34 "E ora ei S EOR a tende boso palabranan i E tabata rabi i a hasi un huramentu, bisando: DEU 1: 35 'Ni un di e hmbernan aki, e generashon malbado aki, lo no mira e bon tera ku M i a hura di duna boso tatanan, DEU 1:36 ku eksepshon di Kalb, yu hmber di Jefone; s lo mir', i ku su yu hmbernan lo Mi duna e tera ku el a pone su pia ariba, pasobra el a sigui SEOR kompletamente.' DEU 1:37 "Pa boso motibu SEOR tabata rabi ku mi ta mbe, bisando: 'Ni abo tampoko lo no drenta ayanan. DEU 1:38 Josu, yu hmber di Nun, kende ta para bo dilanti, s lo drenta ayanan; enkurash', pasobra e lo hasi Israel ered'. DEU 1:39 Ademas, boso yu chikitunan ku boso a bisa ku nan lo a bira vktima , i boso yu hmbernan ku na e momento aki no tin konosementu di bon i malu, lo dre nta ayanan, i lo Mi duna nan e tera, i nan lo poder di dj. DEU 1:40 Ma pa loke ta boso, bira bai den desierto i pasa pa e kaminda di Laman Kr.' DEU 1:41 "E ora ei b oso a kontest i a bisami: 'Nos a peka kontra SEOR; nos kier subi bai i bringa, mes kos ku SEOR nos Dios a orden nos.' I kada un di boso a faha su mes ku su armanan d i guera, i a konsider esaki komo algu fasil pa subi bai den e serunan. DEU 1:42 " I SEOR a bisami: 'Bisa nan: "No subi bai ni bringa, pasobra Mi no ta meimei di bo so, pa boso no wrdu derot dilanti di boso enemigunan."' DEU 1:43 "Asina mi a papia ku boso, ma boso no kier a skucha. Ma boso a rebeldi kontra e rdu di SEOR i a aktu a ku tribilidat i a subi bai den e serunan. DEU 1:44 I e amoreonan, kendenan tab ata biba den e serunan ei, a sali bin kontra boso, i a kore ku boso manera abeha ta hasi, i a derot boso for di Seir te na Horma. DEU 1:45 E ora ei boso a bolbe i a yora dilanti di SEOR; ma SEOR no a skucha boso bos, ni a paga atenshon na boso . DEU 1:46 Asina boso a keda hopi dia na Kades, tur e tempu ku boso a pasa ayana n. DEU 2:1 "E ora ei nos a bira i a bai den desierto, i a pasa pa e kaminda di L aman Kr, manera SEOR a bisami, i a pasa rnt di Seru Seir pa hopi dia. DEU 2:2 "I SEOR a papia ku mi, bisando: DEU 2:3 'Boso a pasa rnt di e seru aki basta kaba. Bira panrt awor, DEU 2:4 i orden e pueblo, bisando: "Boso ta bai pasa dor di e teritori o di boso rumannan, e yu hmbernan di Esau, kendenan ta biba na Seir; i nan lo tin miedu di boso. Asina tene hopi kuidou; DEU 2:5 no probok nan, pasobra lo Mi no d una boso nada di nan tera, ni sikiera grandura di un plant'i pia, pasobra Mi a d una Esau Seru Seir komo propiedat. DEU 2:6 Boso mester kumpra kuminda serka nan ku plaka, pa boso kome, i tambe boso mester kumpra awa serka nan ku plaka, pa bo so bebe. DEU 2:7 "Pasobra SEOR bo Dios a bendishonbo den tur loke bo a hasi; E tab ata sa di bo dwalmentu dor di e desierto grandi aki. SEOR bo Dios tabata ku bo du rante e kuarenta aanan aki; bo no tabatin falta di nada."' DEU 2:8 "Asina nos a p asa leu for di nos rumannan, e yu hmbernan di Esau, kendenan ta biba na Seir, leu for di e kaminda di Arab, leu for di Elat i for di Ezion-geber. I nos a bira i a pasa pa e kaminda di e desierto di Moab. DEU 2:9 "E ora ei SEOR a bisami: 'No mo lesti Moab, ni probok nan pa bai guera, pasobra Mi no ta dunabo nada di nan tera k omo propiedat, pasobra Mi a duna Ar na e yu hmbernan di Lt komo propiedat.'" DEU 2 :10 (E emitanan tabata biba einan prom, un pueblo mes grandi, mes numeroso i mes haltu ku e anakeonan. DEU 2:11 Meskos ku e anakeonan, nan tambe ta wrdu konsider k omo gigante, ma e moabitanan ta yama nan emita. DEU 2:12 Antes e horeonan tabata biba na Seir, ma e yu hmbernan di Esau a kore ku nan i a destru nan for di nan di lanti i a stables nan mes na nan lug, meskos ku Israel a hasi ku e tera ku SEOR a d una nan komo propiedat.) DEU 2:13 "Awor, boso lanta i krusa roi Zered." Asina no s a krusa roi Zered. DEU 2:14 "Awor e tempu ku a tuma nos pa bin for di Kades-ba rnea, te ora nos a krusa roi Zered, tabata trint'i ocho aa, te ora henter e gener ashon di e hmbernan di guera a peres for di den e kampamentu, manera SEOR a hura na nan. DEU 2:15 Ademas, e man di SEOR tabata kontra nan, pa destru nan for di den e kampamentu, te ora nan tur a peres. DEU 2:16 "Asina a sosod ku ora tur e hmbernan di guera finalmente a peres for di meimei di e pueblo, DEU 2:17 SEOR a papia ku mi , bisando: DEU 2:18 'Awe lo bo krusa Ar, e frontera di Moab. DEU 2:19 I ora bo y ega dilanti di e yu hmbernan di Amon, no molesti nan ni probok nan, pasobra lo Mi n o dunabo nada di e tera di e yu hmbernan di Amon komo propiedat, pasobra Mi a dun a esaki na e yu hmbernan di Lt komo

propiedat.'" DEU 2:20 (Tambe e ta wrdu konsider komo tera di e gigantenan, pasobra e gigantenan tabata biba den dj antes, ma e amonitanan ta yama nan zomzomeo, DEU 2:21 un pueblo mes grandi, mes numeroso i mes haltu ku e anakeonan, ma SEOR a de stru nan nan dilanti. I nan a saka nan af i a stables nan mes na nan lug, DEU 2:22 m eskos ku SEOR a hasi pa e yu hmbernan di Esau, kendenan ta biba na Seir, tempu ku El a destru e horeonan for di nan dilanti; i nan a saka nan af, i a stables nan mes na nan lug te dia djawe. DEU 2:23 I e aveonan ku tabata biba den e pueblitonan t e na Gaza, e kaftoreonan ku a bin for di Kaftor a destru nan i a bai biba na nan lug.) DEU 2:24 'Lanta, sali i pasa dor di e vaye di Arnon. Mira! Mi a entreg Sehon e amoreo, rei di Hesbon, i su tera den bo man; kumins poder di dj i probok' pa bata ya. DEU 2:25 Awe lo Mi kumins pone spantu i miedu di bo riba e pueblonan tur kami nda bou di e shelunan, kendenan, ora nan tende di bo fama, lo tembla i keda den angustia pa bo motibu.' DEU 2:26 "Asina mi a manda for di e desierto di Kademot mensaheronan serka Sehon, rei di Hesbon, ku palabranan di pas, bisando: DEU 2:27 'Lagami pasa dor di bo tera, i lo mi pasa solamente riba kaminda grandi; lo mi no kita ni na man drechi ni na man robes. DEU 2:28 Bendemi kuminda pa plaka, pa mi kome, i dunami awa pa plaka, pa mi bebe; solamente, lagami pasa na pia, DEU 2 :29 meskos ku e yu hmbernan di Esau ku ta biba na Seir i e moabitanan ku ta biba na Ar a hasi pa mi, te ora mi krusa Jordan bai na e tera ku SEOR nos Dios ta duna nos.' DEU 2:30 Ma Sehon, rei di Hesbon, no tabata kier pa nos pasa dor di su te ra, pasobra SEOR bo Dios a hasi su spiritu duru i a hasi su kurason opstin, pa ent regu' den bo man, manera ta awe. DEU 2:31 "I SEOR a bisami: 'Mira, Mi a kumins entr eg Sehon i su tera na bo. Kumins poder di dj, pa bo tin su tera komo propiedat.' DEU 2:32 "E ora ei Sehon ku henter su pueblo a sali pa kontra ku nos den bataya na Jahaza. DEU 2:33 I SEOR nos Dios a entregu' na nos; i nos a derot ku su yu hmbernan i henter su pueblo. DEU 2:34 Asina e tempu ei nos a kaptur tur su statnan i a des tru tur hmber, muh i mucha di tur stat. Nos no a laga ni un sobrebibiente. DEU 2:35 Solamente e bestianan nos a kohe pa nos mes i e botn di e statnan ku nos a kaptu r. DEU 2:36 For di Aroer ku ta keda na rant di e vaye di Arnon, i for di e stat k u ta keda den e vaye, te na Galaad, no tabatin ni un stat ku tabata muchu fuerte pa nos; SEOR nos Dios a entreg tur na nos. DEU 2:37 Solamente serka di e tera di e yu hmbernan di Amon boso no a yega, ni serka di e oriya di Riu Jabk, ni serka di e statnan den e serunan, ni serka di ningun lug ku SEOR nos Dios a prohib nos. DEU 3:1 "E ora ei nos a bira i a subi e kaminda pa Basan, i Og, rei di Basan, a sal i ku henter su pueblo pa kontra ku nos den bataya na Edrei. DEU 3:2 Ma SEOR a bis ami: 'No tene miedu di dj, pasobra Mi a entreg ku henter su pueblo i su tera den b o man; i lo bo hasi kun meskos ku bo a hasi ku Sehon, rei di e amoreonan, kende t abata biba na Hesbon.' DEU 3:3 "Asina SEOR nos Dios a entreg Og tambe, rei di Basa n, ku henter su pueblo, den nos man, i nos a derot nan te ora ku no a keda ni un sobrebibiente. DEU 3:4 I e tempu ei nos a konkist tur su statnan; no a keda ni un stat ku nos no a kita for di nan: sesenta stat, henter e region di Argob, e rei no di Og na Basan. DEU 3:5 Tur esakinan tabata statnan fortifik ku murayanan halt u, portanan i baranan, ademas di un gran kantidat di stat sin muraya. DEU 3:6 I nos a destru nan kompletamente, manera nos a hasi ku Sehon, rei di Hesbon, i a de stru tur hmber, muh i mucha di tur stat. DEU 3:7 Ma tur e bestianan i e botn di e st atnan nos a kohe pa nos mes. DEU 3:8 "Asina e tempu ei nos a kita for di man di e dos reinan di e amoreonan e teritorio ku tabata na e otro banda di Jordan, for di e vaye di Arnon te na Seru Hermon DEU 3:9 (e sidonionan ta yama Hermon Sirio n, i e amoreonan ta yam' Senir): DEU 3:10 tur e statnan di e yanura i henter Gala ad i henter Basan te na Salka i Edrei, statnan di e reino di Og na Basan. DEU 3: 11 (Pasobra solamente Og, rei di Basan, a keda di e restante di e gigantenan. Mi ra, su kama tabata un kama di heru i e ta keda na Raba di e yu hmbernan di Amon. Su largura tabata nuebe kodo i su hanchura kuater kodo, segun e kodo regular.)

DEU 3:12 "Asina e tempu ei nos a poder di e tera aki. For di Aroer, ku ta keda ba nda di e vaye di Arnon, i mitar di e serunan di Galaad ku su statnan, mi a duna e rubenitanan i e gaditanan. DEU 3:13 Anto e restu di Galaad i henter Basan, e r eino di Og, mi a duna na e mitar tribu di Manass, henter e region di Argob (hente r e Basan aki ta wrdu yam tera di e gigantenan. DEU 3:14 Jair, yu hmber di Manass, a kohe henter e region di Argob te na e frontera di e gesuritanan i maakatitanan, i a yama esaki, esta Basan, na su mes nmber, Havot-jair, manera ta te dia djawe. ) DEU 3:15 I mi a duna Galaad na Makir. DEU 3:16 I na e rubenitanan i gaditanan mi a duna, for di Galaad te na e vaye di Arnon, e parti meimei di e vaye komo fr ontera, te na Riu Jabk, frontera di e yu hmbernan di Amon. DEU 3:17 Tambe Arab, ku Jordan komo frontera, for di Kineret te na e laman di Arab, Laman Salu, na pia di e bahadanan di Pisga, parti pariba. DEU 3:18 "I e tempu ei mi a orden boso, bisa ndo: 'SEOR boso Dios a duna boso e tera aki pa poder di dj; ma boso tur, hmbernan ba lente, mester krusa arm dilanti di boso rumannan, e yunan di Israel. DEU 3:19 Ma boso esposanan, boso yu chikitunan i boso bestianan di kria (mi sa ku boso tin h opi bestia di kria), mag keda den boso statnan ku mi a duna boso, DEU 3:20 te or a SEOR duna boso rumannan sosiegu, manera na boso, i nan tambe poder di e tera ku SEOR boso Dios lo duna nan na e otro banda di Jordan. E ora ei kada un di boso ma g bolbe na su propiedat ku mi a duna boso.' DEU 3:21 "I e tempu ei mi a orden Jos u, bisando: 'Bo wowo a mira tur loke SEOR boso Dios a hasi ku e dos reinan aki; as ina SEOR lo hasi ku tur e reinonan dor di kual bo ta bai pasa. DEU 3:22 No tene m iedu di nan, pasobra ta SEOR boso Dios ta Esun ku ta bringa pa boso.' DEU 3:23 "T ambe mi a roga SEOR e tempu ei, bisando: DEU 3:24 'O Seor DIOS, Bo a kumins mustra Bo sirbid Bo grandesa i Bo man poderoso; pasobra ki dios tin den shelu f riba tera ku por hasi obranan i echonan poderoso manera Abo? DEU 3:25 Mi ta pidiBo, lagam i krusa i mira e tera bunita ku ta keda na e otro banda di Jordan, e bunita seru nan ei i Lbano.' DEU 3:26 "Ma pa boso motibu SEOR tabata rabi ku mi i no kier a sku chami; i SEOR a bisami: 'Basta! No papia ku Mi mas di e asunto aki. DEU 3:27 Subi bai na kabes di Pisga i hisa kara wak pabou, panrt, pasit i pariba, i mira esaki ku bo wowo, pasobra lo bo no krusa e Jordan aki. DEU 3:28 Ma enkarg Josu, enkurash ' i fortales', pasobra ta lo krusa na kabes di e pueblo aki i ta lo duna nan komo erensia e tera ku abo lo mira.' DEU 3:29 Asina nos a keda den e vaye enfrente di Bt-peor. DEU 4:1 "Awor anto, O Israel, skucha e statutonan i huisionan ku mi ta sia boso pa boso kumpli ku nan, pa boso por biba i drenta i poder di e tera ku SEOR , e Dios di boso tatanan, ta bai duna boso. DEU 4:2 No aad na e palabra ku mi ta o rden boso, ni kita for di dj, pa boso warda e mandamentunan di SEOR boso Dios ku mi ta orden boso. DEU 4:3 "Boso wowonan a mira loke SEOR a hasi den e kaso di Baal-p eor, pasobra tur hmber ku tabata sigui Baal-peor, SEOR bo Dios a destru nan for di meimei di boso. DEU 4:4 Ma boso ku a keda fiel na SEOR boso Dios ta na bida te aw e, kada un di boso. DEU 4:5 "Mira, mi a sia boso statutonan i huisionan meskos ku SEOR mi Dios a ordenmi, pa boso hasi asina na e tera ku boso ta bai drenta pa pod er di dj. DEU 4:6 Asina anto, warda nan i kumpli ku nan, pasobra esei ta boso sabi duria i boso komprendementu den bista di e pueblonan ku lo tende tur e statutona n aki i bisa: 'Siguramente e nashon grandi aki ta un pueblo sab i di komprendemen tu.' DEU 4:7 Pasobra ki gran nashon tin, ku tin un dios asina serka di dj, manera SEOR nos Dios ta ki ora ku nos yama na djE? DEU 4:8 Of ki gran nashon tin, ku ti n statutonan i huisionan asina hustu, manera henter e lei aki ku mi ta pone boso dilanti awe? DEU 4:9 "Solamente, paga tino i warda bo alma ku tur diligensia, p a bo no lubid e kosnan ku bo wowo a mira, i pa nan no kita for di bo kurason tur e dianan di bo bida; ma sia nan na bo yunan i na bo nietunan. DEU 4:10 Krda e dia ku bo a para dilanti di SEOR bo Dios na Horb, dia ku SEOR a bisami: 'Reun e pueblo s erka Mi, pa Mi laga nan tende Mi palabranan, pa nan sia di tin temor pa Mi tur e dianan ku nan ta biba riba tera, i pa nan sia nan yunan.'

DEU 4:11 I boso a hala serka i a para na pia di e seru, i e seru tabata kima ku kandela te meimei di e shelunan: skuridat, nubia i tiniebla. DEU 4:12 E ora ei S EOR a papia ku boso for di meimei di e kandela; boso a tende e zonidu di palabra, ma boso no a mira ningun figura, solamente un bos. DEU 4:13 Asina El a anunsi na boso Su aliansa ku El a orden boso pa kumpli kun, esta, e dies mandamentunan; i E l a skirbi nan riba dos tabla-di-piedra. DEU 4:14 I e tempu ei SEOR a ordenmi pa s ia boso statutonan i huisionan, pa boso kumpli ku nan na e tera kaminda boso ta b ai pa poder di dj. DEU 4:15 "Pesei, boso tene bon kuidou, komo ku boso no a mira n ingun figura riba e dia ku SEOR a papia ku boso na Horb for di meimei di e kandela , DEU 4:16 pa boso no aktua na manera korupto i traha un imagen grab pa boso mes den forma di un figura, den semehansa di hmber f muh, DEU 4:17 den semehansa di un bestia ku tin riba tera, den semehansa di un parha ku hala ku ta bula den laira, DEU 4:18 den semehansa di un bestia ku ta lastra riba suela, den semehansa di u n pisk ku tin den e awa bou di tera. DEU 4:19 I tene kuidou pa boso no hisa wowo wak na shelu i mira solo, luna i streanan, henter e ehrsito di shelu, i wrdu tent p a ador nan i sirbi nan, esnan ku SEOR bo Dios a duna na tur pueblo bou di henter s helu. DEU 4:20 Ma SEOR a tuma boso i a saka boso for di e frnu di heru, for di Egi pto, pa ta un pueblo pa Su mes erensia, manera ta awe. DEU 4:21 "Awor SEOR tabata rabi ku mi pa boso motibu, i a hura ku lo mi no krusa Jordan, i ku lo mi no dren ta e bon tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia. DEU 4:22 Pasobra ami lo mur i den e tera aki, ami lo no krusa Jordan, ma boso lo krusa i poder di e bon tera aki. DEU 4:23 Pesei, boso tene bon kuidou pa boso no lubid e aliansa di SEOR boso Dios, ku El a sera ku boso, i traha pa boso mes un imagen grab den forma di un ko s ku SEOR bo Dios a prohibbo. DEU 4:24 Pasobra SEOR bo Dios ta un kandela konsumido r, un Dios yalurs. DEU 4:25 "Ora boso engendr yu i nietu i keda pa hopi tempu na e tera, i boso aktua na manera korupto, i traha un dolo den forma di un kos i has i loke ta malu den bista di SEOR boso Dios, pa probok'E na rabia, DEU 4:26 mi ta yama shelu i tera pa testifik kontra boso awe, pa siguramente boso peres pronto fo r di e tera kaminda boso ta bai na e otro banda di Jordan pa poder di dj. Boso lo no biba largu riba dj ayanan, ma lo keda kompletamente destru. DEU 4:27 I SEOR lo p lama boso entre e pueblonan, i boso lo keda poko den kantidat entre e nashonnan kaminda SEOR lo hiba boso. DEU 4:28 I ayanan boso lo sirbi diosnan, e obra di man di hende, palu i piedra, kualnan no ta mira ni tende ni kome ni hole. DEU 4:29 Ma for di ayanan lo bo buska SEOR bo Dios, i lo bo ha'E si bo busk'E ku henter bo kurason i ku henter bo alma. DEU 4:30 Ora bo ta den angustia i tur e kosnan aki bin riba bo, den e ltimo dianan, lo bo bolbe serka SEOR bo Dios i skucha Su bos. D EU 4:31 Pasobra SEOR bo Dios ta un Dios di kompashon; E lo no fayabo ni destrubo, ni lubid e aliansa ku bo tatanan ku El a hura na nan. DEU 4:32 "Di brdat, puntra a wor tokante di e tempunan pas ku tabata prom ku bo, for di e dia ku Dios a krea he nde riba tera, i puntra for di esun banda di e shelunan te na e otro banda, si a lgu igual ku e kos grandi aki a wrdu has, f si a yega di tende algu igual ku esaki. DEU 4:33 Akaso kualke otro pueblo a yega di tende e bos di Dios ta papia for di meimei di kandela, manera abo a tende, i a sobrebib? DEU 4:34 Of un dios a yega di purba saka un nashon pa su mes for di meimei di un otro nashon pa medio di pr uebanan, sealnan i maraviyanan i pa medio di guera, pa medio di un man poderoso i un brasa ekstend, i pa medio di terornan grandi, manera SEOR boso Dios a hasi pa boso na Egipto dilanti di boso wowo? DEU 4:35 "Na bo esaki a wrdu mustr pa bo por sa ku SEOR, E ta Dios; no tin ningun otro fuera di djE. DEU 4:36 For di e sheluna n El a lagabo tende Su bos pa disiplinbo; i riba tera El a lagabo mira Su kandela grandi, i bo a tende Su palabranan for di meimei di e kandela. DEU 4:37 Pasobra E tabata stima bo tatanan, pesei El a skohe nan desendientenan despues di nan. I personalmente El a sakabo for di Egipto pa medio di Su gran poder, DEU 4:38 i a kore ku nashonnan mas grandi i mas poderoso ku bo for di bo dilanti, pa hibabo na nan tera i pa dunabo

nan tera komo erensia, manera ta awe. DEU 4:39 "Sabi anto awe, i konsider den bo kurason, ku SEOR, E ta Dios ariba den shelu i abou riba tera; no tin ni un otro. DEU 4:40 Pesei bo mester warda Su statutonan i Su mandamentunan ku mi ta dunabo awe, pa bai bon ku bo i ku bo yunan despues di bo, i pa bo tin bida largu riba e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo pa semper." DEU 4:41 E ora ei Moiss a apart tres st at na e otro banda di Jordan, parti pariba, DEU 4:42 pa un matad ku a mata su prhi mo no intenshonalmente, sin ku nunka antes e tabatin enemistat kun, por hui bai a yanan; i dor di hui bai na un di e statnan aki e por keda na bida: DEU 4:43 Bese r den desierto, den yanura, pa e rubenitanan, Ramot na Galaad pa e gaditanan, i Golan na Basan pa e manasitanan. DEU 4:44 Awor esaki ta e lei ku Moiss a pone dil anti di e yunan di Israel; DEU 4:45 esakinan ta e testimonionan, e statutonan i e ordenansanan ku Moiss a papia ku e yunan di Israel, ora nan a sali for di Egipt o, DEU 4:46 na e otro banda di Jordan, den e vaye enfrente di Bt-peor, na e tera di Sehon, rei di e amoreonan, kende tabata biba na Hesbon, kende Moiss i e yunan di Israel a derot ora nan a sali for di Egipto. DEU 4:47 I nan a poder di su tera i di e tera di Og, rei di Basan, e dos reinan di e amoreonan ku tabata na e otro banda di Jordan, parti pariba, DEU 4:48 for di Aroer, ku ta keda na rant di e v aye di Arnon, te na Seru Sion, (esta, Hermon), DEU 4:49 ku henter Arab na e otro banda di Jordan, parti pariba, te na e laman di Arab, na pia di e bahadanan di Pi sga. DEU 5:1 E ora ei Moiss a manda yama henter Israel i a bisa nan: "Tende, O Is rael, e statutonan i e ordenansanan ku mi ta papia awe pa boso tende, pa boso sia nan i warda nan ku tur diligensia. DEU 5:2 SEOR nos Dios a sera un aliansa ku no s na Horb. DEU 5:3 SEOR no a sera e aliansa aki ku nos tatanan, ma ku nos, ku tur di nos aki ku ta na bida awe. DEU 5:4 SEOR a papia ku boso kara-kara riba e seru for di meimei di e kandela, DEU 5:5 mientras ku e tempu ei mi tabata para entre SEOR i boso, pa partisip na boso e palabra di SEOR; pasobra boso tabatin miedu pa m otibu di e kandela i boso no a subi bai riba e seru. El a bisa: DEU 5:6 'Ami ta SEOR bo Dios, Kende a sakabo for di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut. DE U 5:7 'Bo no mester tin otro dios Mi dilanti. DEU 5:8 'No traha ningun imagen gr ab pa bo mes, ni nada semehante na loke tin ariba den shelu, ni abou riba tera, n i den e awa bou di tera. DEU 5:9 No ador nan ni sirbi nan, pasobra Ami, SEOR bo Di os, ta un Dios yalurs, Kende ta bishit inikidat di e tatanan riba e yunan, i riba e di tres i e di kuater generashon di esnan ku ta odiaMi, DEU 5:10 ma Kende ta mustra miserikrdia na milnan, na esnan ku ta stimaMi i ta warda Mi mandamentunan. DEU 5:11 'No uza nmber di SEOR bo Dios en bano, pasobra SEOR no ta keda sin kastig esun ku uza Su nmber en bano. DEU 5:12 'Warda dia di sabat, pa santifik', manera S EOR bo Dios a ordenbo. DEU 5:13 Seis dia bo mag traha i hasi tur bo trabou, DEU 5: 14 ma e di shete dia ta un sabat di SEOR bo Dios; riba e dia ei bo no mag hasi ni ngun trabou, ni abo, ni bo yu hmber, ni bo yu muh, ni bo sirbid hmber, ni bo sirbid m uh, ni bo buey, ni bo buriku, ni ningun di bo bakanan, ni esun ku ta keda biba pa un tempu serka bo, pa bo sirbid hmber i bo sirbid muh por soseg meskos ku bo. DEU 5: 15 I krda ku bo tabata esklabu na tera di Egipto i ku SEOR bo Dios a sakabo for di ayanan pa medio di un man poderoso i un brasa ekstend; pesei SEOR bo Dios a ordenb o pa warda dia di sabat. DEU 5:16 'Onra bo tata i bo mama, manera SEOR bo Dios a ordenbo, pa bo dianan wrdu prolong i pa bai bon ku bo den e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo. DEU 5:17 'No mata. DEU 5:18 'No komet adulterio. DEU 5:19 'No hrta. DEU 5: 20 'No lanta testimonio falsu kontra bo prhimo. DEU 5:21 'No kudish esposa di bo p rhimo i no dese kas di bo prhimo, ni su kunuku, ni su esklabu hmber ni su esklabu mu h, ni su buey, ni su buriku, ni nada ku ta pertenes na bo prhimo.' DEU 5:22 "E pala branan aki SEOR a papia ku henter boso asamblea riba e seru for di meimei di e ka ndela, di e nubia i di e tiniebla, ku gran bos, i E no a aad nada mas. I El a skir bi nan riba dos tabla-di-piedra i a dunami nan.

DEU 5:23 "I a sosod ku ora boso a tende e bos for di meimei di e skuridat, mientr as ku e seru tabata kima ku kandela, boso a bin serka mi, tur e kabesantenan di boso tribunan i boso ansianonan. DEU 5:24 I boso a bisa: 'Mira, SEOR nos Dios a m ustra nos Su gloria i Su grandesa, i nos a tende Su bos for di meimei di e kande la; nos a mira awe ku Dios ta papia ku hende, i tg e ta keda na bida. DEU 5:25 Aw or anto, pakiko nos mester muri? Pasobra e kandela grandi aki lo kaba ku nos; si nos tende e bos di SEOR nos Dios pa mas tempu, e ora ei nos lo muri. DEU 5:26 Pa sobra ta kiko hende ta, pa tende e bos di e Dios bibu papia for di meimei di kan dela, manera nos a tende, i keda na bida? DEU 5:27 Hala serka i tende tur loke S EOR nos Dios ta bisa; e ora ei papia ku nos tur loke SEOR nos Dios papia ku bo, i nos lo tende i hasi.' DEU 5:28 "I SEOR a tende e bos di boso palabranan ora boso a papia ku mi, i SEOR a bisami: 'Mi a tende e bos di e palabranan di e pueblo aki, ku nan a papia ku bo. Tur loke nan a papia ta bon. DEU 5:29 O ku nan tabatin ta l kurason den nan, ku nan lo tabatin temor pa Mi, i semper warda tur Mi mandamen tunan, pa bai bon ku nan i ku nan yunan pa semper! DEU 5:30 'Bai, bisa nan: "Bol be na boso tntnan." DEU 5:31 Ma pa loke t'abo, para aki serka Mi, pa Mi dunabo tu r e mandamentunan, e statutonan i e huisionan ku bo mester sia nan, pa nan kumpli ku nan na e tera ku Mi ta duna nan pa nan poder di dj.' DEU 5:32 "Asina, mira pa boso hasi meskos ku SEOR boso Dios a orden boso; no bira bai na man drechi ni na m an robes. DEU 5:33 Kana den henter e kaminda ku SEOR boso Dios a orden boso, pa bo so keda na bida i pa bai bon ku boso, i pa boso prolong boso dianan den e tera ku boso lo poder di dj. DEU 6:1 "Awor esaki ta e mandamentu, e statutonan i e huisio nan ku SEOR boso Dios a ordenmi pa sia boso, pa boso por hasi nan na e tera ku boso ta bai pa poder di dj, DEU 6:2 pa asina abo, bo yu hmber i bo nietu teme SEOR bo Di os, pa warda tur Su statutonan i Su mandamentunan ku mi ta ordenbo tur e dianan d i bo bida, i pa bo dianan wrdu prolong. DEU 6:3 O Israel, bo mester skucha i prkur d i hasi, pa bai bon ku bo i pa bo multiplik grandemente, manera SEOR, e Dios di bo t atanan, a primintbo, na un tera ku tin lechi i miel na abundansia. DEU 6:4 "Tende , O Israel! SEOR ta nos Dios, SEOR ta n! DEU 6:5 I stima SEOR bo Dios ku henter bo k urason, ku henter bo alma i ku tur bo forsa. DEU 6:6 E palabranan aki, ku mi ta ordenbo awe, mester ta riba bo kurason. DEU 6:7 Sia nan ku tur diligensia na bo yu nan, i papia di nan ora bo ta sinta den bo kas, ora bo ta kana riba kaminda, ora bo ta bai drumi i ora bo ta lanta. DEU 6:8 Mara nan komo un seal na bo man i kom o un banchi na bo frenta. DEU 6:9 Skirbi nan riba e koseinnan-di-porta di bo kas i riba bo portanan di kur. DEU 6:10 "E ora ei lo sosod ku ora SEOR bo Dios tresebo den e tera ku El a hura na bo tatanan, Abraham, Isaak i Jakb, pa dunabo, statnan grandi i bon ku bo no a traha, DEU 6:11 i kasnan yen di tur kos bon ku bo no a yena nan kun, posnan kob ku bo no a koba, kunukunan di wendrif i palunan di oleifi ku bo no a planta, i bo kome i keda satisfecho, DEU 6:12 e ora ei tene kuidou pa bo no lubid SEOR, Kende a sakabo for di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut . DEU 6:13 "Teme solamente SEOR bo Dios, i sirbiE i hura den Su nmber. DEU 6:14 No bai tras di otro dios, ningun di e diosnan di e pueblonan ku ta rnt di boso, DEU 6:15 (pasobra SEOR bo Dios, Kende ta meimei di boso, ta un Dios yalurs), pa e ra bia di SEOR bo Dios no sende kontra bo i E destrubo for di riba tera. DEU 6:16 No tenta SEOR boso Dios, manera boso a tent'E na Masa. DEU 6:17 Warda ku tur diligen sia e mandamentunan di SEOR boso Dios i Su testimonionan i Su statutonan ku El a ordenbo. DEU 6:18 Hasi loke ta korekto i bon den bista di SEOR, pa bai bon ku bo i pa bo drenta i poder di e bon tera ku SEOR a hura di duna bo tatanan, DEU 6:19 do r di kore ku tur bo enemigunan for di bo dilanti, manera SEOR a bisa. DEU 6:20 "M aan, ora bo yu hmber puntrabo: 'Kiko e testimonionan, e statutonan i e huisionan k u SEOR a orden boso ta nifik?' DEU 6:21 e ora ei bo mester bisa bo yu hmber: 'Nos ta bata esklabu di Farao na Egipto i SEOR a saka nos for di Egipto ku un man poderos o.

DEU 6:22 Ademas, SEOR a mustra sealnan i maraviyanan grandi i desastroso dilanti d i nos bista kontra Egipto, Farao i henter su kas; DEU 6:23 i El a saka nos for d i ayanan pa trese nos na e tera, pa duna nos e tera ku El a hura di duna nos tat anan.' DEU 6:24 Asina SEOR a orden nos pa kumpli ku tur e statutonan aki, pa sempe r teme SEOR nos Dios pa nos mes bon, i pa nos sobrebib, manera ta awe. DEU 6:25 I lo ta hustisia pa nos si nos prkur di kumpli ku henter e mandamentu aki dilanti di SEOR nos Dios, manera El a orden nos. DEU 7:1 "Ora SEOR bo Dios hibabo na e tera k u bo ta bai drenta pa poder di dj, i E kore ku hopi nashon for di bo dilanti, e he teonan, e gergeseonan, e amoreonan, e kananeonan, e ferezeonan, e heveonan i e j ebuseonan, shete nashon mas grandi i mas poderoso ku bo, DEU 7:2 i ora SEOR bo Di os entreg nan na bo i bo derot nan, e ora ei bo mester destru nan kompletamente. No sera aliansa ku nan ni tene miserikrdia di nan. DEU 7:3 No emparent ku nan; no du na bo yu muh na nan yu hmber, ni tuma nan yu muh pa bo yu hmber. DEU 7:4 Pasobra nan lo kita bo yu hmber di siguiMi pa sirbi otro diosnan; e ora ei e rabia di SEOR lo sende kontra bo, i E lo destrubo mesora. DEU 7:5 Ma asina boso mester hasi ku na n: basha nan altarnan abou, kibra nan pilarnan sagrado na pida-pida, kap nan ima gennan di Asera bent'abou i kima nan imagennan grab ku kandela. DEU 7:6 Pasobra b o ta un pueblo santu pa SEOR bo Dios; SEOR bo Dios a skohebo, for di tur e pueblon an ku tin riba superfisio di tera, pa ta un pueblo spesial pa Su mes. DEU 7:7 "S EOR no a stima boso ni skohe boso, pasobra boso tabata mas hopi ku kualke otro pu eblo, pasobra boso tabata esun di mas poko di tur pueblo, DEU 7:8 ma pasobra SEOR tabata stima boso i a warda e huramentu ku El a hura na boso tatanan, pesei SEOR a saka boso pa medio di un man poderoso i a redim boso for di e kas di sklabitut , for di man di Farao, rei di Egipto. DEU 7:9 Pesei, sabi ku SEOR bo Dios, E ta D ios, e Dios fiel, Kende ta warda Su aliansa i Su miserikrdia pa ku esnan ku ta st im'E i ta warda Su mandamentunan te na e di mil generashon; DEU 7:10 ma esnan ku ta odi'E, E ta paga bk en persona, pa destru nan; E no ta tarda pa paga esun ku t a odi'E, E lo pagu' bk en persona. DEU 7:11 Pesei bo mester warda e mandamentu i e statutonan i e huisionan ku mi ta ordenbo awe pa kumpli ku nan. DEU 7:12 "E ora ei lo sosod ku, pasobra bo ta skucha na e huisionan aki i ta warda i ta kumpli ku nan, SEOR bo Dios lo warda Su aliansa i Su miserikrdia pa ku bo, manera El a hura na bo tatanan. DEU 7:13 I E lo stimabo, bendishonbo i multiplikbo; tambe E lo ben dishon e fruta di bo barika i e fruta di bo suela, bo mainshi, bo bia nobo i bo ze ta, e oumento di bo kria di baka i e lamchinan di bo tou di bestia chikitu, na e tera ku El a hura na bo tatanan di dunabo. DEU 7:14 Lo bo ta bendishon riba tur pueblo; lo no tin ni hmber ni muh steril meimei di bo, ni meimei di bo bestianan. DEU 7:15 I SEOR lo kita tur malesa for di bo; i E lo no afligbo ku ningun di e mal esanan teribel di Egipto ku bo a konos, ma E lo pone nan riba tur esnan ku ta odi abo. DEU 7:16 I bo mester kaba ku tur e pueblonan ku SEOR bo Dios ta bai entreg na bo; no wak nan ku duele, ni sirbi nan diosnan, pasobra esei lo ta un trampa pa bo. DEU 7:17 "Si akaso bo bisa den bo kurason: 'E nashonnan aki ta mas grandi ku mi. Kon mi ta hasi kore ku nan?' DEU 7:18 no tene miedu di nan; krda bon kiko SEO R bo Dios a hasi ku Farao i ku henter Egipto: DEU 7:19 e pruebanan grandi ku bo wowo a mira i e sealnan, e maraviyanan, e man poderoso i e brasa ekstend pa medio di kual SEOR bo Dios a sakabo af. Asina SEOR bo Dios lo hasi ku tur e pueblonan ku bo tin miedu di nan. DEU 7:20 Ademas, SEOR bo Dios lo manda e maribomba riba nan, te ora ku esnan ku a keda i ku ta skonde nan mes pa bo, peres. DEU 7:21 No spant a pa nan, pasobra SEOR bo Dios ta meimei di bo, un Dios grandi i temibel. DEU 7:2 2 I na poko-poko SEOR bo Dios lo saka e nashonnan aki for di bo dilanti; lo bo no por kaba ku nan mesora, pa bestia di mondi no bira muchu hopi kontra bo. DEU 7: 23 Ma SEOR bo Dios lo entreg nan na bo i lo trese nan den konfushon grandi, te ora nan keda destru. DEU 7:24 I E lo entreg nan reinan den bo man, i lo bo kita nan nm ber for di bou di shelu; ningun hende lo no por keda para bo dilanti te ora bo a destru nan. DEU 7:25 E imagennan grab di nan diosnan bo mester kima ku kandela. N o kudish e plata ni e oro ku tin riba nan, ni tuma esaki pa bo mes, pa e no bira un trampa pa bo, pasobra e ta un abominashon pa SEOR bo Dios.

DEU 7:26 No trese un abominashon den bo kas, pa bo no bin bou di maldishon mesko s kun; odi' di henter bo kurason i abores' di henter bo kurason, pasobra e ta un ko s maldishon. DEU 8:1 "Boso prkur di kumpli ku tur e mandamentunan ku mi ta orden bos o awe, pa boso biba i multiplik, i drenta i poder di e tera ku SEOR a hura di duna boso tatanan. DEU 8:2 I krda henter e kaminda ku SEOR bo Dios a guiabo den desiert o e kuarenta aanan aki, pa E umiybo i ponebo na prueba, pa haa sa kiko tabatin den bo kurason, si lo bo a warda Su mandamentunan, s f n. DEU 8:3 I El a umiybo i a laga bo pasa hamber, i a alimentbo ku mana ku bo no tabata konos, ni bo tatanan no taba ta konos, pa E hasibo komprend ku hende no ta biba di pan so, ma ku hende ta biba di tur loke ta sali for di boka di SEOR. DEU 8:4 Bo paa no a gasta na bo kurpa, ni bo pia no a hincha durante di e kuarenta aanan aki. DEU 8:5 Asina bo mester sa d en bo kurason ku SEOR bo Dios tabata disiplinbo meskos ku un hmber ta disiplin su yu . DEU 8:6 "Pesei, warda e mandamentunan di SEOR bo Dios dor di kana den Su kamind anan i dor di tin temor p'E. DEU 8:7 Pasobra SEOR bo Dios ta tresebo den un bon t era, un tera yen di roi di awa, di fuentenan i awanan ku ta brota den e vayenan i serunan; DEU 8:8 un tera di trigo i puspas, di mata di wendrif i palu di figo i granatapel, un tera di zeta di oleifi i miel; DEU 8:9 un tera kaminda lo bo kom e pan sin tin skarsedat, kaminda lo bo no tin falta di nada; un tera ku su piedr anan ta heru, i ku for di su serunan bo por saka koper. DEU 8:10 "Ora bo a kome i a keda satisfecho, bendishon SEOR bo Dios pa e bon tera ku El a dunabo. DEU 8:11 Tene kuidou pa bo no lubid SEOR bo Dios dor di keda sin warda Su mandamentunan, S u ordenansanan i Su statutonan ku mi ta ordenbo awe, DEU 8:12 pa ora bo a kome i a keda satisfecho i a traha bon kasnan i a biba den nan, DEU 8:13 i ora bo krian an di baka i bo tounan di bestia chikitu multiplik, i bo plata i oro multiplik, i tur loke bo tin multiplik, DEU 8:14 bo kurason no bira orguyoso i bo lubid SEOR bo Dios, Kende a sakabo for di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut. DEU 8:15 El a guiabo dor di e desierto grandi i teribel, ku su kolebranan venenoso i skrpi onnan i tera seku sin awa; El a saka awa pa bo for di e baranka di piedra duru. DEU 8:16 Den desierto El a alimentbo ku mana ku bo tatanan no tabata konos, pa E u miybo i pa E ponebo na prueba, pa na final hasi loke ta bon pa bo. DEU 8:17 Sino bo por bisa den bo kurason: 'Ta mi poder i e forsa di mi man a gana e rikesa aki pa mi.' DEU 8:18 Ma krda SEOR bo Dios, pasobra ta E ta dunabo poder pa gana rikes a, pa E konfirm Su aliansa ku El a hura na bo tatanan, manera ta awe. DEU 8:19 "I lo sosod ku si algun dia bo lubid SEOR bo Dios, i bai tras di otro diosnan i sirbi nan i ador nan, mi ta duna testimonio kontra boso awe ku siguramente boso lo per es. DEU 8:20 Manera e nashonnan ku SEOR ta hasi peres boso dilanti, asina boso lo p eres; pasobra boso no kier a skucha e bos di SEOR boso Dios. DEU 9:1 "Tende, O Isr ael! Awe bo ta bai krusa Jordan pa drenta i kore ku nashonnan mas grandi i mas p oderoso ku bo, statnan grandi ku ta fortifik te na shelu, DEU 9:2 un pueblo grand i i haltu, e yu hmbernan di e anakeonan ku bo konos, i di kendenan bo a tende bisa : 'Ken por keda para dilanti di e yu hmbernan di Anak?' DEU 9:3 Sabi awe anto ku ta SEOR bo Dios ta Esun ku ta krusa bo dilanti manera un kandela konsumidor. E lo destru nan i E lo somet nan bo dilanti, pa bo kore ku nan i destru nan mesora, mes kos ku SEOR a bisabo. DEU 9:4 "No bisa den bo kurason ora SEOR bo Dios a kore ku n an for di bo dilanti: 'Ta pa motibu di mi hustisia SEOR a tresemi pa poder di e te ra aki,' ma ta pa motibu di e maldat di e nashonnan aki SEOR ta kore ku nan for d i bo dilanti. DEU 9:5 No ta pa motibu di bo hustisia, ni pa motibu di e rektitut di bo kurason bo ta bai poder di nan tera, ma ta pa motibu di e maldat di e nash onnan aki SEOR bo Dios ta kore ku nan for di bo dilanti, pa konfirm e palabra ku S EOR a hura na bo tatanan, na Abraham, Isaak i Jakb. DEU 9:6 Sabi anto ku no ta pa motibu di bo hustisia SEOR bo Dios ta dunabo e bon tera aki pa poder di dj, pasobra bo ta un pueblo kabesura. DEU 9:7 "Krda bon i no lubid nunka kon bo a probok SEOR b o Dios na rabia den desierto; for di dia ku bo a sali for di tera di Egipto te o ra boso a yega na e lug aki, boso tabata rebelde kontra SEOR.

DEU 9:8 Na Horb boso a probok SEOR na rabia, i SEOR tabata asina rabi ku boso ku E ki er a destru boso. DEU 9:9 Ora mi a subi bai riba e seru pa risib e tablanan di pie dra, e tablanan di e aliansa ku SEOR a sera ku boso, mi a keda kuarenta dia i kua renta nochi riba e seru; mi no a kome pan ni bebe awa. DEU 9:10 I SEOR a dunami e dos tablanan-di-piedra, skirb ku e dede di Dios; i riba nan tabatin tur e palabr anan ku SEOR a papia ku boso riba e seru for di meimei di e kandela, riba e dia d i asamblea. DEU 9:11 "I a sosod ku na fin di kuarenta dia i kuarenta nochi SEOR a dunami e dos tablanan-di-piedra, e tablanan di e aliansa. DEU 9:12 E ora ei SEOR a bisami: 'Lanta, baha bai for di aki lih, pasobra bo pueblo, ku bo a saka for di Egipto, a aktua na un manera korupto. Masha lih nan a bira bai for di e kaminda ku Mi a orden nan; i nan a traha un imagen bash pa nan mes.' DEU 9:13 "SEOR a sigui papia ku mi, bisando: 'Mi a mira e pueblo aki, i di brdat, e ta un pueblo kabesu ra. DEU 9:14 LagaMi pa Mi destru nan i kita nan nmber for di bou di shelu; i di bo lo Mi laga sali un nashon mas poderoso i mas grandi ku nan.' DEU 9:15 "Asina mi a bira baha for di e seru, mientras ku e seru tabata kima ku kandela, i e dos t ablanan di e aliansa tabata den mi dos mannan. DEU 9:16 I mi a mira ku di brdat b oso a peka kontra SEOR boso Dios. Boso a traha un bish bash pa boso mes. Masha lih b oso a bira bai for di e kaminda ku SEOR a orden boso. DEU 9:17 I mi a kohe e dos t ablanan i a tira nan for di mi dos mannan, i a dal nan kibra dilanti di boso bis ta. DEU 9:18 "I mi a tira mi kurpa abou na suela dilanti di SEOR, manera e prom bi aha, kuarenta dia i kuarenta nochi; mi no a kome pan ni bebe awa, pa motibu di t ur boso pik ku boso a komet dor di hasi loke ta malu den bista di SEOR, pa probok'E na rabia. DEU 9:19 Pasobra mi tabatin miedu di e rabia i e furia ku kual SEOR ta bata rabi ku boso, pa destru boso, ma SEOR a skuchami e biaha aki tambe. DEU 9:20 I SEOR tabata asina rabi ku Aaron, ku E kier a destrui; pesei na e mesun tempu mi a hasi orashon pa Aaron tambe. DEU 9:21 I mi a kohe e opheto di boso pik, e bish ku boso a traha, i a kim' ku kandela, a plch', garn' masha fini, te ora ku el a keda fi ni-fini manera stf; i mi a tira e stf di e bish den e roi ku tabata kore for di e s eru. DEU 9:22 "Tambe na Tabera, na Masa i na Kibrot-hataava boso a probok SEOR na rabia. DEU 9:23 "I ora SEOR a manda boso for di Kades-barnea, bisando: 'Bai poder di e tera ku Mi a duna boso,' e ora ei boso a rebeldi kontra e rdu di SEOR boso Dio s; boso no a ker'E ni a skucha Su bos. DEU 9:24 Boso tabata rebelde kontra SEOR f or di dia ku mi a konos boso. DEU 9:25 "Asina mi a tira mi kurpa abou na suela di lanti di SEOR--kuarenta dia i kuarenta nochi--lokual mi a hasi pasobra SEOR a bisa ku E lo destru boso. DEU 9:26 I mi a hasi orashon na SEOR, i a bisa: 'O Seor DIOS, no destru Bo pueblo, Bo erensia ku Bo a redim pa medio di Bo grandesa, ku Bo a sa ka for di Egipto ku un man poderoso. DEU 9:27 Krda Bo sirbidnan, Abraham, Isaak i Jakb; no wak e kapricho di e pueblo aki, ni nan maldat ni nan pik, DEU 9:28 pa e t era for di unda Bo a saka nos no bisa: "Pasobra SEOR no por a trese nan den e ter a ku El a primint nan, i pasobra E tabata odia nan, El a saka nan af pa mata nan d en desierto." DEU 9:29 Sinembargo, ta Bo pueblo nan ta, Bo erensia ku Bo a saka pa medio di Bo gran poder i Bo brasa ekstend.' DEU 10:1 "E tempu ei SEOR a bisami: 'Kap pa bo mes dos tabla-di-piedra manera esunnan di prom, i subi bin serka Mi r iba seru i traha un arka di palu pa bo mes. DEU 10:2 I lo Mi skirbi riba e tabla nan e palabranan ku tabatin riba e prom tablanan ku bo a kibra na pida-pida, i bo mester pone nan den e arka.' DEU 10:3 "Asina mi a traha un arka di palu di akas ia i a kap dos tabla-di-piedra manera esunnan di prom, i a subi bai riba e seru k u e dos tablanan den mi man. DEU 10:4 I El a skirbi riba e tablanan konforme e p rom skirbimentu, e Dies Mandamentunan ku SEOR a papia ku boso riba e seru for di m eimei di e kandela riba e dia di asamblea, i SEOR a dunami nan. DEU 10:5 E ora ei mi a bira i a baha for di e seru i a pone e tablanan den e arka ku mi a traha; i aya nan a keda, manera SEOR a ordenmi." DEU 10:6 (Awor e yunan di Israel a sali for di Beerot-bene-jaakan, bai Mosera. Aya Aaron a muri i aya nan a der', i su yu hmber Eleazar a sirbi komo saserdote na su lug. DEU 10:7 For di aya nan a sali pa Gudgoda, i for di Gudgoda pa Jotbata, un tera yen di roi di awa. DEU 10:8 E tem pu ei SEOR a apart e tribu di Lev pa karga e arka di aliansa di SEOR, pa para dilant i di SEOR

pa sirbiE i pa bendishon den Su nmber te dia djawe. DEU 10:9 Pesei Lev no tin parti ni erensia ku su ruman hmbernan; SEOR ta su erensia, meskos ku SEOR bo Dios a bis'. ) DEU 10:10 "Ademas, mi a keda riba e seru kuarenta dia i kuarenta nochi, manera e prom biaha, i SEOR a skuchami e biaha ei tambe; SEOR no kier a destrubo. DEU 10:1 1 E ora ei SEOR a bisami: 'Lanta, sigui bo biahe dilanti di e pueblo, pa nan dren ta i poder di e tera ku Mi a hura na nan tatanan di duna nan.' DEU 10:12 "I awor, Israel, kiko SEOR bo Dios ta pidi di bo, si no ta pa teme SEOR bo Dios, pa kana d en tur Su kamindanan i stim'E, i pa sirbi SEOR bo Dios ku henter bo kurason i ku henter bo alma, DEU 10:13 i pa warda e mandamentunan di SEOR i Su statutonan ku m i ta ordenbo awe pa bo mes bon? DEU 10:14 "Mira, na SEOR bo Dios ta pertenes shelu i e shelu di shelunan, tera i tur loke tin den dj. DEU 10:15 Sinembargo, ta riba bo tatanan SEOR a pone Su afekshon pa stima nan, i El a skohe boso, nan desendien tenan despues di nan, riba tur pueblo, manera ta awe. DEU 10:16 Sirkumsid anto e prepusio di boso kurason i no hasi boso nk steif mas. DEU 10:17 Pasobra SEOR boso Dios ta e Dios di diosnan i e Seor di seornan, e Dios grandi, poderoso i temibel, Kende no ta hasi distinshon di persona, ni ta asept plaka pas bou di mesa. DEU 10: 18 E ta hasi hustisia na wrfano i biuda, i ta mustra Su amor pa e stranhero dor d i dun' kuminda i paa pa bisti. DEU 10:19 Asina anto, mustra boso amor pa e stranhe ronan, pasobra boso tabata stranhero na tera di Egipto. DEU 10:20 Teme SEOR bo Di os i sirbiE; pega na djE i hura den Su nmber. DEU 10:21 E ta bo alabansa i E ta b o Dios, Kende a hasi e kosnan grandi i temibel aki pa bo ku bo wowo a mira. DEU 10:22 Bo tatanan a baha bai Egipto, setenta persona na tur, i awor SEOR bo Dios a hasibo mes hopi ku e streanan di shelu. DEU 11:1 "Pesei, stima SEOR bo Dios i se mper kumpli ku Su enkargo, Su statutonan, Su ordenansanan i Su mandamentunan. DE U 11:2 I komprend awe ku mi no ta papia ku boso yunan ku no a konos ni a mira e di siplina di SEOR boso Dios, Su grandesa, Su man poderoso i Su brasa ekstend, DEU 11 :3 i Su sealnan i Su obranan ku El a hasi meimei di Egipto ku Farao, rei di Egipt o, i ku henter su tera; DEU 11:4 i loke El a hasi ku e ehrsito di Egipto, ku su k abainan i su garoshinan, dia ku El a hasi e awa di Laman Kr pasa riba nan, ora nan tabata prsigu boso, i kon SEOR a destru nan kompletamente; DEU 11:5 i loke El a has i ku boso den desierto te ora boso a yega na e lug aki; DEU 11:6 i loke El a hasi ku Datan i Abiram, e yu hmbernan di Eliab, yu hmber di Ruben, ora tera a habri su boka traga nan, nan famianan, nan tntnan i tur ser bibu ku tabata sigui nan, mei mei di henter Israel-DEU 11:7 ma boso mes wowo a mira henter e gran obra di SEOR ku El a hasi. DEU 11:8 "Pesei, warda tur mandamentu ku mi ta orden boso awe, pa b oso ta fuerte, i pa boso drenta i poder di e tera ku boso ta bai krusa pa poder di dj; DEU 11:9 pa boso prolong boso dianan riba e tera ku SEOR a hura na boso tatana n di duna nan i nan desendientenan, un tera ku tin lechi i miel na abundansia. D EU 11:10 Pasobra e tera ku bo ta bai drenta pa poder di dj no ta manera tera di Eg ipto for di kual boso a bin, kaminda bo tabata sembra bo simia i muh' ku bo pia m anera ta muha un hfi di brdura. DEU 11:11 Ma e tera ku boso ta bai krusa pa poder d i dj, un tera di seru i vaye, ta bebe awa di yobida di shelu, DEU 11:12 un tera k u SEOR bo Dios ta prkur p'; semper wowo di SEOR bo Dios ta riba dj, for di prinsipio i aa te na fin. DEU 11:13 "I lo sosod ku si boso obedes kuidadosamente mi mandament unan ku mi ta orden boso awe, pa stima SEOR boso Dios i pa sirbiE ku henter boso k urason i henter boso alma, DEU 11:14 E lo duna awaseru pa boso tera na su tempu, e awaseru tempran i e awaseru lat, pa bo por rekoh bo trigo, bo bia nobo i bo zet a. DEU 11:15 I E lo duna yerba den bo kunukunan pa bo bestianan, i lo bo kome i keda satisfecho. DEU 11:16 "Tene kuidou pa boso kurason no wrdu ga i boso bira bai i sirbi otro diosnan i ador nan. DEU 11:17 Sino e rabia di SEOR lo sende kontra bo so, i E lo sera e shelunan, asina ku lo no tin awaseru, ni tera lo no duna su fr uta; i boso lo peres mesora for di e bon tera ku SEOR ta duna boso. DEU 11:18 Pese i, pone e palabranan aki di mi den boso kurason i den boso alma; i mara nan komo un seal na boso man, i nan lo ta manera banchi na boso frenta.

DEU 11:19 Sia boso yunan e palabranan aki, i papia di nan ora bo ta sinta den bo kas, ora bo ta kana riba kaminda, ora bo ta bai drumi i ora bo ta lanta. DEU 11: 20 I skirbi nan riba e koseinnan-di-porta di bo kas i riba bo portanan di kur, DE U 11:21 pa boso dianan i e dianan di boso yu hmbernan lo ta multiplik riba e tera ku SEOR a hura na boso tatanan di duna nan, tanten ku e shelunan ta keda ariba di tera. DEU 11:22 "Pasobra si boso prkur di warda henter e mandamentu aki ku Mi ta orden boso pa boso kumpli kun, pa stima SEOR boso Dios, pa kana den tur Su kamindan an i tene duru na djE, DEU 11:23 e ora ei SEOR lo kore ku tur e nashonnan aki for di boso dilanti, i boso lo kore ku nashonnan mas grandi i mas poderoso ku boso. DEU 11:24 Tur lug ku boso plant'i pia trapa lo ta di boso; boso frontera lo ta f or di e desierto te na Lbano i for di e riu, Riu Eufrates, te na e Laman di Pabou . DEU 11:25 Ningun hende lo no por para boso dilanti; SEOR boso Dios lo pone mied u i temor pa boso riba henter e tera ku boso pone boso pia ariba, manera El a bi sa boso. DEU 11:26 "Mira, mi ta pone awe boso dilanti un bendishon i un maldisho n: DEU 11:27 e bendishon, si boso skucha e mandamentunan di SEOR boso Dios, ku mi ta orden boso awe; DEU 11:28 i e maldishon, si boso no skucha e mandamentunan di SEOR boso Dios, ma ta bira bai for di e kaminda ku mi ta orden boso awe, dor di s igui otro diosnan ku boso no a konos. DEU 11:29 I lo sosod ku ora SEOR bo Dios tres ebo den e tera ku bo ta bai drenta pa poder di dj, bo mester pone e bendishon riba Seru Gerizim i e maldishon riba Seru Ebal. DEU 11:30 No ta na e otro banda di J ordan, pabou di e kaminda den direkshon di kaminda solo ta baha, na tera di e ka naneonan ku ta biba na Arab, dilanti di Gilgal, banda di e palunan di eik di More , nan ta keda? DEU 11:31 Pasobra boso ta na punto di krusa Jordan pa drenta i po der di e tera ku SEOR boso Dios ta duna boso, i boso mester poder di dj i biba den d j, DEU 11:32 i boso mester prkur di kumpli ku tur e statutonan i huisionan ku mi ta pone boso dilanti awe. DEU 12:1 "Esakinan ta e statutonan i e huisionan ku boso mester prkur di kumpli ku nan na e tera ku SEOR, e Dios di bo tatanan, a dunabo pa bo poder di dj tanten ku boso ta biba riba tera. DEU 12:2 Boso mester destru hente ramente tur e lugnan kaminda e nashonnan, ku boso mester kore ku nan, ta sirbi na n diosnan, riba e montaanan haltu, riba e serunan i bou di tur palu brd. DEU 12:3 I boso mester basha nan altarnan abou, kibra nan pilarnan sagrado na pida-pida i kima nan imagennan di Asera ku kandela; i boso mester kap e imagennan grab di nan diosnan bash'abou, i kita nan nmber kompletamente for di e lug ei. DEU 12:4 Boso no mester aktua na e manera aki pa ku SEOR boso Dios. DEU 12:5 Ma boso mester bus ka SEOR na e lug ku SEOR boso Dios lo skohe for di tur boso tribunan, pa stables Su nmber ayanan komo Su lug di biba, i ayanan boso mester bai. DEU 12:6 I ayanan boso mester hiba boso ofrendanan kim, boso sakrifisionan, boso diesmonan, e ofrendana n di halsamentu, boso ofrendanan di promesa, boso ofrendanan boluntario i e prim ognitonan di boso kria di baka i di boso tou di bestia chikitu. DEU 12:7 Ayanan t ambe boso i e hendenan di boso kas mester kome dilanti di SEOR boso Dios, i regos ih den tur obra di boso man, ku SEOR bo Dios a bendishonbo kun. DEU 12:8 "Di ningun manera boso no mester hasi loke nos ta hasi aki awe: tur hende ta hasi loke ta k orekto den su mes bista. DEU 12:9 Pasobra te ainda boso no a yega na e lug di sos iegu i e erensia ku SEOR boso Dios ta duna boso. DEU 12:10 Ora boso krusa Jordan i ta biba den e tera ku SEOR boso Dios ta duna boso pa ered, i E duna boso sosiegu for di tur boso enemigunan rnt di boso, asina ku boso ta biba den siguridat, DEU 12:11 e ora ei lo sosod ku na e lug ku SEOR boso Dios lo skohe pa Su nmber keda, ay anan boso mester trese tur loke mi orden boso: boso ofrendanan kim, boso sakrifisi onan, boso diesmonan, e ofrenda di halsamentu i tur boso ofrendanan di promesa d i mas mih, ku boso mester hura na SEOR. DEU 12:12 I regosih dilanti di SEOR boso Dio s, boso i boso yu hmbernan i yu muhnan, boso sirbidnan hmber i sirbidnan muh i e levi a ku ta biba paden di boso portanan di stat, komo ku e no tin parti ni erensia k u boso. DEU 12:13 Prkur pa bo no ofres bo ofrendanan kim na kualke lug ku bo mira, DE U 12:14 sino na e lug ku SEOR skohe den un di bo tribunan, ayanan bo mester ofres b o ofrendanan kim, i ayanan bo mester hasi tur loke mi ordenbo. DEU 12:15 "Sinembar go, bo por mata i kome karni paden di tur bo portanan di stat, tur loke bo kuras on ta dese, segun

e bendishon di SEOR bo Dios ku El a dunabo; tantu e hende impuru komo esun limpi por kome di dj, manera ta kome gasl f bin. DEU 12:16 Solamente, boso no mag kome e s anger; boso mester bash' riba tera manera awa. DEU 12:17 Paden di bo portanan di stat bo no mag kome e diesmo di bo mainshi, ni bia nobo ni zeta, ni e primognitona n di bo kria di baka ni di bo tou di bestia chikitu, ni ningun di bo ofrendanan di promesa ku bo ta primint, ni bo ofrendanan boluntario, ni bo ofrenda di halsam entu. DEU 12:18 Ma bo mester kome nan dilanti di SEOR bo Dios na e lug ku SEOR bo D ios lo skohe, abo ku bo yu hmber i yu muh, bo sirbidnan hmber i sirbidnan muh, i e le ita ku ta biba paden di bo portanan di stat; i bo mester regosih dilanti di SEOR b o Dios den tur obra di bo man. DEU 12:19 Prkur pa bo no bandon e levita tanten ku b o ta biba na bo tera. DEU 12:20 "Ora SEOR bo Dios ekstend bo frontera manera El a primintbo, i bo bisa: 'Mi kier kome karni,' pasobra bo tin deseo di kome karni, e ora ei bo mag kome karni, manera bo kurason ta dese. DEU 12:21 Si e lug ku SEOR bo Dios skohe pa pone Su nmber ta muchu leu for di bo, e ora ei bo por mata di bo k ria di baka i di bo tou di bestia chikitu ku SEOR a dunabo, manera mi a ordenbo; i bo por kome paden di bo portanan di stat tur loke bo kurason ta dese. DEU 12:22 Manera ta kome gasl f bin, asina bo mester kom'; tantu e hende impuru komo esun limp i por kome di dj. DEU 12:23 Solamente, sea sigur di no kome e sanger, pasobra e s anger ta e bida, i bo no mag kome e bida huntu ku e karni. DEU 12:24 Bo no mag k om'; bo mester bash' riba suela manera awa. DEU 12:25 No kom', pa bai bon ku bo i k u bo yu hmbernan despues di bo, pasobra lo bo ta hasiendo loke ta bon den bista d i SEOR. DEU 12:26 "Solamente e kosnan santu ku bo tin i bo ofrendanan di promesa bo mester kohe i bai na e lug ku SEOR skohe. DEU 12:27 I ofres bo ofrendanan kim, e karni i e sanger, riba e altar di SEOR bo Dios; i e sanger di bo sakrifisionan me ster wrdu bash riba e altar di SEOR bo Dios, ma e karni bo mag kome. DEU 12:28 Prkur di skucha tur e palabranan aki ku mi ta ordenbo, pa bai bon ku bo i ku bo yu hmber nan despues di bo pa semper, pasobra lo bo ta hasiendo loke ta bon i korekto den bista di SEOR bo Dios. DEU 12:29 "Ora SEOR bo Dios krta kita for di bo dilanti e n ashonnan na unda bo ta bai pa kore ku nan, i bo kore ku nan i biba den nan tera, DEU 12:30 prkur pa bo no kai den e trampa di sigui nan, despues ku nan ta keda de stru bo dilanti, i pa bo no inform tokante di nan diosnan, bisando: 'Kon e nashonn an aki ta sirbi nan diosnan, pa ami tambe hasi meskos?' DEU 12:31 Bo no mester k omportbo asina pa ku SEOR bo Dios, pasobra tur echo abominabel ku SEOR ta odia nan a hasi pa nan diosnan; pasobra asta nan yu hmbernan i yu muhnan nan ta kima den ka ndela na nan diosnan. DEU 12:32 "Prkur di kumpli ku tur loke mi ordenbo; no aad ni ki ta for di dj. DEU 13:1 "Si un profeta f un soad di soo lanta meimei di boso i dunabo un seal f un milager, DEU 13:2 i e seal f milager ku el a papia ku bo di dj sosod, i bisabo: 'Laga nos sigui otro diosnan (ku bo no a konos) i laga nos sirbi nan,' D EU 13:3 bo no mester skucha e palabranan di e profeta ei ni di e soad di soo ei; pa sobra ta SEOR boso Dios ta pone boso na prueba, pa haa sa si boso ta stima SEOR bos o Dios ku henter boso kurason i ku henter boso alma. DEU 13:4 Boso mester sigui SEOR boso Dios i tin temor p'E; i boso mester warda Su mandamentunan, skucha Su b os, sirbiE i pega na djE. DEU 13:5 Ma e profeta f e soad di soo ei mester wrdu mat, p sobra el a konseh rebelion kontra SEOR boso Dios, Kende a sakabo for di tera di Eg ipto i a librabo for di e kas di sklabitut, pa kitabo for di e kaminda ku SEOR bo Dios a mandabo kana. Asina bo mester kita e maldat for di meimei di bo. DEU 13: 6 "Si bo ruman hmber, yu hmber di bo mama, f bo yu hmber f bo yu muh, f e esposa ku ta stima, f bo amigu ntimo, sedusbo na sekreto, bisando: 'Laga nos ban sirbi otro d iosnan' (ku ni abo ni bo tatanan no a konos, DEU 13:7 diosnan di e pueblonan ku t in rnt di boso, serka di bo f leu di bo, for di esun banda di tera te na e otro ba nda), DEU 13:8 no konsent kun ni skuch', ni wak ku duele, ni spar ni tapa p', DEU 1 :9 ma siguramente bo mester mat'; bo man mester ta prom kontra dj pa mat', i despues man di henter e pueblo. DEU 13:10 Bo mester piedr' mata, pasobra el a trata di k itabo for di SEOR bo Dios, Kende a sakabo for di tera di

Egipto, for di e kas di sklabitut. DEU 13:11 E ora ei henter Israel lo tende i t ene miedu, i nunka mas nan lo no hasi algu malu asina meimei di bo. DEU 13:12 "S i den un di bo statnan, ku SEOR bo Dios ta dunabo pa bo biba aden, bo tende nan b isa ku DEU 13:13 algun hmber prvrso a sali for di meimei di boso i a instig e habita ntenan di nan stat, bisando: 'Laga nos ban sirbi otro diosnan' (ku boso no a kon os), DEU 13:14 e ora ei bo mester investig i buska pa sa i inform profundamente. I si esaki ta brdat i e asunto ta stables ku e abominashon aki a wrdu has meimei di bo so, DEU 13:15 siguramente bo mester dal e habitantenan di e stat ei ku filo di s pada, i destru e stat kompletamente huntu ku tur loke tin den dj, i destru su bakan an ku filo di spada. DEU 13:16 E ora ei bo mester trese tur su botn huntu meimei di e plenchi i kima e stat i tur su botn ku kandela komo un ofrenda kim kompleto n a SEOR bo Dios; i esaki lo keda un ruina pa semper. Nunka mas e lo no wrdu rekonst ru. DEU 13:17 I nada di loke ta pon bou di maldishon lo no pega na bo man, pa SEOR bira for di Su rabia ardiente, i mustra miserikrdia na bo i tin kompashon di bo i multiplikbo, manera El a hura na bo tatanan, DEU 13:18 si bo skucha e bos di SEOR bo Dios i warda tur Su mandamentunan ku mi ta ordenbo awe i hasi tur loke ta kor ekto den bista di SEOR bo Dios. DEU 14:1 "Boso ta e yunan di SEOR boso Dios; boso no mag krta boso mes, ni feita boso frenta pa motibu di un morto. DEU 14:2 Pasobr a bo ta un pueblo santu na SEOR bo Dios; i SEOR a skohebo pa ta un pueblo pekuliar pa Su mes for di tur e pueblonan ku tin riba superfisio di tera. DEU 14:3 "No k ome nada abominabel. DEU 14:4 Esakinan ta e bestianan ku boso mag kome: buey, ka rn, kabritu, DEU 14:5 bin, gasl, bin di dam, kabritu di mondi, kabritu di seru, anti lope i karn di seru. DEU 14:6 I entre e bestianan, tur loke tin huf divid i ku tin huf kompletamente gespleit i ku ta kou kuminda dos biaha, eseinan boso mag kome . DEU 14:7 Sinembargo, di esakinan boso no mag kome entre esnan ku ta kou kumind a dos biaha, f entre esnan ku tin huf divid: kamel, has i konnchi di baranka, pasob ra ounke nan ta kou kuminda dos biaha, nan no tin huf divid; nan ta impuru pa bos o. DEU 14:8 I porko, pasobra e tin huf divid s, ma no ta kou kuminda dos biaha, e ta impuru pa boso. Boso no mag kome nada di nan karni ni mishi ku nan kadaver. D EU 14:9 "Esakinan boso mag kome di tur loke tin den awa: tur loke tin hala i ska ma boso mag kome, DEU 14:10 ma tur loke no tin hala i skama boso no mag kome; es ei ta impuru pa boso. DEU 14:11 "Boso mag kome tur parha limpi. DEU 14:12 Ma esa kinan ta esunnan ku boso no mag kome: guila, falki-kibrad-di-wesu i falki pretu, D EU 14:13 warawara kr, falki i tur sorto di warawara, DEU 14:14 i tur sorto di raf, DEU 14:15 abestrus, shoko, meuchi i tur sorto di kinikini, DEU 14:16 shoko chik itu, shoko grandi, shoko blanku, DEU 14:17 pelikan, falki ku ta kome bestia mort o, samuro, DEU 14:18 oyevar, tur sorto di garabt, i bubi i raton di anochi. DEU 1 4:19 "Tur insekto ku tin hala ta impuru pa boso; boso no mag kome nan. DEU 14:20 Tur parha limpi boso mag kome. DEU 14:21 "No kome nada ku muri di su mes. Bo ma g duna esaki na e stranhero ku ta keda den bo stat, pa e kom', f bo por bend' ku un stranhero, pasobra abo ta un pueblo santu na SEOR bo Dios. "No hereb un yu di kab ritu den lechi di su mama. DEU 14:22 "Siguramente bo mester duna e diesmo di hen ter e produkshon di loke bo ta sembra, loke kunuku ta produs tur aa. DEU 14:23 I k ome den e presensia di SEOR bo Dios, na e lug ku E skohe pa stables Su nmber, e dies mo di bo mainshi, bo bia nobo i bo zeta, i e primognitonan di bo kria di baka i di bo tou di bestia chikitu, pa bo sia di teme SEOR bo Dios pa semper. DEU 14:24 I s i e distansia ta asina grandi pa bo ku bo no por trese e diesmo, komo ku e lug ku SEOR bo Dios ta skohe pa pone Su nmber ta muchu leu for di bo ora SEOR bo Dios ben dishonbo, DEU 14:25 e ora ei kambi' pa plaka, i tuma e plaka den bo man i bai na e lug ku SEOR bo Dios skohe. DEU 14:26 I bo mag gasta e plaka na kiko ku bo kurason ta dese, na buey, karn, bia, bibida strki f kiko ku bo

kurason ta dese; i ayanan bo mester kome den e presensia di SEOR bo Dios i regosih, abo i e hendenan di bo kas. DEU 14:27 I no neglish e levita ku ta den bo stat, p asobra e no tin parti ni erensia huntu ku bo. DEU 14:28 "Na fin di kada tres aa b o mester trese henter e diesmo di bo produkshon di e aa ei, i deposit esaki den bo stat. DEU 14:29 I e levita, pasobra e no tin parti ni erensia huntu ku bo, i e stranhero, e wrfano i e biuda ku tin den bo stat, por bin i kome i keda satisfech o, pa SEOR bo Dios bendishonbo den tur e trabou ku bo man ta hasi. DEU 15:1 "Na fi n di kada shete aa bo mester kansel debe. DEU 15:2 I esaki ta e manera pa kansel de be: tur fiad mester kansel loke el a fia su prhimo; e no mester eksigi bk for di su p rhimo ni for di su ruman, pasobra SEOR su aa pa kansel debe a wrdu proklam. DEU 15:3 or di un stranhero bo por eksig esaki, ma tur loke bo ruman hmber tin di bo, bo ma n mester kansel. DEU 15:4 Sinembargo, lo no tin hende pober meimei di bo, komo ku SEOR siguramente lo bendishonbo na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia p a bo poder di dj, DEU 15:5 si solamente bo skucha atentamente na e bos di SEOR bo D ios, pa prkur di kumpli ku henter e mandamentu aki ku mi ta ordenbo awe. DEU 15:6 P asobra SEOR bo Dios lo bendishonbo manera El a primintbo, i abo lo fia na hopi nash on, ma abo s lo no pidi fiansa, i lo bo gobern riba hopi nashon, ma nan lo no gobe rn riba bo. DEU 15:7 "Si tin un hende pober serka bo, un di bo rumannan, den un d i bo statnan na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo, no hasi bo kurason duru, ni ser a bo man pa bo ruman pober, DEU 15:8 ma habri bo man hanchu p' i generosamente fi ' sufisiente pa su nesesidat den tur loke e ta falta. DEU 15:9 Tene kuidou pa no tin un pensamentu prvrso den bo kurason, bisando: 'E di shete aa, e aa pa kansel debe ta serka,' i bo mira bo ruman pober ku mal wowo i bo keda sin dun' nada, e ora e i e por sklama na SEOR kontra bo i esaki lo wrdu kont komo pik pa bo. DEU 15:10 Dun' generosamente i no tene duele den bo kurason ora bo ta dun', pasobra pa e kos aki SEOR bo Dios lo bendishonbo den tur bo trabou i den tur loke bo ta hasi. DEU 15:1 1 Pasobra nunka lo no falta hende pober na e tera; pesei mi ta ordenbo, bisando: 'Lo bo habri bo man hanchu pa bo ruman, pa esun den nesesidat i pa e hende pober na bo tera.' DEU 15:12 "Si bo ruman, un hmber f muh hebreo, wrdu bend ku bo, e ora e i e lo sirbibo seis aa, ma e di shete aa bo mester lagu' bai liber. DEU 15:13 I ora bo lagu' bai liber, no mand' bai man bash. DEU 15:14 Dun' generosamente for di bo t ou di bestia chikitu, for di bo plenchi-di-bati-mainshi i for di bo baki-di-prs-w endrif; dun' segun SEOR bo Dios a bendishonbo. DEU 15:15 Krda ku bo tabata esklabu na tera di Egipto i ku SEOR bo Dios a redimbo; pesei mi ta ordenbo e kos aki awe. DEU 15:16 "I lo sosod ku si e esklabu bisabo: 'Mi no kier bai for di bo,' pasobra e ta stima abo i e hendenan di bo kas, komo ku ta bai bon serka bo, DEU 15:17 e or a ei kohe un prim i pasa esaki dor di su orea kontra e porta, i e lo ta bo sirbi d pa semper; i hasi meskos tambe ku bo sirbid muh. DEU 15:18 "Lo no kai bo duru ora bo lagu' bai liber, pasobra el a dunabo seis aa di dbel sirbishi di un hmber kontra t; asina SEOR bo Dios lo bendishonbo den tur loke bo ta hasi. DEU 15:19 "Konsagr na SEOR bo Dios tur e primognitonan machu ku nase di bo kria di baka i di bo tou di b estia chikitu; no traha ku e primognito di bo kria di baka ni pela e primognito di bo tou di karn. DEU 15:20 Abo i e hendenan di bo kas mester kome esaki tur aa dil anti di SEOR bo Dios na e lug ku SEOR skohe. DEU 15:21 Ma si e tin un defekto, esta , si e ta koho f siegu f si e tin kualke defekto serio, bo no mag ofres esaki komo sakrifisio na SEOR bo Dios. DEU 15:22 Bo mester kom' den bo statnan. Tantu esun im puru komo esun limpi por kom', manera ta kome gasl f bin. DEU 15:23 Ma bo no mag kom e su sanger. Bo mester basha esaki riba suela manera awa. DEU 16:1 "Warda luna d i Abib i selebr Pasku na SEOR bo Dios, pasobra den luna di Abib SEOR bo Dios a saka bo den anochi for di Egipto. DEU 16:2 I ofres e sakrifisio di Pasku na SEOR bo Dio s for di e karnnan i for di e bakanan, na e lug ku SEOR skohe pa stables Su nmber. DE U 16:3 No kom' ku pan ku tin zrdeg aden; shete dia bo mester kom' ku pan sin zrdeg, e pan di aflikshon,

(pasobra den pur bo a sali for di tera di Egipto), pa henter bo bida bo rekrd e dia ku bo a sali for di tera di Egipto. DEU 16:4 Pa shete dia zrdeg no mag wrdu mir de n henter bo teritorio, i nada di e karni ku bo ofres komo sakrifisio riba e anoch i di e prom dia no mag keda henter anochi te mainta. DEU 16:5 "Bo no mag ofres e s akrifisio di Pasku den ningun di bo statnan ku SEOR bo Dios ta dunabo, DEU 16:6 m a na e lug ku SEOR bo Dios skohe pa stables Su nmber bo mester ofres e sakrifisio di Pasku atardi ora solo ta baha, na e ora ku bo a sali for di Egipto. DEU 16:7 I k ushin' i kom' na e lug ku SEOR bo Dios skohe. I mainta bo mester bolbe na bo tntnan. DEU 16:8 Seis dia bo mester kome pan sin zrdeg, i riba e di shete dia lo tin un a samblea solm na SEOR bo Dios; no hasi trabou riba e dia ei. DEU 16:9 "Konta shete siman pa bo mes; kumins konta shete siman for di e momento ku bo kumins pone mache te na e mainshi den kunuku. DEU 16:10 E ora ei selebr e Fiesta di Simannan na SEOR bo Dios ku un tributo di un ofrenda boluntario di bo man, ku bo mester duna seg un SEOR bo Dios ta bendishonbo; DEU 16:11 i regosih dilanti di SEOR bo Dios, abo, bo yu hmber, bo yu muh, bo sirbidnan hmber i muh, e levita ku ta den bo stat, e stranhe ro, e wrfano i e biuda ku ta meimei di bo, na e lug ku SEOR bo Dios skohe pa stable s Su nmber. DEU 16:12 Krda ku bo tabata esklabu na Egipto, i prkur di kumpli ku e sta tutonan aki. DEU 16:13 "Selebr e Fiesta di Tabernakelnan shete dia despues ku bo a rekoh kosecha for di bo plenchi-di-bati-mainshi i for di bo baki-di-prs-wendrif; DEU 16:14 i regosih na bo fiesta, abo, bo yu hmber, bo yu muh, bo sirbidnan hmber i m uh i e levita, e stranhero, e wrfano i e biuda, kendenan ta biba den bo statnan. D EU 16:15 Selebr pa shete dia un fiesta na SEOR bo Dios, na e lug ku SEOR skohe, paso bra SEOR bo Dios lo bendishonbo den henter bo kosecha i den tur e trabou di bo man nan, asina ku lo bo ta brdaderamente yen di goso. DEU 16:16 "Tres biaha pa aa tur bo hmbernan mester present dilanti di SEOR bo Dios na e lug ku E skohe, na e Fiesta di Pan Sin Zrdeg, na e Fiesta di Simannan i na e Fiesta di Tabernakelnan, i nan n o mester present dilanti di SEOR man bash. DEU 16:17 Tur hende mester duna manera e por, konforme e bendishon di SEOR bo Dios ku El a dunabo. DEU 16:18 "Nombra pa b o mes huesnan i ofisialnan den tur bo statnan ku SEOR bo Dios ta dunabo, segun bo tribunan, i nan lo huzga e pueblo ku huisio hustu. DEU 16:19 No trose hustisia, no hasi distinshon di persona i no asept plaka pas bou di mesa, pasobra plaka pas bou di mesa ta siega wowo di e sab i ta prvrt e palabranan di e hustu. DEU 16:20 Sig ui hustisia, i solamente hustisia, pa bo biba i poder di e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo. DEU 16:21 "No planta pa bo mes un Asera di ningun sorto di palu banda d i e altar di SEOR bo Dios, ku bo ta traha pa bo mes. DEU 16:22 Tampoko no lanta p a bo mes un pilar sagrado, lokual SEOR bo Dios ta odia. DEU 17:1 "No ofres un buey f karn ku tin mancha f kualke defekto komo sakrifisio na SEOR bo Dios, pasobra esei ta un abominashon na SEOR bo Dios. DEU 17:2 "Si wrdu ha meimei di boso, den kualke di bo statnan ku SEOR bo Dios ta dunabo, un hmber f un muh ku ta hasi loke ta malu d en bista di SEOR bo Dios, dor di kibra Su aliansa, DEU 17:3 i ku a bai sirbi otro diosnan i a ador nan, f solo, f luna, f loke sea di e ehrsito di shelu, loke Mi no a orden, DEU 17:4 i si bo a wrdu avis di esaki i bo a tende di dj, e ora ei bo mester hasi un investigashon profundo. I mira, si ta brdat i ta sigur ku e abominashon aki a wrdu has den Israel, DEU 17:5 e ora ei bo mester hiba e hmber f muh ei, ku a ha si e kos malu aki, na bo portanan di stat, esta, e hmber f e muh, i piedra e person a ei te ora ku e muri. DEU 17:6 Riba testimonio di dos testigu f tres testigu esu n ku tin ku muri mester wrdu mat; e no mester wrdu mat riba testimonio di n testigu s o. DEU 17:7 Man di e testigunan mester lanta prom kontra dj pa mat' i despues man d i henter e pueblo. Asina lo bo kita e maldat for di meimei di bo. DEU 17:8 "Si u n kaso ta muchu difisil pa bo disid, entre un klase di matamentu i otro, entre un klase di derecho legal i otro, i entre un klase di asalto i otro, asuntonan di diskushon den bo korte di hustisia, e ora ei bo mester lanta bai na e lug ku SEOR bo Dios skohe. DEU 17:9 Bai serka e saserdote levita f e hues ku t'ei den e diana n ei, i konsult ku nan i nan lo deklarbo e veredikto

di e kaso. DEU 17:10 I bo mester hasi segun e palabranan di e veredikto ku nan t a deklar na bo for di e lug ei ku SEOR skohe; i prkur di hasi segun tur loke nan siab . DEU 17:11 Segun e palabranan di e lei ku nan ta siabo i segun e veredikto ku na n ta partisip na bo, bo mester hasi; no apart bo mes for di e palabra ku nan ta de klar na bo, ni na man drechi ni na man robes. DEU 17:12 I e hmber ku ta aktua ku t ribilidat dor di no skucha e saserdote ku ta para einan pa sirbi SEOR bo Dios, do r di no skucha e hues, e hmber ei mester muri; asina bo mester kita e maldat for di Israel. DEU 17:13 E ora ei henter e pueblo lo tende i tene miedu, i lo no akt ua ku tribilidat mas. DEU 17:14 "Ora bo drenta e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo, i bo poder di dj i biba den dj, i bo bisa: 'Lo mi pone un rei riba mi, manera tur e nashonnan ku tin rnt di mi,' DEU 17:15 e ora ei siguramente bo mester pone un re i riba bo ku SEOR bo Dios skohe, un persona for di meimei di bo paisanonan bo mes ter pone komo rei riba bo. No pone un stranhero riba bo ku no ta bo paisano. DEU 17:16 Ademas, e rei no mester multiplik kabai pa su mes, ni hasi e pueblo bolbe Egipto pa multiplik kabai, komo ku SEOR a bisabo: 'No bolbe pa e kaminda ei nunka mas.' DEU 17:17 Ni e no mester tuma hopi esposa pa su mes, pa su kurason no desv i; ni e no mester monton plata ni oro na abundansia pa su mes. DEU 17:18 "Awor lo sosod ku ora e sinta riba trono di su reino, e mester skirbi pa su mes un kopia d i e lei aki riba un rl den presensia di e saserdotenan levita. DEU 17:19 I e mest er tin esaki huntu kun i mester les' tur e dianan di su bida, pa e sia teme SEOR su Dios, dor di prkur di kumpli ku tur e palabranan di e lei i di e statutonan aki, D EU 17:20 pa su kurason no wrdu hals riba su paisanonan i pa e no bira bai for di e mandamentu, ni na man drechi ni na man robes; pa ku su yu hmbernan sigui biba pa hopi tempu den su reino meimei di Israel. DEU 18:1 "E saserdotenan levita, hent er e tribu di Lev, no mester tin parti ni erensia huntu ku Israel; nan lo kome di e ofrendanan di kandela na SEOR i di Su erensia. DEU 18:2 I nan no mester tin er ensia entre nan paisanonan; SEOR ta nan erensia, manera El a primint nan. DEU 18:3 "Awor esaki lo ta e derecho di e saserdotenan di parti di e pueblo, di parti di esnan ku ta ofres sakrifisio, sea un buey f un karn, di kual nan lo duna e saserdo te e skouder, e dos bandanan di kara i e stoma. DEU 18:4 Bo mester dun' e prom fru tanan di bo mainshi, bo bia nobo, bo zeta i e prom pelamentu di bo karnnan. DEU 18: 5 Pasobra SEOR bo Dios a skohe ku su yu hmbernan for di tur bo tribunan, pa para i pa sirbi den nmber di SEOR pa semper. DEU 18:6 "Awor si un levita sali for di un di bo statnan den henter Israel kaminda e ta biba, i segun e deseo di su kurason e bin na e lug ku SEOR skohe, DEU 18:7 e ora ei e por sirbi den nmber di SEOR su Di os, manera tur su rumannan, e levitanan ku ta para ayanan dilanti di SEOR. DEU 18 :8 Nan mester kome porshonnan igual, ademas di loke nan ta risib for di benta di propiedat di nan tatanan. DEU 18:9 "Ora bo drenta e tera ku SEOR bo Dios ta dunab o, no sia imit e abominashonnan di e nashonnan ei. DEU 18:10 Entre boso no mag wrdu ha ningun hende ku ta hasi su yu hmber f su yu muh pasa dor di kandela, ni ningun he nde ku ta praktik adivinashon f ku ta praktik bruheria, f ku ta pronostik, f ku ta pr ktik magia, DEU 18:11 ni ningun hende ku ta plega hende, f ku ta montad f spiritista , f ku ta konsult ku e mortonan. DEU 18:12 Pasobra ken ku hasi e kosnan aki ta un abominashon na SEOR; i pa motibu di e abominashonnan aki SEOR bo Dios lo kore ku n an for di bo dilanti. DEU 18:13 Bo mester ta perfekto dilanti di SEOR bo Dios. DE U 18:14 "Pasobra e nashonnan ei, ku bo mester kore kun for di bo dilanti, ta skuc ha na esnan ku ta praktik bruheria i adivinadnan, ma abo, SEOR bo Dios no a prmitbo h asi asina. DEU 18:15 SEOR bo Dios lo lanta pa bo un profeta manera ami for di mei mei di bo, for di bo paisanonan; boso mester skucha na dj. DEU 18:16 Esaki ta seg un tur loke bo a pidi di SEOR bo Dios na Horb riba e dia di asamblea, bisando: 'No lagami tende e bos di SEOR mi Dios mas, ni lagami mira e kandela grandi aki mas, pa mi no muri.' DEU 18:17 "I SEOR a bisami: 'Loke nan a papia ta bon. DEU 18:18 Lo Mi lanta un profeta manera abo for di meimei di nan paisanonan, i lo Mi pone Mi palabranan den su boka, i e lo papia ku nan tur loke Mi orden'. DEU 18:19 I lo sosod ku ken ku no skucha Mi palabranan ku e lo papia den Mi nmber, Ami mes lo pi di kuenta di esaki.

DEU 18:20 Ma e profeta ku ta tribi papia un palabra den Mi nmber ku Mi no a orden ' papia, f ku e ta papia den nmber di otro diosnan, e profeta ei mester muri.' DEU 18:21 "I si bo bisa den bo kurason: 'Kon nos lo konos e palabra ku SEOR no a papia ?' DEU 18:22 si un profeta papia den nmber di SEOR i e kos no sosod ni bira realida t, esei ta loke SEOR no a papia. E profeta a papia esaki ku tribilidat; no tene m iedu di dj. DEU 19:1 "Ora SEOR bo Dios kaba ku e nashonnan, kende nan tera SEOR bo Dios ta dunabo, i bo kore ku nan i bai biba den nan statnan i den nan kasnan, DE U 19:2 e ora ei apart tres stat pa bo mes meimei di e tera ku SEOR bo Dios ta duna bo pa bo poder di dj. DEU 19:3 Prepar e kamindanan pa bo mes, i parti na tres pida e teritorio di bo tera ku SEOR bo Dios lo dunabo komo erensia, pa tur matad por hu i bai ayanan. DEU 19:4 "Awor esaki ta e kaso di e matad ku por hui bai ayanan i k eda na bida: ora ku e mata su amigu no intenshonalmente, sin ku e tabatin odio k ontra dj den pasado-DEU 19:5 manera ora un hmber bai den mondi ku su amigu pa kap palu, i e zwai e hacha ku su man pa kap e palu, i e kabes di heru kita for di e kabu i dal su amigu, asina ku e ta muri--e por hui bai na un di e statnan aki i keda na bida; DEU 19:6 pa e vengad di sanger, den e kayente di su rabia, no prsigu e matad i alkans', pasobra e kaminda ta largu, i mat', maske e no tabata meres morto , komo ku e no tabatin odio kontra dj den pasado. DEU 19:7 Pesei mi ta ordenbo, bi sando: 'Lo bo apart tres stat pa bo mes.' DEU 19:8 "I si SEOR bo Dios hasi bo teri torio mas grandi, manera El a hura na bo tatanan, i dunabo henter e tera ku El a primint di duna bo tatanan-DEU 19:9 si bo prkur di kumpli ku henter e mandamentu a ki ku mi ta ordenbo awe, pa stima SEOR bo Dios i pa kana den Su kamindanan semper-e ora ei bo mester aad tres stat mas pa bo mes na e tresnan aki. DEU 19:10 Asina sanger inosente lo no wrdu dram meimei di e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo ere nsia, i kulpa di sanger keda riba bo. DEU 19:11 "Ma si tin un hende ku ta odia s u prhimo i ta skonde ward', i ta lanta kontra dj i ta dal asina ku e ta muri, i e h ui bai na un di e statnan aki, DEU 19:12 e ora ei e ansianonan di su stat mester manda busk', sak' for di einan i entregu' den man di e vengad di sanger, pa e muri. DEU 19:13 No tene duele di dj, ma bo mester kita sanger di e inosente for di Isr ael, pa bai bon ku bo. DEU 19:14 "No kita e markanan di propiedat di bo prhimo, k u e antepasadonan a pone den bo erensia ku bo ta bai ered na e tera ku SEOR bo Dio s ta dunabo, pa bo poder di dj. DEU 19:15 "Un solo testigu no mester lanta kontra un hende pa motibu di kualke inikidat f kualke pik ku el a komet; riba testimonio d i dos f tres testigu un kaso ta keda konfirm. DEU 19:16 "Si un testigu falsu lanta kontra un hende pa akus' di mal echo, DEU 19:17 e ora ei tur dos hmber ku tin e p leitu mester para dilanti di SEOR, dilanti di e saserdotenan i e huesnan ku lo ta einan den e dianan ei. DEU 19:18 I e huesnan mester hasi un investigashon profu ndo; i si e testigu ta un testigu falsu i el a akus su ruman falsamente, DEU 19:1 9 e ora ei boso mester hasi kun meskos ku e tabatin intenshon di hasi ku su ruman . Asina bo mester kita e maldat for di meimei di boso. DEU 19:20 I esnan ku keda lo tende i tene miedu, i nunka mas lo hasi un maldat asina meimei di boso. DEU 19:21 Pesei, no tene duele: bida pa bida, wowo pa wowo, djente pa djente, man pa man, pia pa pia. DEU 20:1 "Ora bo sali pa bringa kontra bo enemigunan i bo mira kabai i garoshi i un pueblo mas numeroso ku bo, no tene miedu di nan, pasobra S EOR bo Dios, Kende a sakabo for di tera di Egipto, ta ku bo. DEU 20:2 Awor lo sos od ku ora boso ta serka di drenta bataya, e saserdote lo yega serka i papia ku e pueblo. DEU 20:3 I e lo bisa nan: 'Tende, O Israel, awe boso ta serka di drenta bataya kontra boso enemigunan. No laga boso kurason desmay. No tene miedu ni prd ka bes, ni tembla nan dilanti, DEU 20:4 pasobra SEOR boso Dios ta Esun ku ta bai ku boso, pa bringa pa boso kontra boso enemigunan, pa salba boso.' DEU 20:5 "E ofis ialnan tambe lo papia ku e pueblo, bisando: 'Ken a traha un kas nobo, ma ainda n o a dedik'? Lagu' sali bai su kas bk, pa e no muri den bataya i un otro hmber dedik'. DEU 20:6 I ken a planta un kunuku di wendrif, ma ainda no a disfrut di dj? Lagu' sa li bai su kas bk, pa e no muri den bataya i un otro hmber disfrut di dj. DEU 20:7 I ken a kompromet su mes ku un muh, ma ainda no a kasa kun? Lagu' sali bai su kas bk, p a e no muri

den bataya i un otro hmber kasa kun.' DEU 20:8 E ora ei e ofisialnan lo sigui papi a ku e pueblo i nan lo bisa: 'Ken tin miedu i tin kurason desmay? Lagu' sali bai s u kas bk, pa e no hasi kurason di su rumannan dirti manera su mes kurason.' DEU 2 0:9 I lo sosod ku ora e ofisialnan kaba di papia ku e pueblo, nan lo nombra koman dantenan di ehrsitonan na kabes di e pueblo. DEU 20:10 "Ora bo aserk un stat pa br inga kontra dj, ofres' pas. DEU 20:11 I lo sosod ku si e bai di akurdo pa hasi pas k u bo i habri porta pa bo, e ora ei lo t'asina ku henter e pueblo ku tin den dj lo hasi trabou frs pa bo i lo sirbibo. DEU 20:12 Ma si e no hasi pas ku bo, ma ta ha si guera ku bo, e ora ei bo mester rondon'. DEU 20:13 Ora SEOR bo Dios entregu' den bo man, mata tur hmber den dj ku filo di spada. DEU 20:14 Solamente e muhnan, much anan i bestianan, i tur loke tin den e stat, henter e botn, bo mag kohe pa bo mes ; anto bo mag hasi uzo di e botn di bo enemigunan ku SEOR bo Dios a entreg na bo. D EU 20:15 Asina bo mester hasi ku tur e statnan ku ta keda masha leu for di bo, k u no ta pertenes na e statnan di e nashonnan aki serka. DEU 20:16 "Solamente den e statnan di e pueblonan aki, ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia, bo no meste r laga nada ku ta hala rosea keda na bida. DEU 20:17 Ma bo mester destru nan komp letamente: e heteo, e amoreo, e kananeo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo, manera SEOR bo Dios a ordenbo, DEU 20:18 pa nan no sia boso hasi segun tur nan abominashon nan ku nan a hasi pa nan diosnan, i boso peka kontra SEOR boso Dios. DEU 20:19 "O ra bo rondon un stat pa un tempu largu, pa bringa kontra dj pa kaptur', no destru su palunan dor di zwai hacha kontra nan; pasobra bo mag kome di nan, ma bo no mag kap nan. Pasobra ta hende e palu di kunuku ta anto, ku bo mester rondon'? DEU 20: 20 Solamente e palunan ku bo sa ku nan no ta palu di fruta, eseinan bo mag destr u i kap pa bo konstru baluarte pa atak e stat ku ta bringa kontra bo, te ora ku esa ki kai. DEU 21:1 "Si haa un hmber mat tir abou den kunuku habr na e tera ku SEOR bo D os ta dunabo pa bo poder di dj, i nan no sa ta ken a mat', DEU 21:2 e ora ei bo ans ianonan i bo huesnan lo sali bai i midi e distansia te na e statnan ku ta keda rn t di e hmber ku a wrdu mat. DEU 21:3 I lo t'asina ku e stat ku ta keda mas serka di e hmber mat, esta, e ansianonan di e stat ei, lo kohe for di e kria di baka un bi sh muh ku nunka no a wrdu uz pa trabou i ku nunka no a karga yugo; DEU 21:4 i e ansi anonan di e stat ei lo hiba e bish muh den un vaye kaminda tin awa ta kore i ku nu nka nan no a plug f sembra, i kibra nk di e bish muh ayanan den e vaye. DEU 21:5 E o ra ei e saserdotenan, e yu hmbernan di Lev, lo yega serka, pasobra SEOR bo Dios a s kohe nan pa sirbiE i pa bendishon den e nmber di SEOR; i tur pleitu i tur asalto lo keda regl dor di nan. DEU 21:6 I tur e ansianonan di e stat ei, ku ta keda mas s erka di e hmber mat, lo laba nan man riba e bish muh ku nan a kibra su nk den e vaye; DEU 21:7 i nan lo kontest i bisa: 'Nos mannan no a drama e sanger aki, ni nos wo wonan no a mira. DEU 21:8 Pordon Bo pueblo Israel ku Bo a redim, O SEOR, i no pone kulpa di sanger inosente meimei di Bo pueblo Israel.' I nan lo ta pordon di e kul pa di sanger. DEU 21:9 Asina lo bo kita e kulpa di sanger inosente for di meimei di boso, ora bo hasi loke ta korekto den bista di SEOR. DEU 21:10 "Ora bo sali p a bringa kontra bo enemigunan i SEOR bo Dios entreg nan den bo man, i bo hiba nan komo katibu, DEU 21:11 i bo mira entre e katibunan un muh bunita, i bo ta dese' i kier tum' komo bo esposa, DEU 21:12 e ora ei tum' den bo kas, i lagu' feita su kabe s i krta su huanan, DEU 21:13 i kita e bist di su koutiverio. I despues ku el a ked a den bo kas i a yora su tata i su mama henter un luna, bo mag drumi kun i bira s u esposo, i e lo ta bo esposa. DEU 21:14 I si e no ta agradbo, e ora ei bo mester lagu' bai kaminda ku e kier; ma siertamente bo no mester bend' pa plaka, ni maltr at', pasobra bo a umiy'. DEU 21:15 "Si un hmber tin dos esposa, esun stim i e otro n o-stim, i nan tur dos, esun stim i esun no-stim, a haa yu hmbernan p', i si e yu hmb primognito ta di esun no-stim, DEU 21:16 e ora ei riba e dia ku e hasi su yu hmbern an ered loke ku e tin, e no mag hasi yu hmber di esun stim

primognito na lug di yu hmber di esun no-stim, ku ta e primognito. DEU 21:17 Ma e mes ter rekonos e primognito, yu hmber di esun no-stim, dor di dun' un porshon dbel di tu loke ku e tin, pasobra e ta e prinsipio di su vigor; ta na dj e derecho di primo genitura ta pertenes. DEU 21:18 "Si un hmber tin un yu hmber kabesura i rebelde ku no kier obedes su tata ni su mama, i ora nan kastigu', e no kier skucha nan, DEU 2 1:19 e ora ei su tata i su mama lo gar' hib' pa e ansianonan di su stat, na porta di e stat kaminda e ta biba. DEU 21:20 I nan lo bisa e ansianonan di su stat: 'E yu hmber di nos aki ta kabesura i rebelde; e no kier obedes nos; e ta un golos i un burach.' DEU 21:21 E ora ei tur e hmbernan di su stat lo piedr' te ora ku e muri ; asina bo mester kita e maldat for di meimei di boso, i henter Israel lo tende di esaki i tin temor. DEU 21:22 "I si un hmber a komet un pik digno di morto i e wrd u mat, i boso kologu' na un palu, DEU 21:23 e ora ei su kurpa no mester keda kolog henter anochi na e palu, ma siguramente bo mester der' riba e mesun dia (pasobra esun ku wrdu kolog ta maldishon di Dios), pa bo no kontamin e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia. DEU 22:1 "Si bo mira ku buey f karn di bo paisano a prd kamind a, no keda sin paga atenshon na nan; sigur-sigur bo mester hiba nan bk pa bo pais ano. DEU 22:2 I si bo paisano no ta biba peg ku bo, f si bo no sa ken e ta, e ora ei bo mester hib' na bo mes kas i lagu' keda serka bo te ora bo paisano bin busk'; i e ora ei debolb' na dj. DEU 22:3 I asina bo mester hasi ku su buriku i ku su paa di bisti, i bo mester hasi meskos ku kiko ku bo paisano a prd, ku el a prd i abo a h aa. Bo no mag nenga bo yudansa. DEU 22:4 "Si bo mira ku buriku di bo paisano f su buey a kai abou riba kaminda, no keda sin paga atenshon na nan; sigur-sigur bo m ester yud' lanta nan. DEU 22:5 "Hende muh no mester bisti paa di hmber, ni hende hmbe r no mester bisti paa di muh; pasobra ken ku hasi e kosnan aki ta un abominashon n a SEOR bo Dios. DEU 22:6 "Si sosod ku riba kaminda bo haa un neishi di parha den ku alke palu f riba suela, ku yu f webu aden, i ku e mama drum riba e yunan f riba e we bunan, no kohe e mama huntu ku e yunan; DEU 22:7 sigur-sigur bo mester laga e ma ma bai, ma e yunan bo por tuma pa bo, pa bai bon ku bo i pa bo tin bida largu. D EU 22:8 "Ora bo traha un kas nobo, traha un rant na bo dak, pa bo no trese kulpa di sanger riba bo kas, si un hende kai for di dj. DEU 22:9 "No sembra bo kunuku di wendrif ku dos sorto di simia, pa henter e kosecha di e simia ku bo a sembra i e produkshon di e kunuku di wendrif no daa. DEU 22:10 "No plug ku un buey i un bu riku huntu. DEU 22:11 "No bisti paa di un tela ku ta un meskla di lana i lino. DE U 22:12 "Traha fraa na e kuater puntanan di bo paa ku bo ta tapa bo kurpa kun. DEU 22:13 "Si un hmber tuma un esposa i drumi kun, anto desgust di dj, DEU 22:14 i akus' di echonan brgonsoso, i pblikamente lanta testimonio falsu kontra dj, i bisa: 'Mi a tuma e muh aki, ma ora mi a aserk', mi a haa ku e no ta birgen,' DEU 22:15 e ora e i tata i mama di e mucha muh mester kohe e prueba di birginidat di e mucha muh hib a pa e ansianonan di e stat na porta di e stat. DEU 22:16 Anto tata di e mucha m uh lo bisa e ansianonan: 'Mi a duna mi yu muh na e hmber aki pa esposa, ma el a des gust di dj; DEU 22:17 i mira, el a akus' di echonan brgonsoso, bisando: "Mi no a haa ku bo yu muh ta birgen." Ma esaki ta e prueba di mi yu muh su birginidat!' Anto na n lo habri e paa dilanti di e ansianonan di e stat. DEU 22:18 Asina e ansianonan di e stat ei mester kohe e hmber i kastigu', DEU 22:19 i nan lo dun' un but di shen pida plata i duna esaki na e mucha muh su tata, pasobra pblikamente el a daa nmber di un birgen di Israel. I e mucha muh lo keda su esposa; pa restu di su bida e hmb er no por diborsi'. DEU 22:20 "Ma si e akusashon aki ta brdat, ku e mucha muh no ta bata birgen, DEU 22:21 e ora ei nan lo saka e mucha muh hiba na entrada di kas di su tata, i e hmbernan di su stat lo piedr' te ora ku e muri, pasobra el a komet un echo brgonsoso na Israel, dor di komet fornikashon den e kas di su tata; asina bo mester kita e maldat for di meimei di boso. DEU 22:22 "Si haa un hmber ta drumi k u un muh kas, e ora ei nan tur dos mester muri, tantu e hmber ku a drumi ku e muh ko mo e muh; asina bo mester kita e maldat for di Israel.

DEU 22:23 "Si tin un mucha muh ku ta birgen, ku ta kompromet ku un hmber, i un otro hmber ha' den stat i drumi kun, DEU 22:24 e ora ei boso lo saka tur dos hiba na por ta di e stat ei i piedra nan mata; e mucha muh, pasobra e no a grita pa yudansa d en e stat, i e hmber, pasobra el a viol esposa di su prhimo. Asina bo mester kita e maldat for di meimei di boso. DEU 22:25 "Ma si ta den kunuku e hmber haa e mucha muh ku ta kompromet, i e hmber viol', e ora ei solamente e hmber ku a hasi esaki lo m uri. DEU 22:26 Ma bo no mester hasi e mucha muh nada; e mucha muh no a hasi pik ku meres morto, pasobra e kaso aki ta meskos ku esun di un hmber ku ta lanta kontra s u prhimo i ta mat'. DEU 22:27 Ora ku el a ha' den kunuku, e mucha muh kompromet a gri a, ma no tabatin ningun hende pa salb'. DEU 22:28 "Si un hmber haa un mucha muh ku t a birgen, ku no ta kompromet, i e gara e mucha muh i drumi kun, i nan wrdu deskubr, D EU 22:29 e ora ei e hmber ku a drumi kun mester duna tata di e mucha muh sinkuenta pida plata, i e mester bira su esposa, pasobra el a viol'; pa restu di su bida e hmber no por diborsi'. DEU 22:30 "Un hmber no mag tuma esposa di su tata, pa e no p rofan kama di su tata. DEU 23:1 "Ningun hmber ku ta herid na su testkulonan f ku su r ano maskulino ta krt af, no mag drenta e asamblea di SEOR. DEU 23:2 "Ningun hende ku ta yu djaf no mag drenta e asamblea di SEOR; ningun di su desendientenan, ni te n a e di dies generashon, no mag drenta e asamblea di SEOR. DEU 23:3 "Ningun amonit a ni moabita no mag drenta e asamblea di SEOR; ningun di nan desendientenan, ni t e na e di dies generashon, no mag drenta e asamblea di SEOR, DEU 23:4 pasobra nan no a bin pa kontra ku boso ku pan i awa na kaminda, ora boso a sali for di Egip to, i pasobra nan a kontrat Balaam, yu hmber di Beor for di Petor na Mesopotamia, pa maldishonbo. DEU 23:5 Sinembargo, SEOR bo Dios no tabata kier a skucha Balaam, ma SEOR bo Dios a kambia e maldishon den un bendishon pa bo, pasobra SEOR bo Dios ta stimabo. DEU 23:6 Nunka lo bo no buska pas ni prosperidat pa nan durante di h enter bo bida. DEU 23:7 "No abores un edomita, pasobra ta bo ruman e ta; no abore s un egipsio, pasobra bo tabata un stranhero na su tera. DEU 23:8 E yu hmbernan ku nase pa nan den e di tres generashon mag drenta e asamblea di SEOR. DEU 23:9 "Or a bo sali bai komo un ehrsito kontra bo enemigunan, warda bo mes di tur kos malu. DEU 23:10 Si tin meimei di boso un hmber ku ta impuru pa motibu di un emishon no kturno, e ora ei e mester sali paf di e kampamentu i no bolbe drenta e kampamentu . DEU 23:11 Ma ora nochi ta bai sera e mester baa su kurpa ku awa, i ora solo bah a e por bolbe drenta e kampamentu. DEU 23:12 "Tambe bo mester tin un lug paf di e kampamentu pa bo sali bai ayanan, DEU 23:13 i bo mester tin un skp den bo ekipahe , i ora bo sinta paf pa hasi bo nesesidat, bo mester koba un buraku kun i tapa bo sushi. DEU 23:14 Komo ku SEOR bo Dios ta kana meimei di bo kampamentu pa librabo i pa derot bo enemigunan bo dilanti, pesei bo kampamentu mester ta santu, pa E no mira nada indesente den bo i bira bai for di bo. DEU 23:15 "No entreg na su shon un esklabu ku a hui bai for di su shon bin serka bo. DEU 23:16 E por biba meime i di bo, na e lug ku e lo skohe den un di bo statnan, kaminda ta agrad'; no maltra t'. DEU 23:17 "No mag tin prostituta den e yu muhnan di Israel; ni no mag tin sodo mita den e yu hmbernan di Israel. DEU 23:18 Bo no mag trese pago di un prostituta ni plaka di un sodomita den e kas di SEOR bo Dios pa ningun ofrenda di promesa, pasobra esakinan tur dos ta abominashon na SEOR bo Dios. DEU 23:19 "No eksig inter es for di bo paisano: ni interes riba plaka ni riba komestibel, ni riba nada ku por wrdu fi ku interes. DEU 23:20 Bo mag eksig interes for di un stranhero, ma no f or di bo paisano, pa SEOR bo Dios bendishonbo den tur loke bo ta hasi na e tera ku bo ta bai drenta pa poder di dj. DEU 23:21 "Ora bo hasi un promesa na SEOR bo Dios , no tarda pa kumpli kun, pasobra esaki lo ta pik den bo, i siguramente SEOR bo Dio s lo eksig esaki for di bo. DEU 23:22 Sinembargo, si bo keda sin hasi promesa, es ei lo no ta pik den bo. DEU 23:23 Prkur di warda i kumpli ku loke ta sali for di bo boka, meskos ku bo a primint boluntariamente na SEOR bo Dios loke bo a papia ku b o boka. DEU 23:24 "Ora bo drenta kunuku di wendrif di bo prhimo, bo por kome wendri f te ora bo ta kompletamente

satisfecho, ma no pone nada den bo makutu. DEU 23:25 Ora bo drenta den kunuku di mainshi di bo prhimo, bo por kita algun tapushi ku bo man, ma no zwai ku sikkel den e mainshi di bo prhimo. DEU 24:1 "Ora ku un hmber tuma un esposa i kasa kun, i sosod ku e esposa no ta agrad', pasobra el a haa algu indesente den dj, i e skirbi un karta di diborsio i entreg esaki den su man i mand' bai for di su kas, DEU 24:2 i e muh sali for di su kas i bai i bira esposa di otro hmber, DEU 24:3 i e ltimo esp oso aki abores' i skirbi un karta di diborsio, i entreg e karta den man di e muh i m and' bai for di su kas, f e ltimo esposo, ku a tum' pa su esposa, muri, DEU 24:4 e o ra ei su prom esposo, ku a mand' bai, no mag bolbe tum' pa ta su esposa, komo ku el a wrdu has impuru; pasobra esei ta un abominashon dilanti di SEOR, i bo no mester trese pik riba e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia. DEU 24:5 "Ora ku un hmber ta resien kas, e no mester sali bai guera, ni wrdu enkarg ku ningun obligashon ; e mester ta liber na kas pa un aa i duna felisidat na e esposa ku el a tuma. DE U 24:6 "Ningun hende no mag tuma un mulina di man f e piedra di mulina di mas ari ba komo garantia, pasobra ta un bida e ta tuma komo garantia. DEU 24:7 "Si un he nde wrdu ha ta sekuestr un di su paisanonan for di e yunan di Israel, i e maltrat' f end', e ladron ei mester muri; bo mester kita e maldat for di meimei di bo. DEU 2 4:8 "Den kaso di plaga di lepra, prkur di opserv i hasi eksaktamente konforme tur l oke e saserdotenan levita ta sia boso; manera mi a orden nan, asina boso mester prk ur di hasi. DEU 24:9 Krda kiko SEOR bo Dios a hasi ku Miriam na kaminda, ora boso a sali for di Egipto. DEU 24:10 "Ora bo fia bo prhimo kualke kos, no drenta su kas pa tuma su garantia. DEU 24:11 Keda paf, i laga e hmber, na kende bo a fia, trese e garantia paf pa bo. DEU 24:12 I si e ta un hmber pober, no bai drumi ku su gara ntia den bo poder. DEU 24:13 Sin falta bo mester debolb' e garantia ora solo ta b aha, pa e por drumi den su mantel i bendishonbo; i esaki lo ta hustisia pa bo dil anti di SEOR bo Dios. DEU 24:14 "No oprim un sirbid kontrat ku ta pober i den nesesi dat, sea ku e ta un di bo paisanonan f un di e stranheronan ku ta biba na bo tera den bo statnan. DEU 24:15 Dun' su suldo riba mesun dia, prom ku solo baha, pasobra e ta pober i ta konta kun, pa e no sklama na SEOR kontra bo i esaki bira pik den b o. DEU 24:16 "Tatanan no mester wrdu mat pa motibu di nan yu hmbernan, ni yu hmberna n no mester wrdu mat pa motibu di nan tatanan; kada un mester wrdu mat pa su mes pik. DEU 24:17 "No trose e hustisia ku un stranhero f wrfano tin derecho riba dj, ni tu ma bist di un biuda komo garantia. DEU 24:18 Krda ku bo tabata esklabu na Egipto, i ku SEOR bo Dios a redimbo for di einan; pesei mi ta ordenbo hasi e kos aki. DEU 2 4:19 "Ora bo ta rekoh bo kosecha den bo kunuku i a lubid un boh den kunuku, no bai bk pa koh'; laga esaki keda pa e stranhero, pa e wrfano i pa e biuda, pa SEOR bo Dio s por bendishonbo den tur e trabou di bo mannan. DEU 24:20 Ora bo sakud bo palu di oleifi, no bolbe repas e ramanan; laga esaki keda pa e stranhero, pa e wrfano i p a e biuda. DEU 24:21 Ora bo piki wendrif di bo kunuku di wendrif, no bolbe repas'; laga esaki keda pa e stranhero, pa e wrfano i pa e biuda. DEU 24:22 I krda ku bo t abata esklabu na tera di Egipto; pesei mi ta ordenbo hasi e kos aki. DEU 25:1 "Or a hmbernan tin un pleitu ku otro i nan bai korte i e huesnan huzga nan kaso, i na n hustifik e hustu i konden e malbado, DEU 25:2 e ora ei, si e hmber malbado meres s ota, e hues mester lagu' kai drumi abou i laga sut' den su presensia ku e kantidat di sota di akurdo ku su kulpa. DEU 25:3 E mag dun' kuarenta sota, ma no mas, pa e no dun' muchu mas sota ku esakinan i bo ruman wrdu rebah den bo bista. DEU 25:4 "N o bisti buey bosal ora ku e ta trapa mainshi. DEU 25:5 "Ora ruman hmbernan ta bib a huntu i un di nan muri sin laga yu hmber, esposa di e defunto no mag kasa paf di e famia ku un hmber stranhero. Ruman hmber di su esposo mester drumi kun i tum' kom o esposa i kumpli ku e deber di ruman hmber di un esposo p'. DEU 25:6 I lo t'asina ku e primognito ku e duna lus na dj lo karga nmber di su ruman hmber defunto, pa su nmber no wrdu kit for di Israel.

DEU 25:7 "Ma si e hmber no ta dese di tuma esposa di su ruman, e ora ei esposa di su ruman mester bai na porta di stat serka e ansianonan i bisa: 'Ruman hmber di m i esposo ta nenga di stables un nmber pa su ruman hmber na Israel; e no kier kumpli ku e deber di ruman hmber di un esposo pa mi.' DEU 25:8 E ora ei e ansianonan di su stat mester manda yam' i papia kun. I si e prsist i bisa: 'Mi no ta dese di tum', DEU 25:9 e ora ei esposa di su ruman mester aserk' den bista di e ansianonan, i kita sandalia di e hmber for di su pia i skupi den su kara; i e muh mester deklar: 'Asina ta hasi ku e hmber ku no ta edifik kas di su ruman.' DEU 25:10 I na Israel nan lo dun' e nmber: 'Kas di esun ku su sandalia a wrdu kit.' DEU 25:11 "Si dos hmber , un hmber i su paisano, bringa ku otro, i esposa di esun yega serka pa libra su esposo for di man di esun ku ta dal , i e esposa saka su man i gara su partinan p riv, DEU 25:12 e ora ei bo mester krta su man af; no tene duele di dj. DEU 25:13 "Bo no mester tin den bo saku diferente sorto di peso, un grandi i un chikitu. DEU 25:14 Bo no mester tin den bo kas diferente sorto di mid, un grandi i un chikitu. DEU 25:15 Bo mester tin peso eksakto i hustu; bo mester tin un mid eksakto i hus tu, pa bo dianan wrdu prolong na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo. DEU 25:16 Pasobr a ken ku hasi e kosnan aki, ken ku aktua inhustu, ta un abominashon na SEOR bo Di os. DEU 25:17 "Krda kiko Amalek a hasi ku bo na kaminda, tempu ku bo a sali for d i Egipto, DEU 25:18 kon el a topabo na kaminda i a atak tur e debilnan ku a keda bo tras, ora bo tabata morch i morto kans; i e no tabatin temor di Dios. DEU 25:19 Pesei lo sosod ku ora SEOR bo Dios dunabo sosiegu for di tur bo enemigunan rnt di bo, na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia pa bo poder di dj, bo mester k ita e rekurdo di Amalek for di bou di shelu; no lubid esaki! DEU 26:1 "Anto lo t'a sina ku ora bo drenta e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo komo erensia, i bo poder di dj i biba den dj, DEU 26:2 bo mester kohe algun di e prom frutanan di henter e kos echa di e tera, ku bo ta rekoh for di e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo, i pone esa ki den makutu i bai na e lug ku SEOR bo Dios ta skohe pa stables Su nmber. DEU 26:3 I bo mester bai serka e saserdote ku ta sirbi den e dianan ei i bis': 'Awe mi ta deklar na SEOR mi Dios ku mi a drenta e tera ku SEOR a hura na nos tatanan di duna nos.' DEU 26:4 E ora ei e saserdote mester tuma e makutu for di bo man pon' dilan ti di e altar di SEOR bo Dios. DEU 26:5 I bo mester kontest i bisa dilanti di SEOR bo Dios: 'Mi tata tabata un arameo ku tabata na punto di peres, i el a bai Egipto i a keda biba ayanan pa un tempu, ku poko hende; ma ayanan el a bira un nashon grandi, poderoso i numeroso. DEU 26:6 I e egipsionan a maltrat nos i a aflig nos i a pone trabou pis riba nos. DEU 26:7 E ora ei nos a sklama na SEOR, e Dios di nos tatanan, i SEOR a tende nos bos i a mira nos aflikshon, nos trabou pis i nos opre shon; DEU 26:8 i SEOR a saka nos for di Egipto ku un man poderoso i un brasa ekst end, ku gran teror, i ku sealnan i maraviyanan; DEU 26:9 i El a trese nos na e lug aki i a duna nos e tera aki, un tera ku tin lechi i miel na abundansia. DEU 26:1 0 I awor, mira, mi a trese e prom frutanan di e kosecha di e tera ku Abo, O SEOR, a dunami.' Anto bo mester pon' dilanti di SEOR bo Dios i ador dilanti di SEOR bo Dio s; DEU 26:11 i abo, e levita i e stranhero ku ta biba meimei di bo lo regosih den tur kos bon ku SEOR bo Dios a duna abo i bo kas. DEU 26:12 "Ora bo a kaba di pag a henter e diesmo di bo produkshon den e di tres aa, e aa di paga diesmo, e ora ei bo mester duna e levita, e stranhero, e wrfano i e biuda esaki, pa nan kome den bo statnan i keda satisfecho. DEU 26:13 I bo mester bisa dilanti di SEOR bo Dios: 'Mi a saka e porshon sagrado for di mi kas, i tambe a duna e levita, e stranher o, e wrfano i e biuda esaki, konforme tur Bo mandamentunan ku Bo a ordenmi; mi no a transgres ni lubid ningun di Bo mandamentunan. DEU 26:14 Mi no a kome di dj mient ras ku mi tabata na rou, ni mi no a kita nada di dj mientras ku mi tabata impuru, ni a ofres nada di dj na e mortonan. Mi a skucha e bos di SEOR mi Dios; mi a hasi konforme tur loke Bo a ordenmi. DEU 26:15 Wak abou for di Bo habitashon santu, fo r di shelu, i bendishon Bo pueblo Israel i e tera ku Bo a duna nos, un tera ku ti n lechi i miel na abundansia, manera Bo a hura na nos tatanan.' DEU 26:16 "Riba e dia aki SEOR bo Dios ta ordenbo pa kumpli ku e statutonan i ordenansanan aki. Pe sei, prkur

di kumpli ku nan ku henter bo kurason i ku henter bo alma. DEU 26:17 Awe bo a de klar ku SEOR ta bo Dios i ku lo bo kana den Su kamindanan i warda Su statutonan, S u mandamentunan i Su ordenansanan, i ku lo bo skucha Su bos. DEU 26:18 I SEOR a d eklar awe na bo ku lo bo ta Su pueblo pekuliar, manera El a primintbo, i ku bo mes ter warda tur Su mandamentunan; DEU 26:19 i ku E lo halsabo riba tur nashon ku E l a traha, pa alabansa, fama i onor; i ku lo bo ta un pueblo konsagr na SEOR bo Di os, manera El a bisa." DEU 27:1 E ora ei Moiss i e ansianonan di Israel a orden e pueblo, bisando: "Warda tur e mandamentunan ku mi ta orden boso awe. DEU 27:2 I l o t'asina ku riba e dia ku bo ta krusa Jordan pa bai na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo, bo mester lanta pa bo mes piedranan grandi, i hunta nan ku kalki DEU 27 :3 i skirbi riba nan tur e palabranan di e lei aki, ora bo ta krusa pasa pa dren ta e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo, un tera ku tin lechi i miel na abundansia, m anera SEOR, e Dios di bo tatanan, a primintbo. DEU 27:4 Asina lo ta ku ora bo ta k rusa Jordan, bo mester lanta e piedranan aki riba Seru Ebal, manera mi ta orden b oso awe, i hunta nan ku kalki. DEU 27:5 Ademas, ayanan bo mester traha un altar pa SEOR bo Dios, un altar di piedra; bo no mester traha ku hrmnt di heru riba nan. DEU 27:6 Traha e altar di SEOR bo Dios di piedra ku no a wrdu gekap, i ofres riba d j ofrendanan kim na SEOR bo Dios; DEU 27:7 i ofres ofrendanan di pas i kome ayanan, i regosih dilanti di SEOR bo Dios. DEU 27:8 I riba e piedranan bo mester skirbi kl a-kla tur e palabranan di e lei aki." DEU 27:9 E ora ei Moiss i e saserdotenan le vtiko a papia ku henter Israel, bisando: "Keda ketu i skucha, O Israel! Awe bo a bira un pueblo di SEOR bo Dios. DEU 27:10 Pesei, obedes SEOR bo Dios, i kumpli ku S u mandamentunan i Su statutonan ku mi ta ordenbo awe." DEU 27:11 Tambe Moiss a ord en e pueblo e dia ei, bisando: DEU 27:12 "Ora bo ta krusa Jordan, esakinan mester para riba Seru Gerizim pa bendishon e pueblo: Simeon, Lev, Juda, Isakar, Jose, i Benjamin. DEU 27:13 I pa maldishon, esakinan mester para riba Seru Ebal: Ruben, G ad, Aser, Zabulon, Dan i Nftal. DEU 27:14 "E ora ei e levitanan mester kontest i bi sa tur e hmbernan di Israel na bos haltu: DEU 27:15 'Maldishon ta e hmber ku traha un dolo f un imagen bash, un abominashon na SEOR, e trabou di e mannan di un hmber di ofishi, i lanta esaki na skond.' I henter e pueblo mester kontest i bisa: 'Amn.' D EU 27:16 'Maldishon ta esun ku desonr su tata f su mama.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:17 'Maldishon ta esun ku hala e piedra ku ta marka tereno di s u prhimo.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:18 'Maldishon ta esun ku ha si un siegu desvi for di kaminda.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:19 'Maldishon ta esun ku trose e hustisia ku un stranhero, wrfano i biuda tin derech o riba dj.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:20 'Maldishon ta esun ku d rumi ku esposa di su tata, pasobra el a profan kama di su tata.' I henter e puebl o mester bisa: 'Amn.' DEU 27:21 'Maldishon ta esun ku tin relashon seksual ku un b estia.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:22 'Maldishon ta esun ku drum i ku su ruman muh, yu muh di su tata f di su mama.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:23 'Maldishon ta esun ku drumi ku su suegra.' I henter e pueblo mest er bisa: 'Amn.' DEU 27:24 'Maldishon ta esun ku mata su prhimo na skond.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:25 'Maldishon ta esun ku asept plaka pas bou di m esa pa mata un persona inosente.' I henter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 27:26 'Maldishon ta esun ku no konfirm e palabranan di e lei aki pa kumpli ku nan.' I h enter e pueblo mester bisa: 'Amn.' DEU 28:1 "Awor lo sosod ku si bo obedes ku tur d iligensia SEOR bo Dios, i prkur di kumpli ku tur Su mandamentunan ku mi ta ordenbo a we, SEOR bo Dios lo halsabo riba tur e nashonnan di mundu. DEU 28:2 I tur e bendi shonnan aki lo bin riba bo i lo alkansbo, si bo obedes SEOR bo Dios. DEU 28:3 "Bend ishon lo bo ta den stat, i bendishon lo bo ta den kunuku. DEU 28:4 "Bendishon lo ta e fruta di bo barika, e kosecha di bo tera, i e yunan di bo bestianan, e oument o di bo kria di

baka i e lamchinan di bo tou di karn. DEU 28:5 "Bendishon lo ta bo makutu i bo kmch i-pa-traha-mansa. DEU 28:6 "Bendishon lo bo ta ora bo drenta, i bendishon lo bo ta ora bo sali. DEU 28:7 "SEOR lo hasi ku bo enemigunan ku lanta kontra bo ta keda derot bo dilanti; nan lo sali bin kontra bo for di n direkshon i lo hui pa bo den shete direkshon. DEU 28:8 "SEOR lo orden e bendishon riba bo den bo mangasinanan i riba tur loke bo pone bo man riba dj, i E lo bendishonbo na e tera ku SEOR bo Dios ta dunabo. DEU 28:9 "SEOR lo stablesbo komo un pueblo santu pa Su mes, manera El a hura na bo, si bo warda e mandamentunan di SEOR bo Dios, i kana den Su kamindan an. DEU 28:10 Asina tur e pueblonan di mundu lo mira ku bo ta wrdu yam na e nmber d i SEOR, i nan lo tin temor pa bo. DEU 28:11 I SEOR lo hasibo abund den prosperidat, den e fruta di bo barika, den e yunan di bo bestianan i den e kosecha di bo ter a, na e tera ku SEOR a hura na bo tatanan pa dunabo. DEU 28:12 "SEOR lo habri Su b on depsito, e shelunan, pa bo, pa duna awaseru na bo tera na su tempu i pa bendis hon henter e trabou di bo mannan; i abo lo fia na hopi nashon, ma abo s lo no pidi fiansa. DEU 28:13 I SEOR lo hasibo e kabes i no e rabu, i lo bo ta solamente ari ba i lo bo no ta abou, si bo skucha e mandamentunan di SEOR bo Dios, ku mi ta ord enbo awe, pa prkur di kumpli ku nan, DEU 28:14 i no bira bai for di ningun di e pal abranan ku mi ta ordenbo awe, ni na man drechi ni na man robes, pa bai tras di ot ro diosnan pa sirbi nan. DEU 28:15 "Ma lo sosod ku si bo no obedes SEOR bo Dios pa prkur di kumpli ku tur Su mandamentunan i Su statutonan ku mi ta ordenbo awe, e ora ei tur e maldishonnan aki lo bin riba bo i alkansbo. DEU 28:16 "Maldishon lo bo t a den stat i maldishon lo bo ta den kunuku. DEU 28:17 "Maldishon lo ta bo makutu i bo kmchi-pa-traha-mansa. DEU 28:18 "Maldishon lo ta e fruta di bo barika i e kose cha di bo tera, e oumento di bo kria di baka i e lamchinan di bo tou di karn. DEU 28:19 "Maldishon lo bo ta ora bo ta drenta, i maldishon lo bo ta ora bo ta sali. DEU 28:20 "SEOR lo manda maldishonnan, konfushon i reprenshon riba bo den tur lok e bo pone bo man pa hasi, te ora bo keda destru i te ora bo peres rpidamente, pa mo tibu di e maldat di bo obranan, pasobra bo a bandonMi. DEU 28:21 SEOR lo hasi pst p ega na bo te ora ku El a kaba ku bo for di riba e tera ku bo ta bai drenta pa po der di dj. DEU 28:22 SEOR lo afligbo ku tuberkulosis, keintura, inflamashon, kimamen tu, spada, pispis i beskem, i nan lo prsigubo te ora bo peres. DEU 28:23 I e shelu ku ta riba bo kabes lo ta di brns, i e tera ku ta bou di bo, di heru. DEU 28:24 S EOR lo hasi e awaseru di bo tera bira puiru i stf; for di shelu esaki lo baha riba bo te ora bo keda destru. DEU 28:25 "SEOR lo hasibo keda derot dilanti di bo enemi gunan; lo bo sali bai kontra nan for di n direkshon, ma lo bo hui pa nan den shet e direkshon, i lo bo ta un ehmpel di teror pa tur e reinonan di tera. DEU 28:26 I boso kadavernan lo ta kuminda pa tur parha di shelu i pa e bestianan di tera, s in ku tin un hende pa spanta nan. DEU 28:27 SEOR lo afligbo ku e blufeinnan di Egi pto i ku tumor, ku sarna i ku grawatashi, di kualnan bo no por wrdu kur. DEU 28:28 SEOR lo afligbo ku lokura, ku sieguedat i ku pniko den bo kurason; DEU 28:29 i mrdi a lo bo kana fula manera un hende siegu ta kana fula den skuridat, i lo bo no pr osper den bo kamindanan; ma lo bo wrdu oprim i rob kontinuamente, sin ku tin un hend e pa salbabo. DEU 28:30 "Lo bo ta kompromet ku un muh, ma un otro hmber lo viol'; lo bo traha un kas, ma lo bo no biba aden; lo bo planta un kunuku di wendrif, ma lo bo no disfrut di dj. DEU 28:31 Bo buey lo wrdu mat dilanti di bo bista, ma lo bo no kome di dj; bo buriku lo wrdu rank for di bo i lo no wrdu debolb na bo; bo karnnan l wrdu dun na bo enemigunan, i lo bo no tin ningun hende pa reskat nan. DEU 28:32 Bo yu hmbernan i bo yu muhnan lo wrdu dun na otro pueblo, mientras ku bo ta mira esaki ku bo mes wowo i ta anhel na nan kontinuamente, sin ku bo por hasi nada. DEU 28: 33 Un pueblo ku bo no konos lo kome e kosecha di bo tera i tur loke bo a traha du ru p', i lo bo wrdu solamente oprim i trap kontinuamente. DEU 28:34 I loke bo wowo t a mira lo hasibo bira loko.

DEU 28:35 SEOR lo sutabo na bo rudia i na bo pia ku yaga maligno, di kual bo no p or wrdu kur, for di bo plant'i pia te na bo korona di kabes. DEU 28:36 "SEOR lo hib a abo i bo rei, ku lo bo pone riba bo, na un nashon ku ni abo ni bo tatanan no a konos, i ayanan lo bo sirbi otro diosnan, palu i piedra. DEU 28:37 I lo bo bira un horor, un proverbio i un refrn di bofon meimei di henter e pueblo na unda SEOR lo mandabo bai. DEU 28:38 "Lo bo hiba hopi simia na kunuku, ma lo bo rekoh masha poko, pasobra tirakochi lo kaba kun. DEU 28:39 Lo bo planta i kultiv kunukunan di wendrif, ma lo bo no bebe di e bia ni piki e wendrifnan, pasobra bichi lo kome nan. DEU 28:40 Lo bo tin palu di oleifi den henter bo teritorio, ma lo bo no hunta b o mes ku e zeta, pasobra bo oleifinan lo kai abou. DEU 28:41 Lo bo haa yu hmber i yu muh, ma nan lo no ta di bo, pasobra nan lo bai den koutiverio. DEU 28:42 Tirak ochi lo poder di tur bo palunan i di e kosecha di bo tera. DEU 28:43 "E stranhero ku ta meimei di bo lo lanta mas i mas haltu riba bo, ma abo lo baha mas i mas a bou. DEU 28:44 E lo fiabo, ma abo lo no fi'; e lo ta e kabes i abo lo ta e rabu. DEU 28:45 "Asina tur e maldishonnan aki lo bin riba bo i prsigubo i alkansbo te ora bo keda destru, pasobra bo no kier a obedes SEOR bo Dios dor di warda Su mandament unan i Su statutonan ku El a ordenbo. DEU 28:46 I nan lo bira un seal i un maraviy a riba abo i bo desendientenan pa semper. DEU 28:47 Pasobra bo no a sirbi SEOR bo Dios ku goso i ku un kurason kontentu, pa e abundansia di tur kos, DEU 28:48 pe sei lo bo sirbi bo enemigunan ku SEOR lo manda kontra bo, ku hamber, ku set, den desnudes, i ku falta di tur kos; i E lo pone un yugo di heru riba bo nk te ora ku El a destrubo. DEU 28:49 "SEOR lo trese kontra bo un nashon for di leu, for di e fin di tera, ku ta baha lih manera guila, un nashon ku bo no ta komprend su lenga, DEU 28:50 un nashon di aparensia kruel ku lo no tin rspt pa e ansiano, ni ta mustr a grasia na e hoben. DEU 28:51 Ademas, e lo kome e yunan di bo bestianan i e kos echa di bo tera te ora bo keda destru; tampoko e no ta laga mainshi pa bo, ni bia nobo, ni zeta, ni e oumento di bo kria di baka, ni e lamchinan di bo tou di karn, te ora ku el a hasibo peres. DEU 28:52 I e lo rondonbo den tur bo statnan te ora bo murayanan haltu i fortifik, den kualnan bo tabata konfia, bash'abou den henter bo tera, i e lo rondonbo den tur bo statnan den henter e tera ku SEOR bo Dios a d unabo. DEU 28:53 "E ora ei lo bo kome e fruta di bo mes barika, e karni di bo yu hmbernan i di bo yu muhnan ku SEOR bo Dios a dunabo, durante di e tempu ku bo ta wr du rondon i den e ansha ku bo enemigu lo oprimbo kun. DEU 28:54 E hmber meimei di bo so ku ta masha fini i delikado lo mira su ruman hmber i e esposa ku e ta stima i e restu di su yunan ku ta keda, ku mal wowo, DEU 28:55 asina ku e lo no duna ni un di nan nada di e karni di su yunan ku e ta kome. Esaki lo ta tur ku a ked' pa motibu di e sufrimentu ku bo enemigu lo afligbo kun durante di e tempu ku boso sta tnan ta keda rondon. DEU 28:56 E muh asina fini i delikado meimei di boso, ku di p uru delikadesa i finura lo no a tribi pone su plant'i pia na suela, lo wak e esp oso ku e ta stima i su yu hmber i yu muh, ku mal wowo, DEU 28:57 pa no kompart ku n an su plasenta ku ta sali for di meimei di su pianan, i su yunan ku e ta haa, pas obra e lo kome nan na sekreto pa falta di algu otro, durante di e tempu ku e sta tnan ta keda rondon i durante di e angustia ku bo enemigu lo tormentbo kun den bo s tatnan. DEU 28:58 "Si bo no prkur di kumpli ku tur e palabranan di e lei aki, kual nan ta par skirb den e buki aki, pa teme e nmber onr i temibel aki, SEOR bo Dios, DEU 28:59 e ora ei SEOR lo trese plaganan teribel riba bo i riba bo desendientenan, plaganan severo i permanente, i malesanan maligno i duradero. DEU 28:60 I E lo b olbe trese riba bo tur e malesanan di Egipto ku bo tabatin miedu di dj, i nan lo pega na bo. DEU 28:61 Tambe tur malesa i tur plaga ku no ta par skirb den e buki d i e lei aki, SEOR lo trese riba bo te ora bo keda destru. DEU 28:62 E ora ei boso lo keda ku poko hende, siendo ku boso tabata un multitut, manera e streanan di s helu, pasobra boso no a obedes SEOR boso Dios. DEU 28:63 I lo sosod ku meskos ku a agrad SEOR pa prosper boso i multiplik boso, asina lo agrad SEOR pa hasi boso peres a destru boso; i boso lo wrdu rank for di e tera ku boso ta bai drenta pa poder di d j. DEU 28:64 "Ademas, SEOR lo plamabo meimei di tur pueblo, for di esun fin di ter a te na e otro fin di tera; i ayanan lo bo sirbi otro diosnan, palu i piedra, ku alnan ni abo ni bo tatanan no a konos.

DEU 28:65 I meimei di e nashonnan ei lo bo no haa sosiegu, i lo no tin lug di sosi egu pa bo plant'i pia; ma ayanan SEOR lo dunabo un kurason ku ta tembla, wowo yen di heimwe i tristesa di alma. DEU 28:66 Asina lo bo biba den insiguridat konsta ntemente; i lo bo ta den teror di dia i anochi, i lo bo no ta sigur di bo bida. DEU 28:67 Mainta lo bo bisa: 'Mara tabata nochi!' I anochi lo bo bisa: 'Mara tab ata mainta!' pa motibu di e teror ku ta teroris bo kurason i pa e bista ku bo wow o lo mira. DEU 28:68 I SEOR lo hibabo bk na Egipto den barku, pa e kaminda di kual mi a bisabo: 'Nunka mas lo bo mir'!' I ayanan boso lo ofres pa bende boso mes ku boso enemigunan komo esklabu hmber i esklabu muh, ma lo no tin kumprad." DEU 29:1 E sakinan ta e palabranan di e aliansa ku SEOR a orden Moiss pa sera ku e yunan di Is rael na tera di Moab, fuera di e aliansa ku El a sera ku nan na Horb. DEU 29:2 I Moiss a manda yama henter Israel i a bisa nan: "Boso a mira tur loke SEOR a hasi d ilanti di boso bista na tera di Egipto, ku Farao i ku tur su sirbidnan i ku hente r su tera: DEU 29:3 e pruebanan grandi ku boso wowo a mira, e sealnan i maraviyan an grandi ei. DEU 29:4 Sinembargo, te dia djawe SEOR no a duna boso un kurason pa komprend, ni wowo pa mira, ni orea pa tende. DEU 29:5 I Mi a guia boso kuarenta aa largu dor di desierto; boso paanan no a gasta na boso kurpa, ni boso sandalia n o a gasta na boso pia. DEU 29:6 Boso no a kome pan, ni boso no a bebe bia ni bibi da strki, pa boso por sa ku ta Ami ta SEOR boso Dios. DEU 29:7 "Ora boso a yega na e lug aki, Sehon, rei di Hesbon, i Og, rei di Basan, a sali pa kontra nos pa bat aya, ma nos a derot nan; DEU 29:8 i nos a tuma nan tera i a duna esaki komo erens ia na e rubenitanan, e gaditanan i e mitar tribu di Manass. DEU 29:9 "Pesei, ward a e palabranan di e aliansa aki pa kumpli ku nan, pa boso por prosper den tur lok e boso ta hasi. DEU 29:10 Awe boso tur ta par dilanti di SEOR boso Dios: boso hefe nan, boso tribunan, boso ansianonan i boso ofisialnan, tur hmber di Israel, DEU 2 9:11 boso yu chikitunan, boso esposanan i e stranhero ku ta biba den bo kampamen tunan, for di esun ku ta kap palu pa bo te na esun ku ta saka awa pa bo, DEU 29: 12 pa bo drenta e aliansa ku SEOR bo Dios, i den Su huramentu ku SEOR bo Dios ta h asi ku bo awe, DEU 29:13 pa E stablesbo awe komo Su pueblo i pa E por ta bo Dios, meskos ku El a papia ku bo i manera El a hura na bo tatanan, na Abraham, Isaak i Jakb. DEU 29:14 "Awor no ta ku boso so Mi ta sera e aliansa aki i e huramentu a ki, DEU 29:15 sino tantu ku esnan ku awe ta par aki ku nos den e presensia di SEOR nos Dios, komo ku esnan ku no ta ku nos aki awe DEU 29:16 (pasobra boso sa kon nos tabata biba na tera di Egipto, i kon nos a pasa meimei di e nashonnan ku bos o a pasa dor di dj. DEU 29:17 Ademas, boso a mira nan abominashonnan i nan dolonan di palu, piedra, plata i oro, ku nan tabatin huntu ku nan); DEU 29:18 pa no tin meimei di boso ningun hmber f muh, f famia f tribu, kende su kurason ta bandon SEOR s Dios awe, pa bai sirbi e diosnan di e nashonnan ei; pa no tin un rais meimei d i boso ku ta karga fruta venenoso i apsintus. DEU 29:19 "I lo t'asina ku ora e t ende e palabranan di e maldishon aki, e lo bendishon su mes den su kurason, bisan do: 'Mi tin pas maske mi ta kana den duresa di mi kurason, pa destru tantu e tera muh komo esun seku.' DEU 29:20 SEOR nunka lo ta dispuesto pa pordon', ma mas bien e rabia di SEOR i Su yalursheit lo kima kontra e hmber ei, i tur maldishon ku ta p ar skirb den e buki aki lo soseg riba dj, i SEOR lo kita su nmber for di bou di shelu DEU 29:21 E ora ei SEOR lo apart' for di tur e tribunan di Israel pa atversidat, konforme tur e maldishonnan di e aliansa ku ta par skirb den e buki di lei aki. DE U 29:22 "Awor e generashon ku ta bin, boso yu hmbernan ku ta lanta despues di bos o i e stranhero ku ta bin for di tera leu, ora nan mira e plaganan di e tera i e malesanan ku SEOR a afligi kun, lo bisa: DEU 29:23 'Henter su tera ta swafel i sal u, kim pa kandela; e no ta wrdu sembr i e no ta produktivo, i yerba no ta krese rib a dj, manera tempu di e destrukshon di Sodoma i Gomora, Adma i Zeboim, kualnan SEO R a destru den Su rabia i den Su furia.' DEU 29:24 I tur e nashonnan lo bisa: 'Pa kiko SEOR a hasi asin'aki ku e tera aki? Pakiko e rabia furioso aki?'

DEU 29:25 "E ora ei e hendenan lo bisa: 'Pasobra nan a bandon e aliansa di SEOR, e Dios di nan tatanan, ku El a sera ku nan dia ku El a saka nan for di tera di Eg ipto. DEU 29:26 I nan a bai sirbi otro diosnan i a ador nan, diosnan ku nan no a konos i ku E no a duna nan. DEU 29:27 Pesei e rabia di SEOR a kima kontra e tera e i, pa trese riba dj tur maldishon ku ta par skirb den e buki aki; DEU 29:28 i SEOR a ranka nan ku rais ku tur for di nan tera ku rabia, ku furia i ku gran indignash on i a tira nan den un otro tera, manera ta awe.' DEU 29:29 "E kosnan sekreto ta pertenes na SEOR nos Dios, ma e kosnan revel ta pertenes na nos i na nos yunan pa s emper, pa nos kumpli ku tur e palabranan di e lei aki. DEU 30:1 "Asina lo sosod k u ora tur e kosnan aki a bin riba bo, e bendishon i e maldishon ku mi a pone bo dilanti, i bo tene kuenta ku nan den tur nashon pa unda SEOR bo Dios a deportbo, D EU 30:2 i bo bolbe na SEOR bo Dios i obedes'E ku henter bo kurason i ku henter bo alma, konforme tur loke mi ta ordenbo awe, abo i bo yu hmbernan, DEU 30:3 e ora e i SEOR bo Dios lo tresebo bk for di koutiverio, i tene kompashon ku bo, i lo bolbe rekohbo for di tur e pueblonan pa unda SEOR bo Dios a plamabo. DEU 30:4 Maske esn an di bo ku ta plam ta te na e finnan di mundu, for di ayanan SEOR bo Dios lo reko hbo i for di ayanan E lo tresebo bk. DEU 30:5 I SEOR bo Dios lo hibabo na e tera ku bo tatanan a poder di dj, i lo bo poder di dj; i E lo prosperbo i multiplikbo mas ku bo tatanan. DEU 30:6 Ademas, SEOR bo Dios lo sirkumsid bo kurason i kurason di bo desendientenan, pa bo stima SEOR bo Dios ku henter bo kurason i ku henter bo alma , pa bo por biba. DEU 30:7 I SEOR bo Dios lo pone tur e maldishonnan aki riba bo enemigunan i riba esnan ku ta odiabo i ku a prsigubo. DEU 30:8 I lo bo obedes SEOR a trobe, i kumpli ku tur Su mandamentunan ku mi ta ordenbo awe. DEU 30:9 E ora ei S EOR bo Dios lo hasibo prosper abundantemente den henter e trabou di bo man, den e fruta di bo barika, den e yunan di bo bestianan i den e kosecha di bo tera, paso bra SEOR lo tin goso atrobe den bo pa bon, meskos ku E tabatin goso den bo tatana n, DEU 30:10 si bo obedes SEOR bo Dios pa warda Su mandamentunan i Su statutonan k u ta par skirb den e buki di lei aki, si bo bolbe serka SEOR bo Dios ku henter bo k urason i ku henter bo alma. DEU 30:11 "Pasobra e mandamentu aki ku mi ta ordenbo awe no ta muchu difisil pa bo, ni e no ta fuera di alkanse. DEU 30:12 E no ta de n shelu, ku bo mester bisa: 'Ken lo subi na shelu pa nos, busk' pa nos, i hasi no s tend' pa nos kumpli kun?' DEU 30:13 Ni e no ta na e otro banda di laman, ku bo m ester bisa: 'Ken lo krusa laman pa nos, busk' pa nos, i hasi nos tend' pa nos kump li kun?' DEU 30:14 Ma e palabra ta masha serka di bo, den bo boka i den bo kuraso n, pa bo kumpli kun. DEU 30:15 "Mira, awe mi a pone bo dilanti bida i prosperidat , morto i atversidat, DEU 30:16 dor ku mi ta ordenbo awe pa stima SEOR bo Dios, pa kana den Su kamindanan i pa warda Su mandamentunan, Su statutonan i Su huisiona n, pa bo biba i multiplik, i pa SEOR bo Dios bendishonbo na e tera ku bo ta bai dre nta pa poder di dj. DEU 30:17 "Ma si bo kurason desvi i bo no ta obedes, ma ta wrdu h al for di e kaminda i ta ador otro diosnan i ta sirbi nan, DEU 30:18 mi ta deklar n a boso awe ku siguramente boso lo peres. Boso lo no prolong boso dianan na e tera ku boso ta krusa Jordan pa drenta i poder di dj. DEU 30:19 "Mi ta yama shelu i ter a komo testigu kontra boso awe, ku mi a pone bida i morto boso dilanti, e bendis hon i e maldishon. Pesei, skohe bida pa bo biba, abo i bo desendientenan, DEU 30 :20 dor di stima SEOR bo Dios, dor di obedes Su bos i dor di tene duru na djE; pas obra esaki ta bo bida i e largura di bo dianan, pa bo biba na e tera ku SEOR a hu ra na bo tatanan, na Abraham, Isaak i Jakb, pa duna nan." DEU 31:1 Asina Moiss a b ai papia e palabranan aki ku henter Israel. DEU 31:2 I el a bisa nan: "Awor aki mi tin shent'i binti aa; mi no por drenta ni sali mas, i SEOR a bisami: 'Lo bo no krusa e Jordan aki.' DEU 31:3 Ta SEOR bo Dios mes lo krusa bai bo dilanti; E lo d estru e nashonnan aki bo dilanti, i lo bo kore ku nan. Josu ta esun ku lo krusa ba i bo dilanti, meskos ku SEOR a bisa. DEU 31:4 I SEOR lo hasi ku nan meskos ku El a hasi ku Sehon i Og, reinan di e amoreonan, i ku nan tera, ora ku El a

destru nan. DEU 31:5 I SEOR lo entreg nan na boso i boso lo hasi ku nan konforme tu r e mandamentunan ku mi a orden boso. DEU 31:6 Sea fuerte i tene kurashi, no tene miedu ni tembla pa nan, pasobra SEOR bo Dios ta Esun ku ta bai ku bo. E lo no fa yabo ni bandonbo." DEU 31:7 E ora ei Moiss a yama Josu i a bis' den presensia di hen ter Israel: "Sea fuerte i tene kurashi, pasobra abo mester bai ku e pueblo aki d en e tera ku SEOR a hura na nan tatanan di duna nan, i dun' na nan komo un erensia . DEU 31:8 I SEOR ta Esun ku ta bai bo dilanti; E lo ta ku bo. E lo no fayabo ni bandonbo. No tene miedu ni desmay." DEU 31:9 Asina Moiss a skirbi e lei aki i a dun ' na e saserdotenan, e yu hmbernan di Lev, kendenan tabata karga e arka di aliansa di SEOR, i na tur e ansianonan di Israel. DEU 31:10 E ora ei Moiss a orden nan, bis ando: "Na fin di kada shete aa, na e tempu di aa di kanselashon di debe, na e Fies ta di Tabernakelnan, DEU 31:11 ora henter Israel ta bin pa present dilanti di SEOR bo Dios na e lug ku E lo skohe, bo mester lesa e lei aki dilanti di henter Israe l pa nan tende. DEU 31:12 Reun e pueblo, hmber, muh i mucha, i e stranhero ku ta ke da den bo stat, pa nan tende i sia i teme SEOR boso Dios, i prkur di kumpli ku tur e palabranan di e lei aki. DEU 31:13 I nan yunan, ku no tabata sa, lo tende i sia pa teme SEOR boso Dios, tanten ku boso ta biba na e tera ku boso ta bai krusa Jor dan pa poder di dj." DEU 31:14 E ora ei SEOR a bisa Moiss: "Mira, bo dia di muri ta serka; yama Josu i present boso mes na e tnt di reunion, pa Mi dun' rdu." Asina Moiss i Josu a bai i a present nan mes na e tnt di reunion. DEU 31:15 I SEOR a pares den e tnt den un pilar di nubia, i e pilar di nubia a keda para na entrada di e tnt. DEU 31:16 I SEOR a bisa Moiss: "Mira, bo ta serka di bai soseg serka bo tatanan, i e p ueblo aki lo lanta i prostitu nan mes dor di sigui tras di e diosnan stranhero di e tera, den kual nan ta bai, i lo bandonMi i kibra Mi aliansa ku Mi a sera ku na n. DEU 31:17 E ora ei Mi rabia lo sende kontra nan riba e dia ei, i lo Mi bandon nan i skonde Mi kara pa nan, i nan lo wrdu destru i hopi maldat i angustia lo bin riba nan, asina ku nan lo bisa riba e dia ei: 'No ta pasobra nos Dios no ta meim ei di nos e kosnan malu aki a bin riba nos?' DEU 31:18 Ma siguramente lo Mi skon de Mi kara riba e dia ei pa motibu di tur e maldat ku nan lo hasi, pasobra nan l o bira bai serka otro diosnan. DEU 31:19 "Pesei anto, skirbi e kantika aki pa bo so mes, i si' na e yunan di Israel; pon' riba nan lep, pa e kantika aki por ta un t estigu pa Mi kontra e yunan di Israel. DEU 31:20 Pasobra ora Mi hiba nan den e t era ku tin lechi i miel na abundansia, ku Mi a hura na nan tatanan, i nan a kome i a keda satisfecho i a bira gordo, e ora ei nan lo bira bai serka otro diosnan i sirbi nan, i nan lo rechasMi i kibra Mi aliansa. DEU 31:21 E ora ei lo sosod ku ora hopi kos malu i angustia bin riba nan, e kantika aki lo testifik kontra nan komo un testigu (pasobra e lo no wrdu lubid den boka di nan desendientenan); pasob ra Mi konos e intenshon ku nan tin awe, prom ku Mi a hiba nan na e tera ku Mi a hu ra di duna nan." DEU 31:22 Asina Moiss a skirbi e kantika aki e mesun dia, i a si' na e yunan di Israel. DEU 31:23 E ora ei SEOR a duna rdu na Josu, yu hmber di Nun, i a bisa: "Sea fuerte i tene kurashi, pasobra abo lo hiba e yunan di Israel na e tera ku Mi a hura na nan, i lo Mi ta ku bo." DEU 31:24 I a sosod ku ora Moiss a ka ba di skirbi e palabranan di e lei aki den un buki te ora nan a keda komplet, DEU 31:25 Moiss a duna rdu na e levitanan ku tabata karga e arka di aliansa di SEOR, b isando: DEU 31:26 "Tuma e buki di lei aki i pon' banda di e arka di aliansa di SEO R boso Dios, pa e keda ayanan komo un testigu kontra bo. DEU 31:27 Pasobra mi ko nos bo rebeldia i bo kapricho; mira, mientras ku awe mi ta na bida huntu ku boso ainda, boso tabata rebelde kontra SEOR; kuantu mas anto despues di mi morto! DEU 31:28 Reun tur e ansianonan di boso tribunan i boso ofisialnan serka mi, pa mi pa pia e palabranan aki pa nan tende i pa mi yama shelu i tera komo testigu kontra nan. DEU 31:29 Pasobra mi sa ku despues di mi morto boso lo aktua na manera koru pto i bira bai for di e kaminda ku mi a orden boso; i kosnan malu lo bin riba bos o den e ltimo dianan, pasobra boso lo hasi loke ta malu den bista di SEOR dor di p robok'E na rabia ku e obra di boso mannan." DEU 31:30 E ora ei Moiss a resit pa he nter e asamblea di Israel tende e palabranan di e kantika aki, te na su fin: DEU 32:1 "Skucha, O shelunan, i lagami papia; i laga tera tende e palabranan di mi boka.

DEU 32:2 Laga mi siansa kai manera awaseru, mi diskurso gotia manera serena, mane ra gota di awa riba yerba fresku i manera awaseru ta basha riba yerba di spesere i. DEU 32:3 "Pasobra mi ta proklam e nmber di SEOR; atribu grandesa na nos Dios! DEU 32:4 E Baranka! Su obra ta perfekto, pasobra tur Su kamindanan ta hustu; un Dio s di fieldat i sin inhustisia, hustu i rekto E ta. DEU 32:5 "Nan a aktua na mane ra korupto pa kunE, nan no ta Su yunan, pa motibu di nan defekto; ma nan ta un g enerashon prvrso i malbado. DEU 32:6 T'asina bo ta paga SEOR, O pueblo loko i bobo? No ta E ta bo Tata ku a kumprabo? Ta E a trahabo i stablesbo. DEU 32:7 "Krda e di anan di prom aya, konsider e aanan di tur generashon. Puntra bo tata, i e lo kontab o, bo ansianonan, i nan lo bisabo. DEU 32:8 Tempu ku e Haltsimo a duna e nashonna n nan erensia, tempu ku El a separ e yunan di hende, El a pone e markanan di fron tera di e pueblonan konforme e kantidat di e yunan di Israel. DEU 32:9 Pasobra S EOR Su porshon ta Su pueblo; Jakb ta e parti di Su erensia. DEU 32:10 "El a ha' na u n tera di desierto, i den abandono di horibel soledat; El a rondon', El a prkur p', El a ward' manera Su pret'i wowo. DEU 32:11 Manera un guila ku ta aktiv su neishi, ku ta zwef riba su puitunan, El a habri Su halanan i a kohe nan, El a karga nan riba Su plumanan. DEU 32:12 SEOR so tabata gui', i no tabatin ningun dios stranher o huntu kun. DEU 32:13 "El a hasi kabalg riba e lugnan haltu di tera, i el a kome e kosecha di kunuku; i El a hasi chupa miel for di baranka, i zeta for di piedra du ru, DEU 32:14 lechi kuah di baka i lechi di karn, ku vt di lamchi, i karn chubatu, d i e kria di Basan, i kabritu, ku e mih di e trigo; i di e sanger di wendrif bo a b ebe bia. DEU 32:15 "Ma Jesurun a bira gordo i a sapati-- bo a bira gordo, diki, i ta lombra di manteka-- e ora ei el a bandon Dios, Kende a trah', i a despresi e Bar anka di su salbashon. DEU 32:16 Nan a hasiE yalurs ku diosnan stranhero; ku abom inashonnan nan a probok'E na rabia. DEU 32:17 Nan a ofres sakrifisio na demoonan, no na Dios, na diosnan ku nan no a konos, diosnan nobo ku a bin ltimamente, pa ken denan bo tatanan no tabatin temor. DEU 32:18 Bo a neglish e Baranka ku a engendrbo , i a lubid e Dios ku a dunabo bida. DEU 32:19 "I SEOR a mira esaki i a rechas nan, pa motibu di e probokashon di Su yu hmbernan i yu muhnan. DEU 32:20 E ora ei El a bisa: 'Lo Mi skonde Mi kara pa nan i mira kiko nan fin lo ta; pasobra nan ta un generashon prvrso, yunan den kendenan no tin fieldat. DEU 32:21 Nan a hasiMi yalu rs ku loke no ta Dios; nan a probokMi na rabia ku nan dolonan. Pesei lo Mi hasi na n yalurs ku esnan ku no ta un pueblo; lo Mi probok nan na rabia ku un nashon bobo , DEU 32:22 pasobra un kandela a wrdu send den Mi rabia, i ta kima te na e profund idat di Seol, i ta kaba ku tera huntu ku loke e ta produs, i ta sende e fundeshin an di e serunan na kandela. DEU 32:23 'Lo Mi monton desaster riba nan; lo Mi tira mi flechanan riba nan. DEU 32:24 Hamber lo kaba ku nan, i plaga i destrukshon a margo lo devor nan, i lo Mi manda djente di bestia riba nan, ku veneno di loke ta lastra den stf. DEU 32:25 Paf spada lo destru, i paden spantu-- tantu hoben komo b irgen, yu na pechu komo hmber ku kabei blanku. DEU 32:26 Lo Mi a bisa: "Lo Mi krta nan na pida-pida, lo Mi kita e rekurdo di nan for di hende," DEU 32:27 si Mi no tabatin temor di e probokashon di e enemigu, pa nan atversarionan no komprend rob es, pa nan no bisa: "Nos man ta triunf, i no ta SEOR a hasi tur esaki."' DEU 32:28 "Pasobra nan ta un nashon ku falta konseho, i no tin komprendementu den nan. DE U 32:29 Mara nan tabata sab, ku nan lo a komprend esaki, ku nan lo a tene kuenta k u e fin ku ta spera nan. DEU 32:30 Kon n so por prsigu mil, i dos pone dies mil hui , si no ta nan Baranka a bende nan, i SEOR a entreg nan? DEU 32:31 Di brdat, nan ba ranka no ta manera nos Baranka, nos enemigunan mes ta huzga esaki. DEU 32:32 Pas obra nan mata di wendrif ta bin for di e mata di wendrif di Sodoma, i for di e kun ukunan di Gomora; nan wendrifnan ta wendrifnan venenoso, nan trshinan ta marga. DEU 32:33 Nan bia ta veneno di kolebra, i veneno kruel di kobra. DEU 32:34 'No ta se rka Mi e ta ward, sey den Mi lugnan di warda tesoro?

DEU 32:35 Vengansa ta di Mi, i rekompensa, na su debido tempu nan pia lo slep; p asobra e dia di nan kalamidat ta serka, i e kosnan prepar pa nan ta bin rpido riba nan.' DEU 32:36 "Pasobra SEOR lo huzga Su pueblo, i lo tin kompashon ku Su sirbi dnan, ora ku E mira ku nan forsa a kaba, i ku no a keda ningun hende, ni katibu, ni liber. DEU 32:37 I E lo bisa: 'Unda nan diosnan ta, e baranka den kual nan a buska refugio? DEU 32:38 Ken a kome e vt di nan sakrifisionan, i a bebe e bia di n an ofrenda di bibida? Laga nan lanta yudabo, laga nan ta bo lug di skonde! DEU 32 :39 'Mira awor ku ta Ami, Ami ta E, i no tin ningun dios fuera di Mi; ta Ami ta mata i ta duna bida. Ta Ami a herid i ta Ami ta Esun ku ta kura; i no tin ningun hende ku por libra for di Mi man. DEU 32:40 Di brdat, Mi ta halsa Mi man na shelu , i ta bisa: Manera Mi ta biba pa semper, DEU 32:41 si Mi sleip Mi spada ku ta b riya manera lamper, i Mi tene huisio den Mi man, lo Mi tuma vengansa riba Mi atv ersarionan, i lo Mi paga bk esnan ku ta odiaMi. DEU 32:42 Lo Mi hasi Mi flechanan burachi ku sanger, i Mi spada lo devor karni, ku e sanger di esnan mat i di e kat ibunan, di e kabesnan ku kabei largu di e enemigu.' DEU 32:43 "Regosih, O nashonn an, huntu ku Su pueblo; pasobra E lo venga e sanger di Su sirbidnan, i lo tuma ve ngansa riba Su atversarionan, i lo hasi ekspiashon pa Su tera i pa Su pueblo." D EU 32:44 E ora ei Moiss a bin i a resit tur e palabranan di e kantika aki pa e pue blo tende, , huntu ku Josu, yu hmber di Nun. DEU 32:45 Ora Moiss a kaba di resit tur e palabranan pa henter Israel, DEU 32:46 el a bisa nan: "Paga bon tino na tur e palabranan ku mi ta spirta boso kun awe, ku boso lo orden boso yunan pa prkur di kump li ku nan, tur e palabranan di e lei aki. DEU 32:47 Pasobra esaki no ta un palab ra bash pa boso; di brdat, esaki ta boso bida. I pa medio di e palabra aki boso lo prolong boso dianan na e tera ku boso ta bai krusa Jordan pa poder di dj." DEU 32: 48 I SEOR a papia ku Moiss riba e mesun dia ei, bisando: DEU 32:49 "Subi bai riba e seru di Abarim aki, riba Seru Nebo, ku ta keda na tera di Moab, enfrente di Je riko, i wak e tera di Kanaan, ku Mi ta duna e yunan di Israel komo propiedat, DE U 32:50 i muri riba e seru ku bo ta subi, i wrdu reun ku bo pueblo, meskos ku Aaro n, bo ruman, a muri riba Seru Hor i a wrdu reun ku su pueblo, DEU 32:51 pasobra bo so a peka kontra Mi meimei di e yunan di Israel banda di e awanan di Meriba di K ades, den e desierto di Zin, pasobra boso no a santifikMi meimei di e yunan di Is rael. DEU 32:52 Pasobra lo bo mira e tera na un distansia, ma lo bo no bai ayana n, den e tera ku Mi ta duna e yunan di Israel." DEU 33:1 Awor esaki ta e bendish on ku Moiss, e hmber di Dios, a bendishon e yunan di Israel kun prom ku el a muri. DE U 33:2 I el a bisa: "SEOR a bin for di Sina, i for di Seir El a sali riba nan mane ra solo; El a resplandes for di Seru Paran, i El a bin for di meimei di dies mil santu; for di Su man drechi a sali un lei di kandela pa nan. DEU 33:3 Di brdat, E ta stima e pueblo; tur Bo santunan ta den Bo man, i nan a sigui den Bo pasonan; kada un ta risib di Bo palabranan. DEU 33:4 Moiss a orden nos un lei, un erensia p a e asamblea di Jakb. DEU 33:5 I E tabata rei na Jesurun, tempu ku e kabesantenan di e pueblo a reun, e tribunan di Israel tur huntu. DEU 33:6 "Ku Ruben biba i no muri, i ku su hmbernan no sea poko." DEU 33:7 I esaki el a bisa tokante di Juda: "Tende, O SEOR, e bos di Juda, i hib' serka su pueblo. Ku su man el a defend su ko usa; i ku Abo sea un ayudo kontra su atversarionan." DEU 33:8 I di Lev el a bisa: "Ku Bo Tumim i Bo Urim keda pa Bo hmber piadoso, kende Bo a pone na prueba na Ma sa, ku kende Bo a lucha banda di e awanan di Meriba; DEU 33:9 kende a bisa di su tata i di su mama: 'Mi no a tene kuenta ku nan'; i e no a rekonos su ruman hmbern an, ni a asept su mes yunan, pasobra nan a kumpli ku Bo palabra i a warda Bo alia nsa. DEU 33:10 Nan lo sia Jakb Bo ordenansanan, i Israel Bo lei. Nan lo pone sensi a Bo dilanti, i ofrendanan ku mester wrdu kim hent riba Bo altar. DEU 33:11 O SEOR, bendishon su forsa, i asept e trabou di su mannan; aplast lomo di esnan ku ta lanta kontra dj, i esnan ku ta odi', pa nan no lanta mas." DEU 33:12 Di Benjamin el a b isa: "Ku e stim di SEOR biba den siguridat serka djE, Kende ta proteh' henter dia, i e ta biba meimei di Su skoudernan."

DEU 33:13 I di Jose el a bisa: "Ku su tera sea bendishon di SEOR, ku e mih kosnan d i shelu, ku serena, i for di e profundidat ku ta keda aya bou, DEU 33:14 i ku e mih frutanan di solo, i ku e mih kosecha di e lunanan, DEU 33:15 i ku e mih kosnan di e serunan antiguo, i ku e mih kosnan di e serunan etrno, DEU 33:16 i ku e mih ko snan di e tera i su plenitut, i e grasia di Esun ku tabata biba den e mata. Laga esaki bin riba kabes di Jose, i riba korona di kabes di esun distingu entre su r umannan. DEU 33:17 Manera e primognito di su buey, asina su gloria ta, i su kachu nan ta kachu di bfalo; ku esakinan e lo kacha e pueblonan, tur huntu, te na e fin nan di mundu, i eseinan ta e dies milnan di Efrain, i eseinan ta e milnan di Man ass." DEU 33:18 I di Zabulon el a bisa: "Regosih, Zabulon, ora bo ta sali, i Isaka r, den bo tntnan. DEU 33:19 Nan lo yama pueblonan na e seru; aya nan lo ofres sakr ifisionan di hustisia; pasobra nan lo saka e abundansia di e lamannan, i e tesor onan skond di e santu." DEU 33:20 I di Gad el a bisa: "Bendishon ta esun ku ta has i Gad mas grandi; e ta kai drumi manera leon, i ta sker brasa for di otro, tambe korona di kabes. DEU 33:21 E ora ei el a skohe e mih parti pa su mes, pasobra ay anan e porshon di e gobernante tabata reserv; i el a bin huntu ku e kabesantenan di e pueblo; el a ehekut hustisia di SEOR i Su ordenansanan ku Israel." DEU 33:22 I di Dan el a bisa: "Dan ta un yu di leon, ku ta bula sali for di Basan." DEU 33 :23 I di Nftal el a bisa: "O Nftal, sasi ku grasia, i yen di bendishon di SEOR, poder i e laman i di sit." DEU 33:24 I di Aser el a bisa: "Aser ta mas bendishon ku yu hm bernan; ku e risib grasia serka su ruman hmbernan, i ku e dp su pia den zeta. DEU 3 3:25 Bo grndelnan lo ta heru i brns, i konforme bo dianan, asina bo forsa lo ta. D EU 33:26 "No tin ningun manera e Dios di Jesurun, Kende ta kabalg dor di e shelun an pa yudabo, i riba e nubianan den Su mahestat. DEU 33:27 E Dios etrno ta un ref ugio, i abou e brasanan etrno ta; i El a kore ku e enemigu for di bo dilanti, i a bisa: 'Destru!' DEU 33:28 Asina Israel ta biba den siguridat, e fuente di Jakb, s olitario, na un tera di mainshi i bia nobo; tambe Su shelunan ta laga serena kai. DEU 33:29 Bendishon bo ta, O Israel; ken ta manera bo, un pueblo salb pa SEOR, Ken de ta e eskudo di bo yudansa i e spada di bo mahestat! Asina bo enemigunan lo kr emp di miedu bo dilanti, i lo bo trapa riba nan lugnan haltu." DEU 34:1 Awor Moiss a subi bai di e sabananan di Moab pa Seru Nebo, na e kabes di Seru Pisga, ku ta keda enfrente di Jeriko. I SEOR a mustr' henter e tera, for di Galaad te na Dan, DEU 34:2 i henter Nftal i e tera di Efrain i Manass, i henter e tera di Juda te na e Laman di Pabou, DEU 34:3 i Negv i e sabana den e vaye di Jeriko, e stat di palm a, te na Zoar. DEU 34:4 E ora ei SEOR a bis': "Esaki ta e tera ku Mi a hura di dun a Abraham, Isaak i Jakb, bisando: 'Lo Mi dun' na bo desendientenan'; Mi a lagabo m ir' ku bo wowo, ma lo bo no pasa bai ayanan." DEU 34:5 Asina Moiss, e sirbid di SEOR , a muri ayanan na tera di Moab, konforme e palabra di SEOR. DEU 34:6 I El a der' den e vaye na tera di Moab, enfrente di Bt-peor; ma te dia djawe ningun hende no sa e lug kaminda e ta der. DEU 34:7 Moiss tabatin shent'i binti aa dia ku el a muri. Su wowonan nunka no a bira skur, ni e no a prd su vigor. DEU 34:8 Asina e yunan d i Israel a yora Moiss trinta dia largu den e sabananan di Moab; e ora ei e dianan di yoramentu i di rou pa Moiss a yega na un fin. DEU 34:9 Awor Josu, yu hmber di N un, tabata yen di e spiritu di sabiduria, pasobra Moiss a pone su mannan riba dj; i e yunan di Israel tabata skuch' i tabata hasi manera SEOR a orden Moiss. DEU 34:10 I nunka mas a lanta un profeta na Israel manera Moiss, kende SEOR a konos kara-kar a, DEU 34:11 pa motibu di tur e sealnan i maraviyanan ku SEOR a mand' hasi na tera di Egipto kontra Farao, kontra tur su sirbidnan i kontra henter su tera, DEU 34:1 2 i pa motibu di henter e gran poder i pa motibu di henter e gran teror ku Moiss a kumpli kun den bista di henter Israel.

JOSUE JOS 1:1 Awor a sosod despues di e morto di Moiss, sirbid di SEOR, ku SEOR a papia ku Josu, yu hmber di Nun, Moiss su sirbid, bisando: JOS 1:2 "Moiss, Mi sirbid, a muri; p sei, lant'ariba awor, krusa e Jordan aki, abo i henter e pueblo aki, bai na e te ra ku Mi ta duna nan--e yunan di Israel. JOS 1:3 Tur lug ku boso plant'i pia trap a, Mi a duna boso, manera Mi a bisa Moiss. JOS 1:4 For di e desierto i e Lbano aki te na e riu grandi, Riu Eufrates, henter e tera di e heteonan, i te na Laman Gr andi den direkshon di kaminda solo ta baha, lo ta boso teritorio. JOS 1:5 Ningun hende lo no por para bo dilanti tur e dianan di bo bida. Meskos ku Mi tabata ku Moiss, asina lo Mi ta ku bo; lo Mi no fayabo ni bandonbo. JOS 1:6 "Sea fuerte i t ene kurashi, pasobra abo lo hasi e pueblo aki ered e tera ku Mi a hura nan tatana n ku Mi ta duna nan. JOS 1:7 Solamente, sea fuerte i tene hopi kurashi; prkur di h asi konforme henter e lei ku Mi sirbid Moiss a ordenbo; no bira for di dj ni na man drechi ni na man robes, pa bo por tin ksito unda ku bo bai. JOS 1:8 E buki di lei aki lo no apart for di bo boka, ma bo mester medit den dj di dia i anochi, pa bo pr kur di hasi konforme tur loke ta par skirb den dj; pasobra e ora ei lo bo hasi bo ka minda prosper, i e ora ei lo bo tin ksito. JOS 1:9 No ta Ami a ordenbo? Sea fuerte i tene kurashi! No tembla ni desmay, pasobra SEOR bo Dios ta ku bo unda ku bo bai. " JOS 1:10 E ora ei Josu a orden e ofisialnan di e pueblo, bisando: JOS 1:11 "Pasa meimei di e kampamentu i orden e pueblo, bisando: 'Prepar provishon pa boso mes, pasobra denter di tres dia boso mester krusa e Jordan aki, pa drenta i poder di e tera ku SEOR boso Dios ta duna boso pa poder di dj.'" JOS 1:12 I na e rubenitanan i e gaditanan i na e mitar tribu di Manass, Josu a bisa: JOS 1:13 "Krda e palabra k u Moiss, sirbid di SEOR, a orden boso, bisando: 'SEOR boso Dios ta duna boso sosiegu, i lo duna boso e tera aki.' JOS 1:14 Boso esposanan, boso yu chikitunan i boso bestianan mag keda den e tera ku Moiss a duna boso na e otro banda di Jordan, ma boso mester krusa den rdu militar dilanti di boso rumannan, tur boso guereronan b alente, i lo yuda nan, JOS 1:15 te dia SEOR duna boso rumannan sosiegu, manera E ta duna boso, i nan tambe poder di e tera ku SEOR boso Dios ta duna nan. E ora ei boso mag bolbe na boso mes tera, i poder di loke Moiss, sirbid di SEOR, a duna boso na e otro banda di Jordan, den direkshon di kaminda solo ta sali." JOS 1:16 I na n a kontest Josu, bisando: "Tur loke bo a orden nos, nos lo hasi, i unda ku bo mand a nos, nos lo bai. JOS 1:17 Meskos ku nos a obedes Moiss den tur kos, asina nos lo obedesbo; solamente, ku SEOR bo Dios sea ku bo, manera E tabata ku Moiss. JOS 1:18 Ken ku rebeldi kontra bo rdu i no obedes bo palabranan den tur loke bo orden', mest er wrdu mat; solamente, sea fuerte i tene kurashi." JOS 2:1 E ora ei Josu, yu hmber di Nun, a manda dos spion na sekreto for di Sitim, bisando: "Bai wak e tera, spe sialmente Jeriko." Asina nan a bai i a drenta kas di un prostituta ku tabata yam a Rahab, i a hosped ayanan. JOS 2:2 I rei di Jeriko a wrdu avis: "Mira, hmbernan di e yunan di Israel a bin aki awe nochi pa spion e tera." JOS 2:3 I rei di Jeriko a manda bisa Rahab: "E hmbernan ku a bin serka bo, ku a drenta den bo kas, saka na n af, pasobra nan a bin pa spion henter e tera." JOS 2:4 Ma e muh a tuma e dos hmber nan i a skonde nan, i el a bisa: "S, e hmbernan a bin serka mi, ma mi no tabata sa di unda nan tabata. JOS 2:5 I a sosod ku ora a bira skur i a yega tempu pa sera porta di stat, e hmbernan a sali bai; mi no sa unda e hmbernan a bai. Bai lih nan t ras, i boso lo alkans nan." JOS 2:6 Ma ta riba dak el a hiba nan i a skonde nan d en e stngelnan di lino ku el a pone riba dak. JOS 2:7 Asina e hmbernan a bai prsigu nan riba e kaminda pa Jordan te na e vadonan di e riu; i asina ku esnan ku tabat a prsigu nan a sali bai, nan a sera porta di stat. JOS 2:8 Awor prom ku nan a bai d rumi, e muh a subi bin serka nan riba dak, JOS 2:9 i a bisa e hmbernan: "Mi sa ku SEOR a duna boso e tera i ku teror pa boso a kai riba nos, i ku tur e habitantena n di e tera a desmay pa boso motibu. JOS 2:10 Pasobra nos a tende kon SEOR a seka e awa di Laman Kr boso dilanti, ora boso a sali for di Egipto, i kiko

boso a hasi ku e dos reinan di e amoreonan ku tabata na e otro banda di Jordan, ku Sehon i Og, kendenan boso a destru kompletamente. JOS 2:11 I ora nos a tende e saki, nos kurason a dirti, i pa boso motibu ningun hende no tabatin kurashi mas; pasobra SEOR boso Dios, E ta Dios ariba den shelu i abou na tera. JOS 2:12 Pesei anto, pa fabor, hurami pa SEOR, komo ku mi a trata boso bon, ku boso tambe lo tr ata e hendenan di kas di mi tata bon, i dunami un garantia di fieldat, JOS 2:13 i spar bida di mi tata i mi mama i mi ruman hmbernan i mi ruman muhnan, huntu ku t ur esnan ku ta pertenes na nan, i libra nos bida for di morto." JOS 2:14 E ora ei e hmbernan a bis': "Nos bida pa boso bida basta boso no konta di e asunto di nos aki; i lo sosod ku ora SEOR duna nos e tera, nos lo tratabo ku miserikrdia i brdat." JOS 2:15 E ora ei el a laga nan baha na un kabuya dor di e bentana, pasobra su kas tabata keda riba e muraya di stat, asina ku e tabata biba riba e muraya. JOS 2:16 I el a bisa nan: "Bai den e serunan, pa esnan ku ta prsigu boso no haa boso, i skonde ayanan pa tres dia, te ora ku esnan ku ta prsigu boso bin bk. Despues boso por sigui boso kaminda." JOS 2:17 I e hmbernan a bis': "Nos lo ta liber di e hura mentu aki na bo, ku bo a pone nos hura, JOS 2:18 a menos ku ora nos bin den e te ra, bo mara e kordon di hilu skarlata aki na e bentana dor di kual bo a laga nos baha, i reun serka bo den bo kas, bo tata i bo mama i bo rumannan i tur hende di kas di bo tata. JOS 2:19 I lo sosod ku ken ku sali for di e portanan di bo kas b ai riba kaya, su sanger lo ta riba su mes kabes, i nos lo ta liber; ma ken ku ta serka bo den kas, su sanger lo ta riba nos kabes, si un man wrdu pon riba dj. JOS 2:20 Ma si bo konta di e asunto di nos aki, e ora ei nos lo ta liber di e hurame ntu ku bo a hasi nos hura." JOS 2:21 I el a bisa: "Konforme bo palabranan, asina lo ta." Asina el a manda nan bai, i nan a bai; i el a mara e kordon skarlata na e bentana. JOS 2:22 I nan a bai i a yega na e serunan, i a keda einan tres dia te ora ku esnan ku tabata prsigu nan a bai bk. Awor esnan ku tabata prsigu nan a busk a nan henter kaminda, ma no a haa nan. JOS 2:23 E ora ei e dos hmbernan a bin bk i a baha for di e serunan i a krusa i a bin serka Josu, yu hmber di Nun, i nan a kon t' tur loke a pasa ku nan. JOS 2:24 I nan a bisa Josu: "Siguramente SEOR a entreg he nter e tera den nos man, i ademas, tur e habitantenan di e tera a desmay pa nos m otibu." JOS 3:1 E ora ei Josu a lanta mainta tempran; i ku tur e yunan di Israel a sali bai for di Sitim i a yega Jordan, i nan a hosped ayanan prom ku nan a krusa . JOS 3:2 I a sosod ku na fin di tres dia e ofisialnan a pasa dor di e kampamentu ; JOS 3:3 i nan a orden e pueblo, bisando: "Ora boso mira e arka di aliansa di SEO R boso Dios, i e saserdotenan levita ku ta kargu', boso mester sali for di boso l ug i bai su tras. JOS 3:4 Sinembargo, mester tin entre ku boso un distansia di ma s o menos dos mil kodo. No yega te serka dj, pa boso por sa e kaminda ku boso mes ter bai, pasobra boso no a pasa pa e kaminda aki ainda." JOS 3:5 E ora ei Josu a bisa e pueblo: "Konsagr boso mes, pasobra maan SEOR lo hasi maraviyanan meimei di b oso." JOS 3:6 I Josu a papia ku e saserdotenan, bisando: "Hisa e arka di aliansa i krusa dilanti di e pueblo." Asina nan a hisa e arka di aliansa i a bai dilanti di e pueblo. JOS 3:7 Awor SEOR a bisa Josu: "E dia aki lo Mi kumins halsabo den bi sta di henter Israel, pa nan sa ku lo Mi ta ku bo meskos ku Mi tabata ku Moiss. J OS 3:8 Ademas, lo bo orden e saserdotenan ku ta karga e arka di aliansa, bisando: 'Ora boso yega kantu di e awanan di Jordan, boso lo keda para den Jordan.'" JOS 3:9 E ora ei Josu a bisa e yunan di Israel: "Bin aki i tende e palabranan di SEOR boso Dios." JOS 3:10 I Josu a bisa: "Pa medio di esaki boso lo sa ku e Dios bibu ta meimei di boso, i ku sigur-sigur E lo kore ku e kananeo, e heteo, e heveo, e ferezeo, e gergeseo, e amoreo i e jebuseo for di boso dilanti. JOS 3:11 Mira, e arka di aliansa di e SEOR di henter mundu ta krusa boso dilanti bai den Jordan. JOS 3:12 Pesei awor, tuma pa boso mes diesdos hmber for di e tribunan di Israel, n hmber pa kada tribu. JOS 3:13 I lo sosod ku ora plant'i pia di e saserdotenan ku tabata karga e arka di SEOR, e Seor di henter mundu, soseg den e awanan di Jordan, e awanan di Jordan lo wrdu krt, i e awanan ku ta kore for di ariba lo keda para na un monton." JOS 3:14 Asina a sosod ku ora e pueblo a sali bai for di nan tntnan pa krusa Jordan huntu ku e saserdotenan ku tabata karga e arka di aliansa dilanti di e pueblo,

JOS 3:15 i ora ku esnan ku tabata karga e arka a drenta Jordan, i e pianan di e saserdotenan ku tabata karga e arka a muha den e awa na kantu, (pasobra durante di henter e tempu di kosecha Jordan ta desbord pasa tur su oriyanan), JOS 3:16 e awanan ku tabata kore for di ariba a keda para i a lanta na un monton, un distan sia grandi for di Adam, e stat ku ta keda banda di Saretan; i e awanan ku tabata basha bai den direkshon di laman di Arab, Laman Salu, a wrdu krt kit kompletamente. Asina e pueblo a krusa enfrente di Jeriko. JOS 3:17 I e saserdotenan ku tabata k arga e arka di aliansa di SEOR tabata para firme riba tera seku meimei di Jordan, mientras ku henter Israel tabata krusa riba tera seku, te ora henter e nashon a kaba di krusa Jordan. JOS 4:1 Awor a sosod ku ora henter e nashon a kaba di krus a Jordan, SEOR a papia ku Josu, bisando: JOS 4:2 "Tuma pa boso mes diesdos hmber fo r di e pueblo, n hmber for di kada tribu, JOS 4:3 i orden nan, bisando: 'Kohe pa bo so mes diesdos piedra for di aki, for di meimei di Jordan, for di e lug kaminda e saserdotenan su pianan ta para firme, i pasa nan ofer ku boso, i pone nan na e lug kaminda boso lo hosped awe nochi.'" JOS 4:4 Asina Josu a yama e diesdos hmbernan ku el a nombra for di e yunan di Israel, n hmber for di kada tribu, JOS 4:5 i Jos u a bisa nan: "Krusa atrobe bai na e arka di SEOR boso Dios meimei di Jordan, i ka da un di boso hisa un piedra pone riba su skouder, konforme e kantidat di e trib unan di e yunan di Israel. JOS 4:6 Laga esaki ta un seal meimei di boso, pa ora b oso yunan puntra despues, bisando: 'Kiko e piedranan aki ta nifik pa boso?' JOS 4 :7 boso bisa nan: 'Pasobra e awanan di Jordan a wrdu krt dilanti di e arka di alian sa di SEOR; ora ku esaki tabata krusa Jordan e awanan di Jordan a wrdu krt.' Asina e piedranan aki mester bira un konmemorashon pa e yunan di Israel pa semper." JOS 4:8 I asina e yunan di Israel a hasi manera Josu a orden, i a kohe diesdos piedra for di meimei di Jordan, manera SEOR a bisa Josu, konforme e kantidat di e tribun an di e yunan di Israel; i nan a pasa nan ofer huntu ku nan, hiba nan na nan lug di hosped, i aya nan a pone nan abou. JOS 4:9 E ora ei Josu a pone diesdos piedra riba otro meimei di Jordan na e lug kaminda e pianan di e saserdotenan ku tabata karga e arka di aliansa tabata para, i nan ta einan te dia djawe. JOS 4:10 Pasob ra e saserdotenan ku tabata karga e arka a keda para meimei di Jordan te ora ku a kaba di kumpli ku tur loke SEOR a orden Josu pa papia ku e pueblo, konforme tur l oke Moiss a orden Josu. I den pur e pueblo a krusa bai; JOS 4:11 i a sosod ku ora hen ter e pueblo a kaba di krusa, e arka di SEOR i e saserdotenan a krusa bai na e ot ro banda den bista di e pueblo. JOS 4:12 I e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad i e mitar tribu di Manass a krusa pasa den rdu militar dilanti di e yunan d i Israel, manera Moiss a bisa nan; JOS 4:13 komo kuarenta mil, ekip pa guera, a kr usa pa bataya dilanti di SEOR bai na e sabananan di Jeriko. JOS 4:14 Riba e dia e i SEOR a halsa Josu den bista di henter Israel, asina ku nan tabatin temor p', mesk os ku nan tabatin temor pa Moiss tur e dianan di su bida. JOS 4:15 Awor SEOR a bis a Josu: JOS 4:16 "Orden e saserdotenan ku ta karga e arka di testimonio pa nan sub i sali for di Jordan." JOS 4:17 Asina Josu a orden e saserdotenan, bisando: "Subi sali for di Jordan." JOS 4:18 I a sosod ku asina e saserdotenan ku tabata karga e arka di aliansa di SEOR a subi sali for di meimei di Jordan, i plant'i pia di e saserdotenan a toka tera seku, e awanan di Jordan a bolbe na nan lug, i a desbord pasa tur su oriyanan manera prom. JOS 4:19 Awor e pueblo a sali for di Jordan rib a e di dies dia di e prom luna i a kampa na Gilgal, na e frontera pariba di Jerik o. JOS 4:20 I e diesdos piedranan ei, ku nan a kohe for di den Jordan, Josu a pon e riba otro na Gilgal. JOS 4:21 I el a bisa e yunan di Israel: "Den futuro, ora boso yunan puntra nan tata, bisando: 'Kiko e piedranan aki ta nifik?' JOS 4:22 e ora ei boso lo splika boso yunan, bisando: 'Israel a krusa e Jordan aki riba ter a seku.' JOS 4:23 Pasobra SEOR boso Dios a seka e awanan di Jordan boso dilanti t e ora boso a krusa, meskos ku SEOR boso Dios a hasi ku Laman Kr, ku El a hasi seka nos dilanti te ora nos a krusa, JOS 4:24 pa tur e pueblonan di tera por sa ku ma n di SEOR ta poderoso, pa boso teme SEOR boso Dios pa semper." JOS 5:1 Awor a soso d ku ora tur e reinan di e amoreonan ku tabata na e otro banda di Jordan bai pabo u, i tur e reinan di e kananeonan ku tabata peg ku laman, a tende kon SEOR a seka e awanan di Jordan dilanti di e yunan di Israel te

ora nan a krusa, nan kurason a dirti, i no tabatin kurashi mas den nan pa motibu di e yunan di Israel. JOS 5:2 E tempu ei SEOR a bisa Josu: "Traha pa bo mes kuchna n-di-piedra skrpi i bolbe sirkumsid e yunan di Israel pa di dos biaha." JOS 5:3 As ina Josu a traha pa su mes kuchnan-di-piedra skrpi i a sirkumsid e yunan di Israel n a Gibeat-aaralot. JOS 5:4 I esaki ta e motibu pakiko Josu a sirkumsid nan: tur e h endenan ku a sali for di Egipto ku tabata hmber, tur e hmbernan di guera, a muri n a kaminda den desierto, despues ku nan a sali for di Egipto. JOS 5:5 Pasobra tur e hendenan ku a sali tabata sirkumsid, ma tur e hendenan ku a nase na kaminda de n desierto despues ku nan a sali for di Egipto, no a wrdu sirkumsid. JOS 5:6 Pasob ra e yunan di Israel a kana kuarenta aa den desierto te ora henter e nashon, esta , e hmbernan di guera ku a sali for di Egipto, a peres, pasobra nan no a skucha na e bos di SEOR, na kendenan SEOR a hura ku E lo no a laga nan mira e tera ku SEOR a hura nan tatanan ku E lo a duna nos, un tera ku tin lechi i miel na abundansia. JOS 5:7 I Josu a sirkumsid nan yunan ku SEOR a lanta na nan lug, komo ku nan tabata insirkumsid, pasobra nan no a sirkumsid nan na kaminda. JOS 5:8 Awor a sosod ku or a nan a kaba di sirkumsid henter e nashon, nan a keda na nan lug den e kampamentu te ora nan a kura. JOS 5:9 E ora ei SEOR a bisa Josu: "Awe Mi a kita e reproche di Egipto for di boso." Pesei e lug ei ta wrdu yam Gilgal te dia djawe. JOS 5:10 Mien tras ku e yunan di Israel tabata kampa na Gilgal, nan a selebr Pasku riba e anoch i di e di dieskuater dia di e luna den e sabananan di Jeriko. JOS 5:11 I riba e dia despues di Pasku, presisamente riba e dia ei, nan a kome di loke e tera a pr odus, pan sin zrdeg i mainshi tost. JOS 5:12 I e mana a stp e dia despues ku nan a k ome di loke e tera a produs, asina ku e yunan di Israel no tabatin mana mas, ma n an a kome di loke tera di Kanaan a produs durante di e aa ei. JOS 5:13 Awor a soso d ku ora Josu tabata peg ku Jeriko, el a hisa kara wak, i mira, tabatin un Hmber par su dilanti ku Su spada sak for di balia den Su man ten, i Josu a bai serka djE i a b is'E: "Bo ta pa nos f pa nos atversarionan?" JOS 5:14 I El a bisa: "N, mas bien Mi a bin awor komo Kapitan di e ehrsito di SEOR." I Josu a tira su kurpa abou ku su k ara te na suela, i a ador, i a bis'E: "Kiko mi Seor tin di bisa Su sirbid?" JOS 5:1 5 I e Kapitan di SEOR Su ehrsito a bisa Josu: "Kita bo sandalia for di bo pia, paso bra e lug ku bo ta par ariba ta santu." I asina Josu a hasi. JOS 6:1 Awor Jeriko ta bata bon ser pa motibu di e yunan di Israel; ningun hende no tabata sali i ningun hende no tabata drenta. JOS 6:2 I SEOR a bisa Josu: "Mira, Mi a entreg Jeriko den bo man, ku su rei i e guereronan balente. JOS 6:3 I boso mester marcha rnt di e s tat, mientras ku tur e hmbernan di guera ta bai rnt di e stat n biaha. Asina boso m ester hasi seis dia. JOS 6:4 I shete saserdote mester karga shete trmpt di kachu d i karn chubatu dilanti di e arka; e ora ei riba e di shete dia boso mester marcha rnt di e stat shete biaha, i e saserdotenan mester supla e trmptnan. JOS 6:5 I lo sosod ku ora nan dal un supl largu riba e kachu di karn chubatu, i ora boso tende e zonidu di trmpt, henter e pueblo mester dal un gritu duru; i muraya di e stat lo bash'abou, i e pueblo lo subi, kada hmber stret su dilanti." JOS 6:6 Asina Josu, y u hmber di Nun, a yama e saserdotenan i a bisa nan: "Hisa e arka di aliansa, i la ga shete saserdote karga shete trmpt di kachu di karn chubatu dilanti di e arka di SEOR." JOS 6:7 E ora ei el a bisa e pueblo: "Dal bai, i marcha rnt di e stat, i la ga e hmbernan arm bai dilanti di e arka di SEOR." JOS 6:8 I asina ku Josu a kaba di papia ku e pueblo, e shete saserdotenan ku tabata karga e shete trmptnan di kachu di karn chubatu dilanti di SEOR a bai dilanti i a supla e trmptnan; i e arka di alia nsa di SEOR a sigui nan. JOS 6:9 I e hmbernan arm a bai dilanti di e saserdotenan k u tabata supla e trmptnan, i e guardia di patras tabata bin tras di e arka, mientr as ku e saserdotenan tabata supla e trmptnan kontinuamente. JOS 6:10 Ma Josu a orde n e pueblo, bisando: "No grita ni laga tende boso bos, ni laga ni un palabra sali for di boso boka, te na e dia ku mi bisa boso: 'Grita!' E ora ei boso mester gr ita." JOS 6:11 Asina el a laga pasa e arka di SEOR rnt di e stat, hasiendo n bulta; despues nan a bai den e kampamentu i a pasa nochi den e kampamentu. JOS 6:12 Awo r Josu a lanta mainta tempran, i e saserdotenan a hisa e arka di SEOR. JOS 6:13 I e shete saserdotenan ku tabata karga e shete trmptnan di kachu di karn chubatu dila nti di e arka di

SEOR tabata sigui padilanti i tabata supla e trmptnan. I e hmbernan arm tabata bai na n dilanti, i e guardia di patras tabata bin tras di e arka di SEOR, mientras ku e saserdotenan tabata supla e trmptnan kontinuamente. JOS 6:14 Asina nan a marcha e di dos dia n biaha rnt di e stat i a bolbe na e kampamentu; i asina nan a hasi se is dia. JOS 6:15 Anto a sosod ku riba e di shete dia nan a lanta tempran, ora dia tabata habri, i a marcha rnt di e stat na e mesun manera shete biaha; solamente riba e dia ei nan a marcha shete biaha rnt di e stat. JOS 6:16 I a sosod ku ora e saserdotenan a supla e trmptnan pa e di shete biaha, Josu a bisa e pueblo: "Grita, pasobra SEOR a duna boso e stat. JOS 6:17 I e stat lo ta bou di maldishon, ku tur loke tin den dj ta pertenes na SEOR; solamente e prostituta Rahab, i tur hende ku ta huntu kun den kas, lo keda na bida, pasobra el a skonde e mensaheronan ku nos a manda. JOS 6:18 Ma pa loke ta boso, warda boso di e kosnan ku ta bou di maldis hon, pa boso no kudish nan i kohe algu di e kosnan ku ta bou di maldishon, pa bos o trese maldishon riba e kampamentu di Israel i hink' den problema. JOS 6:19 Ma t ur e plata i oro i artkulonan di brns i heru ta santu pa SEOR; nan mester bai den e lug di warda tesoro di SEOR." JOS 6:20 Asina e pueblo a grita, i e saserdotenan a supla e trmptnan; i a sosod ku ora e pueblo a tende e zonidu di trmpt, e pueblo a da l un gritu duru i e muraya a bash'abou, asina ku e pueblo a subi bai den e stat, kada hmber stret su dilanti, i nan a kohe e stat. JOS 6:21 I tur loke tabatin de n e stat nan a destru kompletamente ku filo di spada, tantu hmber komo muh, hoben i bieu, buey i karn i buriku. JOS 6:22 I Josu a bisa e dos hmbernan ku a spion e tera : "Bai den e prostituta su kas i saka e muh i tur loke e tin paf, manera boso a hu r'." JOS 6:23 Asina e hobennan ku tabata spion a drenta i a saka Rahab i su tata, su mama i su ruman hmbernan i tur loke ku e tabatin, paf; tambe nan a saka tur su famianan i a pone nan paf di e kampamentu di Israel. JOS 6:24 I nan a kima e sta t ku kandela i tur loke tabatin den dj. Solamente e plata i oro i artkulonan di brn s i heru nan a pone den e lug di warda tesoro di e kas di SEOR. JOS 6:25 Sinembarg o, e prostituta Rahab i e hendenan di kas di su tata i tur loke ku e tabatin, Jo su a spar; i el a keda biba meimei di Israel te dia djawe, pasobra el a skonde e mensaheronan ku Josu a manda pa spion Jeriko. JOS 6:26 Anto Josu a laga nan hasi un huramentu e tempu ei, bisando: "Maldishon dilanti di SEOR ta e hmber ku lanta i tr aha e stat Jeriko aki: "Ku prdida di su primognito e lo pone su fundeshi, i ku prdi da di su yu hmber di mas chikitu e lo lanta su portanan." JOS 6:27 Asina SEOR taba ta ku Josu, i su fama a plama den henter e tera. JOS 7:1 Ma e yunan di Israel tab ata infiel enkuanto e kosnan ku tabata bou di maldishon, pasobra Akan, yu hmber d i Karmi, yu hmber di Zabdi, yu hmber di Zera, di e tribu di Juda, a kohe algun di e kosnan ku tabata bou di maldishon; pesei e rabia di SEOR a kima kontra e yunan di Israel. JOS 7:2 Awor Josu a manda hmbernan for di Jeriko pa Ai ku ta keda peg ku Bt-aven, pariba di Bt-l, i a bisa nan: "Bai i spion e tera." Asina e hmbernan a bai i a spion Ai. JOS 7:3 I nan a bolbe serka Josu i a bis': "No laga henter e pueblo b ai; solamente dos f tres mil hmber asina mester bai atak Ai; no laga henter e puebl o molesti bai ayanan, pasobra nan ta poko." JOS 7:4 Pesei komo tres mil hmber di e pueblo a bai ayanan, ma nan a hui pa e hmbernan di Ai. JOS 7:5 I e hmbernan di Ai a mata komo trint'i seis di nan hmbernan, i a prsigu nan for di e porta te na Seba rim, i a mata nan na e bahada, asina ku kurason di e pueblo a dirti i a bira man era awa. JOS 7:6 E ora ei Josu a sker su paanan i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di e arka di SEOR te ora nochi a sera, tantu komo e ansianona n di Israel; i nan a pone stf riba nan kabes. JOS 7:7 I Josu a bisa: "Ai, SEOR Dios , pakiko Bo a trese e pueblo aki na e otro banda di Jordan, pa entreg nos den man di e amoreonan pa destru nos? Mih nos a keda dispuesto pa biba na e otro banda di Jordan! JOS 7:8 O SEOR, kiko mi por bisa, awor ku Israel a bira lomba pa nan ene migunan? JOS 7:9 Pasobra e kananeonan i tur e habitantenan di e tera lo tende es aki, i nan lo rondon nos i krta nos nmber kita for di riba tera. I kiko Abo lo hasi pa Bo gran nmber?" JOS 7:10 Asina SEOR a bisa Josu: "Lanta! Pakiko bo a tira bo ku rpa abou ku bo kara te na suela? JOS 7:11 Israel a peka, i tambe nan a transgres Mi aliansa ku Mi a orden nan. I nan a kohe algun di e kosnan ku ta bou di maldish on i a hrta i gaa tambe. Ademas, nan a pone nan huntu ku nan mes kosnan. JOS 7:12 Pesei e yunan di Israel no por para dilanti di nan enemigunan; nan ta bira lomba i ta kore pa nan enemigunan, pasobra nan a bira maldishon. Lo Mi no ta ku boso m as si boso no destru e kosnan ku ta bou di maldishon for di meimei di boso.

JOS 7:13 "Lanta! Konsagr e pueblo i bisa: 'Konsagr boso mes pa maan, pasobra asina SEOR, e Dios di Israel, a bisa: "Tin kosnan ku ta bou di maldishon meimei di bo, O Israel. Bo no por para dilanti di bo enemigunan te ora boso a kita e kosnan ku ta bou di maldishon for di meimei di boso." JOS 7:14 'Anto mainta boso mester b in dilanti segun boso tribunan. I lo t'asina ku e tribu ku SEOR tuma pa medio di lt lo bin dilanti segun famianan, i e famia ku SEOR tuma lo bin dilanti segun kasn an; i e kas ku SEOR tuma lo bin dilanti, hmber pa hmber. JOS 7:15 I lo sosod ku esun ku wrdu ha ku e kosnan ku ta bou di maldishon lo wrdu kim ku kandela, ku tur loke t pertenes na dj, pasobra el a transgres e aliansa di SEOR, i pasobra el a hasi un ko s brgonsoso na Israel.'" JOS 7:16 Asina Josu a lanta mainta tempran i a trese Isra el dilanti, segun tribu, i e tribu di Juda a wrdu tum. JOS 7:17 I el a trese e fam ia di Juda dilanti, i el a tuma e famia di e zeraitanan; i el a trese e famia di e zeraitanan dilanti, hmber pa hmber, i Zabdi a wrdu tum. JOS 7:18 I el a trese e h endenan di su kas dilanti, hmber pa hmber, i Akan, yu hmber di Karmi, yu hmber di Za bdi, yu hmber di Zera, di e tribu di Juda, a wrdu tum. JOS 7:19 E ora ei Josu a bisa Akan: "Mi yu, mi ta rogabo, duna gloria na SEOR, e Dios di Israel, i dun'E alaba nsa; i kontami awor kiko bo a hasi. No skonde esaki pa mi." JOS 7:20 Asina Akan a kontest Josu i a bisa: "Di brdat, mi a peka kontra SEOR, e Dios di Israel, i esaki ta loke mi a hasi: JOS 7:21 ora mi a mira entre e botn un bunita mantel for di S inar i dos shen siklo di plata i un bara di oro di un peso di sinkuenta siklo, m i a kudish nan i a kohe nan; i mira, nan ta skond bou di tera den mi tnt, ku e plat a bou di dj." JOS 7:22 E ora ei Josu a manda mensaheronan, i nan a kore bai na e tn t; i mira, e tabata skond den su tnt, ku e plata bou di dj. JOS 7:23 I nan a saka n an for di den e tnt i a trese nan pa Josu i pa tur e yunan di Israel, i nan a bash a nan dilanti di SEOR. JOS 7:24 E ora ei Josu, i henter Israel huntu kun, a kohe Ak an, yu hmber di Zera, e plata, e mantel, e bara di oro, su yu hmbernan, su yu muhna n, su bueynan, su burikunan, su karnnan, su tnt i tur loke tabata pertenes na dj, i nan a hiba nan na e vaye di Akor. JOS 7:25 I Josu a bisa: "Pakiko bo a hinka nos den problema? SEOR lo hinka abo den problema riba e dia aki." I henter Israel a p iedra nan ku piedra; i nan a kima nan ku kandela despues ku nan a piedra nan ku piedra. JOS 7:26 I riba dj nan a lanta un monton grandi di piedra ku t'ei te dia djawe, i SEOR a bira for di e ferosidat di Su rabia. Pesei e lug ei ta wrdu yam vaye di Akor te dia djawe. JOS 8:1 Awor SEOR a bisa Josu: "No tene miedu ni desmay. Hib a tur e hendenan di guera huntu ku bo i lanta bai Ai; mira, Mi a entreg den bo ma n e rei di Ai, su pueblo, su stat i su tera. JOS 8:2 I lo bo hasi ku Ai i su rei meskos ku bo a hasi ku Jeriko i su rei; solamente su botn i su bestianan boso ma g kohe pa boso mes. Bai skonde parti patras di e stat pa atak'." JOS 8:3 Asina Jo su a lanta ku tur e hendenan di guera pa subi bai Ai; i Josu a skohe trinta mil hmb er, guereronan balente, i a manda nan bai den anochi. JOS 8:4 I el a orden nan, b isando: "Mira, boso ta bai skonde parti patras di e stat pa atak'. No bai muchu l eu for di e stat, ma boso tur para kla. JOS 8:5 E ora ei ami, i henter e pueblo ku ta huntu ku mi, lo aserk e stat. I lo sosod ku ora nan sali pa kontra ku nos ma nera e prom biaha, nos lo hui nan dilanti. JOS 8:6 I nan lo prsigu nos te ora nos a leh nan for di e stat, pasobra nan lo bisa: 'Nan ta hui nos dilanti manera e prom biaha.' Asina nos lo hui nan dilanti. JOS 8:7 I boso mester lanta i sali for di boso lug di skonde i poder di e stat, pasobra SEOR boso Dios lo entregu' den boso ma n. JOS 8:8 Anto lo sosod ku ora boso a kohe e stat, boso mester pega e stat na ka ndela. Hasi esaki konforme e palabra di SEOR. Mira, ami a orden boso." JOS 8:9 Asi na Josu a manda nan bai, i nan a bai na e lug di skonde i a keda entre Bt-l i Ai, pa rti pabou di Ai; ma Josu a pasa e anochi ei meimei di e pueblo. JOS 8:10 Awor Jos u a lanta mainta tempran i a reun e pueblo, i el a bai Ai huntu ku e ansianonan di Israel, dilanti di e pueblo. JOS 8:11 E ora ei tur e hendenan di guera ku tabat a huntu kun a bai i a hala mas serka te yega dilanti di e stat, i a kampa na e ba nda nrt di Ai. Awor tabatin un vaye entre ku Ai. JOS 8:12 I el a tuma komo sinku mil hmber i a pone nan skonde pa atak entre Bt-l ku Ai, parti pabou di e stat.

JOS 8:13 Asina nan a stashon e pueblo, henter e ehrsito ku tabata na e banda nrt di e stat, i su guardia di patras na e banda pabou di e stat, i Josu a pasa e anoch i ei meimei di e vaye. JOS 8:14 I a sosod ku ora rei di Ai a mira esaki, e hmberna n di e stat a pura i a lanta tempran i a sali pa kontra ku Israel den bataya, ku henter su pueblo, na e lug apunt dilanti di e sabana. Ma e no tabata sa ku tabati n un emboskada pon p' patras di e stat. JOS 8:15 I Josu i henter Israel a fingi di ta derot nan dilanti, i a hui bai pa e kaminda di desierto. JOS 8:16 I henter e p ueblo ku tabata den e stat a wrdu yam huntu pa prsigu nan, i nan a prsigu Josu i a w aleh for di e stat. JOS 8:17 Asina no a keda ni n hmber na Ai ni na Bt-l ku no a sali bai tras di Israel, i nan a laga e stat habr i a prsigu Israel. JOS 8:18 E ora ei SEOR a bisa Josu: "Ekstend e lansa ku bo tin den bo man den direkshon di Ai, pasobr a lo Mi entregu' den bo man." Asina Josu a ekstend e lansa ku e tabatin den su man den direkshon di e stat. JOS 8:19 I e hmbernan ku a skonde a lanta mesora for di nan lug, i ora ku el a ekstend su man, nan a kore drenta den e stat i a kaptur'; i mesora nan a pega e stat na kandela. JOS 8:20 Ora ku e hmbernan di Ai a drai wak, ata, e huma di e stat tabata bai laira, i nan no tabatin kaminda pa hui bai, ni p'aki ni p'aya, pasobra e pueblo ku tabata hui bai den desierto, a bira bin kon tra esnan ku tabata prsigu nan. JOS 8:21 Ora Josu i henter Israel a mira ku e hmbern an ku tabata skond a kaptur e stat i ku e huma di e stat tabata subi bai laira, na n a bira bai bk i a mata e hmbernan di Ai. JOS 8:22 I e otronan a sali for di e st at pa kontra ku nan, asina ku nan a keda atrap meimei di Israel, algun p'aki band a i algun p'aya banda; i Israel a sigui mata nan te ora no a keda ni un di esnan ku a sobrebib f ku a skapa. JOS 8:23 Ma rei di Ai nan a kohe bibu i a hib' serka J osu. JOS 8:24 Awor a sosod ku ora Israel a kaba di mata tur e habitantenan di Ai d en e sabana den desierto, kaminda nan a prsigu nan, i tur a muri pa medio di filo di spada te ora nan a keda kompletamente destru, henter Israel a bolbe bai Ai i a dal ku filo di spada. JOS 8:25 I tur esnan ku a muri e dia ei, tantu hmber komo muh, tabata diesdos mil, tur e hendenan di Ai. JOS 8:26 Pasobra Josu no a hala su man, ku el a ekstend e lansa kun, atras, te ora ku el a destru tur e habitantenan d i Ai kompletamente. JOS 8:27 Israel a tuma solamente e bestianan i e botn di e st at ei pa nan mes, konforme e palabra di SEOR ku El a orden Josu. JOS 8:28 Asina Jos u a kima Ai i a hasi un monton di ruina pa semper, un desolashon te dia djawe. JOS 8:29 I el a kolog rei di Ai na un palu te anochi; i ora solo tabata baha Josu a d una rdu pa kita su kurpa for di e palu i tir' na entrada di e porta di stat, i nan a lanta un monton grandi di piedra riba dj, ku t'ei te dia djawe. JOS 8:30 E ora ei Josu a traha un altar pa SEOR, e Dios di Israel, na Seru Ebal, JOS 8:31 meskos ku Moiss, e sirbid di SEOR, a orden e yunan di Israel, manera ta par skirb den e buk di lei di Moiss, un altar di piedra ku no ta gekap, riba kual ningun hende no a traha ku hrmnt di heru; i nan a ofres ofrendanan kim riba dj na SEOR, i a sakrifik o ndanan di pas. JOS 8:32 I ayanan el a skirbi riba e piedranan un kopia di e lei di Moiss, lokual el a skirbi den presensia di e yunan di Israel. JOS 8:33 I hente r Israel, huntu ku nan ansianonan i ofisialnan i nan huesnan, tabata par na tur d os banda di e arka dilanti di e saserdotenan levita, kendenan tabata karga e ark a di aliansa di SEOR, tantu stranhero komo yu di tera. Mitar di nan tabata par dil anti di Seru Gerizim i mitar di nan dilanti di Seru Ebal, meskos ku Moiss, e sirb id di SEOR, a orden na prinsipio, pa bendishon e pueblo di Israel. JOS 8:34 I despue s el a lesa tur e palabranan di e lei, e bendishon i e maldishon, konforme tur l oke ta par skirb den e buki di lei. JOS 8:35 No tabatin ni n palabra di tur loke Mo iss a orden ku Josu no a lesa dilanti di henter e asamblea di Israel, inkluyendo e muhnan, e mucha chikitunan i e stranheronan ku tabata biba meimei di nan. JOS 9:1 Awor a sosod ku ora tur e reinan ku tabata na e otro banda di Jordan, den e seru nan i den e sabananan i na henter e kosta di Laman Grandi den direkshon di Lbano, e heteo i e amoreo, e kananeo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo, a tende esaki, J OS 9:2 nan a bin huntu den n akurdo pa bringa kontra Josu i kontra Israel. JOS 9:3 Ora ku e habitantenan di Gabaon a tende kiko Josu a hasi ku Jeriko i ku Ai, JOS 9 :4 nan tambe a uza astusia i a sali bai komo embahador, i a pone saku tur gast ri ba nan buriku, i saku di bia tur gast, gesker i gelapi,

JOS 9:5 i sandalia, tur gast i tur gelapi, na nan pia, i paa tur gast na nan kurpa; i henter nan provishon di pan tabata seku i tur garn. JOS 9:6 I nan a bai serka Josu na e kampamentu di Gilgal, i a bisa ku e hmbernan di Israel: "Nos a bin for d i un tera leu; pesei awor, sera un aliansa ku nos." JOS 9:7 I e hmbernan di Israe l a bisa e heveonan: "Kisas ta na nos mes tera boso ta biba; e ora ei kon nos po r sera un aliansa ku boso?" JOS 9:8 Ma nan a bisa Josu: "Nos ta bo sirbid." I Josu a bisa nan: "Ken boso ta, i di unda boso ta bin?" JOS 9:9 I nan a bis': "Bo sirbi dnan a bin di un tera masha leu mes, pa motibu di e nmber di SEOR bo Dios; pasobra nos a tende di Su fama i di tur loke ku El a hasi na Egipto, JOS 9:10 i di tur l oke ku El a hasi ku e dos reinan di e amoreonan, kendenan tabata na e otro banda di Jordan--ku Sehon, rei di Hesbon, i ku Og, rei di Basan, kende tabata na Asta rot. JOS 9:11 Pesei nos ansianonan i tur e habitantenan di nos tera a papia ku n os, bisando: 'Tuma den boso man provishon pa e biahe, i bai topa nan i bisa nan: "Nos ta boso sirbid; pesei awor, sera un aliansa ku nos."' JOS 9:12 E pan di nos aki tabata kayente ora nos a koh' pa nos provishon for di nos kasnan riba e dia ku nos a sali pa bin serka boso; ma awor, mira, e ta seku i tur garn. JOS 9:13 I e sakunan di bia aki, ku nos a yena, tabata nobo, i mira, nan ta tur gesker; i e paanan aki di nos i nos sandalianan ta tur gast pa motibu di e biahe ku tabata asi na largu." JOS 9:14 Asina e hmbernan di Israel a inspekt algun di nan provishonnan , ma no a konsult ku SEOR. JOS 9:15 I Josu a hasi pas ku nan i a sera un aliansa ku nan, pa laga nan na bida; i e lidernan di e kongregashon a hasi un huramentu na nan. JOS 9:16 I a sosod ku na final di tres dia, despues ku nan a sera un alians a ku nan, nan a tende ku nan tabata bisia, i ku ta na nan mes tera nan tabata bib a. JOS 9:17 Anto e yunan di Israel a sali bai i a yega nan statnan riba e di tre s dia. Awor nan statnan tabata Gabaon, Kafira, Beerot i Kiriat-jearim. JOS 9:18 I e yunan di Israel no a mata nan, pasobra e lidernan di e kongregashon a hura n an pa SEOR, e Dios di Israel. I henter e kongregashon a murmur kontra e lidernan. JOS 9:19 Ma tur e lidernan a bisa henter e kongregashon: "Nos a hura nan pa SEOR, e Dios di Israel, i awor nos no por mishi ku nan. JOS 9:20 Esaki nos lo hasi ku nan: Nos lo laga nan na bida, pa furia no kai riba nos pa motibu di e huramentu ku nos a hasi na nan." JOS 9:21 I e lidernan a bisa nan: "Laga nan na bida." As ina nan a bira kapd di palu i kargad di awa pa henter e kongregashon, manera e lid ernan a bisa nan. JOS 9:22 E ora ei Josu a manda yama nan i a papia ku nan, bisan do: "Pakiko boso a gaa nos, bisando: 'Nos ta biba hopi leu for di boso,' siendo k u ta na nos tera boso ta biba? JOS 9:23 Pesei awor, boso ta maldishon, i pa sempe r boso lo ta esklabu; boso lo ta kapd di palu i kargad di awa pa e kas di mi Dios. " JOS 9:24 I nan a kontest Josu i a bisa: "Komo ku siguramente nan a konta bo sirb idnan ku SEOR bo Dios a orden Su sirbid Moiss pa duna boso henter e tera, i pa destru tur e habitantenan di e tera boso dilanti, pesei nos tabatin gran temor pa nos b ida pa motibu di boso, i a hasi esaki. JOS 9:25 I awor mira, nos ta den bo man; hasi ku nos manera ta parse bon i korekto den bo bista." JOS 9:26 Asina el a has i ku nan, i a libra nan for di man di e yunan di Israel, i nan no a mata nan. JO S 9:27 I e dia ei Josu a hasi nan kapd di palu i kargad di awa pa e kongregashon i pa e altar di SEOR, te dia djawe, na e lug ku E lo a skohe. JOS 10:1 Awor a sosod k u ora Adonisedek, rei di Jerusalm, a tende ku Josu a kaptur Ai i a destru esaki komp letamente (meskos ku el a hasi ku Jeriko i su rei, asina el a hasi ku Ai i su re i), i ku e habitantenan di Gabaon a hasi pas ku Israel i tabata den nan tera, JO S 10:2 el a haa masha miedu, pasobra Gabaon tabata un stat grandi, manera un di e statnan real, i pasobra e tabata mas grandi ku Ai, i tur su hmbernan tabata pode roso. JOS 10:3 Pesei Adonisedek di Jerusalm a manda bisa Hoham, rei di Hebrn, Pire am, rei di Jarmut, Jafia, rei di Lakis, i Debir, rei di Eglon: JOS 10:4 "Bin ser ka mi i yudami, i laga nos atak Gabaon, pasobra el a hasi pas ku Josu i ku e yunan di Israel." JOS 10:5 Pesei e sinku reinan di e amoreonan, rei di Jerusalm, rei d i Hebrn, rei di Jarmut, rei di Lakis i rei di Eglon, a reun i a bai, nan ku tur na n ehrsitonan, i a kampa peg ku Gabaon i a bringa kontra dj.

JOS 10:6 E ora ei e hmbernan di Gabaon a manda bisa Josu na e kampamentu di Gilgal : "No bandon bo sirbidnan; bin serka nos lih i salba nos i yuda nos, pasobra tur e reinan di e amoreonan ku ta biba den e serunan a bin huntu kontra nos." JOS 10:7 Asina Josu a sali for di Gilgal, ku tur e hendenan di guera huntu kun, i tur e gu ereronan balente. JOS 10:8 I SEOR a bisa Josu: "No tene miedu di nan, pasobra Mi a entreg nan den bo man; ni n di nan lo no keda para bo dilanti." JOS 10:9 Asina Jo su a bin direpiente riba nan, komo ku el a marcha henter anochi for di Gilgal. JO S 10:10 I SEOR a konfund nan dilanti di Israel, i El a mata nan den un gran matans a na Gabaon, i a prsigu nan den direkshon di e subida di Bt-horon, i a mata nan te na Azeka i Makeda. JOS 10:11 I a sosod ku ora nan tabata hui dilanti di Israel, m ientras ku nan tabata na e bahada di Bt-horon, SEOR a tira piedra grandi for di sh elu riba nan te na Azeka, i nan a muri; tabatin mas tantu ku a muri di e piedran an di hagel ku esnan ku e yunan di Israel a mata ku spada. JOS 10:12 E ora ei Jo su a papia ku SEOR riba e dia ku SEOR a entreg e amoreonan dilanti di e yunan di Isr ael, i el a bisa den presensia di Israel: "Solo, keda para na Gabaon; i abo, lun a, den e vaye di Ajalon." JOS 10:13 Asina solo a keda para, i luna a keda para, te ora ku e nashon a tuma vengansa riba su enemigunan. Esaki no ta par skirb den e buki di Jaser? I solo a keda para meimei di shelu i no tabatin pur pa baha kasi henter un dia. JOS 10:14 I no tabatin un dia manera esei, ni prom ni despues, ku SEOR a skucha bos di un hmber; pasobra SEOR a bringa pa Israel. JOS 10:15 E ora ei Josu, i henter Israel huntu kun, a bolbe bai na e kampamentu na Gilgal. JOS 10:16 Awor e sinku reinan aki a hui i a bai skonde den e kueba di Makeda. JOS 10:17 I Josu a wrdu avis, bisando: "E sinku reinan a wrdu ha ta skonde den e kueba di Makeda. JOS 10:18 I Josu a bisa: "Lora piedranan grandi pone na boka di e kueba, i pone algun hmber einan pa tene warda, JOS 10:19 ma boso mes no keda einan; prsigu boso e nemigunan i atak nan den lomba. No laga nan drenta nan statnan, pasobra SEOR boso Dios a entreg nan den boso man." JOS 10:20 I a sosod ku ora Josu i e yunan di Israe l a kaba di mata nan den un matansa masha grandi mes, te ora nan a keda destru, i e sobrebibientenan ku a keda a drenta e statnan fortifik, JOS 10:21 henter e pue blo a bolbe na pas na e kampamentu serka Josu na Makeda. Ningun hende no a papia ni un palabra kontra ningun di e yunan di Israel. JOS 10:22 E ora ei Josu a bisa: "Habri boka di e kueba i trese e sinku reinan aki serka mi for di e kueba." JOS 10:23 I asina nan a hasi, i a hiba e sinku reinan aki for di e kueba serka dj: r ei di Jerusalm, rei di Hebrn, rei di Jarmut, rei di Lakis i rei di Eglon. JOS 10:2 4 I a sosod ku ora nan a hiba e reinan aki serka Josu, Josu a yama tur e hmbernan di Israel, i a bisa e hefenan di e hmbernan di guera ku a bai huntu kun: "Hala serka , pone boso pia riba nk di e reinan aki." Asina nan a hala serka i a pone nan pia riba nan nk. JOS 10:25 E ora ei Josu a bisa nan: "No tene miedu ni desmay! Sea fue rte i tene kurashi, pasobra asina SEOR lo hasi ku tur boso enemigunan kontra kend enan boso ta bringa." JOS 10:26 Despues Josu a dal nan mata, i el a kolog nan na s inku palu; i nan a keda kolog na e palunan te anochi. JOS 10:27 I a sosod ku ora s olo tabata baha, Josu a duna rdu, i nan a baha nan for di e palunan i a tira nan d en e kueba kaminda nan a bai skonde, i a pone piedranan grandi na boka di e kueb a, te dia djawe. JOS 10:28 Awor Josu a kaptur Makeda e dia ei i a dal i su rei ku filo di spada; el a destrui kompletamente i tur hende ku tabata den dj. E no a lag a ningun sobrebibiente. Asina el a hasi ku rei di Makeda meskos ku el a hasi ku rei di Jeriko. JOS 10:29 E ora ei Josu, i henter Israel huntu kun, a pasa bai di M akeda pa Libna, i a bringa kontra Libna. JOS 10:30 I SEOR a entreg esaki tambe den man di Israel, huntu ku su rei; i el a dal i tur hende ku tabata biba den dj ku filo di spada. E no a laga ningun sobrebibiente den dj. Asina el a hasi ku su rei meskos ku el a hasi ku rei di Jeriko. JOS 10:31 I Josu, i henter Israel huntu ku n, a pasa bai di Libna pa Lakis, i nan a kampa peg kun i a bringa kontra dj. JOS 10: 32 I SEOR a entreg Lakis den man di Israel; i el a kaptur' riba e di dos dia, i a d al , ku tur hende ku tabata den dj, ku filo di spada, meskos ku el a hasi ku Libna . JOS 10:33 E ora ei Horam, rei di Gezer, a bin yuda Lakis, i Josu a derot ku su p ueblo te ora ku el a lagu' sin ningun sobrebibiente. JOS 10:34 I Josu, i henter Is rael huntu kun, a pasa bai di Lakis pa Eglon, i nan a kampa peg kun i a bringa kont ra

dj. JOS 10:35 I nan a kaptur' riba e dia ei i a dal ku filo di spada; i e dia ei e l a destru tur hende ku tabata den dj kompletamente, meskos ku el a hasi ku Lakis. JOS 10:36 E ora ei Josu, i henter Israel huntu kun, a bai for di Eglon pa Hebrn, i nan a bringa kontra dj. JOS 10:37 I nan a kaptur' i a dal , i su rei i tur su stat nan i tur e hendenan ku tabata den dj, ku filo di spada. E no a laga ningun sobre bibiente, meskos ku el a hasi ku Eglon. I el a destru e stat kompletamente i tur hende ku tabata den dj. JOS 10:38 E ora ei Josu, i henter Israel huntu kun, a bolbe na Debir i nan a bringa kontra dj. JOS 10:39 I el a kaptur ku su rei i tur su sta tnan, i nan a dal nan ku filo di spada i a destru tur hende ku tabatin einan komp letamente. E no a laga ningun sobrebibiente. Meskos ku el a hasi ku Hebrn, asina el a hasi ku Debir i su rei, manera el a hasi tambe ku Libna i su rei. JOS 10:40 Asina Josu a dal henter e tera, e serunan, Negv i e sabananan, e bahadanan i tur nan reinan. E no a laga ningun sobrebibiente, ma el a destru kompletamente tur lo ke tabata hala rosea, meskos ku SEOR, e Dios di Israel, a orden. JOS 10:41 I Josu a derot nan for di Kades-barnea te na Gaza, i henter e tera di Gosen te na Gabaon. JOS 10:42 I Josu a kaptur tur e reinan aki i nan teranan den un solo biaha, pasob ra SEOR, e Dios di Israel, a bringa pa Israel. JOS 10:43 Asina Josu, i henter Isra el huntu kun, a bolbe na e kampamentu na Gilgal. JOS 11:1 E ora ei a sosod ku ora Jabin, rei di Hazor, a tende di esaki, el a manda rospondi pa Jobab, rei di Mado n, i pa rei di Simron i pa rei di Aksaf, JOS 11:2 i pa e reinan di nrt den e seru nan i den Arab--pasit di Kineret i den e sabananan i den e serunan haltu di Dor, p abou-JOS 11:3 pa e kananeo ku tabata pariba i pabou, i e amoreo i e heteo i e fe rezeo i e jebuseo den e serunan, i e heveo na pia di Hermon na tera di Mizpa. JO S 11:4 I nan a sali, nan i tur nan ehrsitonan huntu ku nan--mes tantu hende ku e santu ku tin kantu di laman, ku masha hopi kabai i garoshi. JOS 11:5 Asina tur e reinan aki ku a bai di akurdo pa topa ku otro a bin kampa huntu na e awanan di M erom, pa bringa kontra Israel. JOS 11:6 E ora ei SEOR a bisa Josu: "No tene miedu pa nan motibu, pasobra maan, na e mesun ora aki lo Mi entreg nan tur morto dilanti di Israel; boso mester krta kabuya-di-pia di nan kabainan i kima nan garoshinan ku kandela." JOS 11:7 Asina Josu, i tur e hendenan di guera huntu kun, a bin direp iente riba nan banda di e awanan di Merom, i a atak nan. JOS 11:8 I SEOR a entreg n an den man di Israel, asina ku nan a derot nan i a prsigu nan te na Gran Sidon i Mi srefot-maim i e vaye di Mizpa bai pariba; i nan a mata nan te ora no a keda ni u n sobrebibiente. JOS 11:9 I Josu a hasi ku nan manera SEOR a bis'; el a krta kabuyadi-pia di nan kabainan i a kima nan garoshinan ku kandela. JOS 11:10 E ora ei Jo su a bira bai bk na e mesun tempu ei, i a kaptur Hazor, i a dal su rei ku spada, pa sobra antes Hazor tabata kabes di tur e reinonan aki. JOS 11:11 I nan a dal tur hende ku tabata den dj ku filo di spada, i a destru nan kompletamente; no a keda n ada ku tabata hala rosea. I el a kima Hazor ku kandela. JOS 11:12 I Josu a kaptur tur e statnan di e reinan aki i tur nan reinan, i el a dal nan ku filo di spada, i a destru nan kompletamente, meskos ku Moiss, e sirbid di SEOR, a orden. JOS 11:13 Sinembargo, ningun di e statnan, ku tabata keda riba nan serunan, Israel no a ki ma, ku eksepshon di Hazor, ku Josu a kima. JOS 11:14 I henter e botn di e statnan aki, i e bestianan, e yunan di Israel a kohe pa nan mes; ma nan a dal tur hende ku filo di spada, te ora nan a destru nan. Nan no a laga nada ku tabata hala rose a. JOS 11:15 Meskos ku SEOR a orden Su sirbid Moiss, asina Moiss a orden Josu, i asi Josu a hasi; e no a keda sin hasi nada di tur loke SEOR a orden Moiss. JOS 11:16 Asi na Josu a kohe henter e tera ei: e serunan i henter Negv, henter e tera ei di Gose n, e sabananan, Arab, e serunan di Israel ku su sabananan JOS 11:17 for di Seru H alak, ku ta subi bai den direkshon di Seir, te na Baal-gad den e vaye di Lbano, n a pia di Seru Hermon. I el a kaptur tur nan reinan i a dal nan mata.

JOS 11:18 Josu a hasi guera pa hopi tempu ku tur e reinan aki. JOS 11:19 No tabat in ni un stat ku a hasi pas ku e yunan di Israel, ku eksepshon di e heveonan ku tabata biba na Gabaon; nan a kohe nan tur den bataya. JOS 11:20 Pasobra esaki a bin di SEOR pa hasi nan kurason duru, pa sali kontra Israel den bataya, pa e por a destru nan kompletamente, pa nan no haa miserikrdia, ma pa e por a destru nan, mes kos ku SEOR a orden Moiss. JOS 11:21 Anto Josu a bin e tempu ei i a kaba ku e anakeo nan for di e serunan, for di Hebrn, for di Debir, for di Anab, for di tur e serun an di Juda i for di tur e serunan di Israel. Josu a destru nan ku nan statnan komp letamente. JOS 11:22 No a keda ni un anakeo den e tera di e yunan di Israel; sol amente na Gaza, na Gat i na Asdod a keda algun. JOS 11:23 Asina Josu a kohe hente r e tera, konforme tur loke SEOR a papia ku Moiss; i Josu a entregu' na Israel komo erensia, segun nan divishonnan, segun nan tribunan. Asina e tera a deskans di gue ra. JOS 12:1 Awor esakinan ta e reinan di e tera ku e yunan di Israel a derot, i kende nan tera nan a poder di dj na e otro banda di Jordan den direkshon di kamind a solo ta sali, for di e vaye di Arnon te na Seru Hermon, i henter Arab bai parib a: JOS 12:2 Sehon, rei di e amoreonan, kende tabata biba na Hesbon, i tabata gob ern for di Aroer ku ta keda na rant di e vaye di Arnon, tantu e sentro di e vaye i mitar di Galaad, te na Riu Jabk, e frontera di e yu hmbernan di Amon; JOS 12:3 i Arab te na e laman di Kineret den direkshon pariba, i te na e laman di Arab, Lama n Salu, bai pariba, den direkshon di Bt-jesimot, i parti pasit, na pia di e bahada nan di Pisga; JOS 12:4 i e teritorio di Og, rei di Basan, un di e restantenan di Refaim, kende tabata biba na Astarot i na Edrei, JOS 12:5 i tabata gobern Seru H ermon i Salka i henter Basan, te na e frontera di e gesuritanan i e maakatitanan , i mitar di Galaad, te na e frontera di Sehon, rei di Hesbon. JOS 12:6 Moiss, e sirbid di SEOR, i e yunan di Israel a derot nan; i Moiss, e sirbid di SEOR, a duna es ki komo propiedat na e rubenitanan i e gaditanan i na e mitar tribu di Manass. JO S 12:7 Awor esakinan ta e reinan di e tera ku Josu i e yunan di Israel a derot na e otro banda di Jordan den direkshon pabou, for di Baal-gad den e vaye di Lbano t e na Seru Halak, ku ta subi bai den direkshon di Seir; i Josu a duna esaki na e t ribunan di Israel komo nan propiedat, segun nan divishonnan, JOS 12:8 den e seru nan, den e vayenan, den Arab, riba e bahadanan i den desierto i den Negv--e heteo, e amoreo i e kananeo, e ferezeo, e heveo i e jebuseo: JOS 12:9 rei di Jeriko, u n; rei di Ai, ku ta keda banda di Bt-l, un; JOS 12:10 rei di Jerusalm, un; rei di H ebrn, un; JOS 12:11 rei di Jarmut, un; rei di Lakis, un; JOS 12:12 rei di Eglon, un; rei di Gezer, un; JOS 12:13 rei di Debir, un; rei di Geder, un; JOS 12:14 re i di Horma, un; rei di Arad, un; JOS 12:15 rei di Libna, un; rei di Adulam, un; JOS 12:16 rei di Makeda, un; rei di Bt-l, un; JOS 12:17 rei di Tapa, un; rei di Hef er, un; JOS 12:18 rei di Afek, un; rei di Lasaron, un; JOS 12:19 rei di Madon, u n; rei di Hazor, un; JOS 12:20 rei di Simron-meron, un; rei di Aksaf, un; JOS 12 :21 rei di Taanak, un; rei di Meguido, un; JOS 12:22 rei di Kedes, un; rei di Jo kneam na Karmelo, un; JOS 12:23 rei di Dor, den e serunan di Dor, un; rei di Gom na Gilgal, un; JOS 12:24 rei di Tirsa, un: trint'i un rei na tur. JOS 13:1 Awor Josu tabata bieu i di edat avans ora SEOR a bis': "Bo ta bieu i di edat avans, i ta k eda masha hopi tera pa poder di dj ainda. JOS 13:2 "Esaki ta e tera ku ta keda: tu r e regionnan di e filisteonan i tur esnan di e gesuritanan; JOS 13:3 for di Sih or, ku ta keda pariba di Egipto, te na e frontera di Ekron bai nrt (esaki ta wrdu konsider komo kananeo); e sinku gobernantenan di e filisteonan: e gazeo, e asdode o, e askaloneo, e geteo, e ekroneo; i e aveo JOS 13:4 bai sit, henter e tera di e kananeonan, i Meara, ku ta pertenes na e sidonionan, te na Afek, te na e fronter a di e amoreonan; JOS 13:5 i e tera di e giblitanan i henter Lbano den direkshon pariba, for di Baal-gad na pia di Seru Hermon te na Lebo-hamat. JOS 13:6 "Tur e habitantenan di e serunan for di Lbano te na Misrefot-maim, tur e sidonionan, lo Mi kore ku nan for di

dilanti di e yunan di Israel; solamente, parti pa medio di lt pa Israel komo un er ensia, manera Mi a ordenbo. JOS 13:7 Asina anto, parti e tera aki komo un erensia entre e nuebe tribunan i e mitar tribu di Manass." JOS 13:8 Huntu ku e otro mita r tribu e rubenitanan i e gaditanan a risib nan erensia ku Moiss a duna nan na e o tro banda di Jordan bai pariba, manera Moiss, e sirbid di SEOR, a duna nan; JOS 13: 9 for di Aroer, ku ta keda na rant di e vaye di Arnon, ku e stat ku ta keda meim ei di e vaye, i henter e sabana di Medeba, te na Dibon; JOS 13:10 i tur e statna n di Sehon, rei di e amoreonan, kende tabata reina na Hesbon, te na e frontera d i e yu hmbernan di Amon; JOS 13:11 i Galaad i e teritorio di e gesuritanan i maak atitanan i henter Seru Hermon, i henter Basan te na Salka; JOS 13:12 henter e re ino di Og na Basan, kende tabata reina na Astarot i na Edrei, kende a keda di e restante di e refaitanan; pasobra Moiss a derot nan i a kore ku nan. JOS 13:13 Ma e yunan di Israel no a kore ku e gesuritanan ni e maakatitanan, asina ku Gesur i Maaka ta biba meimei di Israel te dia djawe. JOS 13:14 Solamente e tribu di Lev e no a duna un erensia; e ofrendanan di kandela na SEOR, e Dios di Israel, ta nan erensia, manera El a bisa nan. JOS 13:15 Asina Moiss a duna un erensia na e trib u di e yu hmbernan di Ruben segun nan famianan. JOS 13:16 I nan teritorio tabata for di Aroer, ku ta keda na rant di e vaye di Arnon, huntu ku e stat ku ta keda meimei di e vaye, i henter e sabana peg ku Medeba; JOS 13:17 Hesbon i tur su stat nan ku ta keda den sabana: Dibon, Bamot-baal i Bt-baal-meon, JOS 13:18 i Jahaza, Kademot i Mefaat, JOS 13:19 i Kiriataim, Sibma i Zaret-sahar riba e seru di e va ye, JOS 13:20 i Bt-peor i e bahadanan di Pisga i Bt-jesimot, JOS 13:21 tambe tur e statnan di e sabana i henter e reino di Sehon, rei di e amoreonan, kende tabata reina na Hesbon, kende Moiss a derot huntu ku e hefenan di Madian, Evi, Rekem i Z ur, Hur i Reba, e prensnan di Sehon ku tabata biba den e tera. JOS 13:22 E yunan di Israel a mata tambe Balaam, yu hmber di Beor, e adivinad, ku spada, huntu ku t ur e otronan ku nan a mata. JOS 13:23 I e frontera di e yu hmbernan di Ruben taba ta Jordan. Esaki tabata e erensia di e yu hmbernan di Ruben segun nan famianan, e statnan ku nan pueblitonan. JOS 13:24 Tambe Moiss a duna un erensia na e tribu d i Gad, na e yu hmbernan di Gad, segun nan famianan. JOS 13:25 I nan teritorio tab ata Jazer, i tur e statnan di Galaad, i mitar di e tera di e yu hmbernan di Amon, te na Aroer ku ta keda dilanti di Raba; JOS 13:26 i for di Hesbon te na Ramat-m izpa i Betonim, i for di Mahanaim te na e frontera di Debir; JOS 13:27 i den e v aye, Bt-aram i Bt-nimra i Sukot i Zafon, e restu di e reino di Sehon, rei di Hesbo n, ku Jordan komo frontera, te na final di e laman di Kineret na e otro banda di Jordan bai pariba. JOS 13:28 Esaki ta e erensia di e yu hmbernan di Gad segun na n famianan, e statnan ku nan pueblitonan. JOS 13:29 Tambe Moiss a duna un erensia na e mitar tribu di Manass; i esaki tabata pa e mitar tribu di e yu hmbernan di M anass segun nan famianan. JOS 13:30 I nan teritorio tabata for di Mahanaim, hente r Basan, henter e reino di Og, rei di Basan, i tur e statnan di Jair, kualnan ta keda na Basan, sesenta stat; JOS 13:31 tambe mitar di Galaad, ku Astarot i Edre i, e statnan di e reino di Og na Basan, tabata pa e yu hmbernan di Makir, yu hmber di Manass, pa mitar di e yu hmbernan di Makir segun nan famianan. JOS 13:32 Esaki nan ta e teritorionan ku Moiss a parti komo erensia den e sabananan di Moab, na e otro banda di Jordan, peg ku Jeriko bai pariba. JOS 13:33 Ma na e tribu di Lev, M oiss no a duna erensia; SEOR, e Dios di Israel, ta nan erensia, manera El a primin t nan. JOS 14:1 Awor esakinan ta e teritorionan ku e yunan di Israel a ered na ter a di Kanaan, ku saserdote Eleazar i Josu, yu hmber di Nun, i e kabesnan di e kasna n di e tribunan di e yunan di Israel a parti entre nan komo erensia, JOS 14:2 se gun e lt di nan erensia, manera SEOR a orden pa medio di Moiss, pa e nuebe tribunan i e mitar tribu. JOS 14:3 Pasobra Moiss a duna e dos tribunan i e mitar tribu ere nsia na e otro banda di Jordan, ma e no a duna erensia na e levitanan meimei di nan. JOS 14:4 Pasobra e yu hmbernan di Jose tabata dos tribu, Manass i Efrain, i n an no a duna un parti na e levitanan den e tera, sino solamente statnan pa biba aden, ku nan lugnan di yerba brd pa nan bestianan di kria i nan propiedat.

JOS 14:5 Asina e yunan di Israel a hasi meskos ku SEOR a orden Moiss, i nan a parti e tera. JOS 14:6 E ora ei e yu hmbernan di Juda a bin serka Josu na Gilgal, i Kalb , yu hmber di Jefone e kenezeo, a bis': "Bo ta krda e palabra ku SEOR a papia ku Moi ss, e hmber di Dios, tokante di abo i ami na Kades-barnea. JOS 14:7 Mi tabatin kua renta aa tempu ku Moiss, e sirbid di SEOR, a mandami for di Kades-barnea pa spion e t era, i mi a bolbe bk ku notisia p', manera mi tabata sinti esaki den mi kurason. J OS 14:8 Sinembargo, mi rumannan ku a bai ku mi a pone kurason di e pueblo dirti di miedu; ma ami a sigui SEOR mi Dios kompletamente. JOS 14:9 Asina Moiss a hura e dia ei, bisando: 'Siguramente e tera ku bo pia a trapa lo ta un erensia pa bo i pa bo yunan pa semper, pasobra bo a sigui SEOR mi Dios kompletamente.' JOS 14:10 "I awor, mira, SEOR a lagami biba, manera El a bisa, e kuarent'i sinku aanan aki, for di tempu ku SEOR a papia e palabra aki ku Moiss, tempu ku Israel tabata kana den desierto; i awor, mira, awe mi tin ochent'i sinku aa. JOS 14:11 Awe mi ta mes fuerte ainda ku dia Moiss a mandami; manera mi forsa tabata e tempu ei, asina mi forsa ta awor aki, pa bai guera i pa sali i pa drenta. JOS 14:12 Pesei anto, du nami e serunan aki ku SEOR a papia di dj e dia ei, pasobra bo a tende e dia ei ku e anakeonan tabata ayanan, ku statnan grandi i fortifik; podis SEOR lo ta ku mi, i lo mi kore ku nan manera SEOR a papia." JOS 14:13 Asina Josu a bendishon', i a duna Kalb, yu hmber di Jefone, Hebrn komo erensia. JOS 14:14 Pesei Hebrn a bira e erensi a di Kalb, yu hmber di Jefone e kenezeo, te dia djawe, pasobra el a sigui SEOR Dios di Israel kompletamente. JOS 14:15 Awor antes nmber di Hebrn tabata Kiriat-arba; pasobra Arba tabata e hmber di mas grandi entre e anakeonan. I e tera a soseg, pas obra no tabatin guera mas. JOS 15:1 Awor e lt pa e tribu di e yu hmbernan di Juda, segun nan famianan, a yega te na e frontera di Edm, bai sit na e desierto di Zin, ku ta keda na e parti di mas pasit. JOS 15:2 I nan frontera pasit tabata for di e punta mas abou di Laman Salu, for di e baha ku ta bira bai sit. JOS 15:3 E ora ei e tabata pasa bai sit te na e subida di Akrabim, sigui pa Zin. Despues e tabata subi pasa pasit di Kades-barnea, sigui pa Hezron, i tabata subi bai Adar, i bira bai Karka. JOS 15:4 I e tabata sigui pa Asmon, i pasa bai te na e roi di Egipto; i e frontera tabata kaba na laman. Esaki lo ta boso frontera pasit. JOS 15:5 I e frontera pariba tabata Laman Salu, te na boka di Jordan. I e frontera panrt taba ta for di e baha di laman, na boka di Jordan. JOS 15:6 E ora ei e frontera tabata subi bai Bt-hogla, sigui parti panrt di Bt-arab, i e frontera tabata subi bai na e piedra di Bohan, yu hmber di Ruben. JOS 15:7 I e frontera tabata subi bai Debir f or di e vaye di Akor, i bira bai nrt den direkshon di Gilgal ku ta keda enfrente di e subida di Adumin, ku ta keda parti pasit di e vaye; i e frontera tabata sigu i bai na e awanan di En-semes i e tabata kaba na En-rogel. JOS 15:8 E ora ei e f rontera tabata pasa den e vaye di Bn-hinom bai na e bahada di e jebuseo parti pasi t (esta, Jerusalm); i e frontera tabata subi bai na kabes di e seru ku ta keda di lanti di e vaye di Hinom bai pabou, ku ta keda na final di e vaye di Refaim den direkshon nrt. JOS 15:9 I for di kabes di e seru e frontera tabata lora bai na e fuente di e awanan di Neftoa, i pasa bai te na e statnan di Seru Efron. Anto e f rontera tabata lora bai Baala (esta, Kiriat-jearim). JOS 15:10 I e frontera taba ta bira bai for di Baala bai pabou na Seru Seir i tabata sigui bai na e bahada d i Seru Jearim parti panrt (esta, Kesalon), i e tabata baha bai Bt-semes, i sigui d or di Timna. JOS 15:11 I e frontera tabata pasa banda di Ekron bai nrt. Anto e fr ontera tabata lora bai Sikron, i tabata sigui pa Seru Baala, i pasa bai Jabneel, i e frontera tabata kaba na laman. JOS 15:12 I e frontera di pabou tabata keda na Laman Grandi i su kosta. Esaki ta e frontera rnt di e yu hmbernan di Juda segun nan famianan. JOS 15:13 Awor el a duna Kalb, yu hmber di Jefone, un parti meimei di e yu hmbernan di Juda, konforme e rdu di SEOR na Josu, esta, Kiriat-arba; Arba ta bata tata di Anak (esta, Hebrn). JOS 15:14 I Kalb a kore ku e tres yu hmbernan di A nak for di ayanan: Sesai, Ahiman i Talmai, e yu hmbernan di Anak. JOS 15:15 Despu es el a subi bai for di ayanan kontra e habitantenan di Debir; awor antes nmber d i Debir tabata Kiriat-sefer. JOS 15:16 I Kalb a bisa: "Esun ku atak Kiriat-sefer i kaptur', esei lo mi duna mi yu muh Aksa komo esposa."

JOS 15:17 I Otoniel, yu hmber di Kenaz, ruman di Kalb, a kaptur'; asina el a dun' su yu muh Aksa komo esposa. JOS 15:18 I a sosod ku ora Aksa a bin serka dj, el a konv ens' pa pidi su tata un kunuku. Asina Aksa a baha for di su buriku, i Kalb a bis': "Kiko bo kier?" JOS 15:19 E ora ei Aksa a bisa: "Dunami un bendishon; unabes ku bo a dunami tera di Negv, dunami tambe fuentenan di awa." Asina el a dun' e fuente nan ariba i e fuentenan abou. JOS 15:20 Esaki ta e erensia di e tribu di e yu hmb ernan di Juda segun nan famianan. JOS 15:21 Awor e statnan di e tribu di e yu hmb ernan di Juda, kualnan ta keda na e parti mas aleh den direkshon di e frontera di Edm den sit, tabata: Kabseel, Edar i Jagur, JOS 15:22 Kina, Dimona, Adada, JOS 15 :23 Kedes, Hazor, Itnan, JOS 15:24 Zif, Telem, Bealot, JOS 15:25 Hazor-hadata, K eriot-hezron (esta, Hazor) JOS 15:26 Amam, Sema, Molada, JOS 15:27 Hazar-gada, H esmon, Bt-pelet, JOS 15:28 Hazar-sual, Beerseba, Bizotia, JOS 15:29 Baala, Iim, E sem, JOS 15:30 Eltolad, Kesil, Horma, JOS 15:31 Siklag, Madmana, Sansana, JOS 15 :32 Lebaot, Silhim, Ain i Rimon; na tur, bint'i nuebe stat ku nan pueblitonan. J OS 15:33 Den e sabananan: Estaol, Zora, Asena, JOS 15:34 Zanoa, En-ganim, Tapa, E nam, JOS 15:35 Jarmut, Adulam, Soko, Azeka, JOS 15:36 Saaraim, Aditaim, Gedera i Gederotaim; dieskuater stat ku nan pueblitonan. JOS 15:37 Zenan, Hadasa, Migdal -gad, JOS 15:38 Dilean, Mizpa, Jokteel, JOS 15:39 Lakis, Bozkat, Eglon, JOS 15:4 0 Kabon, Lahmas, Kitlis, JOS 15:41 Gederot, Bt-dagon, Naama i Makeda; dieseis sta t ku nan pueblitonan. JOS 15:42 Libna, Eter, Asan, JOS 15:43 Jifta, Asena, Nezib , JOS 15:44 Keila, Akzib i Maresa; nuebe stat ku nan pueblitonan. JOS 15:45 Ekro n, ku su statnan i ku su pueblitonan; JOS 15:46 for di Ekron te na laman, tur lo ke tabata banda di Asdod, ku nan pueblitonan. JOS 15:47 Asdod, su statnan i su p ueblitonan; Gaza, su statnan i su pueblitonan; te na roi di Egipto i Laman Grand i, ku su kosta. JOS 15:48 I den e serunan: Samir, Jatir, Soko, JOS 15:49 Dana, K iriat-sana (esta, Debir), JOS 15:50 Anab, Estemoa, Anim, JOS 15:51 Gosen, Holon i Gilo; diesun stat ku nan pueblitonan. JOS 15:52 Arab, Duma, Esan, JOS 15:53 Ja num, Bt-tapa, Afeka, JOS 15:54 Humta, Kiriat-arba (esta, Hebrn), i Sior; nuebe stat ku nan pueblitonan. JOS 15:55 Maon, Karmel, Zif, Juta, JOS 15:56 Jezreel, Jokde am, Zanoa, JOS 15:57 Kain, Gabaa, i Timna; dies stat ku nan pueblitonan. JOS 15: 58 Halhul, Bt-sur, Gedor, JOS 15:59 Maarat, Bt-anot, i Eltekon; seis stat ku nan p ueblitonan. JOS 15:60 Kiriat-baal (esta, Kiriat-jearim) i Raba; dos stat ku nan pueblitonan. JOS 15:61 Den desierto: Bt-arab, Midin, Sekaka, JOS 15:62 Nibsan, e S tat di Salu i En-gadi; seis stat ku nan pueblitonan. JOS 15:63 Awor pa loke ta e jebuseonan, e habitantenan di Jerusalm, e yu hmbernan di Juda no por a kore ku na n; asina e jebuseonan ta biba huntu ku e yu hmbernan di Juda na Jerusalm te dia dj awe. JOS 16:1 Anto e lt ku a toka e yu hmbernan di Jose tabata kumins for di Jordan na Jeriko yega te na e awanan di

Jeriko parti pariba bai den desierto, subiendo for di Jeriko dor di e serunan ba i Bt-l. JOS 16:2 I for di Bt-l e tabata sigui bai Luz, i tabata sigui bai na e front era di e arkitanan na Atarot. JOS 16:3 I e tabata baha bai pabou na e teritorio di e jafletitanan, te na e teritorio di Bt-horon-abou te na Gezer, i e tabata kab a na laman. JOS 16:4 I e yu hmbernan di Jose, Manass i Efrain, a risib nan erensia. JOS 16:5 Awor esaki tabata e teritorio di e yu hmbernan di Efrain segun nan fami anan: E frontera di nan erensia bai pariba tabata Atarot-adar, te na Bt-horon-ari ba. JOS 16:6 Anto na Mikmetat, parti panrt, e frontera tabata bai pabou, i e fron tera tabata bira bai pariba te na Tanaat-silo, i sigui bai pariba di Janoa. JOS 16:7 I e tabata baha for di Janoa bai Atarot i Naarat, despues tabata yega Jerik o i tabata sali na Jordan. JOS 16:8 For di Tapa e frontera tabata sigui pabou bai na e roi di Kan, i e tabata kaba na laman. Esaki ta e erensia di e tribu di e yu hmbernan di Efrain segun nan famianan, JOS 16:9 huntu ku e statnan ku a wrdu apar t pa e yu hmbernan di Efrain meimei di e erensia di e yu hmbernan di Manass, tur e s tatnan ku nan pueblitonan. JOS 16:10 Ma nan no a kore ku e kananeonan ku tabata biba na Gezer, asina ku e kananeonan ta biba meimei di Efrain te dia djawe, i na n a bira trahad di trabou frs. JOS 17:1 Awor esaki tabata e lt pa e tribu di Manass, pasobra e tabata e primognito di Jose. Galaad i Basan a wrdu dun na Makir, e primogn ito di Manass, tata di Galaad, pasobra e tabata un hmber di guera. JOS 17:2 Asina a tira lt pa e restu di e yu hmbernan di Manass, segun nan famianan: pa e yu hmberna n di Abiezer i pa e yu hmbernan di Helek i pa e yu hmbernan di Asriel i pa e yu hmb ernan di Sikem i pa e yu hmbernan di Hefer i pa e yu hmbernan di Semida; esakinan tabata e desendientenan hmber di Manass, yu hmber di Jose segun nan famianan. JOS 1 7:3 Sinembargo, Zelofehad, yu hmber di Hefer, yu hmber di Galaad, yu hmber di Makir , yu hmber di Manass, no tabatin yu hmber, sino solamente yu muh; i esakinan ta nmber di su yu muhnan: Maala i Noa, Hogla, Milka i Tirsa. JOS 17:4 I nan a bin dilanti di saserdote Eleazar i dilanti di Josu, yu hmber di Nun, i dilanti di e lidernan, bisando: "SEOR a orden Moiss pa duna nos un erensia meimei di nos ruman hmbernan." Pesei, konforme e rdu di SEOR, el a duna nan un erensia meimei di e ruman hmbernan di nan tata. JOS 17:5 Asina e dies partinan a toka Manass, fuera di tera di Galaa d i Basan, ku ta keda na e otro banda di Jordan, JOS 17:6 pasobra e yu muhnan di Manass a risib un erensia entre su yu hmbernan. I tera di Galaad tabata pertenes na e otro yu hmbernan di Manass. JOS 17:7 I e frontera di Manass tabata kore di Aser p a Mikmetat, ku tabata keda pariba di Sikem; anto e frontera tabata bai sit na e h abitantenan di En-tapa. JOS 17:8 E tera di Tapa tabata pertenes na Manass, ma Tapa na frontera di Manass tabata pertenes na e yu hmbernan di Efrain. JOS 17:9 I e fronte ra tabata baha bai na e roi di Kan, pasit di e roi (e statnan aki tabata pertenes n a Efrain meimei di e statnan di Manass), i e frontera di Manass tabata keda na e p arti panrt di e roi, i e tabata kaba na laman. JOS 17:10 E banda pasit tabata pert enes na Efrain i e banda panrt, na Manass, i e laman tabata nan frontera; i parti p anrt nan tabata yega te na Aser, i parti pariba te na Isakar. JOS 17:11 Anto na I sakar i na Aser, Manass tabatin Bt-sean ku su statnan i Ibleam ku su statnan, i e habitantenan di Dor ku su statnan, i e habitantenan di Endor ku su statnan, i e habitantenan di Taanak ku su statnan, i e habitantenan di Meguido ku su statnan-esun di tres ta Nafet. JOS 17:12 Ma e yu hmbernan di Manass no por a poder di e st atnan aki, pasobra e kananeonan tabata determin pa keda biba na e tera ei. JOS 17 :13 I a sosod ku ora e yunan di Israel a bira fuerte, nan a pone e kananeonan has i trabou frs, ma nan no a kore ku nan kompletamente. JOS 17:14 E ora ei e yu hmbern an di Jose a papia ku Josu, bisando: "Pakiko bo a dunami solamente n lt i n porshon komo erensia, siendo ku mi ta un pueblo numeroso ku SEOR a bendishon te asina leu? " JOS 17:15 I Josu a kontest nan: "Si boso ta un pueblo numeroso, bai den mondi-se r i habri un lug pa boso mes ayanan den e tera di e ferezeonan i di e refaitanan, komo ku e serunan di Efrain ta muchu prt pa boso." JOS 17:16 I e yu hmbernan di Jos e a bisa: "E serunan no ta basta pa nos, i tur e kananeonan ku ta biba den e vay e tin garoshi di heru, tantu esnan ku ta na Bt-sean ku su statnan komo esnan ku t a den e vaye di Jezreel." JOS 17:17 I Josu a papia ku e kas di Jose, ku Efrain i Manass, bisando: "Bo ta un pueblo numeroso i bo tin gran

poder; lo bo no tin n lt so, JOS 17:18 ma e serunan lo ta di bo. Pasobra ounke ku e ta un mondi-ser, lo bo habri i te na su fronteranan di mas leu e lo ta di bo; pa sobra lo bo kore ku e kananeonan, maske nan tin garoshi di heru i maske nan ta f uerte." JOS 18:1 E ora ei henter e kongregashon di e yunan di Israel a reun na Si lo, i a lanta e tnt di reunion ayanan; i e tera a keda somet nan dilanti. JOS 18:2 I di e yunan di Israel a keda shete tribu ku no a haa nan erensia ainda. JOS 18: 3 Pesei Josu a bisa e yunan di Israel: "Kuantu tempu mas boso lo neglish di drenta i poder di e tera ku SEOR, e Dios di boso tatanan, a duna boso? JOS 18:4 Apunt ent re boso tres hmber di kada tribu pa mi manda nan, i pa nan lanta i kana dor di e tera i skirbi un deskripshon di dj segun nan erensia; e ora ei nan lo bolbe serka mi. JOS 18:5 I nan lo divid esaki den shete porshon; Juda mester keda den su ter itorio parti pasit, i kas di Jose mester keda den nan teritorio parti panrt. JOS 1 8:6 I despues ku boso a skirbi e deskripshon di e shete divishonnan di e tera, t rese nan aki pa mi. I lo mi tira lt pa boso aki dilanti di SEOR nos Dios. JOS 18:7 Pasobra e levitanan no tin porshon meimei di boso, komo ku e saserdosio di SEOR ta nan erensia. Gad i Ruben i e mitar tribu di Manass tambe a risib nan erensia na e otro banda di Jordan, parti pariba, lokual Moiss, e sirbid di SEOR, a duna nan." JOS 18:8 E ora ei e hmbernan a lanta bai, i Josu a orden esnan ku a bai pa deskrib e tera, bisando: "Bai i kana dor di e tera i deskribi, i bolbe serka mi; e ora ei lo mi tira lt pa boso aki dilanti di SEOR na Silo." JOS 18:9 Asina e hmbernan a ba i i a pasa dor di e tera i a deskribi, stat pa stat, den shete divishon den un bu ki; i nan a bin serka Josu na e kampamentu na Silo. JOS 18:10 I Josu a tira lt pa n an na Silo dilanti di SEOR, i ayanan Josu a divid e tera pa e yunan di Israel segun nan divishonnan. JOS 18:11 Awor e lt di e tribu di e yu hmbernan di Benjamin a sa li segun nan famianan, i e teritorio di nan lt tabata entre e yu hmbernan di Juda i e yu hmbernan di Jose. JOS 18:12 I nan frontera banda panrt tabata for di Jordan , anto e frontera tabata subi bai banda di Jeriko parti panrt, i tabata subi bai pabou dor di e serunan, i tabata kaba na e mondi di Bt-aven. JOS 18:13 I for di e inan e frontera tabata sigui bai Luz, banda di Luz (esta, Bt-l) bai sit; i e fronte ra tabata baha bai Atarot-adar, peg ku e seru ku ta keda parti pasit di Bt-horon-ab ou. JOS 18:14 I e frontera tabata sigui for di ayanan, i tabata bira banda pabou bai sit, for di e seru ku ta keda dilanti di Bt-horon bai sit; i e tabata kaba na Kiriat-baal (esta, Kiriat-jearim), un stat di e yu hmbernan di Juda. Esaki tabata e banda pabou. JOS 18:15 Anto e banda pasit tabata for di e rant di Kiriat-jeari m, i e frontera tabata bai pabou i tabata bai na e fuente di e awanan di Neftoa. JOS 18:16 I e frontera tabata baha bai na pia di e seru ku ta keda den e vaye d i Bn-hinom, ku ta keda den e vaye di Refaim bai nrt; i e tabata baha bai na e vaye di Hinom, na e bahada di e jebuseo bai sit i baha bai En-rogel. JOS 18:17 Anto e tabata sigui bai nrt i tabata bai En-semes i sigui bai Gelilot, ku ta keda enfre nte di e subida di Adumin, i e tabata baha bai na e piedra di Bohan, yu hmber di Ruben. JOS 18:18 I e tabata sigui bai na e banda ku ta keda enfrente di Arab bai nrt, i tabata baha bai Arab. JOS 18:19 I e frontera tabata sigui bai banda di Bt-ho gla bai nrt; i e frontera tabata kaba na e baha ku ta keda panrt di Laman Salu, na e punta sit di Jordan. Esaki tabata e frontera pasit. JOS 18:20 Ademas, Jordan tab ata su frontera banda pariba. Esaki tabata e erensia di e yu hmbernan di Benjamin segun nan famianan i segun su fronteranan tur rnt. JOS 18:21 Awor e statnan di e tribu di e yu hmbernan di Benjamin, segun nan famianan, tabata: Jeriko, Bt-hogla i Emek-kasis, JOS 18:22 Bt-arab, Zemaraim, Bt-l, JOS 18:23 Avim, Para, Ofra, JOS 18: 24 Kefar-haamoni, Ofni i Geba; diesdos stat ku nan pueblitonan. JOS 18:25 Gabaon , Rama, Beerot, JOS 18:26 Mizpa, Kafira, Mozah, JOS 18:27 Rekem, Irpeel, Tarala, JOS 18:28 Zela, Elef, i Jebus (esta, Jerusalm), Gabaa, Kiriat; dieskuater stat k u nan pueblitonan. Esaki ta e erensia di e yu hmbernan di Benjamin segun nan fami anan.

JOS 19:1 E ora ei e di dos lt a toka Simeon pa e tribu di e yu hmbernan di Simeon segun nan famianan, i nan erensia tabata meimei di e erensia di e yu hmbernan di Juda. JOS 19:2 Asina nan tabatin komo nan erensia: Beerseba, Seba i Molada, JOS 19:3 Hazar-sual, Bala, Esem, JOS 19:4 Eltolad, Btul, Horma, JOS 19:5 Siklag, Bt-ma rkabot, Hazar-susa, JOS 19:6 Bt-lebaot i Saruhen; diestres stat ku nan pueblitona n; JOS 19:7 Ain, Rimon, Eter i Asan, kuater stat ku nan pueblitonan; JOS 19:8 ku tur e pueblitonan ku tabatin rnt di e statnan aki te na Baalat-beer, Ramat di Ne gv. Esaki tabata e erensia di e tribu di e yu hmbernan di Simeon segun nan famiana n. JOS 19:9 E erensia di e yu hmbernan di Simeon a wrdu kit for di e porshon di e y u hmbernan di Juda, pasobra e parti di e yu hmbernan di Juda tabata muchu grandi p a nan; asina e yu hmbernan di Simeon a risib un erensia meimei di Juda su erensia. JOS 19:10 Awor e di tres lt a sali pa e yu hmbernan di Zabulon segun nan famianan . I e teritorio di nan erensia tabata yega te na Sarid. JOS 19:11 E ora ei nan f rontera tabata subi bai pabou i na Marala, anto tabata yega te na Dabeset, i tab ata yega te na e roi ku ta keda dilanti di Jokneam. JOS 19:12 Anto for di Sarid e tabata bira bai pariba den direkshon di kaminda solo ta sali te na e frontera di Kislot-tabor, i tabata pasa bai Daberat, subi bai Jafia. JOS 19:13 I for di a yanan e tabata sigui bai pariba den direkshon di kaminda solo ta sali, bai Gat-h efer, bai Ita-kazin, i e tabata pasa bai Rimon ku ta ekstend su mes den direkshon di Nea. JOS 19:14 I e frontera tabata lora pasa rnt di dj parti panrt bai Hanaton, i e tabata kaba na e vaye di Jefte-l. JOS 19:15 Katat, Naalal, Simron, Idala i Bt lehm tambe a wrdu inklu; diesdos stat ku nan pueblitonan. JOS 19:16 Esaki tabata e erensia di e yu hmbernan di Zabulon segun nan famianan, e statnan aki ku nan pueb litonan. JOS 19:17 E di kuater lt tabata toka Isakar, e yu hmbernan di Isakar segu n nan famianan. JOS 19:18 I nan teritorio tabata inklu: Jezreel, Kesulot i Sunem, JOS 19:19 Hafaraim, Sihon, Anaharat, JOS 19:20 Rabit, Kision, Abez, JOS 19:21 R emet, En-ganim, En-hada i Bt-pases. JOS 19:22 I e frontera tabata yega te na Tabo r, Sahazima i Bt-semes, i nan frontera tabata kaba na Jordan; dieseis stat ku nan pueblitonan. JOS 19:23 Esaki tabata e erensia di e tribu di e yu hmbernan di Isa kar segun nan famianan, e statnan ku nan pueblitonan. JOS 19:24 Awor e di sinku lt tabata toka e tribu di e yu hmbernan di Aser segun nan famianan. JOS 19:25 I na n teritorio tabata: Helkat, Hal, Beten i Aksaf, JOS 19:26 Alamelek, Amad i Miseal ; i parti pabou e tabata yega te na Karmelo i Sihor-libnat. JOS 19:27 I e tabata bira bai pariba den direkshon di Bt-dagon i yega te na Zabulon, i e vaye di Jeft e-l bai nrt te na Bt-emek i Nehiel; anto panrt e tabata pasa bai Kabul, JOS 19:28 i Hebrn, Rehob, Ramon i Kana, te na Sidon Grandi. JOS 19:29 I e frontera tabata bir a bai na Rama i na e stat fortifik di Tiro; despues e frontera tabata bira bai Ho sa i e tabata kaba na laman, peg ku e region di Akzib. JOS 19:30 Uma, Afek i Reho b tambe a wrdu inklu; bint'i dos stat ku nan pueblitonan. JOS 19:31 Esaki tabata e erensia di e tribu di e yu hmbernan di Aser segun nan famianan, e statnan aki ku nan pueblitonan. JOS 19:32 E di seis lt tabata toka e yu hmbernan di Nftal; e yu hmb ernan di Nftal segun nan famianan. JOS 19:33 I nan frontera tabata for di Helef, f or di e palu di eik na Saananim i Adami-nekeb i Jabneel, te na Lakum, i e tabata kaba na Jordan. JOS 19:34 E ora ei e frontera tabata bira bai pabou te na Aznot -tabor, pasa for di ayanan bai Hukok; i parti pasit e tabata yega te na Zabulon, i parti pabou e tabata yega te na Aser, i na Juda na Jordan den direkshon pariba . JOS 19:35 I e statnan fortifik tabata Sidim, Zer i Hamat, Rakat i Kineret, JOS 19:36 Adama, Rama, Hazor, JOS 19:37 Kedes, Edrei, En-hazor, JOS 19:38 Iron, Migd al-l, Horem, Bt-anat i Bt-semes; diesnuebe stat ku nan pueblitonan.

JOS 19:39 Esaki tabata e erensia di e tribu di e yu hmbernan di Nftal segun nan fam ianan, e statnan ku nan pueblitonan. JOS 19:40 E di shete lt tabata toka e tribu di e yu hmbernan di Dan segun nan famianan. JOS 19:41 I e teritorio di nan erensi a tabata: Zora i Estaol i Ir-semes, JOS 19:42 Saalabin, Ajalon, Jetla, JOS 19:43 Elon, Timnat, Ekron, JOS 19:44 Elteke, Gibeton, Baalat, JOS 19:45 Jehud, Bene-b erak, Gat-rimon, JOS 19:46 Mejarkon i Rakon, ku e teritorio enfrente di Jafo. JO S 19:47 I e teritorio di e yu hmbernan di Dan tabata pasa bai mas leu ku esakinan ; pasobra e yu hmbernan di Dan a bai i a bringa kontra Lesem i a kaptur'. E ora ei nan a dal ku filo di spada i a poder di dj i a bai biba den dj; i nan a duna Lesem e nmber Dan, na nmber di nan tata Dan. JOS 19:48 Esaki tabata e erensia di e trib u di e yu hmbernan di Dan segun nan famianan, e statnan aki ku nan pueblitonan. J OS 19:49 Ora nan a kaba di parti e tera pa erensia segun su fronteranan, e yunan di Israel a duna Josu, yu hmber di Nun, un erensia meimei di nan. JOS 19:50 Konfo rme e rdu di SEOR nan a dun' e stat ku el a pidi, Timnat-sera den e serunan di Efra in. Asina el a traha e stat i a bai biba den dj. JOS 19:51 Esakinan ta e erensian an ku saserdote Eleazar i Josu, yu hmber di Nun, i e kabesnan di e kasnan di e tri bunan di e yunan di Israel a parti pa medio di lt na Silo dilanti di SEOR, na entr ada di e tnt di reunion. Asina nan a kaba di parti e tera. JOS 20:1 E ora ei SEOR a papia ku Josu, bisando: JOS 20:2 "Papia ku e yunan di Israel, bisando: 'Apunt e statnan di refugio, di kualnan Mi a papia ku boso pa medio di Moiss, JOS 20:3 pa e matad ku mata un hende no intenshonalmente, sin premeditashon, por hui bai ayan an, i nan lo bira boso refugio kontra e vengad di sanger. JOS 20:4 'I e mester hu i bai na un di e statnan aki, i para na entrada di e porta di stat, i splika su kaso pa e ansianonan di e stat ei tende; i nan mester tum' den e stat serka nan i dun' un lug, asina ku e por keda biba meimei di nan. JOS 20:5 Awor si e vengad di sanger prsigui, e ora ei nan no mester entreg e matad den su man, pasobra el a mata su prhimo sin premeditashon, sin ku antes e tabatin odio kontra dj. JOS 20:6 I e m ester keda biba den e stat ei te ora ku e present dilanti di e kongregashon pa hu isio, te na morto di esun ku ta sumosaserdote den e dianan ei. E ora ei e matad m ester bolbe bai na su mes stat i na su mes kas, na e stat for di kual el a hui.' " JOS 20:7 Asina nan a apart Kedes na Galilea den e serunan di Nftal i Sikem den e serunan di Efrain i Kiriat-arba (esta, Hebrn) den e serunan di Juda. JOS 20:8 I n a e otro banda di Jordan, pariba di Jeriko, nan a apunt Beser den desierto, den e sabana for di e tribu di Ruben, i Ramot na Galaad for di e tribu di Gad, i Gola n na Basan for di e tribu di Manass. JOS 20:9 Esakinan tabata e statnan ku a wrdu apunt pa tur e yunan di Israel i pa e stranhero ku ta keda biba pa un tempu meime i di nan, pa ken ku mata un hende no intenshonalmente por hui bai ayanan, i no m uri na man di e vengad di sanger te ora ku e present dilanti di e kongregashon. JO S 21:1 E ora ei e kabesnan di e kasnan di e levitanan a bin serka saserdote Elea zar i Josu, yu hmber di Nun, i e kabesnan di e kasnan di e tribunan di e yunan di Israel. JOS 21:2 I nan a papia ku nan na Silo na tera di Kanaan, bisando: "SEOR a orden pa medio di Moiss pa duna nos statnan pa biba aden, ku nan lugnan di yerba br d pa nos bestianan." JOS 21:3 Asina e yunan di Israel a duna e levitanan e statna n aki ku nan lugnan di yerba brd for di nan erensia, konforme e rdu di SEOR. JOS 21:4 Despues e lt a sali pa e famianan di e koatitanan. I e yu hmbernan di saserdote A aron, kendenan tabata di e levitanan, a risib diestres stat pa medio di lt for di e tribu di Juda i for di e tribu di Simeon i for di e tribu di Benjamin. JOS 21: 5 I e restu di e yu hmbernan di Koat a risib dies stat pa medio di lt for di e fami anan di e tribu di Efrain, i for di e tribu di Dan i for di e mitar tribu di Man ass. JOS 21:6 I e yu hmbernan di Gerson a risib diestres stat pa medio di lt for di e famianan di e tribu di Isakar i for di e tribu di Aser i for di e tribu di Nfta l i for di e mitar tribu di Manass na Basan. JOS 21:7 E yu hmbernan di Merari, segu n nan famianan, a risib diesdos stat for di e tribu di Ruben i for di e tribu di

Gad i for di e tribu di Zabulon. JOS 21:8 Awor pa medio di lt e yunan di Israel a duna e levitanan e statnan aki ku nan lugnan di yerba brd, manera SEOR a orden pa me dio di Moiss. JOS 21:9 I for di e tribu di e yu hmbernan di Juda i for di e tribu di e yu hmbernan di Simeon nan a duna e statnan aki ku ta wrdu menshon pa nmber; JOS 21:10 i nan tabata pa e yu hmbernan di Aaron, un di e famianan di e koatitanan, di e yu hmbernan di Lev, pasobra e lt tabata di nan prom. JOS 21:11 Asina nan a duna nan Kiriat-arba, Arba tabata tata di Anak (esta, Hebrn), den e serunan di Juda, ku su lugnan di yerba brd rnt di dj. JOS 21:12 Ma e kunukunan di e stat i su pueblito nan nan a duna Kalb, yu hmber di Jefone, komo su propiedat. JOS 21:13 Asina nan a duna e yu hmbernan di saserdote Aaron, Hebrn, e stat di refugio pa e matad, ku su l ugnan di yerba brd, i Libna ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:14 i Jatir ku su lugna i yerba brd i Estemoa ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:15 i Holon ku su lugnan di ye ba brd i Debir ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:16 i Ain ku su lugnan di yerba brd uta ku su lugnan di yerba brd i Bt-semes ku su lugnan di yerba brd; nuebe stat for d dos tribunan aki. JOS 21:17 I for di e tribu di Benjamin: Gabaon ku su lugnan di yerba brd, Geba ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:18 Anatot ku su lugnan di yerba b Almon ku su lugnan di yerba brd; kuater stat. JOS 21:19 Tur e statnan di e yu hmber nan di Aaron, e saserdotenan, tabata diestres stat ku nan lugnan di yerba brd. JOS 21:20 Despues, pa medio di lt, e statnan for di e tribu di Efrain a wrdu part entre e famianan di e yu hmbernan di Koat, e levitanan, esta entre e restu di e yu hmbe rnan di Koat. JOS 21:21 I nan a duna nan Sikem, e stat di refugio pa e matad, ku su lugnan di yerba brd, den e serunan di Efrain, i Gezer ku su lugnan di yerba brd, J S 21:22 i Kibsaim ku su lugnan di yerba brd, i Bt-horon ku su lugnan di yerba brd; k er stat. JOS 21:23 I for di e tribu di Dan: Elteke ku su lugnan di yerba brd, Gibet on ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:24 Ajalon ku su lugnan di yerba brd, Gat-rimon k su lugnan di yerba brd; kuater stat. JOS 21:25 I for di e mitar tribu di Manass nan a duna Taanak ku su lugnan di yerba brd i Gat-rimon ku su lugnan di yerba brd; dos s at. JOS 21:26 Tur e statnan ku nan lugnan di yerba brd pa e famianan di e restu di e yu hmbernan di Koat tabata dies. JOS 21:27 I e yu hmbernan di Gerson, un di e fa mianan di e levitanan, nan a duna for di e mitar tribu di Manass: Golan na Basan, e stat di refugio pa e matad, ku su lugnan di yerba brd, i Beestera ku su lugnan di yerba brd; dos stat. JOS 21:28 I for di e tribu di Isakar: Kison ku su lugnan di ye rba brd, Daberat ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:29 Jarmut ku su lugnan di yerba b En-ganim ku su lugnan di yerba brd; kuater stat. JOS 21:30 I for di e tribu di Aser : Miseal ku su lugnan di yerba brd, Abdon ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:31 Helkat ku su lugnan di yerba brd, i Rehob ku su lugnan di yerba brd; kuater stat. JOS 21:32 for di e tribu di Nftal: Kedes na Galilea, e stat di refugio pa e matad, ku su lugn an di yerba brd i Hamot-dor ku su lugnan di yerba brd i Kartan ku su lugnan di yerba d; tres stat. JOS 21:33 Tur e statnan di e gersonitanan, segun nan famianan, taba ta diestres stat ku nan lugnan di yerba brd. JOS 21:34 I na e famianan di e yu hmber nan di Merari, e restu di e levitanan, nan a duna for di e tribu di Zabulon: Jok neam ku su lugnan di yerba brd i Karta ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:35 Dimna ku u lugnan di yerba brd, Naalal ku su lugnan di yerba brd; kuater stat. JOS 21:36 I for di e tribu di Ruben: Beser ku su lugnan di yerba brd i Jahaza ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:37 Kademot ku su lugnan di yerba brd i Mefaat ku su lugnan di yerba brd ter stat. JOS 21:38 I for di e tribu di Gad: Ramot na Galaad, e stat di refugio pa e matad, ku su lugnan di yerba brd, Mahanaim ku su lugnan di yerba brd, JOS 21:39 sbon ku su lugnan di yerba brd, Jazer ku su lugnan di yerba brd; kuater stat na tur. OS 21:40 Tur esakinan tabata e statnan di e yu hmbernan di Merari segun nan famia nan, e restu di e famianan di e levitanan, i nan lt tabata diesdos stat. JOS 21:4 1 Tur e statnan di e levitanan meimei di e propiedat di e yunan di Israel tabata kuarent'i ocho stat ku nan lugnan di yerba brd. JOS 21:42 Kada un di e statnan aki tabatin su lugnan di yerba brd rnt di dj; asina tabata ku tur e statnan aki. JOS 21: 43 Asina SEOR a duna Israel henter e tera ku El a hura di duna nan tatanan, i nan a poder di dj i a biba den

dj. JOS 21:44 I SEOR a duna nan sosiegu na tur banda, konforme tur loke El a hura na nan tatanan i ni un di tur nan enemigunan no por a para nan dilanti; SEOR a en treg tur nan enemigunan den nan man. JOS 21:45 Ni un di e bon promesanan ku SEOR a hasi na e kas di Israel no a faya; tur a keda kumpl. JOS 22:1 E ora ei Josu a man da yama e rubenitanan i e gaditanan i e mitar tribu di Manass, JOS 22:2 i a bisa nan: "Boso a kumpli ku tur loke Moiss, e sirbid di SEOR, a orden boso, i a skucha mi bos den tur kos ku mi a orden boso. JOS 22:3 Boso no a bandon boso rumannan duran te di e tempu largu aki te dia djawe, ma a kumpli ku e mandamentu di SEOR boso Di os. JOS 22:4 I awor SEOR boso Dios a duna boso rumannan sosiegu, manera El a bisa nan; pesei, bolbe awor i bai na boso tntnan, na e tera ku ta boso propiedat, ku Moiss, e sirbid di SEOR, a duna boso na e otro banda di Jordan. JOS 22:5 Solamente, tene hopi kuidou pa kumpli ku e mandamentu i e lei ku Moiss, e sirbid di SEOR, a o rden boso, di stima SEOR boso Dios i kana den tur Su kamindanan i warda Su mandame ntunan i tene duru na djE, i sirbiE ku henter boso kurason i ku henter boso alma ." JOS 22:6 Asina Josu a bendishon nan i a manda nan bai, i nan a bai na nan tntnan . JOS 22:7 Awor na esun mitar tribu di Manass Moiss a duna un propiedat na Basan, ma na e otro mitar Josu a duna un propiedat meimei di nan rumannan, parti pabou n a e otro banda di Jordan. Asina ta ku ora Josu a manda nan bai na nan tntnan, el a bendishon nan, JOS 22:8 i a bisa nan: "Bolbe na boso tntnan ku gran rikesa i ku m asha hopi bestia di kria, ku plata, oro, brns, heru, i ku masha hopi paa; parti e botn di boso enemigunan ku boso rumannan." JOS 22:9 I e yu hmbernan di Ruben i e y u hmbernan di Gad i e mitar tribu di Manass a bolbe kas i a bai for di e yunan di Israel na Silo ku ta keda na tera di Kanaan, pa bai tera di Galaad, e tera ku na n a haa komo nan propiedat, kual nan a poder di dj, konforme e rdu di SEOR pa medio d i Moiss. JOS 22:10 I ora nan a yega na e region di Jordan ku ta keda na tera di K anaan, e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad i e mitar tribu di Manass a tr aha un altar ayanan, banda di Jordan, un altar grandi, impreshonante. JOS 22:11 I e yunan di Israel a tende nan bisa: "Mira, e yu hmbernan di Ruben i e yu hmberna n di Gad i e mitar tribu di Manass a traha un altar na frontera di tera di Kanaan , den e region di Jordan, na e parti ku ta pertenes na e yunan di Israel." JOS 22 :12 I ora ku e yunan di Israel a tende esaki, henter e kongregashon di e yunan d i Israel a reun na Silo pa bai bringa kontra nan. JOS 22:13 E ora ei e yunan di I srael a manda Finees, yu hmber di saserdote Eleazar, serka e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad i e mitar tribu di Manass, na tera di Galaad, JOS 22:14 i h untu kun dies hefe, un hefe pa kada kas di famia di kada un di e tribunan di Isra el; i kada un di nan tabata kabes di kas di su tata meimei di e milnan di Israel . JOS 22:15 I nan a bin serka e yu hmbernan di Ruben i serka e yu hmbernan di Gad i serka e mitar tribu di Manass, na tera di Galaad, i nan a papia ku nan, bisando : JOS 22:16 "Asina henter e kongregashon di SEOR ta bisa: 'Ta kiko e akto infiel aki ta ku boso a komet kontra e Dios di Israel, ku awe boso a bira bai i a stp di sigui SEOR dor di traha pa boso mes un altar, pa rebeldi awe kontra SEOR? JOS 22:17 E inikidat di Peor no ta basta pa nos, di kual nos no a limpia nos mes te dia d jawe, i pa motibu di kual un plaga a bin riba e kongregashon di SEOR, JOS 22:18 k u awe boso mester bira bai i stp di sigui SEOR? 'I lo sosod ku si boso rebeldi kontr a SEOR awe, maan E lo rabia ku henter e kongregashon di Israel. JOS 22:19 Sinembar go, si e tera ku ta boso propiedat ta impuru, anto krusa bin na e tera ku ta pro piedat di SEOR, kaminda e tabernakel di SEOR ta keda, i tuma propiedat meimei di n os. Solamente, no rebeldi kontra SEOR, ni rebeldi kontra nos dor di traha un altar pa boso mes, fuera di e altar di SEOR nos Dios. JOS 22:20 No t'asina ku Akan, yu hmber di Zera, a aktua infielmente pa ku e kosnan bou di maldishon, i ku furia a baha riba henter e kongregashon di Israel? I e hmber ei no a peres su so den su in ikidat.'" JOS 22:21 E ora ei e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad i e mit ar tribu di Manass a kontest i a papia ku e kabesnan di e famianan di Israel: JOS 22:22 "Esun Poderoso, Dios, e SEOR, Esun Poderoso, Dios, e SEOR! E sa, i mara Isra el por sa. Si tabata den rebeldia f den un akto infiel kontra SEOR, Abo SEOR, no sa lba nos awe! JOS 22:23 Si nos a traha pa nos mes un altar pa bira lomba pa e kam inda di SEOR, f pa ofres riba dj un ofrenda

kim f un ofrenda di mainshi, f pa ofres sakrifisionan di ofrendanan di pas riba dj, k u SEOR mes pidi nos kuenta di esaki. JOS 22:24 "Ma mas bien nos a hasi esaki dor di preokupashon, pa un motibu, i nos a bisa: 'Den futuro boso yu hmbernan por bis a nos yu hmbernan: "Kiko boso tin di aber ku SEOR, e Dios di Israel? JOS 22:25 Pas obra SEOR a hasi Jordan un frontera entre nos i boso, yu hmbernan di Ruben i yu hmb ernan di Gad; boso no tin porshon den SEOR." Asina boso yu hmbernan por pone nos y u hmbernan stp di teme SEOR.' JOS 22:26 "Pesei nos a bisa: 'Laga nos traha un altar , no pa ofrenda kim, ni pa sakrifisio; JOS 22:27 mas bien e lo ta un testigu entr e nos i boso i entre nos generashonnan despues di nos, pa nos por hasi e sirbish i di SEOR dilanti di djE ku nos ofrendanan kim, i ku nos sakrifisionan i ku nos of rendanan di pas, pa boso yu hmbernan no por bisa nos yu hmbernan den futuro: "Boso no tin porshon den SEOR."' JOS 22:28 "Pesei nos a bisa: 'Lo sosod tambe ku si den futuro nan bisa nos f nos generashonnan esaki, e ora ei nos lo bisa: "Mira e kop ia di e altar di SEOR ku nos tatanan a traha, no pa ofrenda kim ni pa sakrifisio; mas bien e ta un testigu entre nos i boso."' JOS 22:29 "Leu sea di nos di rebeld i kontra SEOR i bira bai i stp di sigui SEOR awe dor di traha un altar pa ofrenda ki m, pa ofrenda di mainshi f pa sakrifisio, fuera di e altar di SEOR nos Dios ku ta k eda dilanti di Su tabernakel." JOS 22:30 Ora saserdote Finees, e lidernan di e k ongregashon i e kabesnan di e famianan di Israel ku tabata huntu kun, a tende e p alabranan ku e yu hmbernan di Ruben, e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Manass a papia, esaki a agrad nan. JOS 22:31 I Finees, yu hmber di saserdote Eleazar, a b isa e yu hmbernan di Ruben, e yu hmbernan di Gad i e yu hmbernan di Manass: "Awe nos sa ku SEOR ta meimei di nos, pasobra boso no a komet e akto infiel aki kontra SEOR ; awor boso a libra e yunan di Israel for di e man di SEOR." JOS 22:32 E ora ei F inees, yu hmber di saserdote Eleazar, i e lidernan a bai bk for di e yu hmbernan di Ruben i for di e yu hmbernan di Gad, for di tera di Galaad, na tera di Kanaan, s erka e yunan di Israel, i a hiba rospondi pa nan. JOS 22:33 I e rospondi a agrad e yunan di Israel, i e yunan di Israel a bendishon Dios; i nan no a papia mas di bai bringa kontra nan, pa destru e tera kaminda e yu hmbernan di Ruben i e yu hmber nan di Gad tabata biba. JOS 22:34 I e yu hmbernan di Ruben i e yu hmbernan di Gad a yama e altar Testigu; "Pasobra," nan a bisa, "e ta un testigu entre nos, ku SEO R ta Dios." JOS 23:1 Awor a sosod ku despues di hopi dia, ora SEOR a duna Israel s osiegu di tur nan enemigunan rnt di nan, i Josu tabata bieu i di edat avans, JOS 23 :2 Josu a manda yama henter Israel, nan ansianonan, nan kabesantenan, nan huesnan i nan ofisialnan, i a bisa nan: "Mi ta bieu, di edat avans. JOS 23:3 I boso a mi ra tur loke SEOR boso Dios a hasi ku tur e nashonnan aki pa boso motibu, pasobra SEOR boso Dios ta Esun ku tabata bringa pa boso. JOS 23:4 Mira, mi a parti pa bos o e nashonnan aki ku a resta komo un erensia pa boso tribunan, huntu ku tur e na shonnan ku mi a destru, for di Jordan te na Laman Grandi den direkshon di kaminda solo ta baha. JOS 23:5 I SEOR boso Dios, E lo saka nan for di boso dilanti, i ko re ku nan for di boso dilanti; i boso lo poder di nan tera, meskos ku SEOR boso Di os a primint boso. JOS 23:6 "Sea masha firme anto pa warda i hasi tur loke ta par skirb den e buki di lei di Moiss, pa boso no bira bai for di dj ni na man drechi ni na man robes, JOS 23:7 pa boso no asosi ku e nashonnan aki ku ainda ta meimei di boso, ni menshon nmber di nan diosnan, ni laga ningun hende hura den nan nmber, ni sirbi nan, ni big pa nan. JOS 23:8 Ma boso mester pega na SEOR boso Dios, manera boso a hasi te dia djawe. JOS 23:9 "Pasobra SEOR a kore ku nashonnan grandi i pod eroso for di boso dilanti; i pa loke ta boso, ningun hende no a keda para boso d ilanti te dia djawe. JOS 23:10 Un di boso hmbernan ta pone mil hui, pasobra SEOR b oso Dios ta Esun ku ta bringa pa boso, meskos ku El a primint boso. JOS 23:11 Pes ei, prkur bon pa boso stima SEOR boso Dios. JOS 23:12 "Pasobra si un dia boso bai bk i pega na e restu di e nashonnan aki, ku ainda ta meimei di boso, i emparent ku nan, asina ku boso ta asosi ku nan i nan ku boso, JOS 23:13 sabi ku siguransa ku SEOR boso Dios lo no sigui kore ku e nashonnan aki for di boso dilanti; ma nan lo ta un laso i un trampa pa boso, i un zwip na boso kustia i sumpia den boso wowo, te ora boso peres for di riba e bon tera aki ku SEOR boso Dios a duna boso.

JOS 23:14 "Awor mira, awe mi ta bai e kaminda di henter mundu, i boso sa di hent er boso kurason i di henter boso alma ku ni un palabra di tur e bon palabranan k u SEOR boso Dios a papia tokante di boso no a faya; tur a keda kumpl pa boso, ni u n di nan no a faya. JOS 23:15 I lo sosod ku meskos ku tur e bon palabranan ku SEOR boso Dios a papia ku boso a bin riba boso, asina SEOR lo trese riba boso tur e a menasanan, te ora ku El a destru boso for di riba e bon tera aki ku SEOR boso Dios a duna boso. JOS 23:16 Ora boso transgres e aliansa di SEOR boso Dios ku El a ord en boso, i bai sirbi otro diosnan i big pa nan, e ora ei e rabia di SEOR lo kima ko ntra boso, i boso lo peres mesora for di riba e bon tera ku El a duna boso." JOS 24:1 E ora ei Josu a reun tur e tribunan di Israel na Sikem, i a manda yama e ansi anonan di Israel, nan kabesantenan, nan huesnan i nan ofisialnan; i nan a presen t nan mes dilanti di Dios. JOS 24:2 I Josu a bisa henter e pueblo: "Asina SEOR, e D ios di Israel, ta bisa: 'For di tempunan antiguo boso tatanan tabata biba na e o tro banda di Riu Eufrates, esta, Tar, tata di Abraham i tata di Nakor, i nan taba ta sirbi otro diosnan. JOS 24:3 Anto Mi a saka boso tata Abraham for di e otro b anda di Riu Eufrates, i a gui' dor di henter tera di Kanaan, i a multiplik su dese ndientenan i a dun' Isaak. JOS 24:4 I na Isaak Mi a duna Jakb ku Esau, i na Esau M i a duna Seru Seir pa poder di dj; ma Jakb i su yu hmbernan a baha bai Egipto. JOS 2 4:5 'E ora ei Mi a manda Moiss ku Aaron, i Mi a aflig Egipto dor di loke Mi a hasi meimei di dj; i despues Mi a saka boso for di einan. JOS 24:6 I Mi a saka boso t atanan for di Egipto, i boso a yega na laman; i Egipto a prsigu boso tatanan ku ga roshi i kored di kabai te na Laman Kr. JOS 24:7 Ma ora nan a sklama na SEOR, El a po ne skuridat entre boso i e egipsionan, i a laga laman pasa riba nan, ku a tapa n an; i boso mes wowo a mira kiko Mi a hasi na Egipto. I boso a biba hopi tempu de n desierto. JOS 24:8 'Despues Mi a trese boso den e tera di e amoreonan, kendena n tabata biba na e otro banda di Jordan, i nan a bringa kontra boso; i Mi a entr eg nan den boso man, i boso a poder di nan tera ora Mi a destru nan boso dilanti. J OS 24:9 E ora ei Balak, yu hmber di Zipor, rei di Moab, a lanta i a bringa kontra Israel, i el a manda yama Balaam, yu hmber di Beor, pa maldishon boso. JOS 24:10 Ma Mi no tabata kier a skucha Balaam. Pesei e mester a bendishon boso, i Mi a lib ra boso for di su man. JOS 24:11 'I boso a krusa Jordan i a yega Jeriko; i e siu dadanonan di Jeriko a bringa kontra boso, meskos ku e amoreo, e ferezeo, e kanan eo, e heteo, e gergeseo, e heveo i e jebuseo tambe a hasi. Asina Mi a entreg nan den boso man. JOS 24:12 Despues Mi a manda e maribomba boso dilanti i esaki a ko re ku e dos reinan di e amoreonan for di boso dilanti, ma no pa medio di boso sp ada ni boso bog. JOS 24:13 I Mi a duna boso un tera ku boso no a kultiv, i statna n ku boso no a traha, i boso a biba den nan; boso ta kome di kunukunan di wendrif i di hfinan di oleifi ku boso no a planta.' JOS 24:14 "Pesei anto, teme SEOR i si rbiE ku sinseridat i den brdat; i pone un banda e diosnan ku boso tatanan tabata sirbi na e otro banda di Riu Eufrates i na Egipto, i sirbi SEOR. JOS 24:15 I si t a desagradabel den boso bista pa sirbi SEOR, skohe pa boso mes awe kende boso lo sirbi: sea e diosnan ku boso tatanan tabata sirbi, kualnan tabata na e otro band a di Riu Eufrates, f e diosnan di e amoreonan, den kende nan tera boso ta biba; m a pa loke ta ami i mi kas, nos lo sirbi SEOR." JOS 24:16 I e pueblo a kontest i a bisa: "Leu sea di nos di bandon SEOR pa sirbi otro diosnan; JOS 24:17 pasobra ta S EOR nos Dios ta Esun ku a saka nos i nos tatanan for di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut, i ku a hasi e sealnan grandi aki den nos bista, i a preserv nos durante henter e kaminda ku nos a pasa i den tur e pueblonan meimei di kualnan n os a pasa. JOS 24:18 I SEOR a kore ku tur e pueblonan for di nos dilanti, i ku e amoreonan ku tabata biba den e tera. Nos tambe lo sirbi SEOR, pasobra E ta nos Di os." JOS 24:19 E ora ei Josu a bisa e pueblo: "Boso lo no por sirbi SEOR, pasobra E ta un Dios santu. E ta un Dios yalurs; E lo no pordon boso transgreshon ni boso piknan. JOS 24:20 Si boso bandon SEOR i sirbi diosnan stranhero, e ora ei E lo bir a i hasi boso dao i kaba ku boso despues ku El a hasi bon na boso." JOS 24:21 I e pueblo a bisa Josu: "N, ma nos lo sirbi SEOR." JOS 24:22 I Josu a bisa e pueblo: "B oso ta testigu kontra boso mes ku boso a skohe pa boso mes e SEOR, pa sirbiE." I nan a bisa: "Nos ta testigu." JOS 24:23 "Pesei anto, kita e diosnan stranhero ku tin meimei di boso, i inklin boso kurason na SEOR, e Dios di Israel."

JOS 24:24 I e pueblo a bisa Josu: "Nos lo sirbi SEOR nos Dios i nos lo obedes Su bo s." JOS 24:25 Asina Josu a sera un aliansa ku e pueblo e dia ei, i a traha un sta tuto i un ordenansa pa nan na Sikem. JOS 24:26 I Josu a skirbi e palabranan aki d en e buki di lei di Dios; i el a kohe un piedra grandi i a pon' para ayanan bou d i e palu di eik ku tabata keda banda di e santuario di SEOR. JOS 24:27 I Josu a bi sa henter e pueblo: "Mira, e piedra aki lo ta un testigu kontra nos, pasobra el a tende tur e palabranan di SEOR ku El a papia ku nos; asina e lo ta un testigu k ontra boso, pa boso no nenga boso Dios." JOS 24:28 E ora ei Josu a laga e pueblo bai, kada un na su erensia. JOS 24:29 I a sosod ku despues di e kosnan aki Josu, y u hmber di Nun, e sirbid di SEOR, a muri na edat di shent'i dies aa. JOS 24:30 I nan a der' den e teritorio di su erensia na Timnat-sera ku ta keda den e serunan di Efrain, panrt di Seru Gaas. JOS 24:31 I Israel a sirbi SEOR tur e dianan di Josu i tur e dianan di e ansianonan, kendenan a biba mas ku Josu, i kendenan tabata kono s tur e echonan di SEOR ku El a hasi pa Israel. JOS 24:32 Awor nan a dera e wesuna n di Jose, ku e yunan di Israel a trese for di Egipto, na Sikem, den e pida tere no ku Jakb a kumpra serka e yu hmbernan di Hamor, tata di Sikem, pa shen pida plak a; i esaki a bira erensia di Jose su yu hmbernan. JOS 24:33 I Eleazar, yu hmber di Aaron, a muri; i nan a der' na Gibea di su yu hmber Finees, kual nan a dun' den e serunan di Efrain.

HUESNAN HUE 1:1 Awor a sosod ku despues di e morto di Josu e yunan di Israel a puntra SEOR, bisando: "Ken mester bai prom pa nos kontra e kananeonan, pa bringa kontra nan?" HUE 1:2 I SEOR a bisa: "Juda mester bai; mira, Mi a entreg e tera den su man." HU E 1:3 E ora ei Juda a bisa su ruman Simeon: "Ban ku mi den e teritorio ku a wrdu dun na mi pa medio di lt, pa nos bringa kontra e kananeonan; anto ami tambe lo bai ku bo den e teritorio ku a wrdu dun na bo pa medio di lt." Asina Simeon a bai kun. HUE 1:4 I Juda a subi bai, i SEOR a entreg e kananeonan i e ferezeonan den nan man ; i nan a derot dies mil hmber na Bezek. HUE 1:5 I nan a haa Adoni-bezek na Bezek i a bringa kontra dj, i nan a derot e kananeonan i e ferezeonan. HUE 1:6 Ma Adoni-b ezek a hui; i nan a prsigui i a koh' prezo, i a krta su dimnan i su dede grandinan di pia kit'af. HUE 1:7 I Adoni-bezek a bisa: "Setenta rei ku nan dimnan i nan dede g randinan di pia krt af tabatin kustumber di piki sobr di kuminda bou di mi mesa; man era mi a hasi, asina Dios a pagami." Asina nan a hib' Jerusalm i el a muri ayanan. HUE 1:8 E ora ei e yu hmbernan di Juda a bringa kontra Jerusalm i a kaptur'; nan a dal ku filo di spada i a pega e stat na kandela. HUE 1:9 I despues e yunan di J uda a baha bai bringa kontra e kananeonan ku tabata biba den e serunan, den Negv i den sabana. HUE 1:10 Asina Juda a bai kontra e kananeonan ku tabata biba na He brn (awor nmber di Hebrn antes tabata Kiriat-arba); i nan a mata Sesai i Ahiman i T almai. HUE 1:11 I for di ayanan el a bai kontra e habitantenan di Debir (awor nmb er di Debir antes tabata Kiriat-sefer). HUE 1:12 I Kalb a bisa: "Esun ku atak Kiri at-sefer i kaptur', esei lo mi duna mi yu muh Aksa komo esposa." HUE 1:13 I Otonie l, yu hmber di Kenas, Kalb su ruman hmber mas chikitu, a kaptur'; asina el a dun' su yu muh Aksa komo esposa. HUE 1:14 E ora ei a sosod ku ora Aksa a bin serka dj, el a konvens' pa pidi su tata un kunuku. Anto Aksa a baha for di su buriku, i Kalb a b is': "Kiko bo kier?" HUE 1:15 I Aksa a bis': "Dunami un bendishon; unabes ku bo a dunami tera di Negv, dunami tambe fuentenan di awa." Asina Kalb a dun' e fuentenan ariba i e fuentenan abou. HUE 1:16 I e desendientenan di e keneo, Moiss su suegro , a bai for di e stat di palma, huntu ku e yu hmbernan di Juda, na e desierto di Juda ku ta keda den sit di Arad; i nan a bai i a keda biba serka e pueblo. HUE 1: 17 E ora ei Juda a bai ku su ruman Simeon, i nan a mata e kananeonan ku tabata b iba na Sefat, i a destru esaki kompletamente. Pesei e stat ei a wrdu yam Horma. HUE 1:18 I Juda a kohe Gaza ku su teritorio, Askalon ku su teritorio i Ekron ku su teritorio. HUE 1:19 Awor SEOR tabata ku Juda, i nan a poder di e serunan; ma nan n o por a kore ku e habitantenan di e vaye, pasobra nan tabatin garoshi di heru. H UE 1:20 E ora ei nan a duna Hebrn na Kalb, manera Moiss a primint; i el a kore ku e tres yu hmbernan di Anak for di ayanan. HUE 1:21 Ma e yu hmbernan di Benjamin no a kore ku e jebuseonan ku tabata biba na Jerusalm; asina ku e jebuseonan a keda bi ba huntu ku e yu hmbernan di Benjamin na Jerusalm te dia djawe. HUE 1:22 Na e mesu n manera kas di Jose a bai kontra Bt-l, i SEOR tabata ku nan. HUE 1:23 I kas di Jos e a spion Bt-l (awor nmber di e stat antes tabata Luz). HUE 1:24 I e spionnan a mira un hmber ta sali for di e stat, i nan a bis': "Pa fabor, mustra nos e entrada pa e stat i nos lo tratabo bon." HUE 1:25 Asina el a mustra nan e entrada pa e stat , i nan a dal e stat ku filo di spada; ma e hmber i henter su famia nan a laga ba i. HUE 1:26 I e hmber a bai den e tera di e heteonan i a traha un stat i a yam' Lu z, ku ta su nmber te dia djawe. HUE 1:27 Ma Manass no a poder di Bt-sean ku su puebl itonan, ni di Taanak ku su pueblitonan, ni di e habitantenan di Dor ku su puebli tonan, ni di e habitantenan di Ibleam ku su pueblitonan, ni di e habitantenan di Meguido ku su pueblitonan, pasobra e kananeonan tabata determin pa keda biba den e tera ei. HUE 1:28 I a sosod ku ora Israel a bira fuerte, nan a pone e kananeon an hasi trabou frs, ma nan no a kore ku nan kompletamente. HUE 1:29 Efrain tampoko no a kore ku e kananeonan ku tabata biba na Gezer; asina ku e kananeonan a keda biba na

Gezer meimei di nan. HUE 1:30 Zabulon no a kore ku e habitantenan di Kitron, ni ku e habitantenan di Naalal; asina ku e kananeonan a keda biba meimei di nan i m ester a hasi trabou frs. HUE 1:31 Aser no a kore ku e habitantenan di Ako, ni ku e habitantenan di Sidon, ni di Ahlab, ni di Akzib, ni di Helba, ni di Afek, ni di Rehob. HUE 1:32 Asina e aseritanan tabata biba meimei di e kananeonan, e habita ntenan di e tera; pasobra nan no a kore ku nan. HUE 1:33 Nftal no a kore ku e habi tantenan di Bt-semes, ni ku e habitantenan di Bt-anat, ma a keda biba meimei di e kananeonan, e habitantenan di e tera; i e habitantenan di Bt-semes i Bt-anat meste r a hasi trabou frs pa nan. HUE 1:34 Anto e amoreonan a oblig e yu hmbernan di Dan p a bai den e serunan, pasobra nan no a prmit nan baha bin den e vaye. HUE 1:35 I e amoreonan tabata determin pa keda biba den Seru Heres, na Ajalon i na Saalbim; ma ora ku e poder di e kas di Jose a bira mas grandi, nan mester a hasi trabou frs. HUE 1:36 I e frontera di e amoreonan tabata kore for di e subida di Akrabim, for di Sela bai ariba. HUE 2:1 Awor e Angel di SEOR a bai di Gilgal pa Bokim. I El a bisa: "Mi a saka boso for di Egipto i a hiba boso na e tera ku Mi a hura di dun a boso tatanan, i Mi a bisa: 'Nunka lo Mi no kibra Mi aliansa ku boso, HUE 2:2 i pa loke ta boso, boso no mag sera ningun aliansa ku e habitantenan di e tera ak i; boso mester basha nan altarnan abou.' Ma boso no a obedesMi; kon boso por a ha si un kos asina? HUE 2:3 Pesei Mi a bisa tambe: 'Lo Mi no kore ku nan for di bos o dilanti; ma nan lo bira manera sumpia den boso kustia, i nan diosnan lo ta un t rampa pa boso.'" HUE 2:4 I a sosod ku ora e Angel di SEOR a papia e palabranan aki ku tur e yunan di Israel, e pueblo a halsa bos i a yora. HUE 2:5 Pesei nan a ya ma e lug ei Bokim; i aya nan a ofres sakrifisio na SEOR. HUE 2:6 Ora Josu a laga e p ueblo bai, e yunan di Israel a bai, kada un na su erensia, pa poder di e tera. HU E 2:7 I e pueblo a sirbi SEOR tur e dianan di Josu, i tur e dianan di e ansianonan ku a biba mas ku Josu, ku a mira henter e gran obra di SEOR ku El a hasi pa Israe l. HUE 2:8 I Josu, yu hmber di Nun, e sirbid di SEOR, a muri na edat di shent'i dies aa. HUE 2:9 I nan a der' den e teritorio di su erensia na Timnat-heres, den e ser unan di Efrain, panrt di Seru Gaas. HUE 2:10 I henter e generashon ei tambe a wrdu reun ku nan tatanan; i a lanta un otro generashon despues di nan ku no tabata ko nos SEOR, ni e obra ku El a hasi pa Israel. HUE 2:11 Anto e yunan di Israel a hasi maldat den bista di SEOR i a sirbi e Baalnan; HUE 2:12 i nan a bandon SEOR, e Dios di nan tatanan, Kende a saka nan for di tera di Egipto; i nan a sigui otro dios nan, e diosnan di e pueblonan ku tabata rnt di nan, i a big pa nan; asina nan a pr obok SEOR na rabia. HUE 2:13 I nan a bandon SEOR i a sirbi Baal i Astarot. HUE 2:14 I e rabia di SEOR a kima kontra Israel, i El a entreg nan den man di sakeadnan ku a plnder nan; i El a bende nan ku nan enemigunan rnt di nan, asina ku nan no por a para mas dilanti di nan enemigunan. HUE 2:15 Unda ku nan a bai, e man di SEOR tab ata kontra nan pa maldat, manera SEOR a papia i manera SEOR a hura na nan, asina k u nan tabata den gran angustia. HUE 2:16 E ora ei SEOR a lanta huesnan ku a libra nan for di man di esnan ku tabata plnder nan. HUE 2:17 I tg nan no a tende di nan huesnan, pasobra nan tabata prostitu nan mes dor di sigui tras di otro diosnan i big pa nan. Masha lih nan a kita for di e kaminda ku nan tatanan a kana, esta, e kaminda di obedensia na e mandamentunan di SEOR; nan no a hasi manera nan tatanan . HUE 2:18 I ora SEOR a lanta huesnan pa nan, SEOR tabata ku e hues i tabata libra nan for di man di nan enemigunan tur e dianan di e hues; pasobra SEOR a haa duele di nan dor di nan kehamentu pa motibu di esnan ku tabata oprim i aflig nan. HUE 2 :19 Ma tabata sosod ku asina e hues muri, nan tabata bira bk i aktua mas korupto a inda ku nan tatanan, dor di sigui otro diosnan pa sirbi nan i big pa nan; nan no a laga nan prktikanan ni nan maneranan kaprichoso. HUE 2:20 Asina e rabia di SEOR a kima kontra Israel i El a bisa: "Pasobra e nashon aki a transgres Mi aliansa ku Mi a orden nan tatanan, i no a skucha Mi bos, HUE 2:21 Ami tampoko lo no kore ma s for di nan dilanti ningun di e nashonnan ku Josu a laga ora ku el a muri, HUE 2 :22 pa Mi pone Israel na prueba ku nan, si nan lo warda e kaminda di SEOR pa kana den dj manera nan tatanan a hasi, s f n." HUE 2:23 Asina SEOR a prmit e nashonnan e eda, sin kore ku nan mesora; i E no a entreg nan den man di Josu.

HUE 3:1 Awor esakinan ta e nashonnan ku SEOR a laga pa pone Israel na prueba ku n an (esta, tur esnan ku no a eksperensi ni un di e gueranan di Kanaan; HUE 3:2 sol amente pa e generashonnan di e yunan di Israel por sia bringa, esnan ku no a eksp erensi esaki antes). HUE 3:3 E nashonnan aki ta: e sinku prensnan di e filisteona n i tur e kananeonan, e sidonionan, i e heveonan ku tabata biba den Seru Lbano, f or di Seru Baal-hermon te na Lebo-hamat. HUE 3:4 I nan tabata einan pa pone Isra el na prueba, pa haa sa si nan lo a obedes e mandamentunan di SEOR, ku El a orden na n tatanan pa medio di Moiss. HUE 3:5 I e yunan di Israel tabata biba meimei di e kananeonan, e heteonan, e amoreonan, e ferezeonan, e heveonan i e jebuseonan; HU E 3:6 i nan a tuma nan yu muhnan pa nan mes komo esposa, i a duna nan mes yu muhna n na nan yu hmbernan, i a sirbi nan diosnan. HUE 3:7 I e yunan di Israel a hasi l oke tabata malu den bista di SEOR, i a lubid SEOR nan Dios, i a sirbi e Baalnan i e imagennan di Asera. HUE 3:8 E ora ei e rabia di SEOR a sende kontra Israel, asin a ku El a bende nan ku Kusan-risataim, rei di Mesopotamia; i e yunan di Israel a sirbi Kusan-risataim ocho aa. HUE 3:9 I ora ku e yunan di Israel a sklama na SEOR , SEOR a lanta un libertador pa e yunan di Israel pa libra nan, esta, Otoniel, yu hmber di Kenas, Kalb su ruman hmber mas chikitu. HUE 3:10 I e Spiritu di SEOR a bin riba dj, i el a huzga Israel. Ora ku el a sali bai guera, SEOR a entreg Kusan-risa taim, rei di Mesopotamia, den su man, asina ku el a prevales kontra Kusan-risatai m. HUE 3:11 E ora ei e tera tabatin sosiegu pa kuarenta aa. I Otoniel, yu hmber di Kenas, a muri. HUE 3:12 Awor e yunan di Israel a bolbe hasi maldat den bista di SEOR. Pesei SEOR a duna Eglon, rei di Moab, forsa kontra Israel, pasobra nan a ha si maldat den bista di SEOR. HUE 3:13 I el a reun e yu hmbernan di Amon i di Amalek serka dj; i el a bai i a derot Israel, i nan a poder di e stat di palma. HUE 3:14 I e yunan di Israel a sirbi Eglon, rei di Moab, diesocho aa. HUE 3:15 Ma ora ku e yunan di Israel a sklama na SEOR, SEOR a lanta un libertador pa nan, esta, Aod, y u hmber di Gera e benjaminita, un hmber robesou. I e yunan di Israel a mand' ku tri buto serka Eglon, rei di Moab. HUE 3:16 I Aod a traha pa su mes un spada di dos filo, i un kodo largu; i el a mar' na su bel di pia drechi, bou di su mantel. HUE 3:17 I el a present e tributo na Eglon, rei di Moab. Awor Eglon tabata un hmber m asha gordo mes. HUE 3:18 I a sosod ku ora el a kaba di present e tributo, el a bis a e hendenan ku a karga e tributo pa nan bai. HUE 3:19 Ma e mes a bira bin bk for di e dolonan ku tabata na Gilgal, i a bisa: "Mi tin un mensahe sekreto pa bo, O rei." I esaki a bisa: "Silensio." I tur esnan ku tabata sirbi a sali bai lagu'. HU E 3:20 I Aod a bin serka dj ora ku e tabata sint su so den su kamber ariba, un kam ber fresku. I Aod a bisa: "Mi tin un mensahe di Dios pa bo." I el a lanta for di su asiento. HUE 3:21 I Aod a saka su man robes, a kohe e spada for di bel di su pia drechi, i a hink' den su barika. HUE 3:22 E kabu tambe a drenta tras di e fi lo, i e vt a tapa e filo, pasobra e no a saka e spada for di su barika; i su sush i tabata sali af. HUE 3:23 E ora ei Aod a sali bai den e koredor, i su tras el a grndel e portanan di e kamber ariba. HUE 3:24 Ora ku el a sali bai, e sirbidnan di Eglon a bin wak; i mira, e portanan di e kamber ariba tabata na grndel; i nan a bisa: "Ta su nesesidat e lo ta hasi den e kamber paden di e kas." HUE 3:25 I nan a warda te nan a kumins ansha; ma mira, e no a habri e portanan di e kamber arib a. Pesei nan a kohe e yabi i a habri nan; i ata, nan shon tabata tir abou morto. HUE 3:26 Awor Aod a hui mientras nan tabata tarda, i el a pasa e dolonan i a hui bai Seirat. HUE 3:27 I a sosod ku ora el a yega, el a supla trmpt den e serunan di Efrain; i e yunan di Israel a baha for di e serunan huntu kun, i e tabata bai nan dilanti. HUE 3:28 I el a bisa nan: "Prsigu nan, pasobra SEOR a entreg boso enemigun an, e moabitanan, den boso man." Asina nan a baha bai su tras i a okup e lugnan ka minda por a krusa Jordan enfrente di Moab, i no a prmit ningun hende krusa. HUE 3: 29 I e tempu ei nan a mata komo dies mil moabita, tur, hmbernan robusto i balente , i ningun no a skapa. HUE 3:30 Asina Moab a wrdu somet e dia ei bou di man di Isr ael. I e tera tabatin sosiegu pa ochenta aa. HUE 3:31 I despues di dj a bin Samgar , yu hmber di Anat, kende a mata seis shen filisteo ku un palu pa suta baka; i e tambe a salba Israel.

HUE 4:1 Anto e yunan di Israel a bolbe hasi maldat den bista di SEOR, despues di e morto di Aod. HUE 4:2 I SEOR a bende nan ku Jabin, rei di Kanaan, kende tabata reina na Hazor; i e komandante di su ehrsito tabata Ssara, kende tabata biba na Ha roset-gom. HUE 4:3 I e yunan di Israel a sklama na SEOR, pasobra e tabatin nuebe s hen garoshi di heru, i el a oprim e yunan di Israel severamente pa binti aa. HUE 4 :4 Awor Dbora, un profeta, esposa di Lapidot, tabata huzga Israel e tempu ei. HUE 4:5 I e tabatin kustumber di sinta bou di e palma di Dbora entre Rama i Bt-l den e serunan di Efrain; i e yunan di Israel tabata bin serka dj pa huisio. HUE 4:6 Aw or el a manda yama Barak, yu hmber di Abinoam di Kedes-nftal, i a bis': "Mira, SEOR, e Dios di Israel, a duna rdu: 'Marcha bai Seru Tabor, i hiba huntu ku bo dies mil hmber di e yu hmbernan di Nftal i di e yu hmbernan di Zabulon. HUE 4:7 I lo Mi hasi Ssara, komandante di e ehrsito di Jabin, bin serka bo na Riu Kison ku su garoshina n i su trupanan, i lo Mi entregu' den bo man.'" HUE 4:8 E ora ei Barak a bis': "Si bo bai ku mi, mi ta bai, ma si bo no bai ku mi, mi no ta bai." HUE 4:9 I el a b isa: "Siguramente mi ta bai ku bo; sinembargo, e onor di e biahe ku bo ta bai ha si lo no ta pa bo, pasobra SEOR lo bende Ssara ku un muh." E ora ei Dbora a lanta i a bai Kedes ku Barak. HUE 4:10 I Barak a manda yama Zabulon i Nftal pa bin Kedes, i dies mil hmber a bai kun; Dbora tambe a bai kun. HUE 4:11 Awor Heber e keneo a sep ar su mes di e keneonan, di e yu hmbernan di Hobab, suegro di Moiss, i a lanta su tn t te na e palu di eik na Zaanaim, ku ta keda serka di Kedes. HUE 4:12 Anto nan a konta Ssara ku Barak, yu hmber di Abinoam, a subi bai Seru Tabor. HUE 4:13 I Ssara a reun tur su garoshinan, nuebe shen garoshi di heru, i tur e hendenan ku tabata huntu kun, for di Haroset-gom te na Riu Kison. HUE 4:14 I Dbora a bisa Barak: "Lan ta! Pasobra esaki ta e dia ku SEOR a entreg Ssara den bo man; mira, SEOR a bai bo di lanti." Asina Barak a baha for di Seru Tabor ku dies mil hmber su tras. HUE 4:15 I ku filo di spada SEOR a konfund Ssara i tur su garoshinan i henter su ehrsito dila nti di Barak, i Ssara a baha for di su garoshi i a hui bai na pia. HUE 4:16 Ma Ba rak a prsigu e garoshinan i e ehrsito te na Haroset-gom, i henter e ehrsito di Ssara muri pa medio di filo di spada; no a keda ni n. HUE 4:17 Awor Ssara a hui na pia bai na e tnt di Jael, esposa di Heber e keneo, pasobra tabatin pas entre Jabin, r ei di Hazor, i e kas di Heber e keneo. HUE 4:18 I Jael a sali pa kontra ku Ssara i a bis': "Bin, mi shon, drenta bin serka mi! No tene miedu." I el a drenta bai s erka dj den e tnt i Jael a tap' ku un dekel. HUE 4:19 I el a bis': "Pa fabor, dunami un tiki awa pa bebe, pasobra mi tin set." Asina el a habri un saku di kueru ku tabatin lechi aden, i a dun' bebe; despues el a tap'. HUE 4:20 I Ssara a bis': "Para den porta di e tnt, i si kualkier hende bin inform serka bo i bisa: 'Tin hende ak i?' bo mester bisa: 'N.'" HUE 4:21 Ma Jael, Heber su esposa, a kohe un staka di tn t i a kohe un martiu den su man, i a bai ketu-ketu serka dj i a klaba e staka den su sint; i esaki a pasa dor n dor bai den suela, pasobra e tabata morto na soo i m asha kans. Asina el a muri. HUE 4:22 I mira, ora Barak tabata prsigu Ssara, Jael a s ali kontr' i a bis': "Bin, i lo mi mustrabo e hmber ku bo ta buska." I el a drenta bai paden kun, i mira, Ssara tabata drum morto ku e staka di tnt den su sint. HUE 4:2 3 Asina e dia ei Dios a hasi Jabin, rei di Kanaan, somet su mes dilanti di e yuna n di Israel. HUE 4:24 I man di e yunan di Israel tabata primi mas i mas pis riba Jabin, rei di Kanaan, te ora nan a destru Jabin, rei di Kanaan. HUE 5:1 Anto e di a ei Dbora i Barak, yu hmber di Abinoam, a kanta, bisando: HUE 5:2 "Pasobra e lide rnan a guia den Israel, pasobra e pueblo a ofres su mes boluntariamente, bendisho n SEOR! HUE 5:3 "Tende, O reinan; skucha, O gobernantenan! Ami--pa SEOR mi kier kan ta, lo mi kanta alabansa na SEOR, e Dios di Israel. HUE 5:4 "SEOR, ora Bo tabata s ali for di Seir, ora Bo tabata marcha for di e sabana di Edm, tera tabata tembla, e shelunan tambe tabata gotia, i e nubianan tabata gotia awa. HUE 5:5 E serunan tabata tembla den e presensia di SEOR, e Sina aki, den e presensia di SEOR, e Dios di Israel. HUE 5:6 "Den e dianan di Samgar, yu hmber di Anat, den e dianan di Ja el, e kamindanan grandi a keda bandon, i

biaheronan tabata pasa pa kamindanan yen di lorada. HUE 5:7 Bida di e kunukerona n a kaba, el a kaba na Israel, te ora ami, Dbora, a lanta, te ora ami a lanta, un mama den Israel. HUE 5:8 Diosnan nobo a wrdu skoh; e ora ei tabatin guera na port a. Ni un eskudo ni lansa no a wrdu mir den kuarenta mil na Israel. HUE 5:9 Mi kura son ta ku e komandantenan di Israel, e boluntarionan meimei di e pueblo; bendish on SEOR! HUE 5:10 "Boso ku ta kore riba buriku blanku, boso ku ta sinta riba tapei t kostoso, i boso ku ta biaha riba kaminda, kanta! HUE 5:11 Riba zonidu di esnan ku ta separ tounan na e lugnan di bebe awa, aya nan lo bolbe konta e echonan hust u di SEOR, e echonan hustu pa Su kunukeronan na Israel. E ora ei e pueblo di SEOR a baha bai na e portanan di stat. HUE 5:12 Spirta, spirta, Dbora! Spirta, spirta, kan ta un kantika! Lanta, Barak, i bai ku bo katibunan, O yu hmber di Abinoam. HUE 5: 13 "E ora ei e sobrebibientenan a baha bin serka e nobelnan; e pueblo di SEOR a b aha bin serka mi manera guereronan. HUE 5:14 For di Efrain esnan ku nan rais ta den Amalek a baha bin, siguiendo abo, Benjamin, ku bo pueblonan; for di Makir ko mandantenan a baha bin, i for di Zabulon esnan ku ta na mando. HUE 5:15 I e pren snan di Isakar tabata ku Dbora; manera Isakar, asina Barak tabata tambe; su tras nan a kore bai den e vaye; den e famianan di Ruben tabatin gran resolushonnan di kurason. HUE 5:16 Pakiko bo a keda sinta meimei di e kurnan di karn, pa tende e t okamentu di flit pa e tounan? Den e famianan di Ruben tabatin gran saminamentu di kurason. HUE 5:17 Galaad a keda na e otro banda di Jordan; i pakiko Dan a keda den barkunan? Aser a keda sinta kantu di laman, i a keda banda di su wafnan. HUE 5:18 Zabulon tabata un pueblo ku tabata riska su bida te na morto, i Nftal tambe, riba e lugnan haltu di kunuku. HUE 5:19 "E reinan a bin, i nan a bringa; e ora e i e reinan di Kanaan a bringa na Taanak, banda di e awanan di Meguido; nan no a kohe ni un pida plata komo botn. HUE 5:20 For di shelu e streanan tabata bringa, for di nan kurso nan tabata bringa kontra Ssara. HUE 5:21 Riu Kison a lastra nan bai kun, e riu antiguo, Riu Kison. O mi alma, sigui marcha ku forsa. HUE 5:22 E o ra ei e hufnan di kabai a reson masha duru mes, di e galp, e galp di su kabainan ba lente. HUE 5:23 'Maldishon Meros,' e Angel di SEOR tabata bisa, 'Maldishon su habit antenan kompletamente; pasobra nan no a bin na yudansa di SEOR, na yudansa di SEOR kontra e guereronan.' HUE 5:24 "Esun di mas bendishon di e muhnan ta Jael, esposa di Heber e keneo; esun di mas bendishon di e muhnan ku ta biba den tnt. HUE 5:25 Ss ara a pidi awa i el a dun' lechi; den un kmchi kostoso el a trese lechi kuah p'. HUE 5:26 El a rk su man kohe e staka di tnt, i su man drechi pa kohe e martiu di trah ad. E ora ei el a dal Ssara, el a kibra su kabes; el a plcha i bora su sint. HUE 5:2 7 Na su pianan el a sak, el a kai, el a keda ei bou; na su pianan el a sak, el a kai; kaminda el a sak, einan el a muri. HUE 5:28 "Na bentana mama di Ssara tabat a wak i lament, dor di e yalusnan e tabata wak: 'Di kon su garoshi ta tarda pa bin ? Di kon e zonidu di huf di kabai di su garoshinan ta tarda?' HUE 5:29 Su prenssn an di mas sab tabata kontest', s, e tabata kontest su mes: HUE 5:30 'Ta haa nan no ta haa, ta parti nan no ta parti e botn? Un mucha muh, dos mucha muh pa kada guerero; pa Ssara un botn di paa di diferente kol, un botn di paa brd, di diferente kol, pa brd na tur dos banda, pa garganta di e sakead?' HUE 5:31 "Asina, laga tur Bo enemi gunan peres, O SEOR; ma laga esnan ku ta stim'E ta manera solo ku ta sali den tur su forsa." I e tera tabatin sosiegu pa kuarenta aa. HUE 6:1 E ora ei e yunan di I srael a hasi loke tabata malu den bista di SEOR; i SEOR a entreg nan shete aa den ma n di Madian. HUE 6:2 I e poder di Madian a prevales kontra Israel. Pa motibu di M adian e yunan di Israel a traha pa nan mes e kuebanan den e serunan, e spelnknan i e lugnan fortifik. HUE 6:3 Pasobra ta ora ku Israel a kaba di sembra, e madianit anan tabata bin ku e amalekitanan i ku e yu hmbernan di oriente i tabata lanta ko ntra nan. HUE 6:4 Asina nan tabata kampa den nan teritorio i tabata destru e kose cha di e tera te na Gaza, sin laga nada di kome na Israel, ni karn, ni buey, ni b uriku.

HUE 6:5 Pasobra nan tabata bin ku nan bestianan di kria i nan tntnan, i nan tabat a bin manera un multitut di tirakochi, asina hopi ku no por a konta nan ni nan k amelnan; i nan tabata bin den e tera pa destrui. HUE 6:6 Asina Israel a bira mash a pober mes pa motibu di Madian, i e yunan di Israel a sklama na SEOR. HUE 6:7 Aw or a sosod ku ora e yunan di Israel a sklama na SEOR pa motibu di Madian, HUE 6:8 SEOR a manda un profeta serka e yunan di Israel, i el a bisa nan: "Asina SEOR, e D ios di Israel, ta bisa: 'Ta Ami a saka boso for di Egipto i a saka boso for di e kas di sklabitut. HUE 6:9 I Mi a libra boso for di man di e egipsionan i for di man di tur boso opresornan, i a kore ku nan for di boso dilanti i a duna boso n an tera, HUE 6:10 i Mi a bisa boso: "Ami ta SEOR boso Dios; no teme e diosnan di e amoreonan, den kende nan tera boso ta biba. Ma boso no a obedesMi."'" HUE 6:11 E ora ei e Angel di SEOR a bin i a sinta bou di e palu di eik na Ofra, ku tabata pertenes na Joas e abiezerita, mientras ku su yu hmber Gideon tabata bati trigo de n e baki-di-prs-wendrif, pa skonde esaki pa e madianitanan. HUE 6:12 I e Angel di SEOR a pares na dj i a bis': "SEOR ta ku bo, O guerero balente." HUE 6:13 E ora ei Gi deon a bis': "O mi seor, si SEOR ta ku nos, pakiko anto tur esaki a pasa ku nos? I unda tur Su milagernan ta, ku nos tatanan a konta nos di dj, bisando: 'No ta SEOR a saka nos for di Egipto?' Ma awor SEOR a bandon nos i a entreg nos den man di Madi an." HUE 6:14 I SEOR a wak i a bisa: "Bai den e forsa aki ku bo tin i libra Israe l for di man di Madian. No ta Ami a mandabo?" HUE 6:15 I el a bis'E: "O SEOR, kon lo mi libra Israel? Mira, mi famia ta esun di mas menos den Manass, i ami ta esu n di mas chikitu den e kas di mi tata." HUE 6:16 Ma SEOR a bis': "Siguramente lo M i ta ku bo, i lo bo derot Madian komo si fuera ta n hmber so." HUE 6:17 Asina Gideo n a bis'E: "Si awor mi a haa grasia den Bo bista, mustrami un seal anto ku ta Abo ta papia ku mi. HUE 6:18 Pa fabor, no bai for di aki prom ku mi bin bk serka Bo i trese mi ofrenda pone Bo dilanti." I El a bisa: "Mi ta warda te ora bo bolbe." H UE 6:19 E ora ei Gideon a bai paden i a prepar un yu di kabritu i pan sin zrdeg ku un efa di haria; el a pone e karni den un makutu i e buyon den un wea, i a hiba nan p'E bou di e palu di eik i a present nan. HUE 6:20 I e Angel di Dios a bis': " Kohe e karni i e pan sin zrdeg i pone nan riba e baranka aki, i basha e buyon." I asina el a hasi. HUE 6:21 E ora ei e Angel di SEOR a saka punta di e garoti ku E tabatin den Su man i a mishi ku e karni i e pan sin zrdeg; i kandela a sali for di e baranka i a kima e karni i e pan sin zrdeg kompletamente. Despues e Angel di SEOR a dispars for di su bista. HUE 6:22 Ora Gideon a mira ku tabata e Angel di S EOR, el a bisa: "Ai, SEOR Dios! Pasobra awor mi a mira e Angel di SEOR kara-kara." HUE 6:23 I SEOR a bis': "Pas sea ku bo, no tene miedu; lo bo no muri." HUE 6:24 E ora ei Gideon a traha un altar ayanan pa SEOR i a yam' SEOR ta Pas. Te dia djawe ai nda e ta na Ofra di e abiezeritanan. HUE 6:25 Awor a sosod ku e mesun anochi ei S EOR a bis': "Kohe e toro di bo tata, esta, e di dos toro di shete aa, i basha e alt ar di Baal ku ta pertenes na bo tata, abou, i kap e imagen di Asera, ku tin banda di dj, bash'abou; HUE 6:26 i traha un altar pa SEOR bo Dios riba tp di e frti aki n a e lug stipul, i kohe e di dos toro i ofres un ofrenda kim ku e palu di e Asera ku lo bo kap bash'abou." HUE 6:27 E ora ei Gideon a tuma dies hmber di su sirbidnan i a hasi manera SEOR a papia kun; i pasobra e tabatin masha miedu di e famia di su tata i di e hmbernan di e stat pa hasi esaki den dia, el a hasi anochi. HUE 6:28 O ra ku e hmbernan di e stat a lanta mainta tempran, mira, nan a haa e altar di Baal bash abou i e imagen di Asera, ku tabatin banda di dj, gekap bash abou, i ku e di dos toro a wrdu ofres riba e altar ku a wrdu trah. HUE 6:29 I nan a bisa otro: "Ta k en a hasi e kos aki?" I ora nan a investig i a puntra, nan a bisa: "Ta Gideon, yu hmber di Joas, a hasi e kos aki." HUE 6:30 E ora ei e hmbernan di e stat a bisa J oas: "Trese bo yu hmber pa e muri, pasobra el a basha e altar di Baal abou i di br dat el a kap e imagen di Asera, ku tabatin banda di dj, bash'abou." HUE 6:31 Ma J oas a bisa tur esnan ku tabata huntu kun: "Ta defend boso kier defend Baal, f ta lib ra boso kier libr'? Ken ku defend' lo wrdu mat prom ku maan mainta. Si e ta un dios, agu' defend su mes, awor ku un hende a basha su altar abou."

HUE 6:32 Pesei riba e dia ei el a yama Gideon "Jerobaal", ku ta nifik: "Laga Baal defend su mes kontra dj," pasobra el a basha su altar abou. HUE 6:33 Awor tur e m adianitanan i e amalekitanan i e yu hmbernan di oriente a reun; i nan a krusa pasa i a kampa den e vaye di Jezreel. HUE 6:34 Anto e Spiritu di SEOR a bin riba Gide on; i el a supla trmpt, i e abiezeritanan a wrdu yam huntu pa sigui. HUE 6:35 I el a manda mensaheronan den henter Manass, i nan tambe a wrdu yam huntu pa sigui; i el a manda mensaheronan na Aser, Zabulon i Nftal, i nan a bin pa kontra ku nan. HUE 6:3 6 E ora ei Gideon a bisa Dios: "Si ta libra Bo kier libra Israel pa medio di mi, manera Bo a bisa, HUE 6:37 mira, mi ta pone lana di karn riba e plenchi-di-batimainshi. Si tin serena riba e lana so, i henter e suela keda seku, e ora ei lo m i sa ku Bo kier libra Israel pa medio di mi, manera Bo a bisa." HUE 6:38 I asina a sosod. Ora ku el a lanta mainta tempran i a trose e lana, el a trose e serena saka for di e lana, un kmchi yen di awa. HUE 6:39 E ora ei Gideon a bisa Dios: "N o laga Bo rabia kima kontra mi, i lagami papia un biaha so mas; pa fabor, lagami hasi un tst un biaha mas ku e lana; laga e lana so keda seku awor, i laga tin se rena riba henter e suela." HUE 6:40 I Dios a hasi asina e anochi ei; pasobra e l ana so tabata seku, i tabatin serena riba henter e suela. HUE 7:1 E ora ei Jerob aal, (esta, Gideon) i henter e pueblo ku tabata huntu kun a lanta tempran i a kam pa banda di e fuente di Harod; i e kampamentu di Madian tabata keda panrt di nan, banda di e seru di Mor den e vaye. HUE 7:2 I SEOR a bisa Gideon: "E hendenan ku t a huntu ku bo ta muchu hopi pa Mi entreg Madian den nan man; pa Israel no gaba, b isando: 'Mi mes poder a librami.' HUE 7:3 Pesei anto, bin, proklam pa e hendenan tende, bisando: 'Ken ku tin miedu i ta tembla, lagu' bolbe i bandon Seru Galaad.'" Asina bint'i dos mil hende a bolbe, ma dies mil a keda. HUE 7:4 E ora ei SEOR a bisa Gideon: "Ainda e hendenan ta muchu hopi; hiba nan na e awa i ayanan lo Mi ts t nan pa bo. Pesei lo t'asina ku esun di kual Mi bisabo: 'Esun aki lo bai ku bo, ' e lo bai ku bo; ma tur esnan di kual Mi bisabo: 'Esun aki lo no bai ku bo,' e lo no bai." HUE 7:5 Asina el a hiba e pueblo na e awa. I SEOR a bisa Gideon: "Sep ar tur esnan ku ta bebe awa ku nan lenga, manera kach ta hasi, for di tur esnan ku ta hinka rudia pa bebe awa." HUE 7:6 Awor e kantidat di esnan ku a bebe awa man era kach, ku nan man na nan boka, tabata tres shen hmber; ma tur e restu di e hend enan a hinka rudia pa bebe awa. HUE 7:7 I SEOR a bisa Gideon: "Ku e tres shen hmbe rnan ku a bebe awa manera kach ta hasi lo Mi libra boso, i lo Mi entreg e madianit anan den boso man; pesei, laga tur e otro hendenan bai, kada hmber pa su kas." HU E 7:8 Asina e tres shen hmbernan a kohe e provishonnan di e hendenan i nan trmptnan den nan man. I Gideon a manda tur e otro hmbernan di Israel bai, kada un pa su tn t, ma a keda ku e tres shen hmbernan; i e kampamentu di Madian tabata den e vaye, bou di kaminda Gideon tabata. HUE 7:9 Awor e mesun anochi ei SEOR a bis': "Lanta, baha bai kontra e kampamentu, pasobra Mi a entregu' den bo man. HUE 7:10 Ma si b o tin miedu di baha bai, anto bai na e kampamentu ku bo sirbid Pura, HUE 7:11 i l o bo tende kiko nan ta bisa; i despues bo mannan lo wrdu fortales pa bo baha bai k ontra e kampamentu." Asina ku su sirbid Pura a baha bai na e pstnan paf di e ehrsito ku tabata den e kampamentu. HUE 7:12 Awor e madianitanan i e amalekitanan i tur e yu hmbernan di oriente tabata drum abou den e vaye, mes numeroso ku tirakochi; i nan kamelnan tabata asina hopi ku no por a konta nan; nan tabata mes numeroso ku e santu kantu di laman. HUE 7:13 Ora Gideon a yega, mira, un hmber tabata kont a su amigu un soo. I el a bisa: "Mira, mi tabatin un soo; un pan di puspas tabata lora bin den e kampamentu di Madian, i a yega na e tnt i a glpia esaki di tal mane ra ku el a kai, i a bir' bok'abou, asina ku e tnt a kai plat abou." HUE 7:14 I su amigu a kontest i a bisa: "Esaki no ta nada otro ku e spada di Gideon, yu di Joas , un hmber di Israel; Dios a entreg Madian i henter e kampamentu den su man." HUE 7:15 I a sosod ku ora Gideon a tende e relato di e soo i su interpretashon, el a bi g pa ador Dios. El a bolbe na e kampamentu di Israel i a bisa: "Lanta, pasobra SEO R a entreg e kampamentu di Madian den boso man." HUE 7:16 I el a parti e tres she n hmbernan den tres grupo, i el a duna nan tur trmpt i kanika bash den nan man, ku f lambeu den e kanikanan. HUE 7:17 I el a bisa nan: "Wak mi i hasi meskos. I mira, ora mi yega na rant di e kampamentu, hasi meskos ku mi. HUE 7:18 Ora ku ami, i tur esnan ku ta huntu ku mi, supla trmpt, boso tambe supla trmpt tur rnt di e kampame ntu,

i bisa: 'Pa SEOR i pa Gideon.'" HUE 7:19 Asina Gideon, i e shen hmbernan ku tabata huntu kun, a yega na rant di e kampamentu na kuminsamentu di e di dos warda, ora nan a kaba di kambia warda; i nan a supla e trmptnan i a dal e kanikanan, ku nan tabatin den nan man, kibra. HUE 7:20 Ora ku e tres gruponan a supla e trmptnan i a kibra e kanikanan, nan a tene e flambeunan den nan man robes, i e trmptnan den na n man drechi kla pa supla, i a grita: "Un spada pa SEOR i pa Gideon!" HUE 7:21 I kada un tabata par na su lug rnt di e kampamentu; i henter e ehrsito tabata kore ta grita segun nan tabata hui. HUE 7:22 I ora nan a supla e tres shen trmptnan, SEOR a pone spada di esun kontra e otro den henter e ehrsito; i e ehrsito a hui bai te n a Bt-sita den direkshon di Zerera, te na e frontera di Abel-mehola, banda di Taba t. HUE 7:23 I nan a manda yama e hmbernan di Israel for di Nftal i Aser i henter Ma nass, i nan a prsigu Madian. HUE 7:24 I Gideon a manda mensaheronan den tur e serun an di Efrain, bisando: "Baha bin kontra Madian i poder di e awanan ku tin nan dil anti te na Bt-bara i Jordan." Asina nan a manda yama tur e hmbernan di Efrain, i n an a poder di e awanan te na Bt-bara i Jordan. HUE 7:25 I nan a kaptur e dos lidern an di Madian, Oreb i Zeeb; i nan a mata Oreb na e baranka di Oreb, i nan a mata Zeeb na e baki-di-prs-wendrif di Zeeb, ora ku nan tabata prsigu Madian; i for di e o tro banda di Jordan nan a trese e kabesnan di Oreb i Zeeb pa Gideon. HUE 8:1 E o ra ei e hmbernan di Efrain a bisa Gideon: "Ta kiko e kos ku bo a hasi ku nos aki di keda sin yama nos ora bo a bai bringa kontra Madian?" I nan a pleita masha ho pi mes kun. HUE 8:2 Ma el a bisa nan: "Awor ta kiko mi a hasi kompar ku boso? E pi kimentu di wendrif ku a ked'atras den kunuku di Efrain no ta mih ku e kosecha di w endrif di Abiezer? HUE 8:3 Dios a entreg e lidernan di Madian, Oreb i Zeeb, den bo so man; i kiko mi por a hasi kompar ku boso?" Anto nan rabia kontra dj a baha ora ku el a bisa esei. HUE 8:4 E ora ei Gideon i e tres shen hmbernan ku tabata huntu kun a yega na Jordan i a krusa bai na e otro banda, kans i tg prsiguiendo ainda. HU E 8:5 I el a bisa e hmbernan di Sukot: "Pa fabor, duna e hendenan ku ta siguimi p an, pasobra nan ta kans, i mi ta prsiguiendo Zeba i Zalmuna, e reinan di Madian." HUE 8:6 I e lidernan di Sukot a bisa: "Akaso e mannan di Zeba i Zalmuna ta den b o man kaba, ku nos mester duna bo ehrsito pan?" HUE 8:7 I Gideon a bisa: "Bon ant o, ora SEOR entreg Zeba i Zalmuna den mi man, e ora ei lo mi suta boso kurpa ku su mpia di mondi i ku bringamosa." HUE 8:8 I for di einan el a bai Peniel, i a papia e mesun kos ku nan; i e hmbernan di Peniel a kontest' meskos ku e hmbernan di Suko t a kontest. HUE 8:9 Asina el a papia tambe ku e hmbernan di Peniel, bisando: "Ora mi bolbe sano i salvo, lo mi basha e toren aki abou." HUE 8:10 Awor Zeba i Zalm una tabata na Karkor, i nan ehrsito huntu ku nan, mas o menos diesinku mil hmber, tur esnan ku a resta di henter e ehrsito di e yu hmbernan di oriente; pasobra esna n ku a muri tabata shent'i binti mil hmber ku tabata saka spada. HUE 8:11 I Gideo n a kohe e kaminda di esnan ku tabata biba den tnt pariba di Noba i Jogbeha, i a atak e kampamentu ora ku e kampamentu no tabata spera esaki. HUE 8:12 Ora Zeba i Zalmuna a hui, el a prsigu nan i a kaptur e dos reinan di Madian, Zeba i Zalmuna, i a plama henter e ehrsito for di otro. HUE 8:13 E ora ei Gideon, yu hmber di Joas, a bolbe for di bataya, for di e subida di Heres. HUE 8:14 I el a kaptur un hoben di Sukot i a interogu'. E ora ei e hoben a skirbi nmber di e prensnan di Sukot i su ansianonan p', setent'i shete hmber. HUE 8:15 I el a bai serka e hmbernan di Suk ot i a bisa: "Ata Zeba i Zalmuna, pa motibu di kendenan boso a probokmi, bisando: 'Akaso e mannan di Zeba i Zalmuna ta den bo man kaba, ku nos mester duna pan na bo hmbernan ku ta kans?'" HUE 8:16 I el a kohe e ansianonan di e stat, i sumpia di mondi i bringamosa, i a kastig e hmbernan di Sukot ku nan. HUE 8:17 I el a basha e toren di Peniel abou i a mata e hmbernan di e stat. HUE 8:18 E ora ei el a bisa Zeba i Zalmuna: "Ki sorto di hende e hmbernan ku boso a mata na Tabor tabata?" I nan a bisa: "Nan tabata manera abo, kada un di nan tabata parse yu di rei." HUE 8:19 I el a bisa: "Nan tabata mi rumannan, e yu hmbernan di mi mama. Manera SEOR ta biba, si boso a laga

nan biba, lo mi no a mata boso." HUE 8:20 Anto el a bisa Jeter, su primognito: "L anta, mata nan." Ma e hoben no a saka su spada, pasobra e tabatin miedu, komo ku e tabata mucha ainda. HUE 8:21 E ora ei Zeba i Zalmuna a bisa: "Lanta abo mes i mata nos; pasobra manera e hmber ta, asina su forsa ta." Asina Gideon a lanta i a mata Zeba i Zalmuna, i a kohe e adornonan di luneta ku tabatin na nk di nan kam elnan. HUE 8:22 Anto e hmbernan di Israel a bisa Gideon: "Gobern riba nos, tantu a bo komo bo yu hmber i bo nietu, pasobra bo a libra nos for di man di Madian." HUE 8:23 Ma Gideon a bisa nan: "Ami lo no gobern riba boso, ni mi yu hmber lo no gobe rn riba boso; SEOR lo gobern riba boso." HUE 8:24 I Gideon a bisa nan: "Mi ta pidi boso pa kada un di boso dunami un renchi di orea for di su botn." Pasobra nan tab ata ismaelita, nan tabatin renchi di orea di oro bist. HUE 8:25 I nan a bisa: "Ku muchu gustu nos ta dunabo nan." I nan a habri un mantel, i kada un di nan a tir a un renchi di orea for di su botn riba dj. HUE 8:26 I peso di e renchinan di orea di oro ku el a pidi tabata mil shete shen siklo di oro, sin konta e adornonan d i luneta, e koyarnan i e mantelnan di prpura ku e reinan di Madian tabatin bist, i sin konta e kadenanan ku tabatin na nk di nan kamelnan. HUE 8:27 I kun Gideon a t raha un efd i a pone esaki den su stat, Ofra. I henter Israel a prostitu su mes do r di ador' ayanan, asina ku esaki a bira un trampa pa Gideon i su kas. HUE 8:28 A sina Madian a wrdu somet dilanti di e yunan di Israel, i nan no a lanta kabes mas. I e tera tabatin kuarenta aa di sosiegu den e dianan di Gideon. HUE 8:29 Despues Jerobaal, yu hmber di Joas, a bai biba den su mes kas. HUE 8:30 Awor Gideon taba tin setenta yu hmber ku tabata su desendientenan direkto, pasobra e tabatin hopi esposa. HUE 8:31 I su konkubina ku tabata biba na Sikem tambe a haa un yu hmber p', i el a yam' Abimelek. HUE 8:32 I Gideon, yu hmber di Joas, a muri na un edat avan s, i a wrdu der den e tumba di su tata Joas, na Ofra di e abiezeritanan. HUE 8:33 I a sosod ku asina Gideon a muri, e yunan di Israel a bolbe prostitu nan mes dor di sigui tras di e Baalnan i a hasi Baal-berit nan dios. HUE 8:34 Asina e yunan di Israel no a krda riba SEOR nan Dios, Kende a libra nan for di man di tur nan enem igunan na tur banda; HUE 8:35 ni nan no a mustra kario na e kas di Jerobaal (esta , Gideon), konforme tur e bon ku el a hasi pa Israel. HUE 9:1 I Abimelek, yu hmbe r di Jerobaal, a bai Sikem serka e ruman hmbernan di su mama, i a papia ku nan i ku henter e famia di kas di tata di su mama, bisando: HUE 9:2 "Papia awor pa tur e lidernan di Sikem tende: 'Kiko ta mih pa boso, pa setenta hmber, tur e yu hmbern an di Jerobaal, gobern riba boso, f pa un hmber so gobern riba boso?' Krda ku mi ta b oso wesu i boso karni." HUE 9:3 I e ruman hmbernan di su mama a papia tur e palab ranan aki na su fabor, pa tur e lidernan di Sikem tende; i nan tabatin e inklina shon pa sigui Abimelek, pasobra nan a bisa: "E ta nos ruman." HUE 9:4 I nan a du n' setenta pida plata for di kas di Baal-berit, ku Abimelek a uza pa kontrat hmbern an prvrso i iresponsabel, i nan a sigui. HUE 9:5 Despues el a bai kas di su tata na Ofra i a mata su ruman hmbernan, yunan di Jerobaal, setenta hmber, riba n piedra. Ma Jotam, e yu hmber di mas chikitu di Jerobaal, a skapa, pasobra el a bai skonde . HUE 9:6 I tur e hmbernan di Sikem i henter Bt-milo a reun, i nan a bai i a hasi A bimelek rei banda di e palu di eik di e pilar ku tabata keda na Sikem. HUE 9:7 A wor ora nan a bisa Jotam esaki, el a bai para riba kabes di Seru Gerizim i a gri ta na bos haltu. Asina el a bisa nan: "Skuchami, O hmbernan di Sikem, pa Dios por skucha boso. HUE 9:8 Un dia e palunan a bai pa ungi un rei pa reina riba nan, i nan a bisa e palu di oleifi: 'Reina riba nos!' HUE 9:9 "Ma e palu di oleifi a b isa nan: 'Mi mester laga mi zeta ku kual Dios i hende ta wrdu onr, i bai zwai ofer di e palunan?' HUE 9:10 "E ora ei e palunan a bisa e palu di figo: 'Bin abo, re ina riba nos!' HUE 9:11 "Ma e palu di figo a bisa nan: 'Mi mester laga mi dulsur a i mi bon fruta, i bai zwai ofer di e palunan?' HUE 9:12 "E ora ei e palunan a bisa e mata di wendrif: 'Bin abo, reina riba nos!' HUE 9:13 "Ma e mata di wendrif a bisa nan: 'Mi mester laga mi bia nobo, ku ta alegr Dios i hende, i bai zwai ofer di e palunan?' HUE 9:14 "Finalmente tur e palunan a bisa e mata di sumpia: 'Bin abo, reina riba nos!'

HUE 9:15 "I e mata di sumpia a bisa e palunan: 'Si di brdat boso ta ungimi komo re i riba boso, bin tuma refugio den mi sombra; ma si no, ku kandela sali for di e mata di sumpia i kima e palunan di seda di Lbano kompletamente.' HUE 9:16 "Pesei a wor, si boso a aktua den brdat i ku integridat dor di hasi Abimelek rei, i si bos o a trata Jerobaal i su kas bon, i a trat' manera el a meres-HUE 9:17 pasobra mi t ata a bringa pa boso i a riska su bida i a libra boso for di man di Madian, HUE 9:18 ma boso a lanta kontra kas di mi tata awe i a mata su yu hmbernan, setenta hm ber, riba n piedra, i a hasi Abimelek, yu di su sirbiente, rei riba e hmbernan di Sikem, pasobra e ta boso ruman-HUE 9:19 si boso a aktua anto den brdat i ku integ ridat ku Jerobaal i su kas awe, regosih den Abimelek, i laga tambe regosih den bos o. HUE 9:20 Ma si no, laga kandela sali for di Abimelek i kima e hmbernan di Sike m i Bt-milo kompletamente; i laga kandela sali for di e hmbernan di Sikem i for di Bt-milo i kima Abimelek kompletamente." HUE 9:21 Anto Jotam a skapa i a hui bai Beer, i a keda ayanan pa motibu di su ruman hmber Abimelek. HUE 9:22 Awor Abimele k a gobern tres aa riba Israel. HUE 9:23 Anto Dios a manda un spiritu malu entre A bimelek i e hmbernan di Sikem; i e hmbernan di Sikem a trata Abimelek ku traishon, HUE 9:24 pa e violensia ku a wrdu has na e setenta yu hmbernan di Jerobaal por a b in, i pa nan sanger por a kai riba nan ruman hmber Abimelek, kende a mata nan, i riba e hmbernan di Sikem, kendenan a fortales su mannan pa mata su ruman hmbernan. HUE 9:25 I e hmbernan di Sikem a pone hmbernan skonde pa atak' riba e kabesnan di e serunan, i nan tabata roba tur hende ku tabata pasa banda di nan riba e kaminda ; i esaki a wrdu kont na Abimelek. HUE 9:26 Awor Gaal, yu hmber di Ebed, a bin ku s u rumannan, i a krusa bin Sikem; i e hmbernan di Sikem a pone nan konfiansa den d j. HUE 9:27 I nan a bai den kunuku i a kosech e wendrifnan di nan kunukunan i a tra pa e wendrifnan, i a tene un fiesta; i nan a bai den kas di nan dios i a kome i b ebe, i a maldishon Abimelek. HUE 9:28 E ora ei Gaal, yu hmber di Ebed, a bisa: "Ta ken ta Abimelek, i ta ken ta Sikem, ku nos mester sirbi? No ta yu di Jerobaal e ta, i no ta Zebul ta su ofisial? Sirbi e hmbernan di Hamor, tata di Sikem; ma pak iko nos mester sirbi Abimelek? HUE 9:29 Pesei, mara e pueblo aki por tabata bou di mi outoridat! E ora ei lo mi a kore ku Abimelek." I el a bisa Abimelek: "Oume nt bo ehrsito i sali bin." HUE 9:30 I ora Zebul, gobernad di e stat, a tende e pala branan di Gaal, yu hmber di Ebed, su rabia a sende. HUE 9:31 I el a manda mensahe ronan serka Abimelek ku engao, bisando: "Mira, Gaal, yu hmber di Ebed, i su ruman hmbernan, a bin Sikem; i mira, nan ta instig e stat kontra bo. HUE 9:32 Pesei anto , lanta anochi, abo i e hendenan ku ta huntu ku bo, i skonde warda den kunuku. H UE 9:33 I lo sosod ku mainta, asina solo sali, bo mester lanta tempran i atak e st at; i mira, ora ku e hendenan ku ta huntu kun sali bin kontra bo, lo bo hasi ku n an tur loke bo por." HUE 9:34 Asina Abimelek i tur e hendenan ku tabata huntu ku n a lanta anochi, i a skonde warda kontra Sikem den kuater grupo. HUE 9:35 Awor G aal, yu hmber di Ebed, a sali bai para den entrada di e porta di stat; i Abimelek i e hendenan ku tabata huntu kun a sali for di e lug di skonde. HUE 9:36 I ora Ga al a mira e hendenan, el a bisa Zebul: "Mira, tin hende ta baha bin for di kabes di e serunan." Ma Zebul a bis': "Ta e sombra di e serunan bo ta mira pa hende." HUE 9:37 I Gaal a bolbe papia i a bisa: "Mira, tin hende ta baha bin for di e pa rti mas haltu di e tera, i un grupo ta bin for di kaminda e palu di eik di e adi vinadnan ta keda." HUE 9:38 E ora ei Zebul a bis': "Unda bo gabamentu a keda awor, ora bo a bisa: 'Ta ken Abimelek ta ku nos mester sirbi?' No ta e hendenan ku bo a despresi esakinan ta? Sali awor i bringa ku nan!" HUE 9:39 Asina Gaal a sali ba i dilanti di e lidernan di Sikem i a bringa ku Abimelek. HUE 9:40 I Abimelek a pr sigui, i el a hui su dilanti; i hopi a kai herid te na entrada di e porta di stat. HUE 9:41 Anto Abimelek a keda na Aruma, ma Zebul a kore ku Gaal i su ruman hmber nan, asina ku nan no por a keda Sikem. HUE 9:42 Awor a sosod ku su manis e pueblo a sali bai den kunuku, i esaki a wrdu partisip na Abimelek. HUE 9:43 Anto el a koh e su hendenan i a parti nan den tres grupo, i a skonde warda den kunuku; ora ku el a wak i a mira e pueblo ta sali for di e stat, el a atak nan i a mata nan. HUE 9:44 E ora ei Abimelek i e grupo ku tabata huntu kun a basha bai dilanti i a par a den entrada di e porta di stat; e

ora ei e dos otro gruponan a basha bai riba tur esnan ku tabata den kunuku i a m ata nan. HUE 9:45 I henter e dia ei Abimelek a bringa kontra e stat, i el a kapt ur e stat i a mata e hendenan ku tabata den dj; despues el a basha e stat kompleta mente abou i a stroi salu riba dj. HUE 9:46 Ora tur e lidernan di e toren di Sike m a tende esaki, nan a bai den e kamber paden di e tmpel di El-berit. HUE 9:47 I a wrdu partisip na Abimelek ku tur e lidernan di e toren di Sikem tabata reun huntu . HUE 9:48 Asina Abimelek a subi bai na Seru Salmon, ku tur e hendenan ku tabata huntu kun; i Abimelek a kohe un hacha den su man i a kap un rama for di e paluna n, i a his' pone riba su skouder. Kaba el a bisa e hmbernan ku tabata huntu kun: "L oke boso a mirami hasi, pura hasi meskos." HUE 9:49 I tur e hendenan tambe kada un a kap su rama i a sigui Abimelek, i a pone nan riba e kamber paden i a pega e kamber paden na kandela riba esnan ku tabata den dj, asina ku tur e hendenan di e toren di Sikem tambe a muri, mas o menos mil hmber i muh. HUE 9:50 E ora ei Abim elek a bai Tebes, i el a kampa kontra Tebes, i a kaptur'. HUE 9:51 Ma tabatin un toren fortifik den sentro di e stat, i tur e hmbernan i muhnan, huntu ku tur e lide rnan di e stat, a hui bai ayanan i a sera nan kurpa aden; i nan a subi riba dak di e toren. HUE 9:52 Asina Abimelek a yega na e toren i a bringa kontra dj, i a y ega te na entrada di e toren pa kim' ku kandela. HUE 9:53 Ma un muh a tira un pied ra di mulina riba Abimelek su kabes, i a kibra su krneo. HUE 9:54 E ora ei lih-lih el a yama e hoben, su kargad di arma, i a bis': "Saka bo spada i matami, pa nan no bisa di mi: 'Un muh a mat'.'" Asina e hoben a traspas' ku spada, i el a muri. HUE 9:55 I ora e hmbernan di Israel a mira ku Abimelek tabata morto, kada un a bai su kas. HUE 9:56 Asina Dios a paga e maldat di Abimelek, ku el a komet kontra su ta ta dor di mata su setenta ruman hmbernan. HUE 9:57 Tambe Dios a debolb tur e malda t di e hmbernan di Sikem riba nan mes kabes, i e maldishon di Jotam, yu hmber di J erobaal, a bin riba nan. HUE 10:1 Awor despues ku Abimelek a muri, Tola, yu hmber di Pa, yu di Dodo, un hmber di Isakar, a lanta pa salba Israel; i e tabata biba n a Samir den e serunan di Efrain. HUE 10:2 I el a huzga Israel bint'i tres aa. Ant o el a muri i a wrdu der na Samir. HUE 10:3 I despues di dj Jair e galaadita a lant a, i a huzga Israel bint'i dos aa. HUE 10:4 I e tabatin trinta yu hmber ku tabata kore riba trinta buriku, i nan tabatin trinta stat na tera di Galaad, ku ta wrdu yam e statnan di Jair te dia djawe. HUE 10:5 I Jair a muri i a wrdu der na Kamon. H UE 10:6 Anto e yunan di Israel a bolbe hasi maldat den bista di SEOR i tabata sir bi e Baalnan i e Astarot, e diosnan di Siria, e diosnan di Sidon, e diosnan di M oab, e diosnan di e yu hmbernan di Amon, i e diosnan di e filisteonan; asina nan a bandon SEOR i no a sirbiE. HUE 10:7 I e rabia di SEOR a kima kontra Israel, i El a bende nan ku e filisteonan i ku e yu hmbernan di Amon. HUE 10:8 I nan a aflig i a oprim e yunan di Israel e aa ei; diesocho aa largu nan a aflig tur e yunan di Isra el ku tabata na e otro banda di Jordan na Galaad, na tera di e amoreonan. HUE 10 :9 I e yu hmbernan di Amon a krusa Jordan pa bringa tambe kontra Juda, Benjamin i e kas di Efrain, asina ku Israel a wrdu aflig grandemente. HUE 10:10 E ora ei e y unan di Israel a sklama na SEOR, bisando: "Nos a peka kontra Bo, pasobra di brdat nos a bandon nos Dios i a sirbi e Baalnan." HUE 10:11 I SEOR a bisa e yunan di Isr ael: "No t'asina ku Mi a libra boso for di e egipsionan, e amoreonan, e yu hmbern an di Amon i e filisteonan? HUE 10:12 Tambe ora ku e sidonionan, e amalekitanan i e maonitanan tabata oprim boso, boso a sklama na Mi, i Mi a libra boso for di n an man. HUE 10:13 Tg boso a bandonMi i a sirbi otro diosnan; pesei lo Mi no libra boso mas. HUE 10:14 Bai sklama na e diosnan ku boso a skohe; laga nan libra boso den tempu di boso angustia." HUE 10:15 I e yunan di Israel a bisa SEOR: "Nos a p eka. Hasi ku nos manera Bo ta haa ta bon. Ma pa fabor, libra nos awe mes." HUE 10 :16 Asina nan a kita e diosnan stranhero for di meimei di nan i a sirbi SEOR; i E no por a soport e miseria di Israel mas. HUE 10:17 Anto e yu hmbernan di Amon a wr du yam huntu i nan a kampa na Galaad. I e yunan di Israel a reun i a kampa na Mizp a. HUE 10:18 I e pueblo, e lidernan di Galaad, a bisa otro: "Ken ta e hmber ku lo kumins bringa kontra e yu hmbernan

di Amon? E lo bira kabesante di tur e habitantenan di Galaad." HUE 11:1 Awor Jef te e galaadita tabata un guerero balente, ma e tabata yu di un prostituta. I Gal aad tabata tata di Jefte. HUE 11:2 I Galaad su esposa a haa yu hmbernan p'; i ora k u e yu hmbernan di su esposa a bira grandi, nan a kore ku Jefte i a bis': "Lo bo n o tin erensia den kas di nos tata, pasobra bo ta yu di un otro muh." HUE 11:3 Asi na Jefte a hui bai for di su rumannan i a biba den tera di Tob; i hmbernan prvrso a uni ku Jefte i nan tabata sali kun. HUE 11:4 I a sosod ku despues di poko tempu e yu hmbernan di Amon a bai bringa kontra Israel. HUE 11:5 I a sosod ku ora e yu hmb ernan di Amon tabata bringa kontra Israel, e ansianonan di Galaad a bai buska Je fte na tera di Tob; HUE 11:6 i nan a bisa Jefte: "Bin i sea nos hefe, pa nos bri nga kontra e yu hmbernan di Amon." HUE 11:7 E ora ei Jefte a bisa e ansianonan di Galaad: "Boso no tabata odiami i a kore ku mi for di e kas di mi tata? Pakiko a nto boso a bin serka mi awor ku boso ta den problema?" HUE 11:8 I e ansianonan d i Galaad a bisa Jefte: "Pa e motibu aki nos a bolbe serka bo awor, pa bo bai ku nos i bringa kontra e yu hmbernan di Amon i bira kabesante di tur e habitantenan di Galaad." HUE 11:9 Asina Jefte a bisa e ansianonan di Galaad: "Si boso hibami bk pa bringa kontra e yu hmbernan di Amon i SEOR entreg nan na mi, lo mi bira boso k abesante?" HUE 11:10 I e ansianonan di Galaad a bisa Jefte: "SEOR ta testigu entr e nos; siguramente nos lo hasi manera bo a bisa." HUE 11:11 E ora ei Jefte a bai ku e ansianonan di Galaad, i e pueblo a hasi kabesante i hefe riba nan; i Jefte a papia tur su palabranan dilanti di SEOR na Mizpa. HUE 11:12 Awor Jefte a manda mensaheronan serka e rei di e yu hmbernan di Amon, bisando: "Ta kiko tin entre ab o i ami, ku bo a bin pa bringa kontra mi tera?" HUE 11:13 I e rei di e yu hmberna n di Amon a bisa e mensaheronan di Jefte: "Pasobra Israel a kohe mi tera tempu k u nan a bin for di Egipto, for di Arnon te na Jabk i Jordan. Pesei debolb e terana n na pas awor." HUE 11:14 Ma Jefte a bolbe manda mensaheronan serka e rei di e y u hmbernan di Amon, HUE 11:15 i nan a bis': "Asina Jefte ta bisa: 'Israel no a koh e tera di Moab ni tera di e yu hmbernan di Amon. HUE 11:16 Pasobra ora nan a bin di Egipto, i Israel a pasa dor di desierto bai Laman Kr, yega Kades, HUE 11:17 Isr ael a manda mensaheronan serka rei di Edm, bisando: "Pa fabor, laga nos pasa dor di bo tera," ma rei di Edm no kier a skucha. I nan a manda rospondi pa rei di Moa b tambe, ma el a nenga. Pesei Israel a keda Kades. HUE 11:18 'Anto nan a pasa do r di desierto i rnt di tera di Edm i tera di Moab, i a yega banda pariba di tera d i Moab, i nan a kampa na e otro banda di Arnon; ma nan no a drenta teritorio di Moab, pasobra Arnon tabata e frontera di Moab. HUE 11:19 'I Israel a manda mensa heronan serka Sehon, rei di e amoreonan, rei di Hesbon, i Israel a bis': "Pa fabo r, laga nos pasa dor di bo tera bai nos lug." HUE 11:20 Ma Sehon no tabata konfia Israel pa pasa dor di su teritorio; pesei Sehon a reun tur su hendenan i a kampa na Jahaza, i a bringa kontra Israel. HUE 11:21 'I SEOR, e Dios di Israel, a entr eg Sehon i henter su pueblo den man di Israel, i nan a derot nan; asina Israel a p oder di henter e tera di e amoreonan, e habitantenan di e pais ei. HUE 11:22 Asin a nan a poder di henter e teritorio di e amoreonan, for di Arnon te na Jabk, i for di desierto te na Jordan. HUE 11:23 'Siendo ku SEOR, e Dios di Israel, a kore ku e amoreonan for di dilanti di Su pueblo Israel, ta ki derecho abo tin awor pa p oder di dj? HUE 11:24 No t'asina ku bo ta poder di loke bo dios Kemos ta dunabo pa bo poder di dj? Na mes manera anto, tur loke SEOR nos Dios ta poder di dj nos dilanti , nos lo poder di dj. HUE 11:25 I awor, akaso bo ta mih ku Balak, yu hmber di Zipor, rei di Moab? El a yega di tin desunion ku Israel, f el a yega di bringa kontra n an? HUE 11:26 Tres shen aa largu Israel tabata biba na Hesbon ku su pueblitonan i na Aroer ku su pueblitonan, i den tur e statnan ku ta keda na e oriyanan di Arn on. Pakiko bo no a rekobr nan durante di e tempu ei? HUE 11:27 Pesei ami no a pek a kontra bo, ma abo ta hasi malu ku mi dor di bringa kontra mi; ku SEOR, e Hues, huzga awe entre e yunan di Israel i e yu hmbernan di Amon.'" HUE 11:28 Ma e rei d i e yu hmbernan di Amon no a hasi kaso di e mensahe ku Jefte a manda p'. HUE 11:29 Awor e Spiritu di SEOR a bin riba Jefte, asina ku el a pasa dor di Galaad i Mana ss; despues el a pasa dor di Mizpa di Galaad, i for di Mizpa di Galaad el a sigui bai serka e yu hmbernan di Amon. HUE 11:30 I Jefte a hasi un promesa na SEOR i a bisa: "Si di brdat Bo entreg e yu hmbernan di Amon den mi

man, HUE 11:31 e ora ei kiko ku sali for di e portanan di mi kas pa kontrami ora mi bolbe na pas for di e yu hmbernan di Amon, lo ta di SEOR, i lo mi ofres esaki k omo un ofrenda kim." HUE 11:32 Asina Jefte a krusa bai serka e yu hmbernan di Amon pa bringa kontra nan, i SEOR a entreg nan den su man. HUE 11:33 I el a derot nan d en un matansa masha grandi mes for di Aroer te na entrada di Minit, binti stat, i te na Abel-keramin. Asina e yu hmbernan di Amon a keda somet na e yunan di Israe l. HUE 11:34 Ora Jefte a yega su kas na Mizpa, ata su yu muh a sali pa kontr' ku t amburein i ku baliamentu. Awor e tabata su niko yu; fuera di dj e no tabatin ni yu hmber ni yu muh. HUE 11:35 I a sosod ku ora ku el a mir', el a sker su paanan i a bi sa: "Ai, mi yu! Bo a kibra mi kurason, i bo ta entre esnan ku ta hinkami den pro blema; pasobra mi a duna SEOR mi palabra, i mi no por hala esaki atras." HUE 11:3 6 Anto el a bis': "Mi tata, bo a duna SEOR bo palabra; hasi ku mi manera bo a bisa , komo ku SEOR a tuma vengansa riba bo enemigunan, e yu hmbernan di Amon." HUE 11: 37 I el a bisa su tata: "Hasi e kos aki pa mi; lagami dos luna mi so, pa mi bai den e serunan i yora pa motibu di mi birginidat, ami ku mi kompaeranan." HUE 11:3 8 E ora ei su tata a bisa: "Bai numa." Asina el a mand' bai pa dos luna; i el a b ai ku su kompaeranan, i a yora den e serunan pa motibu di su birginidat. HUE 11:3 9 I a sosod ku despues di dos luna el a bolbe serka su tata, kende a hasi kun konf orme e promesa ku el a hasi; i nunka e no tabatin relashon ku hmber. Asina esaki a bira un kustumber na Israel, HUE 11:40 ku tur aa e yu muhnan di Israel tabata ba i pa rekrd yu muh di Jefte e galaadita pa kuater dia. HUE 12:1 E ora ei e hmbernan d i Efrain a wrdu yam huntu, i nan a krusa bai Zefon i a bisa Jefte: "Pakiko bo a kr usa bai bringa kontra e yu hmbernan di Amon sin yama nos pa bai ku bo? Nos lo kim a bo kas ku bo aden." HUE 12:2 I Jefte a bisa nan: "Ami ku mi pueblo tabatin un konflikto grandi ku e yu hmbernan di Amon; ora mi a yama boso, boso no a librami for di nan man. HUE 12:3 I ora mi a mira ku boso lo no a librami, mi a riska mi bida i a krusa bai kontra e yu hmbernan di Amon, i SEOR a entreg nan den mi man. Pa kiko anto boso a bin awe serka mi pa bringa kontra mi?" HUE 12:4 E ora ei Jefte a reun tur e hmbernan di Galaad i a bringa kontra Efrain; i e hmbernan di Galaad a derot Efrain, pasobra nan a bisa: "Boso ta fugitivo di Efrain, O galaaditanan, me imei di Efrain i meimei di Manass." HUE 12:5 I e galaaditanan a kaptur e vadonan d i Jordan enfrente di Efrain. I a sosod ku ki ora ku kualkier di e fugitivonan di Efrain bisa: "Lagami krusa," e hmbernan di Galaad tabata bis': "Bo ta un efrateo?" Si e bisa: "N," HUE 12:6 e ora ei nan tabata bis': "Bisa 'Shibolet' anto." I si e bisa "Sibolet", pasobra e no por a pronunsi' korektamente, e ora ei nan tabata g ar' i mat' na e vadonan di Jordan. Asina kuarent'i dos mil hmber di Efrain a muri e tempu ei. HUE 12:7 I Jefte a huzga Israel seis aa. Anto Jefte e galaadita a muri i a wrdu der den un di e statnan di Galaad. HUE 12:8 Awor despues di dj Ibzan di Bt lehm a huzga Israel. HUE 12:9 I e tabatin trinta yu hmber, i trinta yu muh ku el a kasa fuera di su famia, i el a trese trinta yu muh di otro lug pa su yu hmbernan. I el a huzga Israel shete aa. HUE 12:10 Anto Ibzan a muri i a wrdu der na Btlehm. HUE 12:11 Awor Elon e zabulonita a huzga Israel despues di dj; i el a huzga Israel di es aa. HUE 12:12 Anto Elon e zabulonita a muri i a wrdu der na Ajalon na tera di Za bulon. HUE 12:13 Awor Abdon, yu hmber di Hilel e piratonita, a huzga Israel despu es di dj. HUE 12:14 I e tabatin kuarenta yu hmber i trinta nietu, kendenan tabata kore riba setenta buriku; i el a huzga Israel ocho aa. HUE 12:15 Anto Abdon, yu hm ber di Hilel e piratonita, a muri i a wrdu der na Piraton na tera di Efrain, den e serunan di e amalekitanan. HUE 13:1 Awor e yunan di Israel a bolbe hasi maldat den bista di SEOR, asina ku SEOR a entreg nan den man di e filisteonan pa kuarenta aa. HUE 13:2 I tabatin un hmber di Zora, di e famia di e danitanan, ku tabata yama Manoa; i su esposa tabata steril i no a haa yu. HUE 13:3 Anto e Angel di SEOR a p ares na e muh, i a bis': "Mir'aki, bo ta steril i no a haa yu, ma lo bo konseb i duna lus na un yu hmber. HUE 13:4 Pesei anto, tene kuidou pa bo no bebe bia ni bibida strki, ni kome nada impuru. HUE 13:5 Pasobra mira, lo bo konseb i duna lus na un y u hmber, i nabaha lo no pasa riba su kabes, pasobra e mucha

lo ta un nazareo pa Dios for di den barika di su mama; i e lo kumins libra Israel for di man di e filisteonan." HUE 13:6 E ora ei e muh a bin i a konta su esposo, bisando: "Un Hmber di Dios a bin serka mi i Su aparensia tabata manera aparensia di e Angel di Dios, masha temibel. I mi no a puntr'E di unda El a bin, ni E no a bisami Su nmber. HUE 13:7 Ma El a bisami: 'Mira, lo bo konseb i duna lus na un y u hmber, i pesei lo bo no bebe bia ni bibida strki, ni kome nada impuru, pasobra e mucha lo ta un nazareo pa Dios for di den barika di su mama te na e dia di su mo rto.'" HUE 13:8 Anto Manoa a suplik SEOR i a bisa: "O SEOR, pa fabor, laga e Hmber d i Dios ku Bo a manda bin serka nos atrobe, pa E sia nos kiko nos mester hasi pa e mucha ku mester nase." HUE 13:9 I Dios a skucha bos di Manoa; i e Angel di Dios a bolbe bin serka e muh ora ku e tabata sint den kunuku, ma su esposo Manoa no ta bata huntu kun. HUE 13:10 Asina e muh a kore bai lih i a bisa su esposo: "Mira, e Hm ber ku a bin poko dia ei a pares na mi." HUE 13:11 E ora ei Manoa a lanta i a sig ui su esposa, i ora ku el a yega serka e Hmber, el a bis'E: "Ta Abo ta e Hmber ku a papia ku e muh?" I El a bisa: "S, ta Ami." HUE 13:12 I Manoa a bisa: "Awor ora B o palabranan wrdu kumpl, kon e mucha su manera di biba i su vokashon mester ta?" H UE 13:13 Asina e Angel di SEOR a bisa Manoa: "Laga e muh paga atenshon na tur loke Mi a bisa. HUE 13:14 E no mester kome nada ku ta bin di mata di wendrif ni bebe bia ni bibida strki, ni kome nada impuru; lagu' hasi tur loke Mi a orden." HUE 13:15 E ora ei Manoa a bisa e Angel di SEOR: "Pa fabor, prmit nos teneBo poko mas pa nos por prepar un yu di kabritu pa Bo." HUE 13:16 I e Angel di SEOR a bisa Manoa: "Ma ske bo teneMi poko mas, lo Mi no kome bo kuminda. Ma si bo prepar un ofrenda kim, bo mester ofres esei na SEOR." Pasobra Manoa no tabata sa ku E tabata e Angel di S EOR. HUE 13:17 I Manoa a bisa e Angel di SEOR: "Kon Bo nmber ta, pa ora Bo palabran an wrdu kumpl nos por dunaBo onor?" HUE 13:18 Ma e Angel di SEOR a bis': "Pakiko bo ta puntra Mi nmber, siendo ku esaki ta maraviyoso?" HUE 13:19 Asina Manoa a kohe e yu di kabritu ku e ofrenda di mainshi i riba e baranka el a ofres esaki na SEOR; i El a hasi maraviyanan, mientras ku Manoa i su esposa tabata para wak. HUE 13: 20 Pasobra a sosod ku ora ku e flam a subi bai laira for di e altar, e Angel di S EOR a subi bai den e flam di e altar. Ora Manoa i su esposa a mira esaki, nan a t ira nan kurpa abou ku nan kara te na suela. HUE 13:21 Awor e Angel di SEOR no a p ares mas na Manoa ni na su esposa. E ora ei Manoa a bin komprend ku E tabata e Ang el di SEOR. HUE 13:22 Pesei Manoa a bisa su esposa: "Nos lo muri sigur, pasobra n os a mira Dios." HUE 13:23 Ma su esposa a bis': "Si SEOR kier a mata nos, E lo no a asept un ofrenda kim i un ofrenda di mainshi for di nos man, ni E lo no a mustra nos tur e kosnan aki, ni E lo no a laga nos tende kosnan asina awor aki." HUE 1 3:24 Asina e muh a duna lus na un yu hmber i a yam' Samson; i e mucha a bira grandi i SEOR a bendishon'. HUE 13:25 I e Spiritu di SEOR a kumins mov' na Mahaneh-dan, ent re Zora i Estaol. HUE 14:1 Awor Samson a baha bai Timna i a mira un muh na Timna, un di e yu muhnan di e filisteonan. HUE 14:2 Anto el a bin bk i a konta su tata i su mama: "Mi a mira un muh na Timna, un di e yu muhnan di e filisteonan; pesei aw or, busk' pa mi komo esposa." HUE 14:3 E ora ei su tata i su mama a bis': "Ta ning un muh no tin entre e yu muhnan di bo famianan, f entre henter nos pueblo, ku bo ta bai buska un esposa serka e filisteonan insirkumsid?" Ma Samson a bisa su tata: "Busk' pa mi, pasobra t' mi ta gusta." HUE 14:4 Ma su tata i mama no tabata sa ku esaki tabata di SEOR, pasobra E tabata buska un oportunidat kontra e filisteonan. Awor e tempu ei e filisteonan tabata gobern Israel. HUE 14:5 Anto Samson a baha bai Timna ku su tata i mama i a yega te na e kunukunan di wendrif di Timna; i mir a, un leon chikitu a bin kontra dj ta grua. HUE 14:6 I e Spiritu di SEOR a bin riba dj ku poder, asina ku el a sker e leon manera hende ta sker un yu di kabritu, ou nke ku e no tabatin nada den su man; ma e no a konta su tata ni su mama kiko el a hasi. HUE 14:7 Anto el a baha bai papia ku e muh; i Samson a gust'. HUE 14:8 Ora ku el a bai bk despues pa tum', el a kita for di kaminda pa wak e kadaver di e le on; i mira, tabatin un neishi di abeha i miel den kurpa di e leon. HUE 14:9 Asin a el a raspa e miel tum' den su man i a sigui bai, mientras ku e tabata kome. Ora ku el a yega serka su

tata i mama, el a duna nan un tiki, i nan a kome; ma e no a bisa nan ku el a ras pa e miel sak' for di den kurpa di e leon. HUE 14:10 Despues su tata a bai serka e muh; i Samson a pone un fiesta ayanan, pasobra e ynkumannan tabatin kustumber di hasi esaki. HUE 14:11 I a sosod ku ora nan a mir', nan a trese trinta kompaero pa keda serka dj. HUE 14:12 Anto Samson a bisa nan: "Awor lagami duna boso un charad a; si di brdat boso saka e charada denter di e shete dianan di fiesta, i haa sa ki ko e ta, e ora ei lo mi duna boso trinta paa-djabou di lino i trinta st di paa-pa-k ambia. HUE 14:13 Ma si boso no por bisami, e ora ei boso mester dunami trinta paa -djabou di lino i trinta st di paa-pa-kambia." I nan a bis': "Tira bo charada pa no s tende." HUE 14:14 Asina el a bisa nan: "For di e komed a sali algu pa kome, i f or di esun fuerte a sali algu dushi." Ma nan no por a saka e charada den tres di a. HUE 14:15 E ora ei a sosod ku riba e di kuater dia nan a bisa Samson su esposa : "Papia dushi-dushi ku bo esposo, lk pa e bisa nos e charada, pa nos no kima abo i e kas di bo tata ku kandela. Ta pa hasi nos bira pober bo a invit nos, s f n?" HU E 14:16 I Samson su esposa a yora su dilanti i a bisa: "Ta odia so bo ta odiami, i bo no ta stimami; bo a duna e yunan di mi pueblo un charada i bo no a kontami kiko e ta." I el a bis': "Mira, mi no a konta ni mi tata ni mi mama, anto mi mes ter konta abo?" HUE 14:17 Ma Samson su esposa a yora shete dia su dilanti, mient ras ku nan fiesta tabata dura. I a sosod ku riba e di shete dia Samson a kont', pa sobra el a pone asina tantu preshon riba dj. E ora ei el a konta e yu hmbernan di su pueblo e charada. HUE 14:18 Asina e hmbernan di e stat a bisa Samson riba e di shete dia, prom ku solo a baha: "Kiko ta mas dushi ku miel? I kiko tin mas forsa ku un leon?" I el a bisa nan: "Si boso no a plug ku mi bish, boso lo no a haa sa mi charada." HUE 14:19 E ora ei e Spiritu di SEOR a bin riba dj ku poder, i el a b aha bai Askalon, i a mata trinta di nan hmbernan i a kohe nan botn, i a duna e stna n di paa-pa-kambia na esnan ku a saka e charada. I su rabia a sende, i el a bai k as di su tata. HUE 14:20 Ma Samson su esposa a wrdu dun na su kompaero ku tabata su amigu. HUE 15:1 Ma despues di poko tempu, den tempu di kosecha di trigo, a soso d ku Samson a bai bishit su esposa ku un yu di kabritu, i a bisa: "Lo mi bai serka mi esposa den su kamber." Ma tata di su esposa no a lagu' drenta. HUE 15:2 I su tata a bisa: "Mi a kere ku brdaderamente bo tabata odi' masha hopi mes, pesei mi a dun' na bo kompaero. Su ruman muh mas chikitu no ta mas bunita kun? Pa fabor, tum' n a su lug." HUE 15:3 E ora ei Samson a bisa nan: "E biaha aki lo mi ta sin kulpa d ilanti di e filisteonan, ora mi hasi nan dao." HUE 15:4 I Samson a bai i a kohe t res shen zoro; i el a kohe flambeu i a mara e zoronan na nan rabu, dos-dos huntu , i a pone un flambeu meimei di dos rabu. HUE 15:5 Ora ku el a pega e flambeunan na kandela, el a ls e zoronan den e kunuku di trigo di e filisteonan, i asina a kima tantu e bohnan komo e trigo ku tabata den kunuku, huntu ku e kunukunan di we ndrif i e hfinan di oleifi. HUE 15:6 E ora ei e filisteonan a bisa: "Ta ken a hasi esaki?" I nan a bisa: "Ta Samson, yerno di e timnateo, pasobra el a kohe su esp osa dun' na su kompaero." Asina e filisteonan a bin i a kima tantu komo su tata ku kandela. HUE 15:7 I Samson a bisa nan: "Komo ku boso ta hasi asina, siguramente lo mi tuma vengansa riba boso, ma despues di esei lo mi stp." HUE 15:8 I el a ma ta nan sin miserikrdia den un gran matansa; i el a bai biba den e spleit di e bar anka di Etam. HUE 15:9 Anto e filisteonan a bai i a kampa na Juda, i a plama tur kaminda na Leh. HUE 15:10 I e hmbernan di Juda a bisa: "Pakiko boso a bin kontra nos?" I nan a bisa: "Nos a bin pa mara Samson, pa hasi kun manera el a hasi ku no s." HUE 15:11 E ora ei tres mil hmber di Juda a baha bai na e spleit di e baranka di Etam i a bisa Samson: "Bo no sa ku ta e filisteonan ta gobern riba nos? Ta ki ko esaki ta anto ku bo a hasi ku nos?" I el a bisa nan: "Manera nan a hasi ku mi , asina mi a hasi ku nan." HUE 15:12 I nan a bis': "Nos a bin pa marabo, pa nos e ntregbo den man di e filisteonan." I Samson a bisa nan: "Hurami ku boso lo no mat ami." HUE 15:13 Asina nan a bis': "N, nos lo marabo i entregbo den nan man s; ma sig ur-sigur nos lo no matabo." E ora ei nan a mar' ku dos kabuya nobo i a sak' for di e baranka. HUE 15:14 Ora ku el a yega Leh, e filisteonan a bin kontr' na gritamen tu. I e Spiritu di SEOR a bin riba dj ku poder, asina ku e kabuyanan ku tabatin na su brasanan a bira manera lino kim ku kandela, i su kabuyanan a kai for di su ma nnan.

HUE 15:15 I el a haa un kakumbein di buriku, ku no a seka ainda, i el a rk su man koh' i a mata mil hmber kun. HUE 15:16 E ora ei Samson a bisa: "Ku kakumbein di un buriku, monton riba monton, ku kakumbein di un buriku mi a mata mil hmber." HUE 1 5:17 I a sosod ku ora el a kaba di papia, el a tira e kakumbein af; i el a yama e lug ei Ramat-leh. HUE 15:18 Anto el a haa hopi set, i el a sklama na SEOR i a bisa: "Bo a duna e gran liberashon aki pa medio di man di Bo sirbid, i awor mi mester m uri di set i kai den man di hendenan insirkumsid?" HUE 15:19 Ma Dios a spleit e s pelnk ku ta keda na Leh, asina ku a sali awa for di dj. Ora ku el a bebe, su forsa a bolbe i el a rebib. Pesei el a yam' En-hakore, ku ta keda na Leh te dia djawe. HU E 15:20 Asina el a huzga Israel binti aa den e dianan di e filisteonan. HUE 16:1 Awor Samson a bai Gaza i a mira un prostituta ayanan, i a drumi kun. HUE 16:2 Ora nan a konta e gazeonan, bisando: "Samson a bin aki," nan a rondon e lug i a skond e ward' henter anochi na e porta di stat. I nan a keda ketu henter anochi, bisand o: "Laga nos warda te ora dia habri; e ora ei nos lo mat'." HUE 16:3 Awor Samson a drumi te mei anochi, i mei anochi el a lanta i a kohe e portanan di stat i e d os balkinan tene, i a ranka nan saka nan ku tranka ku tur; anto el a pone nan ri ba su skouder i a karga nan hiba riba kabes di e seru ku ta keda enfrente di Heb rn. HUE 16:4 Despues di esaki a sosod ku el a stima un muh den e vaye di Sorek, ken de su nmber tabata Dalila. HUE 16:5 I e prensnan di e filisteonan a bin serka dj i a bis': "Papia dushi-dushi ku Samson, i mira unda su forsa grandi ta sinta, i ko n nos por poder di dj pa nos mar' pa domin'. E ora ei kada un di nos lo dunabo mil u n shen pida plata." HUE 16:6 Asina Dalila a bisa Samson: "Pa fabor, kontami unda bo forsa grandi ta sinta, i kon bo por wrdu mar pa dominbo." HUE 16:7 I Samson a b is': "Si nan marami ku shete rama brd, ku no a seka ainda, e ora ei lo mi bira debi l i lo ta manera kualkier otro hmber." HUE 16:8 E ora ei e prensnan di e filisteo nan a trese shete rama brd p', ku no a seka ainda, i el a mar' ku nan. HUE 16:9 Awor e tabatin hmbernan skond ta warda den un kamber paden. I el a bis': "E filisteonan ta riba bo, Samson!" Ma Samson a kibra e ramanan manera un drachi di hilu sliga ta kibra ora ku e bin den kontakto ku kandela. Asina su forsa no a wrdu deskubr. H UE 16:10 E ora ei Dalila a bisa Samson: "Mira, ta gaa bo a gaami i ta mentira bo a kontami; awor, pa fabor, kontami kon bo por wrdu mar." HUE 16:11 I Samson a bis': "Si nan marami duru ku kabuya nobo, ku no a wrdu uz ainda, e ora ei lo mi bira deb il i lo mi ta manera kualkier otro hmber." HUE 16:12 Asina Dalila a kohe kabuya n obo i a mar' ku nan i a bis': "E filisteonan ta riba bo, Samson!" Pasobra e hmberna n tabata skonde warda den e kamber paden. Ma el a kibra e kabuyanan kita nan for di su brasanan manera ta kibra hilu. HUE 16:13 E ora ei Dalila a bisa Samson: " Te awor aki ta gaa bo a gaami i ta mentira bo a kontami; awor kontami kon bo por wr du mar." I Samson a bis': "Si bo wef e shete lknan di mi kabei huntu ku e tela, i t en' ku un speilu, e ora ei lo mi bira debil i lo mi ta manera kualkier otro hmber. " HUE 16:14 Asina, mientras ku e tabata drumi, Dalila a kohe e shete lknan di su kabei i a wef nan den e tela. I el a ten' ku e speilu i a bis': "E filisteonan ta riba bo, Samson!" Ma el a lanta for di soo i a ranka e speilu di e aparato-pa-wef -tela sak' huntu ku e tela. HUE 16:15 E ora ei Dalila a bis': "Kon bo por bisa: 'M i ta stimabo,' mientras ku bo kurason no ta ku mi? Ta gaa bo a gaami tur e tres bi ahanan aki, i bo no a kontami unda bo forsa grandi ta sinta." HUE 16:16 I a soso d ku dor ku Dalila tabata pone preshon riba dj tur dia ku su palabranan i tabata r ogu', Samson a fada pa muri. HUE 16:17 Asina Samson a kont' tur loke tabata riba s u kurason i a bis': "Nunka nabaha no a pasa riba mi kabes, pasobra mi tabata un n azareo pa Dios for di den barika di mi mama. Si mi wrdu feit, e ora ei mi forsa lo bai lagami i lo mi bira debil i lo ta meskos ku kualkier otro hmber." HUE 16:18 Ora Dalila a mira ku el a kont' tur loke tabata riba su kurason, el a manda yama e prensnan di e filisteonan, bisando: "Bin un biaha mas, pasobra el a kontami tu r loke ta riba su kurason." Anto e prensnan di e filisteonan a bin serka dj, i a trese e plaka den nan man. HUE 16:19 I Dalila a hasi drumi riba su rudianan, i a manda yama un hmber i a lagu' feita e shete lknan di su kabei kit'af. E ora ei Dalil a a kumins domin', i Samson su forsa a bai lagu'.

HUE 16:20 I Dalila a bisa: "E filisteonan ta riba bo, Samson!" I el a lanta for di soo i a bisa: "Lo mi sali bai manera otro biahanan, i libra mi mes." Ma e no t abata sa ku SEOR a bai for di dj. HUE 16:21 E ora ei e filisteonan a gar' i a saka su wowonan; i nan a hib' Gaza i a mar' ku kadenanan di brns, i e tabata mulad di mai nshi den prizon. HUE 16:22 I e kabei di su kabes a kumins krese atrobe despues ku esaki a wrdu feit. HUE 16:23 Awor e prensnan di e filisteonan a reun pa ofres un gr an sakrifisio na nan dios Dagon, i pa regosih, pasobra nan a bisa: "Nos dios a en treg Samson, nos enemigu, den nos man." HUE 16:24 Ora ku e hendenan a mir', nan a alab nan dios, pasobra nan a bisa: "Nos dios a entreg nos enemigu den nos man, e d estruktor di nos pais, kende a mata hopi di nos." HUE 16:25 I a sosod ku ora nan kurason tabata kontentu, nan a bisa: "Yama Samson, pa e dibert nos." Asina nan a manda yama Samson for di prizon, i el a dibert nan. I nan a pon' para meimei di e pilarnan. HUE 16:26 E ora ei Samson a bisa e mucha hmber ku tabata tene su man: " Lagami fula e pilarnan ku ta sosten e kas, pa mi ln kontra nan." HUE 16:27 Awor e kas tabata yen di hmber i muh, i tur e prensnan di e filisteonan tabat'ei. I mas o menos tres mil hmber i muh tabata riba dak ta wak, mientras ku Samson tabata dibe rt nan. HUE 16:28 Anto Samson a sklama na SEOR i a bisa: "O Seor DIOS, pa fabor, krd a riba mi i pa fabor, dunami forsa e biaha aki so, O Dios, pa mi tuma vengansa a wor mes riba e filisteonan pa mi dos wowonan." HUE 16:29 I Samson a kohe e dos p ilarnan di meimei, ku ta sosten e kas, tene, i el a pusha su kurpa kontra nan, es un ku su man drechi i e otro ku su man robes. HUE 16:30 I Samson a bisa: "Lagami muri huntu ku e filisteonan!" I el a dobla su kurpa ku tur su forsa, asina ku e kas a bash'abou riba e prensnan i riba henter e pueblo ku tabata den dj. Asina e snan ku el a mata na su morto tabata mas ku esnan ku el a mata durante di su bid a. HUE 16:31 E ora ei su ruman hmbernan i henter e kas di su tata a bin, a koh' ba i kun, i a der' entre Zora i Estaol den e tumba di su tata Manoa. Asina el a huzga Israel binti aa. HUE 17:1 Awor tabatin un hmber di e serunan di Efrain, kende su nmber tabata Mikaia. HUE 17:2 I el a bisa su mama: "E mil un shen pida plata ku a wrdu hrt for di bo, i tokante di kual mi a tendebo ta pronunsi un maldishon, mira, t'ami tin e plata; ta ami a koh'." I su mama a bisa: "Ku SEOR bendishonbo, mi yu." HUE 17:3 E ora ei el a debolb su mama e mil un shen pida plata, i su mama a bisa: "Mi ta dedik kompletamente e plata for di mi man na SEOR, pa mi yu traha un image n grab i un imagen bash; pesei, mi ta debolbbo nan." HUE 17:4 Asina ta ku ora el a debolb su mama e plata, su mama a kohe dos shen pida plata i a duna esakinan na u n plat, kende a traha un imagen grab i un imagen bash ku nan, i nan tabata den kas di Mikaia. HUE 17:5 I e hmber Mikaia tabatin un kas pa diosnan i el a traha un efd i terafinnan, i a konsagr un di su yu hmbernan pa bira su saserdote. HUE 17:6 Den e dianan ei no tabatin rei na Israel; kada hende tabata hasi loke tabata bon de n su mes bista. HUE 17:7 Awor tabatin un hoben for di Btlehm na Juda, di e famia d i Juda, kende tabata un levita; i e tabata keda ayanan komo stranhero. HUE 17:8 Anto e hmber a bai for di e stat, for di Btlehm na Juda, pa keda kaminda e por haa u n lug; i riba su biahe el a yega na e serunan di Efrain na kas di Mikaia. HUE 17: 9 Anto Mikaia a bis': "For di unda bo ta bin?" I el a bis': "Mi ta un levita for d i Btlehm na Juda, i mi ta bai keda kaminda mi haa un lug." HUE 17:10 E ora ei Mikaia a bis': "Keda biba serka mi i sea un tata i un saserdote pa mi, i lo mi dunabo d ies pida plata pa aa, un st di paa, i bo manteneshon." Asina e levita a keda. HUE 1 7:11 I e levita a bai di akurdo pa keda biba serka e hmber; i e hoben a bira p' man era un di su yu hmbernan. HUE 17:12 Asina Mikaia a konsagr e levita, i e hoben a b ira su saserdote i a keda biba den e kas di Mikaia. HUE 17:13 Anto Mikaia a bisa : "Awor mi sa ku SEOR lo prospermi, mirando ku mi tin un levita komo saserdote." H UE 18:1 Den e dianan ei no tabatin rei na Israel; i den e dianan ei e tribu di e danitanan tabata buska un erensia pa nan mes pa biba aden, pasobra te na e dia ei un erensia no a wrdu dun na nan pa medio di lt komo un poseshon meimei di e trib unan di Israel. HUE 18:2 Asina e yu hmbernan di Dan a manda di nan famia sinku hmb er for di nan teritorio, hmbernan balente for di Zora i Estaol, pa spion e tera i pa investigu'; i nan a bisa nan: "Bai investig e tera." I nan a yega na e serunan di Efrain, na e kas di Mikaia, i a hosped ayanan. HUE 18:3 Ora nan tabata serka d i e kas di Mikaia, nan a rekonos bos di e hoben levita; i nan a bira bai ayanan i a bis': "Ta ken a tresebo akinan? I ta kiko bo ta hasi na e lug aki? I ta kiko bo tin aki?"

HUE 18:4 I el a bisa nan: "Tal i tal kos Mikaia a hasi pa mi, i el a kontratmi, i mi a bira su saserdote." HUE 18:5 I nan a bis': "Pa fabor, puntra Dios, pa nos s a si e kaminda ku nos ta kana aki lo trese prosperidat." HUE 18:6 I e saserdote a bisa nan: "Bai na pas; e kaminda ku boso ta sigui tin SEOR Su aprobashon." HUE 18:7 E ora ei e sinku hmbernan a bai i a yega Lais i a mira ku e pueblo ku tabata ayanan tabata biba den siguridat, segun e kustumber di e sidonionan, ketu i mas ha trankil; pasobra no tabatin gobernante ta umiy nan ku nada den e tera, i nan t abata leu for di e sidonionan i nan no tabatin nada di hasi ku ningun hende. HUE 18:8 Ora nan a bolbe serka nan ruman hmbernan na Zora i Estaol, nan ruman hmberna n a bisa nan: "Ki notisia boso tin?" HUE 18:9 I nan a bisa: "Lanta i laga nos ba n kontra nan; pasobra nos a mira e tera, i at' ta hopi bon. I boso ta sinta ketu? No tarda pa bai, pa drenta poder di e tera. HUE 18:10 Ora boso drenta, boso lo h aa un pueblo masha trankil ku un tera espasioso; pasobra Dios a entreg esaki den b oso man, un lug kaminda no tin falta di nada ku tin riba mundu." HUE 18:11 Anto f or di e famia di e danitanan, for di Zora i for di Estaol, a sali seis shen hmber , arm ku armanan di guera. HUE 18:12 I nan a bai i a kampa na Kiriat-jearim na Ju da. Pesei nan ta yama e lug ei Mahaneh-dan te dia djawe; mira, e ta keda pabou di Kiriat-jearim. HUE 18:13 I for di einan nan a pasa bai na e serunan di Efrain i a yega na e kas di Mikaia. HUE 18:14 E ora ei e sinku hmbernan ku a bai spion e t era di Lais a kontest i a bisa nan parientenan: "Boso sa ku den e kasnan aki tin un efd i terafinnan, i un imagen grab i un imagen bash? Pesei awor, pensa bon kiko boso mester hasi." HUE 18:15 I nan a bira bai einan i a yega na e kas di e hoben levita, na e kas di Mikaia, i a puntr' kon ta bai kun. HUE 18:16 I e seis shen hmb ernan ku tabata di e yunan di Dan, arm ku nan armanan di guera, tabata par na entr ada di e porta di stat. HUE 18:17 Awor e sinku hmbernan ku a bai spion e tera a ba i i a drenta paden, i a kohe e imagen grab i e efd, e terafinnan i e imagen bash, m ientras ku e saserdote tabata par na entrada di e porta di stat huntu ku e seis s hen hmbernan arm ku armanan di guera. HUE 18:18 I ora ku esakinan a drenta e kas d i Mikaia i a kohe e imagen grab, e efd, e terafinnan i e imagen bash, e saserdote a bisa nan: "Ta kiko boso ta hasi?" HUE 18:19 I nan a bis': "Keda ketu, pone bo ma n riba bo boka i ban ku nos, i sea un tata i un saserdote pa nos. Kiko ta mih pa bo: di ta saserdote pa kas di n hmber so, f di ta saserdote pa un tribu i pa un fam ia na Israel?" HUE 18:20 I e saserdote su kurason a bira kontentu, i el a kohe e efd, e terafinnan i e imagen grab, i a bai huntu ku e pueblo. HUE 18:21 E ora ei nan a bira bai, i a pone e mucha chikitunan i e bestianan di kria i e kosnan di balor bai nan dilanti. HUE 18:22 Ora nan a yega un distansia for di e kas di Mik aia, e hmbernan ku tabata den e kasnan banda di Mikaia su kas a bin huntu i a alk ans e yu hmbernan di Dan. HUE 18:23 I nan a grita e yu hmbernan di Dan, kendenan a drai bisa Mikaia: "Ta kiko ta pasa boso ku boso a bin huntu?" HUE 18:24 I el a b isa: "Mi diosnan ku mi a traha, i tambe e saserdote, boso a kohe bai kun. I kiko ami a keda kun? Ta kon anto boso por bisami: 'Ta kiko ta pasabo?'" HUE 18:25 I e yu hmbernan di Dan a bis': "No laga nos tende bo bos mas, pa hmbernan violento no a takbo i bo prd bo bida, huntu ku bida di e hendenan di bo kas." HUE 18:26 Asina e y u hmbernan di Dan a sigui nan kaminda; i ora Mikaia a mira ku nan tabata muchu fu erte p', el a bira bai su kas bk. HUE 18:27 Anto nan a kohe loke Mikaia a traha, i e saserdote ku tabata pertenes na dj, i a yega Lais, serka un pueblo ketu i masha trankil, i a dal nan ku filo di spada; i nan a kima e stat ku kandela. HUE 18:2 8 I no tabatin ningun hende pa libra nan, pasobra e stat tabata keda leu for di Sidon, i nan no tabatin nada di hasi ku ningun hende; i e stat tabata keda den e vaye serka di Bt-rehob. I nan a rekonstru e stat i a bai biba aden. HUE 18:29 I n an a yama e stat Dan, na nmber di nan tata Dan, kende a nase na Israel; ma antes nmber di e stat tabata Lais. HUE 18:30 I e yu hmbernan di Dan a lanta e imagen gra b pa nan mes; i Jonatan, yu hmber di Gerson, yu hmber di Manass, ku su yu hmbernan, abata saserdote pa e tribu di e danitanan te dia ku e tera a wrdu hib den koutiver io. HUE 18:31 Asina nan a lanta pa nan mes e imagen grab, ku Mikaia a traha, (i e saki a keda einan) tur e tempu ku e kas di Dios tabata na Silo.

HUE 19:1 Awor a sosod den e dianan ei, tempu ku no tabatin rei na Israel, ku taba tin un levita ta keda te leu aya den e serunan di Efrain, kende a tuma un konkub ina pa su mes for di Btlehm na Juda. HUE 19:2 Ma su konkubina a bira infiel na dj i a bai lagu' i a bai kas di su tata na Btlehm na Juda, i a keda ayanan pa un period o di kuater luna. HUE 19:3 Anto su esposo a lanta i a bai su tras pa papia karios amente kun pa tres' bk, i a hiba huntu kun su sirbid i un par di buriku. Asina e much a muh a tres' den kas di su tata, i ora e mucha muh su tata a mir', el a keda konten tu di topa kun. HUE 19:4 I su suegro, e mucha muh su tata, no a lagu' bai; i el a k eda tres dia serka dj. Asina nan a kome i bebe i a hosped ayanan. HUE 19:5 Awor a sosod ku riba e di kuater dia nan a lanta mainta tempran, i el a prepar pa bai; i e mucha muh su tata a bisa su yerno: "Fortales bo kurpa ku pida pan, i despues bo por bai." HUE 19:6 Asina nan dos a sinta i a kome i bebe huntu; i e mucha muh su tata a bisa e hmber: "Pa fabor, keda pasa nochi i laga bo kurason ta kontentu." H UE 19:7 I ora ku e hmber a lanta pa bai tg, su suegro a keda rogu' te ku el a bolbe pasa nochi ayanan. HUE 19:8 I riba e di sinku dia el a lanta pa bai mainta temp ran, i e mucha muh su tata a bisa: "Pa fabor, fortales bo kurpa i warda te atardi" ; asina nan dos a kome. HUE 19:9 Ora ku e hmber a lanta pa bai huntu ku su konkub ina i su sirbid, su suegro, e mucha muh su tata, a bis': "Mira, ya nochi ta bai ser a; pa fabor, keda pasa nochi. Mira, ya dia a pasa; keda pasa nochi akinan pa bo kurason ta kontentu. Anto maan bo por lanta tempran pa bo biaha bai kas." HUE 19: 10 Ma e hmber no tabata kier a keda pasa nochi; asina el a lanta bai i a yega na un lug enfrente di Jebus, (esta, Jerusalm). I huntu kun e tabatin un par di buriku siy; su konkubina tambe tabata huntu kun. HUE 19:11 Ora nan tabata serka di Jebus, i nochi tabata kasi sera, e sirbid a bisa su shon: "Pa fabor, ban, i laga nos bi ra bai den e stat aki di e jebuseonan i keda pasa nochi ayanan." HUE 19:12 Sinem bargo, su shon a bis': "Nos lo no bira bai den un stat di stranhero, kendenan no ta di e yunan di Israel; ma nos lo sigui bai te na Gabaa." HUE 19:13 I el a bisa su sirbid: "Ban, i laga nos bai na un di e lugnan aki; i nos lo keda pasa nochi n a Gabaa f na Rama." HUE 19:14 Asina nan a sigui nan kaminda i solo a drenta ora n an tabata serka di Gabaa, ku ta pertenes na Benjamin. HUE 19:15 I aya nan a bira pa drenta i hosped na Gabaa. Ora nan a drenta, nan a kai sinta riba plenchi di e stat, pasobra ningun hende no a tuma nan den nan kas pa pasa nochi. HUE 19:16 I mira, anochi un hmber bieu tabata bin di kunuku for di su trabou. Awor e hmber tab ata di e serunan di Efrain, i e tabata keda na Gabaa, ma e hendenan di e lug taba ta benjaminita. HUE 19:17 I el a hisa kara i a mira e biahero riba plenchi di e stat; i e hmber bieu a bisa: "Unda bo ta bai, i for di unda bo ta bin?" HUE 19:18 I el a bis': "Nos ta pasando di Btlehm na Juda pa bai te leu aya den e serunan di Efrain, pasobra ta di ayanan mi ta, i mi a bai Btlehm na Juda. Ma awor mi ta na ka minda pa kas, i ningun hende no ta risibmi den su kas. HUE 19:19 Tg tin tantu yerb a seku komo kuminda di bestia pa nos burikunan, i tambe pan i bia pa mi, pa bo si rbiente i pa e hoben ku ta huntu ku bo sirbidnan; no tin falta di nada." HUE 19:2 0 I e hmber bieu a bisa: "Pas sea ku bo. Laga ami prkur pa tur bo nesesidatnan, ma no pasa nochi riba e plenchi." HUE 19:21 Asina el a tum' den su kas i a duna e bu rikunan kuminda. I nan a laba nan pia i a kome i bebe. HUE 19:22 Mientras ku nan tabata pasa kontentu, mira, e hmbernan di e stat, sierto hmbernan prvrso, a rondon e kas i tabata bati riba porta; i nan a papia ku doo di e kas, e hmber bieu, bisand o: "E hmber ku a bin den bo kas, tres' paf pa nos tene relashon kun." HUE 19:23 E or a ei e hmber, doo di e kas, a sali bai serka nan i a bisa nan: "N, mi shonnan, pa f abor, no komet e maldat aki; awor ku e hmber aki a bin den mi kas, no hasi e kos s kandaloso aki. HUE 19:24 Ata mi yu muh birgen i e hmber su konkubina. Pa fabor, la gami trese nan paf pa boso viol nan i hasi kiko ku boso kier ku nan. Ma no hasi un kos skandaloso asina ku e hmber aki." HUE 19:25 Ma e hmbernan no kier a tende di dj; pesei e hmber a gara su konkubina i a tres' paf serka nan. I nan a viol' i maltra t' henter anochi te mainta, i a lagu' bai ora dia tabata habri. HUE 19:26 I ora di a a kumins habri, e muh a bin i a kai na porta di e hmber su kas, kaminda su shon t abata, te ora tabata di dia kla. HUE 19:27 Ora su shon a lanta mainta i a habri e portanan di kas i a sali pa sigui su kaminda, mira, su konkubina tabata

drum na porta di e kas, ku su mannan riba e drmpel. HUE 19:28 I e hmber a bis': "Lan t'ariba i laga nos ban," ma su konkubina no a kontest. E ora ei el a pon' riba e b uriku, i e hmber a kohe kaminda pa kas. HUE 19:29 Ora ku el a drenta su kas, el a kohe un kuch, kohe su konkubina i a krt' na diesdos pida, miembro pa miembro, i a mand' den henter e teritorio di Israel. HUE 19:30 I a sosod ku tur hende ku a mira esaki a bisa: "Nunka un kos asina no a pasa, ni a wrdu mir for di dia ku e yunan di Israel a sali for di tera di Egipto te dia djawe. Pensa esaki bon, tuma konse ho i papia!" HUE 20:1 E ora ei tur e yunan di Israel for di Dan te Beerseba, ink luyendo tera di Galaad, a sali, i e kongregashon a reun komo un solo hmber dilanti di SEOR na Mizpa. HUE 20:2 I e hefenan di henter e pueblo, di tur e tribunan di Israel, a present nan mes na e reunion di e pueblo di Dios, kuater shen mil sld-napia, ku tabata saka spada. HUE 20:3 (Awor e yu hmbernan di Benjamin a tende ku e yunan di Israel a subi bai Mizpa.) I e yunan di Israel a bisa: "Konta nos kon e maldat aki a tuma lug." HUE 20:4 I e levita, esposo di e muh ku a wrdu mat, a kontes t i a bisa: "Mi a bin ku mi konkubina pa pasa nochi na Gabaa, ku ta pertenes na Be njamin. HUE 20:5 Ma e hmbernan di Gabaa a lanta kontra mi, i a rondon e kas den an ochi pa mi motibu. Nan kier a matami; ma enbes di hasi esei, nan a viol mi konkub ina asina ku el a muri. HUE 20:6 I mi a kohe mi konkubina i a krt' na pida-pida, i a mand' den henter tera di Israel su erensia, pasobra nan a komet un akto baho i skandaloso na Israel. HUE 20:7 Mira, boso tur, yunan di Israel, duna boso opinio n i konseho aki." HUE 20:8 E ora ei henter e pueblo a lanta komo un solo hmber i a bisa: "Ningun di nos lo no bai na su tnt, ni ningun di nos lo no bolbe su kas. HUE 20:9 Ma awor esaki ta loke nos lo hasi ku Gabaa: nos lo bai kontra dj manera lt disid. HUE 20:10 I nos lo tuma dies hmber for di kada shen di tur e tribunan di Israel, i shen for di kada mil, i mil for di kada dies mil, pa prkur pa kuminda pa e pueblo, pa ora nan yega Gabaa di Benjamin, nan kastig nan pa tur e aktonan ska ndaloso ku nan a komet na Israel." HUE 20:11 Asina tur e hmbernan di Israel a reun kontra e stat, un komo un solo hmber. HUE 20:12 E ora ei e tribunan di Israel a ma nda hmbernan dor di henter tribu di Benjamin, bisando: "Ta kiko e maldat aki ku a tuma lug meimei di boso ta? HUE 20:13 Pesei anto, entreg e hmbernan, e hmbernan prvr o na Gabaa, pa nos mata nan i kita e maldat aki for di Israel." Ma e yu hmbernan di Benjamin no kier a skucha bos di nan rumannan, e yunan di Israel. HUE 20:14 I e yu hmbernan di Benjamin a bin huntu na Gabaa for di e statnan, pa bai bringa k ontra e yunan di Israel. HUE 20:15 I riba e dia ei e yu hmbernan di Benjamin for di e otro statnan a wrdu kont: bint'i seis mil hmber ku ta saka spada, fuera di e h abitantenan di Gabaa ku a wrdu kont, shete shen hmber skoh. HUE 20:16 Entre tur e he ndenan aki shete shen hmber skoh tabata robesou; kada un di nan por a slenger un p iedra tira riba un kabei, sin hera. HUE 20:17 E ora ei e hmbernan di Israel, fuer a di Benjamin, a wrdu kont, kuater shen mil hmber ku ta saka spada; tur esakinan ta bata hmber di guera. HUE 20:18 Awor e yunan di Israel a lanta bai Bt-l, i a pidi Di os konseho i a bisa: "Kual di nos mester bai prom pa bringa kontra e yu hmbernan d i Benjamin?" I SEOR a bisa: "Juda prom." HUE 20:19 Asina e yunan di Israel a lanta mainta, i a kampa kontra Gabaa. HUE 20:20 I e hmbernan di Israel a sali bai pa b ringa kontra Benjamin, i na Gabaa e hmbernan di Israel a pone nan mes den rdu di b ataya kontra nan. HUE 20:21 E ora ei e yu hmbernan di Benjamin a sali for di Gaba a, i a dal bint'i dos mil hmber di Israel mata e dia ei. HUE 20:22 Ma e pueblo, e hmbernan di Israel, a tuma un kurashi i a pone nan mes den rdu di bataya atrobe n a e lug kaminda nan a pone nan mes den rdu di bataya e prom dia. HUE 20:23 I e yuna n di Israel a bai yora dilanti di SEOR te atardi i a pidi SEOR konseho, bisando: " Nos mester bai bringa atrobe kontra e yu hmbernan di mi ruman Benjamin?" I SEOR a bisa: "Sali bai kontra dj." HUE 20:24 E ora ei e yunan di Israel a sali bai kontr a e yu hmbernan di Benjamin e di dos dia. HUE 20:25 I Benjamin a sali riba e di d os dia bai kontra nan for di Gabaa, i a bolbe dal diesocho mil hmber di e yunan d i Israel mata; tur esakinan tabata saka spada. HUE 20:26 E ora ei tur e yunan di Israel, i henter e pueblo, a subi bai Bt-l i tabata yora; asina nan a keda ayanan dilanti di SEOR i a yuna e dia ei te atardi. I nan a ofres ofrendanan kim i ofrend anan di pas dilanti di SEOR.

HUE 20:27 I e yunan di Israel a konsult ku SEOR (pasobra e arka di e aliansa di Di os tabata ayanan den e dianan ei, HUE 20:28 i Finees, yu hmber di Eleazar, yu hmbe r di Aaron, tabata par su dilanti pa sirbi den e dianan ei), bisando: "Mi mester sali bai bringa atrobe kontra e yu hmbernan di mi ruman Benjamin, f mi mester stp?" I SEOR a bisa: "Bai, pasobra maan Mi ta entreg nan den bo man." HUE 20:29 Asina Is rael a pone hmbernan skonde pa atak rnt di Gabaa. HUE 20:30 I e yunan di Israel a b ai kontra e yu hmbernan di Benjamin riba e di tres dia i a pone nan mes den rdu di bataya kontra Gabaa, manera otro biahanan. HUE 20:31 I e yu hmbernan di Benjamin a sali bai kontra e pueblo i a wrdu aleh for di e stat, i manera e otro biahanan, nan a kumins atak i mata algun di e hendenan riba e kamindanan grandi, di kualnan un ta bai Bt-l i e otro Gabaa, i den kunuku, mas o menos trinta hmber di Israel. H UE 20:32 I e yu hmbernan di Benjamin a bisa: "Nan ta keda derot nos dilanti, mesko s ku e prom biaha." Ma e yunan di Israel a bisa: "Laga nos hui pa nos aleh nan for di e stat hiba nan na e kamindanan grandi." HUE 20:33 E ora ei tur e hmbernan di Israel a lanta for di nan lug, i a pone nan mes den rdu di bataya na Baal-tamar; i e hmbernan di Israel ku a skonde pa atak a bula sali for di nan lug, for di Maregabaa. HUE 20:34 Ora dies mil hmber skoh for di henter Israel a sali bin kontra Ga baa, e bataya a bira pis; ma Benjamin no tabata sa ku desaster tabata tras di por ta. HUE 20:35 SEOR a derot Benjamin dilanti di Israel. I e yunan di Israel a mata bint'i sinku mil un shen hmber di Benjamin e dia ei, tur esnan ku ta saka spada. HUE 20:36 Asina e yu hmbernan di Benjamin a mira ku nan a wrdu derot. Ora ku e hmber nan di Israel a laga Benjamin gana tereno, komo ku nan tabata konfia riba e hmber nan ku a skonde pa atak, kendenan nan a pone kontra Gabaa, HUE 20:37 e hmbernan ku a skonde pa atak a pura bai kontra Gabaa; tambe e hmbernan ku a skonde pa atak a d espleg i a derot henter e stat ku filo di spada. HUE 20:38 Awor e seal, ku e hmberna n di Israel i e hmbernan ku a skonde pa atak a palabr, tabata ku nan mester a hasi un nubia grandi di huma subi for di e stat. HUE 20:39 Anto den e bataya e hmberna n di Israel a bira bai. I Benjamin a kumins dal mas o menos trinta hmber di Israel mata, pasobra nan a bisa: "Siguramente nan ta keda derot nos dilanti, manera den e prom bataya." HUE 20:40 Ma ora ku e nubia di huma a kumins subi for di e stat, Benjamin a drai wak; i ata, henter e stat tabata na huma ku tabata subi bai te n a shelu. HUE 20:41 E ora ei e hmbernan di Israel a bira, i e hmbernan di Benjamin a keda morto spant; pasobra nan a mira ku desaster tabata tras di porta. HUE 20:4 2 Pesei nan a hui pa e hmbernan di Israel den direkshon di desierto, ma e bataya a alkans nan, mientras ku esnan ku tabata sali for di e statnan tabata destru nan einan mes. HUE 20:43 Nan a rondon Benjamin, a prsigu nan sin sosiegu i a kore pasa riba nan enfrente di Gabaa, den direkshon pariba. HUE 20:44 Asina diesocho mil hm ber di Benjamin a kai; nan tur tabata guereronan balente. HUE 20:45 E otronan a bira i a hui den direkshon di desierto bai na e baranka di Rimon, ma nan a kaptu r sinku mil di nan riba e kamindanan grandi i a alkans nan na Gidom, i a mata dos mil di nan. HUE 20:46 Asina ta ku tur esnan di Benjamin ku a kai e dia ei tabata bint'i sinku mil hmber ku ta saka spada; nan tur tabata guereronan balente. HUE 20:47 Ma seis shen hmber a bira i a hui den direkshon di desierto bai na e barank a di Rimon, i nan a keda kuater luna na e baranka di Rimon. HUE 20:48 E ora ei e hmbernan di Israel a bira bai bk kontra e yu hmbernan di Benjamin, i a dal nan ku filo di spada, tantu henter e stat ku e bestianan, komo tur loke nan a haa; tambe tur e statnan ku nan a haa, nan a pega na kandela. HUE 21:1 Awor e hmbernan di Is rael a hura na Mizpa, bisando: "Ningun di nos lo no duna su yu muh na Benjamin ko mo esposa." HUE 21:2 Asina e pueblo a bin Bt-l i a sinta ayanan dilanti di Dios te atardi, i a halsa nan bos i a yora amrgamente. HUE 21:3 I nan a bisa: "O SEOR, Di os di Israel, pakiko e kos aki a pasa ku Israel, asina ku ta falta un tribu awe na Israel?" HUE 21:4 I a sosod ku su manis e pueblo a lanta tempran i a traha un a ltar ayanan, i a ofres ofrendanan kim i ofrendanan di pas. HUE 21:5 Anto e yunan d i Israel a bisa: "Ken di tur e tribunan di Israel no a bin den e asamblea serka SEOR?"

Pasobra nan a hasi un gran huramentu tokante di esun ku no a bin serka SEOR na Mi zpa, bisando: "Esei mester wrdu mat sigur." HUE 21:6 I e yunan di Israel tabatin d uele di nan ruman Benjamin, i nan a bisa: "Awe un tribu a wrdu krt kit for di Israel . HUE 21:7 Kiko nos mester hasi pa haa esposa pa esnan ku a resta, awor ku nos a hura na SEOR pa no duna nan ningun di nos yu muhnan komo esposa?" HUE 21:8 I nan a bisa: "Kual di e tribunan di Israel no a bin serka SEOR na Mizpa?" I mira, ningu n hende di Jabes-galaad no a bin pa e reunion na e kampamentu. HUE 21:9 Pasobra ora ku e pueblo a wrdu kont, mira, ni un di e habitantenan di Jabes-galaad no taba ta einan. HUE 21:10 I e kongregashon a manda diesdos mil di e guereronan balente ayanan, i a orden nan, bisando: "Bai, i dal e habitantenan di Jabes-galaad ku fi lo di spada, tambe e muhnan i e mucha chikitunan. HUE 21:11 I esaki ta loke boso mester hasi: boso mester destru kompletamente tur hmber, i tur muh ku a yega di dru mi ku hmber." HUE 21:12 I nan a haa entre e habitantenan di Jabes-galaad kuater sh en birgen hoben ku nunka a konos hmber dor di drumi kun; i nan a trese nan na e kam pamentu na Silo, ku ta keda na tera di Kanaan. HUE 21:13 Anto henter e kongregas hon a manda rospondi i a papia ku e yu hmbernan di Benjamin ku tabata na e barank a di Rimon, i a proklam pas na nan. HUE 21:14 I e ora ei Benjamin a bolbe, i nan a duna nan e muhnan ku nan a laga na bida for di e muhnan di Jabes-galaad; tg nan n o tabata basta pa nan. HUE 21:15 I e pueblo tabatin duele di Benjamin, pasobra S EOR a trese un kiebra den e tribunan di Israel. HUE 21:16 E ora ei e ansianonan d i e kongregashon a bisa: "Kiko nos lo hasi pa haa esposa pa esnan ku a resta? Pas obra e muhnan a wrdu destru for di Benjamin." HUE 21:17 I nan a bisa: "Mester tin u n erensia pa e sobrebibientenan di Benjamin, pa un tribu no wrdu kit for di den Is rael. HUE 21:18 Ma nos no por duna nan esposanan for di nos yu muhnan." Pasobra e yunan di Israel a hura, bisando: "Maldishon ta esun ku duna Benjamin un esposa." HUE 21:19 Asina nan a bisa: "Mira, tur aa tin un fiesta di SEOR na Silo, ku ta ke da panrt di Bt-l, pariba di e kaminda grandi ku ta bai di Bt-l pa Sikem, i pasit di L bona." HUE 21:20 I nan a orden e yu hmbernan di Benjamin, bisando: "Bai i skonde w arda den e kunukunan di wendrif, HUE 21:21 i paga tino; i mira, ora ku e yu muhnan di Silo sali pa tuma parti den e baliamentu, boso sali for di e kunukunan di we ndrif i kada un di boso kore kohe su esposa for di e yu muhnan di Silo, i bai tera di Benjamin. HUE 21:22 I lo sosod ku si nan tatanan f nan ruman hmbernan bin keha serka nos, nos lo bisa nan: 'Duna nos nan boluntariamente, pasobra nos no a tuma un esposa pa kada hmber di Benjamin durante di bataya, ni boso no a duna boso yu muhnan na nan, sino awor boso lo tabata kulpabel.'" HUE 21:23 I e yu hmbernan di Benjamin a hasi asina, i a kohe esposa konforme nan kantidat for di esnan ku tab ata balia, i a bai ku nan. I nan a bai i a bolbe na nan erensia, i a rekonstru e statnan i a bai biba den nan. HUE 21:24 I e yunan di Israel a bai for di einan e ora ei, kada hmber serka su tribu i famia, i kada un di nan a sali for di einan bai pa su erensia. HUE 21:25 Den e dianan ei no tabatin rei na Israel; kada ken tabata hasi loke tabata bon den su mes bista.

RUTH RUT 1:1 Awor a sosod ku den e dianan ku e huesnan tabata gobern, tabatin hamber de n e tera. I un hmber di Btlehm na Juda a bai pa keda biba pa un tempu na tera di Mo ab ku su esposa i su dos yu hmbernan. RUT 1:2 I nmber di e hmber tabata Elimelek, i nmber di su esposa, Noem, i nmber di su dos yu hmbernan tabata Mahlon i Kelion, efr ateonan di Btlehm na Juda. Awor nan a yega tera di Moab i a keda ayanan. RUT 1:3 A nto Elimelek, Noem su esposo, a muri; i Noem a ked'atras ku su dos yu hmbernan. RUT 1:4 I nan a tuma muhnan moabita pa nan mes komo esposa; nmber di esun tabata Orfa , i nmber di e otro tabata Ruth. I nan a biba ayanan mas o menos dies aa. RUT 1:5 Anto Mahlon i Kelion tur dos tambe a muri; i e muh a keda sin su dos yunan i sin su esposo. RUT 1:6 I ora ku el a tende na tera di Moab ku SEOR a bishit Su pueblo dor di duna nan kuminda, Noem ku su dos nueranan a lanta pa bolbe for di tera di Moab. RUT 1:7 Asina el a sali ku su dos nueranan for di e lug kaminda e tabata; i nan a kumins kana pa bolbe na tera di Juda. RUT 1:8 I Noem a bisa su dos nueranan : "Bai, bolbe kada un di boso na kas di su mama. Ku SEOR trata boso ku kario mesko s ku boso a trata e defuntonan i ami. RUT 1:9 Ku SEOR duna ku boso por haa sosiegu , kada un den kas di su esposo." E ora ei el a sunchi nan, i nan a halsa nan bos i a yora. RUT 1:10 I nan a bis': "Siguramente nos lo bolbe ku bo serka bo pueblo ." RUT 1:11 Ma Noem a bisa: "Bai bk, mi yunan. Pakiko boso lo bai ku mi? Mi tin ma s yu hmber den mi barika anto, ku por bira boso esposo? RUT 1:12 Bai bk, mi yunan! Bai, pasobra mi ta muchu bieu pa tin un esposo. Si mi a bisa ku mi tin speransa , asta si mi por tabatin un esposo awe nochi i haa yu hmbernan tambe, RUT 1:13 bos o lo a warda pesei te ora nan bira grandi? Boso lo a keda sin kasa pesei? N, mi y unan; pasobra pa mi ta mas duru ainda ku pa boso, pasobra e man di SEOR a sali ko ntra mi." RUT 1:14 I nan a halsa nan bos i a yora atrobe; i Orfa a sunchi su sue gra, ma Ruth a keda ten' duru. RUT 1:15 E ora ei Noem a bisa: "Mira, bo ku a bai bk s erka su pueblo i su diosnan; bai bk tras di bo ku." RUT 1:16 Ma Ruth a bisa: "No ke da insist pa mi bai lagabo, ni kitami di siguibo; pasobra unda ku bo bai, lo mi b ai, i unda ku bo keda, lo mi keda. Bo pueblo lo ta mi pueblo, i bo Dios, mi Dios . RUT 1:17 Kaminda bo muri, lo mi muri, i einan lo mi wrdu der. Ku SEOR hasi asina ku mi, i pi ainda, si kualke kos otro ku morto trese separashon entre abo i ami." RUT 1:18 Ora Noem a mira ku e tabata desidido pa bai kun, e no a bis' nada mas. RU T 1:19 Asina nan dos a bai te ora nan a yega Btlehm. I a sosod ku ora nan a yega Btl ehm, henter e stat a keda konmov pa nan motibu, i e muhnan tabata bisa: "No ta Noem esei?" RUT 1:20 I el a bisa nan: "No yamami Noem; yamami Mara, pasobra e Todopode roso a tratami ku hopi amargura. RUT 1:21 Mi a bai yen, ma SEOR a tresemi bk bash. Pakiko boso ta yamami Noem, siendo ku SEOR a duna testimonio kontra mi i e Todopod eroso a afligmi?" RUT 1:22 Asina Noem a bolbe for di tera di Moab, i huntu kun su n uera Ruth e moabita; i nan a yega Btlehm na kuminsamentu di e kosecha di puspas. R UT 2:1 Awor Noem tabatin un pariente di su esposo, un hmber masha riku mes, di e f amia di Elimelek, kende su nmber tabata Boaz. RUT 2:2 I Ruth e moabita a bisa Noe m: "Pa fabor, lagami bai den kunuku i piki tapushi tras di esun ku mi haa grasia d en su bista." I el a bis': "Bai, mi yu." RUT 2:3 Asina el a sali i a bai piki tap ushi den kunuku tras di e kosechadnan; i a sosod ku el a yega na e parti di kunuku ku tabata pertenes na Boaz, kende tabata di e famia di Elimelek. RUT 2:4 Awor mi ra, Boaz a bin di Btlehm i a bisa e kosechadnan: "SEOR sea ku boso." I nan a bis': "S EOR bendishonbo." RUT 2:5 E ora ei Boaz a bisa su sirbid ku tabata enkarg ku e kosec hadnan: "Ta di ken e muh hoben aki ta?" RUT 2:6 I e sirbid ku tabata enkarg ku e kos echadnan a kontest i a bisa: "Ta e muh moabita hoben ku a bolbe ku Noem for di tera di Moab. RUT 2:7 I el a bisa: 'Pa fabor, lagami piki tapushi tras di e kosechadna n meimei di e bohnan.' Asina el a bin i a keda for di mainta te awor; djis un rat u so el a sinta den kas." RUT 2:8 E ora ei Boaz a bisa Ruth: "Skucha ku atenshon , mi yu. No bai piki tapushi den otro kunuku; ademas, no bai

for di akinan, ma ked'aki serka mi sirbientenan. RUT 2:9 Laga bo wowonan ta riba e kunuku ku nan ta kosech, i bai nan tras. Pues, mi a orden e sirbidnan pa no mole stibo. Ora bo tin set, bai na e purnnan di awa i bebe di e awa ku e sirbidnan ta sa ka." RUT 2:10 E ora ei Ruth a tira su kurpa abou i a big ku su kara te na suela, i a bis': "Pakiko mi a haa grasia den bo bista ku bo a paga atenshon na mi, siendo ku mi ta un stranhero?" RUT 2:11 I Boaz a kontest i a bis': "Mi a tende di tur lo ke bo a hasi pa bo suegra despues di morto di bo esposo, i kon bo a bandon bo tat a i bo mama i e tera kaminda bo a nase, i a bin serka un pueblo ku bo no tabata konos prom. RUT 2:12 Ku SEOR rekompens bo obra, i ku bo pago sea kompleto for di SEOR , e Dios di Israel, bou di Kende Su halanan bo a bin buska refugio." RUT 2:13 E ora ei el a bisa: "Mi a haa grasia den bo bista, mi seor, pasobra bo a konsolmi, i di brdat bo a papia ku kario ku bo sirbiente, apesar ku mi no ta manera un di bo s irbientenan." RUT 2:14 I na ora di kome Boaz a bis': "Bin aki, kome di e pan i dp bo pida pan den e binager." Asina el a sinta banda di e kosechadnan; i Boaz a sir bi mainshi tost, i el a kome i a keda satisfecho, i a sobra un tiki. RUT 2:15 Ora ku el a lanta pa bai piki tapushi, Boaz a orden su sirbidnan, bisando: "Lagu' piki meimei di e bohnan tambe, i no ofend'. RUT 2:16 I tambe, saka ksprs poko mainshi p' f or di e bshinan i laga esaki pa e piki, i no reprend'." RUT 2:17 Asina el a piki t apushi den kunuku te atardi. Anto el a bati loke ku el a piki, i esaki tabata ma s o menos un efa di puspas. RUT 2:18 I el a koh' i a bai den stat, i su suegra a mira loke ku el a piki. Tambe el a kohe loke ku el a sobra despues di a kaba di kome i a duna Noem. RUT 2:19 Anto su suegra a bis': "Unda bo a piki awe i unda bo a traha? Bendishon sea esun ku a paga atenshon na bo." Asina el a konta su suegra ta serka ken el a traha i a bisa: "Nmber di e hmber serka ken mi a traha awe ta B oaz." RUT 2:20 I Noem a bisa su nuera: "Ku esun ku no a nenga su kario na e bibuna n ni na e mortonan sea bendishon." I Noem a bis': "E hmber ta nos famia, e ta un di nos famianan mas yeg." RUT 2:21 E ora ei Ruth e moabita a bisa: "Ademas, el a bis ami: 'Keda serka mi sirbidnan te ora nan kaba ku henter mi kosecha.'" RUT 2:22 I Noem a bisa su nuera Ruth: "Mi yu, ta bon pa bo sali ku su sirbientenan, pa otron an no atakbo den otro kunuku." RUT 2:23 Asina el a keda serka e sirbientenan di B oaz pa piki tapushi te na fin di e kosecha di puspas i e kosecha di trigo. I e t abata biba serka su suegra. RUT 3:1 Awor su suegra Noem a bis': "Mi yu, lo mi no b uska siguridat pa bo, pa bai bon ku bo? RUT 3:2 I awor Boaz, serka kende su sirb ientenan bo tabata, no ta nos pariente e ta? Mira, awe nochi e ta bienta puspas na e plenchi-di-bati-mainshi. RUT 3:3 Pesei, bai baa i hunta bo kurpa ku zeta i b isti bo mih paa, i baha bai na e plenchi-di-bati-mainshi; ma no laga e hmber sa ku bo t'ei te ora ku el a kaba di kome i bebe. RUT 3:4 I ora ku e kai drumi, tuma n ota di e lug kaminda ku e ta drumi, i bai kita e paa for di su pianan i kai drumi; e ora ei e lo bisabo kiko bo mester hasi." RUT 3:5 I el a bis': "Tur loke bo bis a, lo mi hasi." RUT 3:6 Asina el a baha bai na e plenchi-di-bati-mainshi i a has i konforme tur loke su suegra a orden'. RUT 3:7 Ora Boaz a kaba di kome i bebe i su kurason tabata kontentu, el a kai drumi banda di e monton di trigo; i Ruth a bin ketu-ketu, a kita e paa for di su pianan i a kai drumi. RUT 3:8 I a sosod ku m ei anochi e hmber a spanta, i a bira wak; i mira, tabatin un muh drum na su pia. RU T 3:9 I el a bisa: "Ta ken bo ta?" I el a kontest: "Ami ta Ruth, bo sirbiente. Pe sei, habri bo klechi riba bo sirbiente, pasobra bo ta un famia yeg." RUT 3:10 E o ra ei Boaz a bisa: "Ku SEOR bendishonbo, mi yu. Bo a mustra ku bo ltimo kario ta mih ku esun prom, dor di no kore tras di hmber hoben, sea pober f riku. RUT 3:11 I awor , mi yu, no tene miedu. Lo mi hasi pa bo kiko ku bo pidi, pasobra tur e hendenan di e stat aki sa ku bo ta un muh ekselente. RUT 3:12 I awor ta brdat ku mi ta un famia yeg; sinembargo, tin un famia mas yeg ku mi. RUT 3:13 Keda awe nochi, i ora dia habri, si e kier redimbo, ta bon; lagu' redimbo. Ma si e no kier redimbo, e ora ei, manera SEOR ta biba, ami lo redimbo. Keda drumi te mainta." RUT 3:14 Asina Rut h a drumi na su pia te mainta i a lanta prom ku hende por a rekonos otro; i Boaz a bisa: "No laga ningun hende sa ku e muh a bin na e plenchi-di-bati-mainshi."

RUT 3:15 Ademas, el a bolbe bisa: "Dunami e kapa ku bo tin bist i ten' pa mi." Asi na Ruth a ten' p'; i el a midi seis mid di puspas i a pone esaki riba dj. Anto el a bai den stat. RUT 3:16 I ora ku el a yega serka su suegra, esaki a bisa: "Kon a bai, mi yu?" I el a kont' tur loke e hmber a hasi p'. RUT 3:17 I Ruth a bisa: "E se is midnan di puspas aki el a dunami, pasobra el a bisa: 'No bai serka bo suegra m an bash.'" RUT 3:18 Anto Noem a bisa: "Mi yu, warda te ora bo sa kon e asunto ta r esult; pasobra e hmber lo no soseg te ora ku e regla e asunto awe mes." RUT 4:1 Awo r Boaz a subi bai na porta di e stat i a sinta ayanan, i mira, e famia yeg ku Boa z a papia di dj tabata pasa; pesei el a bisa: "Amigu, bira bin sinta akinan." I e l a bira bai sinta. RUT 4:2 E ora ei el a tuma dies hmber for di e ansianonan di e stat i a bisa: "Bin sinta akinan." Asina nan a bai sinta. RUT 4:3 Anto el a bi sa e famia mas yeg: "Noem, kende a bolbe for di tera di Moab, mester bende e pida tera ku tabata pertenes na nos ruman Elimelek. RUT 4:4 Pesei mi a pensa di informb o, bisando: 'Kumpr' dilanti di esnan ku ta sint akinan, i dilanti di e ansianonan di mi pueblo. Si bo kier redimi, redimi, ma si no, bisami pa mi sa; pasobra no tin ningun otro hende sino abo pa redimi, i ami ta despues di bo.'" I e famia mas ye g a bisa: "Ami ta redimi." RUT 4:5 E ora ei Boaz a bisa: "Riba e dia ku bo kumpra e kunuku for di man di Noem, bo mester tuma Ruth e moabita, biuda di e defunto, t ambe, pa asina lanta e nmber di e defunto riba su erensia." RUT 4:6 I e famia mas yeg a bisa: "Mi no por redimi pa mi, pa mi no pone mi mes erensia na peliger. Red imi pa bo; bo por haa mi derecho di redenshon, pasobra ami no por redimi." RUT 4:7 Awor esaki tabata e kustumber prom aya na Israel enkuanto redenshon i traspaso di tera, pa konfirm kualke asunto: esun hmber tabata kita su sandalia i duna esaki n a e otro; i esaki tabata e manera di konfirm kombenio na Israel. RUT 4:8 Asina e famia mas yeg a bisa Boaz: "Kumpr' pa bo." I el a kita su sandalia. RUT 4:9 E ora ei Boaz a bisa e ansianonan i tur e hendenan: "Boso ta testigu awe ku mi a kumpr a for di man di Noem tur loke tabata pertenes na Elimelek i tur loke tabata perten es na Kelion i Mahlon. RUT 4:10 Ademas, mi a haa Ruth e moabita, biuda di Mahlon, pa ta mi esposa pa lanta nmber di e defunto riba su erensia, pa nmber di e defunto no wrdu krt kit for di su rumannan i for di e porta di su lug di nasementu; boso ta testigu awe." RUT 4:11 I tur e hendenan ku tabata na porta di e stat, i e ansian onan, a bisa: "Nos ta testigu. Ku SEOR hasi e muh ku ta bin den bo kas manera Raqu el i Lea, kendenan tur dos a edifik e kas di Israel; i ku bo haa prosperidat na Ef rata i bira famoso na Btlehm. RUT 4:12 Ademas, ku bo kas ta manera e kas di Fares, kende Tamar a haa pa Juda, pa medio di e desendensia ku SEOR lo dunabo dor di e m uh hoben aki." RUT 4:13 Asina Boaz a tuma Ruth, i el a bira su esposa, i el a dru mi kun. I SEOR a hasi ku el a konseb, i el a duna lus na un yu hmber. RUT 4:14 E ora ei e muhnan a bisa Noem: "Bendishon sea SEOR, Kende no a lagabo sin un redentor awe ; i ku su nmber bira famoso na Israel. RUT 4:15 Ku e lo ta pa bo tambe un restora d di bida i un sostened di bo biehes; pasobra bo nuera, kende ta stimabo i ta mih p a bo ku shete yu hmber, a duna lus na dj." RUT 4:16 Anto Noem a tuma e yu i a pon' r iba su skochi, i a bira su yaya. RUT 4:17 I e muhnan bisia a dun' nmber, bisando: "N oem a haa un yu hmber." Asina nan a yam' Obed. E ta tata di Isa, tata di David. RUT 4 :18 Awor esakinan ta e generashonnan di Fares: Fares a engendr Hezron, RUT 4:19 i Hezron a engendr Ram, i Ram, Aminadab, RUT 4:20 i Aminadab a engendr Nason, i Nas on, Salmon, RUT 4:21 i Salmon a engendr Boaz, i Boaz, Obed, RUT 4:22 i Obed a eng endr Isa, i Isa, David.

1 SAMUEL 1SA 1:1 Awor tabatin un sierto hmber di Ramataim-zofim di e serunan di Efrain, i su nmber tabata Elkana, yu hmber di Jeroham, yu hmber di Eli, yu hmber di Tohu, yu hm er di Zuf, un efrateo. 1SA 1:2 I e tabatin dos esposa: nmber di esun tabata Ana i nmber di e otro tabata Penina; i Penina tabatin yu, ma Ana no tabatin yu. 1SA 1: 3 Awor tur aa e hmber aki tabata bai for di su stat pa ador i pa ofres sakrifisio na e SEOR di ehrsitonan na Silo. I e dos yu hmbernan di El, Ofni i Finees, tabata sase rdote di SEOR ayanan. 1SA 1:4 I ora ku e dia pa Elkana ofres sakrifisio a yega, e tabata duna su esposa Penina i tur su yu hmbernan i su yu muhnan nan porshon, 1SA 1:5 ma Ana e tabata duna un porshon dbel, pasobra e tabata stima Ana, ma SEOR a se ra su matris. 1SA 1:6 Su rival, sinembargo, tabata probok' sin miserikrdia pa hasi sinti su mes fastioso, pasobra SEOR a sera su matris. 1SA 1:7 I a sosod ku aa tras aa, kada bes ku e tabata bai na e kas di SEOR, Penina tabata probok', asina ku e ta bata yora i no tabata kome. 1SA 1:8 Anto su esposo Elkana a bis': "Ana, pakiko bo ta yora i pakiko bo no ta kome i pakiko bo kurason ta tristu asina? Mi no ta ni fik mas pa bo ku dies yu hmber?" 1SA 1:9 E ora ei Ana a lanta despues di a kome i bebe na Silo. Awor saserdote El tabata sint riba e asiento banda di e kosein-di-po rta di e tmpel di SEOR. 1SA 1:10 I Ana, ku amargura di alma, a hasi orashon na SEOR i a yora mash. 1SA 1:11 I el a hasi un huramentu i a bisa: "O SEOR di ehrsitonan, si di brdat Bo mira e aflikshon di Bo sirbiente i krda riba mi i no lubid riba Bo s irbiente, ma duna Bo sirbiente un yu hmber, e ora ei lo mi dun' na SEOR tur e diana n di su bida, i nunka nabaha lo no pasa riba su kabes." 1SA 1:12 Awor a sosod ku mientras e tabata sigui hasi orashon den e presensia di SEOR, El tabata opserv su b oka. 1SA 1:13 Ma Ana tabata papia den su kurason, solamente su lepnan tabata mov e, ma no por a tende su bos. Pesei El a pensa ku ta burachi e tabata. 1SA 1:14 E ora ei El a bis': "Kuantu tempu mas lo bo sigui bebe burachi? Stp di bebe bia." 1SA 1:15 Ma Ana a kontest i a bisa: "N, mi seor, mi ta un muh hopi tribul. Mi no a bebe b ia ni bibida strki, ma mi a drama mi alma dilanti di SEOR. 1SA 1:16 No tuma bo sirb iente pa un muh prvrso, pasobra ta for di mi preokupashon grandi i for di mi afliks hon mi a papia te awor aki." 1SA 1:17 Anto El a kontest i a bisa: "Bai na pas; i k u e Dios di Israel dunabo bo petishon ku bo a hasi na djE." 1SA 1:18 I Ana a bis a: "Laga bo sirbiente haa grasia den bo bista." Asina e muh a kohe su kaminda bai i a kome, i su kara no tabata tristu mas. 1SA 1:19 Anto nan a lanta mainta tempr an i a ador dilanti di SEOR, i a bolbe bai nan kas bk na Rama. I Elkana tabatin rel ashon ku su esposa Ana, i SEOR a krda riba dj. 1SA 1:20 I a sosod ku na su debido te mpu, despues ku Ana a konseb, el a duna lus na un yu hmber; i el a yam' Samuel, bis ando: "Pasobra mi a pidi na SEOR." 1SA 1:21 Anto e hmber Elkana a bai ku tur e hend enan di su kas pa ofres na SEOR e sakrifisio di tur aa i pa kumpli ku su huramentu. 1SA 1:22 Ma Ana no a bai, pasobra el a bisa su esposo: "Lo mi no bai te ora ku mi kita e yu for di pechu; e ora ei lo mi hib', pa e pares dilanti di SEOR i keda a yanan pa semper." 1SA 1:23 I su esposo Elkana a bis': "Hasi loke ta parsebo mih. K eda te ora bo a kit' for di pechu; solamente, ku SEOR konfirm Su palabra." Asina e muh a keda i a kria su yu hmber te ora ku el a kit' for di pechu. 1SA 1:24 Awor ora ku el a kit' for di pechu, el a hib' kun, ku un toro di tres aa i un efa di haria i un butishi di bia, i a hib' na e kas di SEOR na Silo, ounke ku e mucha tabata chiki tu. 1SA 1:25 E ora ei nan a mata e toro i a hiba e mucha pa El. 1SA 1:26 I Ana a bisa: "O mi seor! Manera bo alma ta biba, mi seor, ta ami ta e muh ku tabata par aki banda di bo ta hasi orashon na SEOR. 1SA 1:27 Pa e mucha aki mi a hasi orashon, i SEOR a dunami mi petishon ku mi a hasi na djE. 1SA 1:28 Pesei tambe mi a dedik' na SEOR; tanten ku e ta na bida e ta dedik na SEOR." I el a ador SEOR ayanan. 1SA 2:1 E ora ei Ana a hasi orashon i a bisa: "Mi kurason ta regosih den SEOR; mi kachu t a hals den SEOR. Mi

boka ta papia ku kurashi kontra mi enemigunan, pasobra mi ta alegr den Bo salbash on. 1SA 2:2 "No tin ningun santu manera SEOR, di brdat, no tin ningun otro fuera d i Bo, tampoko no tin ningun baranka manera nos Dios. 1SA 2:3 "No gaba mas ku tan tu orguyo, no laga arogansia sali for di bo boka; pasobra SEOR ta un Dios di kono sementu, i serka djE akshonnan ta wrdu pis. 1SA 2:4 "E bognan di e poderosonan ta kibr na pida-pida, ma e debilnan ta fah ku forsa. 1SA 2:5 Esnan ku tabata barika y en ta hr nan mes pa pan, ma esnan ku tabatin hamber no tin hamber mas. Asta esun steril ta duna lus na shete yu, ma esun ku tin hopi yu ta debilit. 1SA 2:6 "SEOR t a mata i ta duna bida; E ta hasi baha den Seol i ta hasi lanta. 1SA 2:7 SEOR ta h asi pober i ta hasi riku; E ta rebah, tambe E ta halsa. 1SA 2:8 E ta lanta e pobe r for di den stf, E ta hisa esun den nesesidat for di e monton di shinishi, pa po ne nan sinta huntu ku e nobelnan i ered un puesto di onor. "Pasobra e pilarnan di e tera ta di SEOR, i El a pone mundu riba nan. 1SA 2:9 E ta warda e pianan di Su santunan, ma e malbadonan ta wrdu silensi den skuridat. "Pasobra no ta pa medio d i forsa un hende ta prevales. 1SA 2:10 Esnan ku lucha ku SEOR lo wrdu kibr na pida-p ida; kontra nan E lo strena den e shelunan, SEOR lo huzga e finnan di tera. I E l o duna forsa na Su rei i lo halsa e kachu di Su ung." 1SA 2:11 E ora ei Elkana a bai su kas na Rama. Ma e mucha hmber tabata sirbi SEOR dilanti di saserdote El. 1SA 2:12 Awor e yu hmbernan di El tabata hmbernan prvrso; nan no tabata konos SEOR, 1SA 13 ni e kustumber di e saserdotenan pa ku e pueblo. Ora ku un hmber tabata ofres u n sakrifisio, e sirbid di e saserdote tabata bin ora ku e karni tabata hereb ku un frki di tres punta den su man. 1SA 2:14 E ora ei e tabata hinka esaki den e panc hi f ketel f wea f paila; tur loke ku e frki trese ariba, e saserdote tabata tuma pa su mes. Asina nan tabata hasi na Silo ku tur e israelitanan ku tabata bin ayana n. 1SA 2:15 Tambe, prom ku nan kima e vt, e sirbid di e saserdote tabata bin i bisa e hmber ku tabata ofres e sakrifisio: "Duna e saserdote karni pa hasa riba kandel a, pasobra e lo no tuma karni hereb for di bo, solamente karni kur." 1SA 2:16 I si e hmber bis': "Laga nan kima e vt prom, kaba kohe kuantu ku bo ta dese," e ora ei e tabata bisa: "N, bo mester dunami e karni awor; i si no, lo mi kit' ku forsa." 1SA 2:17 Asina e pik di e hobennan tabata masha grandi mes dilanti di SEOR, pasobra e hmbernan tabata menospresi e ofrenda di SEOR. 1SA 2:18 Awor Samuel tabata sirbi di lanti di SEOR--un mucha ku un efd di lino bist. 1SA 2:19 I su mama tabata traha un mantel chikitu p' i tabata trese esaki tur aa p' ora ku e tabata bin ku su esposo p a ofres e sakrifisio di tur aa. 1SA 2:20 E ora ei El tabata bendishon Elkana i su es posa, i e tabata bisa: "Ku SEOR dunabo yunan for di e muh aki na lug di esun ku el a dedik na SEOR." I nan a bai nan mes kas. 1SA 2:21 I SEOR a bishit Ana; i el a kons eb i a duna lus na tres yu hmber i dos yu muh. I e mucha hmber Samuel a krese dilant i di SEOR. 1SA 2:22 Awor El tabata hopi bieu; i el a tende tur loke su yu hmbernan tabata hasi ku henter Israel, i kon nan tabata drumi ku e muhnan ku tabata sirbi na entrada di e tnt di reunion. 1SA 2:23 I el a bisa nan: "Pakiko boso ta hasi ko snan asina, e kosnan malu ku mi ta tende di tur e hendenan aki? 1SA 2:24 N, mi yu nan; pasobra e notisia ku mi ta tende e pueblo di Dios ta plama tur rnt no ta bon . 1SA 2:25 Si un hende hasi pik kontra un otro, Dios lo intermedi p'; ma si un hend e hasi pik kontra SEOR, ken lo intersed p'?" Ma nan no kier a skucha e bos di nan ta ta, pasobra SEOR tabata kier a mata nan. 1SA 2:26 Awor e mucha hmber Samuel tabata krese den estatura i den grasia, tantu serka SEOR komo serka hende. 1SA 2:27 E o ra ei un hmber di Dios a bin serka El i a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Mi no a revel M i mes klaramente na e kas di bo tata, tempu ku nan tabata bou di sklabitut na e kas di Farao na Egipto? 1SA 2:28 I no ta nan Mi a skohe for di tur e tribunan di Israel pa ta Mi saserdotenan, pa subi na Mi altar, pa kima sensia, pa bisti efd Mi dilanti? I no ta e kas di bo tata Mi a duna tur e ofrendanan di kandela di e yunan di Israel? 1SA 2:29 Pakiko bo ta despresi Mi sakrifisio i Mi ofrenda ku Mi a orden den Mi lug di biba, i ta onra bo yu hmbernan mas ku Mi, dor di hasi boso me s gordo ku e mih di tur ofrenda di Mi pueblo Israel?' 1SA 2:30 "Pesei e SEOR Dios di Israel ta deklar: 'Di brdat, Mi a bisa ku bo kas i e kas di bo tata lo kana Mi dilanti pa semper'; ma awor SEOR ta deklar: 'Ku esei sea leu di Mi, pasobra esnan ku onraMi, lo Mi onra, i esnan ku despresiMi, lo ta poko apresi. 1SA 2:31 Mira, e dianan ta bin ku lo Mi kibra bo forsa i forsa di e kas di bo tata, asina ku nunk a lo no tin un hmber

bieu den bo kas. 1SA 2:32 I lo bo mira e aflikshon di Mi lug di biba, apesar di t ur e bon ku Mi ta hasi pa Israel; i nunka mas lo no tin un hmber bieu den bo kas. 1SA 2:33 Sinembargo, lo Mi no kita tur bo hmbernan for di Mi altar, pa bo wowona n faya di yoramentu i bo alma keda tristu, i tur desendiente di bo kas muri den e flor di nan hubentut. 1SA 2:34 'I esaki lo ta e seal pa bo tokante di loke ta b ai sosod ku bo dos yu hmbernan, Ofni i Finees: nan tur dos lo muri riba e mesun di a. 1SA 2:35 Ma lo Mi lanta pa Mi mes un saserdote fiel, kende lo hasi segun loke ta den Mi kurason i den Mi alma; i lo Mi traha p' un kas duradero, i e lo kana d ilanti di Mi ung pa semper. 1SA 2:36 I lo sosod ku kada un ku keda den bo kas lo b in i big p' pa un pida plata f un pan, i lo bisa: "Pa fabor, ponemi den un di e sir bishinan saserdotal, pa mi por kome pida pan."'" 1SA 3:1 Awor e mucha hmber Samue l tabata ministr na SEOR dilanti di El. I palabra ku tabata bin di SEOR tabata skars den e dianan ei, i vishonnan tabata masha poko. 1SA 3:2 I a sosod den e tempu ei ora ku El tabata drum na su lug (awor su bista a kumins bira skur i e no por a mira bon), 1SA 3:3 i e lampi di Dios no a paga ainda, i Samuel tabata drum den e tmpel di SEOR kaminda e arka di Dios tabata, 1SA 3:4 ku SEOR a yama Samuel. I el a kont est: "At'ami aki." 1SA 3:5 Anto el a kore bai serka El i a bisa: "At'ami aki, paso bra bo a yamami." Ma El a kontest: "Mi no a yama, bai drumi atrobe." Asina el a ba i i a kai drumi. 1SA 3:6 I SEOR a bolbe yama: "Samuel!" Asina Samuel a lanta i a bai serka El i a bisa: "At'ami aki, pasobra bo a yamami." Ma El a bisa: "Mi no a y ama, mi yu, bai drumi atrobe." 1SA 3:7 Awor Samuel no tabata konos SEOR ainda, ni e palabra di SEOR no a wrdu revel na dj ainda. 1SA 3:8 Asina SEOR a bolbe yama Samuel pa di tres biaha. I el a lanta i a bai serka El i a bisa: "At'ami aki, pasobra b o a yamami." E ora ei El a komprend ku ta SEOR tabata yama e mucha hmber. 1SA 3:9 I El a bisa Samuel: "Bai drumi, i si E yamabo, bo mester bisa: 'Papia SEOR, pasobra Bo sirbid ta skuchando.'" Asina Samuel a bai i a kai drumi na su lug. 1SA 3:10 Ant o SEOR a bin para i a yama manera e otro biahanan: "Samuel! Samuel!" I Samuel a b isa: "Papia, pasobra Bo sirbid ta skuchando." 1SA 3:11 I SEOR a bisa Samuel: "Mira , Mi ta bai hasi un kos den Israel ku lo hasi tur dos orea di tur esnan ku tende esaki flit. 1SA 3:12 Riba e dia ei lo Mi kumpli kontra El tur loke Mi a papia tok ante di su kas, for di kuminsamentu te na fin. 1SA 3:13 Pasobra Mi a bis' ku Mi t a bai huzga su kas pa semper, pa e inikidat ku e tabata sa di dj, pasobra su yu hm bernan a trese un maldishon riba nan mes i e no a reprend nan. 1SA 3:14 I pesei M i a hura na e kas di El ku e inikidat di e kas di El lo no wrdu ekspi nunka, ni pa m edio di sakrifisio ni pa medio di ofrenda." 1SA 3:15 Asina Samuel a bai drumi te mainta. Anto el a habri e portanan di e kas di SEOR. Ma Samuel tabatin miedu di konta El e vishon. 1SA 3:16 Anto El a yama Samuel i a bisa: "Samuel, mi yu." I Sam uel a bisa: "At'ami aki." 1SA 3:17 I El a bisa: "Kiko ta e palabra ku El a papia ku bo? Pa fabor, no skonde esaki pa mi. Ku Dios hasi asina ku bo, i pi ainda, si bo skonde kualke kos pa mi di tur e palabranan ku El a papia ku bo." 1SA 3:18 As ina Samuel a kont' tur kos i no a skonde nada p'. I El a bisa: "Ta SEOR; lagu'E hasi loke ta pars'E bon." 1SA 3:19 Asina Samuel a krese i SEOR tabata kun i no a laga ningun di su palabranan faya. 1SA 3:20 I henter Israel, for di Dan te na Beerseb a, tabata sa ku Samuel a wrdu konfirm komo un profeta di SEOR. 1SA 3:21 I SEOR a bol be pares na Silo, pasobra SEOR a revel Su Mes na Samuel na Silo pa medio di e palab ra di SEOR. 1SA 4:1 Asina e palabra di Samuel a yega na henter Israel. Awor Israe l a sali bai pa kontra ku e filisteonan den bataya i a kampa banda di Eben-ezer, mientras ku e filisteonan a kampa na Afek. 1SA 4:2 I e filisteonan a pone nan m es den rdu di bataya pa kontra ku Israel. Ora ku e bataya a plama bira mas grandi , Israel a wrdu derot dilanti di e filisteonan, kendenan a mata mas o menos kuater mil hmber riba e tereno di bataya. 1SA 4:3 Ora ku e pueblo a bin den e kampament u, e ansianonan di Israel a bisa: "Pakiko SEOR a derot nos awe dilanti di e filist eonan? Laga nos trese pa nos mes for di Silo e arka di e aliansa di SEOR, pa e bi n meimei di nos i libra

nos di e poder di nos enemigunan." 1SA 4:4 Asina e pueblo a manda mensahe na Sil o, i for di aya nan a trese e arka di e aliansa di e SEOR di ehrsitonan, Kende ta sinta ariba di e kerubinnan; i e dos yu hmbernan di El, Ofni i Finees, tabata ayan an ku e arka di aliansa di Dios. 1SA 4:5 I a sosod ku ora e arka di e aliansa di SEOR a bin den e kampamentu, henter Israel a dal un gritu duru, asina ku tera a t embla. 1SA 4:6 I ora ku e filisteonan a tende e zonidu di e gritu, nan a bisa: " Ta kiko e zonidu di e gritu duru aki den e kampamentu di e hebreonan ta nifik?" E ora ei nan a komprend ku e arka di SEOR a yega den e kampamentu. 1SA 4:7 I e fili steonan a haa miedu, pasobra nan a bisa: "Dios a bin den e kampamentu." I nan a b isa: "Ai di nos! Pasobra nunka antes un kos asin'aki no a yega di sosod. 1SA 4:8 Ai di nos! Ken lo libra nos for di man di e diosnan poderoso aki? Esakinan ta e diosnan ku a suta e egipsionan ku tur sorto di plaga den desierto. 1SA 4:9 Tuma kurashi i sea hmber, O filisteonan, pa boso no bira esklabu di e hebreonan, maner a nan tabata boso esklabu; pesei, sea hmber i bringa." 1SA 4:10 Asina e filisteon an a bringa, i Israel a wrdu derot, i kada hmber a hui bai na su tnt i e matansa tab ata masha grandi mes; pasobra di Israel a kai trinta mil sld-na-pia. 1SA 4:11 I na n a kohe e arka di Dios; i e dos yu hmbernan di El, Ofni i Finees, a muri. 1SA 4:1 2 Awor riba e mesun dia ei un hmber di Benjamin a kore for di e fila di bataya ba i Silo, ku su paanan gesker i ku tera riba su kabes. 1SA 4:13 Ora ku el a yega, a ta, El tabata sint riba su asiento banda di kaminda, sperando ansiosamente, pasobr a su kurason tabata tembla pa kousa di e arka di Dios. Ora ku e hmber a drenta de n e stat i a konta loke a pasa, henter e stat a dal un gritu. 1SA 4:14 Ora ku El a tende e zonidu di e gritamentu, el a bisa: "Ta kiko e boroto aki ta nifik?" Ant o e hmber a bin pur-pur i a konta El. 1SA 4:15 Awor El tabatin nobent'i ocho aa i su owo a bira skur, asina ku e no por a mira. 1SA 4:16 I e hmber a bisa El: "Ami ta e sun ku a bin for di e fila di bataya. Di brdat, awe mi a hui for di e fila di bat aya." I El a bisa: "Kon kos a bai, mi yu?" 1SA 4:17 E ora ei esun ku a trese e no tisia a kontest i a bisa: "Israel a hui dilanti di e filisteonan i tabatin tambe un gran matansa meimei di e pueblo, i tambe bo dos yu hmbernan, Ofni i Finees, a muri, i e arka di Dios a wrdu kaptur." 1SA 4:18 I a sosod ku ora el a menshon e arka di Dios, El a kai ku lomba for di su asiento banda di e porta di stat, i a kibra su nk i el a muri, pasobra e tabata bieu i pis. Asina El a huzga Israel kuarenta aa . 1SA 4:19 Awor su nuera, esposa di Finees, tabata na estado i serka di duna lus ; i ora ku el a tende e notisia ku nan a kohe e arka di Dios i ku su suegro i su esposo a muri, el a sak abou i a duna lus, pasobra su dolnan di parto a lanta. 1 SA 4:20 I ora ku e tabata muriendo e muhnan ku tabata par banda di dj a bis': "No te ne miedu, pasobra bo a duna lus na un yu hmber." Ma e no a kontest ni a pone atens hon. 1SA 4:21 I el a yama e mucha Ikabod, bisando: "E gloria a bai for di Israel ," pasobra nan a kohe e arka di Dios i pa motibu di su suegro i su esposo. 1SA 4 :22 I el a bisa: "E gloria a bai for di Israel, pasobra nan a kohe e arka di Dio s." 1SA 5:1 Awor e filisteonan a kohe e arka di Dios i a hib' for di Eben-ezer na Asdod. 1SA 5:2 Anto e filisteonan a kohe e arka di Dios i a hib' na e kas di Dag on i a pon' banda di Dagon. 1SA 5:3 Su manis, ora ku e asdoditanan a lanta mainta tempran, ata Dagon tabata bent abou riba su kara dilanti di e arka di SEOR. Asina nan a kohe Dagon i a bolbe pon' na su lug. 1SA 5:4 Ma su manis, ora nan a lanta mai nta tempran, ata Dagon tabata bent abou riba su kara dilanti di e arka di SEOR. I Dagon su kabes i su dos plant'i mannan a wrdu krt af riba e drmpel; solamente Dagon s u kurpa a keda. 1SA 5:5 Pesei ni e saserdotenan di Dagon, ni ningun hende ku dre nta den e kas di Dagon na Asdod, no ta pone pia riba e drmpel di Dagon na Asdod t e dia djawe. 1SA 5:6 Awor e man di SEOR tabata pis riba e asdoditanan i El a destr os nan i a aflig nan ku tumor, tantu Asdod komo su teritorionan. 1SA 5:7 Ora ku e hmbernan di Asdod a mira ku tabata asina, nan a bisa: "E arka di e Dios di Israel no mester keda serka nos, pasobra Su man ta duru riba nos i riba Dagon nos dios ." 1SA 5:8 Asina nan a manda yama i a reun tur e prensnan di e filisteonan huntu i a bisa: "Kiko nos mester hasi ku e arka di e Dios di Israel?" I nan a bisa: "L aga e arka di e Dios di Israel wrdu hib bk na Gat." I nan a hiba e arka di e Dios d i Israel ayanan.

1SA 5:9 I a sosod ku despues ku nan a hib' bk, e man di SEOR tabata kontra e stat ku un konfushon masha grandi mes; i El a aflig e hmbernan di e stat, tantu hoben kom o bieu, asina ku nan kurpa a yena ku tumor. 1SA 5:10 Asina nan a manda e arka di Dios na Ekron. I a sosod ku ora e arka di Dios a yega Ekron, e ekronitanan a skl ama, bisando: "Nan a trese e arka di e Dios di Israel aki bk serka nos pa mata no s i nos pueblo." 1SA 5:11 Pesei nan a manda yama i a reun tur e prensnan di e fil isteonan i a bisa: "Manda e arka di e Dios di Israel bai, i lagu' bolbe na su mes lug, pa e no mata nos i nos pueblo." Pasobra den henter e stat tabatin un konfus hon mortal; e man di Dios tabata masha pis ayanan. 1SA 5:12 I e hmbernan ku no a m uri a wrdu aflig ku tumor, i e sklamashon di e stat a subi te na shelu. 1SA 6:1 Aw or e arka di SEOR tabata den e tera di e filisteonan pa shete luna. 1SA 6:2 I e f ilisteonan a manda yama e saserdotenan i e adivinadnan, bisando: "Kiko nos mester hasi ku e arka di SEOR? Bisa nos kon nos mester mand' su lug bk." 1SA 6:3 I nan a b isa: "Si boso debolb e arka di e Dios di Israel, no mand' bash; ma siguramente boso mester manda un ofrenda pa kulpa p'E. E ora ei boso lo kura i boso lo haa sa ta pakiko Su man no a kita for di boso." 1SA 6:4 E ora ei nan a bisa: "Ki ofrenda p a kulpa nos mester manda p'E?" I nan a bisa: "Sinku tumor di oro i sinku raton d i oro, segun e kantidat di e prensnan di e filisteonan, pasobra e mesun plaga ta batin riba boso tur i riba boso prensnan. 1SA 6:5 Asina boso mester traha modelo di boso tumornan i modelo di boso ratonnan ku ta destru e tera, i boso mester du na gloria na e Dios di Israel; podis E lo slk Su man for di riba boso, boso diosna n i boso tera. 1SA 6:6 Pakiko anto boso ta hasi boso kurason duru, manera e egip sionan i Farao a hasi nan kurason duru? Ora ku El a trata duru ku nan, no t'asin a ku nan a prmit e pueblo bai, i nan a bai? 1SA 6:7 "Pesei anto, kohe i prepar un g aroshi nobo i dos baka di lechi ku no a karga yugo nunka ainda; i gancha e bakan an na e garoshi i kita nan bishnan for di nan hiba kas. 1SA 6:8 I kohe e arka di SEOR i pon' riba e garoshi; i pone e artkulonan di oro ku boso ta manda p'E komo un ofrenda pa kulpa den un kaha banda di dj. Anto mand' bai; lagu' bai. 1SA 6:9 I wak , si e subi pa e kaminda di su mes teritorio bai Bt-semes, anto ta E a hasi nos e maldat grandi aki. Ma si no, e ora ei nos lo sa ku no ta Su man a aflig nos; ta pa kasualidat esaki a sosod ku nos." 1SA 6:10 Anto e hmbernan a hasi asina, i a ko he dos baka di lechi i a gancha nan na e garoshi i a sera nan bishnan na kas. 1SA 6:11 I nan a pone e arka di SEOR riba e garoshi, i tambe e kaha ku e ratonnan di oro i e modelonan di nan tumornan. 1SA 6:12 I e bakanan a kohe e kaminda direkt o den direkshon di Bt-semes; nan a pasa riba e kaminda grandi, i tabata grita seg un ku nan tabata bai, i nan no a bira bai ni na man drechi ni na man robes. I e prensnan di e filisteonan a sigui nan te na e frontera di Bt-semes. 1SA 6:13 Awor e hendenan di Bt-semes tabata kosech nan trigo den e vaye, i nan a hisa kara mira e arka i a bira kontentu di mir'. 1SA 6:14 I e garoshi a yega den e kunuku di Jo su e bt-semita, i a keda para einan kaminda tabatin un piedra grandi; i nan a sple it e palu di e garoshi i a ofres e bakanan komo un ofrenda kim na SEOR. 1SA 6:15 I e levitanan a baha e arka di SEOR i e kaha ku tabata huntu kun, ku tabata konten e artkulonan di oro, i a pone nan riba e piedra grandi; i e hmbernan di Bt-semes a of res ofrendanan kim i a ofres sakrifisionan na SEOR e dia ei. 1SA 6:16 I ora ku e sin ku prensnan di e filisteonan a mira esaki, nan a bolbe Ekron e mesun dia. 1SA 6: 17 I esakinan ta e tumornan di oro ku e filisteonan a debolb komo un ofrenda pa k ulpa na SEOR: un pa Asdod, un pa Gaza, un pa Askalon, un pa Gat, un pa Ekron; 1SA 6:18 i e ratonnan di oro, segun e kantidat di tur e statnan di e filisteonan ku tabata pertenes na e sinku prensnan, tantu di e statnan fortifik komo di e puebli tonan di kunuku. E piedra grandi ku nan a pone e arka di SEOR ariba ta un testimo nio te dia djawe den e kunuku di Josu e bt-semita. 1SA 6:19 I El a mata algun di e hmbernan di Bt-semes, pasobra nan a wak den e arka di SEOR. El a mata di henter e pueblo sinkuenta mil i setenta hmber, i e pueblo a lament, pasobra SEOR a dal e pue blo ku un gran matansa. 1SA 6:20 I e hmbernan di Bt-semes a bisa: "Ken por para di lanti di SEOR, e Dios santu aki? I serka ken lo E bai despues di nos?" 1SA 6:21 A sina nan a manda mensaheronan serka e habitantenan di Kiriat-jearim, bisando: "E filisteonan a debolb e arka di SEOR; baha bin koh' hiba serka boso." 1SA 7:1 I e hm bernan di Kiriat-jearim a bin i a kohe e arka di SEOR i a hib' den e kas di Abinad ab riba seru, i a konsagr su yu hmber Eleazar pa kuida e arka di SEOR.

1SA 7:2 I a sosod ku for di e dia ku e arka a keda na Kiriat-jearim a pasa basta tempu, pasobra tabata binti aa na tur; i henter e kas di Israel a lament i a buska SEOR. 1SA 7:3 E ora ei Samuel a papia ku henter e kas di Israel, bisando: "Si bo so bolbe serka SEOR ku henter boso kurason, kita e diosnan stranhero i e Astarot for di meimei di boso i dirig boso kurason na SEOR i sirbi E so, E lo libra boso f or di man di e filisteonan." 1SA 7:4 Asina e yunan di Israel a kita e Baalnan i e Astarot i a sirbi SEOR so. 1SA 7:5 E ora ei Samuel a bisa: "Reun henter Israel n a Mizpa i lo mi hasi orashon na SEOR pa boso." 1SA 7:6 I nan a reun na Mizpa i a s aka awa i a bash' dilanti di SEOR, i a yuna riba e dia ei i a bisa ayanan: "Nos a peka kontra SEOR." I Samuel a huzga e yunan di Israel na Mizpa. 1SA 7:7 Awor ora ku e filisteonan a tende ku e yunan di Israel a reun na Mizpa, e prensnan di e fi listeonan a bai kontra Israel. I ora ku e yunan di Israel a tende esaki, nan a h aa miedu di e filisteonan. 1SA 7:8 E ora ei e yunan di Israel a bisa Samuel: "No stp di sklama na SEOR nos Dios pa nos, pa E salba nos for di man di e filisteonan. " 1SA 7:9 I Samuel a kohe un lamchi na lechi i a ofres esaki hent komo un ofrenda kim na SEOR; i Samuel a sklama na SEOR pa Israel, i SEOR a kontest'. 1SA 7:10 Mientra s ku Samuel tabata ofres e ofrenda kim, e filisteonan a hala serka pa bringa kontr a Israel. Ma SEOR a strena ku un strena duru kontra e filisteonan riba e dia ei i a konfund nan, asina ku nan a keda derot dilanti di Israel. 1SA 7:11 I e hmbernan di Israel a sali for di Mizpa, a prsigu e filisteonan i a derot nan te bou di Bt-kar . 1SA 7:12 E ora ei Samuel a kohe un piedra i a pon' meimei di Mizpa i Sen, i a y am' Eben-ezer, bisando: "Te akinan SEOR a yuda nos." 1SA 7:13 Asina e filisteonan a wrdu somet i nan no a pasa e frontera di Israel mas. I e man di SEOR tabata kontr a e filisteonan tur e dianan di Samuel. 1SA 7:14 I e statnan ku e filisteonan a kohe for di Israel a wrdu debolb na Israel, for di Ekron te na Gat; i Israel a lib ra nan teritorio for di man di e filisteonan. Asina tabatin pas entre Israel i e amoreonan. 1SA 7:15 Awor Samuel a huzga Israel tur e dianan di su bida. 1SA 7:1 6 I tur aa e tabatin kustumber di pasa Bt-l i Gilgal i Mizpa, i el a huzga Israel d en tur e lugnan ei. 1SA 7:17 Anto el a bolbe na Rama, pasobra su kas tabata ayana n, i ayanan el a huzga Israel; i ayanan el a traha un altar na SEOR. 1SA 8:1 I a sosod ku ora Samuel a bira bieu, el a nombra su yu hmbernan komo hues riba Israel. 1SA 8:2 Awor nmber di su primognito tabata Joel, i nmber di esun di dos, Abias; na n tabata huzga na Beerseba. 1SA 8:3 Sinembargo, su yu hmbernan no a kana den su p asonan, ma a desvi bai tras di ganashi desonesto i a tuma plaka pas bou di mesa i a prvrt hustisia. 1SA 8:4 E ora ei tur e ansianonan di Israel a bin huntu i a bin s erka Samuel na Rama, 1SA 8:5 i nan a bis': "Mira, bo a bira bieu, i bo yunan no t a kana den bo kamindanan. Awor nombra un rei pa nos pa huzga nos, manera tur otr o nashon tin." 1SA 8:6 Ma esaki tabata desagradabel den bista di Samuel ora nan a bisa: "Duna nos un rei pa huzga nos." I Samuel a hasi orashon na SEOR. 1SA 8:7 I SEOR a bisa Samuel: "Skucha bos di e pueblo den tur loke nan ta bisabo, pasobra no ta abo nan a rechas, sino ta Ami nan a rechas di ta rei riba nan. 1SA 8:8 Mesk os ku nan a hasi for di dia ku Mi a saka nan for di Egipto te dia djawe--esta, k u nan a bandonMi i a sirbi otro diosnan--asina nan ta hasiendo ku bo tambe. 1SA 8 :9 Awor anto, skucha nan bos; sinembargo, spirta nan solemnemente i konta nan kon e rei ku lo reina riba nan lo hasi." 1SA 8:10 Asina Samuel a papia tur e palabr anan di SEOR ku e pueblo ku a pidi un rei. 1SA 8:11 I el a bisa: "Asina e rei ku l o reina riba boso lo hasi: e lo kohe boso yu hmbernan i pone nan pa su mes den su garoshinan i entre su korednan di kabai, i nan lo kore dilanti di su garoshinan. 1SA 8:12 I e lo nombra pa su mes komandantenan di milnan i di sinkuentanan, i a lgun pa plug su tera i pa kosech su kosecha i pa traha su armanan di guera i ekip o pa su garoshinan. 1SA 8:13 Tambe e lo kohe boso yu muhnan pa ta trahad di perfum e, i pa ta kki i trahad di pan. 1SA 8:14 I e lo kohe e mih parti di boso kunukunan i di boso plantashonnan di wendrif i boso hfinan di oleifi duna su sirbidnan. 1SA 8 :15 I e lo kohe un dsimo parti di boso simia i di boso plantashonnan di wendrif i duna su ofisialnan i su

sirbidnan. 1SA 8:16 Tambe e lo kohe boso sirbidnan hmber i boso sirbidnan muh i boso hobennan di mas mih i boso burikunan, i uza nan pa hasi su trabou. 1SA 8:17 E lo kohe un dsimo parti di boso kria di bestia chikitu, i boso mes lo bira su sirbidna n. 1SA 8:18 Anto e dia ei boso lo sklama pa motibu di boso rei ku boso a skohe p a boso mes, ma SEOR lo no kontest boso e dia ei." 1SA 8:19 Sinembargo, e pueblo a nenga di skucha bos di Samuel; i nan a bisa: "N, tg mester tin un rei riba nos, 1S A 8:20 pa nos tambe ta manera tur otro nashon, pa nos rei huzga nos i sali bai n os dilanti i bringa nos batayanan." 1SA 8:21 Awor despues ku Samuel a kaba di te nde tur e palabranan di e pueblo, el a ripit nan pa SEOR tende. 1SA 8:22 I SEOR a b isa Samuel: "Skucha nan bos i nombra un rei pa nan." E ora ei Samuel a bisa e hmb ernan di Israel: "Kada un bai su mes stat." 1SA 9:1 Awor tabatin un hmber di Benj amin ku tabata yama Kis, yu hmber di Abiel, yu hmber di Zeror, yu hmber di Bekorat, yu hmber di Afia, yu hmber di un benjaminita, un hmber poderoso i balente. 1SA 9:2 I e tabatin un yu hmber ku tabata yama Saul, un hmber skoh i nchi, i no tabatin nin gun persona mas nchi kun entre e yu hmbernan di Israel; di su skouder p'ariba e tab ata mas haltu ku kualkier hende di e pueblo. 1SA 9:3 Awor e burikunan di Kis, Sa ul su tata, a prd. Pesei Kis a bisa su yu hmber Saul: "Awor hiba un di e sirbidnan k u bo i lanta bai buska e burikunan." 1SA 9:4 I el a pasa dor di e serunan di Efr ain i a pasa dor di e tera di Salisa, ma nan no a haa nan. E ora ei nan a pasa do r di e tera di Saalim, ma nan no tabata ayanan. Despues el a pasa dor di e tera di e benjaminitanan, ma nan no a haa nan. 1SA 9:5 Ora nan a yega na tera di Zuf, Saul a bisa su sirbid ku tabata huntu kun: "Ban, laga nos bai bk, pa mi tata no stp di preokup pa e burikunan i kumins preokup pa nos." 1SA 9:6 I su sirbid a bis': "Mir' aki, tin un hmber di Dios den e stat aki i e ta un hmber respet; tur loke e bisa ta sosod sigur. Awor, laga nos bai ayanan; podis e por duna nos informashon tokante di nos biahe ku nos a kumins." 1SA 9:7 E ora ei Saul a bisa su sirbid: "Ma mira, s i nos bai, kiko nos por hiba pa e hmber? Pasobra pan a kaba den nos saku i no tin regalo pa hiba pa e hmber di Dios. Kiko nos tin?" 1SA 9:8 I e sirbid a bolbe kont est Saul i a bisa: "Mira, mi tin un di kuater parti di un siklo di plata den mi m an; esaki lo mi duna e hmber di Dios i e lo mustra nos e kaminda." 1SA 9:9 (Antes na Israel, ora ku un hende tabata bai konsult ku Dios, e tabatin kustumber di bi sa: "Ban, laga nos bai serka e mirad"; pasobra esun ku awor ta wrdu yam profeta, an tes tabata wrdu yam mirad.) 1SA 9:10 E ora ei Saul a bisa su sirbid: "Bon idea; ban, laga nos bai." Asina nan a bai na e stat kaminda e hmber di Dios tabata. 1SA 9:1 1 Ora nan tabata subi seru bai na e stat, nan a haa mucha muhnan ta sali bai saka awa, i nan a puntra nan: "E mirad t'akinan?" 1SA 9:12 I nan a kontest nan i a bisa : "S, e t'ei. At' boso dilanti ei. Hasi lih awor, pasobra el a bin den stat awe, pa sobra e pueblo tin un sakrifisio riba e lug haltu awe. 1SA 9:13 Asina boso drenta stat, boso lo ha' prom ku e subi bai na e lug haltu pa kome, pasobra e pueblo no ta kome prom ku e yega, pasobra e mester bendishon e sakrifisio; despues e invitadon an ta kome. Pesei anto, subi bai, pasobra boso lo ha' mesora." 1SA 9:14 Asina nan a subi bai na e stat. Ora nan a yega den e stat, ata Samuel a sali bin topa nan pa subi bai na e lug haltu. 1SA 9:15 Awor un dia prom ku Saul su yegada, SEOR a rev el esaki na Samuel, bisando: 1SA 9:16 "Maan na e mesun ora aki lo Mi manda un hmber for di e tera di Benjamin serka bo, i lo bo ungi pa ta prens di Mi pueblo Israel ; i e lo libra Mi pueblo for di man di e filisteonan. Pasobra Mi a tene konsider ashon di Mi pueblo, pasobra nan sklamashon a yega na Mi." 1SA 9:17 Ora Samuel a mira Saul, SEOR a bis': "Ata e hmber di kende Mi a papia ku bo! Esun aki lo gobern M i pueblo." 1SA 9:18 E ora ei Saul a aserk Samuel na e porta di stat, i a bisa: "P a fabor, bisami unda e kas di e mirad ta keda." 1SA 9:19 I Samuel a kontest Saul i a bisa: "Ami ta e mirad. Subi mi dilanti bai na e lug haltu, pasobra awe lo bo ko me huntu ku mi; i maan mainta lo mi lagabo bai, i lo mi kontabo tur loke tin riba bo kurason. 1SA 9:20 I pa loke ta bo burikunan ku a prd tres dia pas, no preokup pa nan, pasobra nan a wrdu ha. I na ken ta pertenes tur loke ta deseabel den Israel? N o ta na bo i na tur e hendenan di e kas di bo tata?" 1SA 9:21 I Saul a kontest i a bisa: "No ta un benjaminita mi ta, di esun di mas chikitu di e tribunan di Isr ael, i mi famia

no ta esun di mas menos di tur e famianan di e tribu di Benjamin? Pakiko anto bo ta papia ku mi na e manera aki?" 1SA 9:22 E ora ei Samuel a bai ku Saul i su si rbid i a hiba nan den sala, i a duna nan un lug na kabes di e invitadonan, mas o m enos trinta hmber. 1SA 9:23 I Samuel a bisa e kki: "Trese e porshon ku mi a dunabo , di kual mi a bisabo: 'Ten' apart.'" 1SA 9:24 E ora ei e kki a kohe e pia ku loke tabatin na dj i a pone esaki Saul su dilanti. I Samuel a bisa: "Ata loke a wrdu re serv! Pon' bo dilanti i kome, pasobra el a wrdu apart pa bo pa e okashon aki, ora mi a bisa ku mi a invit e pueblo." Asina Saul a kome serka Samuel e dia ei. 1SA 9:2 5 Ora nan a baha for di e lug haltu bai den e stat, Samuel a papia ku Saul riba d ak. 1SA 9:26 I nan a lanta tempran, i a sosod ku ora dia tabata habri Samuel a ya ma Saul, kende tabata riba dak, bisando: "Lanta, pa mi por desped di bo." Asina S aul a lanta i ku Samuel tur dos a sali bai riba kaya. 1SA 9:27 I ora nan tabata baha bai na e parti mas paf di e stat, Samuel a bisa Saul: "Bisa e sirbid pa e bai nos dilanti i sigui kana numa, ma abo keda para awor, pa mi proklam e palabra di Dios na bo." 1SA 10:1 E ora ei Samuel a kohe e butishi di zeta, a bash' riba Sau l su kabes, a sunch' i a bisa: "SEOR no a ungibo pa ta gobernante di Su erensia? 1 SA 10:2 Awe ora bo bai for di mi, lo bo haa dos hmber peg ku Raquel su graf, den e teritorio di Benjamin na Selsa. I nan lo bisabo: 'Nan a haa e burikunan ku bo a b ai buska. Awor mira, bo tata no ta preokup mas pa e burikunan, ma ta preokup pa bo , bisando: "Kiko mi por hasi pa mi yu?"' 1SA 10:3 "E ora ei lo bo sigui bai for di ayanan i lo bo yega na e palu di eik di Tabor, i ayanan tres hmber ku ta bai s erka Dios na Bt-l lo kontra ku bo; un ta karga tres yu di kabritu, un otro ta karg a tres pan i un otro ta karga un saku-di-kueru ku bia aden; 1SA 10:4 i nan lo sal udbo i dunabo dos pan ku lo bo asept for di nan man. 1SA 10:5 "Despues lo bo bin n a e seru di Dios kaminda e guarnishon filisteo ta; i lo sosod ku asina bo yega ay a na e stat, lo bo topa un grupo di profeta ta baha for di e lug haltu ku arpa, t amburein, flit i lirio nan dilanti, i nan lo ta profetisando. 1SA 10:6 E ora ei e Spiritu di SEOR lo bin riba bo ku poder, i lo bo profetis huntu ku nan i wrdu kamb i den un hende diferente. 1SA 10:7 I ora ku e sealnan aki yega na bo, hasi pa bo m es loke e okashon ta reker, pasobra Dios ta ku bo. 1SA 10:8 "I bai Gilgal mi dila nti, i mira, lo mi baha bin serka bo pa ofres ofrendanan kim i sakrifik ofrendanan di pas. Ma bo mester spera shete dia te ora mi bin serka bo i mustrabo kiko bo m ester hasi." 1SA 10:9 E ora ei a sosod ku ora Saul a bira su lomba pa bai laga Sa muel, Dios a kambia su kurason; i tur e sealnan ei a wrdu kumpl riba e dia ei. 1SA 10:10 Ora nan a yega aya na e seru, ata un grupo di profeta a bin kontr'; i e Spi ritu di Dios a bin riba dj ku poder, asina ku el a profetis meimei di nan. 1SA 10: 11 I a sosod ku ora tur esnan ku tabata konos' antes a mira ku awor e tabata profe tis huntu ku e profetanan, nan a bisa otro: "Kiko a pasa ku e yu hmber di Kis? Sau l tambe ta meimei di e profetanan?" 1SA 10:12 I un hmber ku tabata ayanan a konte st i a bisa: "Awor ta ken ta nan tata?" Pesei esaki a bira un proverbio: "Saul ta mbe ta meimei di e profetanan?" 1SA 10:13 Despues ku Saul a kaba di profetis, el a bai na e lug haltu. 1SA 10:14 Awor Saul su tio a bisa Saul i su sirbid: "Unda bo so a bai?" I el a bisa: "Nos a bai buska e burikunan. Ora nos a mira ku no por a haa nan, nos a bai serka Samuel." 1SA 10:15 I Saul su tio a bisa: "Pa fabor, kon tami kiko Samuel a bisa boso." 1SA 10:16 Asina Saul a bisa su tio: "El a bisa no s klaramente ku e burikunan a wrdu ha." Ma Saul no a bis' tokante di e asunto di e r eino ku Samuel a menshon. 1SA 10:17 Despues Samuel a yama e pueblo huntu dilanti di SEOR na Mizpa; 1SA 10:18 i el a bisa e yunan di Israel: "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mi a saka Israel for di Egipto i Mi a libra boso for di man di e egipsionan i for di poder di tur e reinonan ku tabata oprim boso.' 1SA 10:19 M a awe boso a rechas boso Dios, Kende ta libra boso di tur boso kalamidatnan i bos o angustianan; i boso a bisa: 'N, pone un rei riba nos!' Awor pesei, present boso mes dilanti di SEOR segun boso tribunan i segun boso milnan." 1SA 10:20 Asina Sam uel a hasi tur e tribunan di Israel hala serka, i e tribu di Benjamin a wrdu tum p a medio di lt. 1SA 10:21 E ora ei el a hasi e tribu di Benjamin hala serka segun su famianan, i e famia di Matri a wrdu tum. I Saul, yu hmber di Kis, a wrdu tum; ma o ra nan a busk', nan no por a ha'. 1SA 10:22 Pesei nan a bolbe puntra SEOR: "E hmber a bin aki kaba?" I SEOR a bisa: "At' ta skonde tras di e

ekipahe." 1SA 10:23 Asina nan a kore tres' for di einan; i ora ku e tabata par mei mei di e pueblo, e tabata, for di su skouder p'ariba, mas haltu ku kualkier hend e di e pueblo. 1SA 10:24 I Samuel a bisa henter e pueblo: "Boso ta mira esun ku SEOR a skohe? Siguramente no tin ningun hende manera den henter e pueblo." Asina henter e pueblo a grita, bisando: "Biba rei!" 1SA 10:25 E ora ei Samuel a splika e pueblo e ordenansanan di e reino, i a skirbi nan den e buki i a pone esaki di lanti di SEOR. I Samuel a manda henter e pueblo bai, kada un pa su kas. 1SA 10:26 I Saul tambe a bai su kas na Gabaa; i e hmbernan balente, kende nan kurason Dios a toka, a bai kun. 1SA 10:27 Ma hmbernan prvrso a bisa: "Kon e hmber aki por libra n os?" I nan a menospresi' i no a trese ningun regalo p'. Ma Saul a keda ketu. 1SA 1 1:1 Awor Nahas e amonita a bin rondon Jabes di Galaad; i tur e hmbernan di Jabes a bisa Nahas: "Sera un aliansa ku nos i nos lo sirbibo." 1SA 11:2 Ma Nahas e amon ita a bisa nan: "Ku e kondishon aki lo mi sera un aliansa ku boso, ku lo mi saka wowo drechi di kada un di boso, i hasi esaki un reproche pa henter Israel." 1SA 11:3 I e ansianonan di Jabes a bis': "Duna nos shete dia pa nos manda mensaheron an den henter e teritorio di Israel. I si no tin ningun hende pa libra nos, nos lo sali bin serka bo." 1SA 11:4 Ora ku e mensaheronan a yega Gabaa di Saul i a p apia e palabranan aki pa e pueblo tende, henter e pueblo a halsa nan bos i a yor a. 1SA 11:5 Awor mira, Saul tabata bin for di kunuku tras di e bueynan, i el a b isa: "Kiko ta pasa ku e pueblo ku nan ta yora?" Asina nan a kont' e palabranan di e hmbernan di Jabes. 1SA 11:6 Ora Saul a tende e palabranan aki, e Spiritu di Di os a bin ku poder riba dj, i el a bira mash rabi. 1SA 11:7 I el a kohe un par di bu ey, a kap nan na pida-pida i a manda nan ku e mensaheronan dor di henter e terit orio di Israel, bisando: "Esun ku no sali tras di Saul i tras di Samuel, asin'ak i lo sosod ku su bueynan." E ora ei e temor di SEOR a bin riba e pueblo i nan a sa li komo un solo hmber. 1SA 11:8 I el a konta nan na Bezek; i e yunan di Israel ta bata tres shen mil i e hmbernan di Juda trinta mil. 1SA 11:9 I nan a bisa e mensa heronan ku a bin: "Asina boso mester bisa e hmbernan di Jabes di Galaad: 'Maan, or a solo ta kayente, boso lo wrdu libr.'" Ora ku e mensaheronan a bai konta e hmberna n di Jabes esaki, nan a keda kontentu. 1SA 11:10 E ora ei e hmbernan di Jabes a b isa: "Maan nos lo sali bin serka boso, i boso por hasi ku nos manera boso haa ta b on." 1SA 11:11 I a sosod ku su manis Saul a parti e pueblo den tres grupo; i nan a drenta meimei di e kampamentu na e warda di mainta i a mata e amonitanan te ora ku a bira kalor. I a sosod ku esnan ku a sobrebib a wrdu plam, asina ku no a keda n i dos di nan huntu. 1SA 11:12 E ora ei e pueblo a bisa Samuel: "Ta ken a puntra: 'Saul lo reina riba nos?' Trese e hmbernan ei pa nos mata nan." 1SA 11:13 Ma Sau l a bisa: "Ni un hende lo no wrdu mat riba e dia aki, pasobra awe SEOR a duna liber ashon den Israel." 1SA 11:14 E ora ei Samuel a bisa e pueblo: "Ban, laga nos bai Gilgal i renob e reino ayanan." 1SA 11:15 Asina henter e pueblo a bai Gilgal i a ya nan a proklam Saul rei dilanti di SEOR na Gilgal. Ayanan tambe nan a ofres sakri fisionan di ofrendanan di pas dilanti di SEOR; i ayanan Saul i tur e hmbernan di I srael a regosih grandemente. 1SA 12:1 E ora ei Samuel a bisa henter Israel: "Mira , mi a skucha boso bos den tur loke boso a bisami, i mi a nombra un rei riba bos o. 1SA 12:2 I awor, at'e rei ta kana boso dilanti; ma ami ta bieu i mi kabei ta blanku, i mira, mi yunan ta serka boso. I mi a kana boso dilanti for di mi huben tut te dia djawe. 1SA 12:3 At'ami aki; duna testimonio kontra mi dilanti di SEOR i Su ung. Ken su buey mi a kohe? Ken su buriku mi a kohe? Ken mi a defroud? Ken mi a oprim? For di ken su man mi a tuma plaka pas bou di mesa, pa siega mi wowo kun? Lo mi debolb esaki na boso." 1SA 12:4 I nan a bisa: "Bo no a defroud nos, ni a opr im nos, ni a tuma nada for di man di ningun hende." 1SA 12:5 I el a bisa nan: "SEO R ta testigu kontra boso, i Su ung ta testigu riba e dia aki ku boso no a haa nada den mi man." I nan a bisa: "E ta testigu." 1SA 12:6 E ora ei Samuel a bisa e pu eblo: "Ta SEOR ta Esun ku a nombra Moiss i Aaron i Esun ku a saka boso tatanan for di tera di Egipto.

1SA 12:7 Asina anto, para firme, pa mi por rason ku boso dilanti di SEOR tokante d i tur e echonan hustu di SEOR, ku El a hasi pa boso i boso tatanan. 1SA 12:8 "Ora Jakb a bai Egipto i boso tatanan a sklama na SEOR, SEOR a manda Moiss i Aaron, kend enan a saka boso tatanan for di Egipto i a stables nan den e lug aki. 1SA 12:9 "Ma nan a lubid SEOR nan Dios, pesei El a bende nan den man di Ssara, kapitan di e ehrs ito di Hazor, i den man di e filisteonan i den man di e rei di Moab, i nan a bri nga kontra nan. 1SA 12:10 I nan a sklama na SEOR i a bisa: 'Nos a peka, pasobra n os a bandon SEOR i a sirbi e Baalnan i e Astarot; ma libra nos awor for di man di nos enemigunan, i nos lo sirbiBo.' 1SA 12:11 E ora ei SEOR a manda Jerobaal, Bara k, Jefte i Samuel, i a libra boso for di man di boso enemigunan tur rnt, asina ku boso a biba den siguridat. 1SA 12:12 "Ora boso a mira ku Nahas, rei di e yu hmbe rnan di Amon, a bin kontra boso, boso a bisami: 'N, un rei mester reina riba nos, ' apesar ku SEOR boso Dios tabata boso rei. 1SA 12:13 Pesei anto, at'aki e rei ku boso a skohe, ku boso a pidi, i mira, SEOR a pone un rei riba boso. 1SA 12:14 Si boso teme SEOR i sirbiE, i skucha Su bos i no rebeldi kontra e rdu di SEOR, e ora e i tantu boso komo e rei ku ta reina riba boso lo sigui SEOR boso Dios. 1SA 12:15 I si boso no kier skucha e bos di SEOR, ma ta rebeldi kontra e rdu di SEOR, e ora ei e man di SEOR lo ta kontra boso, meskos ku e tabata kontra boso tatanan. 1SA 12: 16 "Pesei awor, para firme i mira e kos grandi aki ku SEOR lo hasi dilanti di bos o wowo. 1SA 12:17 No ta tempu di kosecha di trigo awor? Lo mi yama na SEOR pa E m anda strena i awaseru. E ora ei boso lo sa i mira ku boso maldat ku boso a hasi den bista di SEOR ta grandi, ora boso a pidi un rei pa boso mes." 1SA 12:18 Asina Samuel a yama na SEOR, i SEOR a manda strena i awaseru e dia ei; i henter e puebl o a haa gran temor pa SEOR i pa Samuel. 1SA 12:19 E ora ei henter e pueblo a bisa Samuel: "Pidi SEOR bo Dios pa bo sirbidnan, pa nos no muri, pasobra na tur nos pikn an nos a aad e maldat aki di pidi un rei pa nos mes." 1SA 12:20 I Samuel a bisa e pueblo: "No tene miedu. Boso a komet tur e maldat aki brdat; sinembargo, no bira b ai i keda sin sigui SEOR, ma sirbi SEOR ku henter boso kurason. 1SA 12:21 I boso n o mester bira bai, pasobra e ora ei boso lo bai tras di kosnan bano ku no ta di probecho ni ta libra, pasobra nan ta banidat. 1SA 12:22 Pasobra SEOR lo no bandon Su pueblo pa motibu di Su gran nmber, pasobra a agrad SEOR pa hasi boso un pueblo p a Su mes. 1SA 12:23 Ademas, pa loke t'ami, leu sea di mi di peka kontra SEOR dor di stp di hasi orashon pa boso; ma lo mi instru boso den e kaminda bon i rekto. 1S A 12:24 Solamente, teme SEOR i sirbiE den brdat ku henter boso kurason, pasobra ko nsider ki kosnan grandi El a hasi pa boso. 1SA 12:25 Ma si boso sigui hasi maldat , tantu boso komo boso rei lo peres." 1SA 13:1 Saul tabatin kuarenta aa dia ku el a kumins reina, i el a reina trint'i dos aa riba Israel. 1SA 13:2 Awor Saul a skoh e pa su mes tres mil hmber di Israel, di kualnan dos mil tabata huntu ku Saul na Mikmas i den e serunan di Bt-l, mientras ku mil tabata huntu ku Jonatan na Gabaa d i Benjamin. Ma e restu di e hendenan el a manda bai, kada un na su tnt. 1SA 13:3 I Jonatan a derot e guarnishon di e filisteonan ku tabata keda na Geba, i e filis teonan a tende di esaki. E ora ei Saul a laga supla trmpt den henter e tera, bisan do: "Laga e hebreonan tende." 1SA 13:4 I henter Israel a tende e notisia ku Saul a derot e guarnishon di e filisteonan, i tambe ku Israel a bira un abominashon p a e filisteonan. E ora ei e pueblo a wrdu yam serka Saul na Gilgal. 1SA 13:5 Awor e filisteonan a bin huntu pa bringa kontra Israel, trinta mil garoshi, seis mil kored di kabai, i hende, mes numeroso ku e santu ku tin kantu di laman; i nan a b in i a kampa na Mikmas, pariba di Bt-aven. 1SA 13:6 Ora ku e hmbernan di Israel a mira ku nan tabata den prt (pasobra e pueblo tabata bou di hopi preshon), e pueblo a skonde den kueba, den mondi-ser, den baranka, den buraku i den pos. 1SA 13:7 T ambe algun di e hebreonan a krusa Jordan drenta tera di Gad i Galaad. Ma pa loke ta Saul, e tabata na Gilgal ainda, i henter e pueblo tabata sigui na temblamentu . 1SA 13:8 Awor Saul a warda shete dia, konforme e tempu stipul ku Samuel a pone, ma Samuel no a bin Gilgal; i e pueblo tabata plama bai lagu'. 1SA 13:9 Pesei Sau l a bisa: "Trese e ofrenda kim i e ofrendanan di pas pa mi." I el a ofres e ofrend a kim. 1SA 13:10 I a sosod ku asina ku el a kaba di ofres e ofrenda kim, ata Samuel a yega; i Saul a sali pa kontr' i pa

salud'. 1SA 13:11 Ma Samuel a bisa: "Ta kiko bo a hasi?" I Saul a bisa: "Komo ku mi a mira ku e pueblo tabata plama bai lagami, i ku bo no a bin denter di e dian an stipul, i ku e filisteonan tabata reun na Mikmas, 1SA 13:12 pesei mi a bisa: 'A wor e filisteonan lo baha bin kontra mi na Gilgal, i mi no a buska e fabor di SEO R.' Asina mi a sinti mi mes oblig di ofres e ofrenda kim." 1SA 13:13 I Samuel a bis a Saul: "Bo a aktua na manera bobo; bo no a warda e mandamentu di SEOR bo Dios ku El a ordenbo, sino awor SEOR lo a stables bo reino riba Israel pa semper. 1SA 13:1 4 Ma awor bo reino lo no permanes. SEOR a buska pa Su mes un hmber konforme Su mes kurason, i SEOR a nombr' komo gobernante riba Su pueblo, pa motibu ku bo no a kump li ku loke SEOR a ordenbo." 1SA 13:15 E ora ei Samuel a lanta i for di Gilgal a su bi bai Gabaa di Benjamin. I Saul a konta e hendenan ku tabata serka dj, mas o men os seis shen hmber. 1SA 13:16 Awor Saul ku su yu hmber Jonatan, i e pueblo ku taba ta huntu ku nan, tabata keda na Geba di Benjamin, mientras ku e filisteonan taba ta kampa na Mikmas. 1SA 13:17 Anto e sakeadnan a sali for di e kampamentu di e fi listeonan den tres grupo; un grupo a kohe e kaminda di Ofra bai tera di Sual, 1S A 13:18 i e di dos grupo a kohe e kaminda di Bt-horon, i e di tres grupo a kohe e kaminda di e region ku tin bista ofer di e vaye di Zeboim, den direkshon di des ierto. 1SA 13:19 Awor no por a haa ni un smet den henter e tera di Israel, pasobr a e filisteonan tabata bisa: "Pa e hebreonan no traha spada ni lansa." 1SA 13:20 Asina henter Israel a baha bai serka e filisteonan, kada un pa laga mula su plu g, su chapi, su hacha i su machete. 1SA 13:21 I e preis tabata dos terser parti di un siklo pa e plugnan, e chapinan, e frkinan i e hachanan, i pa laga sleip e m achetenan. 1SA 13:22 Asina a sosod ku riba e dia di bataya no tabatin ni spada ni lansa den man di ningun di e hendenan ku tabata huntu ku Saul i Jonatan; solame nte Saul i su yu hmber Jonatan tabatin nan. 1SA 13:23 I e guarnishon di e filiste onan a sali bai na e pasada di Mikmas. 1SA 14:1 Awor e dia a yega ku Jonatan, yu hmber di Saul, a bisa e hoben ku tabata karga su arma: "Ban, laga nos krusa bai na e guarnishon di e filisteonan ku ta keda na e otro banda." Ma e no a bisa su tata. 1SA 14:2 I Saul tabata keda den e distriktonan nt paf di Gabaa, bou di e pal u di granatapel ku tin na Migron. I e hendenan ku tabata huntu kun tabata mas o m enos seis shen hmber, 1SA 14:3 i Ahias, yu hmber di Ahitob, ruman hmber di Ikabod, yu hmber di Finees, yu hmber di El, saserdote di SEOR na Silo, tabatin un efd bist. I e pueblo no tabata sa ku Jonatan a bai. 1SA 14:4 I entre e pasadanan, dor di kua lnan Jonatan kier a krusa bai na e guarnishon di e filisteonan, tabatin un baran ka ku punta skrpi na esun banda, i un baranka ku punta skrpi na e otro banda; i nmb er di esun tabata Boses, i nmber di e otro Sene. 1SA 14:5 Esun punta tabata par pa rti nrt enfrente di Mikmas, e otro parti sit enfrente di Geba. 1SA 14:6 Anto Jonat an a bisa e hoben ku tabata karga su arma: "Ban, laga nos krusa bai na e guarnis hon di e insirkumsidnan aki; podis SEOR lo obra pa nos, pasobra nada no por stroba SEOR di salba, tantu pa medio di hopi komo pa medio di poko." 1SA 14:7 I su karga d di arma a bis': "Hasi tur loke ta den bo kurason; bai numa, pasobra mi ta ku bo konforme bo deseo." 1SA 14:8 E ora ei Jonatan a bisa: "Mira, nos lo krusa bai se rka e hmbernan i present nos mes na nan. 1SA 14:9 Si nan bisa nos: 'Warda te ora n os bin serka boso', e ora ei nos lo keda para na nos lug i lo no subi bai serka n an. 1SA 14:10 Ma si nan bisa: 'Subi bin serka nos,' e ora ei nos lo subi bai, pa sobra SEOR a entreg nan den nos man, i esaki lo ta e seal pa nos." 1SA 14:11 I ora nan tur dos a present nan mes na e guarnishon di e filisteonan, e filisteonan a b isa: "Mira, tin hebreo ta sali for di e burakunan ku nan a bai skonde aden." 1SA 14:12 Asina e hmbernan di e guarnishon a yama Jonatan i su kargad di arma i a bis a: "Subi bin serka nos i nos lo bisa boso algu." I Jonatan a bisa su kargad di ar ma: "Subi bin mi tras, pasobra SEOR a entreg nan den man di Israel." 1SA 14:13 E o ra ei Jonatan a subi riba man ku pia, ku su kargad di arma su tras; i e filisteon an tabata kai dilanti di Jonatan, i su kargad di arma tabata mata algun su tras.

1SA 14:14 I e prom matansa ei ku Jonatan i su kargad di arma a hasi tabata di mas o menos binti hmber, den un mitar bnder di tera. 1SA 14:15 I tabatin un temblament u den e kampamentu, den e sabana i meimei di henter e pueblo. Asta e guarnishon i e sakeadnan tabata tembla; i tera tabata sakud, asina ku esaki a bira un temblam entu masha grandi mes. 1SA 14:16 Awor Saul su sldnan-di-guardia na Geba di Benjami n a wak, i mira, e multitut a dirti bai; i nan tabata kana bai p'aki p'aya. 1SA 14:17 I Saul a bisa e pueblo ku tabata huntu kun: "Awor, konta i wak ta ken a bai for di nos." I ora nan a konta, mira, Jonatan i su kargad di arma no tabat'ei. 1 SA 14:18 E ora ei Saul a bisa Ahias: "Trese e arka di Dios aki." Pasobra e tempu ei e arka di Dios tabata serka e yunan di Israel. 1SA 14:19 I a sosod ku mientra s Saul tabata papia ku e saserdote, e boroto den e kampamentu di e filisteonan a kontinu i a oument; pesei Saul a bisa e saserdote: "Kita bo man." 1SA 14:20 E ora ei Saul i henter e pueblo ku tabata huntu kun a reun i a yega na e lug di bataya; i mira, spada di kada hmber tabata kontra su kompaero, i tabatin un konfushon mash a grandi mes. 1SA 14:21 Awor e hebreonan ku tabata serka e filisteonan pa hopi t empu kaba i ku a bai huntu ku nan tur rnt den e kampamentu--nan tambe a bai na ba nda di e israelitanan ku tabata huntu ku Saul i Jonatan. 1SA 14:22 Ora tur e hmbe rnan di Israel ku a skonde den e serunan di Efrain a tende ku e filisteonan a hu i, nan tambe a prsigu nan di serka den e bataya. 1SA 14:23 Asina SEOR a libra Israe l e dia ei, i e bataya a plama pasa Bt-aven bai. 1SA 14:24 Awor e hmbernan di Isra el a haa nan mes bou di hopi preshon riba e dia ei, pasobra Saul a pone e pueblo bou di un huramentu, bisando: "Maldishon sea e hmber ku kome kuminda prom ku nochi sera i prom ku mi tuma vengansa riba mi enemigunan." I pa e motibu ei ningun hend e di e pueblo no a purba nada di kuminda. 1SA 14:25 I henter e pueblo di e tera a drenta e mondi-ser; i tabatin miel abou na suela. 1SA 14:26 Ora ku e pueblo a d renta e mondi-ser, mira, tabatin miel ta kore; ma ningun hmber no a hiba su man na su boka, pasobra e pueblo tabata teme e huramentu. 1SA 14:27 Ma Jonatan no a te nde ku su tata a pone e pueblo bou di huramentu; pesei el a saka punta di e bara ku e tabatin den su man i a dp den e panal di miel, i a hiba su man na su boka, i su wowonan a klaria. 1SA 14:28 E ora ei un di e hendenan di e pueblo a bis': "B o tata a pone e pueblo bou di un huramentu strikto, bisando: 'Maldishon sea e hmbe r ku kome kuminda awe.'" Pesei e pueblo tabata kans. 1SA 14:29 E ora ei Jonatan a bisa: "Mi tata a trese problema den e tera. Mira awor kon mi wowonan a klaria, pasobra mi a purba un tiki di e miel aki. 1SA 14:30 Kuantu mas mih lo tabata si e pueblo lo a kome libremente awe di e botn ku nan a kohe di nan enemigunan! Pasob ra awor e matansa entre e filisteonan no ta grandi." 1SA 14:31 I riba e dia ei n an a derot e filisteonan for di Mikmas te na Ajalon. I e pueblo tabata morto kans. 1SA 14:32 I e pueblo a basha bai riba e botn, i a kohe karn, buey i bish i a mata nan riba suela; i e pueblo a kome e bestianan ku sanger ku tur. 1SA 14:33 E ora ei nan a konta Saul, bisando: "Mira, e pueblo ta peka kontra SEOR dor di kome kar ni ku sanger ku tur." I el a bisa: "Boso a aktua ku traishon; lora un piedra gra ndi trese serka mi awe." 1SA 14:34 I Saul a bisa: "Boso plama meimei di e pueblo i bisa nan: 'Kada un di boso trese su buey f su karn pa mi, i mat' aki i kome; i n o peka kontra SEOR dor di kome karni ku sanger ku tur.'" Asina e anochi ei kada u n di e pueblo a trese su buey huntu kun i a mat' einan. 1SA 14:35 I Saul a traha u n altar na SEOR; esaki tabata e prom altar ku el a traha na SEOR. 1SA 14:36 E ora e i Saul a bisa: "Laga nos bai tras di e filisteonan den anochi i kohe botn for di nan te ora dia habri, i no laga ni un hende di nan keda na bida." I nan a bisa: "Hasi tur loke ta parsebo bon." Pesei e saserdote a bisa: "Laga nos hala serka d i Dios akinan." 1SA 14:37 I Saul a konsult ku Dios: "Bo kier mi baha bai tras di e filisteonan? Lo Bo entreg nan den man di Israel?" Ma Dios no a kontest Saul riba e dia ei. 1SA 14:38 I Saul a bisa: "Hala serka aki, boso tur ku ta kabesante di e pueblo, i investig i mira kon e pik aki a sosod awe. 1SA 14:39 Pasobra manera SEO R, Kende ta libra Israel, ta biba, asta si ta den mi yu Jonatan e pik ta, e meste r muri sigur." Ma ningun hende di henter e pueblo no a kontest'. 1SA 14:40 E ora ei el a bisa henter Israel: "Boso lo ta na un banda, i ami ku mi yu Jonatan lo t a na e otro banda." I e pueblo a bisa Saul: "Hasi loke ta parsebo bon."

1SA 14:41 Pesei Saul a bisa SEOR, e Dios di Israel: "Duna un lt perfekto." I e lt a kai riba Saul i Jonatan, ma e pueblo a sali liber. 1SA 14:42 I Saul a bisa: "Ti ra lt entre ami i mi yu Jonatan." I e lt a kai riba Jonatan. 1SA 14:43 E ora ei Sa ul a bisa Jonatan: "Bisami kiko bo a hasi." E ora ei Jonatan a kont' i a bisa: "D i brdat, mi a purba un tiki miel na punta di e bara ku mi tabatin den mi man. At' ami aki, ta ami mester muri!" 1SA 14:44 I Saul a bisa: "Ku Dios hasi asina ku mi i pi ainda, pasobra sigur-sigur bo ta bai muri, Jonatan." 1SA 14:45 Ma e pueblo a bisa Saul: "Jonatan, kende a logra e gran liberashon aki den Israel, mester mu ri? Di ningun manera! Manera SEOR ta biba, ni un drachi di su kabei lo no kai na suela, pasobra awe el a traha huntu ku Dios." Asina e pueblo a reskat Jonatan, i e no a muri. 1SA 14:46 Despues Saul a stp di prsigu e filisteonan, i e filisteonan a bai nan mes lug. 1SA 14:47 Awor despues ku Saul a kaba di tuma reinado di Israe l pa su mes, el a bringa kontra tur su enemigunan na tur banda: kontra Moab, e y u hmbernan di Amon, Edm, e reinan di Soba i e filisteonan; i unda ku el a bira, el a kastig nan. 1SA 14:48 I el a aktua ku kurashi i a derot e amalekitanan, i a lib ra Israel for di man di esnan ku a plnder nan. 1SA 14:49 Awor e yu hmbernan di Sau l tabata Jonatan, Isi i Malkisa; i nmber di su dos yu muhnan tabata esakinan: nmber d i e may Merab i nmber di esun mas chikitu Mikal. 1SA 14:50 I nmber di Saul su espos a tabata Ahinoam, yu muh di Ahimaas. I nmber di e kapitan di su ehrsito tabata Abne r, yu hmber di Ner, Saul su tio. 1SA 14:51 I Kis tabata tata di Saul, i Ner, tata di Abner, tabata yu hmber di Abiel. 1SA 14:52 Awor e guera kontra e filisteonan tabata severo durante di tur e dianan di Saul; i ki ora ku Saul a mira un hmber f uerte f un hmber balente, el a tuma esaki pa su ehrsito. 1SA 15:1 Samuel a bisa Sau l: "SEOR a mandami pa ungibo komo rei riba Su pueblo, riba Israel; pesei awor, sk ucha e palabranan di SEOR. 1SA 15:2 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Lo Mi kast ig Amalek pa loke el a hasi ku Israel, kon el a pone su mes den su kaminda ora ku Israel tabata sali for di Egipto. 1SA 15:3 Awor bai i mata Amalek, i destru tur loke e tin kompletamente, i no spar ; ma mata tantu hmber komo muh, mucha i bebi, b uey i karn, kamel i buriku.'" 1SA 15:4 E ora ei Saul a manda yama e pueblo i a ko nta nan na Telaim, dos shen mil sld-na-pia i dies mil hmber di Juda. 1SA 15:5 Anto Saul a yega na e stat di Amalek, i den e vaye el a skonde pa atak. 1SA 15:6 Anto Saul a bisa e keneonan: "Bai, sali bai, sali for di meimei di e amalekitanan, pa mi no destru boso huntu ku nan; pasobra boso a mustra kario na tur e yunan di Isr ael tempu ku nan a bin for di Egipto." Asina e keneonan a sali bai for di meimei di e amalekitanan. 1SA 15:7 Asina Saul a derot e amalekitanan, for di Havila te yega Shur, ku ta keda pariba di Egipto. 1SA 15:8 I Agag, rei di e amalekitanan, el a kaptur bibu, i a destru henter e pueblo kompletamente ku filo di spada. 1SA 1 5:9 Ma Saul i e pueblo a spar Agag i e mihnan di e karnnan, e bueynan, e bestianan grd, e lamchinan i tur loke tabata bon, i nan no tabata kier a destru nan kompleta mente; ma tur loke tabata despresiabel i sin balor, eseinan s nan a destru komplet amente. 1SA 15:10 E ora ei e palabra di SEOR a yega na Samuel, bisando: 1SA 15:11 "Ta duel Mi ku Mi a hasi Saul rei, pasobra el a bolbe bira bai i a stp di siguiM i, i no a kumpli ku Mi mandamentunan." I Samuel a keda mash angusti i el a sklama na SEOR henter anochi. 1SA 15:12 I Samuel a lanta mainta tempran pa topa ku Saul, i a wrdu anunsi na Samuel, bisando: "Saul a bin Karmel, i mira, el a lanta un mon umento pa su mes; despues el a bira i a sigui su kaminda baha pa Gilgal." 1SA 15 :13 I Samuel a bin serka Saul, i Saul a bis': "Ku SEOR bendishonbo! Mi a kumpli ku e rdu di SEOR." 1SA 15:14 Ma Samuel a bisa: "Kiko e gritamentu di karn aki ta anto ku ta zona den mi orea, i e gritamentu di buey ku mi ta tende?" 1SA 15:15 I Saul a bisa: "E pueblo a trese nan for di e amalekitanan, pasobra e pueblo a spar e mih di e karnnan i bueynan pa ofres sakrifisio na SEOR bo Dios; ma e restu nos a des tru kompletamente." 1SA 15:16 E ora ei Samuel a bisa Saul: "Warda, i lagami konta bo kiko SEOR a bisami ayera nochi." I el a bis': "Papia numa!" 1SA 15:17 I Samuel a bisa: "No t'asina ku ounke bo tabata chikitu den bo mes bista, bo a wrdu has kab esante di e tribunan di Israel? I SEOR a ungibo komo rei riba Israel, 1SA 15:18 i SEOR a mandabo ku un mishon, i a bisa: 'Bai i destru e pekadnan, e amalekitanan, k ompletamente, i

bringa kontra nan te ora bo kaba ku nan.' 1SA 15:19 Pakiko anto bo no a obedes e bos di SEOR, ma a basha bai riba e botn i a hasi malu den bista di SEOR?" 1SA 15:20 E ora ei Saul a bisa Samuel: "Mi a obedes e bos di SEOR i a bai ku e mishon ku SEO R a mandami; i mi a trese Agag, rei di Amalek, bk, i a destru e amalekitanan kompl etamente. 1SA 15:21 Ma e pueblo a kohe algu di e botn, karn i buey, e mih di e kosn an ku a wrdu apart pa destrukshon, pa ofres sakrifisio na SEOR bo Dios na Gilgal." 1 SA 15:22 I Samuel a bisa: "Akaso SEOR tin mes tantu delisia den ofrendanan kim i s akrifisionan ku den obedensia na e bos di SEOR? Mira, obedes ta mih ku sakrifisio, i skucha ta mih ku vt di karn chubatu. 1SA 15:23 Pasobra rebeldia ta manera e pik di bruheria, i kapricho ta manera inikidat i idolatria. Pasobra bo a rechas e palab ra di SEOR, E tambe a rechasbo komo rei." 1SA 15:24 E ora ei Saul a bisa Samuel: " Mi a peka; di brdat mi a transgres e mandamentu di SEOR i bo palabranan, pasobra mi tabatin miedu di e pueblo i a skucha nan bos. 1SA 15:25 Pesei anto, pa fabor, p ordon mi pik, i bolbe ku mi pa mi ador SEOR." 1SA 15:26 Ma Samuel a bisa Saul: "Mi n o ta bolbe ku bo, pasobra bo a rechas e palabra di SEOR, i SEOR a rechasbo komo rei riba Israel." 1SA 15:27 I ora Samuel a bira pa bai, Saul a gara rant di su mante l, i esaki a sker. 1SA 15:28 Anto Samuel a bis': "Awe SEOR a sker e reinado di Isr ael kit' for di bo, i a duna esaki na bo prhimo, kende ta mih ku bo. 1SA 15:29 I ta mbe e Gloria di Israel no ta gaa ni ta kambia Su idea; pasobra E no ta hende ku E lo a kambia Su idea." 1SA 15:30 Anto Saul a bisa: "Mi a peka; ma pa fabor, onra mi awor dilanti di e ansianonan di mi pueblo i dilanti di Israel, i ban bk ku mi pa mi ador SEOR bo Dios." 1SA 15:31 Asina Samuel a bai bk tras di Saul, i Saul a ad or SEOR. 1SA 15:32 E ora ei Samuel a bisa: "Trese Agag, rei di e amalekitanan, ser ka mi." Anto Agag a bin serka dj kontentu asina. I Agag a bisa: "Siguramente e am argura di morto a pasa." 1SA 15:33 Ma Samuel a bisa: "Manera bo spada a laga muhn an keda sin yu, asina bo mama tambe lo keda sin yu entre muhnan." Anto Samuel a k ap Agag na pida-pida dilanti di SEOR na Gilgal. 1SA 15:34 Despues Samuel a bai Ra ma, ma Saul a bai su kas na Gabaa di Saul. 1SA 15:35 I Samuel no a mira Saul mas te e dia di su morto; sinembargo, Samuel a yora Saul. I a duel SEOR ku El a hasi Saul rei riba Israel. 1SA 16:1 Awor SEOR a bisa Samuel: "Te ki dia bo ta keda yo ra Saul, siendo ku Mi a rechas' komo rei riba Israel? Yena bo kachu ku zeta i bai ; lo Mi mandabo serka Isa e btlehemita, pasobra Mi a skohe un rei pa Mi mes for di su yu hmbernan." 1SA 16:2 Ma Samuel a bisa: "Kon mi ta hasi bai? Ora Saul tende di esaki, e lo matami." I SEOR a bisa: "Hiba un bish muh ku bo i bisa: 'Mi a bin pa ofres sakrifisio na SEOR.' 1SA 16:3 I invit Isa pa e sakrifisio, i lo Mi mustrabo k iko pa hasi. I bo mester ungi pa Mi esun ku Ami indikbo." 1SA 16:4 Asina Samuel a hasi loke SEOR a bisa, i a bin Btlehm. I e ansianonan di e stat a bin na temblamen tu pa kontra kun i a bisa: "Ta na pas bo ta bin?" 1SA 16:5 I el a bisa: "S, na pas ; mi a bin pa ofres sakrifisio na SEOR. Santifik boso mes i bin huntu ku mi na e sa krifisio." Tambe el a santifik Isa i su yu hmbernan, i a invit nan na e sakrifisio. 1SA 16:6 I a sosod ku ora nan a drenta, el a wak Eliab i a pensa: "Siguramente SEO R Su ung ta par dilanti di djE." 1SA 16:7 Ma SEOR a bisa Samuel: "No wak su aparens ia ni e haltura di su estatura, pasobra Mi a rechas'; pasobra Dios no ta mira man era hende ta mira, pasobra hende ta wak aparensia di paf, ma SEOR ta wak kurason." 1SA 16:8 E ora ei Isa a yama Abinadab i a hasi pasa dilanti di Samuel. I el a bis a: "SEOR no a skohe esun aki tampoko." 1SA 16:9 Despues Isa a hasi Sama pasa. I el a bisa: "SEOR no a skohe esun aki tampoko." 1SA 16:10 Asina Isa a hasi shete di s u yu hmbernan pasa dilanti di Samuel. Ma Samuel a bisa Isa: "SEOR no a skohe esakin an." 1SA 16:11 I Samuel a bisa Isa: "Ta esakinan ta tur e yunan?" I el a bisa: "F alta esun di mas chikitu ainda, i mira, e ta kuida e karnnan." E ora ei Samuel a bisa Isa: "Manda busk'; pasobra nos lo no sinta na mesa te ora ku e yega aki." 1SA 16:12 Asina Isa a manda busk' i a tres' paden. Awor e tabatin kabei kr, bunita wowo i nchi aparensia. I SEOR a bisa: "Lanta, ungi, pasobra esaki t'." 1SA 16:13 E ora ei Samuel a kohe e kachu di zeta i a ungi den presensia di su rumannan; i e Spiritu di SEOR a bin

ku poder riba David for di e dia ei padilanti. I Samuel a lanta bai Rama. 1SA 16 :14 Awor e Spiritu di SEOR a bai for di Saul, i un spiritu malu for di SEOR tabata teroris'. 1SA 16:15 E ora ei Saul su sirbidnan a bis': "At'awor, un spiritu malu f or di Dios ta terorisbo. 1SA 16:16 Laga nos seor awor duna rdu na bo sirbidnan ku ta bo dilanti. Laga nan buska un hmber ku sa toka arpa bon; i lo sosod ku ora e spir itu malu for di Dios ta riba bo, e lo toka e arpa ku su man, i lo bo sinti mih." 1SA 16:17 Asina Saul a bisa su sirbidnan: "Buska pa mi awor un hmber ku por toka b on, i tres' serka mi." 1SA 16:18 E ora ei un di e hobennan a kontest i a bisa: "At a, mi a mira un yu hmber di Isa e btlehemita, kende ta un bon msiko, un hmber poderos o i balente, un guerero, un hmber ku ta prudente den su palabranan, i un nchi hmber ; i SEOR ta kun." 1SA 16:19 Asina Saul a manda mensaheronan serka Isa i a bisa: "Ma nda pa mi bo yu David, kende ta serka e tou di karn." 1SA 16:20 Anto Isa a kohe un buriku karg ku pan, un saku-di-kueru ku bia aden i un yu di kabritu, i ku su yu D avid el a manda nan pa Saul. 1SA 16:21 E ora ei David a bin serka Saul i a sirbi; i Saul tabata stim' mash, i el a bira su kargad di arma. 1SA 16:22 I Saul a manda bisa Isa: "Laga David keda awor den mi sirbishi, pasobra el a haa grasia den mi bi sta." 1SA 16:23 Asina a sosod ku ki ora ku e spiritu malu for di Dios a bin riba Saul, David tabata kohe e arpa i tok' ku su man. E ora ei Saul tabata haa alivio i tabata sinti su mes mih; i e spiritu malu tabata bai for di dj. 1SA 17:1 Awor e f ilisteonan a reun nan ehrsitonan pa bataya; i nan a reun na Soko, ku ta pertenes na Juda, i nan a kampa entre Soko i Azeka, na Efes-damim. 1SA 17:2 Anto Saul ku e hm bernan di Israel a reun i a kampa den e vaye di Ela, i a pone nan mes den rdu di b ataya pa enfrent e filisteonan. 1SA 17:3 I e filisteonan a para riba e seru na es un banda, mientras ku Israel a para riba e seru na e otro banda, ku e vaye meime i di nan. 1SA 17:4 E ora ei un kampeon ku yama Goliat, for di Gad, a sali for di e ehrsitonan di e filisteonan. Su haltura tabata seis kodo i un span di man. 1SA 17:5 I e tabatin un hlm di brns riba su kabes, i e tabatin un korasa di skama di brns bist, ku tabata pisa sinku mil siklo di brns. 1SA 17:6 E tabatin tambe proteks hon di brns na su pianan i un yabalina di brns riba su skouder. 1SA 17:7 I e kabu di su lansa tabata manera un balki di wefd-di-tela, i e punta di su lansa tabata di seis shen siklo di heru; su kargad di eskudo tabata kana su dilanti. 1SA 17:8 I el a para grita e trupanan di Israel i bisa nan: "Pakiko boso ta sali pa pone boso mes den rdu di bataya? No ta un filisteo mi ta i no ta sirbidnan di Saul boso ta? Skohe un hmber pa boso mes i lagu' baha bin serka mi. 1SA 17:9 Si e por bring a ku mi i matami, e ora ei nos lo bira boso sirbid; ma si mi prevales kontra dj i m at', e ora ei boso lo bira nos sirbid i sirbi nos." 1SA 17:10 E filisteo a bolbe b isa: "Awe mi ta reta e trupanan di Israel; dunami un hmber, pa nos bringa ku otro ." 1SA 17:11 Ora Saul i henter Israel a tende e palabranan aki di e filisteo, na n a keda desmay i a haa hopi miedu. 1SA 17:12 Awor David tabata yu hmber di e efrat eo di Btlehm na Juda ku tabata yama Isa, i e tabatin ocho yu hmber. I den e dianan d i Saul, Isa tabata bieu i di edat avans. 1SA 17:13 I e tres yu hmbernan mas grandi di Isa a sigui Saul den bataya. I nmber di su tres yu hmbernan ku a bai den bataya tabata Eliab, e primognito, esun di dos Abinadab, i esun di tres Sama. 1SA 17:14 I David tabata esun di mas chikitu. Awor e tresnan di mas grandi tabata sigui Sa ul, 1SA 17:15 ma David tabata bai bin for di serka Saul pa kuida su tata su tou di karn na Btlehm. 1SA 17:16 I e filisteo tabata bin dilanti mainta i atardi, kuare nta dia largu, i tabata present su mes. 1SA 17:17 Awor Isa a bisa su yu hmber David : "Kohe awor pa bo rumannan un efa di e mainshi tost aki i e dies pannan aki, i k ore bai na e kampamentu serka bo rumannan. 1SA 17:18 Hiba tambe e dies keshinan aki pa e komandante di mil, i mira kon ta bai ku bo rumannan, i trese notisia di nan. 1SA 17:19 Pasobra Saul i nan, ku tur e hmbernan di Israel, ta den e vaye di Ela ta bringa kontra e filisteonan." 1SA 17:20 Asina David a lanta mainta tempr an, a laga e tou di karn serka un wardad, i a kohe e karga i a bai, manera Isa a or den'. I el a yega na e kampamentu ora ku e ehrsito tabata sali den rdu di bataya, g ritando e gritu di guera. 1SA 17:21 Anto Israel i e filisteonan a pone nan mes d en rdu di bataya, ehrsito kontra ehrsito. 1SA 17:22 E ora ei David a laga su ekipah e bou di kuido di e wardad di ekipahe, i a kore bai na e fila di bataya i a drent a pa salud su rumannan.

1SA 17:23 Mientras ku e tabata papia ku nan, at'e kampeon, e filisteo di Gat ku tabata yama Goliat, tabata bin for di e ehrsito di e filisteonan, i el a papia e mesun palabranan aki; i David a tende nan. 1SA 17:24 Ora tur e hmbernan di Israel a mira e hmber, nan a hui p' i a haa masha hopi miedu mes. 1SA 17:25 I e hmbernan d i Israel a bisa: "Bo a mira e hmber ku ta bin ei? Siguramente e ta bin pa reta Is rael. I lo t'asina ku e hmber ku mat', esei rei lo enrikes ku gran rikesa, i lo dun ' su yu muh i hasi e kas di su tata liber den Israel." 1SA 17:26 E ora ei David a papia ku e hmbernan ku tabata par banda di dj, bisando: "Kiko lo wrdu has pa e hmber u mata e filisteo aki i kita e reproche for di Israel? Pasobra ta ken e filisteo insirkumsid aki ta, ku e ta reta e ehrsitonan di e Dios bibu?" 1SA 17:27 I e pueb lo a kontest' konforme e mesun palabra aki, bisando: "Asina lo wrdu has pa e hmber k u mat'." 1SA 17:28 Awor David su ruman may Eliab a tende ora ku e tabata papia ku e hmbernan; i Eliab a rabia mash ku David i el a bisa: "Pakiko bo a bin? I serka k en bo a laga e par di karnnan ei den desierto? Mi konos bo arogansia i e maldat di bo kurason, pasobra ta pa mira e bataya bo a bin." 1SA 17:29 Ma David a bisa: " Kiko mi a hasi awor? No tabata djis un pregunta mi a hasi?" 1SA 17:30 E ora ei e l a kita bai for di dj i a bai serka un otro i a hasi e mesun pregunta; i e puebl o a kontest e mesun kos ku prom. 1SA 17:31 Ora ku e hendenan a tende e palabranan ku David a papia, nan a konta Saul; i el a manda yam'. 1SA 17:32 I David a bisa S aul: "No laga kurason di ningun hende desmay pa su kousa; bo sirbid lo bai i bring a ku e filisteo aki." 1SA 17:33 E ora ei Saul a bisa David: "Bo no ta kapas pa b ai kontra e filisteo aki pa bringa kun; abo ta un hoben ainda, ma ta un guerero f or di su hubentut." 1SA 17:34 Ma David a bisa Saul: "Bo sirbid tabata kuida e kar nnan di su tata. Ora ku un leon f un ber tabata bin kohe un lamchi for di e tou, 1 SA 17:35 mi tabata sali su tras i atak' i reskat e lamchi for di su boka; i ora ku e tabata lanta kontra mi, mi tabata gar' na su barba i dal e mata. 1SA 17:36 Bo sirbid a yega di mata tantu leon komo ber, i e filisteo insirkumsid aki lo ta mane ra un di nan, pasobra el a reta e ehrsitonan di e Dios bibu." 1SA 17:37 I David a bisa: "E SEOR, Kende a librami for di gara di leon i for di gara di ber, E lo li brami for di man di e filisteo aki." I Saul a bisa David: "Bai, i ku SEOR sea ku bo." 1SA 17:38 E ora ei Saul a bisti David su mes paanan i a pone un hlm di brns ri ba su kabes, i el a bisti un korasa. 1SA 17:39 I David a faha Saul su spada riba su korasa i a trata di kana, pasobra nunka e no a tst nan. E ora ei David a bisa Saul: "Mi no por bai ku esakinan, pasobra nunka mi no a tst nan." I David a kita nan. 1SA 17:40 I el a kohe su garoti den su man; i el a skohe pa su mes sinku pi edra lizu for di roi i a pone nan den e saku di su tas di wardad ku e tabatin. Ma su slenger el a tene den su man, i el a aserk e filisteo. 1SA 17:41 E ora ei e f ilisteo a kana bin i a aserk David, ku e kargad di eskudo su dilanti. 1SA 17:42 Or a ku e filisteo a wak i a mira David, el a menospresi', pasobra e tabata un hoben ainda, ku kabei kr, i di nchi aparensia. 1SA 17:43 I e filisteo a bisa David: "Ta kach mi ta, ku bo ta bin ku palu riba mi?" I e filisteo a maldishon David den e nmb er di su diosnan. 1SA 17:44 Tambe e filisteo a bisa David: "Bin serka mi, i lo m i duna bo karni na e parhanan di shelu i na e bestianan di mondi." 1SA 17:45 E o ra ei David a bisa e filisteo: "Bo ta bin riba mi ku spada, ku lansa i ku yabali na, ma ami ta bin riba bo den e nmber di e SEOR di ehrsitonan, e Dios di e ehrsitona n di Israel, Kende bo a reta. 1SA 17:46 Awe SEOR lo entregbo den mi man, i lo mi d al bo mata i kita bo kabes af. I awe lo mi duna e kadavernan di e ehrsito di e fil isteonan na e parhanan di shelu i na e bestianan salbahe di mundu, pa henter mun du sa ku tin un Dios na Israel, 1SA 17:47 i pa henter e asamblea aki por sa ku S EOR no ta libra ku spada ni ku lansa; pasobra e bataya ta di SEOR i E lo entreg bos o den nos man." 1SA 17:48 Anto a sosod ku ora e filisteo a lanta i a hala serka p a kontra ku David, David a kore bai lih na e fila di bataya pa kontra ku e filist eo. 1SA 17:49 I David a hinka su man den su tas, a kohe un piedra for di dj i a t ira e piedra ku e slenger i a dal e filisteo na su frenta. I e piedra a keda kla b den su frenta, asina ku el a kai bok'abou riba suela. 1SA 17:50 Asina David a p revales riba e filisteo ku un slenger i un piedra, i el a dal e filisteo mata; ma David no

tabatin spada den su man. 1SA 17:51 E ora ei David a kore bai para banda di e fi listeo i a kohe e filisteo su spada, sak' for di su balia i a mat', i a kita su kab es af kun. I ora ku e filisteonan a mira ku nan kampeon tabata morto, nan a hui. 1 SA 17:52 I e hmbernan di Israel i Juda a lanta, a grita i a prsigu e filisteonan te na e vaye i te na e portanan di Ekron. I e filisteonan ku nan a mata a keda tir riba e kaminda pa Saaraim, pa Gat i Ekron. 1SA 17:53 I e yunan di Israel a bolbe despues di a prsigu e filisteonan i a plnder nan kampamentunan. 1SA 17:54 Anto Dav id a kohe e filisteo su kabes i a hiba esaki Jerusalm, ma e filisteo su armanan e l a pone den su mes tnt. 1SA 17:55 Awor ora Saul a mira David ta sali bai kontra e filisteo, el a bisa Abner, komandante di e ehrsito: "Abner, ta ken su yu e hobe n aki ta?" I Abner a bisa: "Manera bo ta biba, O rei, mi no sa." 1SA 17:56 I rei a bisa: "Buska pa haa sa ta ken su yu e hoben aki ta." 1SA 17:57 I ora David a b olbe despues di a mata e filisteo, Abner a koh' hiba dilanti di Saul, ku e filist eo su kabes den su man ainda. 1SA 17:58 I Saul a bis': "Ta ken su yu bo ta, hoben ?" I David a kontest: "Mi ta yu di bo sirbid Isa e btlehemita." 1SA 18:1 Awor a soso d ku despues ku David a kaba di papia ku Saul, alma di Jonatan a keda un ku alma d i David, i Jonatan tabata stima David manera su mes. 1SA 18:2 I e dia ei Saul a ten' i no a lagu' bolbe kas di su tata. 1SA 18:3 Anto Jonatan a sera un aliansa ku David, pasobra e tabata stim' manera su mes. 1SA 18:4 I Jonatan a kita su mantel ku e tabatin bist i a duna David esaki, huntu ku su armadura, ku tabata inklu su spada, su bog i su faha. 1SA 18:5 Asina David a sali bai tur kaminda ku Saul a m and', i e tabata prosper; i Saul a nombr' riba e hmbernan di guera. I esaki tabata a gradabel den bista di henter e pueblo i tambe den bista di Saul su sirbidnan. 1SA 18:6 I a sosod ku ora nan tabata bin, despues ku David a kaba di mata e filisteo , e muhnan a sali for di tur e statnan di Israel pa kontra rei Saul bou di kantam entu i baliamentu, ku tamburein, ku goso i ku instrumnt di muzik. 1SA 18:7 I e mu hnan tabata kanta segun ku nan tabata toka i tabata bisa: "Saul a mata su milnan, i David su dies milnan." 1SA 18:8 E ora ei Saul a rabia mash, pasobra e palabran an aki a desagrad', i el a bisa: "Na David nan a atribu dies milnan, ma na mi nan a atribu milnan. Ta e reino so falta awor pa e haa!" 1SA 18:9 I for di e dia ei Sa ul tabata wak David ku deskonfiansa. 1SA 18:10 Awor a sosod ku su manis un spiritu malu for di Dios a poder di Saul, i e tabata komport su mes den kas manera hende razu, mientras ku David tabata toka arpa ku su man, manera kustumber; i Saul tab atin un lansa den su man. 1SA 18:11 I Saul a tira e lansa, pasobra el a pensa: " Mi ta bai pega David na muraya." Ma David a skapa for di su presensia dos biaha. 1SA 18:12 Awor Saul tabatin miedu di David, pasobra SEOR tabata kun, ma El a bai for di Saul. 1SA 18:13 Pesei Saul a kita David for di su presensia i a nombr' kom o su komandante di mil; i David tabata sali i drenta dilanti di e pueblo. 1SA 18 :14 I David tabata prosper den tur su kamindanan, pasobra SEOR tabata kun. 1SA 18:1 5 Ora Saul a mira ku e tabata prosper grandemente, el a haa miedu di dj. 1SA 18:16 Ma henter Israel i Juda tabata stima David, i e tabata sali i drenta nan dilanti . 1SA 18:17 E ora ei Saul a bisa David: "At'aki mi yu muh may Merab; lo mi dunabo komo esposa; solamente, sea un hmber balente pa mi i bringa e batayanan di SEOR." Pasobra Saul a pensa: "Mi man lo no ta kontra dj, ma laga man di e filisteonan ta kontra dj." 1SA 18:18 Ma David a bisa Saul: "Ta ken mi ta, i ta kiko mi bida f mi tata su famia ta den Israel, pa mi ta rei su yerno?" 1SA 18:19 Asina a sosod ku ora a yega e tempu ku Merab, Saul su yu muh, mester a wrdu dun na David, el a wrdu d un na Adriel e meholatita komo esposa. 1SA 18:20 Awor Mikal, Saul su yu muh, a nam or di David. Ora nan a konta Saul esaki, e asunto a agrad'. 1SA 18:21 I Saul a pen sa: "Lo mi dun' na David pa e bira un trampa p', i pa man di e filisteonan ta kont ra dj." Pesei Saul a bisa David: "Pa di dos biaha bo por bira mi yerno awe." 1SA 18:22 E ora ei Saul a orden su sirbidnan: "Papia ku David na sekreto, bisando: 'Mi ra, rei tin delisia den bo, i tur su sirbidnan ta stimabo; pesei awor, bira rei s u yerno.'" 1SA 18:23 Asina Saul su sirbidnan a papia e palabranan aki ku David. M a David a bisa: "Boso ta kere ku t'asina-asina

ta bira yerno di rei, siendo ku ami ta un hmber pober i insignifikante?" 1SA 18:2 4 I e sirbidnan di Saul a hiba rospondi p', konforme e palabranan aki ku David a p apia. 1SA 18:25 Anto Saul a bisa: "Asina boso mester bisa David: 'Rei no ta dese ningun otro premio di brit sino shen prepusio di e filisteonan, pa tuma vengansa riba e enemigunan di rei.'" Awor Saul su plan tabata di hasi David kai pa medio di man di e filisteonan. 1SA 18:26 Ora ku e sirbidnan di Saul a konta David e pal abranan aki, a agrad David pa bira yerno di rei. I prom ku e dianan a pasa 1SA 18: 27 David a lanta bai, ku su hmbernan, i a mata dos shen hmber di e filisteonan. E ora ei David a trese nan prepusio, i e hmbernan a entreg e kantidat kompleto na re i, pa David por a bira rei su yerno. Asina Saul a dun' su yu muh Mikal komo esposa . 1SA 18:28 Ora Saul a mira i a komprend ku SEOR tabata ku David, i ku Mikal, Saul su yu muh, tabata stim', 1SA 18:29 Saul a haa mas miedu ainda di David. Asina Saul a keda enemigu di David pa semper. 1SA 18:30 Anto e komandantenan di e filisteo nan a sali pa bataya; i a sosod ku kada bes ku nan a sali, David a aktua ku mas s abiduria ku tur e sirbidnan di Saul. Asina su nmber tabata mash apresi. 1SA 19:1 Awo r Saul a bisa su yu hmber Jonatan i tur su sirbidnan pa mata David. Ma Jonatan, yu hmber di Saul, tabatin gran apresio pa David. 1SA 19:2 Pesei Jonatan a bisa Davi d: "Mi tata Saul ta buskabo pa mata. Pesei awor, pa fabor, sea alerta maan mainta , i keda na un lug sekreto i bai skonde. 1SA 19:3 I lo mi sali bai para banda di mi tata den sabana kaminda bo ta, i lo mi papia ku mi tata tokante di bo; si mi haa sa kualke kos, lo mi bisabo." 1SA 19:4 Anto Jonatan a papia bon di David ku s u tata Saul i a bis': "No laga rei peka kontra su sirbid David, komo ku e no a pek a kontra bo, i komo ku su echonan tabata di gran benefisio pa bo. 1SA 19:5 Pasob ra el a riska su bida i a mata e filisteo, i SEOR a obra un gran liberashon pa he nter Israel; bo a mira esaki i bo a regosih. Pakiko anto lo bo peka kontra sanger inosente dor di mata David sin motibu?" 1SA 19:6 I Saul a skucha e bos di Jonat an, i Saul a hasi un huramentu: "Manera SEOR ta biba, e lo no wrdu mat." 1SA 19:7 E ora ei Jonatan a yama David, i Jonatan a kont' tur e palabranan aki. I Jonatan a hiba David serka Saul, i e tabata den su presensia manera antes. 1SA 19:8 Ora t abatin guera atrobe, David a sali i a bai bringa kontra e filisteonan, i a derot nan ku un gran matansa, asina ku nan a hui su dilanti. 1SA 19:9 Awor tabatin un spiritu malu for di SEOR riba Saul ora ku e tabata sint den su kas ku su lansa den su man. I David tabata toka arpa ku su man. 1SA 19:10 I Saul a purba pega David na muraya ku e lansa, ma David a kita bai for di Saul su presensia, asina ku el a dal e lansa den muraya. I David a hui i a skapa e anochi ei. 1SA 19:11 E ora ei Saul a manda mensaheronan na David su kas pa vigil' i pa mat' den ora di mainta . Ma Mikal, David su esposa, a avis': "Si bo no skapa bo bida awe nochi, lo bo wrd u mat maan." 1SA 19:12 Asina Mikal a laga David baha dor di un bentana; i el a hui i a skapa. 1SA 19:13 I Mikal a kohe e imagen pon' riba e kama, i a pone un klech i di lana di kabritu na kabes di e kama i a habri un paa riba dj. 1SA 19:14 Ora Sa ul a manda mensaheronan pa kohe David, Mikal a bisa: "E ta malu." 1SA 19:15 E or a ei Saul a manda mensaheronan serka David, bisando: "Tres' serka mi riba su kama , pa mi mat'." 1SA 19:16 Ora ku e mensaheronan a drenta, mira, ta e imagen tabata riba e kama, ku e klechi di lana di kabritu na kabes di e kama. 1SA 19:17 Anto Saul a bisa Mikal: "Pakiko bo a gaami asin'aki i a laga mi enemigu bai, asina ku el a skapa?" I Mikal a bisa Saul: "El a bisami: 'Lagami bai! Pakiko mi mester ma tabo?'" 1SA 19:18 Awor David a hui i a skapa, i el a bai serka Samuel na Rama i a kont' tur loke Saul a hasi kun. Anto ku Samuel a bai keda na Naiot. 1SA 19:19 I nan a konta Saul, bisando: "Mira, David ta na Naiot na Rama." 1SA 19:20 E ora ei Saul a manda mensaheronan pa kohe David, ma ora nan a mira e grupo di profeta t a profetis, ku Samuel par na kabes, e Spiritu di Dios a bin riba e mensaheronan di Saul, i nan tambe a profetis. 1SA 19:21 I ora nan a bisa Saul esaki, el a manda otro mensaheronan, i nan tambe a profetis. Asina Saul a bolbe manda mensaheronan pa di tres biaha, i nan tambe a profetis. 1SA 19:22 E ora ei Saul mes a bai Rama i a yega te na e pos grandi ku ta keda na Sek, i a hasi pregunta, bisando: "Unda Samuel i David ta?" I un hende a bisa: "Mira, nan ta na Naiot na Rama."

1SA 19:23 I el a bai ayanan, na Naiot na Rama; i e Spiritu di Dios a bin riba dj tambe, asina ku el a sigui su kaminda, profetisando kontinuamente, te ora ku el a yega Naiot na Rama. 1SA 19:24 I e tambe a kita su paa, i e tambe a profetis dila nti di Samuel i a kai drumi abou sun henter e dia ei i henter e anochi ei. Pesei nan ta bisa: "Saul tambe ta entre e profetanan?" 1SA 20:1 E ora ei David a hui b ai for di Naiot na Rama, i a bin bisa Jonatan: "Ta kiko mi a hasi? Ta kiko ta mi inikidat? I ta kiko ta mi pik kontra bo tata, ku e ta buska mi bida?" 1SA 20:2 I Jonatan a bis': "Di ningun manera bo no ta bai muri. Mira, mi tata no ta hasi na da, ni grandi ni chikitu, sin konfia esaki na mi. Pakiko anto mi tata lo skonde e kos aki pa mi? No ta brdat!" 1SA 20:3 Tg David a bolbe hasi un huramentu, bisand o: "Bo tata sa masha bon ku mi a haa grasia den bo bista, i el a bisa: 'No laga J onatan sa esaki, pa e no bira tristu.' Ma di brdat, manera SEOR ta biba i manera b o alma ta biba, tin apenas un stap entre ami i morto." 1SA 20:4 E ora ei Jonatan a bisa David: "Tur loke bo bisa, lo mi hasi pa bo." 1SA 20:5 Asina David a bisa Jonatan: "Mira, maan ta luna nobo, i mi mester bai sinta kome ku rei. Ma lagami bai, pa mi bai skonde den kunuku te na e di tres anochi. 1SA 20:6 Si bo tata sin ti mi falta, bis': 'David a pidimi mash pa lagu' kore bai su stat Btlehm, pasobra aya nan tin e sakrifisio anual pa henter e famia.' 1SA 20:7 Si e bisa: 'Ta bon', bo sirbid lo ta for di peliger; ma si e ta hopi rabi, sabi ku el a disid pa hasi malda t. 1SA 20:8 Pesei, trata bo sirbid ku kario, pasobra bo a sera un aliansa di SEOR k u bo sirbid. Ma si tin inikidat den mi, anto matami bo mes, pasobra pakiko lo bo entregmi na bo tata?" 1SA 20:9 I Jonatan a bisa: "Ku esei sea leu di bo! Pasobra si di brdat mi haa sa ku mi tata a disid pa maldat kontra bo, lo mi no a kontabo es aki?" 1SA 20:10 E ora ei David a bisa Jonatan: "Ken lo kontami si bo tata kontes tbo na un manera brutu?" 1SA 20:11 I Jonatan a bisa David: "Ban, i laga nos bai d en kunuku." Asina nan dos a sali bai den kunuku. 1SA 20:12 E ora ei Jonatan a bi sa David: "SEOR, e Dios di Israel, sea testigu! Despues ku mi a averigu for di mi tata maan na e mesun ora aki, f riba e di tres dia, mira, si kos result bon pa Davi d, lo mi no manda rospondi i lagabo sa? 1SA 20:13 Ma si mi tata haa bon pa hasibo dao, ku SEOR hasi asina ku Jonatan i pi ainda, si mi no lagabo sa esaki i mandabo bai, pa bo bai na pas. I ku SEOR sea ku bo, manera E tabata ku mi tata. 1SA 20:14 I si mi ta na bida ainda, lo bo no mustrami e miserikrdia di SEOR, pa mi no muri? 1SA 20:15 I lo bo no kita bo miserikrdia for di mi kas pa semper, ni ora SEOR krta kita kada un di e enemigunan di David for di riba e superfisio di tera." 1SA 20 :16 Asina Jonatan a sera un aliansa ku e kas di David, bisando: "Ku SEOR reker esa ki for di man di e enemigunan di David." 1SA 20:17 I Jonatan a hasi David hura a trobe pa motibu di su amor p'; pasobra e tabata stim' meskos ku e tabata stima su mes bida. 1SA 20:18 E ora ei Jonatan a bis': "Maan ta luna nobo, i nan lo sinti bo falta, pasobra bo asiento lo keda bash. 1SA 20:19 I riba e di tres dia bo mester baha bai lih i bin na e lug kaminda bo a skonde riba e dia ku e evento ei a tuma lug, i keda banda di e piedra di Ezel. 1SA 20:20 I lo mi tira tres flecha banda d i dj, komo si fuera ta riba blanku mi ta tira. 1SA 20:21 I mira, lo mi manda e ho ben, bisando: 'Bai buska e flechanan.' Si mi bisa e mucha spesfikamente: 'At'e fl echanan ta na e banda aki di bo, bai kohe nan,' anto bin, pasobra no tin peliger pa bo, ni nada malu, manera SEOR ta biba. 1SA 20:22 Ma si mi bisa e hoben: 'At'e flechanan a kai mas leu di bo,' bai, pasobra SEOR a mandabo bai. 1SA 20:23 Pa lo ke ta e asunto ku abo i ami a papia di dj, mira, SEOR ta entre abo i ami pa semper ." 1SA 20:24 Asina David a skonde den kunuku; i ora tabata luna nobo, rei a kai sinta pa kome. 1SA 20:25 I rei a sinta riba su asiento manera kustumber, e asien to banda di muraya; e ora ei Jonatan a lanta, i Abner a kai sinta banda di Saul, ma David su lug a keda bash. 1SA 20:26 Sinembargo, Saul no a bisa nada e dia ei, pasobra el a pensa: "Algu lo a pas'; e no ta limpi, siguramente e no ta limpi." 1 SA 20:27 I a sosod ku su manis, e di dos dia di luna nobo, David su lug a bolbe ked a bash; pesei Saul a bisa su yu hmber Jonatan: "Pakiko e yu hmber di Isa no a bin ko me ni ayera ni awe?" 1SA 20:28 E ora ei Jonatan a kontest Saul: "David a pidimi m ash pa lagu' bai Btlehm, 1SA 20:29 pasobra el a bisa: 'Pa fabor, lagami bai, komo ku nos famia ta selebr un sakrifisio den stat, i mi ruman hmber a ordenmi pa asist. I awor, si mi a haa grasia den bo bista, pa fabor, lagami bai pa mi bishit mi rumann an.'

Pa e motibu aki e no a bin na rei su mesa." 1SA 20:30 E ora ei Saul a rabia mash ku Jonatan, i el a bis': "Abo, yu di un muh prvrso i rebelde! Bo a kere ku mi no sa ku bo ta skohe e yu di Isa pa bo mes brguensa i pa brguensa di bo mama su desnudes? 1SA 20:31 Pasobra tanten ku e yu di Isa ta biba riba tera, ni abo ni bo reino lo no ta stables. Pesei anto, manda busk' i tres' serka mi, pasobra siguramente e mes ter muri." 1SA 20:32 Ma Jonatan a kontest su tata Saul i a bis': "Pakiko mester ma t'? Kiko el a hasi?" 1SA 20:33 E ora ei Saul a tira su lansa riba dj pa mat'; asina Jonatan a haa sa ku su tata a disid di mata David. 1SA 20:34 E ora ei Jonatan a l anta for di mesa masha rabi mes, i e no a kome riba e di dos dia di luna nobo, ko mo ku e tabata tristu pa motibu di David, pasobra su tata a desonr'. 1SA 20:35 Aw or a sosod ku su siguiente mainta Jonatan a sali bai den kunuku pa e sita ku Davi d, i tabatin un mucha hmber chikitu huntu kun. 1SA 20:36 I el a bisa e mucha: "Kor e, bai buska e flechanan ku mi ta tira." I segun ku e mucha tabata kore, el a ti ra un flecha ku a pas' forbei. 1SA 20:37 Ora ku e mucha a yega na e lug kaminda e flecha ku Jonatan a tira tabata, Jonatan a grita e mucha i a bisa: "No ta mas le u di bo e flecha a kai?" 1SA 20:38 I Jonatan a grita e mucha: "Hasi lih, pura, no keda para!" I e mucha di Jonatan a kohe e flecha for di abou i a bin serka su s hon. 1SA 20:39 Ma e mucha no tabata sa di nada; solamente Jonatan i David tabata sa di e asunto. 1SA 20:40 Despues Jonatan a duna e mucha su armanan i a bis': "B ai, hiba nan den stat." 1SA 20:41 Despues ku e mucha a bai, David a sali for di e banda pasit, a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a big tres biaha. I n an a sunchi otro i a yora huntu, ma David mas tantu. 1SA 20:42 I Jonatan a bisa David: "Bai na pas, komo ku nos a hura na otro den e nmber di SEOR, bisando: 'SEOR lo ta entre ami i abo, i entre mi desendientenan i bo desendientenan pa semper.' " E ora ei el a lanta i a sali bai, i Jonatan a bai den stat. 1SA 21:1 Anto Davi d a bin Nob serka saserdote Ahimelek; i Ahimelek a sali na temblamentu pa kontra ku David, i a bis': "Pakiko bo ta bo so, sin ningun hende huntu ku bo?" 1SA 21:2 I David a bisa saserdote Ahimelek: "Rei a enkargmi ku un asunto, i a bisami: 'No laga ningun hende sa nada tokante di e asunto pa kual mi ta mandabo, i ku mi a enkargbo kun; i mi a dirig e hobennan na un sierto lug.' 1SA 21:3 Awor anto, kiko bo tin na man? Dunami sinku pan f loke bo tin." 1SA 21:4 I e saserdote a kontest Dav id i a bisa: "No tin pan gewon awor aki na man, ma tin pan konsagr s, kontal ku e hobennan a apsten nan mes di muh." 1SA 21:5 I David a kontest e saserdote i a bis': "Siguramente muh a wrdu ten leu for di nos, meskos ku antes ora mi tabata sali i e kurpanan di e hobennan tabata santu, maske ku tabata un biahe gewon; anto kuantu mas awe nan kurpanan lo ta santu?" 1SA 21:6 Asina e saserdote a dun' pan konsagr; pasobra no tabatin pan einan, sino solamente e pan di e Presensia ku a wrdu kit f or di dilanti di SEOR, pa pone pan kayente na su lug ora ku esei a wrdu kit. 1SA 21: 7 Awor e dia ei un di e sirbidnan di Saul ku tabata einan a keda deten dilanti di SEOR; i su nmber tabata Doeg e edomita, hefe di Saul su wardadnan di bestia. 1SA 21 :8 Anto David a bisa Ahimelek: "No tin lansa ni spada akinan? Pasobra mi no a tr ese ni mi spada ni mi armanan ku mi, pasobra rei su asunto tabata urgente." 1SA 21:9 E ora ei e saserdote a bisa: "E spada di e filisteo Goliat, kende bo a mata den e vaye di Ela, mira, e ta lor den un paa tras di e efd; si bo kier tum' pa bo, tum'. Pasobra no tin ni un otro sino esei so akinan." I David a bisa: "No tin ni un manera esaki; dunami." 1SA 21:10 E ora ei David a lanta i a hui e dia ei bai f or di Saul, i a bai serka Akis, rei di Gat. 1SA 21:11 Ma e sirbidnan di Akis a bi s': "Esaki no ta David, rei di e tera? No ta di esaki nan tabata kanta, segun nan tabata balia, bisando: 'Saul a mata su milnan, i David su dies milnan'?" 1SA 21 :12 I David a tuma e palabranan aki na kurason i a haa masha miedu di Akis, rei d i Gat. 1SA 21:13 Pesei el a kambia su komportashon nan dilanti i el a fingi di t a loko den nan presensia, i a kras riba e blatnan di e porta di stat, i a laga b aba kore den su barba. 1SA 21:14 E ora ei Akis a bisa su sirbidnan: "Mira, boso t a wak ku e hmber ta komport su mes manera hende loko. Pakiko boso ta tres' serka mi ? 1SA 21:15 Ta hende loko mi ta falta, ku boso a trese esun aki pa hunga loko de n mi presensia? Un hende asina mester bin den mi kas?"

1SA 22:1 Asina David a bai for di ayanan i a hui bai den e kueba di Adulam; i or a su ruman hmbernan i henter e kas di su tata a tende di esaki, nan a baha bai ay anan serka dj. 1SA 22:2 I tur hende ku tabata aflig, tur hende ku tabatin debe i t ur hende ku tabata malkontentu, a reun serka dj; i el a bira nan kapitan. Awor tab atin mas o menos kuater shen hmber huntu kun. 1SA 22:3 I for di ayanan David a bai Mizpa di Moab i el a bisa rei di Moab: "Pa fabor, laga mi tata i mi mama bin ke da serka bo te ora mi haa sa kiko Dios ta bai hasi pa mi." 1SA 22:4 E ora ei el a laga nan serka rei di Moab; i nan a keda serka dj tur e tempu ku David tabata de n e lug fortifik. 1SA 22:5 I profeta Gad a bisa David: "No keda den e lug fortifik; sali i bai tera di Juda." Asina David a bai i a drenta e mondi-ser di Haret. 1SA 22:6 Awor Saul a tende ku David i e hmbernan ku tabata huntu kun a wrdu deskubr. I S aul tabata sint na Gabaa bou di e palu di tamarisko riba e lug haltu, ku su lansa den su man, i tur su sirbidnan tabata par rnt di dj. 1SA 22:7 I Saul a bisa su sirbi dnan ku tabata par rnt di dj: "Tende awor, O benjaminitanan! E yu hmber di Isa lo dun tur di boso tereno i kunuku di wendrif? Lo e hasi tur di boso komandante di miln an i komandante di shennan? 1SA 22:8 Pasobra boso tur a konspir kontra mi, asina ku no tin ningun hende ku ta spirtami ora mi yu hmber sera un aliansa ku e yu hmber di Isa; i no tin ningun di boso ku tin duele di mi f ku ta spirtami ku mi yu hmber a instig mi sirbid kontra mi pa skonde pa atak, manera ta e kaso riba e dia djawe." 1SA 22:9 E ora ei Doeg e edomita, kende tabata par serka e sirbidnan di Saul, a k ontest i a bisa: "Mi a mira e yu hmber di Isa ta bin Nob serka Ahimelek, yu hmber di Ahitob. 1SA 22:10 I Ahimelek a konsult ku SEOR pa David, a dun' provishonnan i a d un' e spada di e filisteo Goliat." 1SA 22:11 E ora ei rei a manda un hende pa yam a saserdote Ahimelek, yu hmber di Ahitob, i henter e kas di su tata, e saserdoten an ku tabata na Nob; i nan tur a bin serka rei. 1SA 22:12 I Saul a bisa: "Skucha awor, yu hmber di Ahitob." I el a kontest: "At'ami aki, mi seor." 1SA 22:13 E ora ei Saul a bis': "Pakiko bo a konspir kontra mi, abo ku e yu hmber di Isa, dor di dun ' pan i un spada, i dor di konsult ku Dios p', pa e lanta kontra mi dor di skonde p a atak, manera ta e kaso riba e dia djawe?" 1SA 22:14 E ora ei Ahimelek a kontest rei i a bisa: "I ta ken entre tur bo sirbidnan ta fiel manera David, ku asta ta r ei su yerno, ku ta kapitan riba bo sldnan-di-guardia i ku ta onr den bo kas? 1SA 22 :15 Ta awe numa mi a kumins konsult ku Dios p'? Di ningun manera! No laga rei kulpa su sirbid di nada, ni ningun hende di e kas di mi tata, pasobra bo sirbid no sa a psolutamente nada di henter e asunto aki." 1SA 22:16 Ma rei a bisa: "Siguramente lo bo muri, Ahimelek, abo i henter e kas di bo tata!" 1SA 22:17 I rei a bisa e sldnan-di-guardia ku tabata atend': "Bira i mata e saserdotenan di SEOR, pasobra nan man tambe ta ku David i pasobra nan tabata sa ku e tabata hui i no a partisip es aki na mi." Ma e sirbidnan di rei no kier a saka nan man pa atak e saserdotenan di SEOR. 1SA 22:18 E ora ei rei a bisa Doeg: "Abo bira i atak e saserdotenan." I Doe g e edomita a bira i a atak e saserdotenan; i e dia ei el a mata ochent'i sinku hm ber ku tabatin e efd di lino bist. 1SA 22:19 I el a dal Nob, e stat di e saserdote nan, ku filo di spada, tantu hmber komo muh, mucha i yu na pechu; tambe buey, buri ku i karn el a dal ku filo di spada. 1SA 22:20 Ma un yu hmber di Ahimelek, yu hmber di Ahitob, ku yama Abiatar, a skapa i a hui bai serka David. 1SA 22:21 I Abiata r a bisa David ku Saul a mata e saserdotenan di SEOR. 1SA 22:22 E ora ei David a bisa Abiatar: "E dia aya, ora ku Doeg e edomita tabata ayanan, mi tabata sa ku s iguramente e lo a konta Saul. Ta ami ta kousa di e morto di tur persona di e kas di bo tata. 1SA 22:23 Keda serka mi, no tene miedu, pasobra esun ku ta buska bo bida ta buska mi bida tambe; serka mi bo ta for di peliger." 1SA 23:1 E ora ei nan a konta David, bisando: "Mira, e filisteonan ta bringa kontra Keila, i nan t a plnder e plenchinan-di-bati-mainshi." 1SA 23:2 Asina David a konsult ku SEOR, bis ando: "Mi mester bai atak e filisteonan aki?" I SEOR a bisa David: "Bai, atak e fil isteonan i libra Keila." 1SA 23:3 Ma David su hmbernan a bis': "Mira, aki na Juda mes nos tin miedu. Kuantu mas anto si nos bai Keila kontra e trupanan di e filis teonan!" 1SA 23:4 E ora ei David a konsult ku SEOR un biaha mas. I SEOR a kontest' i a bisa: "Lanta, baha bai Keila, pasobra lo Mi entreg e filisteonan den bo man." 1SA 23:5 Pesei David ku su hmbernan a bai Keila i a bringa kontra e filisteonan; i el a bai ku nan bestianan di kria i a kousa un gran matansa den nan. Asina Dav id a libra e habitantenan di Keila.

1SA 23:6 Awor a sosod ku ora Abiatar, yu hmber di Ahimelek, a hui bai serka David na Keila, el a baha bin ku un efd den su man. 1SA 23:7 Ora nan a bisa Saul ku Dav id a bin Keila, Saul a bisa: "Dios a entregu' den mi man, pasobra dor di drenta u n stat ku dbel porta i ku bara el a sera su kurpa aden." 1SA 23:8 Pesei Saul a ma nda yama henter e pueblo pa bai guera, pa baha bai Keila pa rondon David ku su hmb ernan. 1SA 23:9 Awor David tabata sa ku Saul tabata plania maldat kontra dj; pese i el a bisa saserdote Abiatar: "Trese e efd akinan." 1SA 23:10 E ora ei David a b isa: "O SEOR Dios di Israel, Bo sirbid a tende ku sigur-sigur Saul ta trata di bin Keila pa destru e stat pa mi motibu. 1SA 23:11 E hendenan di Keila lo entregmi de n su man? Saul lo baha bin manera Bo sirbid a tende? O SEOR Dios di Israel, mi ta pidiBo, bisa Bo sirbid." I SEOR a bisa: "E lo baha bin." 1SA 23:12 E ora ei David a bisa: "E hendenan di Keila lo entreg ami ku mi hmbernan den man di Saul?" I SEOR a bisa: "Nan lo entreg boso." 1SA 23:13 Anto David ku su hmbernan, mas o menos sei s shen, a lanta i a sali bai for di Keila, i nan a bai di un lug pa otro. Ora nan a konta Saul ku David a skapa for di Keila, el a stp di prsigu nan. 1SA 23:14 I Da vid a keda den mondi den e lugnan fortifik, i a keda den e serunan den e mondi di Zif. I tur dia Saul tabata busk', ma Dios no a entregu' den su man. 1SA 23:15 Awor mientras ku David tabata den e mondi di Zif na Hores el a bin haa sa ku Saul a s ali pa busk' pa mata. 1SA 23:16 I Jonatan, yu hmber di Saul, a lanta i a bai serka David na Hores, i a enkurash' den Dios. 1SA 23:17 Asina el a bis': "No tene miedu , pasobra man di mi tata Saul lo no haabo, i lo bo ta rei di Israel, i nt despues di bo t'ami; i mi tata Saul tambe sa esei." 1SA 23:18 Asina nan dos a sera un al iansa dilanti di SEOR, i David a keda na Hores, mientras ku Jonatan a bai su kas. 1SA 23:19 Despues e zifeonan a bin serka Saul na Gabaa, bisando: "No ta serka n os den e lugnan fortifik di Hores, riba e seru di Hakila ku ta keda pasit di Jeshim on, David ta skonde? 1SA 23:20 Awor anto, O rei, baha bin konforme henter e dese o di bo alma pa hasi asina; i nos parti lo ta pa entregu' den rei su man." 1SA 23 :21 I Saul a bisa: "Ku SEOR bendishon boso, pasobra boso tabatin kompashon ku mi. 1SA 23:22 Bai awor i buska pa sa sigur unda su lug di skonde ta keda, i ta ken a mir' ayanan; pasobra nan a bisami ku e ta masha astuto. 1SA 23:23 Asina wak i bus ka pa haa sa di tur e lugnan di skonde kaminda e ta skonde, i bolbe serka mi ku in formashon sigur, i lo mi bai ku boso; i lo sosod ku si e ta na e tera, lo mi busk ' entre tur e milnan di Juda." 1SA 23:24 E ora ei nan a lanta i a bai Zif dilanti di Saul. Awor David ku su hmbernan tabata den e desierto di Maon, na Arab, pasit d i Jeshimon. 1SA 23:25 Ora Saul ku su hmbernan a bai busk', nan a konta David esaki , i el a baha bin na e baranka i a keda den e desierto di Maon. I ora Saul a ten de esaki, el a prsigu David den e desierto di Maon. 1SA 23:26 I Saul a pasa na un banda di e seru, i David ku su hmbernan na e otro banda di e seru; i David tabata pura pa skapa for di Saul, pasobra Saul ku su hmbernan tabata rondon David ku su hmbernan pa gara nan. 1SA 23:27 Ma un mensahero a bin serka Saul, bisando: "Bin l ih, pasobra e filisteonan a invad e tera." 1SA 23:28 Asina Saul a stp di prsigu David , i a bai kontra ku e filisteonan; pesei nan a yama e lug ei Baranka di Skapatori o. 1SA 23:29 I David a bai for di ayanan i a keda den e lugnan fortifik di En-gadi . 1SA 24:1 Awor a sosod ku ora Saul a stp di prsigu e filisteonan, nan a kont', bisan do: "Mira, David ta den e desierto di En-gadi." 1SA 24:2 E ora ei Saul a kohe tr es mil hmber skoh for di henter Israel i a bai buska David ku su hmbernan dilanti d i e Barankanan di e Kabritunan di Mondi. 1SA 24:3 I na kaminda el a yega na e ku rnan di karn, kaminda tabatin un kueba; i Saul a drenta pa hasi su nesesidat. Awor David ku su hmbernan tabata sint den e partinan mas paden di e kueba. 1SA 24:4 I e hmbernan di David a bis': "Mira, esaki ta e dia di kual SEOR a bisabo: 'Mira, mi ta bai entreg bo enemigu den bo man, i lo bo hasi kun manera bo ta haa ta bon.'" E ora ei David a lanta i ketu-ketu a krta zm di Saul su mantel kit'af. 1SA 24:5 I des pues a sosod ku David su konsenshi tabata molesti', pasobra el a krta zm di Saul su mantel kit'af. 1SA 24:6 Pesei el a bisa su hmbernan: "Ku esaki sea leu di mi di ha si un kos asin'aki ku mi seor, SEOR Su ung, di lanta mi man kontra dj, siendo ku e t a SEOR Su ung."

1SA 24:7 I David a reprend su hmbernan ku e palabranan aki i no a prmit nan lanta ko ntra Saul. I Saul a lanta, a sali for di e kueba i a sigui su kaminda. 1SA 24:8 Despues David a lanta i a sali for di e kueba i a grita Saul, bisando: "Mi seor r ei!" I ora Saul a drai wak, David a tira su kurpa abou i a big ku su kara te na s uela i a mustra reverensia. 1SA 24:9 I David a bisa Saul: "Pakiko bo ta skucha e palabranan di hende ora nan bisa: 'Mira, David ta buska pa hasibo dao'? 1SA 24:1 0 Ata, riba e dia aki bo wowo a mira ku SEOR a entregbo awe den mi man den e kueba , i algun di mi hendenan a bisa pa matabo; ma mi a haa duele di bo, i mi a bisa: 'Lo mi no lanta mi man kontra mi seor, pasobra e ta SEOR Su ung.' 1SA 24:11 Awor mi tata, mira! S, mira e zm di bo mantel den mi man! Pasobra komo mi a krta zm di bo m antel kit'af, ma no a matabo, komprend i mira ku no tin maldat ni rebeldia den mi man, i mi no a peka kontra bo, ounke ku bo ta skonde warda pa kita mi bida. 1SA 24:12 Ku SEOR huzga entre abo i ami, i ku SEOR tuma vengansa pa mi kontra bo, ma m i man lo no ta kontra bo. 1SA 24:13 Manera e proverbio di e bieunan ta bisa: 'Fo r di e malbado ta sali maldat', ma mi man lo no ta kontra bo. 1SA 24:14 "Tras di ken rei di Israel a sali? Ta ken bo ta prsigu? Un kach morto, un purga? 1SA 24:15 Pesei, SEOR sea hues i huzga entre abo i ami; i ku E mira i pleita mi kaso, i lib rami for di bo man." 1SA 24:16 Awor a sosod ku ora David a kaba di papia e palabr anan aki ku Saul, Saul a bisa: "Ta bo bos esaki, mi yu David?" E ora ei Saul a h alsa su bos i a yora. 1SA 24:17 I el a bisa David: "Abo ta mas hustu ku mi, paso bra abo a trata bon ku mi, mientras ku ami a trata malu ku bo. 1SA 24:18 I awe b o a deklar ku bo a hasi bon na mi, ku SEOR a entregmi den bo man i tg bo no a matami . 1SA 24:19 Pasobra si un hende haa su enemigu, lo e lagu' bai sano i salvo? Pesei , ku SEOR rekompensbo ku bon pa loke bo a hasi pa mi riba e dia aki. 1SA 24:20 I a wor, mira, mi sa ku siguramente lo bo bira rei, i ku e reino di Israel lo keda s tables den bo man. 1SA 24:21 Pesei awor, hurami pa SEOR ku lo bo no krta kita mi de sendientenan af despues di mi, i ku lo bo no destru mi nmber for di e kas di mi tat a." 1SA 24:22 I David a hura na Saul. I Saul a bai su kas, ma David ku su hmberna n a subi bai na e lug fortifik. 1SA 25:1 Awor Samuel a muri; i henter Israel a bin huntu i a tene rou p' i a der' na su kas na Rama. I David a lanta i a bai na e de sierto di Paran. 1SA 25:2 Awor tabatin un hmber na Maon ku tabatin su negoshi na Karmel; i e hmber tabata masha riku mes, i e tabatin tres mil karn i mil kabritu, ku e tabata pela na Karmel. 1SA 25:3 Nmber di e hmber tabata Nabal i nmber di su es posa, Abigail. I e muh tabata inteligente i bunita di aparensia, ma e hmber tabata brutu i di mala fe, i e tabata di e kas di Kalb. 1SA 25:4 Anto David a tende den e mondi ku Nabal tabata pela su karnnan. 1SA 25:5 Asina David a manda dies hoben , i David a bisa e hobennan: "Subi bai na Karmel, bishit Nabal i salud' den mi nmbe r; 1SA 25:6 i asina boso lo bisa: 'Bida largu na bo, pas sea ku bo, pas sea ku b o kas, i pas sea ku tur loke bo tin. 1SA 25:7 'I awor mi a tende ku bo tin peladn an di karn; awor bo wardadnan di karn tabata serka nos i nos no a trata nan malu, n i nan no a sinti falta di nada durante di tur e dianan ku nan tabata na Karmel. 1SA 25:8 Puntra bo hobennan i nan lo kontabo. Pesei, laga mi hobennan haa grasia den bo bista, pasobra nos a bin riba un dia di fiesta. Pa fabor, duna bo sirbidna n i bo yu David loke bo tin na man.'" 1SA 25:9 Ora ku e hobennan di David a yega , nan a papia ku Nabal konforme tur e palabranan aki den e nmber di David; anto n an a keda warda. 1SA 25:10 Ma Nabal a kontest e sirbidnan di David i a bisa: "Ta k en ta David? I ta ken ta e yu di Isa? Awendia tin hopi sirbid ku ta hui bai for di nan shon. 1SA 25:11 Mi mester kohe mi pan, mi awa i mi karni ku mi a mata pa mi peladnan di karn, i duna esaki na hmbernan ku mi no sa for di unda nan ta bin?" 1S A 25:12 Asina e hobennan di David a bira riba mesun pia bai bk; i nan a bin konta David tur e palabranan aki. 1SA 25:13 I David a bisa su hmbernan: "Boso tur faha boso spada." Asina tur su hmbernan a faha nan spada. I David tambe a faha su spa da, i mas o menos kuater shen hmber a subi bai tras di David, mientras ku dos she n a keda pa kuida e ekipahe. 1SA 25:14 Ma un di e hobennan a konta Abigail, espo sa di Nabal, bisando: "Mira, David a manda mensaheronan for di

den desierto pa salud nos shon; i el a despresi nan. 1SA 25:15 Tg e hmbernan tabata masha bon pa nos, i nos no a wrdu trat malu, ni nos no a sinti falta di nada duran te di e tempu ku nos tabata bai bin huntu ku nan, tempu ku nos tabata den e saba nanan. 1SA 25:16 Nan tabata un muraya pa nos di dia i anochi, tur e tempu ku nos tabata huntu ku nan ta kuida e karnnan. 1SA 25:17 Pesei anto, sabi i konsider kik o bo mester hasi, pasobra tin maldat plani kontra nos shon i kontra henter su kas ; i e ta un hmber asina prvrso ku ningun hende no por papia kun." 1SA 25:18 E ora ei Abigail a hasi lih-lih i a kohe dos shen pan, dos saku-di-kueru ku bia aden, sinku karn prepar kaba, sinku mid di mainshi tost, shen trshi di rasenchi i dos shen klmpi di figo, i a karga nan riba buriku. 1SA 25:19 I el a bisa su sirbidnan: "Bai mi d ilanti; mira, mi ta bin boso tras." Ma e no a konta su esposo Nabal nada. 1SA 25 :20 I a sosod ku ora e tabata kore riba su buriku ta baha bin dor di e parti skon d di e seru, ata David ku su hmbernan tabata baha bin den su direkshon; i el a top a ku nan. 1SA 25:21 Awor David a bisa: "Siguramente ta en bano mi a proteh tur lo ke e hmber aki tin den desierto, asina ku e no tabata falta nada di tur loke taba ta pertenes na dj; i el a debolbmi malu pa bon. 1SA 25:22 Ku Dios hasi asina ku e e nemigunan di David, i pi ainda, si pa maan mainta mi laga un solo hmber na bida di tur esnan ku ta pertenes na dj." 1SA 25:23 Ora Abigail a mira David, el a baha lihlih for di su buriku, i a tira su kurpa abou dilanti di David, i a big ku su kara te na suela. 1SA 25:24 I el a tira su kurpa abou na pia di David i a bisa: "Laga e kulpa ta riba ami so, mi seor. I pa fabor, laga bo sirbiente papia ku bo, i sk ucha e palabranan di bo sirbiente. 1SA 25:25 Pa fabor, ku mi seor no hasi kaso di Nabal, e hmber prvrso aki, pasobra manera su nmber ta, asina e ta. Nabal ta su nmber i banidat ta kompa'; ma ami, bo sirbiente, no a mira e hobennan ku mi seor a manda . 1SA 25:26 "Pesei anto, mi seor, manera SEOR ta biba, i manera bo alma ta biba, s iendo ku SEOR a wardabo di drama sanger i di tuma vengansa pa bo mes ku bo mes ma n, awor anto, ku bo enemigunan i esnan ku ta plania maldat kontra mi seor sea man era Nabal. 1SA 25:27 I awor, ku e regalo aki ku bo sirbiente a trese pa mi seor wr du dun na e hobennan ku ta kompa mi seor. 1SA 25:28 Pa fabor, pordon e transgreshon d i bo sirbiente, pasobra siguramente SEOR lo stables un kas permanente pa mi seor, p asobra mi seor ta bringa e batayanan di SEOR, i maldat lo no wrdu ha den bo den tur b o dianan. 1SA 25:29 I si kualkier hende lanta pa prsigubo i pa buska bo bida, e or a ei e bida di mi seor lo ta mar den e bnder di e bibunan huntu ku SEOR bo Dios; ma e bida di bo enemigunan E lo zwai tir'af, manera ta tira piedra for di saku di un slenger. 1SA 25:30 I lo sosod ku ora SEOR hasi pa mi seor konforme tur e bon ku El a papia tokante di bo, i stablesbo komo gobernante di Israel, 1SA 25:31 esaki lo no kousa tristesa ni remordementu di kurason pa mi seor, pa motibu ku mi seor a d rama sanger inosente f ku mi seor a tuma vengansa pa su mes. Ora SEOR trata bon ku mi seor, krda riba bo sirbiente." 1SA 25:32 E ora ei David a bisa Abigail: "Bendis hon sea e SEOR Dios di Israel, Kende a mandabo e dia aki pa kontra ku mi, 1SA 25:3 3 i bendishon sea bo disernimentu, i bendishon sea abo mes, kende a kitami awe di drama sanger i di tuma vengansa pa mi mes ku mi mes man. 1SA 25:34 Sinembargo, m anera e SEOR Dios di Israel ta biba, Kende a wardami di hasibo dao, si bo no a bin lih pa kontra ku mi, siguramente lo no a keda Nabal ni n hmber prom ku dia habri." 1SA 25:35 Asina David a risib for di su man loke ku el a trese p', i David a bis': "Bai bo kas na pas. Mira, mi a skuchabo i a konsed bo petishon." 1SA 25:36 Anto A bigail a bin serka Nabal, i mira, e tabata na su kas ta tene un bankete, manera bankete di rei. I Nabal su kurason tabata alegre, pasobra e tabata hopi burachi; pesei Abigail no a kont' apsolutamente nada prom ku dia a habri. 1SA 25:37 Ma a s osod ku mainta, ora Nabal su wayaba a pasa, su esposa a kont' e kosnan aki, i su k urason a para den su kurpa, asina ku el a bira manera un piedra. 1SA 25:38 I mas o menos dies dia despues a sosod ku SEOR a aflig Nabal, i el a muri. 1SA 25:39 Ora David a tende ku Nabal tabata morto, el a bisa: "Bendishon sea SEOR, Kende a plei ta e kousa di mi reproche for di man di Nabal, i a warda Su sirbid for di maldat. Tambe SEOR a debolb e maldat di Nabal riba su mes kabes." E ora ei David a manda un proposishon pa Abigail, pa tum' komo su esposa.

1SA 25:40 Ora ku e sirbidnan di David a bin serka Abigail na Karmel, nan a papia kun, bisando: "David a manda nos serka bo, pa tumabo komo su esposa." 1SA 25:41 I el a lanta i a big ku su kara te na suela i a bisa: "Mira, bo sirbiente ta un kr i pa laba pia di mi seor su sirbidnan." 1SA 25:42 E ora ei lih-lih Abigail a lanta i a subi un buriku, huntu ku su sinku sirbientenan ku tabata atend'; i el a sigui e mensaheronan di David, i a bira su esposa. 1SA 25:43 Tambe Ahinoam di Jezreel D avid a tuma, i nan tur dos a bira su esposa. 1SA 25:44 Awor Saul a duna su yu mu h Mikal, David su esposa, na Palti, yu hmber di Lais, kende tabata di Galim. 1SA 2 6:1 E ora ei e zifeonan a bin serka Saul na Gabaa, bisando: "No ta riba e seru d i Hakila, pariba di Jeshimon, David ta skonde?" 1SA 26:2 Asina Saul a lanta i a baha bai den e desierto di Zif, i huntu kun tres mil hmber skoh di Israel, pa buska David den e desierto di Zif. 1SA 26:3 I Saul tabata kampa den e seru di Hakila, ku ta keda pariba di e desierto, banda di e kaminda, i David tabata keda den e desierto. Ora ku el a mira ku Saul tabata bin su tras den desierto, 1SA 26:4 Dav id a manda spion i a haa sa ku di brdat Saul tabata bin. 1SA 26:5 E ora ei David a lanta i a bin na e lug, kaminda Saul tabata kampa. I David a mira e lug kaminda S aul i Abner, yu hmber di Ner, komandante di su ehrsito, tabata drumi; i Saul tabat a drum meimei di e kampamentu, i e pueblo tabata kampa rnt di dj. 1SA 26:6 E ora ei David a kontest i a bisa Ahimelek e heteo i Abisai, yu hmber di Sarvia, Joab su r uman hmber, bisando: "Ken kier baha bai ku mi serka Saul den e kampamentu?" I Abi sai a bisa: "Ami ta bai ku bo." 1SA 26:7 Asina David ku Abisai a bin serka e pue blo den anochi, i mira, Saul tabata drum na soo meimei di e kampamentu, ku su lans a hink den suela banda di su kabes; i Abner ku e pueblo tabata drum rnt di dj. 1SA 2 6:8 Anto Abisai a bisa David: "Awe Dios a entreg bo enemigu den bo man; pesei awo r, pa fabor, lagami pegu' den tera ku e lansa, den n hink; i lo mi no tin mester di hasi pa di dos biaha." 1SA 26:9 Ma David a bisa Abisai: "No mat', pasobra ken por saka su man kontra SEOR Su ung i keda sin kulpa?" 1SA 26:10 Tambe David a bisa: " Manera SEOR ta biba, siguramente SEOR lo dal , f su dia di muri lo yega, f e lo bai d en bataya i peres. 1SA 26:11 SEOR wardami di saka mi man kontra SEOR Su ung; ma awor , pa fabor, kohe e lansa ku ta banda di su kabes i e butishi di awa, i laga nos ban." 1SA 26:12 Asina David a kohe e lansa i e butishi di awa for di banda di Sa ul su kabes, i nan a bai; ma ningun hende no a mira ni a ripar esaki, ni ningun h ende no a spirta, pasobra nan tur tabata na soo, pasobra un soo profundo for di SEOR a kai riba nan. 1SA 26:13 E ora ei David a krusa bai na e otro banda i a bai pa ra na un distansia riba kabes di e seru, ku un espasio grandi meimei di nan. 1SA 26:14 I David a yama e pueblo i Abner, yu hmber di Ner, bisando: "Abner, bo no t a kontest?" E ora ei Abner a kontest i a bisa: "Ta ken bo ta, abo ku ta yamando re i?" 1SA 26:15 Pesei David a bisa Abner: "No ta hmber bo ta? I ta ken ta manera bo na Israel? Pakiko anto bo no a proteh seor bo rei? Pasobra un hende di e pueblo a bin pa mata seor bo rei. 1SA 26:16 E kos aki ku bo a hasi no ta bon. Manera SEOR ta biba, siguramente boso tur mester muri, pasobra boso no a proteh boso seor, SEOR Su ung. I awor, wak unda rei su lansa ta, i e butishi di awa ku tabata banda di su kabes." 1SA 26:17 E ora ei Saul a rekonos David su bos i a bisa: "Ta bo bos es aki, mi yu David?" I David a bisa: "Ta mi bos, seor mi rei." 1SA 26:18 Tambe el a bisa: "Pakiko mi seor ta prsigu su sirbid asina? Ta kiko mi a hasi? Of ta ki maldat tin den mi man? 1SA 26:19 Pesei awor, pa fabor, laga seor mi rei skucha e palabr anan di su sirbid. Si ta SEOR a instigbo kontra mi, lagu'E asept un ofrenda; ma si t a hende, maldishon nan ta dilanti di SEOR, pasobra awe nan a kitami di tin parti d en e erensia di SEOR, bisando: 'Bai, sirbi otro diosnan.' 1SA 26:20 Asina anto, n o laga mi sanger kai abou na suela leu for di e presensia di SEOR, pasobra rei di Israel a sali bin pa buska un purga, manera hende ta yag riba un patrishi den e serunan." 1SA 26:21 E ora ei Saul a bisa: "Mi a peka. Bin bk, mi yu David, pasob ra lo mi no hasibo dao mas, komo ku awe mi bida tabata presioso den bo bista. Mir a, mi a hasi kos di loko i a komet un eror grave." 1SA 26:22 I David a kontest i a bisa: "Ata e lansa di rei! Awor, laga un di e hobennan bin akinan i tum'.

1SA 26:23 I SEOR lo rekompens kada hmber pa su hustisia i su fieldat, pasobra awe S EOR a entregbo den mi man, ma mi no tabata kier a saka mi man kontra SEOR Su ung. 1S A 26:24 Awor mira, manera bo bida tabata di gran balor den mi bista awe, ku mi b ida tambe por ta di gran balor den bista di SEOR, i ku E librami di tur angustia. " 1SA 26:25 E ora ei Saul a bisa David: "Bendishon bo ta, mi yu David; lo bo logr a hopi i siguramente lo bo prevales." Asina David a sigui su kaminda, i Saul a ba i bk na su lug. 1SA 27:1 Anto David a pensa den su mes: "Awor un f otro dia lo mi m uri na man di Saul. No tin nada mih pa mi ku hui bai na e tera di e filisteonan. E ora ei Saul lo fada di sigui buskami den henter e teritorio di Israel, i lo mi skapa for di su man." 1SA 27:2 Asina David a lanta i, huntu ku e seis shen hmber nan ku tabata kun, el a krusa bai serka Akis, yu hmber di Maok, rei di Gat. 1SA 27 :3 I David a keda biba na Gat serka Akis, ku su hmbernan, kada un ku e hendenan d i su kas, i David ku su dos esposanan, Ahinoam e jezreelita i Abigail, biuda di Nabal e karmelita. 1SA 27:4 Awor nan a bisa Saul ku David a hui bai Gat; pesei e no a busk' mas. 1SA 27:5 E ora ei David a bisa Akis: "Si awor mi a haa grasia den bo bista, laga nan dunami un lug den un di e otro statnan, pa mi biba ayanan; pa sobra pakiko bo sirbid lo biba den e stat real huntu ku bo?" 1SA 27:6 Asina Akis a dun' Siklag e dia ei; pesei Siklag ta pertenes na e reinan di Juda te dia djawe. 1SA 27:7 I e temporada ku David a biba na tera di e filisteonan tabata un aa i k uater luna. 1SA 27:8 Awor David ku su hmbernan a bai i a kohe botn for di e gesuri tanan, e gezritanan i e amalekitanan; pasobra for di tempunan antiguo nan tabata e habitantenan di e tera, den direkshon di Shur te na tera di Egipto. 1SA 27:9 I David a atak e tera i no a laga ni hmber ni muh na bida; i el a kohe e karnnan, e bakanan, e burikunan, e kamelnan i e paanan di bisti bai kun. Despues el a bolbe s erka Akis. 1SA 27:10 Awor Akis a bisa: "Unda bo a bai kohe botn awe?" I David a b isa: "Kontra Negv di Juda, kontra Negv di e jerameelitanan i kontra Negv di e keneo nan." 1SA 27:11 I David no a laga ni hmber ni muh na bida pa hiba Gat, pasobra el a pensa: "Pa nan no konta di nos, bisando: 'Asina David a hasi i asina tabata su kustumber tur e tempu ku e tabata biba den e teritorio di e filisteonan.'" 1SA 27:12 I Akis a kere David, bisando: "Siguramente el a hasi su mes un abominashon pa su pueblo Israel; pesei e lo bira mi sirbid pa semper." 1SA 28:1 Awor a sosod ku den e dianan ei e filisteonan a mobilis nan ehrsitonan pa guera, pa bringa kont ra Israel. I Akis a bisa David: "Komprend bon ku ta ku mi bo mester sali bai bata ya, abo ku bo hmbernan." 1SA 28:2 I David a bisa Akis: "Masha bon, lo bo haa sa ki ko bo sirbid por hasi." Anto Akis a bisa David: "Masha bon, lo mi hasibo mi warda espalda pa henter mi bida." 1SA 28:3 Awor Samuel a muri kaba, i henter Israel a lament su morto i a der' na Rama, su mes stat. I Saul a saka esnan ku tabata mont ad i spiritista for di e tera. 1SA 28:4 Asina e filisteonan a reun nan mes i a bin kampa na Sunem; i Saul a reun henter Israel i nan a kampa na Gilboa. 1SA 28:5 Or a Saul a mira e kampamentu di e filisteonan, el a haa miedu, i su kurason tabata tembla mash. 1SA 28:6 Ora Saul a konsult ku SEOR, SEOR no a kontest', ni pa medio di soo, ni pa medio di Urim, ni pa medio di profeta. 1SA 28:7 E ora ei Saul a bisa s u sirbidnan: "Buska pa mi un muh ku ta montad, pa mi bai serka dj i konsult kun." I s sirbidnan a bis': "Mira, na Endor tin un muh ku ta montad." 1SA 28:8 E ora ei Saul a disfras su mes dor di bisti otro paa, i a bai, ku dos hmber huntu kun; i anochi na n a yega serka e muh. I Saul a bisa: "Pa fabor, invok un spiritu pa mi, i lanta pa mi esun ku mi mentabo su nmber." 1SA 28:9 Ma e muh a bis': "Mira, bo mes sa kiko S aul a hasi, kon el a krta tur esnan ku ta montad i spiritista kita for di e tera. Pakiko anto bo ta pone un trampa pa mi bida pa kousa mi morto?" 1SA 28:10 Anto S aul a hur' pa SEOR, bisando: "Manera SEOR ta biba, lo no bin ningun kastigu riba bo pa e kos aki." 1SA 28:11 E ora ei e muh a bisa: "Ken mi mester lanta pa bo?" I e l a bisa: "Lanta Samuel pa mi." 1SA 28:12 Ora ku e muh a mira Samuel, el a dal un gritu duru; i e muh a papia ku Saul, bisando: "Pakiko bo a gaami? Ta bo mes ta Sa ul!" 1SA 28:13 I rei a bis': "No tene miedu; ma kiko bo ta mira?" I e muh a bisa S aul: "Mi ta mira un ser dibino ta sali for di tera." 1SA 28:14 I Saul a bis': "Ko n su figura ta?" I e muh a bisa: "Un hmber bieu ta sali bin ariba, ku un mantel na su

kurpa." I Saul a komprend ku tabata Samuel, i el a tira su kurpa abou i a big ku s u kara te na suela. 1SA 28:15 E ora ei Samuel a bisa Saul: "Pakiko bo a molestimi dor di hasimi bin?" I Saul a kontest: "Mi ta den gran angustia, pasobra e filist eonan ta hasi guera kontra mi, i Dios a bai for di mi i no ta kontestmi mas, ni p a medio di profeta, ni pa medio di soo; pesei mi a yamabo, pa bo lagami sa kiko m i mester hasi." 1SA 28:16 I Samuel a bisa: "Pakiko bo ta puntrami anto, siendo k u SEOR a bai for di bo i a bira bo atversario? 1SA 28:17 I SEOR a hasi manera El a papia pa medio di mi, pasobra SEOR a sker e reino kit' for di bo man i a dun' na b o prhimo, na David. 1SA 28:18 Komo ku bo no a obedes SEOR i no a ehekut Su rabia ard iente kontra Amalek, pesei SEOR a hasi e kos aki ku bo awe. 1SA 28:19 Ademas, SEOR lo entreg Israel tambe huntu ku bo den man di e filisteonan; pesei maan abo i bo yu hmbernan lo ta huntu ku mi. Tambe SEOR lo entreg e ehrsito di Israel den man di e filisteonan!" 1SA 28:20 I mesora Saul a kai tur su largu riba suela, mash spant p a motibu di e palabranan di Samuel; e no tabatin forsa mas tampoko, pasobra hent er dia i henter anochi e no a kome. 1SA 28:21 I e muh a bin serka Saul i a mira k u e tabata morto spant, i el a bis': "Mira, bo sirbiente a obedesbo, i mi a riska m i bida i a skucha bo palabranan ku bo a papia ku mi. 1SA 28:22 Pesei awor tambe, pa fabor, skucha e bos di bo sirbiente, i lagami pone un pida pan bo dilanti, p a bo kome i tin forsa ora bo ta sigui bo kaminda." 1SA 28:23 Ma el a nenga i a b isa: "Mi no kier kome." Sinembargo, su sirbidnan huntu ku e muh a insist, i el a sk ucha nan. Asina el a lanta for di suela i a kai sinta riba kama. 1SA 28:24 I e m uh tabatin un bish grd den kas, i el a mat' mesora. I el a kohe haria, a mans', i a ha pan sin zrdeg kun. 1SA 28:25 Anto el a trese esaki pa Saul ku su sirbidnan, i na n a kome. Despues nan a lanta i a bai e mesun anochi ei. 1SA 29:1 Awor e filiste onan a reun tur nan ehrsitonan na Afek, mientras ku e israelitanan tabata kampa ba nda di e fuente ku ta keda na Jezreel. 1SA 29:2 I e prensnan di e filisteonan ta bata pasa bai na shennan i na milnan, i David ku su hmbernan tabata sigui mas pat ras, huntu ku Akis. 1SA 29:3 E ora ei e komandantenan di e filisteonan a bisa: " Ta kiko e hebreonan aki ta hasi akinan?" Anto Akis a bisa e komandantenan di e f ilisteonan: "Esaki no ta David, sirbid di Saul, rei di Israel, esun ku tabata hun tu ku mi e dianan aki, f mih bis e aanan aki; i mi no a haa ningun falta den dj for d dia ku el a pasa pa mi banda te dia djawe." 1SA 29:4 Ma e komandantenan di e fi listeonan tabata rabi kun, i e komandantenan di e filisteonan a bis': "Manda e hmber aki bai bk, pa e bolbe na e lug kaminda bo a pon', i no lagu' bai bataya ku nos, pa e no bira un atversario di nos den bataya. Pasobra ku kiko e hmber aki por hasi su mes aseptabel serka su seor? No ta ku kabes di e hmbernan aki? 1SA 29:5 Esaki n o ta e David, di kende nan ta kanta den e bailenan, bisando: 'Saul a mata su mil nan, i David su dies milnan'?" 1SA 29:6 E ora ei Akis a yama David i a bis': "Man era SEOR ta biba, bo tabata hustu, i bo salida i bo entrada huntu ku mi den e ehrs ito ta agradabel den mi bista, pasobra for di dia ku bo a bin serka mi te dia dj awe mi no a haa maldat den bo. Sinembargo, bo no ta agradabel den bista di e pren snan. 1SA 29:7 Pesei awor, bolbe i bai na pas, pa bo no desagrad e prensnan di e filisteonan." 1SA 29:8 I David a bisa Akis: "Ma ta kiko mi a hasi? I ta kiko bo a haa den bo sirbid for di e dia ku mi a bin den bo presensia te dia djawe, ku mi no tin mag di bai bringa kontra e enemigunan di seor mi rei?" 1SA 29:9 Ma Akis a kontest i a bisa David: "Mi sa ku bo ta agradabel den mi bista, manera un angel d i Dios; sinembargo, e komandantenan di e filisteonan a bisa: 'E no mag bai batay a huntu ku nos.' 1SA 29:10 Pesei anto, lanta mainta tempran huntu ku e sirbidnan di bo seor ku a bin ku bo, i sali bai mainta tempran, asina ku tin klaridat di di a." 1SA 29:11 Asina David a lanta tempran, ku su hmbernan, pa sali bai mainta, pa bolbe na e tera di e filisteonan. I e filisteonan a subi bai Jezreel. 1SA 30:1 Awor a sosod ku ora David ku su hmbernan a yega Ziklag riba e di tres dia, nan a h aa ku e amalekitanan a invad Negv i Ziklag, i a derot Ziklag i a kim' ku kandela; 1SA 30:2 i nan a kaptur e muhnan i tur hende ku tabata den e stat, tantu chikitu komo grandi, sin mata ni un, i a bai ku nan, i a sigui nan kaminda. 1SA 30:3 I ora D avid ku su hmbernan a yega na e stat, mira, nan a haa esaki kim ku kandela, i ku na n esposanan i nan yu hmbernan i nan yu muhnan a wrdu koh komo katibu.

1SA 30:4 E ora ei David i e hendenan ku tabata huntu kun a halsa nan bos i a yora te ora nan no tabatin forsa mas pa yora. 1SA 30:5 Awor David su dos esposanan t ambe a wrdu kaptur: Ahinoam e jezreelita, i Abigail, biuda di Nabal e karmelita. 1 SA 30:6 Ademas, David tabatin un angustia grandi, pasobra e pueblo tabata bisa k u nan kier a piedr', pasobra henter e pueblo tabata amarg, kada un pa motibu di su yu hmbernan i su yu muhnan. Ma David a fortales su mes den SEOR su Dios. 1SA 30:7 E ora ei David a bisa saserdote Abiatar, yu hmber di Ahimelek: "Pa fabor, trese e efd pa mi." Asina Abiatar a trese e efd pa David. 1SA 30:8 I David a konsult ku SEOR , bisando: "Mi mester prsigu e trupa aki? Lo mi alkans nan?" I SEOR a bis': "Prsigu , pasobra siguramente lo bo alkans nan i siguramente lo bo reskat tur." 1SA 30:9 A sina David a bai, ku e seis shen hmbernan ku tabata huntu kun, i a yega na Roi Bes or, kaminda esnan ku a ked'atras tabata. 1SA 30:10 Ma David a sigui prsigu, ku kua ter shen hmber, pasobra dos shen ku tabata muchu kans pa krusa Roi Besor a ked'atr as. 1SA 30:11 Awor nan a haa un egipsio den kunuku i a tres' serka David; i nan a dun' pan i el a kome, i nan a dun' awa pa bebe. 1SA 30:12 I nan a dun' un pida di u n klmpi di figo i dos trshi di rasenchi, i el a kome; e ora ei su spiritu a rebib. Pasobra pa tres dia i tres anochi e no a kome pan ni bebe awa. 1SA 30:13 I David a bis': "Na ken bo ta pertenes? I di unda bo ta?" I el a bisa: "Mi ta un hoben di Egipto, un sirbid di un amalekita; i mi shon a lagami atras tres dia pas, ora mi a bira malu. 1SA 30:14 Nos a invad Negv di e kereteonan i loke ta pertenes na Juda i Negv di Kalb, i nos a kima Ziklag ku kandela." 1SA 30:15 E ora ei David a bis': " Bo por hibami serka e trupa aki?" I el a bisa: "Hurami pa Dios ku lo bo no matam i ni entregmi den man di mi shon, i lo mi hibabo serka e trupa aki." 1SA 30:16 I ora ku el a hiba David ayanan, mira, nan tabata plam ofer di henter e teritorio t a kome, bebe i balia, pa motibu di henter e gran botn ku nan a kohe for di e tera di e filisteonan i for di e tera di Juda. 1SA 30:17 I David a mata nan for di o ra solo a baha te na e anochi di e siguiente dia; i ni un hende di nan no a skap a, ku eksepshon di kuater shen hoben ku a hui riba kamel. 1SA 30:18 Asina David a rekobr tur loke e amalekitanan a kohe, i a reskat su dos esposanan. 1SA 30:19 Ma nan no a prd nada di loke tabata di nan, ni chikitu ni grandi, ni yu hmber ni yu m uh, ni botn, ni nada di loke e amalekitanan a kohe pa nan mes; David a trese tur bk . 1SA 30:20 Asina David a kaptur tur e karnnan i e bakanan ku e pueblo a hunta man da dilanti di e otro bestianan di kria, i nan a bisa: "Esaki ta David su botn." 1 SA 30:21 E ora ei David a yega serka e dos shen hmbernan ku tabata muchu kans pa s igui David i ku a wrdu lag atras na Roi Besor; i nan a sali pa kontra ku David i p a kontra ku e pueblo ku tabata huntu kun. I David a aserk e pueblo i a salud nan. 1 SA 30:22 E ora ei tur e hmbernan malbado i prvrso ku tabatin entre esnan ku a bai k u David a kontest i a bisa: "Komo ku nan no a bai ku nos, nos no ta duna nan nada di e botn ku nos a rekobr, sino na kada hmber su esposa i su yunan, pa nan kohe na n bai ku nan." 1SA 30:23 E ora ei David a bisa: "Mi rumannan, boso no mester has i asina ku loke SEOR a duna nos; El a warda nos i a entreg den nos man e trupa ku a bin kontra nos. 1SA 30:24 I ken lo skucha boso den e asunto aki? Pasobra maner a e parti di esun ku ta bai bataya ta, asina e parti di esun ku ta keda ku e eki pahe mester ta; nan parti lo ta igual." 1SA 30:25 I desde e dia ei a keda asina, ku David a hasi esaki un statuto i un ordenansa pa Israel te dia djawe. 1SA 30: 26 Awor ora David a yega Ziklag, el a manda parti di e botn pa e ansianonan di Ju da, pa su amigunan, bisando: "Ata un regalo pa boso for di e botn di e enemigunan di SEOR." 1SA 30:27 Esaki el a manda pa esnan ku tabata na Bt-l, pa esnan ku tabat a na Ramot di Negv, pa esnan ku tabata na Jatir; 1SA 30:28 pa esnan ku tabata na Aroer, pa esnan ku tabata na Sifmot, pa esnan ku tabata na Estemoa; 1SA 30:29 pa esnan ku tabata na Rakal, pa esnan ku tabata den e statnan di e jerameelitanan, pa esnan ku tabata den e statnan di e keneonan; 1SA 30:30 pa esnan ku tabata na Horma, pa esnan ku tabata na Korasan, pa esnan ku tabata na Atak;

1SA 30:31 pa esnan ku tabata na Hebrn i pa tur e lugnan kaminda David mes i su hmbe rnan tabatin kustumber di bai. 1SA 31:1 Awor e filisteonan tabata bringa kontra Israel; i e hmbernan di Israel a hui dilanti di e filisteonan i a wrdu mat riba Ser u Gilboa. 1SA 31:2 I e filisteonan a alkans Saul i su yu hmbernan; i e filisteonan a mata Jonatan, Abinadab i Malkisa, e yu hmbernan di Saul. 1SA 31:3 I e bataya a sigui pis kontra Saul; i e tiradnan di flecha a rak', i el a keda gravemente herid d or di e tiradnan di flecha. 1SA 31:4 E ora ei Saul a bisa su kargad di arma: "Saka bo spada i traspasmi kun, pa e hendenan insirkumsid aki no bin traspasmi i hasi bof on di mi." Ma su kargad di arma no tabata kier, pasobra e tabatin masha miedu. Pe sei Saul a kohe su spada i a tira su kurpa riba dj. 1SA 31:5 I ora su kargad di ar ma a mira ku Saul tabata morto, e tambe a tira su kurpa riba su spada i a muri h untu kun. 1SA 31:6 Asina Saul a muri e dia ei, huntu ku su tres yu hmbernan, su ka rgad di arma i tur su hmbernan. 1SA 31:7 I ora ku e hmbernan di Israel ku tabata na e otro banda di e vaye, i esnan ku tabata na e otro banda di Jordan, a mira ku e hmbernan di Israel a hui i ku Saul i su yu hmbernan tabata morto, nan a bandon e statnan i a hui; despues e filisteonan a bin biba den nan. 1SA 31:8 I a sosod ku su manis, ora ku e filisteonan a bin pa plnder e mortonan, nan a haa Saul i su tres yu hmbernan bent abou riba Seru Gilboa. 1SA 31:9 I nan a kap su kabes kit'af i a k ita su armanan manda nan dor di henter e tera di e filisteonan, pa hiba e bon no bo pa e kas di nan dolonan i pa e pueblo. 1SA 31:10 I nan a pone su armanan den e tmpel di Astarot, i nan a pega su kurpa na e muraya di Bt-san. 1SA 31:11 Awor ora ku e habitantenan di Jabes di Galaad a tende kiko e filisteonan a hasi ku Saul, 1SA 31:12 tur e hmbernan balente a lanta i a kana henter anochi, i a kohe e kurp a di Saul i e kurpanan di su yu hmbernan for di e muraya di Bt-san; i nan a bin Ja bes i a kima nan ayanan. 1SA 31:13 I nan a kohe nan wesunan i a dera nan bou di e palu di tamarisko na Jabes, i a yuna shete dia largu.

2 SAMUEL 2SA 1:1 Awor a sosod ku despues di Saul su morto, ora David a bolbe di e matansa di e amalekitanan, el a keda dos dia na Siklag. 2SA 1:2 I a sosod ku riba e di tr es dia a bin un hmber for di e kampamentu di Saul, ku su paanan gesker i ku tera r iba su kabes. I ora ku el a yega serka David, el a tira su kurpa abou ku su kara te na suela. 2SA 1:3 I David a puntr': "Di unda bo ta bin?" I el a bis': "Mi a sk apa for di e kampamentu di Israel." 2SA 1:4 I David a bis': "Kon kos a bai? Pa fa bor, kontami." I el a bisa: "E pueblo a hui for di bataya, i tambe hopi di e hen denan a kai i a muri; i Saul ku su yu hmber Jonatan tambe a muri." 2SA 1:5 Anto D avid a bisa e hoben ku a trese e notisia: "Kon bo sa ku Saul i su yu hmber Jonata n ta morto?" 2SA 1:6 I e hoben ku a trese e notisia a bisa: "Pa kasualidat mi ta bata riba Seru Gilboa, i mira, Saul tabata ln riba su lansa. I mira, e garoshinan i e korednan di kabai tabata bin nt su tras. 2SA 1:7 I ora ku el a drai wak, el a mirami i a yamami. I mi a bisa: 'At'ami aki.' 2SA 1:8 "I el a puntrami: 'Ken bo ta?' "I mi a kontest': 'Mi ta un amalekita.' 2SA 1:9 "Anto el a bisami: 'Pa fabo r, para banda di mi i matami, pasobra agonia a garami, komo ku ainda tin bida de n mi.' 2SA 1:10 "Asina mi a para banda di dj i a mat', pasobra mi tabata sa ku e l o no por a biba mas despues ku el a kai. I mi a kohe e korona ku tabata riba su kabes i e armbant ku tabata na su brasa, i mi a trese nan aki pa mi seor." 2SA 1: 11 E ora ei David a gara su mes paanan i a sker nan, i tur e hmbernan ku tabata hu ntu kun tambe a hasi meskos. 2SA 1:12 I nan a lament i a yora i a yuna te anochi p a Saul i su yu hmber Jonatan, i pa e pueblo di SEOR i pa e kas di Israel, pasobra nan a muri pa medio di spada. 2SA 1:13 I David a puntra e hoben ku a trese e not isia p': "Di unda bo ta?" I el a kontest: "Mi ta yu di un stranhero, un amalekita. " 2SA 1:14 Anto David a bis': "Di kon bo no tabatin miedu di saka bo man pa destr u SEOR Su ung?" 2SA 1:15 I David a yama un di e hobennan i a bisa: "Bai mat'." Asina el a dal mata. 2SA 1:16 I David a bis': "Bo sanger ta riba bo kabes, pasobra bo mes boka a testifik kontra bo, ora bo a bisa: 'Mi a mata SEOR Su ung.'" 2SA 1:17 E ora ei David a kanta e kantika di lamento aki ofer di Saul i su yu hmber Jonatan, 2SA 1:18 i el a bisa nan pa sia e yu hmbernan di Juda e kantika di e bog; mira, e ta par skirb den e buki di Jaser. 2SA 1:19 "Bo bunitesa, O Israel, ta mat riba bo lugnan haltu! Kon e poderosonan a kai! 2SA 1:20 "No konta esaki na Gat, no prokla m esaki den e kayanan di Askalon, pa e yu muhnan di e filisteonan no regosih, pa e yu muhnan di e insirkumsidnan no bula di kontentu. 2SA 1:21 "O serunan di Gilboa, no laga tin serena ni awaseru riba boso, ni terenonan di ofrenda; pasobra ayanan e eskudo di e poderosonan a wrdu profan, e eskudo di Saul no ta wrdu hunt ku zeta. 2SA 1:22 For di e sanger di e mortonan, for di e vt di e poderosonan, e bog di Jo natan no a bolbe bk, i e spada di Saul no a bolbe bash. 2SA 1:23 "Saul i Jonatan, stim i amabel durante di nan bida, i den nan morto nan no a wrdu separ; nan tabata mas lih ku guila, nan tabata mas fuerte ku leon. 2SA 1:24 "O yu muhnan di Israel, y ora pa Saul, kende a bisti boso luhosamente na skarlata, kende a drna boso bistnan ku oro. 2SA 1:25 "Kon e poderosonan a kai meimei di e bataya! Jonatan a wrdu mat riba bo lugnan haltu. 2SA 1:26 Mi ta angusti pa bo motibu, mi ruman Jonatan; bo ta bata masha amabel pa mi. Bo amor pa mi tabata mas maraviyoso ku e amor di muh. 2S A 1:27 "Kon e poderosonan a kai, i e armanan di guera a peres!" 2SA 2:1 Despues a sosod ku David a konsult ku SEOR, bisando: "Mi mester bai na un di e statnan di Ju da?" I SEOR a bis': "Bai." Asina David a bisa: "Na unda mi mester bai?" I El a bis a: "Na Hebrn." 2SA 2:2 Anto David a bai ayanan, huntu ku su dos esposanan: Ahinoa m e jezreelita i Abigail, biuda di Nabal e karmelita. 2SA 2:3 I David a hiba su hmbernan ku tabata huntu kun, kada un ku e hendenan di su kas; i nan a bai biba de n e statnan di Hebrn. 2SA 2:4 E ora ei e hmbernan di Juda a bin, i ayanan nan a un gi David komo rei riba e kas di Juda. I nan a konta David, bisando: "Ta e hmberna n di Jabes-galaad a dera Saul."

2SA 2:5 I David a manda mensaheronan serka e hmbernan di Jabes-galaad, i a bisa n an: "Ku SEOR bendishon boso, pasobra boso a mustra e kario aki na Saul, boso seor, i a der'. 2SA 2:6 I awor, ku SEOR mustra kario i brdat na boso; i ami tambe lo mustra e bondat aki na boso, pasobra boso a hasi e kos aki. 2SA 2:7 Pesei anto, laga b oso mannan ta fuerte i sea balente; pasobra Saul, boso seor, ta morto, i e kas di Juda a ungimi komo rei riba nan." 2SA 2:8 Ma Abner, yu hmber di Ner, komandante di Saul su ehrsito, a tuma Is-boset, yu hmber di Saul, i a hib' Mahanaim. 2SA 2:9 I el a hasi rei di Galaad, di e gesuritanan, di Jezreel, di Efrain i di Benjamin, s, di henter Israel. 2SA 2:10 Is-boset, Saul su yu hmber, tabatin kuarenta aa dia k u el a bira rei riba Israel, i e tabata rei pa dos aa. E kas di Juda, sinembargo, a sigui David. 2SA 2:11 I e temporada ku David tabata rei riba e kas di Juda na Hebrn tabata shete aa i seis luna. 2SA 2:12 Awor Abner, yu hmber di Ner, a sali fo r di Mahanaim pa bai Gabaon huntu ku e sirbidnan di Is-boset, yu hmber di Saul. 2S A 2:13 I Joab, yu hmber di Sarvia, i e sirbidnan di David a sali i a kontra nan na e tanki di awa di Gabaon; i nan a sinta, un na un banda di e tanki i e otro na e otro banda di e tanki. 2SA 2:14 E ora ei Abner a bisa Joab: "Awor, laga e hobe nnan lanta i tene un kompetensia nos dilanti." I Joab a bisa: "Laga nan lanta." 2SA 2:15 Asina nan a lanta i a wrdu kont, diesdos pa Benjamin i Is-boset, yu hmber di Saul, i diesdos di e sirbidnan di David. 2SA 2:16 I kada un di nan a gara su o ponente na su kabes, i a hinka su spada den kustia di su oponente; asina nan a k ai abou huntu. Pesei e lug ei a wrdu yam Helkat-hazurim, ku ta keda na Gabaon. 2SA 2:17 I e dia ei e bataya tabata masha fuerte, i Abner i e hmbernan di Israel a wrd u derot dilanti di e sirbidnan di David. 2SA 2:18 Awor e tres yu hmbernan di Sarvia tabata ayanan, Joab, Abisai i Asael; i Asael por a kore mes lih ku un gasl den sa bana. 2SA 2:19 I Asael a prsigu Abner i no a bira ni na man drechi ni na man robes ora ku e tabata sigui tras di Abner. 2SA 2:20 Anto Abner a drai wak su tras i a bisa: "T'abo, Asael?" I Asael a kontest: "S, t'ami." 2SA 2:21 Anto Abner a bis': " Kita na bo man drechi f na bo man robes, i gara un di e hobennan i tuma su botn pa bo." Ma Asael no tabata kier a stp di sigui su tras. 2SA 2:22 I Abner a bolbe bi sa Asael: "Bira bai, stp di siguimi. Pakiko mi mester dal bo tumbabo abou? E ora ei kon mi ta hasi hisa kara wak bo ruman Joab?" 2SA 2:23 Sinembargo, el a nenga di bira bai; pesei Abner a dal den su barika ku e banda stmpi di e lansa, asina k u e lansa a sali pa su lomba. I el a kai einan i a muri ei mes. I a sosod ku tur hende ku a yega na e lug kaminda Asael a kai muri, a keda para ketu. 2SA 2:24 Ma Joab i Abisai a prsigu Abner. I ora solo tabata baha nan a yega na e seru di Ama, ku ta keda dilanti di Gia den direkshon di e desierto di Gabaon. 2SA 2:25 I e yu hmbernan di Benjamin a reun huntu tras di Abner i a forma n trupa, i nan a para ri ba kabes di un seru. 2SA 2:26 E ora ei Abner a yama Joab i a bisa: "E spada mest er devor pa semper? Bo no ta realis ku e final lo ta amargura? Kuantu tempu lo dur a prom ku bo bisa e hendenan pa bira bk, pa nan stp di sigui nan rumannan?" 2SA 2:2 7 I Joab a bisa: "Manera Dios ta biba, si bo no a papia, siguramente e pueblo lo a bai for di awe mainta; kada un lo a stp di sigui su ruman." 2SA 2:28 Anto Joab a supla trmpt; i tur e hendenan a keda para i no a prsigu Israel mas, ni nan no a s igui bringa mas. 2SA 2:29 I Abner i su hmbernan a pasa dor di Arab henter e anochi ei; asina nan a krusa Jordan, a kana henter mainta i a yega Mahanaim. 2SA 2:30 E ora ei Joab a bolbe i a stp di sigui Abner. I ora ku el a reun tur e hendenan, t abata falta diesnuebe sirbid di David, fuera di Asael. 2SA 2:31 Ma e sirbidnan di David a mata hopi hmber di Benjamin i di Abner, asina ku tres shent'i sesenta hmbe r a muri. 2SA 2:32 I nan a kohe Asael i a der' den e tumba di su tata ku tabata k eda na Btlehm. Anto Joab i su hmbernan a kana henter anochi, i nan a yega Hebrn ora dia tabata habri.

2SA 3:1 Awor tabatin un guera largu entre e kas di Saul i e kas di David; i Davi d a bira mas i mas fuerte, ma e kas di Saul a sigui bira mas i mas swak. 2SA 3:2 Na Hebrn a nase yu hmbernan pa David: su primognito tabata Amnon, di Ahinoam e jez reelita; 2SA 3:3 i su di dos yu, Kileab, di Abigail, biuda di Nabal e karmelita; i e di tres, Absalon, yu hmber di Maaka, yu muh di Talmai, rei di Gesur; 2SA 3:4 i e di kuater, Adonias, yu hmber di Haguit; i e di sinku, Sefatias, yu hmber di Ab ital; 2SA 3:5 i e di seis, Itream, di Egla, esposa di David. Esakinan a nase pa David na Hebrn. 2SA 3:6 I a sosod ku mientras tabatin guera entre e kas di Saul i e kas di David, Abner tabata fortales su mes posishon den e kas di Saul. 2SA 3:7 Awor Saul tabatin un konkubina ku tabata yama Rispa, yu muh di Aja; i Is-boset a bisa Abner: "Pakiko bo a drumi ku mi tata su konkubina?" 2SA 3:8 Anto Abner a ra bia mash pa e palabranan di Is-boset, i a bisa: "Ta un kabes di kach mi ta ku ta p ertenes na Juda? Awe mi ta mustra kario na e kas di bo tata Saul, na su ruman hmber nan i na su amigunan, i no a entregbo den man di David; i tg awe bo ta pone un kul pa riba mi enkuanto e muh. 2SA 3:9 Ku Dios hasi asina ku Abner, i pi ainda, si mi no hasi pa David loke SEOR a hura na dj, 2SA 3:10 i traslad e reino for di e kas di Saul, i stables e trono di David riba Israel i riba Juda, for di Dan te na Beers eba." 2SA 3:11 I Is-boset no por a kontest Abner ni n palabra mas, pasobra e tabat in miedu di dj. 2SA 3:12 E ora ei Abner a manda mensaheronan serka David kaminda e tabata, bisando: "Di ken e tera ta? Sera un aliansa ku mi, i mira, mi man lo t a ku bo pa trese henter Israel na su banda." 2SA 3:13 I David a bisa: "Bon! Lo m i sera un aliansa ku bo, ma n kos mi ta eksig di bo, esta, lo bo no mira mi kara s i bo no trese Mikal, Saul su yu muh, prom, ora bo bin serka mi." 2SA 3:14 I David a manda mensaheronan serka Is-boset, Saul su yu hmber, bisando: "Dunami mi esposa Mikal, ku kende mi tabata kompromet pa shen prepusio di e filisteonan." 2SA 3:15 I Is-boset a manda kita Mikal for di su esposo, for di Paltiel, yu hmber di Lais . 2SA 3:16 Ma su esposo a bai kun, yorando, i a sigui te na Bahurim. Anto Abner a bis': "Bai bk." I el a bai bk. 2SA 3:17 Awor Abner a papia ku e ansianonan di Israe l, bisando: "Den pasado boso tabata buska David pa ta rei riba boso. 2SA 3:18 Aw or anto, hasi! Pasobra SEOR a papia di David, bisando: 'Pa medio di man di Mi sirb id David lo Mi salba Mi pueblo Israel for di man di e filisteonan i for di man di tur nan enemigunan.'" 2SA 3:19 I tambe Abner a papia pa Benjamin tende; i adema s, Abner a bai papia pa David tende na Hebrn tur loke tabata parse bon pa Israel i pa henter e kas di Benjamin. 2SA 3:20 Anto Abner i binti hmber huntu kun a yega serka David na Hebrn. I David a hasi un fiesta pa Abner i e hmbernan ku tabata hun tu kun. 2SA 3:21 I Abner a bisa David: "Lagami lanta i bai, i reun henter Israel s erka seor mi rei, pa nan sera un aliansa ku bo, i pa bo ta rei riba tur loke bo k urason ta dese." Asina David a manda Abner bai, i el a bai na pas. 2SA 3:22 I mir a, e sirbidnan di David i Joab a bin for di un atake i a trese hopi botn huntu ku nan; ma Abner no tabata serka David na Hebrn, pasobra David a mand' bai, i el a ba i na pas. 2SA 3:23 Ora Joab i henter e ehrsito ku tabata huntu kun a yega, nan a k onta Joab, bisando: "Abner, yu hmber di Ner, a bin serka rei, i el a mand' bai, i el a bai na pas." 2SA 3:24 E ora ei Joab a bin serka rei i a bisa: "Kiko bo a ha si? Mira, Abner a bin serka bo; pakiko anto bo a mand' bai, i el a bai kaba? 2SA 3:25 Bo konos Abner, yu hmber di Ner, ku el a bin pa gaabo i pa investig bo salida i bo entrada, i pa haa sa tur loke bo ta hasi." 2SA 3:26 Ora Joab a bai for di Dav id, el a manda mensaheronan tras di Abner; i nan a tres' bk for di e pos di Sira, ma David no tabata sa esaki. 2SA 3:27 Awor ora ku Abner a bolbe Hebrn, Joab a hal ' bai kun na e porta di stat komo si fuera e kier a papia den konfiansa kun; i ayan an el a hink' den su barika asina ku el a muri pa motibu di e sanger di su ruman hmber Asael. 2SA 3:28 I despues, ora David a tende esaki, el a bisa: "Ami i mi re ino pa semper ta inosente di e sanger di Abner, yu hmber di Ner, dilanti di SEOR. 2SA 3:29 Ku esaki kai riba kabes di Joab i riba henter e kas di su tata; i ku lo no falta den e kas di Joab un hende ku tin derama, f ku ta leproso, f ku ta kana ku garoti, f ku ta kai pa medio di spada, f ku ta falta pan." 2SA 3:30 Asina Joab i su ruman hmber Abisai a mata Abner, pasobra el a mata nan ruman hmber Asael den e bataya

na Gabaon. 2SA 3:31 E ora ei David a bisa Joab i tur e hendenan ku tabata huntu kun: "Sker boso paanan i faha boso mes ku paa-di-saku i lament dilanti di Abner." I rei David a kana tras di e kaha di morto. 2SA 3:32 Asina nan a dera Abner na Heb rn; i rei a halsa su bos i a yora na graf di Abner, i henter e pueblo a yora. 2SA 3:33 I rei a kanta un lamento pa Abner i a bisa: "Abner mester a muri manera un bobo ta muri? 2SA 3:34 Bo mannan no tabata mar, ni bo pianan no tabata na sepa; manera un hende ku ta kai dilanti di e malbadonan, bo a kai." I henter e pueblo a bolbe yor'. 2SA 3:35 E ora ei henter e pueblo a bin pa prsuad David pa kome pan, mientras ku tabata di dia ainda; ma David a hura, bisando: "Ku Dios hasi asina k u mi, i pi ainda, si mi purba pan f kualke otro kos prom ku solo baha." 2SA 3:36 Aw or henter e pueblo a ripar esaki, i esaki a agrad nan, meskos ku tur kos ku rei ta bata hasi tabata agrad henter e pueblo. 2SA 3:37 Asina henter e pueblo i henter I srael a komprend e dia ei ku no tabata boluntat di rei pa laga mata Abner, yu hmbe r di Ner. 2SA 3:38 E ora ei rei a bisa su sirbidnan: "Boso no sa ku awe un prens i un gran hmber a kai na Israel? 2SA 3:39 I awe mi ta swak, ounke ku mi ta ung kom o rei; i e hmbernan aki, yu hmbernan di Sarvia, ta muchu fuerte pa mi. Ku SEOR paga e malechor segun su maldat." 2SA 4:1 Awor ora ku Is-boset, Saul su yu hmber, a t ende ku Abner a muri na Hebrn, el a prd kurashi, i henter Israel a keda spant. 2SA 4 :2 I Saul su yu hmber tabatin dos hmber ku tabata komandante di trupa: nmber di esu n tabata Baana, i nmber di e otro Rekab, yu hmbernan di Rimon e beerotita, di e yu hmbernan di Benjamin (pasobra Beerot tambe ta wrdu konsider parti di Benjamin, 2SA 4:3 i e beerotitanan a hui bai Gitaim i a keda stranhero ayanan te dia djawe). 2SA 4:4 Awor Jonatan, Saul su yu hmber, tabatin un yu hmber ku pia mankaron. E tab atin sinku aa dia ku notisia tokante di Saul i Jonatan a yega for di Jezreel, i s u yaya a koh' i a hui bai kun. I a sosod ku den su pur pa hui e mucha a kai i a bira lam. I su nmber tabata Mefi-boset. 2SA 4:5 Awor Rekab i Baana, yu hmbernan di Rim on e beerotita, a bai i a yega na e kas di Is-boset na e ora mas kalor di dia, m ientras ku e tabata tuma su sosiegu di mrdia. 2SA 4:6 I nan a drenta bai te meime i di e kas komo si fuera ta trigo nan a bin buska, i nan a hink' den su barika; a nto Rekab i su ruman hmber Baana a hui bai. 2SA 4:7 I ora nan a drenta den e kas, mientras ku Is-boset tabata drum riba su kama den su kamber, nan a dal mata i a kita su kabes af. I nan a kohe su kabes bai kun i a biaha riba kaminda di Arab hent er anochi. 2SA 4:8 Anto nan a trese e kabes di Is-boset pa David na Hebrn, i a bi sa rei: "At'e kabes di Is-boset, yu hmber di Saul, bo enemigu, kende tabata buska bo pa mata; i awe SEOR a duna seor mi rei vengansa riba Saul i su desendientenan." 2SA 4:9 I David a kontest Rekab i su ruman hmber Baana, yu hmbernan di Rimon e bee rotita, i a bisa nan: "Manera SEOR ta biba, Kende a redim mi bida for di tur angus tia, 2SA 4:10 dia ku un hende a bisami: 'Mira, Saul ta morto,' i a kere ku e tab ata trese bon notisia, mi a gar' i a mat' na Siklag, loke tabata e rekompensa ku m i a dun' pa su notisia. 2SA 4:11 Kuantu mas, ora hmbernan malbado a mata un hmber h ustu den su mes kas riba su kama, lo mi no eksig awor su sanger for di boso man i destru boso for di riba tera?" 2SA 4:12 E ora ei David a duna rdu na su sirbidnan hoben, i nan a mata nan i a krta nan mannan i nan pianan kit'af i a kolog nan peg ku e tanki na Hebrn. Ma nan a kohe e kabes di Is-boset i a dera esaki den e graf di Abner na Hebrn. 2SA 5:1 E ora ei tur e tribunan di Israel a bin serka David na H ebrn i a bisa: "Mira, nos ta bo wesu i bo karni. 2SA 5:2 Den pasado, tempu ku Sau l tabata rei riba nos, abo tabata esun ku tabata guia Israel pa sali i pa drenta . I SEOR a bisabo: 'Abo lo pastori Mi pueblo Israel, i lo bo ta un gobernante riba Israel.'" 2SA 5:3 Asina tur e ansianonan di Israel a bin serka rei na Hebrn, i r ei David a sera un aliansa ku nan na Hebrn dilanti di SEOR; anto nan a ungi David komo rei riba Israel. 2SA 5:4 David tabatin trinta aa dia ku el a bira rei i el a reina kuarenta aa. 2SA 5:5 Na Hebrn el a reina shete aa i seis luna riba Juda, i n a Jerusalm el a reina trint'i tres aa riba henter Israel i Juda. 2SA 5:6 Awor rei i su hmbernan a bai Jerusalm kontra e jebuseonan, e habitantenan di e tera, kenden an a bisa David: "Bo no ta drenta aki den; ma e siegunan i e lamnan lo kore ku b o", pensando: "David no por drenta aki den."

2SA 5:7 Sinembargo, David a kaptur e lug fortifik di Sion, esta, e stat di David. 2 SA 5:8 I e dia e David a bisa: "Ken ku pasa pa via di e akuadukto i derot e jebus eonan (e lamnan i e siegunan, kendenan David su alma ta odia) lo ta hefe i kapit an." Pesei nan ta bisa: "Ni e siegunan ni e lamnan lo no drenta den e kas." 2SA 5:9 Asina David a biba den e lug fortifik, i a yam': stat di David. I David a konst ru tur rnt, for di e sitadel bai paden. 2SA 5:10 I David a bira mas i mas poderoso , pasobra e SEOR Dios di ehrsitonan tabata kun. 2SA 5:11 Anto Hiram, rei di Tiro, a manda mensaheronan serka David ku palu di seda, karpint i msl; i nan a traha un ka s pa David. 2SA 5:12 I David a realis su mes ku SEOR a stables' komo rei riba Israe l, i ku El a halsa su reino pa motibu di Su pueblo Israel. 2SA 5:13 Mientras tan tu David a tuma mas konkubina i esposa for di Jerusalm, despues ku el a bin for d i Hebrn; i a nase mas yu hmber i yu muh pa David. 2SA 5:14 Awor esakinan ta e nmbern an di esnan ku a nase p' na Jerusalm: Sama, Sobab, Natan, Salomon, 2SA 5:15 Ibhar, Elisa, Nefeg, Jafia, 2SA 5:16 Elisama, Eliada i Elifelet. 2SA 5:17 Ora ku e filis teonan a tende ku nan a ungi David komo rei riba Israel, tur e filisteonan a sub i bai kontra David; i ora David a tende di esaki, el a baha bai na e lug fortifik. 2SA 5:18 Awor e filisteonan a bin i a plama den e vaye di Refaim. 2SA 5:19 Anto David a konsult ku SEOR, bisando: "Mi mester bai kontra e filisteonan? Lo Bo entr eg nan den mi man?" I SEOR a bisa David: "Bai, pasobra siguramente lo Mi entreg e f ilisteonan den bo man." 2SA 5:20 Asina David a yega Baal-perazim i a derot nan ay anan; i el a bisa: "SEOR a kibra pasa dor di mi enemigunan mi dilanti manera awa ta kibra pasa." Pesei el a yama e lug ei Baal-perazim. 2SA 5:21 I nan a bandon nan dolonan ayanan, i David i su hmbernan a kohe nan bai ku nan. 2SA 5:22 Awor e fili steonan a bolbe bin i a plama den e vaye di Refaim. 2SA 5:23 I ora David a konsu lt ku SEOR, El a bisa: "No subi direktamente; rndon nan di patras i bin atak nan dila nti di e palunan di balsem. 2SA 5:24 I lo sosod ku ora bo tende e zonidu di march amentu den e tpnan di e palunan di balsem, bo mester aktua mesora, pasobra e ora ei SEOR lo a sali bo dilanti pa derot e ehrsito di e filisteonan." 2SA 5:25 Anto Da vid a hasi asina, meskos ku SEOR a orden', i a derot e filisteonan for di Geba te n a Gezer. 2SA 6:1 Awor David a bolbe reun tur e hmbernan skoh di Israel, trinta mil. 2SA 6:2 I David a lanta i a bai ku henter e pueblo ku tabata huntu kun na Baala di Juda, pa trese for di ayanan e arka di Dios ku ta wrdu yam na e Nmber, e nmber me s di e SEOR di ehrsitonan, Kende ta sint riba Su trono ariba di e kerubinnan. 2SA 6 :3 I nan a pone e arka di Dios riba un garoshi nobo pa nan por a tres' for di e k as di Abinadab, ku tabata keda riba e seru; i Uza ku Ahio, yu hmbernan di Abinada b, tabata guia e garoshi nobo. 2SA 6:4 Asina nan a trese e garoshi huntu ku e ar ka di Dios for di e kas di Abinadab, ku tabata keda riba e seru; i Ahio tabata k ana dilanti di e arka. 2SA 6:5 Mientras tantu David ku henter e kas di Israel ta bata selebr dilanti di SEOR ku tur klase di instrumnt trah di palu di pino, i ku lir io, arpa, tamburein, klper i simbal. 2SA 6:6 Ma ora nan a yega na e plenchi-di-ba ti-mainshi di Nakon, Uza a saka su man na e arka di Dios i a koh' tene, pasobra e bueynan a trompek. 2SA 6:7 I e rabia di SEOR a kima kontra Uza, i Dios a dal mata ayanan pa motibu di su ireverensia; i el a muri ayanan banda di e arka di Dios. 2SA 6:8 I David a rabia pa motibu di SEOR Su furia kontra Uza; i e lug ei ta wrdu yam Perez-uza te dia djawe. 2SA 6:9 Anto David a haa miedu di SEOR e dia ei; i el a bisa: "Kon e arka di SEOR por yega serka mi?" 2SA 6:10 I David no tabata dispues to pa hiba e arka di SEOR serka dj den e stat di David; ma David a hib' na e kas di Obed-edm e geteo. 2SA 6:11 Asina e arka di Dios a keda na e kas di Obed-edm e get eo pa tres luna, i SEOR a bendishon Obed-edm i tur e hendenan di su kas. 2SA 6:12 A wor nan a konta rei David, bisando: "SEOR a bendishon e kas di Obed-edm i tur loke ta pertenes na dj, pa motibu di e arka di Dios." I David a bai i a trese e arka di Dios ku alegria for di e kas di Obed-edm den e stat di David.

2SA 6:13 I asina a sosod ku despues ku e kargadnan di e arka di SEOR a dal seis sta p, David a ofres komo sakrifisio un buey i un karn grd. 2SA 6:14 I David tabata bali a dilanti di SEOR ku tur su forsa; i David tabatin un efd di lino bist. 2SA 6:15 As ina David i henter e kas di Israel tabata trese e arka di SEOR ku gritu i ku zoni du di trmpt. 2SA 6:16 Anto a sosod ku ora ku e arka di SEOR a yega den e stat di Dav id, Mikal, yu muh di Saul, a wak for di bentana i a mira rei David ta bula i ta b alia dilanti di SEOR; i el a despresi' den su kurason. 2SA 6:17 Asina nan a trese e arka di SEOR paden i a pon' na su lug den e tnt ku David a lanta p'; i David a ofre s ofrendanan kim i ofrendanan di pas dilanti di SEOR. 2SA 6:18 I ora David a kaba d i ofres e ofrendanan kim i e ofrendanan di pas, el a bendishon e pueblo den e nmber di e SEOR di ehrsitonan. 2SA 6:19 Ademas, el a parti pa henter e pueblo, pa henter e multitut di Israel, tantu hmber komo muh, un pan buskuchi, un pan di dadel i un pan di rasenchi pa kada un. Despues henter e pueblo a bai kada un pa su kas. 2S A 6:20 Ma ora David a bin bk pa bendishon e hendenan di su kas, Mikal, yu muh di Sa ul, a sali pa kontra ku David i a bisa: "Esta bunita e rei di Israel a distingu s u mes awe! El a ekspon su mes awe den bista di e krinan di su sirbidnan, manera un hende bulgar ta ekspon su mes sin ni un tiki di brguensa!" 2SA 6:21 Anto David a b isa Mikal: "Tabata dilanti di SEOR, Kende a skohemi riba bo tata i riba henter su kas, pa nombrami komo gobernante riba e pueblo di SEOR, riba Israel; pesei lo mi selebr dilanti di SEOR. 2SA 6:22 I lo mi ta mas despresi ainda ku esaki i lo mi ta umilde den mi mes bista; ma serka e krinan di kendenan bo a papia, serka nan lo mi ta distingu." 2SA 6:23 I Mikal, yu muh di Saul, no a haa yu te dia di su morto. 2SA 7:1 Awor a sosod ora rei a bai biba den su kas, i SEOR a dun' sosiegu na tur ba nda for di tur su enemigunan, 2SA 7:2 ku rei a bisa profeta Natan: "Mira aki, am i ta biba den un kas di palu di seda, ma e arka di Dios ta keda meimei di kortin anan di tnt." 2SA 7:3 I Natan a bisa rei: "Bai hasi tur loke ta den bo kurason, p asobra SEOR ta ku bo." 2SA 7:4 Ma a sosod den e mesun anochi ei ku e palabra di SEO R a yega na Natan, bisando: 2SA 7:5 "Bai bisa Mi sirbid David: 'Asina SEOR ta bisa : "T'abo t'esun ku mester traha un kas pa Mi biba aden? 2SA 7:6 Pasobra Mi no a biba den un kas for di dia ku Mi a trese e yunan di Israel for di Egipto te dia djawe, ma Mi a bai rnt den un tnt, den un tabernakel. 2SA 7:7 Na unda ku Mi a bai ku tur e yunan di Israel, Mi a yega di papia un palabra ku n di e tribunan di Isr ael ku Mi a orden pa pastori Mi pueblo Israel, bisando: 'Pakiko boso no a traha un kas di palu di seda pa Mi?'"' 2SA 7:8 "Pesei anto, asina bo mester bisa Mi sirb id David: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Mi a sakabo for di den un lug di yer ba brd, for di tras di e karnnan, pa bo ta gobernante riba Mi pueblo Israel. 2SA 7: 9 I Mi tabata ku bo unda ku bo a bai, i a krta tur bo enemigunan kita for di bo d ilanti; i lo Mi dunabo un nmber grandi, manera nmber di e gran hmbernan ku tin riba tera. 2SA 7:10 Tambe lo Mi apunt un lug pa Mi pueblo Israel i planta nan, pa nan biba den nan mes lug i no wrdu molesti mas; ni e malbadonan lo no aflig nan mas mane ra antes, 2SA 7:11 for di dia ku Mi a nombra huesnan riba Mi pueblo Israel; i lo Mi dunabo sosiegu for di tur bo enemigunan. "Tambe SEOR ta deklar na bo ku SEOR lo traha un kas pa bo. 2SA 7:12 Ora bo dianan keda kumpl i bo bai soseg serka bo tat anan, lo Mi lanta bo desendiente despues di bo, ku lo sali for di bo, i lo Mi st ables su reino. 2SA 7:13 E lo traha un kas pa Mi nmber, i lo Mi stables e trono di su reino pa semper. 2SA 7:14 Lo Mi ta un tata p' i e lo ta un yu hmber pa Mi; ora ku e komet inikidat, lo Mi koregi ku e bara di hende i ku e sotanan di e yunan di hende; 2SA 7:15 ma Mi miserikrdia lo no wrdu kit for di dj, manera Mi a kit' for di S aul, kende Mi a kita for di bo dilanti. 2SA 7:16 I bo kas i bo reino lo permanes Mi dilanti pa semper; bo trono lo ta stables pa semper."'" 2SA 7:17 Konforme tur e palabranan aki i henter e vishon aki, asina Natan a papia ku David. 2SA 7:18 E ora ei rei David a bai paden i a sinta dilanti di SEOR, i el a bisa: "Ta ken mi ta, O Seor DIOS, i ta kiko mi kas ta, ku Bo a tresemi te akinan? 2SA 7:19 I tg esa ki tabata insignifikante den Bo bista, O Seor DIOS, pasobra Bo a papia tambe di e kas di Bo sirbid enkuanto e futuro lehano. I esaki ta e kustumber di hende, O Seo r DIOS. 2SA 7:20 "I kiko mas David por bisaBo? Pasobra Bo konos Bo sirbid, O Seor D IOS! 2SA 7:21 Pa motibu di Bo palabra, i konforme Bo mes kurason, Bo a hasi tur e grandesa aki, pa laga Bo sirbid sa. 2SA 7:22 "Pa e motibu aki Bo ta grandi, O S eor DIOS, pasobra no tin ningun manera Bo, i no tin ningun Dios fuera di

Bo, konforme tur loke nos a tende ku nos orea. 2SA 7:23 I kual nashon na mundu t a manera Bo pueblo Israel, ku Dios a bai pa redim pa Su mes komo un pueblo i pa t raha un nmber pa Su mes, i pa hasi un kos grandi pa Bo i kosnan temibel pa Bo ter a, dilanti di Bo pueblo ku Bo a redim pa Bo mes for di Egipto, for di nashonnan i nan diosnan? 2SA 7:24 Pasobra Bo a stables pa Bo mes Bo pueblo Israel komo Bo me s pueblo pa semper, i Abo, O SEOR, a bira nan Dios. 2SA 7:25 "Pesei anto, O SEOR D ios, e palabra ku Bo a papia tokante di Bo sirbid i su kas, konfirm esaki pa sempe r, i hasi manera Bo a papia, 2SA 7:26 pa Bo nmber sea engrandes pa semper, asina k u hende lo bisa: 'E SEOR di ehrsitonan ta e Dios di Israel'; i ku e kas di Bo sirb id David sea stables Bo dilanti. 2SA 7:27 "Pasobra Abo, O SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, a duna un revelashon na Bo sirbid, bisando: 'Lo Mi traha un kas pa bo '. Pesei Bo sirbid a haa kurashi pa hasi e orashon aki na Bo. 2SA 7:28 I awor, O S eor DIOS, Abo ta Dios, i Bo palabranan ta brdat, i Abo a primint Bo sirbid e kos bon aki. 2SA 7:29 Awor anto, ku lo agradBo pa bendishon e kas di Bo sirbid, pa esaki p ermanes pa semper Bo dilanti. Pasobra Abo, O Seor DIOS, a papia; i ku e kas di Bo sirbid pa semper lo ta bendishon ku Bo bendishon." 2SA 8:1 Awor despues di esaki a sosod ku David a derot e filisteonan i a hasi nan somet; i David a tuma e stat pri nsipal for di man di e filisteonan. 2SA 8:2 I el a derot Moab i a pone nan drumi abou na suela, i a midi nan ku un lia; i el a midi dos lia pa mata i un lia komplet o pa tene na bida. I e moabitanan a bira sirbid di David, i tabata paga tributo. 2SA 8:3 Ademas, David a derot Hadadezer, yu hmber di Rehob, rei di Soba, ora ku el a bai pa restor su poder na Riu Eufrates. 2SA 8:4 I David a kaptur for di dj mil s hete shen kored di kabai i binti mil sld-na-pia; i David a krta kabuya-di-pia di e k abainan di garoshi, ma a reserv sufisiente di nan pa shen garoshi. 2SA 8:5 I ora ku e sirionan di Damasko a bin yuda Hadadezer, rei di Soba, David a mata bint'i dos mil hmber di e sirionan. 2SA 8:6 E ora ei David a pone guarnishonnan na Siria di Damasko; i e sirionan a bira sirbid di David, i tabata paga tributo. I SEOR ta bata yuda David tur kaminda ku e tabata bai. 2SA 8:7 I David a kohe e eskudonan di oro ku e sirbidnan di Hadadezer tabata karga, i a hiba nan Jerusalm. 2SA 8:8 I for di Beta i for di Berotai, statnan di Hadadezer, rei David a kohe un kantidat masha grandi di brns. 2SA 8:9 Awor ora Toi, rei di Hamat, a tende ku David a der ot henter e ehrsito di Hadadezer, 2SA 8:10 Toi a manda su yu hmber Hadoram serka re i David, pa salud' i pa bendishon', pasobra el a bringa kontra Hadadezer i a derot '; pasobra Hadadezer tabata na guera ku Toi. I Joram a trese huntu kun artkulonan d i plata, di oro i di brns. 2SA 8:11 Esakinan tambe rei David a dedik na SEOR, mesko s ku el a hasi ku e plata i oro for di tur e nashonnan ku el a hasi somet: 2SA 8: 12 for di Edm i Moab i e yu hmbernan di Amon i e filisteonan i Amalek, i for di e botn di Hadadezer, yu hmber di Rehob, rei di Soba. 2SA 8:13 Asina David a gana fam a pa su mes ora ku el a bin bk, despues di a mata diesocho mil sirio den e Vaye d i Salu. 2SA 8:14 I el a pone guarnishonnan na Edm. Na henter Edm el a pone guarnis honnan, i tur e edomitanan a bira sirbid di David. I SEOR tabata yuda David tur ka minda ku e tabata bai. 2SA 8:15 Asina David a reina riba henter Israel; i David a atministr huisio i hustisia pa henter su pueblo. 2SA 8:16 I Joab, yu hmber di Sa rvia, tabatin enkargo di e ehrsito, i Josafat, yu hmber di Ahilud, tabata registra d. 2SA 8:17 I Sadok, yu hmber di Ahitob, i Ahimelek, yu hmber di Abiatar, tabata sa serdote; i Seraias tabata sekretario. 2SA 8:18 I Bnaia, yu hmber di Joiada, tabati n enkargo di e kereteonan i e peleteonan; i e yu hmbernan di David tabata goberna ntenan prinsipal. 2SA 9:1 Anto David a bisa: "A keda un persona di e kas di Saul ainda, pa mi mustr' kario pa kousa di Jonatan?" 2SA 9:2 Awor tabatin un sirbid di e kas di Saul ku tabata yama Siba; i nan a yam' serka David; i rei a bis': "T'abo ta Siba?" I el a bisa: "Mi ta bo sirbid." 2SA 9:3 I rei a bisa: "No a keda ningun persona di e kas di Saul ainda, na kende mi por mustra e kario di Dios?" I Siba a bisa rei: "Ainda a keda un yu hmber di Jonatan ku ta mankaron na tur dos pia." 2SA 9:4 E ora ei rei a bis': "Unda e ta?" I Siba a bisa rei: "Mira, e ta na e kas di Makir, yu hmber di Amiel, na Lo-debar."

2SA 9:5 Anto rei David a manda yam' i a tres' for di e kas di Makir, yu hmber di Am iel, for di Lo-debar. 2SA 9:6 I Mefi-boset, yu hmber di Jonatan, yu hmber di Saul, a bin serka David i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela. I David a bisa : "Mefi-boset." I el a bisa: "Ata bo sirbid aki!" 2SA 9:7 I David a bis': "No tene miedu, pasobra siguramente lo mi mustra kario na bo pa kousa di bo tata Jonatan, i lo restor na bo henter e tera di bo welo Saul; i lo bo kome na mi mesa regular mente." 2SA 9:8 El a bolbe tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a bisa: " Kiko bo sirbid ta, ku lo bo tene konsiderashon ku un kach morto manera mi?" 2SA 9: 9 Anto rei a yama Siba, Saul su sirbid, i a bis': "Tur loke tabata pertenes na Saul i na henter su kas, mi a duna bo shon su nietu. 2SA 9:10 I abo, bo yu hmbernan i bo sirbidnan mester kultiv e tera p' i trese e kosecha paden, pa bo shon su nietu tin kuminda; sinembargo Mefi-boset, bo shon su nietu, lo kome na mi mesa regular mente." Awor Siba tabatin diesinku yu hmber i binti sirbid. 2SA 9:11 E ora ei Siba a bisa rei: "Konforme tur loke mi seor rei ta orden su sirbid, asina bo sirbid lo h asi." Asina Mefi-boset a kome na David su mesa manera un di rei su yu hmbernan. 2 SA 9:12 I Mefi-boset tabatin un yu hmber yn ku tabata yama Mika. I tur esnan ku ta bata biba den e kas di Siba tabata sirbid di Mefi-boset. 2SA 9:13 Asina Mefi-bose t a biba na Jerusalm, pasobra e tabata kome na rei su mesa regularmente. Awor e t abata lam na tur dos pia. 2SA 10:1 I a sosod ku despues di esaki rei di e amonita nan a muri, i su yu hmber Hanun a bira rei na su lug. 2SA 10:2 Anto David a bisa: "Lo mi mustra kario na Hanun, yu hmber di Nahas, meskos ku su tata a mustrami kario ." Asina David a manda algun di su sirbidnan pa konsol' pa motibu di e morto di su tata. Ma ora David su sirbidnan a yega na e tera di e amonitanan, 2SA 10:3 e pre nsnan di e amonitanan a bisa Hanun, nan seor: "Bo ta kere ku ta onra David ta onr a bo tata, pasobra el a manda konsolad serka bo? No ta pa ristra e stat, pa spion ' i pa derot' David a manda su sirbidnan serka bo?" 2SA 10:4 Asina Hanun a kohe Dav id su sirbidnan i a feita mitar di nan barba, i a krta nan paa na mitar kit'af pareu ku nan hep i a manda nan bai. 2SA 10:5 Ora nan a konta David esaki, el a manda hende bai topa nan, pasobra e hmbernan a wrdu umiy mash. I rei a bisa: "Keda na Jeri ko te ora boso barba krese, i e ora ei boso bolbe." 2SA 10:6 Awor ora ku e yu hmb ernan di Amon a mira ku nan a bira un abominashon pa David, e yu hmbernan di Amon a manda hr e sirionan di Bt-rehob i e sirionan di Soba, binti mil sld-na-pia, i rei di Maaka ku mil hmber, i e hmbernan di Tob ku diesdos mil hmber. 2SA 10:7 Ora Davi d a tende esaki, el a manda Joab i henter e ehrsito, e hmbernan poderoso. 2SA 10:8 I e yu hmbernan di Amon a sali i a pone nan mes den rdu di bataya na entrada di e stat, mientras ku e sirionan di Soba i Rehob i e hmbernan di Tob i Maaka a keda nan so den sabana. 2SA 10:9 Awor ora Joab a mira ku e bataya tabata kontra dj dil anti i patras, el a skohe for di tur e hmbernan skoh di Israel, i a pone nan den rd u di bataya kontra e sirionan. 2SA 10:10 Ma e hendenan ku a resta el a pone den man di su ruman hmber Abisai, i Abisai a pone nan den rdu di bataya kontra e yu hmb ernan di Amon. 2SA 10:11 I Joab a bisa: "Si e sirionan ta muchu fuerte pa mi, e ora ei abo lo yudami, ma si e yu hmbernan di Amon ta muchu fuerte pa bo, e ora ei ami lo yudabo. 2SA 10:12 Sea fuerte, i laga nos mustra nos mes yen di kurashi p a kousa di nos pueblo i pa e statnan di nos Dios; i ku SEOR hasi loke ta bon den Su bista." 2SA 10:13 Asina Joab i e pueblo ku tabata huntu kun a hala serka pa br inga kontra e sirionan, i nan a hui su dilanti. 2SA 10:14 Ora ku e yu hmbernan di Amon a mira ku e sirionan a hui, nan tambe a hui dilanti di Abisai i a drenta e stat. Anto Joab a bin bk for di bataya kontra e yu hmbernan di Amon i a yega Jeru salm. 2SA 10:15 Ora ku e sirionan a mira ku nan a wrdu derot dor di Israel, nan a r eun huntu. 2SA 10:16 I Hadadezer a manda buska e sirionan for di e otro banda di Riu Eufrates, i nan a bin Helam; i Sobak, komandante di e ehrsito di Hadadezer, t abata guia nan. 2SA 10:17 Awor ora nan a konta David esaki, el a reun henter Isra el huntu, a krusa Jordan i a bin Helam. I e sirionan a pone nan mes den rdu di ba taya pa kontra ku David i a bringa kontra dj. 2SA 10:18 Ma e sirionan a hui dilan ti di Israel; i di e sirionan David a mata shete shen kored di garoshi i kuarenta mil hmber riba kabai, i a mata Sobak, komandante di nan ehrsito, i el a muri eina n. 2SA 10:19 Ora tur e reinan, sirbidnan di Hadadezer, a mira ku Israel a derot na n, nan a hasi pas ku Israel i a sirbi nan.

Pesei e sirionan tabatin miedu di bolbe yuda e yu hmbernan di Amon. 2SA 11:1 Anto a sosod na e kuminsamentu di aa, na e tempu ku reinan ta bai bataya, ku David a m anda Joab i su sirbidnan huntu kun i henter Israel, i nan a destru e yu hmbernan di Amon, i a bin rondon Raba. Ma David a keda Jerusalm. 2SA 11:2 Awor ora ku a bira t ardi David a lanta for di su kama i a kana rnt riba dak di rei su kas, i for di r iba dak el a mira un muh ta baa; i e muh tabata masha bunita pa mira. 2SA 11:3 Anto David a manda buska informashon tokante di e muh. I un hende a bisa: "No ta Btsab, yu muh di Eliam, esposa di Urias e heteo?" 2SA 11:4 I David a manda mensaheronan pa tres', i ora ku el a bin serka David, el a drumi kun; i despues ku el a purifi k su mes di su impuresa, el a bai su kas bk. 2SA 11:5 I e muh a konseb; i el a manda bisa David: "Mi ta na estado." 2SA 11:6 Anto David a manda bisa Joab: "Manda Ur ias e heteo pa mi." I Joab a manda Urias pa David. 2SA 11:7 Ora ku Urias a bin s erka dj, David a puntra kon ta bai ku Joab i e pueblo, i kon ta sigui ku e guera. 2SA 11:8 Despues David a bisa Urias: "Bai bo kas i laba bo pianan." I Urias a s ali for di rei su kas, i un regalo di rei a wrdu mand p'. 2SA 11:9 Ma Urias a drumi na porta di rei su kas huntu ku tur e sirbidnan di su seor, i no a bai su kas. 2S A 11:10 Awor ora nan a konta David, bisando: "Urias no a bai su kas," David a bi sa Urias: "No ta for di un biahe bo a kaba di yega? Pakiko bo no a bai bo kas?" 2SA 11:11 I Urias a bisa David: "E arka, Israel i Juda ta keda den tntnan, i mi s eor Joab i e sirbidnan di mi seor ta kampa paf den sabana. Anto ami mester bai mi ka s pa kome i bebe, i pa drumi ku mi esposa? Pa bo bida, i bida di bo alma, lo mi no hasi e kos aki." 2SA 11:12 E ora ei David a bisa Urias: "Keda aki awe tambe, i maan lo mi lagabo bai." Asina Urias a keda na Jerusalm e dia ei i e dia siguient e. 2SA 11:13 Awor David a yama Urias, i el a kome i bebe den David su presensia; i David a hasi burachi, i anochi el a bai paf pa drumi riba su kama huntu ku e si rbidnan di su seor, ma e no a bai su kas. 2SA 11:14 Awor a sosod ku mainta David a skirbi Joab un karta i a mand' ku Urias. 2SA 11:15 I den e karta el a skirbi, bis ando: "Pone Urias den e fila mas dilanti di e bataya di mas fuerte i retir for di dj, asina ku e lo wrdu herid i muri." 2SA 11:16 Asina a sosod ku ora Joab tabata vi gil e stat, el a pone Urias na e lug kaminda e tabata sa ku tabatin hmbernan balent e. 2SA 11:17 I e hmbernan di e stat a sali i a bringa kontra Joab, i algun di e hm bernan entre David su sirbidnan a muri; i Urias e heteo tambe a muri. 2SA 11:18 A nto Joab a manda konta David tur kos ku tabatin di hasi ku e guera. 2SA 11:19 I el a instru e mensahero, bisando: "Ora bo kaba di konta rei tur loke tin di hasi ku e guera, 2SA 11:20 i sosod ku rei su furia lanta, i e bisabo: 'Pakiko boso a b ai asina serka di e stat pa bringa? Boso no tabata sa ku nan lo a tira flecha fo r di e muraya? 2SA 11:21 Ta ken a mata Abimelek, yu hmber di Jerubeset? No ta un muh a tira un piedra di mulina riba dj for di e muraya, asina ku el a muri na Tebe s? Pakiko boso a bai asina serka di e muraya?' e ora ei lo bo bisa: 'Bo sirbid Ur ias e heteo tambe ta morto.'" 2SA 11:22 Asina e mensahero a bai, i ora ku el a y ega el a report na David tur loke Joab a mand' bai konta. 2SA 11:23 I e mensahero a bisa David: "E hmbernan tabata resist kontra nos i a sali bin kontra nos den sab ana, ma nos a frsa nan bk te na entrada di e porta. 2SA 11:24 Ademas, e tiradnan di flecha a tira riba bo sirbidnan for di muraya; i algun di rei su sirbidnan a muri , i bo sirbid Urias e heteo tambe a muri." 2SA 11:25 Anto David a bisa e mensaher o: "Bisa Joab: 'No laga e kos aki molestibo, pasobra spada ta devor esun igual ku e otro; hasi bo bataya kontra e stat mas fuerte i derot';' enkurash' asina." 2SA 1 1:26 Awor ora ku esposa di Urias a tende ku su esposo Urias tabata morto, el a t ene rou pa su esposo. 2SA 11:27 Ora ku e tempu di rou a pasa, David a manda busk a Btsab i a tres' su kas, i el a bira su esposa; despues el a haa un yu hmber pa Davi d. Ma e kos ku David a hasi tabata malu den bista di SEOR. 2SA 12:1 Anto SEOR a ma nda Natan serka David. I el a yega serka dj i a bisa: "Tabatin dos hmber den un st at; esun tabata riku i e otro tabata pober. 2SA 12:2 E hmber riku tabatin masha h opi tou di bestia chikitu i kria di baka. 2SA 12:3 Ma e hmber pober no tabatin na da mas sino n lamchi chikitu, ku el a kumpra i kria; i e lamchi a krese serka

dj i su yunan. E tabata kome di su pan i bebe di su kopa i drumi na su pechu, i t abata manera un yu muh p'. 2SA 12:4 "Awor un biahero a bin serka e hmber riku, i e hmber riku no tabata kier a kohe for di su mes tou di bestia chikitu f for di su m es kria di baka, pa prepar pa e biahero ku a bin serka dj; alkontrario, el a kohe e hmber pober su lamchi muh i a prepar' pa e hmber ku a bin serka dj." 2SA 12:5 E ora ei David su rabia a kima mash kontra e hmber, i el a bisa Natan: "Manera SEOR ta b iba, siguramente e hmber ku a hasi esaki ta meres morto. 2SA 12:6 I e mester hasi restitushon kuater biaha mas tantu pa e lamchi, pasobra el a hasi e kos aki i no tabatin kompashon." 2SA 12:7 E ora ei Natan a bisa David: "Ta abo ta e hmber! As ina e SEOR Dios di Israel ta bisa: 'Ta Ami a ungibo komo rei riba Israel, i ta Am i a librabo for di man di Saul. 2SA 12:8 Tambe Mi a dunabo e kas di bo shon i e esposanan di bo shon pa bo kuida, i Mi a dunabo e kas di Israel i di Juda; i si esei tabata muchu poko, lo Mi a dunabo muchu mas kos ainda ku esakinan! 2SA 12:9 Pakiko bo a despresi e palabra di SEOR dor di hasi malu den Su bista? Bo a mata U rias e heteo ku spada, a tuma su esposa pa ta bo esposa, i a mat' ku spada di e y u hmbernan di Amon. 2SA 12:10 Pesei awor, nunka spada lo no kita for di bo kas, p asobra bo a despresiMi i a tuma esposa di Urias e heteo pa ta bo esposa.' 2SA 12: 11 "Asina SEOR ta bisa: 'Mira, lo Mi lanta maldat kontra bo for di bo mes kas; lo Mi tuma bo esposanan dilanti di bo bista i duna nan na bo kompaero, i e lo drumi ku bo esposanan di dia kla. 2SA 12:12 Abo a hasi na sekreto, ma Ami lo hasi e ko s aki dilanti di henter Israel i bou di solo.'" 2SA 12:13 E ora ei David a bisa Natan: "Mi a peka kontra SEOR." I Natan a bisa David: "SEOR tambe a kita bo pik; lo bo no muri. 2SA 12:14 Sinembargo, pasobra pa medio di e echo aki bo a duna okas hon na e enemigunan di SEOR pa blasfem, e yu ku a nase pa bo lo muri sigur." 2SA 1 2:15 Anto Natan a bai su kas. E ora ei SEOR a dal e yu ku biuda di Urias a haa pa David, asina ku el a bira hopi malu. 2SA 12:16 Pesei David a hasi splika na Dios pa e yu; i David a yuna i a bai paden i a pasa henter anochi drum abou na suela. 2SA 12:17 I e ansianonan di su kas a para banda di dj pa his' for di suela, ma e n o tabata kier i no kier a kome kuminda huntu ku nan. 2SA 12:18 Anto a sosod ku ri ba e di shete dia e yu a muri. I e sirbidnan di David tabatin miedu di bis' ku e y u a muri, pasobra nan a bisa: "Mira, mientras ku e yu tabata na bida ainda, nos a papia kun i e no a skucha nos bos. Kon nos por bis' awor ku e yu a muri, pasobra e ta kapas di hasi su mes dao!" 2SA 12:19 Ma ora David a mira ku su sirbidnan tab ata papia ketu-ketu ku otro, David a komprend ku e yu a muri; e ora ei David a pu ntra su sirbidnan: "E yu a muri?" I nan a bisa: "S, el a muri." 2SA 12:20 Asina Da vid a lanta for di suela, a baa, a hunta su mes ku zeta, i a kambia su paanan; i e l a bai den e kas di SEOR i a ador. Despues el a bin su mes kas; i ora ku el a pid i, nan a pone kuminda su dilanti i el a kome. 2SA 12:21 Anto su sirbidnan a bis': "Kiko e kos ku bo a hasi aki ta? Mientras ku e yu tabata na bida, bo a yuna i yo ra; ma ora ku e yu a muri, bo a lanta i a kome kuminda." 2SA 12:22 I el a bisa: "Mientras ku e yu tabata na bida ainda, mi a yuna i yora, pasobra mi a bisa: 'Ke n sa, podis SEOR por mustra Su grasia na mi, asina ku e yu por biba.' 2SA 12:23 Ma awor ku el a muri; pakiko lo mi yuna? Mi por bolbe tres' bk? Ami lo bai serka dj, ma e lo no bolbe serka mi." 2SA 12:24 Anto David a konsol su esposa Btsab, i a bai serka dj i a drumi kun. I Btsab a duna lus na un yu hmber, i David a yam' Salomon. Aw r SEOR tabata stim', 2SA 12:25 i a manda palabra pa medio di profeta Natan; i el a yam' Jedidias pa kousa di SEOR. 2SA 12:26 Awor Joab a bringa kontra Raba di e yu hmbernan di Amon i a kaptur e stat real. 2SA 12:27 I Joab a manda mensaheronan ser ka David i a bisa: "Mi a bringa kontra Raba, asta mi a kaptur e stat di awanan. 2 SA 12:28 Pesei awor, mobilis e hendenan ku a resta i kampa kontra e stat i kaptur ', pa ami mes no kaptur e stat i e wrdu yam na mi nmber." 2SA 12:29 Pesei David a mob ilis henter e pueblo i a bai Raba, a bringa kontra dj i a kaptur'. 2SA 12:30 Anto e l a kohe e korona di nan rei for di su kabes; i esaki tabata pisa un talento di oro, i tabatin un piedra presioso na dj; i el a wrdu pon riba David su kabes. I Dav id a saka e botn for di e stat na gran kantidat.

2SA 12:31 Tambe el a saka e hendenan ku tabata den dj i a pone nan traha ku zag, ku hrmnt skrpi di heru i ku hacha di heru, i a pone nan traha den e lug di traha kle nku. I asina el a hasi ku tur e statnan di e yu hmbernan di Amon. E ora ei David i henter e pueblo a bolbe Jerusalm. 2SA 13:1 Awor despues di esaki a sosod ku Absa lon, yu hmber di David, tabatin un bunita ruman muh ku tabata yama Tamar. I Amnon, yu hmber di David, a namor di dj. 2SA 13:2 I Amnon tabata asina frustr pa motibu di su ruman muh Tamar ku el a bira malu, pasobra Tamar tabata un birgen; i tabata p arse Amnon difisil pa hasi algu. 2SA 13:3 Ma Amnon tabatin un amigu ku tabata yam a Jonadab, yu hmber di Simea, David su ruman hmber; i Jonadab tabata un hmber masha astuto. 2SA 13:4 I el a bisa Amnon: "O yu di rei, pakiko bo ta asina deprim dia tras dia? Bo no kier bisami?" Anto Amnon a bis': "Mi ta enamor di Tamar, ruman muh di mi ruman hmber Absalon." 2SA 13:5 E ora ei Jonadab a bis': "Kai drumi riba bo k ama i gaa malu; ora bo tata bin mirabo, bis': 'Pa fabor, laga mi ruman muh Tamar bi n dunami algu di kome, i lagu' prepar e kuminda dilanti di mi bista, pa mi mira es aki i kome for di su man.'" 2SA 13:6 Asina Amnon a kai drumi i a gaa malu; ora re i a bin mir', Amnon a bisa rei: "Pa fabor, laga mi ruman muh Tamar bin traha un pa r di pan buskuchi pa mi dilanti di mi bista, pa mi kome for di su man." 2SA 13:7 E ora ei David a manda buska Tamar na kas, bisando: "Bai awor na kas di bo ruma n hmber Amnon i prepar kuminda p'." 2SA 13:8 Asina Tamar a bai kas di su ruman hmber Amnon, i a ha' drum riba kama. I el a kohe mansa, a mans' i a traha pan buskuchi di lanti di su bista i a hrna nan. 2SA 13:9 I el a kohe e planchi i a saka nan su di lanti sirbi nan, ma el a nenga di kome i a bisa: "Saka tur hende for di akinan." Asina tur hende a sali bai. 2SA 13:10 E ora ei Amnon a bisa Tamar: "Trese e kumi nda den kamber, pa mi kome for di bo man." Asina Tamar a kohe e pan buskuchinan ku el a traha i a hiba nan den kamber pa su ruman hmber Amnon. 2SA 13:11 Ora ku e l a trese nan p' kome, el a koh' tene i a bis': "Bin, drumi ku mi, mi ruman." 2SA 1 3:12 Ma Tamar a kontest': "N, mi ruman, no violmi, pasobra un kos asina no ta wrdu h as den Israel; no hasi e kos brgonsoso aki! 2SA 13:13 I ami, unda lo mi por deshas mi mes di mi reproche? I abo mes, lo bo ta manera un di e bobonan den Israel. Pe sei anto, pa fabor papia ku rei, pasobra e lo no nenga di dunami na bo." 2SA 13: 14 Sinembargo, e no tabata kier a skucha Tamar; i komo ku e tabata mas fuerte ku n, el a frs' pa e drumi kun. 2SA 13:15 Despues Amnon tabata odi' ku un odio masha gra ndi mes; pasobra e odio ku e tabata odi' kun tabata mas grandi ku e amor ku e taba ta stim' kun. I Amnon a bis': "Lanta, bai for di aki!" 2SA 13:16 Ma Tamar a bis': "N, pasobra e maldat aki di mandami bai ta pi ku loke bo a hasi ku mi kaba!" Ma Amno n no kier a skuch'. 2SA 13:17 E ora ei el a yama su sirbid hoben ku tabata atend' i a bisa: "Saka e muh aki for di mi presensia, i sera e porta na grndel su tras." 2 SA 13:18 Awor Tamar tabatin un paa largu di hopi kol bist, pasobra t'asina e yu muhn an birgen di rei tabata bisti. Anto Amnon su sirbid a sak' af, i a sera e porta na grndel su tras. 2SA 13:19 I Tamar a pone shinishi riba su kabes i a sker su paa la rgu di hopi kol ku e tabatin bist, i a pone su man riba su kabes i a bai i tabata yora duru mientras ku e tabata bai. 2SA 13:20 E ora ei su ruman hmber Absalon a b is': "Bo ruman hmber Amnon tabata serka bo? Ma awor keda ketu, mi ruman, e ta bo r uman; no tuma e asunto aki na pechu." Asina Tamar a keda desol den e kas di su ru man hmber Absalon. 2SA 13:21 Awor ora rei David a tende di tur e asuntonan aki, e l a rabia mash. 2SA 13:22 Ma Absalon no a papia ni un palabra ku Amnon, ni bon ni malu, komo ku Absalon tabata odia Amnon, pasobra el a viol su ruman muh Tamar. 2S A 13:23 Awor a sosod, dos aa despues, ku Absalon tabatin peladnan di karn na Baal-ha zor, ku ta keda peg ku Efrain; i Absalon a invit tur e yu hmbernan di rei. 2SA 13:2 4 I Absalon a bin serka rei i a bisa: "Mira, bo sirbid tin peladnan di karn; pa fab or, laga rei i su sirbidnan bai ku bo sirbid." 2SA 13:25 Ma rei a bisa Absalon: "N, mi yu, nos tur no mester bai, pa nos no ta un peso pa bo." Maske Absalon a rogu ', rei no kier a bai, ma a bendishon'.

2SA 13:26 Anto Absalon a bisa: "Si no, pa fabor, laga mi ruman Amnon bai ku nos. " I rei a bis': "Pakiko e mester bai ku bo?" 2SA 13:27 Ma ora ku Absalon a rogu', rei a laga Amnon i tur e yu hmbernan di rei bai kun. 2SA 13:28 I Absalon a orden su sirbidnan, bisando: "Mira, ora ku Amnon su kurason ta kontentu di bia, i ora mi b isa boso: 'Dal Amnon,' e ora ei mat'. No tene miedu. No ta mi mes a orden boso? Te ne kurashi i sea balente." 2SA 13:29 I e sirbidnan di Absalon a hasi ku Amnon man era Absalon a orden. Anto tur e yu hmbernan di rei a lanta, i kada un a subi su mu la i a hui. 2SA 13:30 Awor mientras ku nan tabata na kaminda, e notisia a yega n a David, bisando: "Absalon a mata tur e yu hmbernan di rei, i no a keda ni n di na n." 2SA 13:31 E ora ei rei a lanta, a sker su paa i a kai drumi abou na suela; i tur su sirbidnan tabata par banda di dj ku nan paa gesker. 2SA 13:32 I Jonadab, yu hm ber di Simea, David su ruman hmber, a bisa: "No laga mi seor kere ku nan a mata tu r e hobennan, e yu hmbernan di rei, pasobra ta Amnon so ta morto; pasobra pa medi o di boka di Absalon esaki a wrdu determin for di dia ku Amnon a viol su ruman muh T amar. 2SA 13:33 Pesei anto, no laga seor mi rei tuma e notisia aki na pechu, esta : 'tur e yu hmbernan di rei ta morto', pasobra ta solamente Amnon ta morto." 2SA 13:34 Awor Absalon a hui. I e hoben ku tabata na warda a hisa kara wak, i mira, hopi hende tabata bin for di e kaminda tras di dj na banda di e seru. 2SA 13:35 I Jonadab a bisa rei: "Mira, e yu hmbernan di rei a bin; manera bo sirbid a bisa, a sina a sosod." 2SA 13:36 I a sosod ku asina el a kaba di papia, at'e yu hmbernan di rei a yega, i a halsa nan bos i a yora; i tambe rei i tur su sirbidnan a yora amr gamente. 2SA 13:37 Awor Absalon a hui bai serka Talmai, yu hmber di Amiud, rei di Gesur. I tur dia David tabata yora su yu hmber. 2SA 13:38 Asina Absalon a hui ba i Gesur i a keda ayanan tres aa. 2SA 13:39 I kurason di rei David a anhel pa mira Absalon; pasobra el a wrdu konsol enkuanto Amnon, ya ku el a muri kaba. 2SA 14:1 A wor Joab, yu hmber di Sarvia, a ripar ku rei su kurason tabata anhel na Absalon. 2S A 14:2 Pesei Joab a manda buska un muh sab for di Tekoa i a bis': "Pa fabor, hasi k omo si ta na rou bo ta, i bisti paa di rou; no hunta bo mes ku zeta, ma hasi mane ra un muh ku pa basta dia kaba ta na rou pa un morto. 2SA 14:3 Anto bai serka rei i papia kun asin'aki." Asina Joab a pone e palabranan den su boka. 2SA 14:4 Awor ora ku e muh di Tekoa a papia ku rei, el a tira su kurpa abou i a big ku su kara te na suela i a bisa: "Yudami, O rei." 2SA 14:5 I rei a bis': "Kiko ta bo problem a?" I el a kontest: "Di brdat, mi ta biuda, pasobra mi esposo a muri. 2SA 14:6 I b o sirbiente tabatin dos yu hmber, i nan dos a bringa ku otro den kunuku; i no tab atin ningun hende pa kita nan for di otro, asina ku esun a dal e otro mata. 2SA 14:7 I mira, henter famia a lanta kontra bo sirbiente, i nan ta bisa: 'Entreg esu n ku a mata su ruman hmber, pa nos mat' pa bida di su ruman hmber ku el a mata; i n os lo destru e eredero tambe.' Asina nan lo paga mi karbon ku a keda, pa asina la ga mi esposo sin nmber ni restante riba e superfisio di tera." 2SA 14:8 Anto rei a bisa e muh: "Bai bo kas, i lo mi duna rdu tokante di bo." 2SA 14:9 I e muh di Tek oa a bisa rei: "O seor mi rei, e inikidat ta riba mi i riba e kas di mi tata, ma rei i su trono ta sin kulpa." 2SA 14:10 Anto rei a bisa: "Ken ku papia ku bo, tr es' pa mi, i e lo no molestibo mas." 2SA 14:11 E ora ei e muh a bisa: "Pa fabor, la ga rei krda SEOR bo Dios, pa e vengad di sanger no sigui destru, pa nan no destru mi yu hmber." I rei a bisa: "Manera SEOR ta biba, ni un drachi di kabei di bo yu hmber lo no kai abou na suela." 2SA 14:12 E ora ei e muh a bisa: "Pa fabor, laga bo si rbiente papia un palabra ku seor mi rei." I rei a bisa: "Papia numa." 2SA 14:13 I e muh a bisa: "Pakiko anto bo a plania un kos asina kontra e pueblo di Dios? Pas obra dor di papia e palabra aki rei ta manera un ku ta kulpabel, siendo ku rei n o ta trese bk esun ku el a deport. 2SA 14:14 Pasobra siguramente nos lo muri i lo ta manera awa bash riba suela, ku no por wrdu rekoh mas. Tg Dios no ta kita bida, ma ta plania maneranan pa esun ku a wrdu deport no wrdu tir for di djE. 2SA 14:15 "Awo r e motibu ku mi a bin papia e palabra aki ku seor mi rei ta pasobra e pueblo a d unami miedu; pesei bo sirbiente a bisa: 'Awor, lagami papia ku rei, podis rei lo kumpli ku petishon di su sirbiente.

2SA 14:16 Pasobra rei lo skucha i libra su sirbiente for di man di e hmber ku kie r destru tantu ami komo mi yu hmber for di e erensia di Dios.' 2SA 14:17 "Anto bo sirbiente a bisa: 'Pa fabor, laga e palabra di seor mi rei ta palabra di konsuelo , pasobra manera e angel di Dios, asina seor mi rei ta pa disern bon i malu. I ku SEOR bo Dios sea ku bo.'" 2SA 14:18 E ora ei rei a kontest i a bisa e muh: "Pa fabo r, no skonde nada pa mi di loke mi ta bai puntrabo." I e muh a bisa: "Pa fabor, p apia seor mi rei." 2SA 14:19 Asina rei a bisa: "Man di Joab ta ku bo den tur esak i?" I e muh a kontest i a bisa: "Manera bo alma ta biba, seor mi rei, ningun hende no por bira ni na man drechi ni na man robes for di nada ku seor mi rei a papia. Di brdat, tabata bo sirbid Joab ku a ordenmi, i tabata ku a pone tur e palabranan a ki den boka di bo sirbiente. 2SA 14:20 Pa kambia aparensia di kosnan, bo sirbid J oab a hasi e kos aki. Ma mi seor ta sab, manera sabiduria di e angel di Dios: e sa tur loke ta sosod riba tera." 2SA 14:21 E ora ei rei a bisa Joab: "Mira awor, si guramente lo mi hasi e kos aki; pesei bai, trese e hoben Absalon bk." 2SA 14:22 I Joab a tira su kurpa abou i a big ku su kara te na suela, i a bendishon rei; anto Joab a bisa: "Awe bo sirbid sa ku mi a haa grasia den bo bista, O seor mi rei, dor ku rei a kumpli ku e petishon di su sirbid." 2SA 14:23 Asina Joab a lanta, a bai Gesur i a trese Absalon na Jerusalm. 2SA 14:24 I rei a bisa: "Lagu' bai su mes ka s i no lagu' mira mi kara." Asina Absalon a bai su mes kas i no a mira rei su kar a. 2SA 14:25 Awor den henter Israel no tabatin ningun hende ku tabata risib tantu elogio pa su bunitesa manera Absalon; for di su plant'i pia te na korona di su kabes no tabatin ningun defekto na dj. 2SA 14:26 I ki ora ku el a krta e kabei di su kabes (i tabata na fin di tur aa ku e tabata krt'; pasobra e tabata pis p', pesei e tabata krt'), el a pisa e kabei di su kabes: dos shen siklo, segun e peso di rei . 2SA 14:27 I pa Absalon a nase tres yu hmber i un yu muh, kende su nmber tabata Ta mar; e tabata un muh masha bunita. 2SA 14:28 Awor Absalon a biba dos aa kompleto n a Jerusalm, i no a mira rei su kara. 2SA 14:29 E ora ei Absalon a manda yama Joab pa mand' serka rei, ma e no kier a bin serka dj. Asina el a bolbe manda yam' pa di dos biaha, ma e no kier a bin. 2SA 14:30 Pesei el a bisa su sirbidnan: "Mira, Jo ab su kunuku ta keda peg ku esun di mi, i e tin puspas einan; bai send' na kandela ." Asina Absalon su sirbidnan a sende e kunuku na kandela. 2SA 14:31 E ora ei Joa b a lanta, a bin serka Absalon na su kas i a bis': "Pakiko bo sirbidnan a sende mi kunuku na kandela?" 2SA 14:32 Anto Absalon a kontest Joab: "Mira, mi a manda yam abo, bisando: 'Bin aki, pa mi mandabo serka rei pa bisa: "Pakiko mi a bin for di Gesur? Lo tabata mih pa mi tabata ayanan ainda."' Pesei anto, lagami mira rei su kara; i si tin inikidat den mi, lagu' matami." 2SA 14:33 I ora Joab a bin serka rei i a kont', el a manda yama Absalon. Asina el a bin serka rei i a tira su kurp a abou ku su kara te na suela dilanti di rei; i rei a sunchi Absalon. 2SA 15:1 A wor a sosod ku despues di esaki Absalon a prove pa su mes un garoshi ku kabai i si nkuenta hmber pa kore su dilanti. 2SA 15:2 I Absalon tabatin kustumber di lanta t empran i para banda di e kaminda ku ta bai na e porta di stat; i ki ora ku un he nde tabata bin ku un keho serka rei pa wrdu huzg, Absalon tabata yam' i bisa: "Di k ual stat bo ta?" I e tabata bisa: "Bo sirbid ta di un di e tribunan di Israel." 2 SA 15:3 E ora ei Absalon tabata bis': "Mira, bo asunto ta bon i hustu, ma di part i di rei ningun hende no ta skuchabo." 2SA 15:4 Ademas, Absalon tabata bisa: "O ku un hende por a ponemi komo hues den e tera, e ora ei tur hende ku tin un keho f kaso por a bin serka mi, i ami lo a dun' hustisia." 2SA 15:5 I a sosod ku ora un hmber tabata yega serka pa big te na suela su dilanti, e tabata saka su man i koh ' tene i sunch'. 2SA 15:6 I di e manera aki Absalon a trata ku henter Israel ku a bin serka rei pa wrdu huzg; asina Absalon a hrta kurason di e hmbernan di Israel. 2S A 15:7 Awor a sosod ku na fin di kuarenta aa Absalon a bisa rei: "Pa fabor, lagami bai Hebrn i kumpli ku mi promesa ku mi a hasi na SEOR. 2SA 15:8 Pasobra bo sirbid a hasi un promesa mientras ku mi tabata biba na Gesur den Siria, bisando: 'Si di brdat SEOR tresemi bk na Jerusalm, e ora ei lo mi sirbi SEOR.'" 2SA 15:9 I rei a bis ': "Bai na pas." Asina el a lanta i a bai Hebrn. 2SA 15:10 Ma Absalon a manda spio n den tur e tribunan di Israel, bisando: "Asina boso tende e zonidu di trmpt, bisa :

'Absalon ta rei na Hebrn.'" 2SA 15:11 I dos shen hmber for di Jerusalm a bai ku Abs alon. Nan a wrdu invit i a bai inosentemente, sin sa nada di e asunto. 2SA 15:12 I Absalon a manda yama Ahitofel e gilonita, David su konsehero, for di su stat Gi lo, mientras ku e tabata ofres e sakrifisionan. I e konspirashon tabata fuerte, p asobra e pueblo ku tabata huntu ku Absalon tabata oument kontinuamente. 2SA 15:13 E ora ei un mensahero a bin serka David, bisando: "Kurason di e hmbernan di Isra el ta ku Absalon." 2SA 15:14 I David a bisa tur su sirbidnan ku tabata serka dj na Jerusalm: "Lanta, i laga nos hui, pasobra di otro manera ningun di nos lo no ska pa for di Absalon. Ban lih, pa e no alkans nos un djis aki i trese kalamidat riba nos, i destru e stat ku filo di spada." 2SA 15:15 E ora ei rei su sirbidnan a bisa rei: "Mira, bo sirbidnan ta kla pa hasi tur loke seor mi rei disid." 2SA 15:16 Asi na rei a sali i tur e hendenan di su kas huntu kun. Ma rei a laga dies konkubina pa kuida kas. 2SA 15:17 Anto rei a sali i tur e hendenan huntu kun, i nan a keda para na e ltimo kas. 2SA 15:18 Awor tur su sirbidnan a pasa banda di dj, tur e kere teonan, tur e peleteonan i tur e geteonan. Seis shen hmber ku a bin kun for di Gat a pasa dilanti di rei. 2SA 15:19 E ora ei rei a bisa Itai e geteo: "Pakiko bo t ambe kier bai ku nos? Bai bk i keda serka rei, pasobra bo ta un stranhero i tambe un eksiliado; bolbe na bo mes lug. 2SA 15:20 Ta ayera numa bo a bin, anto awe lo mi lagabo kana dwal ku nos, mientras ku ni ami mes no sa unda mi ta bai? Bai bk i hiba bo rumannan huntu ku bo; miserikrdia i brdat sea ku bo." 2SA 15:21 Ma Itai a kontest rei i a bisa: "Manera SEOR ta biba, i manera seor mi rei ta biba, na unda ku seor mi rei por ta, sea ku esaki ta nifik morto f bida, einan bo sirbid tambe lo ta." 2SA 15:22 Pesei David a bisa Itai: "Bai, pasa bai." Asina Itai e geteo a p asa bai ku tur su hmbernan i tur e mucha chikitunan ku tabata huntu kun. 2SA 15:23 Mientras ku henter e pais tabata yora na bos haltu, tur e hendenan a pasa bai. Rei tambe a pasa Roi Kedron, i tur e hendenan a pasa den direkshon di e desierto . 2SA 15:24 Awor mira, Zadok tambe a bin, i tur e levitanan huntu kun, kargando e arka di e aliansa di Dios. I nan a pone e arka di Dios abou, i Abiatar a bin pa ra te ora tur e hendenan a kaba di pasa for di e stat. 2SA 15:25 I rei a bisa Za dok: "Hiba e arka di Dios bk den stat. Si mi haa grasia den e bista di SEOR, e ora ei E lo tresemi bk atrobe, i mustrami tantu e arka komo Su lug di biba. 2SA 15:26 Ma si E bisa asin'aki: 'Mi no tin delisia den bo,' at'ami aki, lagu'E hasi ku mi manera E haa ta bon." 2SA 15:27 Tambe rei a bisa saserdote Zadok: "No ta mirad bo ta? Bai bk na pas na e stat i bo dos yu hmbernan huntu ku bo, bo yu hmber Ahimaas, i Jonatan, yu hmber di Abiatar. 2SA 15:28 Mira, mi ta bai warda na e lugnan kamin da por krusa riu den desierto, te ora ku mi haa notisia di bo pa ponemi na haltur a." 2SA 15:29 Pesei Zadok i Abiatar a hiba e arka di Dios bk na Jerusalm i a keda ayanan. 2SA 15:30 I David a subi e subida di Seru di Oleifi, i tabata yora segun ku e tabata bai, i su kabes tabata tap i e tabata kana pia abou. Anto tur e hend enan ku tabata huntu kun, kada un a tapa su kabes i a subi na yoramentu segun ku nan tabata bai. 2SA 15:31 Awor un hende a konta David, bisando: "Ahitofel ta ent re e konspiradnan huntu ku Absalon." I David a bisa: "O SEOR, mi ta pidiBo, hasi e konseho di Ahitofel bira lokura." 2SA 15:32 I a sosod ku ora David tabata yega n a kabes di e seru, kaminda hende tabata ador Dios, ata Husai e arkita a bin kontr ' ku su paa gesker i ku tera riba su kabes. 2SA 15:33 I David a bis': "Si bo pasa b ai huntu ku mi, e ora ei lo bo ta un karga pa mi. 2SA 15:34 Ma si bo bai bk na e stat i bisa Absalon: 'Mi kier ta bo sirbid, O rei; manera mi tabata bo tata su si rbid den tempunan pas, asina mi kier ta bo sirbid awor,' e ora ei bo por imped e kon seho di Ahitofel pa mi. 2SA 15:35 I e saserdotenan Zadok i Abiatar no ta huntu k u bo ayanan? Asina lo ta ku kiko ku bo tende for di rei su kas, bo mester partis ip e saserdotenan Zadok i Abiatar. 2SA 15:36 Mira, nan dos yu hmbernan ta huntu ku nan ayanan, Ahimaas, yu hmber di Zadok, i Jonatan, yu hmber di Abiatar; i ku nan bo mester manda bisami tur loke bo tende." 2SA 15:37 Asina Husai, David su amigu , a yega Jerusalm, ora ku Absalon tabata drenta e stat. 2SA 16:1 Awor ora David a pasa un poko mas leu ku kabes di e seru, ata Ziba, sirbid di Mefi-boset, a bin k ontr' ku un par di buriku siy, i riba nan tabatin dos shen pan, shen trshi di rasen chi, shen fruta hechu i un saku-di-kueru ku bia aden.

2SA 16:2 I rei a bisa Ziba: "Pakiko tur esaki?" I Ziba a bisa: "E burikunan ta p a e hendenan di kas di rei kore ariba, e pan i fruta hechu ta pa e hobennan kome i e bia ta pa ken ku ta tur desmay den desierto, bebe." 2SA 16:3 E ora ei rei a b isa: "I unda bo shon su yu hmber ta?" I Ziba a bisa rei: "Mira, e ta kedando na J erusalm, pasobra el a bisa: 'Awe e kas di Israel lo restor e reino di mi tata na m i.'" 2SA 16:4 E ora ei rei a bisa Ziba: "Mira, tur loke ta pertenes na Mefi-boset ta di bo." I Ziba a bisa: "Mi ta big te na suela; lagami haa grasia den bo bista, O seor mi rei!" 2SA 16:5 Ora rei David a yega Bahurim, ata, a sali for di einan un hmber di famia di e kas di Saul, kende su nmber tabata Simei, yu hmber di Gera; el a sali ta maldishon kontinuamente segun ku e tabata bin. 2SA 16:6 I el a tira David ku piedra i tur e sirbidnan di rei David; i tur e hendenan i tur e hmbernan poderoso tabata na David su man drechi i na su man robes. 2SA 16:7 I asina Simei a bisa ora ku e tabata maldishon: "Bai, bai, abo hmber dramad di sanger, hmber prvrs ! 2SA 16:8 SEOR a trese bk riba bo tur e dramamentu di sanger di e kas di Saul, de n kende su lug bo a reina; i SEOR a entreg e reino den man di bo yu hmber Absalon. I mira, bo a wrdu koh den bo mes maldat, pasobra bo ta un hmber dramad di sanger." 2S A 16:9 E ora ei Abisai, yu hmber di Sarvia, a bisa rei: "Pakiko e kach morto aki t a maldishon seor mi rei? Lagami bai na e otro banda awor i kita su kabes af." 2SA 1 6:10 Ma rei a bisa: "Kiko mi tin di hasi ku boso, O yu hmbernan di Sarvia? Si e m aldishon, i si SEOR a bis': 'Maldishon David,' e ora ei ken por bisa: 'Pakiko bo a h asi esei?'" 2SA 16:11 E ora ei David a bisa Abisai i tur su sirbidnan: "Mira, mi yu hmber ku a sali for di mi ta buskami pa mata; awor kuantu mas e benjaminita ak i? Lagu' pa su kuenta i lagu' maldishon, pasobra ta SEOR a bis'. 2SA 16:12 Podis SEO o mira riba mi aflikshon i debolbmi loke ta bon na lug di su maldishon riba e dia aki." 2SA 16:13 Asina David i su hmbernan a sigui nan kaminda; i Simei a bai ku n an riba e subida di seru den e mesun direkshon ku David, i segun ku e tabata bai e tabata maldishon i tira piedra, i manda tera riba dj. 2SA 16:14 I rei, i tur e hendenan ku tabata huntu kun, a yega morto kans, i ayanan el a soseg. 2SA 16:15 E o ra ei Absalon i tur e hendenan, e hmbernan di Israel, a yega Jerusalm, i Ahitofel huntu kun. 2SA 16:16 Awor a sosod ku ora Husai e arkita, David su amigu, a yega se rka Absalon, Husai a bisa Absalon: "Biba rei! Biba rei!" 2SA 16:17 I Absalon a b isa Husai: "Ta esaki ta bo fieldat pa ku bo amigu? Pakiko bo no a bai ku bo amig u?" 2SA 16:18 E ora ei Husai a bisa Absalon: "N! Pasobra esun ku SEOR i e pueblo a ki i tur e hmbernan di Israel a skohe, di dj lo mi ta, i huntu kun lo mi keda. 2SA 16:19 I ademas, ta ken lo mi sirbi? Lo mi no sirbi den presensia di su yu hmber? Manera mi a sirbi den bo tata su presensia, asina lo mi sirbi den bo presensia." 2SA 16:20 E ora ei Absalon a bisa Ahitofel: "Duna bo konseho. Kiko nos mester h asi?" 2SA 16:21 I Ahitofel a bisa Absalon: "Bai drumi ku bo tata su konkubinanan ku el a laga pa kuida e kas; e ora ei henter Israel lo tende ku bo a hasi bo me s un abominashon pa bo tata. E mannan di tur ku ta ku bo tambe lo wrdu fortales." 2SA 16:22 Asina nan a arma un tnt pa Absalon riba dak, i Absalon a drumi ku e kon kubinanan di su tata den bista di henter Israel. 2SA 16:23 I e konseho di Ahitof el, ku e tabata duna den e dianan ei, tabata manera konseho di un hende ku a kon sult ku e palabra di Dios; asina tur konseho di Ahitofel tabata wrdu konsider tantu dor di David komo dor di Absalon. 2SA 17:1 Ademas, Ahitofel a bisa Absalon: "Pa fabor, lagami skohe diesdos mil hmber pa mi lanta i prsigu David awe nochi. 2SA 17 :2 I lo mi bin riba dj ora ku e ta morto kans i debilit, i lo mi spant', asina ku tu r e hendenan ku ta huntu kun lo hui. E ora ei lo mi mata rei so, 2SA 17:3 i lo mi trese henter e pueblo bk serka bo. E regreso di henter e pueblo ta depend di e hmb er ku bo ta buska; e ora ei henter e pueblo lo ta na pas." 2SA 17:4 I e plan a a grad Absalon i tur e ansianonan di Israel. 2SA 17:5 Anto Absalon a bisa: "Awor ya ma Husai e arkita tambe, i laga nos tende kiko e tin di bisa." 2SA 17:6 Ora Husa i a bin serka Absalon, Absalon a bis': "Ahitofel a papia asin'aki. Nos mester ehe kut su plan? Si ta n, abo papia." 2SA 17:7 Asina Husai a bisa Absalon: "E biaha ak i e konseho ku Ahitofel a duna no ta bon." 2SA 17:8 Ademas Husai a bisa: "Bo kon os bo tata i su hmbernan, ku nan ta hmbernan poderoso i ku nan ta furioso manera un ber rob di su yunan den sabana. I bo tata ta un eksperto den asunto di guera, i lo no pasa nochi huntu ku e pueblo.

2SA 17:9 Mira, el a skonde awor den un di e kuebanan f den un otro lug; i lo sosod ku ora ku e bin riba nan den e prom atake, ken ku tende esaki lo bisa: 'Tabatin u n matansa meimei di e pueblo ku ta sigui Absalon.' 2SA 17:10 I asta esun ku ta b alente, kende su kurason ta manera kurason di leon, lo desmay kompletamente; paso bra henter Israel sa ku bo tata ta un hmber poderoso i ku esnan ku ta huntu kun ta hmbernan balente. 2SA 17:11 "Ma mi ta konseh pa henter Israel reun serka bo, for d i Dan te na Beerseba, den abundansia manera e santu ku tin kantu di laman, i pa bo bai personalmente den bataya. 2SA 17:12 Asina nos lo bin riba dj na un di e lu gnan kaminda e por wrdu ha, i nos lo kai riba dj manera serena ta kai riba suela; i d i dj i di tur e hmbernan ku ta huntu kun, ni sikiera n lo resta. 2SA 17:13 I si e re tir su mes bai den un stat, e ora ei henter Israel lo trese kabuya na e stat ei, i nos lo lastra e stat hiba den vaye te ora ni un piedra chikitu no wrdu ha mas aya nan." 2SA 17:14 E ora ei Absalon i tur e hmbernan di Israel a bisa: "E konseho di Husai e arkita ta mih ku e konseho di Ahitofel." Pasobra SEOR a orden pa imped e bo n konseho di Ahitofel, pa SEOR por trese kalamidat riba Absalon. 2SA 17:15 Anto H usai a bisa e saserdotenan Zadok i Abiatar: "Esaki ta loke Ahitofel a konseh Absa lon i e ansianonan di Israel, i esaki ta loke ami a konseh. 2SA 17:16 Pesei anto, manda avis David lih, bisando: 'No pasa nochi na e lugnan kaminda por krusa riu de n desierto, ma di tur manera krusa bai na e otro banda, pa rei i henter e pueblo ku ta huntu kun no wrdu destru.'" 2SA 17:17 Awor Jonatan i Ahimaas tabata keda na En-rogel; i un sirbiente mester a bai hiba notisia pa nan, i nan mester a bai ko nta rei David, pasobra nan no por a laga mira nan ta drenta stat. 2SA 17:18 Ma u n mucha hmber a mira nan i a bisa Absalon; asina nan dos a sali bai lih i a yega n a e kas di un hmber na Bahurim, ku tabatin un pos den su kur; i nan a baha den dj. 2SA 17:19 I e muh a kohe un ko'i tapa i a habri riba boka di e pos i a plama mains hi riba dj, asina ku no por a ripar nada. 2SA 17:20 E ora ei Absalon su sirbidnan a bin serka e muh na e kas i a bisa: "Unda Ahimaas i Jonatan ta?" I e muh a bisa na n: "Nan a krusa e roi di awa." I ora nan a buska i no por a haa nan, nan a bai Je rusalm bk. 2SA 17:21 I a sosod ku despues ku nan a bai e hobennan a sali for di e p os i a bai duna rei David e notisia; i nan a bisa David: "Lanta i krusa e awa li h, pasobra tal i tal kos Ahitofel a konseh kontra bo." 2SA 17:22 E ora ei David i henter e pueblo ku tabata huntu kun a lanta i a krusa Jordan; i ora dia tabata ha bri no a keda ni n ku no a krusa Jordan. 2SA 17:23 Awor ora Ahitofel a mira ku na n no a sigui su konseho, el a siya su buriku i a lanta bai su kas na su stat; i el a pone su kas na rdu i a horka su kurpa. Asina el a muri i a wrdu der den graf d i su tata. 2SA 17:24 Anto David a yega Mahanaim. I Absalon a krusa Jordan, ku tu r e hmbernan di Israel huntu kun. 2SA 17:25 I Absalon a pone Amasa na kabes di e e hrsito na lug di Joab. Awor Amasa tabata yu hmber di un hmber, kende su nmber tabata Itra, un israelita ku a drumi ku Abigail, yu muh di Nahas, ruman muh di Sarvia, Jo ab su mama. 2SA 17:26 I Israel i Absalon a kampa na tera di Galaad. 2SA 17:27 Aw or ora David a yega Mahanaim, Sobi, yu hmber di Nahas, for di Raba di e yu hmberna n di Amon, i Makir, yu hmber di Amiel, for di Lo-debar, i Barzilai e galaadita fo r di Rogelim, 2SA 17:28 a trese kama, kmchi, wea di klei, trigo, puspas, haria, ma inshi tost, bonchi, lenteha, simia tost, 2SA 17:29 miel, lechi kuah, karn, i keshi d i lechi di baka, pa David i pa e pueblo ku tabata huntu kun, pa nan kome; pasobra nan a bisa: "E pueblo tin hamber i ta morto kans i tin set den desierto." 2SA 18 :1 E ora ei David a konta e pueblo ku tabata huntu kun i a pone riba nan komandan tenan di milnan i komandantenan di shennan. 2SA 18:2 I David a manda e pueblo ba i, un di tres parti bou di komando di Joab, un di tres parti bou di komando di A bisai, yu hmber di Sarvia, Joab su ruman hmber, i un di tres parti bou di komando di Itai e geteo. I rei a bisa e pueblo: "Siguramente ami mes tambe lo bai ku bos o." 2SA 18:3 Ma e pueblo a bisa: "Abo no mester bai, pasobra si nos hui, nan lo no preokup pa nos; maske mitar di nos muri, nan lo no preokup pa nos. Ma abo ta ba l pa dies mil di nos; pesei anto, ta mih bo yuda nos for di stat." 2SA 18:4 Anto rei a bisa nan: "Loke boso ta haa mih, esei lo mi hasi." Asina rei a bai para band a di e porta di stat, i henter e pueblo a sali na trupanan di shennan i di milna n. 2SA 18:5 I rei a duna rdu na Joab, Abisai i Itai, bisando: "Trata e hoben Absa lon ku suavidat pa mi kousa." I henter e pueblo a tende ora rei a enkarg tur e ko mandantenan tokante di Absalon. 2SA 18:6 E ora ei e pueblo a sali bai den sabana kontra Israel, i e bataya a tuma lug den e mondi-ser di Efrain. 2SA 18:7 I e pueb

lo di Israel a wrdu derot ayanan dilanti di e sirbidnan di David, i e matansa e dia ei tabata grandi,

binti mil hmber. 2SA 18:8 Pasobra e bataya einan a plama den henter e region, i e mondi-ser a devor mas hende e dia ei ku spada a devor. 2SA 18:9 Awor Absalon a top a ku e sirbidnan di David. I Absalon tabata kore riba su mula; i ora ku e mula a pasa bou di e ramanan diki di un palu grandi di eik, su kabes a keda peg den e pa lu di eik, asina ku el a keda kolog entre shelu i tera, mientras ku e mula ku tab ata bou di dj a sigui bai. 2SA 18:10 I un hmber a mira esaki i el a bai konta Joab i a bisa: "Ata, mi a mira Absalon ta kolog den un palu di eik." 2SA 18:11 Anto J oab a bisa e hmber ku a bin kont': "Awor si bo a mir', pakiko bo no a dal abou ei m es? I lo mi a dunabo dies pida plata i un faha." 2SA 18:12 I e hmber a bisa Joab: "Ni maske mi risib mil pida plata den mi man, lo mi no lanta mi man kontra rei s u yu hmber; pasobra nos a tende rei duna abo, Abisai i Itai e rdu, bisando: 'Prote h e hoben Absalon pa mi!' 2SA 18:13 Of, si mi a trata ku traishon kontra su bida (i no tin nada skond pa rei), e ora ei abo mes lo a distansi bo mes di mi." 2SA 18 :14 E ora ei Joab a bisa: "Mi no ta prd tempu ku bo akinan." Asina el a kohe tres lansa den su man i a hinka nan den kurason di Absalon, mientras ku Absalon tabat a bibu ainda den e palu di eik. 2SA 18:15 I dies hoben ku tabata karga Joab su a rmanan a rondon' i a dal Absalon mata. 2SA 18:16 E ora ei Joab a supla trmpt i e pu eblo a bolbe despues di a prsigu Israel, pasobra Joab a wanta e pueblo. 2SA 18:17 I nan a kohe Absalon i a tir' den un pos hundu den e mondi-ser, i a lanta un monto n masha grandi di piedra riba dj. I henter Israel a hui, kada un pa su tnt. 2SA 18 :18 Awor durante di su bida Absalon a traha pa su mes un pilar ku ta keda den e Vaye di Rei, pasobra el a bisa: "Mi no tin yu hmber pa preserv mi nmber." Pesei el a duna e pilar su mes nmber, i e ta wrdu yam monumento di Absalon te dia djawe. 2SA 18:19 E ora ei Ahimaas, yu hmber di Zadok, a bisa: "Pa fabor, lagami kore bai hi ba notisia pa rei, ku SEOR a libr' for di man di su enemigunan." 2SA 18:20 Ma Joab a bis': "Abo no ta e hmber pa hiba notisia awe, abo mag hiba notisia un otro dia; ma bo no mag hiba notisia awe, pasobra rei su yu hmber a muri." 2SA 18:21 Anto J oab a bisa un kusita: "Bai abo, konta rei loke bo a mira." Asina e kusita a big p a Joab i a kore bai. 2SA 18:22 Awor Ahimaas, yu hmber di Zadok, a bolbe bisa Joab : "Maske kiko pasa, pa fabor, laga ami tambe kore bai tras di e kusita." I Joab a bisa: "Pakiko bo ta kore, mi yu? Bo no tin notisia pa kual bo lo haa algu rekom pensa?" 2SA 18:23 El a bisa: "Maske kiko pasa, mi kier kore." Asina Joab a bis': "Kore." Anto Ahimaas a kore i a tuma e kaminda di sabana i a pasa e kusita. 2SA 18:24 Awor David tabata sint meimei di e dos portanan; i e guardia a subi bai rib a dak di e porta den e muraya, i a hisa su kara wak, i el a mira un hmber ku ta k ore su so. 2SA 18:25 I e guardia a yama i a konta rei. I rei a bisa: "Si e ta su so, e tin bon notisia." I e tabata yega mas i mas serka. 2SA 18:26 E ora ei e g uardia a mira un otro hmber ta kore bin; i e guardia a yama e wardad-di-porta i a bisa: "At'un otro hmber ku ta kore su so." I rei a bisa: "Esaki tambe ta trese bo n notisia." 2SA 18:27 I e guardia a bisa: "Ta parsemi ku esun prom ta kore meskos ku Ahimaas, yu hmber di Zadok." I rei a bisa: "Esaki ta un bon hmber i ta bin ku bon notisia." 2SA 18:28 I Ahimaas a yama i a bisa rei: "Tur kos ta bon." I el a big dilanti di rei ku su kara te na suela. I el a bisa: "Bendishon ta SEOR bo Dios, Kende a entreg e hmbernan ku a lanta nan man kontra seor mi rei." 2SA 18:29 I rei a bisa: "E hoben Absalon ta bon?" I Ahimaas a kontest: "Ora Joab a manda rei su s irbid, i bo sirbid, mi a mira un gran konfushon, ma mi no tabata sa kiko esei taba ta." 2SA 18:30 E ora ei rei a bisa: "Hala un banda i para aki." Asina el a hala un banda i a keda para. 2SA 18:31 I at'e kusita a yega, i e kusita a bisa: "Laga seor mi rei risib bon notisia, pasobra SEOR a librabo e dia aki for di man di tur esnan ku a lanta kontra bo." 2SA 18:32 Anto rei a bisa e kusita: "E hoben Absalo n ta bon?" I e kusita a kontest: "Laga e enemigunan di seor mi rei, i tur ku lanta kontra bo pa maldat, sea manera e hoben ei!" 2SA 18:33 I rei a keda masha konmo v i a subi bai den e kamber riba e porta i a yora. I asina el a bisa, mientras ku e tabata kana: "O mi yu Absalon, mi yu, mi yu Absalon! Mih ta ami a muri na bo l ug, O Absalon, mi yu, mi yu!" 2SA 19:1 E ora ei nan a bisa Joab: "Ata rei ta yora i ta lament pa Absalon." 2SA 19:2 I e viktoria e dia ei a kambia den lamento pa henter e pueblo, pasobra e pueblo a tende nan bisa e dia ei: "Rei ta tristu pa m otibu di su yu hmber." 2SA 19:3 Pesei e pueblo a drenta e stat ketu-ketu e dia ei , manera hende ku tin brguensa ta bai ketu-ketu ora nan ta hui

for di den bataya. 2SA 19:4 I rei a tapa su kara i a grita na bos haltu: "O mi y u Absalon, O Absalon, mi yu, mi yu!" 2SA 19:5 E ora ei Joab a drenta kas serka r ei i a bisa: "Awe bo a pone brguensa na kara di tur bo sirbidnan, ku awe a salba b o bida i bida di bo yu hmbernan i yu muhnan, bida di bo esposanan i bida di bo kon kubinanan, 2SA 19:6 dor di stima esnan ku ta odiabo i dor di odia esnan ku ta st imabo. Pasobra awe bo a demostr ku prensnan i sirbidnan no ta nifik nada pa bo; pas obra awe mi a komprend ku si Absalon tabata na bida i nos tur tabata morto, anto lo bo a keda kontentu. 2SA 19:7 Pesei anto, lanta bai paf i enkurash bo sirbidnan, pasobra mi ta hura na SEOR, si bo no bai paf, siguramente ni un hende lo no pasa n ochi serka bo. I esaki lo ta pi pa bo ku tur e maldat ku a bin riba bo for di bo hubentut te awor." 2SA 19:8 Asina rei a lanta i a sinta den e porta di stat. Ora nan a konta henter e pueblo, bisando: "Mira, rei ta sint den e porta di stat," e ora ei tur e hendenan a bin dilanti di rei. Awor Israel a hui, kada un pa su tnt . Awor Israel a hui, kada un na su tnt. 2SA 19:9 I henter e pueblo tabata pleita den tur e tribunan di Israel, bisando: "Rei a libra nos for di man di nos enemig unan i a salba nos for di man di e filisteonan, ma awor el a hui bai for di e te ra pa motibu di Absalon. 2SA 19:10 Sinembargo, Absalon, kende nos a ungi riba no s, a muri den bataya. Awor anto, pakiko boso no ta bisa nada tokante di e asunto di trese rei bk?" 2SA 19:11 E ora ei rei David a manda bisa e saserdotenan Zadok i Abiatar: "Papia ku e ansianonan di Juda, bisando: 'Pakiko boso ta e ltimonan p a trese rei su kas bk, ya ku loke henter Israel a bisa, a yega na rei, s, na su ka s? 2SA 19:12 Boso ta mi rumannan; boso ta mi wesu i mi karni. Pakiko anto boso m ester ta e ltimonan pa trese rei bk?' 2SA 19:13 I bisa Amasa: 'No ta mi wesu i mi karni bo ta? Ku Dios hasi asina ku mi i pi ainda, si abo no bira komandante di e ehrsito kontinuamente mi dilanti na lug di Joab.'" 2SA 19:14 Asina el a gana kuras on di tur e hmbernan di Juda, komo si fuera nan tabata un solo hmber, asina ku nan a manda bisa rei: "Bolbe, abo i tur bo sirbidnan." 2SA 19:15 E ora ei rei a bolb e i a yega te na Jordan. I Juda a bin Gilgal pa bai kontra ku rei, pa hiba rei n a e otro banda di Jordan. 2SA 19:16 E ora ei Simei, yu hmber di Gera e benjaminit a, kende tabata di Bahurim, a hasi lih i a baha bin ku e hmbernan di Juda pa kontr a ku rei David. 2SA 19:17 I tabatin mil hmber di Benjamin huntu kun, huntu ku Ziba , sirbid di e kas di Saul, ku su diesinku yu hmbernan i su binti sirbidnan huntu ku n; i nan a kore bai na Jordan dilanti di rei. 2SA 19:18 I nan a sigui krusa e riu , kaminda awa no ta hundu, pa pasa rei su hendenan di kas hiba na e otro banda, i pa hasi loke tabata bon den su bista. I Simei, yu hmber di Gera, a tira su kurp a abou dilanti di rei, nt ora ku esaki tabata bai krusa Jordan. 2SA 19:19 Asina e l a bisa rei: "No laga mi seor konsidermi kulpabel, ni krda loke bo sirbid a hasi ro bes riba e dia ku seor mi rei a sali for di Jerusalm; no laga rei tuma esaki na ku rason. 2SA 19:20 Pasobra ami, bo sirbid, sa ku mi a peka; pesei mira, mi a bin aw e, esun prom di henter e kas di Jose, pa baha bin kontra ku seor mi rei." 2SA 19:2 1 Ma Abisai, yu hmber di Sarvia, a kontest i a bisa: "Simei no mester wrdu mat pa es aki, pasobra el a maldishon SEOR Su ung?" 2SA 19:22 E ora ei David a bisa: "Kiko mi tin di hasi ku boso, O yunan di Sarvia, pa boso ta un atversario pa mi awe? Mes ter mata un hende na Israel awe? Akaso mi no sa ku ta ami ta rei riba Israel awe ?" 2SA 19:23 I rei a bisa Simei: "Lo bo no muri." Asina rei a hur'. 2SA 19:24 E o ra ei Mefi-boset, yu hmber di Saul, a baha bin pa kontra ku rei. I e no a laba su pianan, ni a krta su mustashi, ni a laba su paanan, for di dia ku rei a bai te di a ku el a bin kas den pas. 2SA 19:25 I ora Mefi-boset a yega di Jerusalm pa kontr a ku rei, rei a bis': "Pakiko bo no a bai ku mi, Mefi-boset?" 2SA 19:26 I el a ko ntest: "O seor mi rei, mi sirbid a gaami; pasobra bo sirbid a bisa: 'Lo mi siya un bu riku pa mi mes, pa mi kore riba dj i bai ku rei,' pasobra bo sirbid ta lam. 2SA 19 :27 Ademas, el a kalumni bo sirbid serka seor mi rei; ma seor mi rei ta manera e ang el di Dios; pesei, hasi loke ta bon den bo bista. 2SA 19:28 Pasobra henter e kas di mi tata no tabata nada otro sino hende morto dilanti di seor mi rei; tg bo a p one bo sirbid entre esnan ku a kome na bo mesa. Ki derecho mas mi tin pa mi keha ainda serka rei?" 2SA 19:29 Pesei rei a bis': "Pakiko bo ta papia ainda di bo asu ntonan? Ami a disid: 'Abo ku Ziba lo parti e tera.'" 2SA 19:30 I Mefi-boset a bis a rei: "Lagu' tuma tur mes, awor ku seor mi rei a yega su kas sano i salvo."

2SA 19:31 Awor Barzilai e galaadita a baha bin for di Rogelim; i el a sigui bai te na Jordan ku rei, pa kompa' bai te na e otro banda di Jordan. 2SA 19:32 Awor Ba rzilai tabata hopi bieu, i e tabatin ochenta aa. I el a prove pa rei durante di re i su estadia na Mahanaim, pasobra e tabata un hmber masha riku mes. 2SA 19:33 I r ei a bisa Barzilai: "Abo krusa Jordan huntu ku mi i ami lo prove pa bo na Jerusalm serka mi." 2SA 19:34 Ma Barzilai a bisa rei: "Ta kuantu tempu mas mi tin di bib a, pa mi lo a bai Jerusalm ku rei? 2SA 19:35 Mi tin ochenta aa awor. Mi por distin gu entre bon i malu? Of bo sirbid por sinti smak di loke mi ta kome f loke mi ta be be? Of mi por tende ainda e bos di hmbernan i muhnan ku ta kanta? Pakiko anto bo s irbid mester ta un karga mas pa seor mi rei? 2SA 19:36 Bo sirbid lo djis krusa Jord an ku rei. Pakiko rei mester dunami e rekompensa aki? 2SA 19:37 Pa fabor, laga b o sirbid bai bk, pa mi por muri den mi mes stat serka di e graf di mi tata i mi ma ma. Sinembargo, ata bo sirbid Kimam aki, lagu' krusa ku seor mi rei, i hasi p' loke ta bon den bo bista." 2SA 19:38 I rei a kontest: "Kimam lo krusa huntu ku mi, i l o mi hasi p' loke ta bon den bo bista; i tur loke bo pidimi, lo mi hasi pa bo." 2 SA 19:39 Henter e pueblo a krusa Jordan i rei tambe a krusa. E ora ei rei a sunc hi Barzilai i a bendishon', i Barzilai a bolbe su kas. 2SA 19:40 Awor rei a sigui pa Gilgal, i Kimam a bai kun. I henter e pueblo di Juda i tambe mitar di e puebl o di Israel a kompa rei. 2SA 19:41 I mira, tur e hmbernan di Israel a bin serka rei i a bisa rei: "Pakiko nos rumannan, e hmbernan di Juda, a sekuestrbo, i a trese r ei i e hendenan di su kas i tur David su hmbernan huntu kun na e otro banda di Jor dan?" 2SA 19:42 E ora ei tur e hmbernan di Juda a kontest e hmbernan di Israel: "Pa sobra rei ta un famia yeg di nos. Pakiko anto boso ta rabi tokante di e asunto aki ? Nos a yega di kome riba kuenta di rei? Nos a kohe algu pa nos mes?" 2SA 19:43 Ma e hmbernan di Israel a kontest e hmbernan di Juda i a bisa: "Nos tin dies parti den rei, pesei tambe nos tin mas derecho riba David ku boso. Pakiko boso a trata nos ku menospresio anto? No ta nos a konseh prom pa trese nos rei bk?" Tg e palabra nan di e hmbernan di Juda tabata mas duru ku e palabranan di e hmbernan di Israel. 2SA 20:1 Awor a sosod ku tabatin un hmber prvrso ayanan, ku tabata yama Seba, yu hmb er di Bikri, un benjaminita; i el a supla trmpt i a bisa: "Nos no tin parti den Da vid, ni nos no tin erensia den e yu hmber di Isa; kada hmber bai su tnt, O Israel!" 2SA 20:2 Asina tur e hmbernan di Israel a bandon David pa sigui Seba, yu hmber di B ikri; ma e hmbernan di Juda a keda fiel na nan rei, for di Jordan te na Jerusalm. 2SA 20:3 Anto David a yega su kas na Jerusalm, i rei a tuma e dies muhnan, e konku binanan ku el a laga pa kuida kas, i a pone nan bou di vigilansia i a prove kumin da pa nan, ma e no a drumi ku nan. Asina nan a keda ser te dia nan a muri, biband o komo biuda. 2SA 20:4 E ora ei rei a bisa Amasa: "Yama e hmbernan di Juda pa mi denter di tres dia, i abo mes sea presente akinan." 2SA 20:5 Asina Amasa a bai y ama e hmbernan di Juda, ma el a tarda mas ku e tempu fih ku David a stipul p'. 2SA 2 0:6 I David a bisa Abisai: "Awor Seba, yu hmber di Bikri, lo hasi nos mas dao ku A bsalon; tuma e sirbidnan di bo seor i prsigui, pa e no haa statnan fortifik pa su mes i skapa for di nos bista." 2SA 20:7 Asina e hmbernan di Joab a sali su tras, hunt u ku e kereteonan i e peleteonan i tur e hmbernan poderoso; i nan a sali for di J erusalm pa prsigu Seba, yu hmber di Bikri. 2SA 20:8 Ora nan a yega na e piedra grand i ku ta keda na Gabaon, Amasa a bin topa nan. Awor Joab tabatin su paa di militar bist, i riba dj tabatin un faha ku un spada den su balia, peg na su hep; i ora ku e tabata kana bai dilanti, e spada a sali kai. 2SA 20:9 I Joab a bisa Amasa: "Kon ta bai, mi ruman?" I Joab a kohe Amasa na su barba ku su man drechi pa sunch'. 2 SA 20:10 Ma Amasa no a paga tino na e spada ku tabata den Joab su man, asina ku el a hink' den su barika kun i a basha su shirishiri abou na suela, i no a hink' ma s; i el a muri. Despues Joab i su ruman hmber Abisai a prsigu Seba, yu hmber di Bikr i. 2SA 20:11 Awor tabatin un di e hmbernan di Joab par banda di dj i el a bisa: "Ke n ku ta na fabor di Joab i ken ku ta pa David, lagu' sigui Joab." 2SA 20:12 Ma Am asa a keda ba den su sanger meimei di e kaminda grandi. I ora ku e hmber a mira ku tur hende tabata keda para, el a hala Amasa for di kaminda grandi hib' den kunuku i a tira un paa di bisti riba dj, ora ku el a mira ku tur hende ku pasa tabata ke da para. 2SA 20:13 Asina ku el a hal' for di kaminda grandi, tur e hmbernan a sigu i tras di Joab pa prsigu Seba, yu hmber

di Bikri. 2SA 20:14 Awor Seba a pasa dor di tur e tribunan di Israel bai Abel te na Bt-maaka, ku tur e beritanan, kendenan a reun huntu i tambe a sigui su tras. 2 SA 20:15 I e pueblo a bin i a rondon' na Abel Bt-maaka i nan a lanta un baluarte k ontra e stat, i esaki tabata yega te na e lug fortifik; i henter e pueblo ku tabat a huntu ku Joab tabata destru e muraya pa bash' abou. 2SA 20:16 E ora ei un muh sab a grita for di e stat: "Tende, tende! Pa fabor, bisa Joab: 'Bin aki pa mi papia ku bo.'" 2SA 20:17 Asina el a bai serka dj, i e muh a bisa: "T'abo ta Joab?" I el a kontest: "S, t'ami." E ora ei e muh a bis': "Skucha e palabranan di bo sirbiente." I Joab a kontest: "Mi ta skucha." 2SA 20:18 Anto e muh a papia, bisando: "Antes n an tabata bisa: 'Sigur-sigur nan lo buska konseho na Abel,' i asina nan tabata k aba ku e asunto. 2SA 20:19 Mi ta un di esnan ku ta gusta pas i ta fiel den Israe l. Bo ta buska pa destru un stat, un mama den Israel. Pakiko bo kier traga e eren sia di SEOR?" 2SA 20:20 I Joab a kontest i a bisa: "Leu, ku esei sea leu di mi di traga f di destru! 2SA 20:21 No t'asina e asunto ta. Ma un hmber di e serunan di Ef rain ku yama Seba, yu hmber di Bikri, a lanta su man kontra rei David. Djis entre gu', i lo mi bai for di e stat." I e muh a bisa Joab: "Mira, su kabes lo wrdu tir pa bo ofer di e muraya." 2SA 20:22 E ora ei e muh, ku sabiduria, a bai serka henter e pueblo. I nan a krta kabes di Seba, yu hmber di Bikri, kit'af i a tir' pa Joab. A sina el a supla trmpt i nan a retir for di e stat, kada un pa su tnt. Joab tambe a b olbe Jerusalm serka rei. 2SA 20:23 Awor Joab tabata manda riba henter e ehrsito di Israel; i Bnaia, yu hmber di Joiada, tabata manda riba e kereteonan i riba e pele teonan; 2SA 20:24 i Adoram tabata manda riba e trabou frs; i Josafat, yu hmber di A hilud, tabata e registrad; 2SA 20:25 i Seva tabata eskriba; i Zadok ku Abiatar ta bata saserdote; 2SA 20:26 anto Ira e jaireo tambe tabata saserdote di David. 2SA 21:1 Awor den e dianan di David tabatin un tempu di hamber ku a dura tres aa kon sekutivo; i David a buska e presensia di SEOR. I SEOR a bisa: "Ta pa motibu di Sau l i e kulpa di sanger ku ta riba e kas di Saul, pasobra el a mata e gabaonitanan ." 2SA 21:2 Asina rei a yama e gabaonitanan i a papia ku nan (awor e gabaonitana n no tabata pertenes na e yunan di Israel, sino na e restante di e amoreonan, i e yunan di Israel a sera un aliansa ku nan, ma Saul, den su zelo pa e yunan di Is rael i Juda, a buska nan pa mata). 2SA 21:3 Asina David a bisa e gabaonitanan: " Kiko mi por hasi pa boso? I kon mi por hasi rekonsiliashon pa boso bendishon e er ensia di SEOR?" 2SA 21:4 E ora ei e gabaonitanan a bis': "Nos no kier ni plata ni oro for di Saul, ni for di su kas, ni nos no kier mata ningun hmber na Israel." I David a bisa: "Lo mi hasi pa boso kiko ku boso bisa." 2SA 21:5 Asina nan a bisa rei: "E hmber ku kier a destru nos i ku a traha plan pa elimin nos, pa nos no eksi st mas den ningun teritorio di Israel, 2SA 21:6 laga shete hmber for di su yu hmber nan wrdu dun na nos, i nos lo horka nan dilanti di SEOR na Gabaa di Saul, esun skoh di SEOR." I rei a bisa: "Lo mi entreg nan." 2SA 21:7 Ma rei a spar bida di Mefi-bo set, yu hmber di Jonatan, yu hmber di Saul, pa motibu di e huramentu dilanti di SEO R ku tabatin entre nan, entre David i Saul su yu hmber Jonatan. 2SA 21:8 Asina re i a kohe Armoni i Mefi-boset, e dos yu hmbernan di Rispa, yu muh di Aja, ku el a h aa pa Saul, i e sinku yu hmbernan di Merab, yu muh di Saul, kendenan el a haa pa Adr iel, yu hmber di Barzilai e meholatita. 2SA 21:9 E ora ei el a entreg nan den man di e gabaonitanan i nan a horka nan riba e seru, dilanti di SEOR, asina ku nan sh ete a muri huntu; i nan a wrdu mat durante di e prom dianan di kosecha, na e kumins amentu di kosecha di puspas. 2SA 21:10 I Rispa, yu muh di Aja, a kohe un paa-di-sa ku i a habri pa su mes riba e baranka, for di e kuminsamentu di kosecha te ora ku awaseru a kai for di shelu riba nan; i e no a prmit e parhanan di shelu soseg riba nan den dia ni e bestianan di mondi anochi. 2SA 21:11 Ora nan a konta David kik o Rispa, yu muh di Aja, e konkubina di Saul, a hasi, 2SA 21:12 David a bai i a ko he e wesunan di Saul i e wesunan di su yu hmber Jonatan for di e hmbernan di Jabes di Galaad, kendenan a hrta nan for di e plenchi pbliko di Bt-san, kaminda e filist eonan a kolog nan riba e dia ku e filisteonan a mata Saul na Gilboa. 2SA 21:13 I el a trese e wesunan di Saul i e wesunan di su yu hmber Jonatan for di ayanan; i nan a rekoh e wesunan di

esnan ku a wrdu hork. 2SA 21:14 I nan a dera e wesunan di Saul i di su yu hmber Jon atan na tera di Benjamin na Zela, den graf di su tata Kis; asina nan a hasi tur loke rei a orden, i despues di esei Dios a skucha e splika pa e tera. 2SA 21:15 Aw or ora ku tabatin guera entre e filisteonan i Israel atrobe, David i su sirbidnan huntu kun a baha bai bringa kontra e filisteonan; i David a keda morto kans. 2SA 21:16 Anto Isbi-benob, kende tabata entre e desendientenan di e gigante, i kende su lansa tabata pisa tres shen siklo di brns, tabata fah ku un spada nobo, i e ki er a mata David. 2SA 21:17 Ma Abisai, yu hmber di Sarvia, a yuda David i a dal e filisteo mata. E ora ei e hmbernan di David a hur', bisando: "Lo bo no sali mas ku nos den bataya, pa bo no paga e lampi di Israel." 2SA 21:18 Awor a sosod ku desp ues di esaki tabatin guera atrobe kontra e filisteonan na Gob; anto Sibekai e hu satita a mata Saf, kende tabata entre e desendientenan di e gigante. 2SA 21:19 I tabatin guera kontra e filisteonan atrobe na Gob, i Elhanan, yu hmber di Jaare-o regim e btlehemita a mata Goliat e geteo, kende su kabu di lansa tabata manera e balki di un wefd-di-tela. 2SA 21:20 I tabatin guera atrobe na Gat, kaminda tabati n un hmber di gran estatura ku tabatin seis dede na kada man i seis dede na kada pia, bint'i kuater na tur; i e tambe tabata desendiente di e gigante. 2SA 21:21 I ora ku el a desafi Israel, Jonatan, yu hmber di Simea, David su ruman hmber, a da l mata. 2SA 21:22 E kuaternan aki tabata desendiente di e gigante na Gat, i nan a kai na man di David i na man di su sirbidnan. 2SA 22:1 I David a dirig e palabra nan di e kantika aki na SEOR, dia ku SEOR a libr' for di man di tur su enemigunan i for di man di Saul. 2SA 22:2 I el a bisa: "SEOR ta mi baranka i mi frti, i mi lib ertador; 2SA 22:3 mi Dios, mi baranka, den Kende mi ta tuma refugio; mi eskudo i e kachu di mi salbashon, mi toren haltu i mi refugio; mi salbador, Abo ta salba mi di violensia. 2SA 22:4 Mi ta sklama na SEOR, Kende ta digno di ser alab; i mi t a salb for di mi enemigunan. 2SA 22:5 Pasobra e olanan di morto a ensermi; e toren tenan di destrukshon a terorismi; 2SA 22:6 e kabuyanan di Seol a rondonmi; e tramp anan di morto a konfrontmi. 2SA 22:7 Den mi angustia mi a sklama na SEOR, s, mi a s klama na mi Dios; i for di Su tmpel El a tende mi bos, i mi sklamashon pa yudansa a yega te na Su orea. 2SA 22:8 "E ora ei tera a sakud i a tembla, e fundeshinan di shelu tabata tembla i a wrdu sakud, pasobra E tabata rabi. 2SA 22:9 Huma tabata sali for di Su nanishi bai ariba, i kandela for di Su boka tabata devor; karbon a wrdu send dor di esaki. 2SA 22:10 Tambe El a inklin e shelunan i a baha bin ku sku ridat profundo bou di Su pianan. 2SA 22:11 I El a kabalg riba un kerubin i a bula , si, El a pares riba e halanan di bientu. 2SA 22:12 I El a hasi skuridat bira un kapa rnt di djE, un kantidat di awa, nubianan skur di shelu. 2SA 22:13 For di e splendor Su dilanti karbon di kandela a wrdu send. 2SA 22:14 SEOR a strena for di s helu, i e Haltsimo a hasi Su bos reson. 2SA 22:15 I El a tira flechanan i a plama nan, lamper, i a konfund nan. 2SA 22:16 E ora ei e vayenan di laman a pares, e fun deshinan di mundu a keda bisto, dor di e reprendementu di SEOR, deb na e suplament u pis di e rosea di Su nanishi. 2SA 22:17 "El a saka Su man for di ariba, El a ga rami; El a sakami for di hopi awanan. 2SA 22:18 El a librami di mi enemigu poder oso, di esnan ku tabata odiami, pasobra nan tabata muchu fuerte pa mi. 2SA 22:19 Nan a konfrontmi den e dia di mi kalamidat, ma SEOR tabata mi sosten. 2SA 22:20 T ambe El a sakami hibami na un lug espasioso; El a reskatmi, pasobra E tabatin deli sia den mi. 2SA 22:21 "SEOR a rekompensmi segun mi hustisia; segun e limpiesa di m i mannan El a rekompensmi. 2SA 22:22 Pasobra mi a warda e kamindanan di SEOR i no a aktua ku maldat kontra mi Dios. 2SA 22:23 Pasobra tur Su ordenansanan tabata m i dilanti, i pa loke ta Su statutonan, mi no a apart mi mes for di nan. 2SA 22:24 Tambe mi tabata perfekto Su dilanti, i mi a warda mi mes for di mi inikidat. 2S A 22:25 Pesei SEOR a rekompensmi segun mi hustisia, segun mi limpiesa dilanti di S u bista. 2SA 22:26 "Na e hende miserikrdioso Bo ta mustra Bo mes miserikrdioso, na e hende rekto Bo ta mustra Bo mes rekto; 2SA 22:27 na e hende puru Bo ta mustra Bo mes puru, i na e hende prvrso Bo ta mustra Bo mes severo. 2SA 22:28 I Bo ta sa lba un pueblo aflig, ma Bo wowo ta riba e arogantenan, kendenan Bo ta rebah.

2SA 22:29 Pasobra Bo ta mi lampi, O SEOR; i SEOR ta ilumin mi skuridat. 2SA 22:30 P asobra ku Bo mi por kaba ku un ehrsito; ku mi Dios mi por bula ofer di un muraya. 2SA 22:31 "Pa loke ta Dios, Su kaminda ta perfekto; e palabra di SEOR ta prob; E ta un eskudo pa tur esnan ku ta tuma refugio den djE. 2SA 22:32 Pasobra ta ken t a Dios, si no ta SEOR? I ta ken ta un baranka, si no ta nos Dios? 2SA 22:33 Dios ta mi frti fuerte, i E ta pone esun rekto den Su kaminda. 2SA 22:34 E ta hasi mi pianan manera pia di bin, i ta ponemi riba mi lugnan haltu. 2SA 22:35 E ta tren mi mannan pa bataya, asina ku mi brasanan por dobla un bog di brns. 2SA 22:36 Tambe Bo a dunami e eskudo di Bo salbashon, i Bo gentilesa ta hasimi grandi. 2SA 22:3 7 Bo ta hancha e kaminda bou di mi, i mi pianan no ta slep. 2SA 22:38 "Mi a prsig u mi enemigunan i a destru nan, i mi no a hal'atras te ora nan a wrdu destru. 2SA 22 :39 I mi a devor nan i a kibra nan na pida-pida, asina ku nan no a lanta mas; i n an a kai bou di mi pianan. 2SA 22:40 Pasobra Bo a fahami ku forsa pa bataya; Bo a hasi esnan ku a lanta kontra mi somet nan mes na mi. 2SA 22:41 Tambe Bo a hasi mi enemigunan bira lomba pa mi, i mi a destru esnan ku tabata odiami. 2SA 22:42 N an a sklama, ma no tabatin ningun hende pa salba, na SEOR, ma E no a kontest nan. 2SA 22:43 E ora ei mi a bati nan hasi nan fini-fini manera stf di tera; mi a plcha i a trapa nan manera lodo di kaya. 2SA 22:44 "Tambe Bo a librami di e pleitunan di mi pueblo; Bo a wardami komo kabesante di e nashonnan; un pueblo ku nunka mi a konos ta sirbimi. 2SA 22:45 Stranheronan ta pretend obedensia na mi; asina ku n an tendemi, nan ta obedesmi. 2SA 22:46 Stranheronan ta prd kurashi, i ta sali na te mblamentu for di nan frtinan. 2SA 22:47 "SEOR ta biba, i bendishon sea mi baranka; i hals sea Dios, e baranka di mi salbashon, 2SA 22:48 e Dios ku ta ehekut vengansa pa mi, i ta hasi pueblonan somet nan mes na mi, 2SA 22:49 Kende ta librami tambe di mi enemigunan; s, Bo ta halsami ariba di esnan ku ta lanta kontra mi; Bo ta r eskatmi for di e hende violento. 2SA 22:50 Pesei lo mi dunaBo gradisimentu, O SEOR , meimei di e nashonnan, i lo mi kanta alabansa na Bo nmber. 2SA 22:51 E ta un to ren di salbashon pa Su rei, i ta mustra miserikrdia na Su ung, na David i su desen dientenan pa semper." 2SA 23:1 Awor esakinan ta e ltimo palabranan di David. "Dav id, yu hmber di Isa, ta deklar, i e hmber ku a wrdu hals te na haltu ta deklar, e un e Dios di Jakb, i e salmista dushi di Israel: 2SA 23:2 "E Spiritu di SEOR a papia pa medio di mi, i Su palabra tabata riba mi lenga. 2SA 23:3 E Dios di Israel a bisa, e Baranka di Israel a papia ku mi: 'Esun ku ta gobern hende ku hustisia, ku ta gobern den e temor di Dios, 2SA 23:4 ta manera e lus di mainta ora solo ta sa li, un mainta sin nubia, ora yerba fresku ta spreit for di tera deb na e klaridat di solo despues di awaseru.' 2SA 23:5 "Di brdat, no t'asina mi kas ta pa ku Dios ? Pasobra El a sera un aliansa etrno ku mi, orden den tur kos, i sigur. Pasobra esa ki ta tur mi salbashon i tur mi deseo; lo E no hasi esaki krese di brdat? 2SA 23: 6 Ma esnan prvrso, kada un di nan lo wrdu bent af manera sumpia, pasobra nan no por w u koh ku man; 2SA 23:7 ma e hmber ku mishi ku nan mester ta arm ku heru i kabu di l ansa, i nan lo ta kompletamente kim ku kandela na nan lug." 2SA 23:8 Esakinan ta e nmbernan di e hmbernan poderoso ku David tabatin: Joseb-basebet, un takmonita, he fe di e kapitannan; e tabata wrdu yam Adino e esnita pa motibu di ocho shen hmber k u el a mata den un solo biaha. 2SA 23:9 I despues di dj a sigui Eleazar, yu hmber di Dodo e ahohita, un di e tres hmbernan poderoso ku tabata huntu ku David, tempu ku nan a desafi e filisteonan ku tabata reun ayanan pa bataya, mientras ku e hmber nan di Israel a retir nan mes. 2SA 23:10 El a lanta i a mata e filisteonan te ora su man a kansa i a keda peg na e spada. I e dia ei SEOR a obra un gran viktoria; i e pueblo a bolbe su tras solamente pa plnder e mortonan. 2SA 23:11 Awor Sama, y u hmber di Age e hararita, tabata despues di dj. I e filisteonan tabata reun na tru pa kaminda tabatin un pida tereno yen di lenteha; i e pueblo a hui pa e filisteo nan. 2SA 23:12 Ma el a keda para firme meimei di e pida tereno, a defend esaki i a mata e filisteonan; i SEOR a obra un gran viktoria. 2SA 23:13 Den e tempu di ko secha tres di e trinta hefenan a baha bin serka David na e kueba di Adulam, mien tras ku un trupa di filisteonan tabata kampa den e vaye di Refaim.

2SA 23:14 I e tempu ei David tabata na e lug fortifik, mientras ku e guarnishon di e filisteonan tabata na Btlehm. 2SA 23:15 I David a haa asina un deseo i a bisa: " Mara un hende por a dunami awa bebe for di e pos ku ta keda peg ku e porta di Btle hm!" 2SA 23:16 Asina e tres hmbernan poderoso a kibra pasa dor di e kampamentu di e filisteonan, a saka awa for di e pos ku tabata keda peg ku e porta di Btlehm, i a koh' hiba pa David. Sinembargo, e no kier a beb', ma a dram' pa SEOR; 2SA 23:17 i e l a bisa: "Leu sea di mi, O SEOR, di hasi e kos aki. Lo mi bebe e sanger di e hmbe rnan ku a riska nan bida pa bai?" Pesei e no kier a beb'. E kosnan aki e tres hmbe rnan poderoso a hasi. 2SA 23:18 I Abisai, ruman hmber di Joab, yu hmber di Sarvia, tabata hefe di e trintanan. I el a zwai su lansa kontra tres shen i a mata nan; i el a haa fama meskos ku e tresnan. 2SA 23:19 E tabata esun mas onr di e trintan an, pesei el a bira nan komandante; sinembargo, e no a igual e tresnan. 2SA 23:20 Anto Bnaia, yu hmber di Joiada, yu di un hmber balente di Kabseel, kende a hasi ec honan poderoso, a mata e dos yu hmbernan di Ariel di Moab. Tambe el a baha bai de n un buraku riba un dia ku sneu tabata kai i a mata un leon. 2SA 23:21 I Bnaia a mata un egipsio, un hmber di gran estatura. Awor e egipsio tabatin un lansa den s u man, ma Bnaia a baha bai riba dj ku un klp i a ranka e lansa for di e egipsio su man, i a mat' ku su mes lansa. 2SA 23:22 E kosnan aki Bnaia, yu hmber di Joiada, a hasi; i el a haa fama meskos ku e tres hmbernan poderoso. 2SA 23:23 El a wrdu onr en tre e trintanan, ma e no a igual e tresnan. I David a nombr' riba su guardia. 2SA 23:24 Asael, ruman hmber di Joab, tabata entre e trintanan; Elhanan, yu hmber di D odo di Btlehm, 2SA 23:25 Sama e harodita, Elika e harodita, 2SA 23:26 Heles e palt ita, Ira, yu hmber di Ikes e tekoita, 2SA 23:27 Abiezer e anatotita, Mebunai e hu satita, 2SA 23:28 Salmon e ahohita, Maharai e netofatita, 2SA 23:29 Heleb, yu hmb er di Baana e netofatita, Itai, yu hmber di Ribai di Gabaa di e yu hmbernan di Ben jamin, 2SA 23:30 Bnaia e piratonita, Hidai di e roinan di Gaas, 2SA 23:31 Abi-alb on e arbatita, Azmavet e barhumita, 2SA 23:32 Eliaba e saalbonita, e yu hmbernan di Jasen, Jonatan, 2SA 23:33 Sama e hararita, Ahiam, yu hmber di Sarar e hararita , 2SA 23:34 Elifelet, yu hmber di Ahasbai, yu hmber di e maakatitanan, Eliam, yu hm ber di Ahitofel e gilonita, 2SA 23:35 Hezrai e karmelita, Paarai e arbita, 2SA 2 3:36 Igal, yu hmber di Natan di Soba, Bani e gadita, 2SA 23:37 Selek e amonita, N aharai e beerotita, kargadnan di arma di Joab, yu hmber di Sarvia, 2SA 23:38 Ira e itrita, Gareb e itrita, 2SA 23:39 Urias e heteo; na tur trint'i shete. 2SA 24:1 Awor e rabia di SEOR a bolbe kima kontra Israel, i esaki a instig David kontra na n pa bisa: "Bai, konta Israel i Juda." 2SA 24:2 I rei a bisa Joab, e komandante di e ehrsito, kende tabata huntu kun: "Pasa rnt awor den tur e tribunan di Israel, for di Dan te na Beerseba, i konta e pueblo, pa mi por sa e kantidat di e pueblo ." 2SA 24:3 Ma Joab a bisa rei: "Awor, ku SEOR bo Dios aad na e pueblo shen biaha m as tantu di loke nan ta, mientras ku wowo di seor mi rei ta mira ainda; ma pakiko seor mi rei ta hiba gustu den e kos aki?" 2SA 24:4 Sinembargo, rei su palabra a prevales kontra Joab i kontra e komandantenan di ehrsito. Asina Joab i e komandant enan di ehrsito a sali for di e presensia di rei pa konta e pueblo di Israel. 2SA 24:5 I nan a krusa Jordan i a kampa na Aroer, na e banda drechi di e stat ku ta keda meimei di e vaye di Gad, i den direkshon di Jazer. 2SA 24:6 Despues nan a yega na Galaad i na e tera di Tatim-hodsi, i nan a yega na Dan-jaan i na e besin dario di Sidon, 2SA 24:7 i nan a yega na e frti di Tiro i na tur e statnan di e h eveonan i di e kananeonan, i nan a sali bai pasit di Juda, na Beerseba. 2SA 24:8 I ora nan a kaba di pasa dor di henter e tera, nan a bin Jerusalm na fin di nuebe luna i binti dia. 2SA 24:9 Anto Joab a duna rei e total di e senso di e pueblo; i na Israel tabatin ocho shen mil hmber balente ku tabata saka spada, i e hmberna n di Juda tabata sinku shen mil hmber. 2SA 24:10 Ma David su konsenshi tabata mol esti' despues ku el a konta e pueblo. Asina David a bisa SEOR: "Mi a peka gravemen te ku loke mi a hasi. Ma awor, O SEOR, pa fabor, kita e inikidat di Bo sirbid, pas obra mi a aktua masha bobo mes."

2SA 24:11 Ora David a lanta mainta, e palabra di SEOR a yega na profeta Gad, Davi d su mirad, bisando: 2SA 24:12 "Bai papia ku David: 'Asina SEOR ta bisa: "Tres kos Mi ta ofresbo; abo skohe un di nan, pa Mi laga sosod ku bo."'" 2SA 24:13 Asina Ga d a bin serka David i a bis': "Mester bin shete aa di hamber riba bo na bo tera? O f bo kier hui tres luna dilanti di bo enemigunan, mientras ku nan ta prsigubo? Of mester tin tres dia di pestilensia den bo tera? Awor pensa bon i mira ki kontest a mi mester hiba pa Esun ku a mandami." 2SA 24:14 E ora ei David a bisa Gad: "Mi ta den gran angustia. Laga nos kai awor den man di SEOR, pasobra Su miserikrdiana n ta grandi, ma no lagami kai den man di hende." 2SA 24:15 Asina SEOR a manda un pestilensia riba Israel for di mainta te na e tempu stipul, i setenta mil hmber di e pueblo, for di Dan te na Beerseba, a muri. 2SA 24:16 Ora ku e angel a saka su man den direkshon di Jerusalm pa destrui, SEOR a repent di e kalamidat, i a bisa e angel ku tabata destru e pueblo: "Ta basta! Baha bo man awor!" I e Angel di SEOR t abata banda di e plenchi-di-bati-mainshi di Arauna e jebuseo. 2SA 24:17 Anto Dav id a papia ku SEOR ora ku el a mira e angel ku tabata destru e pueblo, i a bisa: " Mira, ta ami a peka i ta ami a hasi maldat; ma e karnnan aki, ta kiko nan a hasi? Pa fabor, laga Bo man ta kontra mi i kontra e kas di mi tata." 2SA 24:18 Asina Gad a bin serka David e dia ei i a bis': "Subi bai, lanta un altar na SEOR riba e plenchi-di-bati-mainshi di Arauna e jebuseo." 2SA 24:19 I David a subi bai konfo rme e palabra di Gad, meskos ku SEOR a orden. 2SA 24:20 I Arauna a wak abou i a mi ra rei i su sirbidnan ta krusa bin serka dj; i Arauna a sali i a big ku su kara te na suela dilanti di rei. 2SA 24:21 Anto Arauna a bisa: "Pakiko seor mi rei a bin serka su sirbid?" I David a bisa: "Pa kumpra e plenchi-di-bati-mainshi for di bo, pa traha un altar na SEOR, pa e plaga wrdu kit for di e pueblo." 2SA 24:22 I Araun a a bisa David: "Laga seor mi rei tuma i ofres loke ta bon den su bista. At'e buey nan pa e ofrenda kim, i e hrmntnan-pa-bati-mainshi i e yugonan di e bueynan komo pa lu. 2SA 24:23 Tur kos, O rei, Arauna ta duna rei." I Arauna a bisa rei: "Ku SEOR bo Dios aseptbo." 2SA 24:24 Ma rei a bisa Arauna: "N, ma siguramente mi kier kumpr ' for di bo pa un preis, pasobra mi no kier ofres na SEOR mi Dios ofrendanan kim ku no ta kostami nada." Asina David a kumpra e plenchi-di-bati-mainshi i e bueynan pa sinkuenta siklo di plata. 2SA 24:25 I ayanan David a traha un altar na SEOR i a ofres ofrendanan kim i ofrendanan di pas. Asina SEOR a skucha e splika pa e tera, i e plaga a wrdu kit for di Israel.

1 REINAN 1RE 1:1 Awor rei David tabata bieu, di edat avans; i nan a tap', ma su kurpa no ta bata keda kayente. 1RE 1:2 Pesei su sirbidnan a bis': "Laga buska un birgen hoben pa seor mi rei, i lagu' sirbi rei i kuid'; i lagu' drumi banda di rei, pa seor mi rei su kurpa keda kayente." 1RE 1:3 Asina nan a buska un mucha muh bunita den henter e teritorio di Israel, i a haa Abisag e sunamita i a hib' serka rei. 1RE 1:4 I e mucha muh tabata masha bunita; i el a kuida rei i a sirbi, ma rei no tabatin relas hon kun. 1RE 1:5 Awor Adonias, yu hmber di Haguit, a halsa su mes, bisando: "Ami l o bira rei." Asina el a prepar garoshinan i korednan di kabai pa su mes, ku sinkue nta hmber pa kore su dilanti. 1RE 1:6 I su tata nunka no a reprend' ni un ora so d or di puntra: "Pakiko bo a hasi asina?" Ademas, e tabata un hmber masha nchi mes, i el a nase despues di Absalon. 1RE 1:7 I el a konferensi ku Joab, yu hmber di Sar via, i ku saserdote Abiatar; i nan a sigui Adonias i a yud'. 1RE 1:8 Ma saserdote Sadok, Bnaia, yu hmber di Joiada, profeta Natan, Simei, Rei i e hmbernan poderoso di David, no tabata na fabor di Adonias. 1RE 1:9 I Adonias a ofres komo sakrifisi o karn i buey i bestia grd banda di e piedra di Zohelet, ku ta keda peg ku En-rogel; i el a invit tur su ruman hmbernan, rei su yu hmbernan, i tur e hmbernan di Juda, r ei su sirbidnan. 1RE 1:10 Ma e no a invit profeta Natan, ni Bnaia, ni e hmbernan pod eroso, ni su ruman Salomon. 1RE 1:11 E ora ei Natan a papia ku Btsab, mama di Salo mon, bisando: "Bo no a tende ku Adonias, yu hmber di Haguit, a bira rei, sin ku n os seor David sa esaki? 1RE 1:12 Bin awor anto; pa fabor, lagami dunabo konseho i salba bo bida i bida di bo yu hmber Salomon. 1RE 1:13 Bai mesora serka rei David i bis': 'O seor mi rei, bo no a hura na bo sirbiente, bisando: "Siguramente bo yu hmber Salomon lo bira rei despues di mi, i e lo sinta riba mi trono"? Pakiko ant o Adonias a bira rei?' 1RE 1:14 Mira, mientras ku bo ta einan ainda ta papia ku rei, lo mi drenta despues di bo i konfirm bo palabranan." 1RE 1:15 Asina Btsab a dr enta bai den kamber serka rei. Awor rei tabata hopi bieu, i Abisag e sunamita ta bata sirbi rei. 1RE 1:16 E ora ei Btsab a big i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di rei. I rei a bisa: "Kiko bo ta dese?" 1RE 1:17 I Btsab a bis': " Mi seor, pa SEOR bo Dios bo a hura bo sirbiente, bisando: 'Siguramente bo yu hmber Salomon lo bira rei despues di mi, i e lo sinta riba mi trono.' 1RE 1:18 I awor, mira, Adonias ta rei; i awor, ni sa seor mi rei no sa esaki. 1RE 1:19 I el a ofr es komo sakrifisio buey i bestia grd i karn na abundansia, i a invit tur e yu hmberna di rei i saserdote Abiatar i Joab, komandante di e ehrsito; ma bo sirbid Salomon e no a invit. 1RE 1:20 I pa loke t'abo awor, seor mi rei, wowo di henter Israel ta riba bo, pa bo bisa nan ta ken lo sinta riba trono di seor mi rei despues di dj. 1RE 1:21 Sino lo sosod ku asina seor mi rei bai soseg serka su tatanan, ami ku mi y u hmber Salomon lo wrdu konsider komo kriminal." 1RE 1:22 I mira, mientras ku e tab ata papia ku rei ainda, profeta Natan a kana drenta. 1RE 1:23 I nan a konta rei, bisando: "Ata profeta Natan." I ora ku el a drenta serka rei, el a tira su kurp a abou ku su kara te na suela dilanti di rei. 1RE 1:24 E ora ei Natan a bisa: "S eor mi rei, ta abo a bisa: 'Ta Adonias lo bira rei despues di mi, i ta lo sinta r iba mi trono'? 1RE 1:25 Pasobra awe el a baha bai i a ofres komo sakrifisio buey i bestia grd i karn na abundansia, i a invit tur rei su yu hmbernan i e komandantenan di e ehrsito i saserdote Abiatar; i ata nan ta kome i bebe su dilanti, i nan ta bisa: 'Biba rei Adonias!' 1RE 1:26 Ma ni ami, bo sirbid, ni saserdote Sadok, ni Bn aia, yu hmber di Joiada, ni bo sirbid Salomon e no a invit. 1RE 1:27 Ta seor mi rei a hasi e kos aki, sin laga bo sirbidnan sa ta ken mester sinta riba trono di seor mi rei despues di dj?" 1RE 1:28 E ora ei rei David a kontest i a bisa: "Yama Btsab p a mi." I Btsab a bin den presensia di rei i a bai para dilanti di rei. 1RE 1:29 I rei a hura i a bisa: "Manera SEOR ta biba, Kende a redim mi bida for di tur angust ia, 1RE 1:30 siguramente, manera mi a hurabo pa e SEOR Dios di Israel, bisando: ' Bo yu hmber Salomon lo ta rei

despues di mi, i ta lo sinta riba mi trono na mi lug', di brdat lo mi hasi asina a we." 1RE 1:31 E ora ei Btsab a big ku su kara te na suela i a tira su kurpa abou di lanti di rei i a bisa: "Ku mi seor rei David biba pa semper." 1RE 1:32 Anto rei D avid a bisa: "Yama saserdote Sadok, profeta Natan i Bnaia, yu hmber di Joiada, pa mi." I nan a bin den presensia di rei. 1RE 1:33 I rei a bisa nan: "Hiba e sirbidn an di boso seor huntu ku boso, i laga mi yu hmber Salomon kore riba mi mes mula, i hib' Gihon. 1RE 1:34 I laga saserdote Sadok i profeta Natan ungi einan komo rei d i Israel, i supla trmpt i bisa: 'Biba rei Salomon!' 1RE 1:35 E ora ei boso mester bin su tras i mester bin sinta riba mi trono i bira rei na mi lug; pasobra ta mi a nombra pa ta gobernante riba Israel i Juda." 1RE 1:36 I Bnaia, yu hmber di Joiad a, a kontest rei i a bisa: "Amn! Ku SEOR, e Dios di seor mi rei, bisa asina. 1RE 1:3 7 Manera SEOR tabata ku seor mi rei, lagu'E ta asina tambe ku Salomon, i hasi su t rono mas grandi ku trono di mi seor rei David!" 1RE 1:38 Asina saserdote Sadok, p rofeta Natan, Bnaia, yu hmber di Joiada, e kereteonan i e peleteonan a bai i a lag a Salomon kore riba e mula di rei David, i a hib' Gihon. 1RE 1:39 E ora ei saserd ote Sadok a kohe e kachu di zeta for di e tnt i a ungi Salomon. Despues nan a sup la trmpt, i henter e pueblo a bisa: "Biba rei Salomon!" 1RE 1:40 I henter e pueblo a bai su tras, i e pueblo tabata toka flit i tabata regosih ku gran goso, asina k u tera tabata tembla di nan boroto. 1RE 1:41 Awor Adonias i tur e invitadonan ku tabata huntu kun a tende esaki ora nan a kaba di kome. Ora Joab a tende e zonidu di trmpt, el a bisa: "Pakiko nan ta hasi tantu bochincha asina den stat?" 1RE 1:4 2 Mientras ku e tabata papia ainda, ata Jonatan, yu hmber di saserdote Abiatar, a yega. I Adonias a bisa: "Drenta, pasobra bo ta un hmber balente i ta trese bon n otisia." 1RE 1:43 Ma Jonatan a kontest i a bisa Adonias: "N! Nos seor rei David a h asi Salomon rei. 1RE 1:44 Tambe rei a manda huntu kun saserdote Sadok, profeta Na tan, Bnaia, yu hmber di Joiada, e kereteonan i e peleteonan; i nan a lagu' kore rib a e mula di rei. 1RE 1:45 I saserdote Sadok i profeta Natan a ungi komo rei na Gi hon, i di einan nan a bin regosihando, asina ku e stat ta yen di bochincha. Esak i ta e boroto ku boso a tende. 1RE 1:46 Ademas, Salomon a sinta kaba riba trono di e reino. 1RE 1:47 I tambe, rei su sirbidnan a bin pa bendishon nos seor rei Davi d, bisando: 'Ku bo Dios hasi nmber di Salomon mas mih ku bo nmber i su trono mas gr andi ku bo trono!' I rei a big riba su kama. 1RE 1:48 Tambe rei a bisa asin'aki: 'Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, Kende a duna un hende pa sinta riba mi tron o awe, mientras ku mi mes wowonan ta mira esaki.'" 1RE 1:49 E ora ei tur e invit adonan di Adonias a spanta mash; i nan a lanta, i kada un a sigui su kaminda. 1RE 1:50 I Adonias tabatin miedu di Salomon, i el a lanta bai i a kohe e kachunan d i e altar tene. 1RE 1:51 Awor nan a konta Salomon, bisando: "Mira, Adonias tin m iedu di rei Salomon, pasobra ata, el a kohe e kachunan di altar tene, bisando: ' Laga rei Salomon hurami awe ku e lo no mata su sirbid ku spada.'" 1RE 1:52 I Salo mon a bisa: "Si e kier ta un hmber digno, ni un drachi di su kabei lo no kai abou na suela; ma si haa maldat den dj, e lo muri." 1RE 1:53 Asina rei Salomon a manda nan bah' for di e altar. I el a bin i a tira su kurpa abou ku su kara te na suel a dilanti di rei Salomon, i Salomon a bis': "Bai bo kas." 1RE 2:1 Ora David su te mpu di muri tabata aserkando, el a enkarg su yu hmber Salomon, bisando: 1RE 2:2 "M i ta bai e kaminda di henter tera. Pesei, sea fuerte i mustra ku bo ta hmber. 1RE 2:3 I kumpli ku e enkargo di SEOR bo Dios, pa kana den Su kamindanan, pa warda S u statutonan, Su mandamentunan, Su ordenansanan i Su testimonionan, konforme lok e ta par skirb den e lei di Moiss, pa bo tin ksito den tur loke bo hasi i unda ku bo bai, 1RE 2:4 pa SEOR kumpli ku Su promesa ku El a papia tokante di mi, bisando: 'Si bo yu hmbernan prkur di warda nan kaminda, pa nan kana Mi dilanti den brdat ku h enter nan kurason i ku henter nan alma, lo bo no falta un hmber riba trono di Isr ael.' 1RE 2:5 "Awor abo tambe sa kiko Joab, yu hmber di Sarvia, a hasi ku mi, kik o el a hasi ku e dos komandantenan di e ehrsitonan di Israel, ku Abner, yu hmber d i Ner, i ku Amasa, yu hmber di Jeter, kendenan el a mata; tambe el a drama sanger di guera den tempu di pas. I el a pone sanger di guera na su faha ku e tabatin na su hep i na su sandalianan

ku e tabatin na su pia. 1RE 2:6 Pesei, aktua konforme bo sabiduria i no laga su kabei blanku baha bai na pas den Seol. 1RE 2:7 "Ma mustra kario na e yu hmbernan d i Barzilai e galaadita, i laga nan ta meimei di esnan ku ta kome na bo mesa, pas obra nan a yudami tempu ku mi a hui for di bo ruman Absalon. 1RE 2:8 "I mira, Si mei, yu hmber di Gera e benjaminita di Bahurim, ta huntu ku bo. Awor ta ta esun k u a maldishonmi ku un maldishon pis riba e dia ku mi a bai Mahanaim. Ma tempu ku e l a baha bin serka mi na Jordan, mi a hur' pa SEOR, bisando: 'Lo mi no matabo ku s pada.' 1RE 2:9 Pesei anto, no lagu' bai sin haa kastigu, pasobra abo ta un hmber sa b; i lo bo sa kiko bo mester hasi kun, i lo bo laga su kabei blanku baha tur na sa nger den Seol." 1RE 2:10 E ora ei David a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der d en e stat di David. 1RE 2:11 I e dianan ku David a reina riba Israel tabata kuar enta aa: shete aa el a reina na Hebrn i trint'i tres aa el a reina na Jerusalm. 1RE 2 :12 I Salomon a sinta riba trono di su tata David, i su reino a keda firmemente stables. 1RE 2:13 Awor Adonias, yu hmber di Haguit, a bin serka Btsab, mama di Salom on. I Btsab a bisa: "Bo ta bin na pas?" I Adonias a bisa: "S, na pas." 1RE 2:14 E o ra ei Adonias a bisa: "Mi tin algu di bisabo." I el a bisa: "Papia numa." 1RE 2: 15 Anto Adonias a bisa: "Bo sa ku e reino tabata di mi i ku henter Israel tabata spera ku ami lo a bira rei; sinembargo, a bin un kambio i e reino a bira di mi ruman, pasobra el a haa esaki di SEOR. 1RE 2:16 I awor mi ta hasibo un petishon; n o nengami." I Btsab a bis': "Papia numa." 1RE 2:17 E ora ei Adonias a bisa: "Pa fab or, papia ku rei Salomon, pasobra e lo no nengabo, pa e dunami Abisag e sunamita komo esposa." 1RE 2:18 I Btsab a bisa: "Masha bon; lo mi papia ku rei pa bo." 1RE 2:19 Asina Btsab a bai serka rei Salomon pa papia kun pa Adonias. I rei a lanta pa risibi, a big su dilanti i a sinta riba su trono; despues el a laga pone un trono pa rei su mama; i el a sinta na man drechi di rei. 1RE 2:20 E ora ei Btsab a bisa : "Mi ta hasibo un petishon chikitu; no nengami." I rei a bis': "Pidi, mi mama, p asobra lo mi no nengabo." 1RE 2:21 Asina el a bisa: "Laga Abisag e sunamita wrdu dun na bo ruman Adonias komo esposa." 1RE 2:22 I rei Salomon a kontest i a bisa su mama: "I pakiko bo ta pidi Abisag e sunamita pa Adonias? Pidi e reino tambe p', pasobra e ta mi ruman may, tantu p' komo pa saserdote Abiatar i pa Joab, yu hmber d i Sarvia!" 1RE 2:23 E ora ei rei Salomon a hura pa SEOR, bisando: "Ku Dios hasi a sina ku mi i pi ainda, si Adonias no a papia e palabra aki kontra su mes bida. 1R E 2:24 Awor anto, manera SEOR ta biba, Kende a stablesmi i a ponemi riba trono di mi tata David, i Kende a traha un kas pa mi manera El a primint, siguramente Adon ias lo wrdu mat awe mes." 1RE 2:25 Asina rei Salomon a manda Bnaia, yu hmber di Joia da; i el a dal Adonias, asina ku el a muri. 1RE 2:26 I na saserdote Abiatar rei a bisa: "Bai Anatot, na bo mes kunuku, pasobra bo meres morto; ma lo mi no matabo awor aki, pasobra bo a karga e arka di Seor DIOS dilanti di mi tata David, i pas obra bo a wrdu aflig den tur kos den kual mi tata a wrdu aflig." 1RE 2:27 Asina Salo mon a kita Abiatar di ta saserdote di SEOR, pa kumpli ku e palabra di SEOR ku El a papia tokante di e kas di El na Silo. 1RE 2:28 Awor e notisia a yega na Joab, pa sobra Joab a sigui Adonias, ounke ku e no a sigui Absalon. I Joab a hui bai na e tnt di SEOR i a kohe e kachunan di e altar tene. 1RE 2:29 I a wrdu bis na rei Salom on ku Joab a hui bai na e tnt di SEOR, i at' ta banda di e altar. E ora ei Salomon a manda Bnaia, yu hmber di Joiada, bisando: "Bai dal mata." 1RE 2:30 Asina Bnaia a drenta e tnt di SEOR i a bis': "Asina rei a bisa: 'Sali paf.'" Ma el a bisa: "N, ta a ki mi kier muri." I Bnaia a bolbe hiba kontesta pa rei, bisando: "Asina Joab a pa pia i asina el a kontestmi." 1RE 2:31 I rei a bis': "Hasi manera el a bisa i dal m ata i der', pa bo kita for di mi i for di kas di mi tata e sanger ku Joab a drama sin motibu. 1RE 2:32 I SEOR lo hasi su sanger bolbe riba su mes kabes, pasobra e l a dal dos hmber mas hustu i mih kun mata ku spada, sin ku mi tata David tabata sa esaki: Abner, yu hmber di Ner, komandante di e ehrsito di Israel, i Amasa, yu hmbe r di Jeter, komandante di e ehrsito di Juda. 1RE 2:33 Asina nan sanger lo bolbe r iba kabes di Joab i riba kabes di su desendientenan pa semper; ma ku pas di SEOR sea pa semper ku David, su desendientenan, su kas i su trono." 1RE 2:34 E ora ei Bnaia, yu hmber di Joiada, a bai i a dal mata; i el a wrdu der na su mes kas den de sierto.

1RE 2:35 I rei a nombra Bnaia, yu hmber di Joiada, riba e ehrsito na su lug, i rei a nombra saserdote Sadok na lug di Abiatar. 1RE 2:36 Awor rei a manda yama Simei i a bis': "Traha pa bo mes un kas na Jerusalm i bai biba ayanan, i no sali for di a yanan pa bai ningun parti. 1RE 2:37 Pasobra lo sosod ku dia bo sali i krusa Roi K edron, lo bo sa bon ku lo bo muri sigur; bo sanger lo ta riba bo mes kabes." 1RE 2:38 E ora ei Simei a bisa rei: "E palabra ta bon. Manera seor mi rei a bisa, as ina bo sirbid lo hasi." Asina Simei a biba hopi tempu na Jerusalm. 1RE 2:39 Ma a s osod ku despues di tres aa, dos di e sirbidnan di Simei a hui bai serka Akis, yu hmb er di Maaka, rei di Gat. I e hendenan a bisa Simei: "Mira, bo sirbidnan ta na Gat ." 1RE 2:40 E ora ei Simei a lanta, a siya su buriku, i a bai Gat serka Akis pa buska su sirbidnan. I Simei a bai i a trese su sirbidnan for di Gat. 1RE 2:41 Anto e hendenan a bisa Salomon ku Simei a sali for di Jerusalm bai Gat, i a bolbe. 1R E 2:42 Asina rei a manda yama Simei i a bis': "Mi no a hasibo hura pa SEOR i a spir tabo seriamente, bisando: 'Lo bo sa bon ku riba e dia ku bo sali i bai kualke ka minda, lo bo muri sigur'? I bo a bisami: 'E palabra ku mi a tende ta bon.' 1RE 2 :43 Pakiko anto bo no a kumpli ku e huramentu di SEOR i e mandamentu ku mi a orde nbo?" 1RE 2:44 Tambe rei a bisa Simei: "Bo sa di tur e maldat ku bo a hasi na mi tata David--bo kurason ta konsiente di esaki; pesei SEOR lo debolb bo maldat riba bo mes kabes. 1RE 2:45 Ma rei Salomon lo ta bendishon, i e trono di David lo ta s tables dilanti di SEOR pa semper." 1RE 2:46 Anto rei a orden Bnaia, yu hmber di Joiad a, i el a sali bai i a dal asina ku el a muri. Asina e reino a keda stables den m an di Salomon. 1RE 3:1 Anto Salomon a sera un aliansa di matrimonio ku Farao, re i di Egipto, i a tuma Farao su yu muh i a hib' na e stat di David, te dia ku el a kaba di traha su mes kas i e kas di SEOR i e muraya rnt di Jerusalm. 1RE 3:2 Ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio riba e lugnan haltu, pasobra te na e dianan ei no tabatin un kas trah pa e nmber di SEOR. 1RE 3:3 Awor Salomon tabata stima SEOR, i t abata kana den e statutonan di su tata David; solamente e tabata ofres sakrifisio i kima sensia riba e lugnan haltu. 1RE 3:4 I rei a bai Gabaon pa ofres sakrifisio ayanan, pasobra esei tabata e lug haltu prinsipal; Salomon a ofres mil ofrenda ki m riba e altar ei. 1RE 3:5 Na Gabaon SEOR a pares na Salomon anochi den un soo, i Di os a bisa: "Pidi loke bo kier pa Mi dunabo." 1RE 3:6 E ora ei Salomon a bisa: "B o a mustra gran miserikrdia na Bo sirbid, mi tata David, segun ku e tabata kana Bo dilanti den brdat, hustisia i rektitut di kurason pa ku Bo; i Bo a reserv p' e gra n miserikrdia aki, ku Bo a dun' un yu hmber pa sinta riba su trono, manera ta e kas o awe. 1RE 3:7 "I awor, O SEOR mi Dios, Bo a hasi Bo sirbid rei na lug di mi tata D avid, ounke ku mi ta un mucha chikitu; mi no sa kon pa sali ni kon pa drenta. 1R E 3:8 I Bo sirbid ta meimei di Bo pueblo ku Bo a skohe, un pueblo grandi ku no po r wrdu numer ni kont pa motibu ku nan ta asina hopi. 1RE 3:9 Asina, duna Bo sirbid u n kurason di komprendementu pa huzga Bo pueblo, pa disern entre bon i malu. Pasob ra ken ta kapas pa huzga e pueblo grandi aki di Bo?" 1RE 3:10 I tabata agradabel den bista di SEOR ku Salomon a pidi esaki. 1RE 3:11 I Dios a bis': "Pasobra bo a pidi esaki i no a pidi bida largu pa bo mes, ni a pidi rikesa pa bo mes, ni bo n o a pidi bida di bo enemigunan, ma a pidi pa bo mes disernimentu pa komprend hust isia, 1RE 3:12 mira, Mi a hasi konforme bo palabranan. Ata, Mi a dunabo un kuras on sab i ku disernimentu, asina ku prom ku bo no tabatin ni n manera bo, ni despues di bo lo no lanta otro manera bo. 1RE 3:13 I tambe Mi a dunabo loke bo no a pid i, tantu rikesa komo onor, asina ku entre e reinan lo no tin ni n manera bo den t ur bo dianan. 1RE 3:14 I si bo kana den Mi kamindanan i warda Mi statutonan i ma ndamentunan, manera bo tata David a kana, e ora ei lo Mi prolong bo dianan." 1RE 3:15 E ora ei Salomon a spirta, i mira, tabata un soo. I el a bin Jerusalm i a bai para dilanti di e arka di e aliansa di SEOR i a ofres ofrendanan kim i a hasi ofren danan di pas, i a hasi un fiesta pa tur su sirbidnan. 1RE 3:16 E ora ei dos muh pr ostituta a bin serka rei i a bai para su dilanti. 1RE 3:17 I esun muh a bisa: "O mi seor, e muh aki i ami ta biba den e mesun kas; i mi a duna lus mientras ku e

tabata na kas. 1RE 3:18 I a sosod ku riba e di tres dia despues ku mi a duna lus, e muh aki tambe a duna lus, i nos tabata huntu. No tabatin ningun hende strao hun tu ku nos den kas; ta nos dos so tabata den kas. 1RE 3:19 "I e muh aki su yu hmber a muri den anochi, pasobra el a drumi riba dj. 1RE 3:20 Asina el a lanta mei ano chi i a kohe mi yu hmber for di banda di mi, mientras ku bo sirbiente tabata na s oo, i a pon' den su brasa, i a pone su yu hmber morto den mi brasa. 1RE 3:21 I ora mi a lanta mainta pa duna mi yu pechu, ata, e tabata morto; ma mainta, ora mi a wak e bon, ata, no tabata mi yu ku mi a haa." 1RE 3:22 E ora ei e otro muh a bisa: "N! Esun bibu ta mi yu i esun morto ta bo yu." Ma e prom muh a bisa: "N! Esun morto ta bo yu i esun bibu ta mi yu." Asina nan tabata papia dilanti di rei. 1RE 3:23 E ora ei rei a bisa: "Esun ta bisa: 'Esun bibu ta mi yu i esun morto ta bo yu'; i e otro ta bisa: 'N! Esun morto ta bo yu i esun bibu ta mi yu.'" 1RE 3:24 I rei a bisa: "Trese un spada pa mi." Asina nan a trese un spada dilanti di rei. 1RE 3:25 I rei a bisa: "Parti e mucha bibu na dos, i duna mitar na esun i mitar na e otro." 1RE 3:26 E ora ei e muh, kende su yu tabata esun bibu, a papia ku rei, pa sobra e tabata profundamente konmov pa su yu; i el a bisa: "O mi seor, dun' e yu bi bu i no mat' di ningun manera." Ma e otro a bisa: "E lo no ta ni di mi ni di bo; parti na dos!" 1RE 3:27 E ora ei rei a kontest i a bisa: "Duna e prom muh e yu bibu i no mat' di ningun manera. Ta ta su mama." 1RE 3:28 Ora henter Israel a tende di e huisio ku rei a duna, nan a haa temor pa rei, pasobra nan a mira ku e sabiduri a di Dios tabata den dj pa atministr hustisia. 1RE 4:1 Awor rei Salomon tabata rei di henter Israel. 1RE 4:2 I esakinan tabata su ofisialnan: Azarias, yu hmber di Sadok, tabata saserdote; 1RE 4:3 Elihoref i Ahias, e yu hmbernan di Sisa, tabata sekretario; Josafat, yu hmber di Ahilud, tabata registrad; 1RE 4:4 i Bnaia, yu hmber di Joiada, tabata manda riba e ehrsito; i Sadok i Abiatar tabata saserdote; 1RE 4:5 Azarias, yu hmber di Natan, tabata manda riba e ofisialnan; i Zabud, yu hmber di Natan, un saserdote, tabata rei su amigu; 1RE 4:6 i Ahisar tabata mayordomo d i e kas; i Adoniram, yu hmber di Abda, tabata manda riba e hmbernan ku mester a ha si trabou frs. 1RE 4:7 I Salomon tabatin diesdos gobernadnan ofer di henter Israel, kendenan tabata prove kuminda pa rei i pa e hendenan di su kas; kada un mester a prove un luna pa aa. 1RE 4:8 I esakinan ta nan nmber: Bn-hur, den e serunan di Efra in; 1RE 4:9 Bn-dekar na Makaz, Saalbim, Bt-semes i Elon-bt-hanan; 1RE 4:10 Bn-hesed na Arubot (Soko tabata di dj i henter e tera di Hefer); 1RE 4:11 Bn-abinadab na he nter e teritorio di Dor (Tafat, yu muh di Salomon, tabata su esposa); 1RE 4:12 Ba ana, yu hmber di Ahilud, na Taanak i Meguido, i henter Bt-sean, ku ta keda banda d i Zaretan bou di Jezreel, for di Bt-sean te na Abel-mehola, te na e otro banda di Jokmeam; 1RE 4:13 Bn-geber, na Ramot-galaad (e statnan di Jair, yu hmber di Manass , kualnan ta keda na Galaad, tabata di dj: e region di Argob, ku ta keda na Basan , sesenta stat grandi ku muraya i tranka di brns tabata di dj). 1RE 4:14 Ahinadab, yu hmber di Ido, na Mahanaim; 1RE 4:15 Ahimaas, na Nftal (tambe el a kasa ku Basem at, yu muh di Salomon); 1RE 4:16 Baana, yu hmber di Husai, na Aser i Alot; 1RE 4:1 7 Josafat, yu hmber di Para, na Isakar; 1RE 4:18 Simei, yu hmber di Ela, na Benjami n; 1RE 4:19 Geber, yu hmber di Uri, na tera di Galaad, tera di Sehon, rei di e am oreonan, i di Og, rei di Basan; i e tabata e niko ofisial ku tabata na e tera. 1R E 4:20 Juda i Israel tabata mes numeroso ku e santu ku tin na abundansia kantu d i laman; nan tabata kome, bebe i regosih. 1RE 4:21 Awor Salomon tabata gobern riba tur e reinonan for di Riu Eufrates te na e tera di e filisteonan i te na e fron tera di Egipto; nan tabata trese tributo i tabata sirbi Salomon tur e dianan di su bida. 1RE 4:22 I Salomon su provishon pa un dia tabata trinta mid di haria fini i sesenta mid di haria grf, 1RE 4:23 dies buey gordo, binti buey grd den lug di yerb brd, shen karn i tambe bin, gasl, bin di dam i parha grd. 1RE 4:24 Pasobra e tabat minio riba tur region pabou di Riu Eufrates; for di Tifsa te na Gaza, riba tur e reinan

pabou di Riu Eufrates; i e tabatin pas na tur banda tur rnt di dj. 1RE 4:25 Asina Juda i Israel tabata biba den siguridat, kada hmber bou di su mata di wendrif i bo u di su palu di figo, for di Dan te na Beerseba, tur e dianan di Salomon. 1RE 4: 26 I Salomon tabatin kuarenta mil stal di kabai pa su garoshinan i diesdos mil k ored di kabai. 1RE 4:27 I e ofisialnan ei tabata prove kuminda pa rei Salomon i pa tur ku tabata bin na rei Salomon su mesa, kada un den su luna; nan tabata prkur p a no falta nada. 1RE 4:28 Tambe nan tabata trese puspas i yerba seku pa e kabain an i kabainan di kareda na e lug kaminda mester a hiba esaki, kada un segun su en kargo. 1RE 4:29 Awor Dios a duna Salomon sabiduria i disernimentu grandi i grand esa di kurason, manera e santu ku tin kantu di laman. 1RE 4:30 I e sabiduria di Salomon tabata surpas e sabiduria di tur e hmbernan di oriente i tur e sabiduria d i Egipto. 1RE 4:31 Pasobra e tabata mas sab ku tur hende, mas sab ku Etan e esrait a, Heman, Kalkol i Darda, yu hmbernan di Mahol; i su fama tabata konos den tur e n ashonnan tur rnt. 1RE 4:32 Tambe el a papia tres mil proverbio i su kantikanan ta bata mil i sinku. 1RE 4:33 I e tabata papia di e palunan, di e palu di seda ku t in na Lbano te na e hisp ku ta krese na muraya; tambe e tabata papia di e bestiana n, di parha, bestia ku ta lastra i pisk. 1RE 4:34 I tabata bin hende for di tur p ueblo pa tende e sabiduria di Salomon, for di tur e reinan di tera ku a tende di su sabiduria. 1RE 5:1 Awor Hiram, rei di Tiro, a manda su sirbidnan serka Salomo n, ora ku el a tende ku nan a ungi komo rei na lug di su tata, pasobra semper Hira m tabata amigu di David. 1RE 5:2 E ora ei Salomon a manda bisa Hiram: 1RE 5:3 "B o sa ku mi tata David no por a traha un kas pa e nmber di SEOR su Dios pa motibu d i e gueranan ku tabata rondon', te ora SEOR a pone nan bou di su plant'i pia. 1RE 5:4 Ma awor SEOR mi Dios a dunami sosiegu na tur banda; no tin ni atversario ni d esaster. 1RE 5:5 I mira, mi tin intenshon di traha un kas pa e nmber di SEOR mi Di os, manera SEOR a papia ku mi tata David, bisando: 'Bo yu hmber, kende lo Mi pone riba bo trono na bo lug, lo traha e kas pa Mi nmber.' 1RE 5:6 "Pesei anto, orden pa nan kap palu di seda di Lbano pa mi, i mi sirbidnan lo traha huntu ku bo sirbidnan ; i lo mi dunabo suldo pa bo sirbidnan, konforme tur loke bo bisa, pasobra bo sa k u meimei di nos no tin ningun hende ku sa kon pa kap palu manera e sidonionan." 1RE 5:7 I a sosod ku ora Hiram a tende e palabranan di Salomon, el a regosih mash i a bisa: "Bendishon sea SEOR awe, Kende a duna David un yu hmber sab riba e pueblo g randi aki." 1RE 5:8 Asina Hiram a manda bisa Salomon: "Mi a tende e mensahe ku b o a manda pa mi; lo mi hasi loke bo ta dese tokante di e palu di seda i di siprs. 1RE 5:9 Mi sirbidnan lo hiba nan for di Lbano na laman; i lo mi traha flt di nan pa pasa laman bai na e lug ku bo dirigmi, i ayanan lo mi laga ls nan for di otro pa b o hiba nan. E ora ei lo bo kumpli ku mi deseo dor di duna mi hendenan di kas kum inda." 1RE 5:10 Asina Hiram a duna Salomon mes tantu palu di seda i di siprs ku e tabata dese. 1RE 5:11 E ora ei Salomon a duna Hiram binti mil mid di trigo komo k uminda pa su hendenan di kas, i binti mid di zeta bat; asina Salomon tabata duna H iram aa tras aa. 1RE 5:12 I SEOR a duna Salomon sabiduria, meskos ku El a priminti; i tabatin pas entre Hiram i Salomon, i nan dos a sera un aliansa. 1RE 5:13 Awor rei Salomon a lanta for di henter Israel un grupo di trahad pa hasi trabou frs; i e trahadnan pa hasi trabou frs tabata trinta mil hmber. 1RE 5:14 I e tabata manda nan Lbano, dies mil kada luna pa turno; nan tabata n luna na Lbano i dos luna na kas. I Adoniram tabatin enkargo di esnan ku tabata hasi trabou frs. 1RE 5:15 Awor Salom on tabatin setenta mil kargad di karga i ochenta mil kapd di piedra den e serunan, 1RE 5:16 fuera di Salomon su tres mil tres shen ofisialnan prinsipal ku tabatin enkargo di e proyekto i ku tabata gobern riba e pueblo ku tabata hasi e trabou. 1RE 5:17 Anto rei a orden, i nan a kap piedranan grandi, piedranan kostoso, pa po ne fundeshi di e kas ku piedra gekap. 1RE 5:18 Asina Salomon su trahadnan den kon strukshon i Hiram su trahadnan den konstrukshon i e gebalitanan a kap nan, i a pr epar e palunan i e piedranan pa traha e kas. 1RE 6:1 Awor a sosod ku den e di kuat er shent'i ochenta aa despues ku e yunan di Israel a sali for di tera di Egipto, den e di kuater aa di Salomon su reinado riba Israel, den luna di Zif, ku ta e di dos luna, el a kumins traha e kas di

SEOR. 1RE 6:2 Awor pa loke ta e kas ku rei Salomon a traha pa SEOR, su largura tab ata sesenta kodo, su hanchura binti kodo i su haltura trinta kodo. 1RE 6:3 I e v eranda dilanti di e tmpel di e kas tabata binti kodo largu, kual tabata korespond ku e hanchura di e kas, i su hanchura dilanti di e kas tabata dies kodo. 1RE 6:4 Tambe el a traha na e kas bentananan ku ta hanchu parti paden i smal parti paf. 1RE 6:5 I kontra muraya di e kas el a traha pisonan ku tabata tur rnt di e muraya nan di e kas, tantu rnt di e tmpel komo e santuario paden; asina el a traha kamber nan tur rnt. 1RE 6:6 E piso di mas abou tabata sinku kodo hanchu, i esun meimei t abata seis kodo hanchu i esun di tres tabata shete kodo hanchu; pasobra na e par ti paf el a traha sosten den e muraya di e kas tur rnt, pa no tin mester di hinka e balkinan den e murayanan di e kas. 1RE 6:7 I ora ku e kas tabata wrdu trah, nan a trah' di piedra prepar kaba na e lug kaminda nan ta koba piedra; i ni martiu ni h acha ni ningun hrmnt di heru no a wrdu tend den e kas mientras ku nan tabata trah'. 1 RE 6:8 E entrada pa e piso di mas abou tabata na banda drechi di e kas; i pa med io di un trapi ku ta lora bai ariba nan tabata subi bai na e piso meimei, i for di esun di meimei na esun di tres. 1RE 6:9 Asina el a traha e kas i a kab'; i el a fura e kas ku balki i tabla di palu di seda. 1RE 6:10 Tambe el a traha e pison an kontra henter e kas, kada un sinku kodo haltu; i nan a wrdu peg na e kas ku pal u di seda. 1RE 6:11 Awor e palabra di SEOR a yega na Salomon, bisando: 1RE 6:12 " Tokante di e kas aki ku bo ta trahando, si bo kana den Mi statutonan i ehekut Mi ordenansanan i warda tur Mi mandamentunan dor di kana den nan, e ora ei lo Mi ku mpli ku Mi palabra na bo, ku Mi a papia ku bo tata David. 1RE 6:13 I lo Mi biba meimei di e yunan di Israel, i lo no bandon Mi pueblo Israel." 1RE 6:14 Asina Sal omon a traha e kas i a kab'. 1RE 6:15 E ora ei el a traha e murayanan di paden di e kas ku tabla di palu di seda; for di flur di e kas te na plafon el a fura e m urayanan di paden ku palu, i el a fura flur di e kas ku tabla di siprs. 1RE 6:16 I na parti patras di e kas el a traha binti kodo ku tabla di palu di seda for di flur te na plafon; el a traha nan na e kas parti paden komo un santuario paden, komo e lug santsimo. 1RE 6:17 I e kas, esta, e tmpel dilanti di e santuario paden, tabata kuarenta kodo largu. 1RE 6:18 I tabatin palu di seda na e kas paden, gra b den forma di kalbas i flor habr; tur kos tabata di palu di seda; no por a mira n ingun piedra. 1RE 6:19 E ora ei el a prepar un santuario paden den e kas, pa pone e arka di e aliansa di SEOR ayanan. 1RE 6:20 I e santuario paden tabata binti ko do largu, binti kodo hanchu i binti kodo haltu; i el a fur' ku oro puru. Tambe el a fura e altar ku palu di seda. 1RE 6:21 Asina Salomon a fura e parti paden di e kas ku oro puru. I el a kolog kadenanan di oro di un banda pa otro dilanti di e santuario paden; i el a fura esaki ku oro. 1RE 6:22 I el a fura henter e kas ku oro, te ora ku henter e kas a keda kla. Tambe henter e altar, ku tabata banda d i e santuario paden, el a fura ku oro. 1RE 6:23 Tambe el a traha den e santuario paden dos kerubin di palu di oleifi, kada un dies kodo haltu. 1RE 6:24 I esun h ala di e kerubin tabata sinku kodo i e otro hala di e kerubin otro sinku kodo; d i punta di esun hala te na punta di e otro hala tabata dies kodo. 1RE 6:25 I e o tro kerubin tabata dies kodo; tur dos kerubin tabatin e mesun mid i e mesun forma . 1RE 6:26 E haltura di esun kerubin tabata dies kodo, i e otro kerubin meskos. 1RE 6:27 I el a pone e kerubinnan meimei di e kas paden, i e halanan di e kerubi nnan tabata habr, asina ku hala di esun tabata toka ku esun muraya, i hala di e o tro kerubin tabata toka ku e otro muraya. Asina nan halanan tabata toka ku otro den sentro di e kas. 1RE 6:28 Tambe el a fura e kerubinnan ku oro. 1RE 6:29 E or a ei el a graba riba tur e murayanan di e kas tur rnt figuranan di kerubin, di pa lma i di flor habr, parti paden i parti paf. 1RE 6:30 I el a fura flur di e kas ku oro, parti paden i parti paf. 1RE 6:31 I pa e entrada di e santuario paden el a traha portanan di palu di oleifi, e kosein ariba i e koseinnan-di-porta di forma pentagonular. 1RE 6:32 Asina el a traha dos porta di palu di oleifi, i el a gra ba riba nan figuranan di kerubin, di palma i di flor habr, i a fura nan ku oro; i el a pone e oro riba e kerubinnan i riba e palmanan.

1RE 6:33 Asina tambe, di palu di oleifi, el a traha koseinnan-di-porta di forma kuadrangular pa e entrada di e tmpel, 1RE 6:34 i dos porta di palu di siprs; e dos blatnan di esun porta tabata drai ku skarnir, i e dos blatnan di e otro porta t ambe tabata drai ku skarnir. 1RE 6:35 I el a graba kerubin, palma i flor habr rib a dj; i el a kubri e obra grab ku oro, aplik tur kaminda igual. 1RE 6:36 I el a tra ha e plenchi paden di tres kareda di piedra gekap i un kareda di balki di palu d i seda. 1RE 6:37 Den e di kuater aa fundeshi di e kas di SEOR a wrdu pon, den luna d i Zif. 1RE 6:38 I den e di diesun aa, den luna di Bul, ku ta e di ocho luna, tur parti di e kas a keda kla i konforme tur su plannan. Asina el a traha shete aa ri ba dj. 1RE 7:1 Awor riba su mes kas Salomon a traha diestres aa; i asina el a kaba henter su kas. 1RE 7:2 I el a traha e kas di e mondi-ser di Lbano; su largura tab ata shen kodo i su hanchura sinkuenta kodo i su haltura trinta kodo, riba kuater kareda di pilar di palu di seda, ku balki di palu di seda riba e pilarnan. 1RE 7:3 I e tabata fur ku palu di seda na parti ariba di e kambernan na banda, kualna n tabata riba e kuarent'i sinku pilarnan, diesinku den kada kareda. 1RE 7:4 I ta batin tres kareda di bentana ku ta hanchu parti paden i smal parti paf, i tabatin bentana enfrente di otro bentana den tres kareda. 1RE 7:5 I tur e entradanan i koseinnan-di-porta tabatin leishi di forma kuadrangular, i tabatin bentana enfre nte di otro bentana den tres kareda. 1RE 7:6 Despues el a traha e sala di pilarn an; su largura tabata sinkuenta kodo i su hanchura trinta kodo; i tabatin un ver anda nan dilanti i pilarnan i un drmpel nan dilanti. 1RE 7:7 I el a traha e sala di trono, kaminda e mester a huzga, e sala di hustisia; i esaki tabata fur ku pal u di seda for di flur te na plafon. 1RE 7:8 I su kas ku e lo a bai biba aden, e otro plenchi mas paden di e sala, tabata di e mesun sorto di trabou. Tambe Salom on a traha un kas manera e sala aki pa Farao su yu muh, ku kende Salomon a kasa. 1RE 7:9 Tur esakinan tabata di piedra kostoso, di piedra gekap segun mid, krt ku za g, paden i paf; i esaki for di fundeshi te na nk, i asina tambe na e parti paf te n a e plenchi grandi. 1RE 7:10 I e fundeshi tabata di piedra kostoso, piedra grand i, piedra di dies kodo i piedra di ocho kodo. 1RE 7:11 I ariba tabatin piedra ko stoso, piedra gekap segun mid, i palu di seda. 1RE 7:12 Asina tur rnt di e plenchi grandi tabatin tres kareda di piedra gekap i un kareda di balki di palu di seda , meskos ku e plenchi paden di e kas di SEOR, i e veranda di e kas. 1RE 7:13 Awor rei Salomon a manda buska Hiram for di Tiro. 1RE 7:14 E tabata yu hmber di un bi uda for di e tribu di Nftal, i su tata tabata un hmber di Tiro, un trahad di obra di brns; i e tabata yen di sabiduria, komprendementu i kapasidat pa traha kualke ob ra di brns. Asina el a bin serka rei Salomon i a hasi tur su trabou. 1RE 7:15 I e l a basha e dos pilarnan di brns; diesocho kodo tabata e haltura di un pilar, i u n lia-di-midi di diesdos kodo por a pasa rnt di tur dos. 1RE 7:16 Tambe el a traha dos kapitel di brns bash pa pone riba kabes di e pilarnan; e haltura di esun kapi tel tabata sinku kodo i e haltura di e otro kapitel tabata sinku kodo. 1RE 7:17 Tabatin ntnan di knopwrk i hilu lor manera kadena pa e kapitelnan ku tabata riba ka bes di e pilarnan; shete pa esun kapitel i shete pa e otro kapitel. 1RE 7:18 Asi na el a traha e pilarnan, i dos kareda tur rnt di esun knopwrk pa tapa e kapitelna n ku tabata riba tp di e granatapelnan; i meskos el a hasi pa e otro kapitel. 1RE 7:19 I e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan den e veranda tabata di diseo di leli, kuater kodo. 1RE 7:20 I tabatin kapitelnan tambe riba e dos pilarn an, peg ku e bola ku tabata banda di e knopwrk; i dos shen granatapel den kareda rn t di tur dos kapitel. 1RE 7:21 Asina el a lanta e pilarnan na e veranda di e tmpe l; i el a lanta e pilar di banda drechi i a yam' Jakin, i el a lanta e pilar di b anda robes i a yam' Boaz. 1RE 7:22 I riba kabes di e pilarnan tabatin diseo di lel i. Asina e trabou di e pilarnan a keda kla. 1RE 7:23 Awor el a traha e laman di metal bash, dies kodo di rant pa rant, den forma rond, i su haltura tabata sinku k odo, i un lia-di-midi di trinta kodo por a pasa rnt di dj. 1RE 7:24 I bou di su ran t tabatin kalbas pas tur rnt, dies pa kada kodo, ku tabata rondon e laman kompletam ente; e kalbasnan tabata den dos kareda, bash huntu ku e restu. 1RE 7:25 E laman tabata para riba diesdos buey, tres kara panrt, tres kara pabou, tres kara pasit i tres kara pariba; i e laman tabata pon riba nan, i tur nan parti patras tabata d en direkshon paden.

1RE 7:26 I e tabata mes diki ku hanchura di un man, i su rant tabata trah manera rant di un kopa, manera un flor di leli; e por a konten dos mil bato. 1RE 7:27 E ora ei el a traha e dies basenan di brns; e largura di kada base tabata kuater ko do i su hanchura kuater kodo i su haltura tres kodo. 1RE 7:28 I e diseo di e base nan tabata asin'aki: nan tabatin rant, esta, rant meimei di e leishinan, 1RE 7:2 9 i na e rantnan ku tabata entre e leishinan tabatin leon, buey i kerubin; i na e leishinan tabatin un pedestal ariba, i bou di e leonnan i bueynan tabatin kran s ta kolog. 1RE 7:30 Awor kada base tabatin kuater wil di brns ku as di brns, i su kuater pianan tabatin stet; bou di e labamano tabatin stet di metal bash, ku kran s na kada banda. 1RE 7:31 I boka di e labamano paden di e korona na e parti arib a tabata un kodo, i su boka tabata rond manera diseo di un pedestal, un kodo i mei ; i tambe na su boka tabatin figuranan grab, i nan rantnan tabata kuadr, no rond. 1 RE 7:32 I e kuater wilnan tabata bou di e rantnan, i e asnan di e wilnan tabata riba e base. I e haltura di un wil tabata un kodo i mei. 1RE 7:33 I e wilnan tab ata trah manera wil di garoshi. Nan asnan, nan rimnan, nan spaknan i nan nafnan, tur tabata bash. 1RE 7:34 Awor tabatin kuater stet na e kuater skinanan di kada b ase; su stetnan tabata forma parti di e base mes. 1RE 7:35 I na e parti ariba di e base tabatin un rant, mei kodo haltu, tur rnt, i na e parti ariba di e base su mannan i su rantnan tabata forma parti di dj. 1RE 7:36 I riba superfisio di su m annan i riba su rantnan el a graba kerubin, leon i palma, konforme e espasio dis ponibel riba kada un, ku krans tur rnt. 1RE 7:37 El a traha e dies basenan asin'a ki: nan tur tabata bash meskos, di e mesun mid i di e mesun forma. 1RE 7:38 I el a traha dies labamano di brns, kada labamano tabata konten kuarenta bato; kada laba mano tabata midi kuater kodo, i riba kada un di e dies basenan tabatin un labama no. 1RE 7:39 E ora ei el a pone e basenan, sinku na banda drechi di e kas i sink u na banda robes di e kas; i el a pone e laman di metal bash na banda drechi di e kas parti pariba, direkshon sit. 1RE 7:40 Awor Hiram a traha e labamanonan, e skp nan i e puncheronan. Asina Hiram a trmin tur e trabou ku e tabata hasi pa rei Salo mon den e kas di SEOR: 1RE 7:41 e dos pilarnan; e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e dos pilarnan; e dos knopwrknan pa tapa e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan; 1RE 7:42 e kuater shen granatapel nan pa e dos knopwrknan, dos kareda di granatapel pa kada knopwrk, pa tapa e dos b olanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan; 1RE 7:43 e dies basen an ku e dies labamanonan riba e basenan; 1RE 7:44 e laman i e diesdos bueynan bo u di e laman; 1RE 7:45 e hmchinan, e skpnan i e puncheronan. Tur e artkulonan-di-uz o aki ku Hiram a traha pa rei Salomon den e kas di SEOR tabata di brns lombr. 1RE 7 :46 Den e sabana di Jordan rei a basha nan, den tera di klei, entre Sukot i Sare tan. 1RE 7:47 I Salomon a laga tur e artkulonan-di-uzo sin pisa, pasobra nan taba ta muchu hopi; e peso di e brns no por a wrdu kalkul. 1RE 7:48 I Salomon a traha tu r e artkulonan-di-uzo ku tabatin den e kas di SEOR: e altar di oro; e mesa di oro ku tabatin e pan di e Presensia riba dj; 1RE 7:49 e kandelnan, sinku na banda drec hi i sinku na banda robes, dilanti di e santuario paden, di oro puru; e flornan, e lampinan i e skrnan-pa-krta-mecha, di oro; 1RE 7:50 e kopanan, e kosnan-pa-paga -lampi, e kmchinan, e kucharanan i e weanan-pa-kandela, di oro puru; i e skarnirn an, tantu pa e portanan di e kas paden, e lug santsimo, komo pa e portanan di e ka s, esta, di e tmpel, di oro. 1RE 7:51 Asina tur e trabou ku rei Salomon a hasi de n e kas di SEOR a keda kla. I Salomon a trese e kosnan ku su tata David a dedik, e plata i e oro i e artkulonan-di-uzo; i el a pone nan den e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di SEOR. 1RE 8:1 E ora ei Salomon a reun e ansianonan di Israel i tur e kabesantenan di e tribunan, e lidernan di e kasnan di e tatanan di e yunan di Is rael, serka rei Salomon na Jerusalm, pa trese e arka di e aliansa di SEOR for di e stat di David, ku ta Sion. 1RE 8:2 I tur e hmbernan di Israel a reun serka rei Sa lomon na e fiesta, den luna di Etanim, ku ta e di shete luna. 1RE 8:3 E ora ei t ur e ansianonan di Israel a bin, i e saserdotenan a hisa e arka. 1RE 8:4 I nan a trese e arka di SEOR, e tnt di reunion i tur e artkulonan-di-uzo santu, ku tabatin den e tnt; i

esakinan e saserdotenan i e levitanan a trese. 1RE 8:5 Anto rei Salomon i henter e kongregashon di Israel, ku a reun serka dj, tabata huntu kun dilanti di e arka, i nan tabata ofres komo sakrifisio asina tantu karn i buey ku nan no por a wrdu kon t ni numer. 1RE 8:6 E ora ei e saserdotenan a hiba e arka di e aliansa di SEOR na s u lug den e santuario paden di e kas, na e lug santsimo, bou di e halanan di e keru binnan. 1RE 8:7 Pasobra e kerubinnan tabatin nan halanan habr ofer di e lug di e a rka, i for di ariba e kerubinnan tabata tapa e arka i su baranan. 1RE 8:8 Ma e b aranan tabata asina largu ku por a mira e puntanan di e baranan for di e lug sant u dilanti di e santuario paden, ma no por a mira nan di paf; nan ta ayanan te dia djawe. 1RE 8:9 No tabatin nada den e arka sino solamente e dos tablanan di pied ra ku Moiss a pone den dj na Horb, kaminda SEOR a sera un aliansa ku e yunan di Isra el, tempu ku nan a sali for di tera di Egipto. 1RE 8:10 I a sosod ku ora e saserd otenan a sali for di e lug santu, e nubia a yena e kas di SEOR, 1RE 8:11 asina ku e saserdotenan no por a keda para pa sirbi, pa motibu di e nubia; pasobra e glor ia di SEOR a yena e kas di SEOR. 1RE 8:12 E ora ei Salomon a bisa: "SEOR a bisa ku E lo biba den e nubia skur. 1RE 8:13 Siguramente mi a traha un kas magnfiko pa Bo , un lug pa Bo biba aden pa semper." 1RE 8:14 E ora ei rei a bira su kara i a ben dishon henter e asamblea di Israel, mientras ku henter e asamblea di Israel tabat a par. 1RE 8:15 I el a bisa: "Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, Kende a papia k u Su boka ku mi tata David i a kumpli ku esaki ku Su man, bisando: 1RE 8:16 'For di dia ku Mi a saka Mi pueblo Israel for di Egipto, Mi no a skohe ni un stat fo r di tur e tribunan di Israel pa traha un kas aden pa Mi nmber por ta ayanan, ma Mi a skohe David pa ta riba Mi pueblo Israel.' 1RE 8:17 "Awor tabata riba kuraso n di mi tata David pa traha un kas pa e nmber di SEOR, e Dios di Israel. 1RE 8:18 Ma SEOR a bisa mi tata David: 'Pasobra tabata riba bo kurason pa traha un kas pa Mi nmber, bo a hasi bon di tin esaki riba bo kurason. 1RE 8:19 Sinembargo, abo lo no traha e kas, ma bo yu hmber ku lo sali for di bo lomo, lo traha e kas pa Mi nm ber.' 1RE 8:20 "Awor SEOR a kumpli ku Su palabra ku El a papia; pasobra mi a lant a na lug di mi tata David i ta sinta riba trono di Israel, manera SEOR a primint; i mi a traha e kas pa e nmber di SEOR, e Dios di Israel. 1RE 8:21 I ayanan mi a tra ha un lug pa e arka, ku tin e aliansa di SEOR aden, kual El a sera ku nos tatanan, tempu ku El a saka nan for di tera di Egipto." 1RE 8:22 E ora ei Salomon a bai para dilanti di e altar di SEOR den presensia di henter e asamblea di Israel i a habri su mannan na shelu. 1RE 8:23 I el a bisa: "O SEOR, e Dios di Israel, no tin ningun Dios manera Bo, ni ariba den shelu ni abou riba tera, Kende ta warda e a liansa i ta mustra miserikrdia na Bo sirbidnan ku ta kana Bo dilanti ku henter nan kurason, 1RE 8:24 Kende a kumpli ku Bo sirbid, mi tata David, loke Bo a priminti; di brdat, Bo a papia ku Bo boka i a kumpli ku esaki ku Bo man, manera ta e kaso awe. 1RE 8:25 "Pesei anto, O SEOR, e Dios di Israel, kumpli ku Bo sirbid, mi tata David, loke Bo a priminti, bisando: 'Lo bo no falta un hmber pa sinta riba trono d i Israel, kontal ku bo yu hmbernan prkur di warda nan kaminda, pa kana Mi dilanti m anera abo a kana.' 1RE 8:26 Pesei anto, O Dios di Israel, mi ta pidiBo, laga Bo palabra ku Bo a papia ku Bo sirbid, mi tata David, keda konfirm. 1RE 8:27 "Ma di br dat Dios lo biba riba tera? Mira, shelu i e shelu di shelunan no por kontenBo; ku antu menos e kas aki ku mi a traha! 1RE 8:28 Sinembargo, pone atenshon na e oras hon di Bo sirbid i na su splika, O SEOR mi Dios, pa skucha e sklamashon i e orashon ku Bo sirbid ta hasi awe Bo dilanti; 1RE 8:29 ku Bo wowo por ta habr di nochi i d i dia den direkshon di e kas aki, den direkshon di e lug di kual Bo a bisa: 'Mi nm ber lo ta ayanan,' pa skucha e orashon ku Bo sirbid lo hasi den direkshon di e lu g aki. 1RE 8:30 I skucha e splika di Bo sirbid i di Bo pueblo Israel, ora nan ta ha si orashon den direkshon di e lug aki; tende Abo den shelu, Bo lug di biba; tende i pordon. 1RE 8:31 "Si un hende peka kontra su prhimo i wrdu oblig pa hasi huramentu , i e bin hura dilanti di Bo altar den e kas aki, 1RE 8:32 e ora ei tende Abo de n shelu, i aktua i huzga Bo sirbidnan, i konden e malbado dor di trese su manera d i aktua riba su mes kabes, i hustifik e hustu dor di dun' segun su hustisia.

1RE 8:33 "Ora Bo pueblo Israel wrdu derot dilanti di un enemigu, pasobra nan a pek a kontra Bo, si nan bolbe serka Bo atrobe i konfes Bo nmber i hasi orashon i splika na Bo den e kas aki, 1RE 8:34 e ora ei tende Abo den shelu, i pordon e pik di Bo pueblo Israel i trese nan bk na e tera ku Bo a duna nan tatanan. 1RE 8:35 "Ora ku e shelunan keda ser i no tin awaseru, pasobra nan a peka kontra Bo, i nan hasi o rashon den direkshon di e lug aki i konfes Bo nmber, i bira for di nan pik ora Bo af lig nan, 1RE 8:36 e ora ei tende Abo den shelu i pordon e pik di Bo sirbidnan i di B o pueblo Israel, s, sia nan e bon kaminda ku nan mester kana aden. I manda awaseru riba Bo tera ku Bo a duna Bo pueblo komo erensia. 1RE 8:37 "Ora tin hamber den e tera, f pestilensia, pispis f beskem, tirakochi brin f tirakochi brd; ora nan enemi u rondon nan den e tera di nan statnan; kualke plaga f kualke malesa ku sea; 1RE 8 :38 kualke orashon f splika ku un hende f ku henter Bo pueblo Israel hasi, ora kada un konos e aflikshon di su mes kurason, i ta habri su mannan den direkshon di e kas aki-1RE 8:39 e ora ei tende Abo den shelu, Bo lug di biba, i pordon, i aktua, i duna kada un segun tur su kamindanan, kende su kurason Bo konos (pasobra ta Abo so konos kurason di tur e yunan di hende), 1RE 8:40 pa nan tin temor pa Bo tur e dianan ku nan ta biba den e tera ku Bo a duna nos tatanan. 1RE 8:41 "Tambe toka nte di e stranhero ku no ta di Bo pueblo Israel, ora ku e bin for di un tera leu pa kousa di Bo nmber 1RE 8:42 (pasobra nan lo tende di Bo gran nmber i Bo man pod eroso i di Bo brasa ekstend), ora ku e bin hasi orashon den direkshon di e kas ak i, 1RE 8:43 tende Abo den shelu, Bo lug di biba, i hasi konforme tur loke e stran hero pidiBo, pa tur e pueblonan di tera por konos Bo nmber, pa tin temor pa Bo man era Bo pueblo Israel, i pa nan sa ku e kas aki ku mi a traha ta wrdu yam na Bo nmbe r. 1RE 8:44 "Ora Bo pueblo sali pa bai bringa kontra nan enemigu, unda ku Bo man da nan, i nan hasi orashon na SEOR den direkshon di e stat ku Bo a skohe i e kas ku mi a traha pa Bo nmber, 1RE 8:45 e ora ei tende den shelu nan orashon i nan spl ika, i sosten nan kousa. 1RE 8:46 "Ora nan peka kontra Bo (pasobra no tin ningun hende ku no ta peka) i Bo ta rabi ku nan i ta entreg nan na un enemigu, asina ku n an ta hiba nan komo katibu na tera di e enemigu, sea leu f serka; 1RE 8:47 si nan pensa bon na e tera kaminda nan a wrdu hib komo katibu, i repent, i hasi splika na Bo na e tera di esnan ku a hiba nan komo katibu, bisando: 'Nos a peka i a komet i nikidat, nos a hasi maldat'; 1RE 8:48 si nan bolbe serka Bo ku henter nan kuraso n i ku henter nan alma na e tera di nan enemigunan ku a hiba nan komo katibu, i nan hasi orashon na Bo den direkshon di nan tera ku Bo a duna nan tatanan, e sta t ku Bo a skohe i e kas ku mi a traha pa Bo nmber, 1RE 8:49 e ora ei tende nan or ashon i nan splika den shelu, Bo lug di biba, i sosten nan kousa, 1RE 8:50 i pordon Bo pueblo ku a peka kontra Bo i tur nan transgreshonnan ku nan a transgres kontra Bo, i laga nan haa kompashon serka esnan ku a hiba nan komo katibu, pa nan tin k ompashon di nan 1RE 8:51 (pasobra nan ta Bo pueblo i Bo erensia ku Bo a saka for di Egipto, for di meimei di e frnu di heru), 1RE 8:52 pa Bo wowo por ta habr pa e splika di Bo sirbid i pa e splika di Bo pueblo Israel, pa skucha nan ki ora ku nan yama na Bo. 1RE 8:53 Pasobra Bo a separ nan for di tur e pueblonan di tera komo Bo erensia, manera Bo a papia pa medio di Bo sirbid Moiss, tempu ku Bo a saka nos tatanan for di Egipto, O Seor DIOS." 1RE 8:54 I a sosod ku ora Salomon a kaba di h asi henter e orashon i splika aki na SEOR, el a lanta for di dilanti di e altar di SEOR, kaminda e tabata na rudia ku su mannan habr na shelu. 1RE 8:55 I el a para i a bendishon henter e asamblea di Israel na bos haltu, bisando: 1RE 8:56 "Bendis hon sea SEOR, Kende a duna sosiegu na Su pueblo Israel, konforme tur loke ku El a primint; ni un palabra di tur Su bon promesa ku El a hasi pa medio di Su sirbid Mo iss no a faya. 1RE 8:57 Ku SEOR nos Dios sea ku nos, manera E tabata ku nos tatana n; ku E no laga nos ni bandon nos, 1RE 8:58 ku E hala nos kurason serka djE, pa k ana den tur Su kamindanan i pa warda Su mandamentunan, Su statutonan i Su ordena nsanan, ku El a orden nos tatanan. 1RE 8:59 I ku e palabranan aki di mi, ku kualn an mi a hasi splika dilanti di SEOR, keda serka di SEOR nos Dios di dia i anochi, p a E sosten e kousa di Su sirbid i e kousa di Su pueblo Israel, manera kada dia ta eksig, 1RE 8:60 asina ku tur e pueblonan di tera por sa ku SEOR ta Dios; no tin ni ngun otro. 1RE 8:61 Pesei, laga boso kurason ta kompletamente dedik na SEOR nos Di os, pa kana den Su statutonan i pa warda Su mandamentunan, manera riba e dia dja we."

1RE 8:62 Awor rei i henter Israel huntu kun a ofres sakrifisionan dilanti di SEOR. 1RE 8:63 I Salomon a ofres komo e sakrifisio di ofrendanan di pas, ku el a ofres n a SEOR, bint'i dos mil buey i shent'i binti mil karn. Asina rei i tur e yunan di I srael a dedik e kas di SEOR. 1RE 8:64 Riba e mesun dia rei a konsagr e parti meimei di e plenchi ku tabata keda dilanti di e kas di SEOR, pasobra einan el a ofres e ofrenda kim, e ofrenda di mainshi i e vt di e ofrendanan di pas; pasobra e altar d i brns ku tabata dilanti di SEOR tabata muchu chikitu pa konten e ofrenda kim, e ofr enda di mainshi i e vt di e ofrendanan di pas. 1RE 8:65 Asina Salomon a selebr e f iesta e dia ei, i henter Israel huntu kun, un asamblea grandi for di e entrada di Hamat te na e roi di Egipto, dilanti di SEOR nos Dios, pa shete dia i shete dia mas, esta, dieskuater dia. 1RE 8:66 Riba e di ocho dia el a manda e pueblo bai i nan a bendishon rei. E ora ei nan a bai na nan tntnan ku goso i ku kurason konten tu pa tur e bondat ku SEOR a mustra na Su sirbid David i na Su pueblo Israel. 1RE 9:1 Awor a sosod ku ora Salomon a kaba di traha e kas di SEOR, i rei su kas, i tur loke Salomon tabata dese di hasi, 1RE 9:2 SEOR a pares na Salomon pa di dos biaha, manera El a pares na dj na Gabaon. 1RE 9:3 I SEOR a bis': "Mi a tende bo orashon i bo splika ku bo a hasi Mi dilanti; Mi a konsagr e kas aki ku bo a traha dor di pon e Mi nmber ayanan pa semper, i Mi wowo i Mi kurason lo ta einan kontinuamente. 1R E 9:4 "I pa loke t'abo, si bo kana Mi dilanti manera bo tata David a kana, den i ntegridat di kurason i den rektitut, hasiendo konforme tur loke Mi a ordenbo, i s i bo warda Mi statutonan i Mi ordenansanan, 1RE 9:5 e ora ei lo Mi stables e tron o di bo reino riba Israel pa semper, manera Mi a primint bo tata David, bisando: 'Lo bo no falta un hmber riba trono di Israel.' 1RE 9:6 "Ma si abo f bo yu hmbernan laga di siguiMi, i no ta warda Mi mandamentunan i Mi statutonan ku Mi a pone bo so dilanti, i boso bai sirbi otro diosnan i ador nan, 1RE 9:7 e ora ei lo Mi krta Israel kita for di e tera ku Mi a duna nan, i e kas ku Mi a konsagr pa Mi nmber, l o Mi tira for di Mi bista. Asina Israel lo bira un proverbio i un refran den tur pueblo. 1RE 9:8 I e kas aki lo bira un monton di ruina; ken ku pasa banda di dj lo keda asombr, i lo hasi bofon i bisa: 'Pakiko SEOR a hasi asina ku e tera aki i ku e kas aki?' 1RE 9:9 I nan lo bisa: 'Pasobra nan a bandon SEOR nan Dios, Kende a saka nan tatanan for di tera di Egipto, i a adopt otro diosnan, a ador nan i a si rbi nan; pesei SEOR a trese tur e atversidat aki riba nan.'" 1RE 9:10 I a sosod ku na fin di binti aa den kualnan Salomon a traha e dos kasnan, e kas di SEOR i e ka s di rei 1RE 9:11 (Hiram, rei di Tiro, a prove pa Salomon palu di seda i di siprs i oro, kuantu ku e tabata dese), rei Salomon a duna Hiram binti stat den e tera d i Galilea. 1RE 9:12 Asina Hiram a sali for di Tiro pa bai mira e statnan ku Salo mon a dun', i e no a gusta nan. 1RE 9:13 I el a bisa: "Ta ki sorto di statnan esa kinan ta ku bo a dunami, mi ruman?" I nan a yama nan tera di Kabul te dia djawe. 1RE 9:14 I Hiram a manda shent'i binti talento di oro pa rei. 1RE 9:15 Awor esa ki ta e relato tokante di e trabou frs ku rei Salomon a eksig pa traha e kas di SEOR , su mes kas, e sitadel, e muraya di Jerusalm, Hazor, Meguido i Gezer. 1RE 9:16 F arao, rei di Egipto, a bai i a kaptur Gezer, i a kim' ku kandela, a mata e kananeo nan ku tabata biba den e stat, i a duna esaki komo regalo di brit na su yu muh, es posa di Salomon. 1RE 9:17 Asina Salomon a rekonstru Gezer i Bt-horon-abou, 1RE 9:1 8 i Baalat i Tamar den desierto, na tera di Juda, 1RE 9:19 i tur e statnan di de psito ku Salomon tabatin, e statnan pa su garoshinan i e statnan pa su korednan di kabai, i tur loke Salomon tabata dese di traha na Jerusalm, na Lbano i na henter e tera bou di su dominio. 1RE 9:20 Pa loke ta henter e pueblo ku a keda di e amor eonan, e heteonan, e ferezeonan, e heveonan i e jebuseonan, kendenan no tabata p ertenes na e yunan di Israel, 1RE 9:21 nan desendientenan ku a keda despues di na n na e tera ku e yunan di Israel no tabata por a destru kompletamente, for di esa kinan Salomon a eksig trahad frs te dia djawe. 1RE 9:22 Ma Salomon no a hasi ningun di e yunan di Israel esklabu, pasobra nan tabata hmbernan di guera, su sirbidnan, su prensnan, su kapitannan, su komandantenan di garoshi i su korednan di kabai. 1 RE 9:23 Esakinan tabata e ofisialnan prinsipal ku tabatin enkargo di e trabou di Salomon, sinku shent'i sinkuenta, kendenan tabata gobern e pueblo ku tabata hasi e trabou. 1RE 9:24 Asina ku Farao su yu muh a sali for di e stat di David pa bai su kas ku Salomon a traha p', Salomon a traha e sitadel. 1RE 9:25 Awor tres biah a pa aa Salomon tabata ofres ofrendanan kim i ofrendanan di pas riba e altar ku el a traha pa

SEOR, i tabata kima sensia huntu ku esakinan riba e altar ku tabata dilanti di SEO R. Asina el a kaba e kas. 1RE 9:26 Tambe rei Salomon a traha un flota di barku n a Ezion-geber, ku ta keda serka di Elot kantu di Laman Kr, na tera di Edm. 1RE 9:27 I Hiram a manda su sirbidnan ku e flota, marineronan ku tabata konos laman, huntu ku e sirbidnan di Salomon. 1RE 9:28 I nan a bai Ofir i a buska kuater shent'i bi nti talento di oro for di ayanan, i a trese esaki pa rei Salomon. 1RE 10:1 Awor ora reina di Saba a tende di e fama di Salomon tokante di e nmber di SEOR, el a bi n pa pon' na prueba ku preguntanan difisil. 1RE 10:2 Asina el a bin Jerusalm, komp a pa un grupo masha grandi, ku kamelnan karg ku speserei i masha hopi oro i piedra presioso. Ora ku el a yega serka Salomon, el a papia kun di tur loke tabatin riba su kurason. 1RE 10:3 I Salomon a kontest tur su preguntanan; no tabatin nada ku tabata muchu difisil pa rei splika reina di Saba. 1RE 10:4 Ora reina di Saba a r ipar tur e sabiduria di Salomon, e kas ku el a traha, 1RE 10:5 e kuminda di su me sa, e rdu di sinta di su ofisialnan, e manera di sirbi di su sirbidnan di mesa i n an paa di bisti, su koperonan i su trapi ku e tabata subi pa bai na e kas di SEOR, el a keda boka habr. 1RE 10:6 E ora ei el a bisa rei: "Tabata brdat loke mi a ten de na mi mes tera tokante di bo palabranan i bo sabiduria. 1RE 10:7 Sinembargo, mi no a kere e palabranan, te ora mi a bin i mi a mira ku mi mes wowo. I mira, n i mitar nan no a kontami. Den sabiduria i prosperidat bo ta surpas e palabranan k u mi a tende. 1RE 10:8 Ki bendishon bo hmbernan ta, ki bendishon e sirbidnan di bo a ki ta, ku kontinuamente ta para bo dilanti i ta tende bo sabiduria. 1RE 10:9 Ben dishon sea SEOR bo Dios, Kende tin delisia den bo, i a ponebo riba trono di Israel ; pasobra SEOR a stima Israel pa semper, pesei El a hasibo rei, pa hasi huisio i hustisia." 1RE 10:10 I reina di Saba a duna rei shent'i binti talento di oro i u n kantidat masha grandi di speserei i piedra presioso. Nunka mas a drenta un kan tidat asina grandi di speserei manera esun ku reina di Saba a duna rei Salomon. 1RE 10:11 I tambe e barkunan di Hiram, ku tabata trese oro for di Ofir, tabata t rese for di Ofir un kantidat masha grandi di palu di sndalo i piedra presioso. 1R E 10:12 I for di e palunan di sndalo rei a traha stet pa e kas di SEOR i pa rei su kas, tambe salterio i arpa pa e kantadnan; nunka mas a drenta palu di sndalo asin a, ni nan no a wrdu mir mas te dia djawe. 1RE 10:13 I rei Salomon a duna reina di Saba tur loke e tabata dese, tur loke el a pidi, fuera di loke el a dun' konforme su abundansia real. E ora ei el a bai bk na su mes pais huntu ku su sirbidnan. 1RE 10:14 Awor e peso di oro ku a drenta pa Salomon den un aa tabata seis shent'i se sent'i seis talento di oro, 1RE 10:15 fuera di loke tabata drenta di e negoshant enan i di e merkansia di e komersiantenan i di tur e reinan di e arabirnan i di e gobernantenan di e tera. 1RE 10:16 I rei Salomon a traha dos shen eskudo grand i di oro bat, i a uza seis shen siklo di oro pa kada eskudo grandi. 1RE 10:17 I e l a traha tres shen eskudo di oro bat i a uza tres mina di oro pa kada eskudo; i rei a pone nan den e kas di e mondi-ser di Lbano. 1RE 10:18 Ademas, rei a traha un trono grandi di ivor i a fur' ku oro refin. 1RE 10:19 E trono tabatin seis tret i e parti haltu di e trono parti patras tabata rond; i tabatin man na kada banda d i e asiento i dos leon par banda di e mannan. 1RE 10:20 I tabatin diesdos leon pa r einan na kada banda riba e seis tretnan; nada similar no a wrdu trah pa ningun ot ro reino. 1RE 10:21 I tur e kopanan di bebe di rei Salomon tabata di oro, i tur e artkulonan-di-uzo di e kas di e mondi-ser di Lbano tabata di oro puru. Nada no ta bata di plata; esaki no tabata wrdu konsider di balor den e dianan di Salomon. 1RE 10:22 Pasobra rei tabatin e barkunan di Tarsis huntu ku e barkunan di Hiram rib a laman; un biaha den kada tres aa e barkunan di Tarsis tabata bin trese oro, pla ta, ivor, makaku i pouwis. 1RE 10:23 Asina rei Salomon a surpas tur e reinan di t era den rikesa i den sabiduria. 1RE 10:24 I henter tera tabata buska e presensia di Salomon, pa tende su sabiduria ku Dios a pone den su kurason. 1RE 10:25 I tu r hende tabata trese su regalo, artkulonan di plata i di oro, paa pa bisti, arma, speserei, kabai i mula, kada aa un sierto kantidat. 1RE 10:26 Awor Salomon a akum ul garoshi i kored di kabai; i e tabatin mil kuater shen garoshi i diesdos mil kor ed di kabai, i el a stashon nan den e statnan di garoshi i serka rei na Jerusalm. 1 RE 10:27 I rei a hasi plata mes komun ku piedra na Jerusalm, i el a hasi palu di seda mes abundante ku palu di sikamor ku ta krese den vaye. 1RE 10:28 Tambe Salo mon tabata import kabai for di Egipto i Kue, i rei su komersiantenan tabata kumpr a nan na Kue

na un preis. 1RE 10:29 I un garoshi import for di Egipto tabata kosta seis shen s iklo di plata, i un kabai shent'i sinkuenta; i na e mesun manera nan tabata eksp ort nan pa tur e reinan di e heteonan i pa e reinan di Siria. 1RE 11:1 Awor rei S alomon tabata stima hopi muh stranhero fuera di e yu muh di Farao: muhnan di Moab, Amon, Edm, Sidon i muhnan heteo, 1RE 11:2 for di e nashonnan di kualnan SEOR a bisa e yunan di Israel: "Boso no mester emparent ku nan, ni nan no mester emparent ku boso, pasobra siguramente nan lo hasi boso kurason desvi pa sigui tras di nan dio snan." Salomon a tene duru na esakinan den amor. 1RE 11:3 I e tabatin shete shen esposa, prenssnan, i tres shen konkubina, i su esposanan a hasi su kurason desvi. 1RE 11:4 Pasobra a sosod ku ora Salomon a bira bieu, su esposanan a hasi su kura son desvi pa sigui tras di otro diosnan; i su kurason no tabata kompletamente ded ik na SEOR su Dios, manera kurason di su tata David tabata. 1RE 11:5 Pasobra Salom on a sigui tras di Astoret, e diosa di e sidonionan, i tras di Milkom, e dolo abo minabel di e amonitanan. 1RE 11:6 I Salomon a hasi loke tabata malu den bista di SEOR, i no tabata sigui SEOR kompletamente, manera su tata David a hasi. 1RE 11:7 Anto Salomon a traha un lug haltu pa Kemos, e dolo abominabel di Moab, riba e ser u ku ta keda pariba di Jerusalm, i pa Molok, e dolo abominabel di e yu hmbernan di Amon. 1RE 11:8 Asina tambe el a hasi pa tur su esposanan stranhero, kendenan tab ata kima sensia i tabata ofres sakrifisio na nan diosnan. 1RE 11:9 Awor SEOR tabat a rabi ku Salomon, pasobra su kurason a desvi for di SEOR, e Dios di Israel, Kende a pares na dj dos biaha, 1RE 11:10 i Kende a orden' tokante di e asunto aki, pa e n o sigui tras di otro diosnan; ma e no a kumpli ku loke SEOR a orden. 1RE 11:11 Asi na SEOR a bisa Salomon: "Pasobra bo a hasi esaki, i bo no a warda Mi aliansa i Mi statutonan ku Mi a ordenbo, lo Mi sker e reino kit' for di bo sigur-sigur i dun' n a bo sirbid. 1RE 11:12 Sinembargo, lo Mi no hasi den bo dianan, pa kousa di bo tat a David; ma lo Mi sker kit' for di man di bo yu hmber. 1RE 11:13 Sinembargo, lo Mi no sker henter e reino kit', ma lo Mi duna un tribu na bo yu hmber pa kousa di Mi sirbid David i pa kousa di Jerusalm ku Mi a skohe." 1RE 11:14 E ora ei SEOR a lant a un atversario kontra Salomon, Hadad e edomita; e tabata di e famia real na Edm. 1RE 11:15 Pasobra a sosod, tempu David tabata na Edm, i Joab, komandante di e ehrs ito, a bai pa dera e mortonan, i a mata tur hmber na Edm 1RE 11:16 (pasobra Joab i henter Israel a keda ayanan seis luna, te ora ku el a kaba ku tur hmber na Edm), 1RE 11:17 ku Hadad a hui bai Egipto, ku algun edomita, sirbidnan di su tata, hunt u kun. Na e tempu ei Hadad tabata mucha ainda. 1RE 11:18 I nan a lanta bai for di Madian i a yega Paran; i nan a hiba hmbernan huntu ku nan for di Paran i a bin E gipto serka Farao, rei di Egipto, kende a dun' un kas, a prove kuminda p' i a dun' u n pida tereno. 1RE 11:19 Awor Hadad a haa gran apresio serka Farao, asina ku el a dun' e ruman muh di su kas komo esposa, esta, ruman muh di reina Tafenes. 1RE 11:20 I ruman muh di Tafenes a duna lus na Genubat, yu hmber di Hadad, kende Tafenes a kita for di pechu den kas di Farao; i Genubat tabata den kas di Farao entre e yu nan di Farao. 1RE 11:21 Ma ora Hadad a tende na Egipto ku David a bai soseg serka su tatanan i ku Joab, komandante di e ehrsito, a muri, Hadad a bisa Farao: "Laga mi bai mi mes tera." 1RE 11:22 E ora ei Farao a bis': "Ma di kiko bo ta sinti fal ta serka mi, ku bo kier bai bo mes tera?" I el a kontest: "Di nada; ma di tur man era, lagami bai." 1RE 11:23 Tambe Dios a lanta un otro atversario kontra Salomon , Rezon, yu hmber di Eliada, kende a hui bai for di su shon Hadadezer, rei di Sob a. 1RE 11:24 I el a reun hmbernan serka dj i a bira lider di un trupa di bandido, d espues ku David a mata esnan di Soba; i nan a bai Damasko i a keda ayanan, i tab ata gobern na Damasko. 1RE 11:25 Asina Rezon tabata un atversario di Israel tur e dianan di Salomon, ademas di e maldat ku Hadad a hasi; i e tabata abores Israel i tabata reina riba Siria. 1RE 11:26 E ora ei Jeroboam, yu hmber di Nabat, un efr ateo di Sereda, sirbid di Salomon, kende su mama tabata yama Zera, un biuda, tambe a rebeldi kontra rei.

1RE 11:27 Awor esaki tabata e motibu pakiko el a rebeldi kontra rei: Salomon a tr aha e sitadel i a sera e sker den muraya di e stat di su tata David. 1RE 11:28 A wor e hmber Jeroboam tabata un guerero balente; i ora Salomon a mira ku e hoben t abata un bon trahad, el a nombr' riba henter e trabou frs di e kas di Jose. 1RE 11:2 9 I a sosod ku e tempu ei, ora Jeroboam a sali for di Jerusalm, profeta Ahias e si lonita a top' na kaminda. Awor Ahias tabatin un mantel nobo bist; i nan dos so tab ata den kunuku. 1RE 11:30 E ora ei Ahias a gara e mantel nobo ku e tabatin bist t ene, i a sker na diesdos pida. 1RE 11:31 I el a bisa Jeroboam: "Tuma dies pida p a bo, pasobra asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, lo Mi sker e reino ki t' for di man di Salomon i dunabo dies tribu 1RE 11:32 (ma n tribu lo ta p', pa kou sa di Mi sirbid David i pa kousa di Jerusalm, e stat ku Mi a skohe for di tur e tr ibunan di Israel), 1RE 11:33 pasobra nan a bandonMi i a ador Astoret, e diosa di e sidonionan, Kemos, e dios di Moab, i Milkom, e dios di e yu hmbernan di Amon; i nan no a kana den Mi kamindanan, hasiendo loke ta korekto den Mi bista i kumplie ndo ku Mi statutonan i Mi ordenansanan, manera su tata David a hasi. 1RE 11:34 ' Sinembargo, lo Mi no kita henter e reino for di su man, ma lo Mi hasi gobernante tur e dianan di su bida, pa kousa di Mi sirbid David, kende Mi a skohe, kende a k umpli ku Mi mandamentunan i Mi statutonan; 1RE 11:35 ma lo Mi kita e reino for d i man di su yu hmber i duna abo esaki, esta, dies tribu. 1RE 11:36 Ma su yu hmber lo Mi duna n tribu, pa Mi sirbid David por tin un lampi semper Mi dilanti na Jerus alm, e stat ku Mi a skohe pa Mi mes, pa pone Mi nmber ayanan. 1RE 11:37 I lo Mi tu mabo, i lo bo reina riba tur loke bo ta dese i lo bo ta rei riba Israel. 1RE 11:3 8 Anto lo sosod ku si bo skucha tur loke Mi ordenbo i kana den Mi kamindanan, i ha si loke ta korekto den Mi bista dor di kumpli ku Mi statutonan i Mi mandamentuna n, manera Mi sirbid David a hasi, e ora ei lo Mi ta ku bo i lo Mi traha un kas du radero pa bo, manera Mi a traha pa David, i lo Mi dunabo Israel. 1RE 11:39 Asina lo Mi aflig e desendientenan di David pa esaki, ma no pa semper.'" 1RE 11:40 Pes ei Salomon a buska pa mata Jeroboam, ma Jeroboam a lanta i a hui bai Egipto serk a Sisak, rei di Egipto; i e tabata na Egipto te na morto di Salomon. 1RE 11:41 A wor e demas echonan di Salomon i tur loke ku el a hasi i su sabiduria, nan no ta par skirb den e buki di e echonan di Salomon? 1RE 11:42 Asina e tempu ku Salomon a reina na Jerusalm riba henter Israel tabata kuarenta aa. 1RE 11:43 I Salomon a b ai soseg serka su tatanan i a wrdu der den e stat di su tata David; i su yu hmber Ro boam a reina na su lug. 1RE 12:1 E ora ei Roboam a bai Sikem, pasobra henter Isra el a bin Sikem pa hasi rei. 1RE 12:2 Awor a sosod ku ora Jeroboam, yu hmber di Naba t, a tende di esaki, ku e tabata biba na Egipto (pasobra e tabata na Egipto aind a, kaminda el a hui bai for di presensia di rei Salomon), 1RE 12:3 nan a manda y am'; i Jeroboam i henter e asamblea di Israel a bin i a papia ku Roboam, bisando: 1RE 12:4 "Bo tata a hasi nos yugo pis; pesei anto, hasi e trabou duru di bo tata i su yugo pis ku el a pone riba nos mas lih, i nos lo sirbibo." 1RE 12:5 E ora ei el a bisa nan: "Bai pa tres dia, anto bolbe serka mi." Asina e pueblo a bai. 1R E 12:6 I rei Roboam a konsult ku e ansianonan ku a sirbi su tata Salomon tempu ku e tabata na bida ainda, bisando: "Kiko boso ta konsehmi pa kontest e pueblo aki?" 1RE 12:7 E ora ei nan a papia kun, bisando: "Si bo kier ta un sirbid di e pueblo aki awe, i si bo kier sirbi nan, duna nan nan petishon i papia bon palabra ku na n, e ora ei nan lo ta bo sirbid pa semper." 1RE 12:8 Ma el a rechas e konseho ku e ansianonan a dun', i a konsult ku e hobennan ku a lanta huntu kun i ku tabata sirb i. 1RE 12:9 Asina el a bisa nan: "Ki konseho boso ta duna pa nos kontest e pueblo aki ku a papia ku mi, bisando: 'Hasi e yugo ku bo tata a pone riba nos mas lih'?" 1RE 12:10 I e hobennan ku a lanta huntu kun a papia kun, bisando: "Asina bo meste r bisa e pueblo aki ku a papia ku bo, bisando: 'Bo tata a hasi nos yugo pis, awor abo hasi mas lih pa nos!' Ma bo mester bisa nan: 'Mi dede chikitu ta mas diki ku mi tata su lomo! 1RE 12:11 Awor, mientras ku mi tata a pone karga di un yugo pis riba boso, ami ta bai aad na boso yugo; mi tata a disiplin boso ku zwip, ma ami ta bai disiplin boso ku skrpion.'" 1RE 12:12 E ora ei Jeroboam i henter e pueblo a bi n serka Roboam riba e di tres dia, manera rei a papia, bisando: "Bolbe serka mi riba e di tres dia."

1RE 12:13 I rei a kontest e pueblo brutu, pasobra el a rechas e konseho ku e ansia nonan a dun'. 1RE 12:14 I el a papia ku nan konforme e konseho di e hobennan, bis ando: "Mi tata a hasi boso yugo pis, ma ami ta bai aad na boso yugo; mi tata a disi plin boso ku zwip, ma ami ta bai disiplin boso ku skrpion." 1RE 12:15 Asina rei no a skucha e pueblo, pasobra SEOR a destin esei, pa E por a stables Su palabra ku SEOR a papia ku Jeroboam, yu hmber di Nabat, pa medio di Ahias e silonita. 1RE 12:16 Ora henter Israel a mira ku rei no a skucha nan, e pueblo a kontest rei, bisando: "Ki parti nos tin ku David? Nos no tin erensia den e yu hmber di Isa. Bai boso tnt nan, O Israel! Awor prkur pa bo mes kas, David!" Asina Israel a bai na nan tntnan. 1RE 12:17 Ma Roboam a reina riba e yunan di Israel ku tabata biba den e statnan di Juda. 1RE 12:18 E ora ei rei Roboam a manda Hadoram, kende tabatin enkargo di e trabou frs, i henter Israel a piedr' mata. I rei Roboam a pura pa subi su garosh i pa hui bai Jerusalm. 1RE 12:19 Asina Israel a rebeldi kontra e kas di David te d ia djawe. 1RE 12:20 I a sosod ku ora henter Israel a tende ku Jeroboam a bolbe, n an a manda yam' bin na e asamblea i a hasi rei riba henter Israel. Ningun tribu no a sigui e kas di David sino solamente e tribu di Juda. 1RE 12:21 Awor ora Roboa m a yega Jerusalm, el a reun henter e kas di Juda i e tribu di Benjamin, shent'i o chenta mil hmber skoh ku tabata guerero, pa bringa kontra e kas di Israel pa debol b e reino na Roboam, yu hmber di Salomon. 1RE 12:22 Ma e palabra di Dios a yega na Semaias, e hmber di Dios, bisando: 1RE 12:23 "Papia ku Roboam, yu hmber di Salomo n, rei di Juda, i ku henter e kas di Juda i Benjamin i ku e restu di e pueblo, b isando: 1RE 12:24 'Asina SEOR ta bisa: "Boso no bai bringa kontra boso rumannan, e yunan di Israel; kada un bolbe pa su kas, pasobra ta Ami a hasi e kos aki."'" Asina nan a skucha e palabra di SEOR i a bolbe konforme e palabra di SEOR. 1RE 12: 25 E ora ei Jeroboam a traha Sikem den e serunan di Efrain i a biba ayanan. I el a bai for di ayanan i a traha Penuel. 1RE 12:26 I Jeroboam a bisa den su kuraso n: "Awor e reino lo bolbe na e kas di David. 1RE 12:27 Si e pueblo aki bai pa of res sakrifisio den e kas di SEOR na Jerusalm, e ora ei kurason di e pueblo aki lo b olbe serka nan seor, serka Roboam, rei di Juda; i nan lo matami i bolbe serka Rob oam, rei di Juda." 1RE 12:28 Asina rei a buska konseho i a traha dos bish di oro, i el a bisa nan: "Ta muchu molster pa boso bai Jerusalm; ata boso diosnan, O Isra el, ku a trese boso for di tera di Egipto." 1RE 12:29 I el a pone n na Bt-l i e otr o el a pone na Dan. 1RE 12:30 Awor e kos aki a bira un pik, pasobra e pueblo a ba i ador dilanti di esun te na Dan. 1RE 12:31 I el a traha kasnan na lugnan haltu, i a nombra saserdote for di entre henter e pueblo, kendenan no tabata di e yu hmbe rnan di Lev. 1RE 12:32 Tambe Jeroboam a institu un fiesta den e di ocho luna, riba e di diesinku dia di e luna, manera e fiesta ku tin na Juda, i a subi bai na e altar; asina el a hasi na Bt-l, ofresiendo sakrifisio na e bishnan ku el a traha. I na Bt-l el a stashon e saserdotenan di e lugnan haltu ku el a traha. 1RE 12:33 E or a ei el a subi bai na e altar ku el a traha na Bt-l, riba e di diesinku dia den e di ocho luna, den e luna ku el a skohe den su mes kurason; i el a institu un fies ta pa e yunan di Israel i a subi bai na e altar pa kima sensia. 1RE 13:1 Awor mi ra, un hmber di Dios a bin Bt-l for di Juda pa medio di e palabra di SEOR, mientras ku Jeroboam tabata par na e altar pa kima sensia. 1RE 13:2 I el a sklama kontra e altar pa medio di e palabra di SEOR, i a bisa: "O altar, altar, asina SEOR ta bis a: 'Mira, un yu hmber lo nase pa e kas di David, Josias ta su nmber; i riba bo e l o sakrifik e saserdotenan di e lugnan haltu, kendenan ta kima sensia riba bo, i we su di hende lo wrdu kim riba bo.'" 1RE 13:3 E ora ei riba e mesun dia el a duna un seal, bisando: "Esaki ta e seal di kual SEOR a papia: 'Mira, e altar lo habri for di otro, i e shinishi ku tin riba dj lo wrdu bash af.'" 1RE 13:4 Awor a sosod ku ora rei a tende e palabra di e hmber di Dios ku el a sklama kontra e altar na Bt-l, Jer oboam a ekstend su man for di e altar, bisando: "Gar'!" Ma su man ku el a ekstend k ontra dj a seka, asina ku e no por a hal' bk mas. 1RE 13:5 Tambe e altar a habri fo r di otro i e shinishi a basha for di e altar, konforme e seal ku e hmber di Dios a duna pa medio di e palabra di SEOR. 1RE 13:6 I rei a kontest i a bisa e hmber di Dios: "Pa fabor, roga SEOR bo Dios i hasi orashon pa mi, pa mi man bolbe bira bon ." Asina e hmber di Dios a roga SEOR, i rei su man a bolbe bira bon i a bira maner a e tabata prom. 1RE 13:7 E ora ei rei a bisa e hmber di Dios: "Ban kas ku mi i re fresk bo kurpa, i lo mi dunabo un rekompensa."

1RE 13:8 Ma e hmber di Dios a bisa rei: "Ni maske bo a dunami mitar di bo kas, lo mi no a bai ku bo, ni lo mi no a kome pan ni bebe awa na e lug aki. 1RE 13:9 Pas obra asina mi a wrdu orden pa medio di e palabra di SEOR, bisando: 'No kome pan ni bebe awa, ni bolbe pa e mesun kaminda ku bo a bin.'" 1RE 13:10 Asina el a kohe u n otro kaminda i no a bolbe pa e kaminda ku el a bin Bt-l. 1RE 13:11 Awor tabata b iba un profeta bieu na Bt-l; i su yu hmbernan a bin kont' tur loke ku e hmber di Dios a hasi e dia ei na Bt-l; e palabranan ku el a papia ku rei tambe nan a konta nan tata. 1RE 13:12 I nan tata a bisa nan: "Kual kaminda el a kohe?" Awor su yu hmber nan a mira e kaminda ku e hmber di Dios, ku a bin for di Juda, a kohe. 1RE 13:13 E ora ei el a bisa su yu hmbernan: "Siya e buriku pa mi." Asina nan a siya e buri ku p'; i el a subi e buriku i a bai. 1RE 13:14 Asina el a bai tras di e hmber di D ios i a ha' sint bou di un palu di eik; i el a bis': "Ta bo ta e hmber di Dios ku a b in for di Juda?" I el a bisa: "S, t'ami." 1RE 13:15 E ora ei el a bis': "Ban kas k u mi i kome pan." 1RE 13:16 I el a bisa: "Mi no por bolbe ku bo ni bai ku bo, ni mi no ta kome pan ni bebe awa serka bo na e lug aki. 1RE 13:17 Pasobra mi a haa u n rdu pa medio di e palabra di SEOR: 'Bo no mag kome pan ni bebe awa ayanan; no bo lbe pa e kaminda ku bo a bin.'" 1RE 13:18 I el a bis': "Ami tambe ta un profeta m eskos ku bo, i un angel a papia ku mi dor di e palabra di SEOR, bisando: 'Tres' bk serka bo na bo kas, pa e kome pan i bebe awa.'" Ma ta gaa el a ga'. 1RE 13:19 Asina el a bai bk kun, i a kome pan na su kas i a bebe awa. 1RE 13:20 Awor a sosod ku mi entras nan tabata sint na mesa, e palabra di SEOR a yega na e profeta ku a hasi bol be; 1RE 13:21 i el a sklama bisa e hmber di Dios ku a bin for di Juda: "Asina SEOR ta bisa: 'Pasobra bo a desobedes e rdu di SEOR, i no a kumpli ku e mandamentu ku S EOR bo Dios a ordenbo, 1RE 13:22 ma a bai bk i a kome pan i bebe awa na e lug di kua l El a bisabo: "No kome pan ni bebe awa", bo kadaver lo no wrdu der den graf di bo tatanan.'" 1RE 13:23 I a sosod ku despues ku el a kome pan i despues ku el a beb e, el a siya e buriku pa e profeta ku el a hasi bolbe. 1RE 13:24 Ma ora ku el a bai, un leon a top' na kaminda i a mat', i su kadaver a keda bent riba kaminda, ku e buriku par banda di dj; e leon tambe tabata par banda di e kadaver. 1RE 13:25 I a ta, tabatin hmber ta pasa i nan a mira e kadaver bent riba kaminda, i e leon par ba nda di e kadaver; i nan a bin konta esaki den e stat kaminda e profeta bieu taba ta biba. 1RE 13:26 Awor ora ku e profeta ku a hasi bolbe di e kaminda a tende esa ki, el a bisa: "Ta e hmber di Dios ku a desobedes e rdu di SEOR; pesei SEOR a entregu ' na e leon ku a habrak' i a mat', konforme e palabra di SEOR ku El a papia kun." 1RE 13:27 E ora ei el a papia ku su yu hmbernan, bisando: "Siya e buriku pa mi." I n an a siy'. 1RE 13:28 I el a bai i a haa su kadaver bent riba kaminda ku e buriku i e leon par banda di e kadaver; e leon no a kome e kadaver ni a habrak e buriku. 1R E 13:29 Asina e profeta a hisa kadaver di e hmber di Dios pon' riba e buriku i a t res' bk; i el a bin na e stat di e profeta bieu pa lament p', i pa der'. 1RE 13:30 I el a pone su kadaver den su mes graf; i nan a lament p', bisando: "Ai, mi ruman!" 1RE 13:31 I a sosod ku despues ku el a der', el a papia ku su yu hmbernan, bisando: "Dia mi muri, derami den e graf ku e hmber di Dios ta der aden; pone mi wesunan b anda di su wesunan. 1RE 13:32 Pasobra siguramente lo sosod loke ku el a sklama pa medio di e palabra di SEOR kontra e altar na Bt-l, i kontra tur e kasnan di e lugna n haltu ku tin den e statnan di Samaria." 1RE 13:33 Despues di e evento aki Jero boam no a bolbe di su mal kaminda, ma el a bolbe nombra saserdotenan pa e lugnan haltu for di meimei di henter e pueblo; ken ku tabata kier el a konsagr pa ta sas erdote di e lugnan haltu. 1RE 13:34 I e evento aki a bira pik pa e kas di Jeroboam , pa kual motibu el a wrdu kit i destru for di riba e superfisio di tera. 1RE 14:1 E tempu ei Abias, yu hmber di Jeroboam, a bira malu. 1RE 14:2 I Jeroboam a bisa s u esposa: "Lanta awor, i disfras bo mes pa nan no ripar ku ta esposa di Jeroboam b o ta, i bai Silo; mira, profeta Ahias ta ayanan, kende a papia tokante di mi, ku ami lo a bira rei di e pueblo aki. 1RE 14:3 I hiba dies pan, algun pan buskuchi i un butishi di miel, i bai serka dj. E lo kontabo kiko ta bai pasa ku e

mucha." 1RE 14:4 I Jeroboam su esposa a hasi asina; el a lanta bai Silo, i a yeg a na e kas di Ahias. Awor Ahias no por a mira, pasobra su wowonan tabata skur pa motibu di su edat. 1RE 14:5 Awor SEOR a bisa Ahias: "Mira, esposa di Jeroboam ta bin pa konsult ku bo tokante di su yu hmber, pasobra e ta malu. Bo mester bis' tal i tal kos, pasobra lo t'asina ku ora e yega e lo pretend di ta un otro hende." 1 RE 14:6 I a sosod ku ora Ahias a tende e zonidu di su pianan yega na porta, el a bisa: "Drenta, esposa di Jeroboam. Pakiko bo ta pretend di ta otro hende? Pasobra mi a wrdu mand serka bo ku mal notisia. 1RE 14:7 Bai bisa Jeroboam: 'Asina e SEOR Dios di Israel ta bisa: "Mi a halsabo for di meimei di e pueblo i a hasibo lider di Mi pueblo Israel, 1RE 14:8 i a sker e reino kit' for di e kas di David i a du nabo . Sinembargo, bo no tabata manera Mi sirbid David, kende a warda Mi mandament unan i a siguiMi ku henter su kurason, pa hasi solamente loke tabata bon den Mi bista; 1RE 14:9 ma abo a hasi mas malu ku tur esnan ku tabata prom ku bo, i a bai traha otro diosnan i imagennan bash pa bo mes, pa probokMi na rabia, i a tiraMi t ras di bo lomba. 1RE 14:10 "Pesei mira, Mi ta trese kalamidat riba e kas di Jero boam, i lo krta kita for di Jeroboam tur hende hmber, tantu katibu komo liber na I srael; i lo Mi bari e kas di Jeroboam limpi-limpi, manera ta bari mst te ora tur kita. 1RE 14:11 Esun ku ta pertenes na Jeroboam, ku muri den stat, kach lo kome. I esun ku muri den kunuku, parha di shelu lo kome, pasobra SEOR a papia esaki."' 1 RE 14:12 "Awor abo lanta, bai bo kas. Asina bo pone bo pia den stat, e mucha lo muri. 1RE 14:13 I henter Israel lo lament p' i der', pasobra di e famia di Jeroboam ta so lo bai den graf, pasobra di e kas di Jeroboam ta den dj so algu bon a wrdu ha pa ku e SEOR Dios di Israel. 1RE 14:14 "Ademas, SEOR lo lanta un rei pa Su mes ri ba Israel ku lo krta e kas di Jeroboam kit'af di awe padilanti. 1RE 14:15 Pasobra SEOR lo suta Israel manera un richi ta wrdu sakud den awa; i E lo ranka Israel ku r ais ku tur for di e bon tera aki ku El a duna nan tatanan, i lo plama nan na e o tro banda di Riu Eufrates, pasobra nan a traha nan imagennan di Asera, probokand o SEOR na rabia. 1RE 14:16 I E lo laga Israel pa su kuenta pa motibu di e piknan d i Jeroboam, ku el a komet, i ku kualnan el a hasi Israel peka." 1RE 14:17 E ora e i Jeroboam su esposa a lanta bai i a yega Tirsa. Ora ku e tabata pasa drmpel di e kas, e mucha a muri. 1RE 14:18 I henter Israel a der' i a lament p', konforme e pa labra di SEOR ku El a papia pa medio di Su sirbid profeta Ahias. 1RE 14:19 Awor e demas echonan di Jeroboam, kon el a hasi guera i kon el a reina, mira, nan ta pa r skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel. 1RE 14:20 I e tempu ku Jerob oam a reina tabata bint'i dos aa; i el a bai soseg serka su tatanan, i su yu hmber Nadab a reina na su lug. 1RE 14:21 Awor Roboam, yu hmber di Salomon, tabata reina na Juda. Roboam tabatin kuarent'i un aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieshe te aa na Jerusalm, e stat ku SEOR a skohe for di tur e tribunan di Israel pa pone S u nmber ayanan. I nmber di su mama tabata Naama e amonita. 1RE 14:22 I Juda a hasi malu den bista di SEOR, i nan a probok'E hasiE yalurs, mas ku tur loke nan tatan an a hasi, ku e piknan ku nan a komet. 1RE 14:23 Pasobra nan tambe a traha pa nan mes lugnan haltu i pilarnan sagrado i imagennan di Asera riba tur seru haltu i bo u di tur palu brd. 1RE 14:24 I tambe tabatin sodomitanan na e tera. Nan tabata has i konforme tur e abominashonnan di e nashonnan ku SEOR a saka for di dilanti di e yunan di Israel. 1RE 14:25 Awor a sosod ku den e di sinku aa di rei Roboam, Sisak , rei di Egipto, a lanta kontra Jerusalm. 1RE 14:26 I el a kohe e tesoronan di e kas di SEOR i e tesoronan di rei su kas bai kun, i el a kohe tur kos; tambe el a k ohe tur e eskudonan di oro ku Salomon a traha. 1RE 14:27 Asina rei Roboam a trah a eskudo di brns na nan lug, i a pone nan na enkargo di e komandantenan di e guard ianan ku tabata tene warda na porta di rei su kas. 1RE 14:28 E ora ei a sosod ku ki ora ku rei tabata drenta e kas di SEOR, e guardianan tabata karga nan i despue s hiba nan bk den e kamber di e guardianan. 1RE 14:29 Awor e demas echonan di Rob oam i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reina n di Juda? 1RE 14:30 I tabatin guera kontinuamente entre Roboam i Jeroboam.

1RE 14:31 I Roboam a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der serka su tatanan den e stat di David; i nmber di su mama tabata Naama e amonita. I su yu hmber Abiam a b ira rei na su lug. 1RE 15:1 Awor den e di diesocho aa di rei Jeroboam, yu hmber di Nabat, Abiam a bira rei di Juda. 1RE 15:2 El a reina tres aa na Jerusalm; i nmber d i su mama tabata Maaka, yu muh di Abisalom. 1RE 15:3 I el a kana den tur e piknan di su tata, ku el a komet prom kun; i su kurason no tabata kompletamente dedik na SEO R su Dios, manera kurason di su tata David. 1RE 15:4 Ma pa motibu di David SEOR s u Dios a dun' un lampi na Jerusalm, pa lanta su yu hmber despues di dj i pa stables J erusalm; 1RE 15:5 pasobra David a hasi loke tabata korekto den bista di SEOR, i no a apart su mes for di nada ku El a orden' hasi tur e dianan di su bida, ku ekseps hon di e kaso di Urias e heteo. 1RE 15:6 I tabatin guera entre Roboam i Jeroboam tur e dianan di su bida. 1RE 15:7 Awor e demas echonan di Abiam i tur loke ku e l a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? I tabati n guera entre Abiam i Jeroboam. 1RE 15:8 I Abiam a bai soseg serka su tatanan i n an a der' den e stat di David; i su yu hmber Asa a bira rei na su lug. 1RE 15:9 Asi na ta ku den e di binti aa di Jeroboam, rei di Israel, Asa a kumins reina komo rei di Juda. 1RE 15:10 I el a reina kuarent'i un aa na Jerusalm; i nmber di su mama ta bata Maaka, yu muh di Abisalom. 1RE 15:11 I Asa a hasi loke tabata korekto den bi sta di SEOR, manera su tata David. 1RE 15:12 Tambe el a saka e sodomitanan for di e tera, i a kita tur e dolonan ku su tatanan a traha. 1RE 15:13 I tambe el a kit a su mama Maaka for di e puesto di reina mama, pasobra su mama a traha un imagen horibel di Asera; i Asa a kap e imagen horibel bash'abou i a kim' na Roi Kedron. 1RE 15:14 Ma e lugnan haltu no a wrdu kit; sinembargo, kurason di Asa tabata kompl etamente dedik na SEOR henter su bida. 1RE 15:15 I el a trese den e kas di SEOR e k osnan ku su tata a dedik i e kosnan ku e mes a dedik: plata, oro i artkulonan-di-uz o. 1RE 15:16 Awor tabatin guera entre Asa i Baasa, rei di Israel, henter nan bid a. 1RE 15:17 I Baasa, rei di Israel, a lanta kontra Juda i a fortifik Rama, pa no laga ningun hende sali ni drenta serka Asa, rei di Juda. 1RE 15:18 E ora ei Asa a kohe tur e plata i e oro ku a keda den a lugnan-di-warda-tesoro di e kas di SEO R i e lugnan-di-warda-tesoro di rei su kas, i a entreg nan den man di su sirbidnan. I rei Asa a manda nan serka Bn-adad, yu hmber di Tabrimon, yu hmber di Hezion, rei di Siria, kende tabata biba na Damasko, bisando: 1RE 15:19 "Laga tin un aliansa entre abo i ami, manera tabatin entre mi tata i bo tata. Mira, mi a manda un re galo di plata i oro pa bo; bai, kibra bo aliansa ku Baasa, rei di Israel, pa e r etir for di mi." 1RE 15:20 Asina Bn-adad a skucha rei Asa i a manda e komandantena n di su ehrsitonan kontra e statnan di Israel, i a konkist Ijon, Dan, Abel-bt-maaka i henter Kineret, ademas di henter e tera di Nftal. 1RE 15:21 I a sosod ku ora Baa sa a tende di esaki, el a stp di fortifik Rama i a keda na Tirsa. 1RE 15:22 Anto r ei Asa a hasi un proklamashon na henter Juda, sin eksepshon di ningun hende; i n an a kohe e piedranan i e palunan di Rama, ku Baasa a uza pa konstru, bai kun. I k u esakinan rei Asa a traha Geba di Benjamin i Mizpa. 1RE 15:23 Awor e demas echo nan di Asa, tur su poder, tur loke ku el a hasi, i e statnan ku el a traha, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? Ma den e dianan di su biehes el a bira malu na su pianan. 1RE 15:24 I Asa a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der serka su tatanan den e stat di su tata David; i su yu hmber Josafat a reina na su lug. 1RE 15:25 Awor Nadab, yu hmber di Jeroboam, a bira rei di Israel den e di dos aa di Asa, rei di Juda, i el a reina dos aa riba Israel. 1RE 15:26 I el a hasi malu den bista di SEOR, i a kana den e kaminda di su tata i den su pik k u el a hasi Israel komet. 1RE 15:27 E ora ei Baasa, yu hmber di Ahias, di e kas di Isakar, a konspir kontra dj; i Baasa a dal mata na Gibeton, ku tabata pertenes na e filisteonan, mientras ku Nadab i henter Israel tabata rondon Gibeton. 1RE 15:28 Asina Baasa a mat' den e di tres aa di Asa, rei di Juda, i a reina na su lug. 1RE 15:29 I a sosod ku asina el a bira rei, el a mata henter e kas di Jeroboam. E no a laga ni un hende di Jeroboam na bida, te ora ku el a destru nan, konforme e pal abra di SEOR ku El a papia pa medio di Su sirbid, Ahias e silonita, 1RE 15:30 i pa motibu di e piknan di Jeroboam ku el a komet i ku el a hasi Israel komet, pa motib u di su

probokashon ku kual el a probok e SEOR Dios di Israel na rabia. 1RE 15:31 Awor e d emas echonan di Nadab i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di K rnikanan di e reinan di Israel? 1RE 15:32 I tabatin guera entre Asa i Baasa, rei di Israel, henter nan bida. 1RE 15:33 Den e di tres aa di Asa, rei di Juda, Baasa , yu hmber di Ahias, a bira rei di henter Israel na Tirsa i a reina bint'i kuater aa. 1RE 15:34 I el a hasi malu den bista di SEOR, i a kana den e kaminda di Jerob oam i den su pik ku el a hasi Israel komet. 1RE 16:1 Awor e palabra di SEOR a yega na Jeh, yu hmber di Hanani, kontra Baasa, bisando: 1RE 16:2 "Pasobra Mi a halsabo for di den stf i a hasibo lider di Mi pueblo Israel, i bo a kana den e kaminda di Jeroboam i a hasi Mi pueblo Israel peka, probokando Mi na rabia ku nan piknan, 1 RE 16:3 mira, lo Mi kaba ku Baasa i ku su kas, i lo Mi hasi bo kas manera e kas di Jeroboam, yu hmber di Nabat. 1RE 16:4 Esun di Baasa ku muri den stat, kach lo k ome. I esun di dj ku muri den kunuku, parha di shelu lo kome." 1RE 16:5 Awor e de mas echonan di Baasa, loke ku el a hasi i su poder, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 1RE 16:6 I Baasa a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der na Tirsa; i su yu hmber Ela a bira rei na su lug. 1RE 16:7 Ademas, e p alabra di SEOR pa medio di profeta Jeh, yu hmber di Hanani, tambe a yega kontra Baa sa i su kas, pa motibu di tur e maldat ku el a hasi den bista di SEOR, probokando E na rabia ku e obra di su mannan, dor di ta manera e kas di Jeroboam, i pasobr a el a destru esaki. 1RE 16:8 Den e di bint'i seis aa di Asa, rei di Juda, Ela, yu hmber di Baasa, a bira rei di Israel na Tirsa, i a reina dos aa. 1RE 16:9 I su si rbid Zimri, komandante di mitar di su garoshinan, a konspir kontra dj. Awor Ela tab ata na Tirsa ta bebe burachi na e kas di Arsa, kende tabata mayordomo di e kas d i Tirsa. 1RE 16:10 E ora ei Zimri a drenta paden i a dal mata, den e di bint'i s hete aa di Asa, rei di Juda, i a bira rei na su lug. 1RE 16:11 I a sosod ku ora el a bira rei, asina ku el a sinta riba su trono, el a mata tur e hendenan di e kas di Baasa; e no a laga ni n hende hmber, ni di su famianan ni di su amigunan. 1RE 16:12 Asina Zimri a destru tur e hendenan di e kas di Baasa, konforme e palabra d i SEOR ku El a papia kontra Baasa pa medio di profeta Jeh, 1RE 16:13 pa motibu di tur e piknan di Baasa i e piknan di su yu hmber Ela, ku nan a komet i ku nan a hasi Israel komet, probokando e SEOR Dios di Israel na rabia ku nan dolonan. 1RE 16:14 A wor e demas echonan di Ela i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 1RE 16:15 Den e di bint'i shete aa di Asa, re i di Juda, Zimri a reina shete dia na Tirsa. Awor e pueblo tabata kampa kontra G ibeton, ku tabata pertenes na e filisteonan. 1RE 16:16 I e pueblo ku tabata kampa a tende nan bisa: "Zimri a konspir i tambe a mata rei." Pesei henter Israel a ha si Omri, komandante di e ehrsito, rei di Israel riba e dia ei den e kampamentu. 1 RE 16:17 E ora ei Omri i henter Israel huntu kun a bai for di Gibeton, i nan a ro ndon Tirsa. 1RE 16:18 I a sosod ku ora Zimri a mira ku nan a kohe e stat, el a bai den e sitadel di rei su kas i a kima rei su kas ku kandela ku su mes aden, i a muri, 1RE 16:19 pa motibu di su piknan ku el a komet, hasiendo malu den bista di S EOR, kanando den e kaminda di Jeroboam, i den su pik ku el a komet, dor di hasi Isr ael peka. 1RE 16:20 Awor e demas echonan di Zimri i e kmplt ku el a traha, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 1RE 16:21 E ora ei e pu eblo di Israel a keda divid den dos parti: mitar di e pueblo a sigui Tibni, yu hmb er di Ginat, pa hasi rei; e otro mitar a sigui Omri. 1RE 16:22 Ma e pueblo ku a s igui Omri tabatin viktoria riba e pueblo ku a sigui Tibni, yu hmber di Ginat. I T ibni a muri i Omri a bira rei. 1RE 16:23 Den e di trint'i un aa di Asa, rei di Ju da, Omri a bira rei di Israel i a reina diesdos aa; el a reina seis aa na Tirsa. 1 RE 16:24 I el a kumpra Seru Samaria serka Semer pa dos talento di plata; i el a konstru riba e seru, i a yama e stat ku el a konstru, Samaria, na nmber di Semer, d oo di e seru. 1RE 16:25 I Omri a hasi malu den bista di SEOR, i a hasi mas maldat ku tur esnan ku tabata prom kun.

1RE 16:26 Pasobra el a kana den henter e kaminda di Jeroboam, yu hmber di Nabat, i den su piknan ku el a hasi Israel komet, probokando SEOR Dios di Israel ku nan dol onan. 1RE 16:27 Awor e demas echonan di Omri ku el a hasi i su poder ku el a dem ostr, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 1RE 16:28 A sina Omri a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der na Samaria; i su yu hmber Akab a bira rei na su lug. 1RE 16:29 Awor Akab, yu hmber di Omri, a bira rei di Israel d en e di trint'i ocho aa di Asa, rei di Juda; i Akab, yu hmber di Omri, a reina bin t'i dos aa riba Israel na Samaria. 1RE 16:30 I Akab, yu hmber di Omri, a hasi malu den bista di SEOR, mas ku tur esnan ku tabata prom kun. 1RE 16:31 I a sosod ku no s olamente el a konsider komo algu gewon pa kana den e piknan di Jeroboam, yu hmber d i Nabat, ma pa kolmo el a kasa ku Jezabel, yu muh di Et-baal, rei di e sidonionan , i a bai sirbi Baal i a ador'. 1RE 16:32 Asina el a lanta un altar pa Baal den e kas di Baal, ku el a traha na Samaria. 1RE 16:33 I tambe Akab a traha e imagen di Asera. Asina Akab a hasi mas pa probok e SEOR Dios di Israel ku tur e reinan di Israel ku tabata prom kun. 1RE 16:34 Den Akab su dianan Hil di Bt-l a traha Jeriko; el a pone su fundeshinan a kosto di prdida di su primognito Abiram, i a pone su po rtanan a kosto di prdida di su yu hmber mas chikitu Segub, konforme e palabra di S EOR ku El a papia pa medio di Josu, yu hmber di Nun. 1RE 17:1 Awor Elias e tisbita, kende tabata un di e hendenan ku tabata biba temporalmente na Galaad, a bisa Ak ab: "Manera SEOR, e Dios di Israel, ta biba, dilanti di Kende mi ta para, siguram ente lo no tin ni serena ni awaseru e aanan aki, si no ta pa medio di mi palabra. " 1RE 17:2 I e palabra di SEOR a yega na Elias, bisando: 1RE 17:3 "Bai for di aki i bira bai pariba, i skonde banda di Roi Kerit, ku ta keda pariba di Jordan. 1R E 17:4 I lo bo bebe for di e roi, i Mi a orden e rafnan pa dunabo di kome ayanan. " 1RE 17:5 Asina el a bai i a hasi konforme e palabra di SEOR, pasobra el a bai i a biba banda di Roi Kerit, ku ta keda pariba di Jordan. 1RE 17:6 I e rafnan tab ata trese pan ku karni p' mainta i pan ku karni atardi; i e tabata bebe for di e roi. 1RE 17:7 I a sosod ku despues di un tempu e roi a seka, pasobra awaseru no a kai na e tera. 1RE 17:8 E ora ei e palabra di SEOR a yega na dj, bisando: 1RE 17: 9 "Lanta, bai Sarepta, ku ta pertenes na Sidon, i keda ayanan; mira, ayanan Mi a duna un biuda rdu pa dunabo di kome." 1RE 17:10 Asina el a lanta i a bai Sarepta, i ora ku el a yega na porta di e stat, mira, tabatin un biuda einan ta piki pal u; i el a yam' i a bisa: "Pa fabor, buska poko awa den un butishi pa mi, pa mi be be." 1RE 17:11 I ora ku e tabata bai kohe esaki, el a yam' i a bisa: "Pa fabor, t rese pida pan pa mi den bo man." 1RE 17:12 Ma el a bisa: "Manera SEOR bo Dios ta biba, mi no tin pan, solamente un man di haria den e kmchi i un tiki zeta den e bu tishi; i mira, mi ta piki algun pida palu pa mi bai paden i prepar' pa mi ku mi y u hmber, pa nos kom' i muri." 1RE 17:13 E ora ei Elias a bis': "No tene miedu; bai, hasi manera bo a bisa, ma traha un pan buskuchi chikitu for di dj pa mi prom, i t res' pa mi; i despues bo por traha un pa bo mes i pa bo yu hmber. 1RE 17:14 Pasobr a asina e SEOR Dios di Israel ta bisa: 'E kmchi di haria lo no bira bash, ni e butis hi di zeta lo no bira bash, te dia ku SEOR manda awaseru riba e superfisio di tera .'" 1RE 17:15 Asina el a bai i a hasi konforme e palabra di Elias; i ku Elias i e hendenan di su kas a kome pa hopi dia. 1RE 17:16 E kmchi di haria no a bira bash ni e butishi di zeta no a bira bash, konforme e palabra di SEOR ku El a papia pa m edio di Elias. 1RE 17:17 Awor a sosod ku despues di e kosnan aki, e yu hmber di e muh, e ama di kas, a bira malu; i su malesa tabata asina grave ku no a keda rosea den dj. 1RE 17:18 Pesei e muh a bisa Elias: "Ta kiko mi tin di hasi ku bo, O hmber di Dios? Bo a bin serka mi pa trese mi inikidat na memoria i pa mata mi yu!" 1R E 17:19 I el a bis': "Dunami bo yu." Anto el a koh' for di den su skochi i a kargu ' subi bai kun na e kamber ariba, kaminda e tabata keda, i a pon' riba su mes kama. 1RE 17:20 I el a sklama na SEOR i a bisa: "O SEOR mi Dios, Bo a trese kalamidat t ambe riba e biuda serka ken mi ta keda, dor di laga su yu muri?" 1RE 17:21 E ora ei el a rk su mes tres biaha riba e mucha, i a sklama na SEOR, i a bisa: "O SEOR m i Dios, mi ta rogaBo, laga bida di e mucha aki bolbe den dj."

1RE 17:22 I SEOR a tende e bos di Elias; i bida di e mucha a bolbe den dj, i el a rebib. 1RE 17:23 I Elias a kohe e mucha i a baha kun for di e kamber ariba hib' den kas, i a entregu' na su mama; i Elias a bisa: "Mira, bo yu ta bibu!" 1RE 17:24 E ora ei e muh a bisa Elias: "Awor mi sa ku bo ta un hmber di Dios, i ku e palabra di SEOR den bo boka ta brdat." 1RE 18:1 Awor a sosod ku despues di hopi dia e palab ra di SEOR a yega na Elias den e di tres aa, bisando: "Bai, present bo mes na Akab, i lo Mi manda awaseru riba e superfisio di tera." 1RE 18:2 Asina Elias a bai pr esent su mes na Akab. Awor e hamber na Samaria tabata severo. 1RE 18:3 I Akab a y ama Abdias, kende tabata mayordomo di e kas. (Awor Abdias tabatin gran temor pa SEOR, 1RE 18:4 pasobra a sosod ku dia Jezabel a destru e profetanan di SEOR, Abdias a kohe shen profeta i a skonde nan na sinkuenta-sinkuenta den un kueba, i a prov e pan i awa pa nan.) 1RE 18:5 E ora ei Akab a bisa Abdias: "Pasa dor di e tera, b ai na tur e fuentenan di awa i na tur e vayenan; podis nos haa yerba pa tene e kab ainan i e mulanan na bida, sin tin mester di mata ni un di e bestianan." 1RE 18: 6 Asina nan a parti e tera den nan dos pa inspekshon'; Akab a bai su so den esun direkshon i Abdias a bai su so den otro direkshon. 1RE 18:7 Awor ora ku Abdias t abata na kaminda, ata, Elias a topa kun; i el a rekonos' i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a bisa: "T'abo mes, Elias, mi shon?" 1RE 18:8 I el a bis': "T'ami mes. Bai bisa bo shon: 'Ata, Elias t'aki.'" 1RE 18:9 I el a bisa: "Ta ki pik mi a komet, ku bo ta entreg bo sirbid den man di Akab, p' matami? 1RE 18:10 Mane ra SEOR bo Dios ta biba, no tin nashon ni reino na unda mi seor no a laga buskabo; i ora nan a bisa: 'E no t'aki', el a hasi e reino f nashon hura ku nan no por a haabo. 1RE 18:11 I awor bo ta bisa: 'Bai bisa bo shon: "Ata, Elias t'aki."' 1RE 1 8:12 I lo sosod ku ora mi bai lagabo, e Spiritu di SEOR lo hibabo na un lug ku mi n o sa; asina ku ora mi bin i konta Akab i e no por haabo, e lo matami, maske ku am i, bo sirbid, a teme SEOR for di mi hubentut. 1RE 18:13 No a wrdu kont na mi shon ki ko mi a hasi ora Jezabel a mata e profetanan di SEOR, ku mi a skonde shen profeta di SEOR na sinkuenta-sinkuenta den un kueba, i a sosten nan ku pan i ku awa? 1RE 18:14 I awor bo ta bisa: 'Bai bisa bo shon: "Ata, Elias t'aki"'; anto e lo matam i." 1RE 18:15 I Elias a bisa: "Manera e SEOR di ehrsitonan ta biba, dilanti di Ken de mi ta para, siguramente lo mi present mi mes na dj awe." 1RE 18:16 Asina Abdias a bai pa kontra ku Akab, i a kont' esaki; i Akab a bai pa kontra ku Elias. 1RE 1 8:17 I a sosod ku ora Akab a mira Elias, Akab a bis': "Ta abo mes? Abo ku ta hinka Israel den problema?" 1RE 18:18 I Elias a bisa: "No ta ami a hinka Israel den p roblema, ma ta abo i bo tata su kas, pasobra bo a bandon e mandamentunan di SEOR, i bo a sigui e Baalnan. 1RE 18:19 Awor anto, manda yama henter Israel bin serka mi riba Seru Karmelo, huntu ku e kuater shent'i sinkuenta profetanan di Baal, i e kuater shen profetanan di e imagen di Asera ku ta kome na Jezabel su mesa." 1R E 18:20 Asina Akab a manda yama tur e yunan di Israel, i a trese e profetanan hu ntu na Seru Karmelo. 1RE 18:21 I Elias a yega serka henter e pueblo i a bisa: "K uantu tempu mas boso ta keda duda entre dos opinion? Si SEOR ta Dios, siguiE; ma si ta Baal, sigui." Ma e pueblo no a kontest' ni un palabra. 1RE 18:22 E ora ei El ias a bisa e pueblo: "Ta ami so a keda komo profeta di SEOR, ma Baal su profetana n ta kuater shent'i sinkuenta hmber. 1RE 18:23 Awor, laga nan duna nos dos buey; i laga nan skohe un buey pa nan mes, krt' na pida-pida i pon' riba e palu, ma no po ne kandela bou di dj; i ami lo prepar e otro buey i pon' riba e palu, i lo mi no po ne kandela bou di dj. 1RE 18:24 E ora ei boso invok e nmber di boso dios, i ami lo invok e nmber di SEOR; i e Dios ku kontest ku kandela, E ta Dios." I henter e pueblo a kontest i a bisa: "Esei ta un bon idea." 1RE 18:25 Asina Elias a bisa e profet anan di Baal: "Skohe n buey pa boso mes i prepar' prom, pasobra boso ta hopi; i inv ok e nmber di boso dios, ma no pone kandela bou di dj." 1RE 18:26 E ora ei nan a ko he e buey ku el a duna nan i nan a prepar' i a invok e nmber di Baal for di mainta te mrdia, bisando: "O Baal, kontest nos." Ma no tabatin ni un bos i ni un hende no a kontest. I nan tabata bula rnt di e altar ku nan a traha. 1RE 18:27 I a sosod ku ora a bira mrdia, Elias a kumins hasi bofon di nan i a bisa: "Yama na bos haltu, pasobra e ta un dios; f e ta okup, f el a apart su mes, f e ta biaha, f kisas e ta na soo, i boso mester lant'." 1RE 18:28 Asina nan tabata grita na bos haltu i tabata krta nan kurpa, segun nan kustumber, ku spada i lansa, te ora sanger tabata basha na nan kurpa.

1RE 18:29 I a sosod ku ora mrdia a pasa, nan a sigui profetis te na e ora di ofres s akrifisio di atardi; ma no tabatin ningun bos, ningun hende no tabata kontest, i ningun hende no tabata paga atenshon. 1RE 18:30 E ora ei Elias a bisa henter e p ueblo: "Hala serka di mi." Asina henter e pueblo a hala serka di dj. I el a drech a e altar di SEOR ku a wrdu bash abou. 1RE 18:31 I Elias a kohe diesdos piedra konf orme e kantidat di e tribunan di e yu hmbernan di Jakb, na kende e palabra di SEOR a yega, bisando: "Israel lo ta bo nmber." 1RE 18:32 Anto ku e piedranan el a trah a un altar na nmber di SEOR; i el a traha un roi rnt di e altar, sufisientemente gr andi pa konten dos mid di simia. 1RE 18:33 Despues el a aregl e palu, a krta e buey na pida-pida i pon' riba e palu. I el a bisa: "Yena kuater tinashi ku awa i basha esaki riba e ofrenda kim i riba e palu." 1RE 18:34 I el a bisa: "Hasi pa di dos b iaha." I nan a hasi pa di dos biaha. I el a bisa: "Hasi pa di tres biaha." I nan a hasi pa di tres biaha. 1RE 18:35 I e awa tabata kore tur rnt di e altar, i el a y ena e roi tambe ku awa. 1RE 18:36 I a sosod ku na e ora di ofres e sakrifisio di a tardi, profeta Elias a yega serka i a bisa: "O SEOR, e Dios di Abraham, Isaak i I srael, laga ta konos awe ku ta Abo ta Dios na Israel, i ku ami ta Bo sirbid i ku m i a hasi tur e kosnan aki konforme Bo palabra. 1RE 18:37 Kontestmi, O SEOR, kontes tmi, pa e pueblo aki sa ku ta Abo, O SEOR, ta Dios, i ku ta Abo a hasi nan kurason bolbe atrobe." 1RE 18:38 E ora ei e kandela di SEOR a kai i a kima tur kos: e of renda kim, e palu, e piedranan i e stf; i el a seka e awa ku tabatin den e roi. 1R E 18:39 I ora henter e pueblo a mira esaki, nan a tira nan kurpa abou ku nan kar a te na suela; i nan a bisa: "SEOR, E ta Dios; SEOR, E ta Dios." 1RE 18:40 E ora e i Elias a bisa nan: "Gara e profetanan di Baal; no laga ni un di nan skapa." Asi na nan a gara nan; i Elias a hiba nan na Roi Kison, i a mata nan ayanan. 1RE 18: 41 Awor Elias a bisa Akab: "Bai, kome i bebe, pasobra tin zonidu di un awaseru p is." 1RE 18:42 Asina Akab a bai pa kome i bebe. Ma Elias a subi bai na kabes di S eru Karmelo; i el a sak abou te na suela i a pone su kara meimei di su rudianan. 1RE 18:43 I el a bisa su sirbid: "Subi bai awor, wak den direkshon di laman." As ina el a subi bai i a wak, i a bisa: "No tin nada." I shete biaha Elias a bisa: "Bai bk." 1RE 18:44 I a sosod ku e di shete biaha el a bisa: "Mira, un nubia mes c hikitu ku man di hende ta sali for di laman." I Elias a bisa: "Bai bisa Akab: 'P repar bo garoshi i baha bai, pa e awaseru pis no strobabo.'" 1RE 18:45 Asina a sos od ku den un ratu di ora shelu a bira pretu di nubia i bientu, i tabatin un awase ru pis. I Akab a subi su garoshi i a bai Jezreel. 1RE 18:46 I e man di SEOR tabata riba Elias, i el a faha su hep i a kore yega Jezreel prom ku Akab. 1RE 19:1 Awor Akab a konta Jezabel tur loke Elias a hasi, i kon el a mata tur e profetanan ku spada. 1RE 19:2 E ora ei Jezabel a manda un mensahero serka Elias, bisando: "Ku e diosnan hasi asina ku mi i pi ainda, si maan na e ora aki mi no hasi bo bida ma nera bida di un di nan." 1RE 19:3 I Elias a haa miedu i a lanta hui bai pa skapa su bida i a yega Beerseba, ku ta pertenes na Juda, i a laga su sirbid ayanan. 1RE 19:4 Ma e mes a hasi un biahe di un dia den desierto, i a bai sinta bou di un ma ta di enebro; i el a pidi pa e muri, i a bisa: "Ta basta; awor, O SEOR, tuma mi b ida, pasobra mi no ta mih ku mi tatanan." 1RE 19:5 I el a kai drumi bou di un mat a di enebro i a pega soo; i mira, tabatin un angel ta mishi kun, i el a bis': "Lant a i kome." 1RE 19:6 E ora ei el a wak, i mira, na su kabes tabatin un pan buskuc hi trah riba piedra kayente, i un butishi di awa. Asina el a kome i bebe, i a kai drumi atrobe. 1RE 19:7 I e Angel di SEOR a bolbe bin pa di dos biaha, a mishi ku n i a bisa: "Lanta i kome, pasobra e biahe ta muchu largu pa bo." 1RE 19:8 Asina el a lanta i a kome i bebe, i den e forsa di e kuminda ei el a bai kuarenta dia i kuarenta nochi te ora ku el a yega Horb, e seru di Dios. 1RE 19:9 E ora ei el a yega ayanan na un kueba i a pasa nochi ayanan. I mira, e palabra di SEOR a yega na dj, i El a bis': "Kiko bo ta hasi akinan, Elias?" 1RE 19:10 I el a bisa: "Mi a traha masha duru pa SEOR, e Dios di ehrsitonan, pasobra e yunan di Israel a bandon Bo aliansa, a basha Bo altarnan abou i a mata Bo profetanan ku spada. I ta ami s o a keda; i nan ta buska pa kita mi bida."

1RE 19:11 I El a bisa: "Sali, i bai para riba e seru dilanti di SEOR." I mira, SEO R tabata pasa! I un bientu enorme i fuerte tabata sker e serunan i kibra e baran kanan na pida-pida dilanti di SEOR; ma SEOR no tabata den e bientu. I despues di e bientu un temblor, ma SEOR no tabata den e temblor. 1RE 19:12 I despues di e tem blor un kandela, ma SEOR no tabata den e kandela; i despues di e kandela zonidu d i un brisa suave. 1RE 19:13 I a sosod ku ora Elias a tende esaki, el a lora su ka ra den su mantel i a sali bai para den e entrada di e kueba. I mira, un bos a ye ga na dj i a bisa: "Kiko bo ta hasi akinan, Elias?" 1RE 19:14 E ora ei el a bisa: "Mi a traha masha duru pa SEOR, e Dios di ehrsitonan, pasobra e yunan di Israel a bandon Bo aliansa, a basha Bo altarnan abou i a mata Bo profetanan ku spada. I t a ami so a keda; i nan ta buska pa kita mi bida." 1RE 19:15 I SEOR a bis': "Bai, b olbe pa bo kaminda pa desierto di Damasko, i ora bo yega bo mester ungi Hazael k omo rei di Siria; 1RE 19:16 i Jeh, yu hmber di Nimsi, bo mester ungi komo rei di I srael; i Eliseo, yu hmber di Safat di Abel-mehola, bo mester ungi komo profeta na bo lug. 1RE 19:17 I lo sosod ku esun ku skapa di spada di Hazael, Jeh lo mata, i e sun ku skapa di spada di Jeh, Eliseo lo mata. 1RE 19:18 Sinembargo, Mi ta laga sh ete mil na Israel, tur rudia ku no a dobla pa Baal, i tur boka ku no a sunch'." 1 RE 19:19 Asina el a bai for di einan i a haa Eliseo, yu hmber di Safat, ta plug ku diesdos par di buey su dilanti, i mes tabata ku e di diesdos par. I Elias a pas a bai serka dj i a tira su mantel riba dj. 1RE 19:20 I el a bai laga e bueynan i a kore bai tras di Elias, i a bisa: "Pa fabor, lagami sunchi mi tata ku mi mama, e ora ei lo mi siguibo." I el a bis': "Bai bk atrobe, pasobra ta kiko mi a hasibo? " 1RE 19:21 Asina el a bira bai lagu', i a kohe e par di buey, a sakrifik nan i a hereb nan karni riba e yugonan di e bueynan, i a duna e pueblo esaki; i nan a kom e. Despues el a lanta, a sigui Elias i a sirbi. 1RE 20:1 Awor Bn-adad, rei di Siri a, a reun henter su ehrsito, i tabatin trint'i dos rei huntu kun, ku kabai i garosh i. I el a bai rondon Samaria i a bringa kontra dj. 1RE 20:2 E ora ei el a manda me nsaheronan na e stat serka Akab, rei di Israel, i a laga bis': "Asina Bn-adad ta b isa: 1RE 20:3 'Bo plata i bo oro ta di mi; bo esposanan i yunan di mas bunita ta mbe ta di mi.'" 1RE 20:4 I rei di Israel a kontest i a bisa: "Manera bo ta bisa, mi seor rei; ami i tur loke mi tin ta di bo." 1RE 20:5 E ora ei e mensaheronan a bolbe i a bisa: "Asina Bn-adad ta bisa: 'Siguramente mi a manda bisabo: "Bo meste r dunami bo plata, bo oro, bo esposanan i bo yunan," 1RE 20:6 ma maan na e ora ak i mi ta manda mi sirbidnan serka bo, i nan lo ristra bo kas i e kasnan di bo sirb idnan; i lo sosod ku tur loke ta presioso den bo bista, nan lo kohe bai kun.'" 1RE 20:7 E ora ei rei di Israel a yama tur e ansianonan di e tera i a bisa: "Pa fabo r, paga tino i mira kon e hmber aki ta buska problema; pasobra el a manda buska m i esposanan, mi yunan, mi plata i mi oro; i mi no a nengu'." 1RE 20:8 I tur e ans ianonan i henter e pueblo a bis': "No skuch', ni konsent kun." 1RE 20:9 Pesei el a b isa e mensaheronan di Bn-adad: "Bisa seor mi rei: 'Tur loke bo a manda buska serka bo sirbid na prinsipio lo mi hasi, ma e kos aki s mi no por hasi.'" I e mensahero nan a bai hiba kontesta p'. 1RE 20:10 I Bn-adad a manda bis': "Ku e diosnan hasi as ina ku mi i pi ainda, si e stf di Samaria ta sufisiente pa yena man di henter e pu eblo ku ta siguimi." 1RE 20:11 E ora ei rei di Israel a kontest i a bisa: "Bis': ' No laga esun ku ta bisti su armadura gaba manera esun ku ta kit'.'" 1RE 20:12 I a sosod ku ora Bn-adad a tende e mensahe aki, mientras ku e tabata bebe huntu ku e reinan den e tntnan, el a bisa su sirbidnan: "Para kla." Asina nan a para kla kont ra e stat. 1RE 20:13 At'awor un profeta a aserk Akab, rei di Israel, i a bisa: "A sina SEOR ta bisa: 'Bo a mira henter e multitut grandi aki? Mira, Mi ta bai entre g nan den bo man awe, i abo lo sa ku Ami ta SEOR.'" 1RE 20:14 I Akab a bisa: "Pa m edio di ken?" Asina el a bisa: "Asina SEOR ta bisa: 'Pa medio di e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan.'" E ora ei el a bisa: "Ken lo kumins ku e bataya ?" I el a kontest: "Abo." 1RE 20:15 E ora ei el a reun e hobennan di e gobernanten an di e provinsianan, i tabatin dos shent'i trint'i dos; i despues di nan el a r eun henter e pueblo, tur e yunan di Israel, shete mil na tur. 1RE 20:16 I mrdia na n a sali bai, mientras ku Bn-adad tabata bebe te bira burachi den e tntnan, huntu ku e trint'i dos reinan ku tabata yud'. 1RE 20:17 I e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan a sali bai prom. I Bn-adad a manda hmbernan; i nan a kont', bisan do: "Hmbernan a sali for di Samaria."

1RE 20:18 E ora ei el a bisa: "Si nan a sali pa pas, kohe nan bibu, f si nan a sa li pa hasi guera, kohe nan bibu." 1RE 20:19 Asina esakinan a sali for di e stat, e hobennan di e gobernantenan di e provinsianan, sigu pa e ehrsito. 1RE 20:20 I k ada un a mata esun ku a bin kontra dj; i e sirionan a hui, i Israel a prsigu nan; i Bn-adad, rei di Siria, a skapa riba kabai, huntu ku algun kored di kabai. 1RE 20: 21 I rei di Israel a sali bai i a atak e kabainan i e garoshinan, i a kousa un ma tansa grandi meimei di e sirionan. 1RE 20:22 E ora ei e profeta a yega serka rei di Israel, i a bis': "Bai, fortales bo mes, paga tino i mira kiko bo mester hasi; pasobra na kabamentu di aa rei di Siria ta bin kontra bo." 1RE 20:23 Awor e sirb idnan di rei di Siria a bis': "Nan diosnan ta diosnan di e serunan, pesei nan taba ta mas fuerte ku nos; ma mas bien laga nos bringa kontra nan den sabana, i sigur amente nos lo ta mas fuerte ku nan. 1RE 20:24 I hasi asin'aki: kita e reinan, ka da un for di su puesto, i pone kapitannan na nan lug; 1RE 20:25 i reun un otro ehrs ito manera e ehrsito ku bo a prd, kabai pa kabai, garoshi pa garoshi. E ora ei nos lo bringa kontra nan den sabana, i siguramente nos lo ta mas fuerte ku nan." I e l a skucha nan i a hasi asina. 1RE 20:26 Asina a sosod ku na kabamentu di aa Bn-ada d a reun e sirionan i a bai Afek pa bringa kontra Israel. 1RE 20:27 I e yunan di Israel a wrdu reun, a haa provishonnan i a bai kontra ku nan; i e yunan di Israel t abata kampa dilanti di nan, manera dos tou chikitu di kabritu, mientras ku e sir ionan tabata yena e tera. 1RE 20:28 E ora ei un hmber di Dios a yega serka i a pa pia ku rei di Israel i a bisa: "Asina SEOR ta bisa: 'Pasobra e sirionan a bisa: " SEOR ta un dios di e serunan, ma E no ta un dios di e vayenan", pesei lo Mi entre g henter e multitut grandi aki den bo man, i abo lo sa ku Ami ta SEOR.'" 1RE 20:29 Asina nan tabata kampa un dilanti di otro, shete dia largu. I a sosod ku riba e di shete dia e bataya a kumins; i e yunan di Israel a mata di e sirionan shen mil sld-na-pia den n dia. 1RE 20:30 Ma e restu a hui bai den e stat di Afek; i e muray a a kai riba e bint'i shete mil hmber ku a resta. I Bn-adad a hui i a yega den e s tat i a skonde den un kamber paden. 1RE 20:31 I su sirbidnan a bis': "At'awor, nos a tende ku e reinan di e kas di Israel ta reinan miserikrdioso. Pa fabor, laga n os mara paa-di-saku na nos hep i kabuya na nos kabes, i sali bai serka rei di Isr ael; podis e lo spar bo bida." 1RE 20:32 Asina nan a faha nan hep ku paa-di-saku i a mara kabuya na nan kabes, i a bin serka rei di Israel i a bisa: "Bo sirbid Bn-a dad ta bisa: 'Pa fabor, lagami keda na bida.'" I el a bisa: "E ta na bida ainda? E ta mi ruman." 1RE 20:33 Awor e hmbernan a tuma esaki komo un bon seal, i mesora nan a ten' na su palabra, bisando: "Bo ruman Bn-adad." E ora ei el a bisa: "Bai b usk'." Anto Bn-adad a sali bin serka dj; i el a tum' serka dj den garoshi. 1RE 20:34 I Bn-adad a bis': "Lo mi debolb e statnan ku mi tata a kita for di bo tata; i bo ma g traha kayanan pa bo mes na Damasko, manera mi tata a traha na Samaria." Akab a bisa: "I ami lo lagabo bai a base di e aliansa aki." Asina el a sera un aliansa kun i a lagu' bai. 1RE 20:35 Awor un di e yu hmbernan di e profetanan a bisa su ko mpaero pa medio di e palabra di SEOR: "Pa fabor, dal mi." Ma e hmber a nenga di dal . 1RE 20:36 E ora ei el a bis': "Pasobra bo no a skucha e bos di SEOR, mira, asina bo bai for di mi, un leon lo matabo." I asina ku el a bai for di dj un leon a ha' i a mat'. 1RE 20:37 E ora ei el a topa un otro hmber i a bisa: "Pa fabor, dal mi." I e hmber a dal , i a herid'. 1RE 20:38 Asina e profeta a bai i a warda rei na kam inda, i a disfras su mes ku un verbant na su wowonan. 1RE 20:39 I ora rei tabata pasa, el a grita rei i a bisa: "Bo sirbid a sali bai den e bataya; i mira, un hen de a bin i a trese un hmber serka mi i a bisa: 'Wak pa e hmber aki; si pa kualke m otibu e skapa, lo bo paga su bida ku bo bida, f bo mester paga un talento di plat a.' 1RE 20:40 I mientras ku bo sirbid tabata okup aki i aya, el a bai." I rei di I srael a bis': "Asina bo sentensia lo ta; abo mes a disid esaki." 1RE 20:41 E ora e i el a kita e verbant lih for di su wowonan; i rei di Israel a rekonos' komo un di e profetanan. 1RE 20:42 I el a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Pasobra bo a laga e hmb er ku mi a destin pa destrukshon bai for di bo man, pesei lo bo duna bo bida pa s u bida i bo pueblo pa su pueblo.'" 1RE 20:43 Asina rei di Israel a bai su kas ku mal beis i masha rabi, i a yega Samaria. 1RE 21:1 Awor despues di e kosnan aki a sosod ku Nabot e jezreelita tabatin un kunuku di wendrif ku tabata keda na Jezree l, banda di e palasio di Akab, rei di Samaria. 1RE 21:2 I Akab a papia ku Nabot, bisando: "Dunami bo kunuku di wendrif pa mi por tin komo hfi di brdura, pasobra e ta keda peg ku mi kas, i lo mi dunabo un kunuku di wendrif ku ta mih kun na su lug; s

i bo kier, lo mi dunabo su balor na plaka." 1RE 21:3 Ma Nabot a bisa Akab: "SEOR librami di dunabo e erensia di mi tatanan." 1RE 21:4 Asina Akab a bai den su kas ku mal beis i masha rabi pa motibu di e palabra ku Nabot e jezreelita a papia

kun; pasobra el a bisa: "Mi no ta dunabo e erensia di mi tatanan." I el a kai dru mi riba su kama i a bira su kara, i no kier a kome. 1RE 21:5 Ma su esposa Jezabe l a bin serka dj i a bis': "Di kon bo spiritu ta asina desanim ku bo no ta kome?" 1 RE 21:6 Asina el a bis': "Pasobra mi a papia ku Nabot e jezreelita, i a bis': 'Dun ami bo kunuku di wendrif pa plaka, f si bo kier, lo mi dunabo un otro kunuku di we ndrif na su lug.' Ma el a bisa: 'Mi no ta dunabo mi kunuku di wendrif.'" 1RE 21:7 I su esposa Jezabel a bis': "Mira, no ta abo tin outoridat riba Israel awor? Lanta , kome pan, i laga bo kurason ta kontentu; lo mi dunabo e kunuku di wendrif di Na bot e jezreelita." 1RE 21:8 Asina el a skirbi algun karta na nmber di Akab, a sey a nan ku e seyo di Akab i a manda e kartanan pa e ansianonan i pa e hendenan di noblesa ku tabata biba serka Nabot den su stat. 1RE 21:9 Awor el a skirbi den e kartanan: "Proklam un ayuno, i pone Nabot sinta na kabes di e pueblo; 1RE 21:10 i pone dos hmber prvrso su dilanti, i laga nan testifik kontra dj, bisando: 'Bo a mald ishon Dios i rei.' Anto sak' paf i piedr' mata." 1RE 21:11 Asina e hmbernan di su sta t, e ansianonan i e hendenan di noblesa ku tabata biba den su stat, a hasi maner a Jezabel a manda bisa nan, manera tabatin skirb den e kartanan ku el a manda pa nan. 1RE 21:12 Nan a proklam un ayuno i a pone Nabot sinta na kabes di e pueblo. 1RE 21:13 E ora ei e dos hmbernan prvrso a drenta i a bai sinta su dilanti; i e hmbe rnan prvrso a testifik kontra dj, kontra Nabot, dilanti di e pueblo, bisando: "Nabot a maldishon Dios i rei." Asina nan a hib' paf di e stat i a piedr' mata. 1RE 21:14 E ora ei nan a manda notisia pa Jezabel, bisando: "Nabot a wrdu piedr, i el a muri ." 1RE 21:15 I ora Jezabel a tende ku Nabot a wrdu piedr i ku el a muri, Jezabel a bisa Akab: "Lanta, poder di e kunuku di wendrif di Nabot e jezreelita, ku el a ne nga di dunabo pa plaka; pasobra Nabot no ta na bida mas, ma e ta morto." 1RE 21: 16 I a sosod ku ora Akab a tende ku Nabot a muri, Akab a lanta pa baha bai na e k unuku di wendrif di Nabot e jezreelita, pa poder di dj. 1RE 21:17 E ora ei e palabr a di SEOR a yega na Elias e tisbita, bisando: 1RE 21:18 "Lanta, baha bai pa kontr a ku Akab, rei di Israel, kende ta na Samaria; mira, e ta den e kunuku di wendrif di Nabot, kaminda el a baha bai pa poder di dj. 1RE 21:19 I lo bo papia kun, bisan do: 'Asina SEOR ta bisa: "Bo a mata i tambe a tuma den bo poder?"' I lo bo papia kun, bisando: 'Asina SEOR ta bisa: "Na e lug kaminda e kachnan a lembe e sanger di N abot, e kachnan lo lembe bo sanger tambe."'" 1RE 21:20 I Akab a bisa Elias: "Bo a haami, O mi enemigu?" I el a kontest: "Mi a haabo, pasobra bo a bende bo mes pa ha si malu den bista di SEOR. 1RE 21:21 Mira, lo Mi trese maldat riba bo, i lo Mi ba ribo tir'af, i krta tur e hmbernan kita for di Akab, tantu katibu komo liber na Isr ael; 1RE 21:22 i lo Mi hasi bo kas manera e kas di Jeroboam, yu hmber di Nebat, i manera e kas di Baasa, yu hmber di Ahias, pa motibu di e probokashon ku kual bo a probokMi na rabia, i pasobra bo a hasi Israel peka. 1RE 21:23 "I di Jezabel tam be SEOR a papia, bisando: 'E kachnan lo kome Jezabel banda di e muraya di Jezreel. ' 1RE 21:24 "Esun ku ta pertenes na Akab, ku muri den stat, kach lo kome, i esun k u muri den kunuku parha di shelu lo kome." 1RE 21:25 Siguramente no tabatin ni u n hende manera Akab ku a bende su mes pa hasi malu den bista di SEOR, pasobra su esposa Jezabel tabata instigu'. 1RE 21:26 I el a aktua masha abominabel dor di si gui dolonan, konforme tur loke e amoreonan, kendenan SEOR a kore kun for di dilanti di e yunan di Israel, a hasi. 1RE 21:27 I a sosod ku ora Akab a tende e palabran an aki, el a sker su paanan, a bisti paa-di-saku i a yuna, i el a drumi abou den p aa-di-saku i tabata kana rnt tur deprim. 1RE 21:28 E ora ei e palabra di SEOR a yega na Elias e tisbita, bisando: 1RE 21:29 "Bo ta mira kon Akab a umiy su mes Mi dil anti? Pasobra el a umiy su mes Mi dilanti, lo Mi no trese e maldat den su dianan, ma lo Mi trese e maldat riba su kas den e dianan di su yu hmber." 1RE 22:1 I a p asa tres aa sin ku tabatin guera entre Siria i Israel. 1RE 22:2 I a sosod ku den e di tres aa Josafat, rei di Juda, a baha bin serka rei di Israel. 1RE 22:3 Awor r ei di Israel a bisa su sirbidnan: "Boso no sa ku Ramot-galaad ta pertenes na nos, i ku te ainda nos no ta hasi nada pa kit' for di man di rei di Siria?"

1RE 22:4 I el a bisa Josafat: "Bo kier ban ku mi pa bringa na Ramot-galaad?" I J osafat a bisa rei di Israel: "Ami ta manera abo ta, mi pueblo ta manera bo puebl o, mi kabainan manera bo kabainan." 1RE 22:5 Ademas, Josafat a bisa rei di Israe l: "Pa fabor, konsult ku e palabra di SEOR prom." 1RE 22:6 E ora ei rei di Israel a reun e profetanan huntu, komo kuater shen hmber, i a bisa nan: "Mi mester bai bri nga kontra Ramot-galaad, f mi mester keda sin bai?" I nan a bisa: "Bai, pasobra S EOR lo entregu' den man di rei." 1RE 22:7 Ma Josafat a bisa: "No tin profeta di SEO R mas akinan, ku nos por konsult kun?" 1RE 22:8 I rei di Israel a bisa Josafat: "T in n hmber mas pa medio di ken nos por konsult ku SEOR, ma mi ta odi', pasobra e no t a profetis nada bon di mi, sino malu so. Ta Mikaias, yu hmber di Imla." Ma Josafat a bisa: "Rei no mester papia asina." 1RE 22:9 E ora ei rei di Israel a yama un ofisial i a bisa: "Hasi lih trese Mikaias, yu hmber di Imla." 1RE 22:10 Awor rei d i Israel i Josafat, rei di Juda, tabata sint kada un riba su trono, bist na paa di rei, na e plenchi-di-bati-mainshi na entrada di e porta di Samaria; i tur e prof etanan tabata profetis nan dilanti. 1RE 22:11 Anto Zedekias, yu hmber di Kenaana, a traha kachunan di heru pa su mes i a bisa: "Asina SEOR ta bisa: 'Ku esakinan lo bo kacha e sirionan te ora bo kaba ku nan.'" 1RE 22:12 I tur e profetanan tabat a profetis asin'aki, bisando: "Subi bai Ramot-galaad i prosper, pasobra SEOR lo ent regu' den man di rei." 1RE 22:13 E ora ei e mensahero ku a bai yama Mikaias a pap ia kun, bisando: "Mira awor, e palabranan di e profetanan ta unnimamente na fabor di rei. Pa fabor, laga bo palabra ta manera palabra di un di nan, i papia fabora bel." 1RE 22:14 Ma Mikaias a bisa: "Manera SEOR ta biba, loke SEOR bisami, esei lo mi papia." 1RE 22:15 Ora ku el a yega serka rei, rei a bis': "Mikaias, nos meste r bai bringa kontra Ramot-galaad, f nos mester keda sin bai?" I el a kontest': "Ba i i prosper, i SEOR lo entregu' den man di rei." 1RE 22:16 E ora ei rei a bis': "Kua ntu biaha mi mester hurabo pa no papia nada otro sino e brdat ku mi den e nmber di SEOR?" 1RE 22:17 Asina el a bisa: "Mi a mira henter Israel plam riba e serunan, m anera karn ku no tin wardad. I SEOR a bisa: 'Esakinan no tin shon. Laga kada un di nan bolbe su kas na pas.'" 1RE 22:18 E ora ei rei di Israel a bisa Josafat: "Mi no a bisabo ku e lo no profetis nada bon di mi, sino malu so?" 1RE 22:19 I Mikaia s a bisa: "Pesei, tende e palabra di SEOR. Mi a mira SEOR sint riba Su trono, i hen ter e ehrsito di shelu par serka djE na Su man drechi i na Su man robes. 1RE 22:20 I SEOR a bisa: 'Ken lo gaa Akab pa bai muri na Ramot-galaad?' "I un a bisa esaki i un otro a bisa esaya. 1RE 22:21 E ora ei un spiritu a bin dilanti i a bai para dilanti di SEOR, i a bisa: 'Ami lo ga'.' 1RE 22:22 "I SEOR a bis': 'Kon?' "I el a bi sa: 'Ami lo bai i bira un spiritu di mentira den boka di tur su profetanan.' "E ora ei El a bisa: 'Abo mester ga', i bo ta logra tambe. Bai i hasi asina.' 1RE 22: 23 "Pesei anto, mira, SEOR a pone un spiritu di mentira den boka di tur e profeta nan aki di bo; i SEOR a proklam desaster kontra bo." 1RE 22:24 E ora ei Zedekias, yu hmber di Kenaana, a yega serka i a dal Mikaias na su banda di kara, i a bisa: "Kon e Spiritu di SEOR por a bai for di mi pa papia ku bo?" 1RE 22:25 I Mikaias a bisa: "Mira, lo bo mira riba e dia ku bo drenta un kamber paden pa skonde." 1RE 22:26 E ora ei rei di Israel a bisa: "Kohe Mikaias hib' bk serka Amon, e gobernad di e stat, i serka Joas, rei su yu hmber, 1RE 22:27 i bisa: 'Asina rei ta bisa: " Pone e hmber aki den prizon i aliment' ku pan di aflikshon i ku awa di aflikshon t e ora mi bolbe sano i salvo."'" 1RE 22:28 I Mikaias a bisa: "Si di brdat bo bolbe sano i salvo, SEOR no a papia pa medio di mi." I el a bisa: "Skucha, boso, puebl onan tur." 1RE 22:29 Asina rei di Israel i Josafat, rei di Juda, a bai kontra Ra mot-galaad. 1RE 22:30 I rei di Israel a bisa Josafat: "Lo mi disfras mi mes i bai den bataya, ma abo bisti bo paa di rei." Asina rei di Israel a disfras su mes i a bai den bataya. 1RE 22:31 Awor rei di Siria a orden e trint'i dos kapitannan di su garoshinan, bisando: "No bringa kontra chikitu ni grandi, sino solamente kont ra rei di Israel." 1RE 22:32 Asina a sosod ku ora e kapitannan di e garoshinan a mira Josafat, nan a bisa: "Siguramente ta rei di Israel," i nan a bira pa bringa kontra dj, i Josafat a dal un gritu. 1RE 22:33 E ora ei a sosod ku ora e kapitann an di e garoshinan a mira ku no tabata rei di Israel, nan a bira bai i a stp di pr sigui. 1RE 22:34 Awor un hmber a span su bog tira pa loko i a alkans rei di Israel nt kaminda su armadura tabata hink

den otro. Asina el a bisa e kored di su garoshi: "Bira bai bk i sakami for di bata ya, pasobra mi ta gravemente herid." 1RE 22:35 I e bataya tabata duru e dia ei, i rei a keda want rgt den su garoshi dilanti di e sirionan, i a muri parti di atard i; i e sanger di e herida tabata kore bai den bm di e garoshi. 1RE 22:36 I ora so lo tabata bahando, a pasa un gritu dor di henter e ehrsito, bisando: "Kada hmber p a su stat i kada hmber pa su tera." 1RE 22:37 Asina rei a muri i a wrdu hib na Sama ria; i nan a dera rei na Samaria. 1RE 22:38 I nan a laba e garoshi na e tanki di Samaria (kaminda e prostitutanan tabata baa), i e kachnan tabata lembe su sanger, konforme e palabra di SEOR ku El a papia. 1RE 22:39 Awor e demas echonan di Akab i tur loke ku el a hasi, e kas di ivor ku el a traha i tur e statnan ku el a tr aha, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 1RE 22:40 A sina Akab a bai soseg serka su tatanan; i su yu hmber Okozias a bira rei na su lug. 1RE 22:41 Awor Josafat, yu hmber di Asa, a bira rei di Juda den e di kuater aa di Akab, rei di Israel. 1RE 22:42 Josafat tabatin trint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina bint'i sinku aa na Jerusalm. I nmber di su mama tabata Azuba, yu muh di Silhi. 1RE 22:43 I el a kana den henter e kaminda di su tata Asa; e no a kita for di esaki, i el a hasi bon den bista di SEOR. Sinembargo, e lugnan haltu n o a wrdu kit; ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio i kima sensia riba e lugnan hal tu. 1RE 22:44 Josafat tambe a hasi pas ku rei di Israel. 1RE 22:45 Awor e demas echonan di Josafat, su poder ku el a demostr, i kon el a hasi guera, nan no ta pa r skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 1RE 22:46 I e restante di e so domitanan ku a keda den e dianan di su tata Asa, el a saka for di e tera. 1RE 22 :47 Awor no tabatin rei na Edm; un diputado tabata rei. 1RE 22:48 Josafat a traha barkunan di Tarsis pa bai buska oro na Ofir, ma nan no a bai, pasobra e barkuna n a kibra na Ezion-geber. 1RE 22:49 E ora ei Okozias, yu hmber di Akab, a bisa Jo safat: "Laga mi sirbidnan bai ku bo sirbidnan den e barkunan." Ma Josafat no tabat a kier. 1RE 22:50 I Josafat a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der serka su tata nan den e stat di su tata David; i su yu hmber Joram a bira rei na su lug. 1RE 22: 51 Okozias, yu hmber di Akab, a bira rei di Israel na Samaria den e di dieshete aa di Josafat, rei di Juda, i el a reina dos aa riba Israel. 1RE 22:52 I el a hasi malu den bista di SEOR i a kana den e kaminda di su tata i den e kaminda di su ma ma i den e kaminda di Jeroboam, yu hmber di Nabat, kende a hasi Israel peka. 1RE 22:53 Asina el a sirbi Baal i a ador', i a probok e SEOR Dios di Israel na rabia, k onforme tur loke su tata a hasi.

2 REINAN 2RE 1:1 Awor Moab a rebeldi kontra Israel despues di morto di Akab. 2RE 1:2 I Oko zias a kai dor di e trali di su kamber ariba na Samaria, i a bira malu. Anto el a manda mensaheronan i a bisa nan: "Bai, konsult ku Baal-zebub, e dios di Ekron, si mi ta rekuper di e malesa aki." 2RE 1:3 Ma e Angel di SEOR a bisa Elias e tisbi ta: "Lanta, bai kontra ku e mensaheronan di rei di Samaria i bisa nan: 'Ta pasob ra no tin Dios na Israel pesei boso ta bai konsult ku Baal-zebub, e dios di Ekron ?' 2RE 1:4 Pesei anto, asina SEOR ta bisa: 'Lo bo no baha for di e kama ku bo a s ubi, ma lo bo muri sigur.'" Anto Elias a bai. 2RE 1:5 Ora ku e mensaheronan a bo lbe serka dj, el a bisa nan: "Pakiko boso a bin bk?" 2RE 1:6 I nan a bis': "Un hmber a bin kontra ku nos i a bisa nos: 'Bai bk serka e rei ku a manda boso i bis': "As ina SEOR ta bisa: 'Ta pasobra no tin Dios na Israel pesei bo ta manda konsult ku B aal-zebub, e dios di Ekron? Pesei lo bo no baha for di e kama ku bo a subi, ma l o bo muri sigur.'"'" 2RE 1:7 I el a bisa nan: "Kon e hmber, ku a bin kontra ku bo so i ku a papia e palabranan aki ku boso, tabata?" 2RE 1:8 I nan a kontest': "E t abata un hmber yen di kabei ku un faha di kueru mar na su hep." I el a bisa: "Ta E lias e tisbita." 2RE 1:9 E ora ei rei a manda serka dj un kapitan di sinkuenta ku su sinkuentanan. I el a bai serka Elias, i mira, e tabata sint riba kabes di e s eru. I el a bis': "O hmber di Dios, rei ta bisa: 'Baha.'" 2RE 1:10 I Elias a konte st i a bisa e kapitan di sinkuenta: "Si mi ta un hmber di Dios, laga kandela baha for di shelu i kaba ku bo i ku bo sinkuentanan." E ora ei kandela a baha for di shelu i a kaba kun i ku su sinkuentanan. 2RE 1:11 Anto rei a bolbe manda serka dj un otro kapitan di sinkuenta ku su sinkuentanan. I el a kontest i a bis': "O hmber di Dios, asina rei ta bisa: 'Baha lih.'" 2RE 1:12 I Elias a kontest i a bisa nan: "Si mi ta un hmber di Dios, laga kandela baha for di shelu i kaba ku bo i ku bo s inkuentanan." E ora ei kandela di Dios a baha for di shelu i a kaba kun i ku su s inkuentanan. 2RE 1:13 Asina el a bolbe manda e kapitan di e di tres trupa di sin kuenta ku su sinkuentanan. Ora ku e di tres kapitan di sinkuenta a subi bai, el a yega i a hinka rudia dilanti di Elias, i a rogu' i a bis': "O hmber di Dios, pa f abor, laga mi bida i e bida di bo sinkuenta sirbidnan aki ta presioso den bo bist a. 2RE 1:14 Mira, kandela a baha for di shelu i a kaba ku e prom dos kapitannan d i sinkuenta ku nan sinkuentanan; ma awor, laga mi bida ta presioso den bo bista. " 2RE 1:15 I e Angel di SEOR a bisa Elias: "Baha bai kun; no tene miedu di dj." Asi na el a lanta i a baha bai kun serka rei. 2RE 1:16 E ora ei el a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Pasobra bo a manda mensaheronan pa konsult ku Baal-zebub, e dios di Ekr on--ta pasobra no tin Dios na Israel pa konsult ku Su palabra?--pesei lo bo no ba ha for di e kama ku bo a subi, ma lo bo muri sigur.'" 2RE 1:17 Asina Okozias a m uri konforme e palabra di SEOR ku Elias a papia. I pasobra e no tabatin yu hmber, Joram a bira rei na su lug den e di dos aa di Joram, yu hmber di Josafat, rei di Ju da. 2RE 1:18 Awor e demas echonan di Okozias ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e Reinan di Israel? 2RE 2:1 I a sosod ku ora SEOR tabata pa hiba Elias shelu den un warwar, Elias a bai ku Eliseo for di Gilgal. 2RE 2:2 I E lias a bisa Eliseo: "Pa fabor, keda akinan, pasobra SEOR a mandami te na Bt-l." Ma Eliseo a bisa: "Manera SEOR ta biba i manera abo mes ta biba, lo mi no lagabo." A sina nan a baha bai Bt-l. 2RE 2:3 E ora ei e yu hmbernan di e profetanan ku tabata na Bt-l a sali bai serka Eliseo i a bis': "Bo sa ku awe SEOR ta bai kita bo maestro for di bo?" I el a bisa: "S, mi sa; keda ketu." 2RE 2:4 I Elias a bis': "Eliseo, p a fabor, keda akinan, pasobra SEOR a mandami Jeriko." Ma el a bisa: "Manera SEOR t a biba, i manera abo mes ta biba, lo mi no lagabo." Asina nan a yega Jeriko. 2RE 2:5 I e yu hmbernan di e profetanan ku tabata na Jeriko a aserk Eliseo i a bis': " Bo sa ku awe SEOR ta bai kita bo maestro for di bo?" I el a kontest: "S, mi sa; ked a ketu." 2RE 2:6 Anto Elias a bis': "Pa fabor, keda akinan, pasobra SEOR a mandami Jordan." I el a bisa: "Manera SEOR ta biba, i manera abo mes ta biba, lo mi no l agabo." Asina nan dos a sigui bai. 2RE 2:7 Awor sinkuenta hmber di e yu hmbernan d i e profetanan a bai i a para na un distansia enfrente di nan, mientras ku nan d os tabata par banda di Jordan. 2RE 2:8 I Elias a kohe su mantel i a dobl' i a dal riba e awanan; i esakinan a parti, un parti p'aki i un parti p'aya, asina ku nan dos a krusa riba tera seku.

2RE 2:9 Awor a sosod ku ora nan a krusa, Elias a bisa Eliseo: "Pidi loke bo kier pa mi hasi pa bo prom ku mi wrdu kit for di bo." I Eliseo a bisa: "Pa fabor, laga u n dbel porshon di bo spiritu ta riba mi." 2RE 2:10 I Elias a bisa: "Bo a pidi un kos difisil. Sinembargo, si bo mirami ora mi wrdu kit for di bo, lo t'asina pa bo; ma si no, lo no t'asina." 2RE 2:11 Anto a sosod ku mientras nan tabata kana ta p apia, mira, a pares un garoshi di kandela i kabainan di kandela ku a separ nan dos . I Elias a subi bai shelu den un warwar. 2RE 2:12 I Eliseo a mira esaki i a skla ma: "Mi tata, mi tata, e garoshinan di Israel i su korednan di kabai!" I e no a m ir' mas. E ora ei el a kohe su mes paanan tene i a sker nan na dos pida. 2RE 2:13 Tambe el a kohe e mantel di Elias ku a kai for di dj, i a bolbe i a bai para kant u di Jordan. 2RE 2:14 I el a kohe e mantel di Elias ku a kai for di dj, i a dal r iba e awanan i a bisa: "Unda SEOR, e Dios di Elias, ta?" I ora ku e tambe a dal r iba e awanan, esakinan a parti, un parti p'aki i un parti p'aya; i Eliseo a krus a. 2RE 2:15 Awor ora ku e yu hmbernan di e profetanan ku tabata na Jeriko enfrent e di dj a mir', nan a bisa: "E spiritu di Elias ta riba Eliseo." I nan a bin kontr ' i a big te na suela su dilanti. 2RE 2:16 I nan a bis': "Ata awor, tin sinkuenta hm ber fuerte huntu ku bo sirbidnan. Pa fabor, laga nan bai buska bo shon; podis e Sp iritu di SEOR a his' i a tir' riba kualke seru f den kualke vaye." I el a bisa: "No manda nan." 2RE 2:17 Ma ora nan a insist te ku el a sinti asina un brguensa ku e n o por a nenga, el a bisa: "Manda nan." Pesei nan a manda sinkuenta hmber; i nan a buska tres dia largu ma nan no a ha'. 2RE 2:18 I nan a bolbe serka Eliseo mientra s ku e tabata keda na Jeriko; i el a bisa nan: "Mi no a bisa boso: 'No bai'?" 2R E 2:19 E ora ei e hmbernan di e stat a bisa Eliseo: "Mir'aki, e lug na unda e stat aki ta situ ta agradabel, manera mi seor ta mira; ma e awa ta malu, i e tera ta i nfrtil." 2RE 2:20 I el a bisa: "Trese un tinashi nobo pa mi, i pone salu den dj." Asina nan a tres' p'. 2RE 2:21 I el a sali bai na e fuente di awa, i a tira salu d en dj i a bisa: "Asina SEOR ta bisa: 'Mi a kura e awanan aki; for di dj lo no tin n i morto ni infertilidat mas.'" 2RE 2:22 Asina e awanan a keda kur te dia djawe, k onforme e palabra di Eliseo, ku el a papia. 2RE 2:23 Anto for di ayanan el a sub i bai Bt-l; i mientras ku e tabata bai riba e kaminda, algun mucha hmber a sali for di e stat i a hasi bofon di dj i a bis': "Subi, kabes pelon; subi, kabes pelon!" 2RE 2:24 Ora ku el a bira wak i a mira nan, el a maldishon nan den e nmber di SEOR. E ora ei dos ber muh a sali for di e mondinan i a habrak kuarent'i dos di e mucha hmbernan. 2RE 2:25 I for di ayanan el a bai Seru Karmelo, i for di ayanan el a b olbe bai Samaria. 2RE 3:1 Awor Joram, yu hmber di Akab, a bira rei di Israel na S amaria den e di diesocho aa di Josafat, rei di Juda, i a reina diesdos aa. 2RE 3:2 I el a hasi malu den bista di SEOR, ounke no manera su tata i su mama; pasobra e l a kita e pilar sagrado di Baal ku su tata a traha. 2RE 3:3 Sinembargo, el a prs ist den e piknan di Jeroboam, yu hmber di Nabat, ku kualnan el a hasi Israel peka; e no a bandon nan. 2RE 3:4 Awor Mesa, rei di Moab, tabata un kriad di karn, i e tab atin kustumber di paga rei di Israel ku shen mil lamchi i lana di shen mil karn c hubatu. 2RE 3:5 Ma a sosod ku ora Akab a muri, rei di Moab a rebeldi kontra rei di Israel. 2RE 3:6 I e tempu ei rei Joram a sali for di Samaria i a reun henter Isr ael. 2RE 3:7 E ora ei el a bai i a manda rospondi pa Josafat, rei di Juda, bisan do: "Rei di Moab a rebeldi kontra mi. Bo kier ban ku mi pa bringa kontra Moab?" I el a bisa: "Lo mi bai. Ami ta manera abo ta, mi pueblo ta manera bo pueblo, mi kabainan manera bo kabainan." 2RE 3:8 I el a bisa: "Pa kual kaminda nos mester s ubi?" I el a kontest: "Pa e kaminda den desierto di Edm." 2RE 3:9 Asina rei di Isr ael a bai huntu ku rei di Juda i rei di Edm; i nan a hasi un bulta di un biahe di shete dia, i no tabatin awa pa e ehrsito ni pa e bestianan di kria ku tabata sigu i nan. 2RE 3:10 Anto rei di Israel a bisa: "Ai! Pasobra SEOR a yama e tres reinan aki pa entreg nan den man di Moab." 2RE 3:11 Ma Josafat a bisa: "No tin profeta di SEOR akinan, pa medio di ken nos por konsult ku SEOR?" I un di e sirbidnan di rei di Israel a kontest i a bisa: "Eliseo, yu hmber di Safat, t'akinan, kende antes t abata basha awa riba e mannan di Elias." 2RE 3:12 I Josafat a bisa: "E palabra d i SEOR ta kun." Asina rei di Israel i Josafat i rei di Edm a baha bai serka dj. 2RE 3:13 Awor Eliseo a bisa rei di Israel: "Ki mi tin di hasi ku bo? Bai serka e pro fetanan di bo tata i serka e profetanan di bo mama." I rei di Israel a bis': "N, p asobra SEOR a yama e tres reinan aki huntu pa entreg nan den man di Moab."

2RE 3:14 I Eliseo a bisa: "Manera e SEOR di ehrsitonan ta biba, dilanti di Kende m i ta para, si no tabata pa rspt pa e presensia di Josafat, rei di Juda, lo mi no a wak bo, ni hasi kaso di bo. 2RE 3:15 Ma trese un tokad di lirio pa mi awor." I a sosod ku ora e tokad di lirio tabata toka, e man di SEOR a baha riba dj. 2RE 3:16 I el a bisa: "Asina SEOR ta bisa: 'Yena e vaye aki ku roi.' 2RE 3:17 Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Boso lo no mira bientu, ni boso lo no mira awaseru; tg e vaye ei l o yena ku awa, asina ku boso lo bebe, tantu boso komo boso bestianan di kria i b oso otro bestianan. 2RE 3:18 I esaki ta un kos chikitu asina den bista di SEOR; E lo entreg e moabitanan tambe den boso man. 2RE 3:19 Anto boso mester destru tur s tat fortifik i tur stat skoh, i kap tur bon palu i dmpel tur fuente di awa, i daa tu r pida bon tera ku piedra.'" 2RE 3:20 I a sosod ku part'i mainta, na ora di ofres sakrifisio, mira, a bin awa for di direkshon di Edm, i e tera a yena ku awa. 2RE 3:21 Awor e moabitanan tur a tende ku e reinan a bin pa bringa kontra nan. I nan a manda yama tur esnan ku por a bisti armadura i tambe esnan mas bieu; i nan a bai para na frontera. 2RE 3:22 I nan a lanta mainta tempran, i solo tabata briya riba e awa, i e moabitanan a mira e awa nan dilanti kr manera sanger. 2RE 3:23 E ora ei nan a bisa: "Esaki ta sanger; sigur e reinan a bringa ku otro, i nan a ma ta otro. Awor anto, Moab, ban kohe botn!" 2RE 3:24 Ma ora nan a yega na e kampame ntu di Israel, e israelitanan a lanta i a mata e moabitanan, asina ku nan a hui nan dilanti; i nan a sigui bai te den e tera, matando e moabitanan. 2RE 3:25 Asi na nan a destru e statnan; i kada un a tira un piedra riba kada pida bon tera te ora ku el a yena. Asina nan a dmpel tur e fuentenan di awa i a kap tur bon palu, te ora na Kir-hareset nan a laga solamente su piedranan; sinembargo, esnan ku ta bata tira piedra ku slenger a pasa rnt di dj i a destrui. 2RE 3:26 Ora rei di Moab a mira ku e bataya tabata muchu fuerte p', el a hiba shete shen hmber ku tabata sa ka spada huntu kun, pa pasa yega na rei di Edm, ma nan no tabata por. 2RE 3:27 E o ra ei el a kohe su yu hmber may ku mester a reina na su lug, i a ofres' komo un ofre nda kim riba e muraya. I un furia grandi a lanta kontra Israel, i nan a bai lagu' i a bolbe nan mes tera. 2RE 4:1 Awor un muh di e esposanan di e yu hmbernan di e p rofetanan a sklama na Eliseo: "Bo sirbid, mi esposo, a muri, i bo sa ku bo sirbid tabata teme SEOR; i e hende ku mi debe a bin pa kohe mi dos yu hmbernan pa ta su e sklabu." 2RE 4:2 I Eliseo a bis': "Kiko mi por hasi pa bo? Bisami, kiko bo tin de n kas?" I e muh a bisa: "Bo sirbiente no tin nada den kas sino solamente un butis hi di zeta." 2RE 4:3 E ora ei el a bisa: "Bai, fia butishi na kantidat pa bo mes serka tur bo bisianan, butishi bash; no buska djis un par so. 2RE 4:4 I bo mester drenta paden i sera porta bo tras i tras di bo yu hmbernan, i yena tur e butishi nan aki; i bo mester pone loke ta yen un banda." 2RE 4:5 Asina el a bai laga Eli seo i a sera porta su tras i tras di su yu hmbernan; nan tabata trese e butishina n p' i e tabata yena nan. 2RE 4:6 I a sosod ku ora e butishinan tabata yen, el a b isa su yu hmber: "Trese un butishi mas pa mi." I el a bis': "No tin ni un butishi mas." I e zeta a stp di basha. 2RE 4:7 E ora ei el a bai konta e hmber di Dios. I el a bisa: "Bai, bende e zeta i paga bo debe, i abo i bo yu hmbernan por biba di e sobr." 2RE 4:8 Awor riba un bon dia Eliseo a bai Sunem, kaminda tabatin un muh m ash konos, i e muh a insist pa e keda kome. I tabata asina ku ki ora ku e pasa e tab ata bai ayanan pa kome. 2RE 4:9 I el a bisa su esposo: "Mir'aki, mi ta ripar ku e hmber aki, ku ta pasa tur ora serka nos, ta un hmber santu di Dios. 2RE 4:10 Pa f abor, laga nos traha un kamber chikitu ariba; i pone den dj un kama, un mesa, un stul i un kandel p', pa ora ku e bin serka nos, e por keda eiden." 2RE 4:11 Un dia el a bin einan i a keda den e kamber ariba i a bai soseg. 2RE 4:12 E ora ei el a bisa su sirbid Gehazi: "Yama e sunamita aki." I ora ku el a yam', el a bin para s u dilanti. 2RE 4:13 I Eliseo a bisa Gehazi: "Bis' awor: 'Mira, bo a prkur asina bon pa nos; kiko mi por hasi pa bo? Bo kier pa mi papia ku rei f ku e kapitan di ehrs ito pa bo?'" I el a kontest: "Mi ta biba meimei di mi mes hendenan." 2RE 4:14 Ant o Eliseo a bisa: "Kiko anto por wrdu has p'?" I Gehazi a kontest: "Di brdat, e no tin ningun yu

hmber, i su esposo ta bieu." 2RE 4:15 I Eliseo a bisa: "Yam'." Ora ku el a yam', el a bin para den porta. 2RE 4:16 E ora ei el a bisa: "Otro aa na e temporada aki l o bo brasa un yu hmber." I el a bisa: "N, mi seor, O hmber di Dios, no gaa bo sirbien te." 2RE 4:17 I e muh a konseb i a duna lus na un yu hmber e siguiente aa na e tempo rada ei, manera Eliseo a bis'. 2RE 4:18 Ora ku e mucha a bira grandi, el a bai ri ba un dia serka su tata, serka e kosechadnan. 2RE 4:19 I el a bisa su tata: "Mi k abes, mi kabes!" I e tata a bisa su sirbid: "Kargu' hiba pa su mama." 2RE 4:20 Ora ku el a his' i a hib' pa su mama, el a keda sinta den skochi di su mama te mrdia, i e ora ei el a muri. 2RE 4:21 E ora ei e mama a bai ariba i a pon' riba kama di e hmber di Dios, a sera e porta su tras, i a sali bai paf. 2RE 4:22 Despues el a y ama su esposo i a bisa: "Pa fabor, manda un di e sirbidnan pa mi i un di e buriku nan, pa mi kore bai serka e hmber di Dios, i bin bk." 2RE 4:23 I su esposo a bisa: "Pakiko bo kier bai serka dj awe? No ta ni luna nobo ni sabat." I e muh a bisa: " Tur kos ta bon." 2RE 4:24 E ora ei e muh a siya un buriku i a bisa su sirbid: "Dal bai; no baha velosidat pa mi sin ku ami bisabo." 2RE 4:25 Asina el a bai i a ye ga serka e hmber di Dios na Seru Karmelo. I a sosod ku ora e hmber di Dios a mir' dj aleu, el a bisa su sirbid Gehazi: "At'e sunamita! 2RE 4:26 Pa fabor, kore bai kon tr' i bis': 'Tur kos ta bon ku bo? Tur kos ta bon ku bo esposo? Tur kos ta bon ku e mucha?'" I el a kontest: "Tur kos ta bon." 2RE 4:27 Ora ku el a yega na e seru serka e hmber di Dios, el a kohe su pia tene. I Gehazi a yega serka pa push' un ba nda, ma e hmber di Dios a bisa: "Lagu' na pas, pasobra e tin angustia den su alma; i SEOR a tene esaki skond pa mi i no a bisami." 2RE 4:28 E ora ei e muh a bisa: "T a ami a pidi mi seor un yu hmber? Mi no a bisa: 'No gaami'?" 2RE 4:29 Anto Eliseo a bisa Gehazi: "Faha bo hep, kohe mi garoti den bo man, i kohe bo kaminda bai; si bo topa un hende, no salud', i si kualkier hende saludbo, no kontest'; i pone mi g aroti riba e mucha su kara." 2RE 4:30 I mama di e mucha a bisa: "Manera SEOR ta b iba i manera bo mes ta biba, mi no ta bai sin bo." I Eliseo a lanta i a sigui. 2R E 4:31 E ora ei Gehazi a bai nan dilanti i a pone e garoti riba e mucha su kara, ma no tabatin ni zonidu, ni seal di bida. Asina el a bai bk pa kontra ku Eliseo i a bis': "E mucha no a spirta." 2RE 4:32 Ora ku Eliseo a drenta e kas, mira, e muc ha tabata drum morto riba su kama. 2RE 4:33 Asina el a drenta i a sera e porta tr as di nan dos, i a hasi orashon na SEOR. 2RE 4:34 I el a bai ariba i a drumi riba e mucha, i a pone su boka riba su boka, su wowonan riba su wowonan i su mannan riba su mannan, i el a rk su mes riba dj; i e mucha su kurpa a bira kayente. 2RE 4 :35 Despues el a bolbe bai i a kana un biaha bai-bin den e kas, i a bai ariba i a rk su mes riba dj; i e mucha a nister shete biaha i a habri wowo. 2RE 4:36 I e hm ber di Dios a yama Gehazi i a bisa: "Yama e sunamita aki." Asina Gehazi a yama e sunamita. I ora ku el a yega serka dj, el a bisa: "Hisa bo yu." 2RE 4:37 E ora e i el a drenta i a tira su kurpa abou na pia di Eliseo i a big te na suela; i el a hisa su yu hmber i a sali bai. 2RE 4:38 Ora ku Eliseo a bolbe Gilgal, tabatin un hamber na e tera. Mientras ku e yu hmbernan di e profetanan tabata sint su dilant i, el a bisa su sirbid: "Pone e wea grandi na kandela i kushin stob pa e yu hmbernan di e profetanan." 2RE 4:39 E ora ei un hende a sali bai den kunuku pa kohe yerb anan; i el a haa un mata shimaron ku ta rama, i a yena su saya yen di kalbas shim aron, a bin i a krta nan pone den e wea di stob, maske nan no tabata sa kiko nan t abata. 2RE 4:40 Asina nan a saka kuminda pa e hmbernan kome. I a sosod ku ora nan tabata kome e stob, nan a grita i a bisa: "Ai, hmber di Dios, tin morto den e wea! " I nan no por a kome. 2RE 4:41 Ma el a bisa: "Awor trese haria." I el a tira ese i den e wea, i el a bisa: "Saka kuminda pa e hendenan kome." E ora ei no tabatin nada malu mas den e wea. 2RE 4:42 Awor a bin un hmber for di Baal-salisa, i el a trese pan di e prom frutanan, binti pan di puspas i tapushi di mainshi fresku de n su saku, pa e hmber di Dios. I el a bisa: "Duna e hendenan pa nan kome." 2RE 4: 43 I su sirbid a bisa: "Kiko? Mi mester parti esaki pa shen hmber?" Ma el a bisa: "Duna e hendenan pa nan kome, pasobra asina SEOR ta bisa: 'Nan lo kome te sobra.' " 2RE 4:44 Asina el a pon' nan dilanti; i nan a kome te sobra, konforme e palabra di SEOR. 2RE 5:1 Awor Naaman, kapitan di e ehrsito di rei di Siria, tabata un gra n hmber den bista di su shon i mash respet, pasobra pa medio di dj SEOR a duna viktor ia na Siria. Tambe e hmber tabata un guerero balente, ma e tabata un

leproso. 2RE 5:2 Awor e sirionan a sali den trupanan, i a kohe un mucha muh chiki tu di tera di Israel komo katibu; i e tabata sirbi Naaman su esposa. 2RE 5:3 I e mucha muh a bisa Naaman su esposa: "Mara mi shon Naaman tabata serka e profeta k u ta na Samaria! E ora ei lo a kur' di su lepra." 2RE 5:4 I Naaman a bai serka su shon i a kont', bisando: "Tal i tal kos e mucha muh ku ta di tera di Israel a bis a." 2RE 5:5 E ora ei rei di Siria a bisa: "Bai anto, i lo mi manda un karta pa r ei di Israel." I el a bai i a hiba kun dies talento di plata i seis mil siklo di oro i dies st di paa pa kambia. 2RE 5:6 I el a hiba e karta pa rei di Israel, bisa ndo: "I awor, ora ku e karta aki yega serka bo, mira, mi a manda mi sirbid Naaman serka bo, pa bo kur' di su lepra." 2RE 5:7 I a sosod ku ora rei di Israel a lesa e karta, el a sker su paanan i a bisa: "Ta ami ta Dios anto, pa mata i hasi biba atrobe, ku e hmber aki ta manda rospondi pa mi pa kura un hmber di su lepra? Ma pa ga tino awor, i mira kon e ta buska un pleitu ku mi." 2RE 5:8 I a sosod ku ora El iseo, e hmber di Dios, a tende ku rei di Israel a sker su paanan, el a manda rospo ndi pa rei, bisando: "Pakiko bo a sker bo paanan? Lagu' bin serka mi, i e lo sa ku tin un profeta na Israel." 2RE 5:9 Asina Naaman a yega ku su kabainan i su garo shinan, i a para na porta di e kas di Eliseo. 2RE 5:10 I Eliseo a manda un mensa hero serka dj, bisando: "Bai i baa shete biaha den Jordan, i bo kueru lo wrdu kur i lo bo ta limpi." 2RE 5:11 Ma Naaman a bira furioso i a bai i a bisa: "Mira, mi a pensa: 'Siguramente lo e sali bin serka mi, i para invok e nmber di SEOR su Dios, pasa su man ofer di e lug, i kura e lepra.' 2RE 5:12 Abana i Farfar, e riunan di Damasko, no ta mih ku tur e awanan di Israel? Mi no por a baa den nan i bira limpi ?" Asina el a bira bai masha rabi mes. 2RE 5:13 E ora ei su sirbidnan a hala serka i a bis': "Mi tata, si e profeta a bisabo hasi un kos grandi, lo bo no a hasi? Ku antu mas anto ora e bisabo: 'Baa, i bira limpi'?" 2RE 5:14 Asina el a baha bai i a sambuy shete biaha den Jordan, konforme e palabra di e hmber di Dios; i su kueru a wrdu kur i a bira manera di un mucha chikitu, i el a bira limpi. 2RE 5:15 Anto el a bai bk serka e hmber di Dios, ku tur esnan ku tabata huntu kun; i el a bin par a su dilanti, i a bisa: "Mira, mi sa ku no tin ningun Dios den henter mundu, sin o solamente na Israel; pesei, pa fabor, asept un regalo di bo sirbid awor." 2RE 5: 16 Ma el a bisa: "Manera SEOR ta biba, dilanti di Kende mi ta para, lo mi no tuma nada." I Naaman a insist pa e tum', ma Eliseo a nenga. 2RE 5:17 I Naaman a bisa: "Si no, pa fabor, laga nan duna bo sirbid a lo menos un karga di tera di e kantid at ku dos mula por karga; pasobra bo sirbid lo no ofres ofrenda kim mas, ni e lo no ofres sakrifisio na otro diosnan, sino solamente na SEOR. 2RE 5:18 Ku SEOR pordon b o sirbid den e asunto aki: ora mi shon ta bai den kas di Rimon pa ador ayanan, i e ta ln riba mi man i ami ta big den kas di Rimon, ora mi ta big den kas di Rimon, k u SEOR pordon bo sirbid den e asunto aki." 2RE 5:19 I el a bis': "Bai na pas." Asina el a bai un distansia for di dj. 2RE 5:20 Ma Gehazi, sirbid di Eliseo, e hmber di Dios, a pensa: "Mira, mi shon a spar e sirio Naaman aki dor di no asept for di su man loke ku el a trese. Manera SEOR ta biba, lo mi kore bai su tras i tuma algu for di dj." 2RE 5:21 Asina Gehazi a kore bai tras di Naaman. Ora Naaman a mira un hende ta kore bin su tras, el a baha for di e garoshi pa bin kontr' i a puntra: "Tur kos ta bon?" 2RE 5:22 I Gehazi a bisa: "Tur kos ta bon. Mi shon a mandami, bisando: 'Mira, dos hoben di e yu hmbernan di e profetanan a kaba di yega serka m i for di e serunan di Efrain. Pa fabor, duna nan un talento di plata i dos st di paa pa kambia.'" 2RE 5:23 I Naaman a bisa: "Sea asina bon di tuma dos talento." I el a insist, i a mara dos talento di plata den dos saku ku dos st di paa pa kambia , i a duna nan na dos di su sirbidnan; i nan a karga nan Gehazi su dilanti. 2RE 5 :24 Ora Gehazi a yega na e seru, el a tuma nan for di nan man i a pone nan den k as, i el a manda e hmbernan bai, i nan a bai. 2RE 5:25 E ora ei el a drenta paden i a bai para dilanti di su shon. I Eliseo a bis': "Unda bo tabata, Gehazi?" I el a bisa: "Bo sirbid no a bai ningun kaminda." 2RE 5:26 E ora ei Eliseo a bis': "No t'asina ku mi kurason a bai ku bo ora ku e hmber a baha for di su garoshi bira b in kontrabo? Ta tempu awor pa risib plaka i pa risib paa i kunuku di oleifi, kunuku di wendrif, karn, buey i sirbidnan

hmber i muh? 2RE 5:27 Pesei, e lepra di Naaman lo pega na bo i na bo desendientena n pa semper." Asina el a sali for di su presensia, un leproso, blanku manera sne u. 2RE 6:1 Awor e yu hmbernan di e profetanan a bisa Eliseo: "Mira, e lug bo dilan ti kaminda nos ta biba ta muchu prt pa nos. 2RE 6:2 Pa fabor, laga nos bai Jordan, i kada un di nos kohe un balki for di ayanan; i laga nos traha ayanan un lug pa nos mes, kaminda nos por biba." I el a bisa: "Bai numa." 2RE 6:3 Anto un a bisa: "Sea asina bon di bai ku bo sirbidnan." I el a kontest: "Mi ta bai." 2RE 6:4 Asin a el a bai ku nan; i ora nan a yega Jordan, nan a kap palu. 2RE 6:5 Ma ora ku un di nan tabata krta un balki, kabes di e hacha a kai den awa; i el a dal un gritu i a bisa: "Ai, mi shon! Anto ta fi e ta!" 2RE 6:6 E ora ei e hmber di Dios a bisa : "Unda el a kai?" I ora ku el a mustr' e lug, el a krta pida palu, i a tir' ayanan, i el a hasi e heru drif. 2RE 6:7 I el a bisa: "Koh'." Asina el a saka su man i a koh'. 2RE 6:8 Awor rei di Siria tabata hasi guera kontra Israel; i el a konsult k u su sirbidnan, bisando: "Na tal i tal lug mi kampamentu lo ta." 2RE 6:9 I e hmber di Dios a manda rospondi pa rei di Israel, bisando: "Tene kuidou pa bo no pasa e lug aki, pasobra e sirionan ta baha bai ayanan." 2RE 6:10 I rei di Israel a mand a hende na e lug di kual e hmber di Dios a kont'; asina el a avis', di manera ku el a proteh su mes ayanan mas ku un f dos biaha. 2RE 6:11 Awor kurason di rei di Siri a tabata furioso tokante di e kos aki; i el a yama su sirbidnan i a bisa nan: "Bo so por bisami ken di nos ta na fabor di rei di Israel?" 2RE 6:12 I un di su sirb idnan a bisa: "N, seor mi rei; ma Eliseo, e profeta ku ta na Israel, ta konta rei d i Israel e palabranan ku bo ta papia den bo kamber di drumi." 2RE 6:13 Pesei el a bisa: "Bai i wak unda e ta, pa mi manda koh' prezo." I nan a bis': "Mira, e ta n a Dotan." 2RE 6:14 I el a manda kabai, garoshi i un ehrsito grandi ayanan, i nan a yega anochi i a rondon e stat. 2RE 6:15 Awor ora ku e sirbid di e hmber di Dios a lanta mainta tempran i a sali bai paf, mira, un ehrsito ku kabai i garoshi tabata rondon e stat. I su sirbid a bis': "Ai, mi shon! Kiko nos lo hasi?" 2RE 6:16 Asina el a kontest: "No tene miedu, pasobra esnan ku ta ku nos ta mas ku esnan ku ta k u nan." 2RE 6:17 E ora ei Eliseo a hasi orashon i a bisa: "O SEOR, mi ta pidiBo, habri su wowo pa e mira." I SEOR a habri wowo di e sirbid i el a mira, i at'e seru tabata yen di kabai i garoshi di kandela tur rnt di Eliseo. 2RE 6:18 I ora ku e sirionan a baha bin serka dj, Eliseo a hasi orashon na SEOR i a bisa: "Dal e hende nan aki ku sieguedat, mi ta pidiBo." Asina El a dal nan ku sieguedat konforme e palabra di Eliseo. 2RE 6:19 E ora ei Eliseo a bisa nan: "Esaki no ta e kaminda, ni esaki no ta e stat; siguimi i lo mi hiba boso serka e hmber ku boso ta buska." I el a hiba nan Samaria. 2RE 6:20 I a sosod ku ora nan a yega Samaria, Eliseo a bisa: "O SEOR, habri wowo di e hmbernan aki, pa nan mira." Asina SEOR a habri nan w owo, i nan a mira; i ata nan tabata meimei di Samaria. 2RE 6:21 Anto ora rei di Israel a mira nan, el a bisa Eliseo: "Mi tata, mi mester mata nan? Mi mester mat a nan?" 2RE 6:22 I el a kontest: "No mata nan. Bo kier mata esnan ku bo a kohe ko mo katibu ku bo spada i ku bo bog? Pone pan i awa nan dilanti, pa nan kome i beb e i bolbe serka nan shon." 2RE 6:23 Asina el a prepar un fiesta grandi pa nan; i despues ku nan a kome i bebe, el a manda nan bai, i nan a bai serka nan shon. I e trupanan di bandido di Siria no a bin tera di Israel mas. 2RE 6:24 Awor a soso d ku despues di esaki Bn-adad, rei di Siria, a reun henter su ehrsito i a bai rondon Samaria. 2RE 6:25 I tabatin un hamber pis na Samaria; i mira, nan a rondon' te ora ku un kabes di buriku tabata wrdu bend pa ochenta siklo di plata, i un kuartu pin chi di mst di palomba pa sinku siklo di plata. 2RE 6:26 I ora rei di Israel tabat a pasa riba e muraya, un muh a sklama na dj, bisando: "Yudami, O seor, mi rei!" 2RE 6:27 I el a bisa: "Si SEOR no yudabo, for di unda ami por buska yudansa pa bo? F or di e plenchi-di-bati-mainshi f for di e baki-di-prs-wendrif?" 2RE 6:28 I rei a b is': "Ta kiko ta pasa ku bo?" I e muh a kontest: "E muh aki a bisami: 'Duna bo yu hmb er pa nos kom' awe, i maan nos lo kome mi yu hmber.' 2RE 6:29 Asina nos a hereb mi y u hmber i a kom'; i su manis mi a bis': 'Duna bo yu hmber pa nos kom''; ma el a skond su yu." 2RE 6:30 I a sosod ku ora rei a tende e palabranan di e muh, el a sker su paanan--awor e tabata pasa riba e muraya--i

e pueblo a wak, i mira, bou di su paa na su kurpa, e tabatin paa-di-saku bist. 2RE 6:31 Anto el a bisa: "Ku Dios hasi asina ku mi i pi ainda, si kabes di Eliseo, yu hmber di Safat, keda na su kurpa awe." 2RE 6:32 Awor Eliseo tabata sint den su ka s, i e ansianonan tabata sint serka dj. I rei a manda un hmber bai su dilanti; ma p rom ku e mensahero a yega serka dj, Eliseo a bisa e ansianonan: "Boso ta mira kon e yu di un matad aki a manda un hende pa kita mi kabes af? Mira, ora ku e mensaher o yega, sera e porta i wanta e porta duru p' no drenta. Zonidu di pia di su shon no ta su tras?" 2RE 6:33 I mientras ku e tabata papia ku nan ainda, at'e mensahe ro a baha bin serka dj; i Eliseo a bisa: "Mira, e kalamidat aki ta bin di SEOR; pa kiko mi mester spera mas tempu ariba SEOR?" 2RE 7:1 E ora ei Eliseo a bisa: "Skuc ha e palabra di SEOR; asina SEOR ta bisa: 'Maan na e ora aki un mid di haria fini lo wrdu bend pa un siklo, i dos mid di puspas pa un siklo, na e porta di Samaria.'" 2R E 7:2 I e ofisial di rei, riba kende su man rei tabata ln, a kontest e hmber di Dio s i a bisa: "Mira, maske SEOR traha bentana den shelu, un kos asina por sosod?" An to Eliseo a bisa: "Mira, lo bo wak esaki ku bo mes wowo, ma abo lo no kome di dj. " 2RE 7:3 Awor tabatin kuater hmber leproso na entrada di e porta di stat; i nan a bisa otro: "Pakiko nos ta sinta aki te ora nos muri? 2RE 7:4 Si nos bisa: 'Nos ta bai den stat,' anto ayanan den stat tin hamber i ayanan nos lo muri; i si no s keda sinta aki, tambe nos lo muri. Pesei anto ban, laga nos pasa ofer pa e kam pamentu di e sirionan. Si nan spar nos bida, nos lo biba; i si nan mata nos, nos lo muri numa." 2RE 7:5 I ora tabata bira skur, nan a lanta pa bai na e kampamen tu di e sirionan; ora nan a yega banda di e kampamentu di e sirionan, mira, no t abatin ningun hende einan. 2RE 7:6 Pasobra SEOR a hasi e ehrsito di e sirionan ten de un zonidu di garoshi i un zonidu di kabai--e zonidu di un ehrsito grandi, asin a ku nan tabata bisa otro: "Mira, rei di Israel a kontrat e reinan di e heteonan i e reinan di e egipsionan pa bin riba nos." 2RE 7:7 Pesei ora tabata bira skur nan a lanta i a hui, i a bandon nan tntnan, nan kabainan i nan burikunan; asta e k ampamentu nan a bandon lagu' manera ku e tabata, i a hui pa skapa nan bida. 2RE 7: 8 Ora ku e leprosonan aki a yega banda di e kampamentu, nan a drenta un tnt i a k ome i bebe, i a hiba for di einan plata, oro i paa i a bai skonde nan; i nan a bo lbe i a drenta un otro tnt, i a hiba algun kos for di einan tambe i a bai skonde nan. 2RE 7:9 Anto nan a bisa otro: "Nos no ta hasi bon. E dia aki ta un dia di b on nobo, ma nos ta keda ketu; si nos warda te ora di dia habri, kastigu lo bin r iba nos. Pesei anto, ban, laga nos bai konta e hendenan di kas di rei." 2RE 7:10 Asina nan a bin i a yama e wardadnan-di-porta di e stat, i nan a konta nan, bisa ndo: "Nos a yega na e kampamentu di e sirionan, i mira, no tabatin ningun hende einan, ni bos di hende, solamente e kabainan mar i e burikunan mar, i e tntnan lag m eskos ku nan tabata." 2RE 7:11 I e wardadnan-di-porta a yama i a konta esaki na e hendenan di kas di rei. 2RE 7:12 E ora ei rei a lanta den anochi i a bisa su si rbidnan: "Awor mi ta bai konta boso kiko e sirionan a hasi ku nos. Nan sa ku nos tin hamber; pesei nan a sali for di e kampamentu pa bai skonde den kunuku, bisan do: 'Ora nan sali for di stat, nos lo kaptur nan bibu i drenta den e stat.'" 2RE 7:13 I un di su sirbidnan a kontest i a bisa: "Pa fabor, laga algun hmber kohe sink u di e kabainan ku a resta, ku a keda den e stat ainda. Mira, di tur manera nan lo ta meskos ku henter e multitut di Israel ku a keda den dj; mira, di tur manera nan lo ta meskos ku henter e multitut di Israel ku a peres kaba. Asina anto, lag a nos manda hende pa bai wak." 2RE 7:14 Pesei nan a kohe dos garoshi ku kabai, i rei a manda nan tras di e ehrsito di e sirionan, bisando: "Bai wak." 2RE 7:15 I nan a bai nan tras te na Jordan, i ata, henter e kaminda tabata yen di paa i ekip o ku e sirionan a benta af den nan pur. E ora ei e mensaheronan a bin bk i a konta rei. 2RE 7:16 Asina e pueblo a sali i a plnder e kampamentu di e sirionan. Anto u n mid di haria fini a wrdu bend pa un siklo i dos mid di puspas pa un siklo, konforme e palabra di SEOR. 2RE 7:17 Awor rei a apunt e ofisial real, riba kende su man e tabata ln, pa tin enkargo di e porta di stat; ma e pueblo a trap' na e porta di st at, i el a muri manera e hmber di Dios a bisa rei, ora ku el a bin serka dj. 2RE 7 :18 I a sosod meskos ku e hmber di Dios a papia ku rei, bisando: "Maan na e ora aki dos mid di puspas lo wrdu bend pa un siklo i un mid di haria fini pa un siklo, na e porta di Samaria." 2RE 7:19 E ora ei e ofisial real a kontest e hmber di Dios i a bisa: "Awor mira, maske SEOR traha bentana den shelu, un kos asina por sosod?" I e l a bisa: "Mira, lo bo wak esaki ku bo mes wowo, ma abo lo no kome di dj." 2RE 7:

20 I asina a sosod kun, pasobra e pueblo a trap' na e porta di stat, i el a muri.

2RE 8:1 Awor Eliseo a papia ku e muh, kende su yu hmber el a hasi biba atrobe, bis ando: "Lanta i bai ku e hendenan di bo kas, i keda biba pa un tempu kaminda bo p or, pasobra SEOR a orden un hamber, i esaki lo bin riba e tera pa shete aa." 2RE 8: 2 Asina e muh a lanta i a hasi konforme e palabra di e hmber di Dios, i el a bai k u e hendenan di su kas i a keda biba na e tera di e filisteonan pa shete aa. 2RE 8:3 I a sosod ku na fin di shete aa, e muh a bolbe for di e tera di e filisteonan; i el a bai apel na rei pa su kas i pa su kunuku. 2RE 8:4 Awor rei tabata papia ku Gehazi, sirbid di e hmber di Dios, bisando: "Pa fabor, kontami tur e kosnan grand i ku Eliseo a hasi." 2RE 8:5 I a sosod ku ora e tabata konta rei kon Eliseo a has i esun ku tabata morto biba atrobe, ku at'e muh kende su yu hmber el a hasi biba a trobe, a bin apel na rei pa su kas i pa su kunuku. I Gehazi a bisa: "O seor mi rei , esaki ta e muh i esaki ta su yu hmber ku Eliseo a hasi biba atrobe." 2RE 8:6 Ora rei a puntra e muh, el a kont'. Asina rei a apunt un ofisial p', bisando: "Debolb tu r loke tabata di dj i henter e kosecha di e kunuku for di dia ku el a bai for di e tera te awor." 2RE 8:7 Anto Eliseo a yega Damasko. Awor Bn-adad, rei di Siria, tabata malu i nan a kont', bisando: "E hmber di Dios a bin akinan." 2RE 8:8 I rei a bisa Hazael: "Hiba un regalo den bo man i bai kontra ku e hmber di Dios, i kons ult ku SEOR pa medio di dj, bisando: 'Lo mi rekuper di e malesa aki?'" 2RE 8:9 Asina Hazael a bai kontra kun i a hiba un regalo den su man, di tur sorto di kos bon d i Damasko, kuarenta kamel karg; i el a bin i a para su dilanti i a bisa: "Bo yu Bn -adad, rei di Siria, a mandami serka bo, bisando: 'Lo mi rekuper di e malesa aki? '" 2RE 8:10 E ora ei Eliseo a bis': "Bai bis': 'Lo bo rekuper sigur,' ma SEOR a must rami ku e lo muri sigur." 2RE 8:11 I el a fiha su bista riba dj te ora ku Hazael a haa brguensa; i e hmber di Dios a kumins yora. 2RE 8:12 I Hazael a bisa: "Pakiko m i seor ta yora?" Anto el a kontest: "Pasobra mi sa di e maldat ku bo ta bai hasi n a e yunan di Israel: nan lugnan fortifik lo bo pega na kandela, i nan hobennan lo bo mata ku spada, i nan yu chikitunan lo bo spat for di otro na pida-pida, i nan muhnan na estado lo bo habri for di otro." 2RE 8:13 E ora ei Hazael a bisa: "Ma ta kiko bo sirbid ta, kende no ta mas ku un kach, ku e lo a hasi e kos grandi aki? " I Eliseo a kontest: "SEOR a mustrami ku abo lo ta rei di Siria." 2RE 8:14 Asina Hazael a laga Eliseo i a bolbe serka su shon, kende a bis': "Kiko Eliseo a bisabo ?" I el a kontest: "El a bisami ku lo bo rekuper sigur." 2RE 8:15 I a sosod ku su m anis el a kohe e klechi, a hink' den awa i habri riba kara di Bn-adad, asina ku el a muri. I Hazael a bira rei na su lug. 2RE 8:16 Awor den e di sinku aa di Joram, yu hmber di Akab, rei di Israel--den e tempu ei Josafat tabata rei di Juda--Joram, yu hmber di Josafat, rei di Juda, a bira rei. 2RE 8:17 E tabatin trint'i dos aa di a ku el a bira rei, i el a reina ocho aa na Jerusalm. 2RE 8:18 I el a kana den e k aminda di e reinan di Israel, meskos ku e kas di Akab a hasi, pasobra yu muh di A kab a bira su esposa; i el a hasi malu den bista di SEOR. 2RE 8:19 Sinembargo, SEO R no tabata kier a destru Juda, pa kousa di Su sirbid David, komo ku El a priminti di dun' un lampi pa semper pa medio di su yu hmbernan. 2RE 8:20 Den su dianan Edm a rebeldi kontra e outoridat di Juda, i a skohe un rei pa nan mes. 2RE 8:21 E ora ei Joram a krusa bai Zair i tur su garoshinan huntu kun. I a sosod ku el a lanta a nochi i a mata e edomitanan ku a rondon' i e kapitannan di e garoshinan; ma su ehr sito a hui bai na nan tntnan. 2RE 8:22 Asina Edm tabata den rebeldia kontra Juda t e dia djawe. I Libna a rebeldi na e mesun tempu ei. 2RE 8:23 I e demas echonan di Joram i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e re inan di Juda? 2RE 8:24 Asina Joram a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der serka su tatanan den e stat di David; i su yu hmber Okozias a bira rei na su lug. 2RE 8: 25 Den e di diesdos aa di Joram, yu hmber di Akab, rei di Israel, Okozias, yu hmber di Joram, rei di Juda, a kumins reina. 2RE 8:26 Okozias tabatin bint'i dos aa dia ku el a bira rei, i el a reina un aa na Jerusalm. I nmber di su mama tabata Atala, nieta di Omri, rei di Israel. 2RE 8:27 I el a kana den e kaminda di e kas di Aka b, i a hasi malu den bista di SEOR, manera e kas di Akab a hasi, pasobra e tabata yerno di e kas di Akab.

2RE 8:28 E ora ei el a bai ku Joram, yu hmber di Akab, pa hasi guera kontra Hazae l, rei di Siria, na Ramot-galaad; i e sirionan a herid Joram. 2RE 8:29 Asina rei Joram a bin bk na Jezreel, pa kura di e heridanan ku e sirionan a kous' na Ramot, ora ku el a bringa kontra Hazael, rei di Siria. Anto Okozias, yu hmber di Joram, rei di Juda, a bai Jezreel pa bishit Joram, yu hmber di Akab, pasobra e tabata mal u. 2RE 9:1 Awor profeta Eliseo a yama un di e yu hmbernan di e profetanan, i a bi s': "Faha bo hep, kohe e butishi di zeta aki den bo man i bai Ramot-galaad. 2RE 9 :2 Ora bo yega ayanan, buska Jeh, yu hmber di Josafat, yu hmber di Nimsi, i drenta i pidi lanta for di meimei di su ruman hmbernan, i hib' den un kamber paden. 2RE 9: 3 Anto kohe e butishi di zeta i bash' riba su kabes i bisa: 'Asina SEOR ta bisa: " Mi a ungibo komo rei di Israel."' Anto habri porta, hui bai sin warda." 2RE 9:4 Asina e hoben, sirbid di e profeta, a bai Ramot-galaad. 2RE 9:5 Ora ku el a yega, mira, e kapitannan di ehrsito tabata sint huntu, i el a bisa: "Mi tin un rospondi pa bo, O kapitan." I Jeh a bisa: "Pa kual di nos?" I el a bisa: "Pa bo, O kapita n." 2RE 9:6 I el a lanta i a bai den e kas. I el a basha e zeta riba kabes di Je h i a bis': "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mi a ungibo komo rei riba e pu eblo di SEOR, riba Israel. 2RE 9:7 I bo mester dal e kas di bo shon Akab, pa Mi v enga e sanger di Mi sirbidnan e profetanan, i e sanger di tur e sirbidnan di SEOR, kendenan a muri na man di Jezabel. 2RE 9:8 Pasobra henter e kas di Akab lo peres, i lo Mi krta tur e hmbernan kita for di Akab, tantu esklabu komo liber na Israel. 2RE 9:9 I lo Mi hasi e kas di Akab manera e kas di Jeroboam, yu hmber di Nabat, i manera e kas di Baasa, yu hmber di Ahias. 2RE 9:10 I e kachnan lo kome Jezabel d en e teritorio di Jezreel i ningun hende lo no der'.'" Anto el a habri porta i a hui bai. 2RE 9:11 Awor Jeh a bin serka e sirbidnan di su shon, i un di nan a bis': "Tur kos ta bon? Pakiko e hmber loko aki a bin serka bo?" I el a bisa nan: "Boso konos e hmber i su manera di papia masha bon." 2RE 9:12 I nan a bisa: "Ta mentira! Konta nos awor." I el a bisa: "Tal i tal kos el a bisami: 'Asina SEOR ta bisa: " Mi a ungibo komo rei riba Israel."'" 2RE 9:13 E ora ei nan a hasi lih, i kada hmbe r a kohe su mantel pone bou di Jeh riba e tretnan di e trapi, i a supla trmpt, bisa ndo: "Jeh ta rei!" 2RE 9:14 Asina Jeh, yu hmber di Josafat, yu hmber di Nimsi, a kon spir kontra Joram. Awor Joram ku henter Israel tabata defend Ramot-galaad kontra H azael, rei di Siria, 2RE 9:15 ma rei Joram a bai bk na Jezreel, pa kura di e heri danan ku e sirionan a kous' dia ku el a bringa kontra Hazael, rei di Siria. Asina Jeh a bisa: "Si t'asina boso ta pensa, anto no laga ningun hende skapa ni sali f or di stat pa bai konta esaki na Jezreel." 2RE 9:16 E ora ei Jeh a kore den un ga roshi i a bai Jezreel, pasobra Joram tabata soseg ayanan. I Okozias, rei di Juda, a baha bin pa mira Joram. 2RE 9:17 Awor e guardia tabata par riba e toren na Jez reel, i el a mira e trupa di Jeh ta bin, i el a bisa: "Mi ta mira un trupa di hen de." I Joram a bisa: "Laga un kored di kabai bai pa kontra nan, i lagu' bisa: 'Ta na pas bo ta bin?'" 2RE 9:18 Asina un kored di kabai a bai kontr' i a bisa: "Asina rei ta bisa: 'Ta na pas bo ta bin?'" I Jeh a bisa: "Kiko bo tin di hasi ku pas? Bira bin mi tras." I e guardia a report: "E mensahero a yega serka nan, ma e no a bolbe." 2RE 9:19 E ora ei el a manda un di dos kored di kabai ku a yega serka na n i a bisa: "Asina rei ta bisa: 'Ta na pas bo ta bin?'" I Jeh a kontest: "Kiko bo tin di hasi ku pas? Bira bin mi tras." 2RE 9:20 I e guardia a report: "El a yega te serka nan, i e no a bolbe; i e manera di kore ta manera Jeh, yu hmber di Nimsi, ta kore, pasobra e ta kore manera hende loko." 2RE 9:21 E ora ei Joram a bisa: "Prepar e garoshi!" I nan a prepar su garoshi. I Joram, rei di Israel, i Okozias, rei di Juda, a sali, kada un den su garoshi, i nan a sali pa kontra ku Jeh i a ha' den e propiedat di Nabot e jezreelita. 2RE 9:22 I a sosod ku ora Joram a mira Jeh, el a bisa: "Ta na pas bo ta bin, Jeh?" I Jeh a kontest: "Kon por tin pas, tanten k u e fornikashonnan di bo mama Jezabel i su bruherianan ta asina hopi?" 2RE 9:23 Asina Joram a bira bai bk i a hui, i a bisa Okozias: "Tin traishon, O Okozias!" 2 RE 9:24 I Jeh a span su bog ku tur su forsa i a tira Joram meimei di su skouderna n; i e flecha a pasa dor di su kurason, i el a sak den otro den su garoshi. 2RE 9:25 E ora ei Jeh a bisa su ofisial Bidkar: "His' benta den e kunuku ku ta propied at di Nabot e jezreelita, pasobra

mi ta krda dia ku abo i ami tabata kore huntu tras di su tata Akab, ku SEOR a prok lam e sentensia aki kontra dj: 2RE 9:26 'Siguramente Mi a mira e sanger di Nabot i e sanger di su yu hmbernan ayera,' SEOR ta bisa, 'i lo Mi pagabo bk den e propieda t aki,' SEOR ta bisa. Awor anto, his' benta den e propiedat, konforme e palabra di SEOR." 2RE 9:27 Ora ku Okozias, rei di Juda, a mira esaki, el a hui bai pa e kam inda di Bt-hagan. I Jeh a prsigui i a bisa: "Tira riba dj tambe den e garoshi." Asina nan a tira riba dj na e subida di Gur, ku ta keda na Ibleam. Ma el a hui bai Meg uido i a muri ayanan. 2RE 9:28 E ora ei su sirbidnan a hib' Jerusalm den un garoshi , i a der' den su graf serka su tatanan den e stat di David. 2RE 9:29 Awor den e di diesun aa di Joram, yu hmber di Akab, Okozias a bira rei di Juda. 2RE 9:30 Ora Jeh a yega Jezreel, Jezabel a tende di esaki; i el a pinta su wowonan i a drna su kabes, i a wak for di bentana. 2RE 9:31 I ora Jeh a drenta e porta di stat, Jezab el a bisa: "Tur kos ta bon, Zimri, matad di bo shon?" 2RE 9:32 E ora ei Jeh a hisa su kara wak na e bentana i a bisa: "Ken ta na mi banda? Ken?" I dos f tres ofisi al a mira abou wak . 2RE 9:33 I el a bisa: "Bent' abou." Asina nan a bent' abou, i poko di su sanger a spat na muraya i riba e kabainan; i el a pasa riba dj ku kaba i. 2RE 9:34 Ora Jeh a drenta, el a kome i bebe; i el a bisa: "Prkur awor pa e muh ma ldishon aki i der', pasobra ta yu muh di un rei e ta." 2RE 9:35 I nan a bai pa der', ma nan no a haa nada mas di dj sino solamente su kalpachi, su pianan i su plant'i mannan. 2RE 9:36 Pesei nan a bin bk i a konta Jeh. I el a bisa: "Esaki ta e palab ra di SEOR ku El a papia pa medio di Su sirbid Elias e tisbita, bisando: 'Den e pr opiedat di Jezreel kach lo kome e karni di Jezabel; 2RE 9:37 i e kadaver di Jezab el lo ta manera mst riba suela den e propiedat di Jezreel, asina ku nan no por bi sa: "Esaki ta Jezabel."'" 2RE 10:1 Awor Akab tabatin setenta yu hmber na Samaria. I Jeh a skirbi karta i a manda esakinan Samaria, pa e gobernantenan di Jezreel, e ansianonan, i pa e edukadnan di e yunan di Akab, bisando: 2RE 10:2 "I awor, ora ku e karta aki yega serka boso, komo ku e yu hmbernan di boso shon ta serka boso , i boso tin garoshi, kabai, i un stat fortifik tambe, i arma, 2RE 10:3 skohe esu n di mas mih i di mas rekto di e yu hmbernan di boso shon, i pon' riba trono di su tata, i bringa pa e kas di boso shon." 2RE 10:4 Ma nan tabatin masha miedu i a b isa: "Mira, e dos reinan no por a enfrent'; kon nos por enfrent' anto?" 2RE 10:5 I esun ku tabata enkarg ku e kas, i esun ku tabata enkarg ku e stat, e ansianonan, i e edukadnan di e muchanan, a manda rospondi pa Jeh, bisando: "Nos ta bo sirbid, t ur loke bo bisa nos, nos lo hasi, nos lo no hasi ningun hende rei; hasi loke ta bon den bo bista." 2RE 10:6 E ora ei Jeh a skirbi nan un karta pa di dos biaha, b isando: "Si boso ta na mi banda, i boso kier skucha mi bos, kohe e kabesnan di e hmbernan, e yu hmbernan di boso shon, i bin serka mi na Jezreel maan na e ora aki. " Awor e yu hmbernan di rei, setenta persona, tabata serka e hmbernan grandi di e stat, kendenan tabata kria nan. 2RE 10:7 I a sosod ku ora e karta a yega serka na n, nan a kohe e yu hmbernan di rei, i a mata nan, setenta persona, i a pone nan k abes den makutu, i a manda nan p' na Jezreel. 2RE 10:8 Ora ku e mensahero a bin i a konta Jeh, bisando: "Nan a trese e kabesnan di e yu hmbernan di rei." El a bisa : "Pone nan na dos monton na entrada di e porta di stat te mainta." 2RE 10:9 Awo r a sosod ku su manis el a sali; i el a para, dilanti di henter e pueblo i a bisa: "Boso ta inosente; mira, t'ami a konspir kontra mi shon i a mat', ma ta ken a mat a tur esakinan? 2RE 10:10 Sabi anto ku nada lo no keda sin wrdu kumpl di e palabra di SEOR, ku SEOR a papia tokante di e kas di Akab, pasobra SEOR a hasi loke ku El a papia pa medio di Su sirbid Elias." 2RE 10:11 Asina Jeh a mata tur esnan ku a ke da di e kas di Akab na Jezreel, i tur su hmbernan grandi i su konosnan i su saserd otenan, te ora ku el a lagu' sin sobrebibiente. 2RE 10:12 E ora ei el a lanta bai Samaria. I na kaminda, ora ku e tabata na Bt-eked di e wardadnan di karn, 2RE 10:1 3 Jeh a topa ku e rumannan di Okozias, rei di Juda, i a bisa: "Ta ken boso ta?" I nan a kontest: "Nos ta ruman di Okozias; i nos a bin pa salud e yu hmbernan di rei i e yu hmbernan di reina mama." 2RE 10:14 I el a bisa: "Kohe nan bibu." Asina na n a kohe nan bibu, i a mata nan na e pos di Bt-eked, kuarent'i dos hmber; i e no a laga ni un di nan.

2RE 10:15 Awor ora ku el a bai for di einan, el a topa Jonadab, yu hmber di Rekab , ta bin kontr'; i el a salud' i a bis': "Bo kurason ta sinsero manera mi kurason t a sinsero ku bo kurason?" I Jonadab a kontest: "S!" Jeh a bisa: "Si t'asina, dunami un man." I el a dun' un man, i el a yud' subi serka dj den garoshi. 2RE 10:16 I el a bisa: "Ban ku mi i mira mi zelo pa SEOR." Asina el a lagu' kore den su garoshi. 2RE 10:17 I ora ku el a yega Samaria, el a mata tur esnan ku a keda di e kas di Akab na Samaria, te ora ku el a kaba kun, konforme e palabra di SEOR ku El a papi a ku Elias. 2RE 10:18 E ora ei Jeh a reun henter e pueblo i a bisa nan: "Akab a si rbi Baal djis un poko; Jeh lo sirbi muchu mas. 2RE 10:19 I awor, manda yama tur e profetanan di Baal, tur su adoradnan i tur su saserdotenan; no laga ni un hende k eda sin bin, pasobra mi tin un sakrifisio grandi pa Baal; ken ku keda sin bin lo no keda na bida." Ma Jeh a hasi esaki ku astusia, pa e por a destru e adoradnan di Baal. 2RE 10:20 I Jeh a bisa: "Santifik un asamblea solm pa Baal." I nan a proklam esaki. 2RE 10:21 E ora ei Jeh a manda buska den henter Israel; i tur e adoradnan d i Baal a bin, asina ku no a keda ni un hmber ku no a bin. I ora nan a drenta e ka s di Baal, e kas di Baal a yena di punta pa punta. 2RE 10:22 I el a bisa esun ku tabata enkarg ku e lug di warda paa: "Saka paa pa tur e adoradnan di Baal." Asina el a saka paa pa nan. 2RE 10:23 I Jeh a drenta e kas di Baal huntu ku Jonadab, yu hmb er di Rekab; i el a bisa e adoradnan di Baal: "Buska i mira pa no tin ningun di e sirbidnan di SEOR huntu ku boso akinan, sino nikamente e adoradnan di Baal." 2RE 10 :24 Anto nan a drenta pa ofres sakrifisionan i ofrendanan kim. Awor Jeh a nombra oc henta hmber pa su mes, pa tene warda paf, i el a bisa: "Si kualkier di e hmbernan k u mi trese den boso man skapa, esun ku prmiti skapa lo duna su bida na lug di esun ku a skapa." 2RE 10:25 Anto a sosod ku asina ku el a kaba di ofres e ofrenda kim, J eh a bisa e guardia i e ofisialnan real: "Drenta, mata nan; no laga ningun sali." I nan a mata nan ku filo di spada; i e guardia i e ofisialnan real a benta nan paf, i a bai den e kamber paden di e kas di Baal. 2RE 10:26 I nan a saka e pilarn an sagrado di e kas di Baal af i a kima nan. 2RE 10:27 Tambe nan a kibra e pilar sagrado di Baal i a basha e kas di Baal abou, i a hasi un bster te dia djawe. 2RE 10:28 Asina Jeh a elimin Baal for di Israel. 2RE 10:29 Sinembargo, enkuanto e pikna n di Jeroboam, yu hmber di Nabat, ku el a hasi Israel komet, for di esakinan Jeh no a apart su mes, esta, for di e bishnan di oro ku tabata na Bt-l i ku tabata na Dan. 2RE 10:30 I SEOR a bisa Jeh: "Pasobra bo a hasi bon dor di ehekut loke ta bon den Mi bista, i a hasi ku e kas di Akab konforme tur loke tabata den Mi kurason, bo yu hmbernan di e di kuater generashon lo sinta riba e trono di Israel." 2RE 10:31 Ma Jeh no a prkur di kana den e lei di SEOR, e Dios di Israel, ku henter su kurason ; e no a bandon e piknan di Jeroboam, ku el a hasi Israel komet. 2RE 10:32 Den e di anan ei SEOR a kumins krta kita algun parti for di Israel; i Hazael a derot nan den henter e teritorio di Israel: 2RE 10:33 for di Jordan bai pariba, henter e tera di Galaad, e gaditanan, e rubenitanan i e manasitanan, for di Aroer, ku ta keda banda di e vaye di Arnon, tantu Galaad komo Basan. 2RE 10:34 Awor e demas echona n di Jeh i tur loke ku el a hasi i tur su poder, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 2RE 10:35 I Jeh a bai soseg serka su tatanan i nan a der' na Samaria. I su yu hmber Joakaz a bira rei na su lug. 2RE 10:36 Awor e tem pu ku Jeh a reina riba Israel na Samaria tabata bint'i ocho aa. 2RE 11:1 Ora ku At ala, mama di Okozias, a mira ku su yu hmber tabata morto, el a lanta i a destru hen ter e desendensia di rei. 2RE 11:2 Ma Josaba, yu muh di rei Joram, ruman muh di Ok ozias, a kohe Joas, yu hmber di Okozias, i a sak' na skond for di den e yu hmbernan di rei ku nan tabata bai mata, i a pone ku su yaya den e kamber di drumi. Asina nan a skond' pa Atala, i e no a wrdu mat. 2RE 11:3 Asina el a keda skond ku su yaya d en e kas di SEOR seis aa largu, mientras ku Atala tabata reina riba e tera. 2RE 11: 4 Awor den e di shete aa Joiada a manda buska e kapitannan di shennan di e karita nan i di e guardia, i a trese nan serka dj den e kas di SEOR. E ora ei el a sera u n aliansa ku nan i a pone nan bou di huramentu den e kas di SEOR, i a mustra nan rei su yu hmber. 2RE 11:5 I el a orden nan, bisando: "Asin'aki boso mester hasi: u n di tres parti di boso, ku ta subi warda riba dia di sabat i ta tene warda riba e kas di rei

2RE 11:6 (un di tres parti tambe mester ta na e porta di Shur, i un di tres part i na e porta tras di e guardianan), mester tene warda riba e kas pa defensa. 2RE 11:7 I dos parti di boso, tur ku ta liber riba dia di sabat, tambe mester tene warda riba e kas di SEOR pa rei. 2RE 11:8 E ora ei boso mester para rnt di rei, ka da un ku su armanan den su man; i ken ku drenta e filanan lo wrdu mat. I keda serk a rei ora ku e ta sali i ora ku e ta drenta." 2RE 11:9 Asina e kapitannan di she nnan a hasi konforme tur loke saserdote Joiada a orden. I kada un di nan a tuma s u hmbernan ku mester a subi warda riba dia di sabat, huntu ku esnan ku tabata bah a warda riba dia di sabat, i a bin serka saserdote Joiada. 2RE 11:10 I e saserdo te a duna e kapitannan di shennan e lansanan i e eskudonan ku tabata di rei Davi d, ku tabata den e kas di SEOR. 2RE 11:11 I e guardianan a bai para kada un ku su armanan den su man, for di e banda drechi di e kas te na e banda robes di e kas , banda di e altar i banda di e kas, tur rnt di rei. 2RE 11:12 E ora ei Joiada a trese e yu hmber di rei paf i a pone e korona riba su kabes, i a dun' e testimonio; i nan a hasi rei i a ungi, i nan a bati man i a bisa: "Biba rei!" 2RE 11:13 Ora k u Atala a tende e boroto di e guardia i di e pueblo, el a bin serka e pueblo den e kas di SEOR. 2RE 11:14 I el a wak, i mira, segun e kustumber, rei tabata par ban da di e pilar ku e kapitannan i e supladnan di trmpt banda di dj; i henter e pueblo di e tera tabata regosih i supla trmpt. E ora ei Atala a sker su paanan i a grita: "T raishon! Traishon!" 2RE 11:15 I saserdote Joiada a orden e kapitannan di shennan ku tabata nombr riba e ehrsito, i a bisa nan: "Sak' for di meimei di e filanan, i k en ku sigui, mata esun ei ku spada." Pasobra e saserdote a bisa: "No laga mat' den e kas di SEOR." 2RE 11:16 Asina nan a gar', i ora ku el a yega na e entrada pa ka bai na e kas di rei, el a wrdu mat ayanan. 2RE 11:17 Despues Joiada a sera un alia nsa entre SEOR i e rei i e pueblo, ku nan lo ta e pueblo di SEOR. Tambe el a sera un aliansa entre e rei i e pueblo. 2RE 11:18 I henter e pueblo di e tera a bai n a e kas di Baal, i a bash' abou; su altarnan i su imagennan nan a kibra na pida-p ida i a mata Matan, saserdote di Baal, dilanti di e altarnan. I e saserdote a no mbra ofisialnan riba e kas di SEOR. 2RE 11:19 Anto el a tuma e kapitannan di shen nan, e karitanan i e guardianan i henter e pueblo di e tera; i nan a trese rei f or di e kas di SEOR, i a drenta pa e porta di e guardianan bai den e kas di rei. I el a sinta riba trono di e reinan. 2RE 11:20 Asina henter e pueblo di e tera a regosih i e stat tabata trankil. Pasobra nan a mata Atala ku spada na e kas di re i. 2RE 11:21 Joas tabatin shete aa dia ku el a bira rei. 2RE 12:1 Den e di shete aa di Jeh, Joas a bira rei i el a reina kuarenta aa na Jerusalm; i nmber di su mama t abata Sibia di Beerseba. 2RE 12:2 I Joas a hasi bon den bista di SEOR tur e diana n ku saserdote Joiada tabata instrui. 2RE 12:3 Solamente e lugnan haltu no a wrdu k it; ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio i kima sensia riba e lugnan haltu. 2RE 1 2:4 E ora ei Joas a bisa e saserdotenan: "Tur e plaka di e artkulonan santu ku na n ta trese den e kas di SEOR, na plaka koriente, tantu e plaka ku ta stipul pa kad a hende, komo tur e plaka ku kada hende ta propon den su kurason pa trese den e k as di SEOR, 2RE 12:5 laga e saserdotenan tuma esaki pa nan mes, kada un for di su konosnan; i laga nan drecha e daonan na e kas, na unda ku nan haa kualke dao." 2RE 12:6 Ma a sosod ku den e di bint'i tres aa di rei Joas, ainda e saserdotenan no a drecha e daonan na e kas. 2RE 12:7 E ora ei rei Joas a manda yama saserdote Joiad a i e otro saserdotenan i a bisa nan: "Pakiko boso no ta drecha e daonan na e kas ? Pesei anto, no tuma mas plaka for di boso konosnan, ma paga esaki pa e daonan na e kas." 2RE 12:8 Asina e saserdotenan a bai di akurdo ku nan lo no tuma mas plak a for di e pueblo, ni drecha e daonan na e kas. 2RE 12:9 Ma saserdote Joiada a ko he un kaha i a bora un buraku den su tapa, i a pone esaki banda di e altar, na b anda drechi ora bo ta drenta e kas di SEOR; i e saserdotenan ku tabata tene warda na e drmpel tabata pone tur e plaka ku a wrdu tres den e kas di SEOR den dj. 2RE 12: 10 I ora nan a mira ku tabatin hopi plaka den e kaha, e eskriba di rei i e sumos aserdote a bin mara esaki den sakunan i a konta e plaka ku a wrdu ha den e kas di S EOR. 2RE 12:11 I nan a entreg e plaka ku nan a pisa den man di esnan ku tabata has i e trabou, esnan ku tabatin enkargo di e kas di SEOR; i kun nan tabata paga e kar pintnan i e trahadnan ku tabata traha riba e kas di SEOR,

2RE 12:12 i e mslnan i e kapdnan di piedra, i pa kumpra palu i piedra gekap pa drec ha e daonan na e kas di SEOR, i pa tur e otro gastunan ku tabatin pa drecha e kas. 2RE 12:13 Ma ku e plaka ku a wrdu tres den e kas di SEOR nan no a traha kopanan di plata, kosnan-pa-paga-lampi, puncheronan, trmptnan, artkulonan di oro, ni artkulona n di plata, pa e kas di SEOR; 2RE 12:14 pasobra esei nan a duna na esnan ku tabat a hasi e trabou, i kun nan a drecha e kas di SEOR. 2RE 12:15 Ademas, nan no tabata pidi e hmbernan, na kende nan tabata entreg e plaka pa paga esnan ku tabata hasi e trabou, pa duna kuenta, pasobra nan tabata onesto. 2RE 12:16 Nan no tabata hib a e plaka di e ofrendanan pa kulpa i e plaka pa e ofrendanan pa pik den e kas di SEOR; esaki tabata pa e saserdotenan. 2RE 12:17 E ora ei Hazael, rei di Siria, a bai bringa kontra Gat i a kaptur'; asina Hazael a propon den su kurason pa bai kon tra Jerusalm. 2RE 12:18 I Joas, rei di Juda, a kohe tur e artkulonan santu ku Josa fat, Joram i Okozias, su tatanan, reinan di Juda, a dedik, i su mes artkulonan san tu i tur e oro ku a wrdu ha den e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di SEOR i di e kas di rei, i a manda nan pa Hazael, rei di Siria. E ora ei el a bai for di Jerusalm. 2RE 12:19 Awor e demas echonan di Joas i tur loke ku el a hasi, nan no ta par sk irb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 12:20 I su sirbidnan a lanta i a traha un kmplt, i a mata Joas na e sitadel, ora ku e tabata baha bai Sila. 2RE 12:21 Pasobra Jozakar, yu hmber di Simeat, i Jozabad, yu hmber di Somer, su sirbidn an, a dal mata; i nan a der' serka su tatanan den e stat di David, i su yu hmber A masias a bira rei na su lug. 2RE 13:1 Den e di bint'i tres aa di Joas, yu hmber di Okozias, rei di Juda, Joakaz, yu hmber di Jeh, a bira rei di Israel na Samaria, i el a reina dieshete aa. 2RE 13:2 I el a hasi malu den bista di SEOR, i a sigui e p iknan di Jeroboam, yu hmber di Nabat, ku kualnan el a hasi Israel peka; e no a ban don nan. 2RE 13:3 Asina e rabia di SEOR a sende kontra Israel, i E tabata entreg na n kontinuamente den man di Hazael, rei di Siria, i den man di Bn-adad, yu hmber di Hazael. 2RE 13:4 Anto Joakaz a roga SEOR, i SEOR a skuch'; pasobra El a mira e opr eshon di Israel, kon rei di Siria tabata oprim nan. 2RE 13:5 I SEOR a duna Israel un libertador, asina ku nan a skapa for di man di e sirionan; i e yunan di Israe l a biba den nan tntnan manera antes. 2RE 13:6 Sinembargo, nan no a bandon e piknan di e kas di Jeroboam, ku kualnan el a hasi Israel peka, ma a kana den nan; i e imagen di Asera tambe a keda para na Samaria. 2RE 13:7 Pasobra di e ehrsito el a laga pa Joakaz no mas ku sinkuenta kored di kabai, dies garoshi i dies mil sld-na-p ia; pasobra rei di Siria a destru nan i a hasi nan manera stf den tempu di bati ma inshi. 2RE 13:8 Awor e demas echonan di Joakaz i tur loke ku el a hasi i su pode r, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 2RE 13:9 I Jo akaz a bai soseg serka su tatanan i nan a der' na Samaria; i su yu hmber Joas a bir a rei na su lug. 2RE 13:10 Den e di trint'i shete aa di Joas, rei di Juda, Joas, y u hmber di Joakaz, a bira rei di Israel na Samaria, i a reina dieseis aa. 2RE 13:1 1 I el a hasi malu den bista di SEOR; e no a bandon tur e piknan di Jeroboam, yu hmb er di Nabat, ku kualnan el a hasi Israel peka, ma el a kana den nan. 2RE 13:12 A wor e demas echonan di Joas i tur loke ku el a hasi i su poder ku kual el a brin ga kontra Amasias, rei di Juda, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e re inan di Israel? 2RE 13:13 Asina Joas a bai soseg serka su tatanan, i Jeroboam a s inta riba su trono; i Joas a wrdu der na Samaria huntu ku e reinan di Israel. 2RE 13:14 Ora Eliseo a bira malu di e malesa ku lo a kousa su morto, Joas, rei di Is rael, a bin serka dj i a yor' i a bisa: "Mi tata, mi tata, e garoshinan di Israel i su korednan di kabai!" 2RE 13:15 I Eliseo a bis': "Kohe un bog i algun flecha." Asina el a kohe un bog i algun flecha. 2RE 13:16 Anto el a bisa rei di Israel: " Pone bo man na e bog." I el a pone su man na dj; e ora ei Eliseo a pone su mannan riba rei su mannan. 2RE 13:17 I el a bisa: "Habri e bentana di pariba," i el a habri. Anto Eliseo a bisa: "Tira!" I el a tira. I el a bisa: "E flecha di viktori a di SEOR, e flecha di viktoria riba Siria; pasobra lo bo derot e sirionan na Afek te ora bo a destru nan." 2RE 13:18 E ora ei el a bisa: "Kohe e flechanan," i el a kohe nan. I el a bisa rei di Israel: "Dal riba suela." Anto el a dal

tres biaha i a stp. 2RE 13:19 E ora ei e hmber di Dios a rabia kun i a bisa: "Bo me ster a bati sinku f seis biaha, e ora ei lo bo a dal Siria te ora ku bo a destrui. Ma awor lo bo dal Siria tres biaha so." 2RE 13:20 I Eliseo a muri, i nan a der'. Awor e trupanan di e moabitanan tabatin kustumber di invad e tera tur aa na e tem pu di primavera. 2RE 13:21 I ora nan tabata dera un hmber, ata, nan a mira un tru pa di bandido; i nan a tira e hmber den e graf di Eliseo. I ora ku e morto a toka ku e wesunan di Eliseo, el a rebib i a lanta para riba su pia. 2RE 13:22 Awor Ha zael, rei di Siria, a oprim Israel tur e dianan di Joakaz. 2RE 13:23 Ma SEOR a mus tra grasia na nan i tabatin kompashon ku nan, i a bolbe serka nan pa motibu di S u aliansa ku Abraham, Isaak i Jakb, i no kier a destru nan, ni tira nan for di Su presensia te dia djawe. 2RE 13:24 Ora Hazael, rei di Siria, a muri, su yu hmber Bn -adad a bira rei na su lug. 2RE 13:25 E ora ei Joas, yu hmber di Joakaz, a bolbe k ita for di man di Bn-adad, yu hmber di Hazael, e statnan ku esaki a kita den guera for di man di su tata Joakaz. Tres biaha Joas a derot' i a rekobr e statnan di Is rael. 2RE 14:1 Den e di dos aa di Joas, yu hmber di Joakaz, rei di Israel, Amasias , yu hmber di Joas, rei di Juda, a bira rei. 2RE 14:2 E tabatin bint'i sinku aa di a ku el a bira rei, i el a reina bint'i nuebe aa na Jerusalm. I nmber di su mama ta bata Joadan di Jerusalm. 2RE 14:3 I el a hasi bon den bista di SEOR, ounke no mane ra su tata David; el a hasi konforme tur loke su tata Joas a hasi. 2RE 14:4 Sola mente e lugnan haltu no a wrdu kit; ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio i kima se nsia riba e lugnan haltu. 2RE 14:5 Awor a sosod ku asina ku e reino tabata firme d en su man, el a mata su sirbidnan ku a mata su tata, e rei. 2RE 14:6 Ma e yu hmber nan di e matadnan e no a laga mata, konforme loke ta par skirb den e buki di lei di Moiss, manera SEOR a orden, bisando: "E tatanan no mester wrdu mat pa motibu di e yu hmbernan, ni e yu hmbernan no mester wrdu mat pa motibu di e tatanan; ma kada un me ster wrdu mat pa su mes pik." 2RE 14:7 El a mata dies mil edomita den e Vaye di Sal u i a konkist Sela den bataya, i a yam' Jokteel te dia djawe. 2RE 14:8 Anto Amasia s a manda mensaheronan serka Joas, yu hmber di Joakaz, yu hmber di Jeh, rei di Isra el, bisando: "Bin, laga nos enfrent otro." 2RE 14:9 I Joas, rei di Israel, a mand a rospondi pa Amasias, rei di Juda, bisando: "E mata di sumpia ku tabata na Lbano a manda rospondi pa e palu di seda ku tabata na Lbano, bisando: 'Duna bo yu muh na mi yu hmber komo esposa.' Ma a pasa un bestia di mondi ku tabata na Lbano, i esak i a trapa e mata di sumpia. 2RE 14:10 Di brdat bo a derot Edm, i bo kurason a bira o rguyoso. Gosa di bo gloria i keda kas; pasobra pakiko lo bo buska problema, asin a ku abo lo kai i Juda huntu ku bo?" 2RE 14:11 Ma Amasias no kier a tende. Asina Joas, rei di Israel, a bai; i ku Amasias, rei di Juda, a enfrent otro na Bt-semes , ku ta pertenes na Juda. 2RE 14:12 I Juda a wrdu derot dor di Israel, i nan a hui bai, kada un pa su tnt. 2RE 14:13 E ora ei Joas, rei di Israel, a kaptur Amasias, rei di Juda, yu hmber di Joas, yu hmber di Okozias, na Bt-semes, i a bin Jerusalm i a basha e muraya di Jerusalm abou, for di e Porta di Efrain te na e Porta di Skin a, kuater shen kodo. 2RE 14:14 I el a kohe tur e oro i plata, i tur e artkulonandi-uzo ku a wrdu ha den e kas di SEOR, i den e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di rei , i tambe e rehennan, i a bolbe Samaria. 2RE 14:15 Awor e demas echonan di Joas ku el a hasi--su poder i kon el a bringa kontra Amasias, rei di Juda--nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 2RE 14:16 Asina Joas a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der na Samaria serka e reinan di Israel; i su yu hm ber Jeroboam a bira rei na su lug. 2RE 14:17 I Amasias, yu hmber di Joas, rei di J uda, a biba diesinku aa despues di morto di Joas, yu hmber di Joakaz, rei di Israe l. 2RE 14:18 Awor e demas echonan di Amasias, nan no ta par skirb den e Buki di Krn ikanan di e reinan di Juda? 2RE 14:19 I nan a konspir kontra dj na Jerusalm i el a hui bai Lakis; ma nan a laga prsigui te na Lakis i a mat' ayanan. 2RE 14:20 E ora e i nan a tres' riba kabainan i el a wrdu der na Jerusalm serka su tatanan den e stat di David. 2RE 14:21 I henter e pueblo di Juda a tuma Azarias, kende tabatin dies eis aa, i a hasi rei na lug di su tata Amasias. 2RE 14:22 El a konstru Elat i a debo lb esaki na Juda, despues ku rei a bai soseg serka su tatanan.

2RE 14:23 Den e di diesinku aa di Amasias, yu hmber di Joas, rei di Juda, Jeroboam , yu hmber di Joas, rei di Israel, a bira rei na Samaria i a reina kuarent'i un aa . 2RE 14:24 I el a hasi malu den bista di SEOR; e no a bandon tur e piknan di Jerob oam, yu hmber di Nabat, kualnan el a hasi Israel komet. 2RE 14:25 El a restor e fro ntera di Israel for di e entrada di Hamat te na Laman di Arab, konforme e palabra di SEOR, e Dios di Israel, kual El a papia pa medio di Su sirbid Jonas, yu hmber d i profeta Amitai, kende tabata di Gat-hefer. 2RE 14:26 Pasobra SEOR a mira ku e a flikshon di Israel, tabata mash amargo; pasobra no tabatin ni esklabu ni hende li ber, i no tabatin ningun yudad pa Israel. 2RE 14:27 I SEOR no a bisa ku E lo a kit a nmber di Israel for di bou di shelu, ma El a salba nan pa medio di e man di Jer oboam, yu hmber di Joas. 2RE 14:28 Awor e demas echonan di Jeroboam i tur loke ku el a hasi--su poder, kon el a bringa i kon el a rekobr Damasko i Hamat pa Israel , kualnan tabata pertenes na Juda--nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel? 2RE 14:29 I Jeroboam a bai soseg serka su tatanan, e reinan di Israel, i su yu hmber Zakarias a bira rei na su lug. 2RE 15:1 Den e di bint'i shet e aa di Jeroboam, rei di Israel, Azarias, yu hmber di Amasias, rei di Juda, a bira rei. 2RE 15:2 E tabatin dieseis aa dia ku el a bira rei, i el a reina sinkuent'i dos aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Jekolias di Jerusalm. 2RE 15:3 I el a hasi bon den bista di SEOR, konforme tur loke su tata Amasias a hasi. 2RE 15:4 S olamente e lugnan haltu no a wrdu kit; ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio i kima sensia riba e lugnan haltu. 2RE 15:5 I SEOR a dal rei, asina ku e tabata un lepro so te dia di su morto. I e tabata biba den un kas separ, mientras ku Jotam, yu hmb er di rei, tabatin enkargo di e hendenan di e kas di rei i tabata huzga e henden an di e tera. 2RE 15:6 Awor e demas echonan di Azarias i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 15:7 I Azarias a bai soseg serka su tatanan i nan a der' serka su tatanan den e stat di David, i su yu hmber Jotam a bira rei na su lug. 2RE 15:8 Den e di trint'i ocho aa di Azari as, rei di Juda, Zakarias, yu hmber di Jeroboam, a bira rei di Israel na Samaria pa seis luna. 2RE 15:9 El a hasi malu den bista di SEOR, manera su tatanan a hasi ; e no a bandon e piknan di Jeroboam, yu hmber di Nabat, kualnan el a hasi Israel k omet. 2RE 15:10 E ora ei Salum, yu hmber di Jabes, a konspir kontra dj, a dal dilant i di e pueblo i a mat', i a reina na su lug. 2RE 15:11 Awor e demas echonan di Zak arias, mira, nan ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel. 2RE 15 :12 Esaki ta e palabra di SEOR ku El a papia ku Jeh, bisando: "Bo yu hmbernan te na e di kuater generashon lo sinta riba trono di Israel." I asina a sosod. 2RE 15:1 3 Salum, yu hmber di Jabes, a bira rei den e di trint'i nuebe aa di Uzias, rei di Juda, i el a reina un luna na Samaria. 2RE 15:14 E ora ei Manahem, yu hmber di Ga di, a bai for di Tirsa i a yega Samaria, i a dal Salum, yu hmber di Jabes, na Sam aria, i a mat' i a bira rei na su lug. 2RE 15:15 Awor e demas echonan di Salum i s u kmplt ku el a traha, mira, nan ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel. 2RE 15:16 I for di Tirsa, Manahem a atak Tifsa i tur esnan ku tabata den dj, i tambe henter e teritorio rnt di dj; pasobra nan no a habri porta p', pesei el a atak'. I el a habri tur e muhnan, ku tabata na estado, for di otro. 2RE 15:17 De n e di trint'i nuebe aa di Azarias, rei di Juda, Manahem, yu hmber di Gadi, a bira rei di Israel i a reina dies aa na Samaria. 2RE 15:18 I el a hasi malu den bista di SEOR; henter su bida e no a bandon e piknan di Jeroboam, yu hmber di Nabat, kual nan el a hasi Israel komet. 2RE 15:19 Pul, rei di Asiria, a bin kontra e tera, i Manahem a duna Pul mil talento di plata, pa su man por tabata kun pa fortales e re ino bou di su gobernashon. 2RE 15:20 E ora ei Manahem a eksig e plaka for di Isra el, for di tur e hmbernan poderoso i riku, for di kada hmber sinkuenta siklo di pl ata pa paga rei di Asiria. Asina rei di Asiria a bolbe i no a keda ayanan na e t era. 2RE 15:21 Awor e demas echonan di Manahem i tur loke ku el a hasi, nan no t a par skirb den e Buki di Krnikanan di

e reinan di Israel? 2RE 15:22 I Manahem a bai soseg serka su tatanan; i su yu hmbe r Pekaia a bira rei na su lug. 2RE 15:23 Den e di sinkuenta aa di Azarias, rei di Juda, Pekaia, yu hmber di Manahem, a bira rei di Israel na Samaria i a reina dos aa. 2RE 15:24 I el a hasi malu den bista di SEOR; e no a bandon e piknan di Jeroboam , yu hmber di Nabat, kualnan el a hasi Israel komet. 2RE 15:25 E ora ei su ofisial Peka, yu hmber di Remalias, a konspir kontra dj i a dal mata na Samaria, den e sit adel di e kas di rei, huntu ku Argob i Arie; i huntu kun tabatin sinkuenta hmber d i e galaaditanan. Asina Peka a mata Pekaia i a bira rei na su lug. 2RE 15:26 Awor e demas echonan di Pekaia i tur loke ku el a hasi, mira, nan ta par skirb den e B uki di Krnikanan di e reinan di Israel. 2RE 15:27 Den e di sinkuent'i dos aa di Az arias, rei di Juda, Peka, yu hmber di Remalias, a bira rei di Israel na Samaria, i a reina binti aa. 2RE 15:28 I el a hasi malu den bista di SEOR; e no a bandon e p iknan di Jeroboam, yu hmber di Nabat, kualnan el a hasi Israel komet. 2RE 15:29 Den e dianan di Peka, rei di Israel, Tiglat-pileser, rei di Asiria, a bin kaptur Ijo n, Abel-bt-maaka, Janoa, Kedes, Hazor, Galaad i Galilea, henter e tera di Nftal; i el a hiba nan komo katibu na Asiria. 2RE 15:30 I Oseas, yu hmber di Ela, a traha kmplt kontra Peka, yu hmber di Remalias, a dal mata i a bira rei na su lug, den e di binti aa di Jotam, yu hmber di Uzias. 2RE 15:31 Awor e demas echonan di Peka i tu r loke ku el a hasi, mira, nan ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Israel. 2RE 15:32 Den e di dos aa di Peka, yu hmber di Remalias, rei di Israel, Jo tam, yu hmber di Uzias, rei di Juda, a bira rei. 2RE 15:33 E tabatin bint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieseis aa na Jerusalm; i nmber di su mama ta bata Jerusa, yu muh di Zadok. 2RE 15:34 I el a hasi bon den bista di SEOR; el a ha si konforme tur loke su tata Uzias a hasi. 2RE 15:35 Solamente e lugnan haltu no a wrdu kit; ainda e pueblo tabata ofres sakrifisio i kima sensia riba e lugnan haltu . El a traha e porta ariba di e kas di SEOR. 2RE 15:36 Awor e demas echonan di Jo tam i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reina n di Juda? 2RE 15:37 Den e dianan ei SEOR a kumins manda Rezin, rei di Siria, i Pe ka, yu hmber di Remalias, kontra Juda. 2RE 15:38 I Jotam a bai soseg serka su tata nan i el a wrdu der serka su tatanan den e stat di su tata David; i su yu hmber Aka z a bira rei na su lug. 2RE 16:1 Den e di dieshete aa di Peka, yu hmber di Remalias , Akaz, yu hmber di Jotam, rei di Juda, a bira rei. 2RE 16:2 Akaz tabatin binti aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieseis aa na Jerusalm; i e no a hasi bon den bista di SEOR su Dios, manera su tata David a hasi. 2RE 16:3 Ma el a kana den e k aminda di e reinan di Israel, i asta a hasi su yu hmber pasa dor di kandela, konf orme e abominashonnan di e nashonnan ku SEOR a kore kun for di dilanti di e yunan di Israel. 2RE 16:4 I el a ofres sakrifisio i a kima sensia riba e lugnan haltu i riba e serunan, i bou di tur palu brd. 2RE 16:5 E ora ei Rezin, rei di Siria, i Pe ka, yu hmber di Remalias, rei di Israel, a bin Jerusalm pa hasi guera; i nan a ron don Akaz, ma no por a vens'. 2RE 16:6 E tempu ei Rezin, rei di Siria, a bolbe konk ist Elat pa Siria, i a saka e hudiunan kompletamente for di Elat; i e sirionan a bin Elat, i a biba ayanan te dia djawe. 2RE 16:7 Asina Akaz a manda mensaheronan serka Tiglat-pileser, rei di Asiria, bisando: "Mi ta bo sirbid i bo yu hmber; bin i librami for di man di rei di Siria, i for di man di rei di Israel, kendenan t a lanta kontra mi." 2RE 16:8 I Akaz a kohe e plata i e oro ku a wrdu ha den e kas d i SEOR den e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di rei, i a manda un regalo pa rei di Asiria. 2RE 16:9 Asina rei di Asiria a skuch'; i rei di Asiria a bai kontra Dama sko i a kaptur', i a hiba su hendenan na Kir den eksilio, i a mata Rezin. 2RE 16: 10 Awor rei Akaz a bai Damasko pa kontra ku Tiglat-pileser, rei di Asiria, i a m ira e altar ku tabatin na Damasko; i rei Akaz a manda pa saserdote Urias e diseo di e altar ku su plannan detay pa su konstrukshon. 2RE 16:11 Asina saserdote Uria s a traha un altar; konforme tur loke rei Akaz a manda for di Damasko, asina sas erdote Urias a trah', prom ku yegada di rei Akaz for di Damasko.

2RE 16:12 I ora rei a yega for di Damasko, rei a mira e altar; e ora ei rei a as erk e altar i a subi bai na dj, 2RE 16:13 i a kima su ofrenda kim i su ofrenda di m ainshi, a basha su ofrenda di bibida i a sprngu e sanger di su ofrendanan di pas riba e altar. 2RE 16:14 I e altar di brns ku tabata dilanti di SEOR el a trese for di parti dilanti di e kas, for di entre su altar i e kas di SEOR; i el a pon' na e banda nrt di su altar. 2RE 16:15 E ora ei rei Akaz a orden saserdote Urias, bisa ndo: "Kima riba e altar grandi e ofrenda kim di mainta ku e ofrenda di mainshi di atardi, e ofrenda kim di rei i su ofrenda di mainshi, i e ofrenda kim di henter e pueblo di e tera ku nan ofrenda di mainshi i nan ofrendanan di bibida; i sprngu riba dj tur e sanger di e ofrenda kim i tur e sanger di e sakrifisio. Ma e altar d i brns lo ta pa mi konsult pa medio di dj." 2RE 16:16 Asina saserdote Urias a hasi konforme tur loke rei Akaz a orden. 2RE 16:17 E ora ei rei Akaz a krta e rantnan d i e basenan af, i a kita e labamanonan for di nan; tambe el a baha e laman for di riba e bueynan di brns ku tabatin bou di dj, i a pon' riba un flur di piedra. 2RE 16:18 I e koredor ku nan a traha na e kas pa dia di sabat i e entrada di rei ku tabata mas paf, el a kita for di e kas di SEOR pa motibu di rei di Asiria. 2RE 16: 19 Awor e demas echonan di Akaz ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krn ikanan di e reinan di Juda? 2RE 16:20 Asina Akaz a bai soseg serka su tatanan i e l a wrdu der serka su tatanan den e stat di David; i su yu hmber Ezekias a reina na su lug. 2RE 17:1 Den e di diesdos aa di Akaz, rei di Juda, Oseas, yu hmber di Ela, a bira rei riba Israel na Samaria; i el a reina nuebe aa. 2RE 17:2 I el a hasi m alu den bista di SEOR, ma no manera e reinan di Israel ku tabata prom kun. 2RE 17:3 Salmanasar, rei di Asiria, a bin kontra dj, i Oseas a bira su sirbid i a pagu' tri buto. 2RE 17:4 Ma rei di Asiria a deskubr ku Oseas a konspir kontra dj, pasobra el a manda mensaheronan serka So, rei di Egipto, i no a paga rei di Asiria tributo, manera el a hasi aa tras aa; pesei rei di Asiria a ser' i a mar' den prizon. 2RE 17 :5 E ora ei rei di Asiria a invad henter e tera, a bai Samaria i a rondon' pa tres aa. 2RE 17:6 Den e di nuebe aa di Oseas, rei di Asiria a kaptur Samaria i a hiba I srael den eksilio na Asiria, i a pone nan biba na Hala i Habor, banda di Riu Goz an i den e statnan di e medonan. 2RE 17:7 Awor esaki a sosod, pasobra e yunan di Israel a peka kontra SEOR nan Dios, Kende a saka nan for di tera di Egipto, for d i man di Farao, rei di Egipto; i nan a teme otro diosnan 2RE 17:8 i a kana segun e kustumbernan di e nashonnan ku SEOR a kore ku nan for di dilanti di e yunan di Israel, i segun e kustumbernan ku e reinan di Israel a introdus. 2RE 17:9 I na s ekreto e yunan di Israel a hasi kosnan ku no tabata korekto kontra SEOR nan Dios. Ademas, nan a traha lugnan haltu pa nan mes den tur nan statnan, for di e toren di vigilansia te na e stat fortifik. 2RE 17:10 I nan a lanta pa nan mes pilarnan sagrado i imagennan di Asera riba tur seru haltu i bou di tur palu brd, 2RE 17:11 i aya nan a kima sensia riba tur e lugnan haltu, manera e nashonnan ku SEOR a hiba den eksilio nan dilanti tabata hasi; i nan a hasi kosnan malu, probokando SEOR. 2RE 17:12 I nan a sirbi dolonan, di kualnan SEOR a bisa nan: "No hasi e kos aki." 2RE 17:13 Tg SEOR a spirta Israel i Juda pa medio di tur Su profetanan i tur mirad, bisando: "Bira for di boso mal kamindanan i warda Mi mandamentunan, Mi statutona n, konforme henter e lei ku Mi a orden boso tatanan, i ku Mi a manda pa boso pa m edio di Mi sirbidnan, e profetanan." 2RE 17:14 Sinembargo, nan no a skucha, ma a hasi nan nk steif manera nan tatanan, kendenan no tabata kere den SEOR nan Dios. 2 RE 17:15 I nan a rechas Su statutonan i Su aliansa ku El a sera ku nan tatanan, i Su spirtamentunan ku kualnan El a spirta nan. I nan a sigui tras di banidat i a b ira bano, i a bai tras di e nashonnan ku tabatin rnt di nan, tokante di kualnan S EOR a orden nan pa no hasi manera nan. 2RE 17:16 I nan a bandon tur e mandamentunan di SEOR nan Dios i a traha pa nan mes imagennan bash i dos bish, i a traha un imag en di Asera, i a ador henter e ehrsito di shelu i a sirbi Baal. 2RE 17:17 Ademas, nan a hasi nan yu hmbernan i nan yu muhnan pasa dor di kandela, i a praktik miramen tu di destino i bruheria, i a bende nan mes pa hasi malu den bista di SEOR, pa pr obok'E. 2RE 17:18 Asina SEOR tabata mash rabi ku Israel i a kita nan for di Su bist a; no a keda ni un, sino solamente e tribu di Juda. 2RE 17:19 Juda tampoko no a warda e mandamentunan di SEOR nan Dios, ma a kana den e kustumbernan ku Israel a introdus.

2RE 17:20 I SEOR a rechas tur e desendientenan di Israel, a aflig nan i a entreg nan den man di sakead, te ora ku El a tira nan for di Su bista. 2RE 17:21 Ora ku El a sker Israel kita for di e kas di David, nan a hasi Jeroboam, yu hmber di Nabat, rei. E ora ei Jeroboam a hala Israel for di SEOR pa no siguiE i a hasi nan komet un pik grandi. 2RE 17:22 I e yunan di Israel a kana den tur e piknan di Jeroboam k u el a hasi; nan no a bandon nan, 2RE 17:23 te ora SEOR a kita Israel for di Su bi sta, manera El a papia pa medio di tur Su sirbidnan, e profetanan. Asina Israel a wrdu hib for di nan mes tera pa bai den eksilio na Asiria, te dia djawe. 2RE 17:2 4 I rei di Asiria a trese hende for di Babilonia i for di Kuta, Ava, Hamat i Sef arvaim, i a hasi nan biba den e statnan di Samaria na lug di e yunan di Israel. A sina nan a poder di Samaria i a biba den su statnan. 2RE 17:25 I a sosod ku ora na n a kumins biba ayanan, nan no tabatin temor pa SEOR; pesei SEOR a manda leon meime i di nan, ku a mata algun di nan. 2RE 17:26 Asina nan a papia ku rei di Asiria, bisando: "E nashonnan ku bo a hiba den eksilio na e statnan di Samaria no konos e kustumber di e dios di e tera; pesei El a manda leon meimei di nan, i mira, nan ta mata nan, pasobra nan no konos e kustumber di e dios di e tera." 2RE 17:27 E ora ei rei di Asiria a orden, bisando: "Laga un di e saserdotenan, ku boso a hiba den eksilio, bai biba ayanan atrobe; i lagu' sia nan e kustumber di e Dios di e t era." 2RE 17:28 Asina un di e saserdotenan, ku nan a hiba den eksilio for di Sam aria, a bin biba na Bt-l i a sia nan kon nan mester tin temor pa SEOR. 2RE 17:29 Ma ainda kada nashon tabata traha diosnan pa su mes i tabata pone nan den e kasnan di e lugnan haltu ku e pueblo di Samaria a traha, kada nashon den nan statnan ku nan tabata biba aden. 2RE 17:30 I e hmbernan di Babilonia a traha Sukot-benot, e hmbernan di Kut a traha Nergal, e hmbernan di Hamat a traha Asima, 2RE 17:31 i e a veonan a traha Nibhaz i Tartak; i e sefarvitanan tabata kima nan yunan den kande la pa Adramelek i Anamelek, e diosnan di Sefarvaim. 2RE 17:32 Nan tabatin temor pa SEOR tambe i nan a nombra for di meimei di nan mes saserdotenan pa e lugnan hal tu, kendenan tabata ofres sakrifisio pa nan den e kasnan di e lugnan haltu. 2RE 17 :33 Nan tabatin temor pa SEOR, ma a keda sirbi nan mes diosnan konforme e kustumb er di e nashonnan for di meimei di kual nan a wrdu hib den eksilio. 2RE 17:34 Te d ia djawe nan ta hasi konforme e kustumbernan di antes: nan no tin temor pa SEOR, ni nan no ta sigui nan statutonan ni nan ordenansanan, ni e lei ni e mandamentun an ku SEOR a orden e yu hmbernan di Jakb, kendenan El a yama Israel, 2RE 17:35 ku ke ndenan SEOR a sera un aliansa i a orden nan, bisando: "Boso no mester tin temor pa otro diosnan, ni big pa nan, ni sirbi nan, ni ofres sakrifisio na nan. 2RE 17:36 Ma SEOR, Kende a saka boso for di tera di Egipto ku gran poder i ku un brasa ekst end, pa E boso mester tin temor, i pa E boso mester big, i na djE boso mester ofre s sakrifisio. 2RE 17:37 I e statutonan, e ordenansanan, e lei i e mandamentu, ku El a skirbi pa boso, boso mester prkur pa kumpli ku nan pa semper; i boso no meste r tin temor pa otro diosnan. 2RE 17:38 I e aliansa ku Mi a sera ku boso, boso no mester lubid, ni boso no mester tin temor pa otro diosnan. 2RE 17:39 Ma pa SEOR b oso Dios boso mester tin temor; i E lo libra boso for di man di tur boso enemigu nan." 2RE 17:40 Sinembargo, nan no a skucha, ma nan a hasi segun nan kustumber d i antes. 2RE 17:41 Asina, mientras ku e nashonnan aki tabata tin temor pa SEOR, n an tabata sirbi nan dolonan tambe; meskos nan yunan i nan nietunan; manera nan ta tanan tabata hasi, asina nan ta hasi te dia djawe. 2RE 18:1 Awor a sosod ku den e di tres aa di Oseas, yu hmber di Ela, rei di Israel, Ezekias, yu hmber di Akaz, re i di Juda, a bira rei. 2RE 18:2 E tabatin bint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina bint'i nuebe aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Abi, yu muh di Za karias. 2RE 18:3 I el a hasi bon den bista di SEOR, konforme tur loke su tata Dav id a hasi. 2RE 18:4 El a kita e lugnan haltu, a kibra e pilarnan sagrado i a kap e imagen di Asera bash'abou. Tambe el a kibra e kolebra di brns ku Moiss a traha n a pida-pida, pasobra te na e dianan ei e yunan di Israel tabata kima sensia p'; i nan tabata yam' Nehustan. 2RE 18:5 E tabata konfia den SEOR, e Dios di Israel, as ina ku despues di dj no tabatin ni n manera den tur e reinan di Juda, ni den esnan ku tabata prom kun. 2RE 18:6 Pasobra el a tene duru na SEOR; e no a laga di siguiE , ma a warda Su mandamentunan, ku SEOR a

orden Moiss. 2RE 18:7 I SEOR tabata kun; unda ku el a bai, el a prosper. I el a rebel di kontra rei di Asiria i no a sirbi. 2RE 18:8 El a derot e filisteonan te na Gaza i su teritorio, for di e toren di vigilansia te na e stat fortifik. 2RE 18:9 Awor a sosod den e di kuater aa di rei Ezekias, kual tabata e di shete aa di Oseas, yu hmber di Ela, rei di Israel, ku Salmanasar, rei di Asiria, a bin kontra Samaria i a rondon'. 2RE 18:10 I na fin di tres aa nan a kaptur'; den e di seis aa di Ezekias , i kual tabata e di nuebe aa di Oseas, rei di Israel, Samaria a wrdu kaptur. 2RE 1 8:11 E ora ei rei di Asiria a hiba Israel den eksilio na Asiria, i a hiba nan Ha la i banda di Habor, e riu di Gozan, i den e statnan di e medonan, 2RE 18:12 pas obra nan no a obedes e bos di SEOR nan Dios, ma a kibra Su aliansa, asta tur loke Moiss, e sirbid di SEOR, a orden, nan no kier a skucha, ni hasi. 2RE 18:13 Awor den e di dieskuater aa di rei Ezekias, Senakerib, rei di Asiria, a bin kontra tur e s tatnan fortifik di Juda i a kaptur nan. 2RE 18:14 E ora ei Ezekias, rei di Juda, a manda rospondi pa rei di Asiria na Lakis, bisando: "Mi a hasi malu. Bai for di mi; kiko ku bo impon riba mi, lo mi karga." Asina rei di Asiria a eksig di Ezekias , rei di Juda, tres shen talento di plata i trinta talento di oro. 2RE 18:15 I E zekias a dun' tur e plata ku a wrdu ha den e kas di SEOR, i den e lugnan-di-warda-tes ro di e kas di rei. 2RE 18:16 Den e tempu ei Ezekias a kita e oro for di e porta nan di e tmpel di SEOR, i for di e koseinnan-di-porta ku Ezekias, rei di Juda, a f ura ku oro, i a duna rei di Asiria esaki. 2RE 18:17 E ora ei rei di Asiria a man da Tartan, Rabsaris i Rabsakes for di Lakis ku un ehrsito grandi serka rei Ezekia s na Jerusalm. Asina nan a bai i a yega Jerusalm. I ora nan a bai, nan a yega i a bai para banda di e akuadukto di e tanki ariba, ku ta keda na e kaminda grandi d i e Flt di Labad. 2RE 18:18 Ora nan a yama rei, Eliakim, yu hmber di Hilkias, kende tabata mayordomo di e kas, Sebna, e eskriba, i Joa, yu hmber di Asaf, e registra d, a sali bin serka nan. 2RE 18:19 E ora ei Rabsakes a bisa nan: "Awor bisa Ezeki as: 'Asina e gran rei, rei di Asiria, ta bisa: "Riba kiko bo ta basa e konfiansa aki ku bo tin? 2RE 18:20 Bo ta bisa (ma esakinan ta solamente palabranan bash): 'Mi tin konseho i forsa pa guera.' Awor ta den ken bo ta konfia, ku bo a rebeldi kontra mi? 2RE 18:21 Awor mira, bo ta konfia den e bara di richi machik aki, esta , den Egipto, ku si un hende ln riba dj, e ta drenta den su man i ta traspas'. Asin a Farao, rei di Egipto, ta pa tur esnan ku ta konfia den dj. 2RE 18:22 Ma si bo b isami: 'Nos ta konfia den SEOR nos Dios,' no ta E ta Esun, Kende Su lugnan haltu i Kende Su altarnan Ezekias a kita, i a bisa Juda i Jerusalm: 'Boso mester ador dil anti di e altar aki na Jerusalm'? 2RE 18:23 "Pesei anto, bin hasi un kombenio ku mi shon, rei di Asiria, i lo mi dunabo dos mil kabai, si abo, di bo banda, por p one kored riba nan. 2RE 18:24 Kon anto bo por resist un solo ofisial, un di esnan di mas menos di e sirbidnan di mi shon, i konfia den Egipto pa garoshi i pa kored di kabai? 2RE 18:25 Akaso sin e aprobashon di SEOR mi a bin awor kontra e lug aki pa destrui? SEOR a bisami: 'Lanta kontra e tera aki i destrui.'"'" 2RE 18:26 E ora ei Eliakim, yu hmber di Hilkias, Sebna i Joa a bisa Rabsakes: "Papia awor ku bo s irbidnan na arameo, pasobra nos ta komprend esei, i no papia ku nos na lenga hebre o, pa e pueblo ku ta riba muraya no komprend." 2RE 18:27 Ma Rabsakes a bisa nan: "Akaso ta serka bo shon i serka abo so mi shon a mandami pa papia e palabranan a ki, i no serka e hmbernan ku ta sinta riba muraya, konden pa kome nan mes sushi i bebe nan mes urina huntu ku boso?" 2RE 18:28 E ora ei Rabsakes a para grita na b os haltu na lenga hebreo, bisando: "Tende e palabra di e gran rei, rei di Asiria . 2RE 18:29 Asina rei ta bisa: 'No laga Ezekias gaa boso, pasobra e lo no por lib ra boso for di mi man; 2RE 18:30 ni laga Ezekias hasi boso konfia den SEOR, bisan do: "SEOR lo libra nos sigur, i e stat aki lo no wrdu entreg den man di rei di Asir ia." 2RE 18:31 'No skucha na Ezekias, pasobra asina rei di Asiria ta bisa: "Hasi pas ku mi i sali bin serka mi, i kada un kome di su mata di wendrif i kada un ko me di su palu di figo, i kada un bebe di e awa di su mes rembak, 2RE 18:32 te or a mi bin i hiba boso na un tera manera boso mes tera, un tera di mainshi i bia no bo, un tera di pan i di

kunukunan di wendrif, un tera di palunan di oleifi i miel, pa boso biba i no muri ." 'Ma no skucha na Ezekias, ora ku e ta ga boso, bisando: "SEOR lo libra nos." 2RE 18:33 Akaso un di e diosnan di e nashonnan a yega di libra su tera for di man d i rei di Asiria? 2RE 18:34 Unda e diosnan di Hamat i Arfad ta? Unda e diosnan di Sefarvaim, Hena i Iva ta? Nan a libra Samaria for di mi man? 2RE 18:35 Ken entr e tur e diosnan di e teranan a yega di libra nan tera for di mi man, ku SEOR lo p or libra Jerusalm for di mi man?'" 2RE 18:36 Ma e pueblo a keda ketu i no a konte st' ni un palabra, pasobra e rdu di rei tabata: "No kontest'." 2RE 18:37 E ora ei E liakim, yu hmber di Hilkias, kende tabata mayordomo di e kas, i Sebna, e eskriba, i Joa, yu hmber di Asaf, e registrad, a sker nan paanan i a bin serka Ezekias, i a kont' e palabranan di Rabsakes. 2RE 19:1 I ora rei Ezekias a tende esaki, el a s ker su paanan, a bisti paa-di-saku i a bai den e kas di SEOR. 2RE 19:2 Anto el a ma nda Eliakim, kende tabata mayordomo di e kas, huntu ku Sebna, e eskriba, i e ans ianonan di e saserdotenan, bist na paa-di-saku, serka profeta Isaias, yu hmber di A mos. 2RE 19:3 I nan a bis': "Asina Ezekias ta bisa: 'E dia aki ta un dia di angus tia, reprendementu i despresio, pasobra yunan ta serka di nase i no tin forsa pa duna lus. 2RE 19:4 Podis SEOR bo Dios lo tende tur e palabranan di Rabsakes, kend e su shon, rei di Asiria, a manda pa reproch e Dios bibu, i lo reprend e palabrana n ku SEOR bo Dios a tende. Pesei, hasi orashon pa e restante ku a keda.'" 2RE 19: 5 Asina e sirbidnan di rei Ezekias a bin serka Isaias. 2RE 19:6 I Isaias a bisa n an: "Asina boso mester bisa boso shon: 'Asina SEOR ta bisa: "No laga e palabranan ku bo a tende, ku kualnan e sirbidnan di rei di Asiria a blasfemMi, spantabo. 2RE 19:7 Mira, lo Mi pone un spiritu den dj, asina ku e lo tende un rumor i bolbe na su mes tera. I lo Mi hasi ku e lo muri pa medio di spada na su mes tera."'" 2RE 19:8 E ora ei Rabsakes a bolbe i a haa rei di Asiria ta bringa kontra Libna, pas obra el a tende ku rei a bai for di Lakis. 2RE 19:9 Ora ku el a tende nan bisa t okante di Tirhaka, rei di Etiopia: "At'el a sali pa bringa kontra bo," el a bolb e manda mensaheronan serka Ezekias, bisando: 2RE 19:10 "Asina boso mester bisa E zekias, rei di Juda: 'No laga bo Dios, den Kende bo ta konfia, gaabo, bisando: "J erusalm lo no wrdu entreg den man di rei di Asiria." 2RE 19:11 Mira, bo a tende kik o e reinan di Asiria a hasi ku tur e teranan, ku nan a destru nan kompletamente. Anto abo lo skapa? 2RE 19:12 Akaso e diosnan di e nashonnan ei, ku mi tatanan a destru, a libra nan: Gozan, Haran, Resef i e yu hmbernan di Edn, ku tabata na Telas ar? 2RE 19:13 Unda rei di Hamat, rei di Arfad, rei di e stat di Sefarvaim, di He na i di Iva, ta?'" 2RE 19:14 E ora ei Ezekias a tuma e karta for di man di e men saheronan i a les', i el a bai na e kas di SEOR i a pone e karta habr dilanti di SEO R. 2RE 19:15 I Ezekias a hasi orashon dilanti di SEOR i a bisa: "O SEOR, e Dios di Israel, Kende ta sint riba trono ariba di e kerubinnan, Abo ta e Dios, Abo so, d i tur e reinonan di tera. Abo a traha shelu i tera. 2RE 19:16 Inklin Bo orea, O S EOR, i tende; habri Bo wowo, O SEOR, i mira; i skucha e palabranan di Senakerib, k u el a manda pa reproch e Dios bibu. 2RE 19:17 "Di brdat, O SEOR, e reinan di Asiri a a destru e nashonnan i nan teranan, 2RE 19:18 i a tira nan diosnan den kandela, pasobra nan no tabata dios, sino e obra di man di hende, palu i piedra. Pesei n an a destru nan. 2RE 19:19 I awor, O SEOR nos Dios, mi ta pidi, libra nos for di s u man pa tur reinonan di tera por sa ku Abo so, O SEOR, ta Dios." 2RE 19:20 E ora ei Isaias, yu hmber di Amos, a manda bisa Ezekias: "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Pasobra bo a hasi orashon na Mi tokante di Senakerib, rei di Asiria, Mi a tendebo.' 2RE 19:21 Esaki ta e palabra ku SEOR a papia kontra dj: 'El a despr esibo i a hasi bofon di bo, e yu muh birgen di Sion; el a sakud su kabes tras di bo lomba, e yu muh di Jerusalm! 2RE 19:22 Ta ken bo a reproch i a blasfem? I kontra ke n bo a halsa bo bos i a hisa bo wowo wak ku arogansia? Kontra Esun Santu di Isra el! 2RE 19:23 Pa medio di bo mensaheronan bo a reproch Seor, i bo a bisa: "Ku mi h opi garoshinan mi a subi e halturanan di e serunan, te na e partinan di mas aleh den Lbano; i mi a kap su palunan di seda di mas haltu i su palunan

di siprs di mas mih. I mi a drenta den su lugnan di biba di mas leu, den su mondi m as ser. 2RE 19:24 Mi a koba pos i a bebe awa na lug stranhero, i ku mi plant'i pia mi a seka tur e riunan di Egipto." 2RE 19:25 'Bo no a tende? Hopi tempu pas Mi a hasi esaki; for di tempunan antiguo Mi a plania esaki. Awor Mi a lagu' sosod, pa bo hasi statnan fortifik bira montonnan di ruina. 2RE 19:26 Pesei nan habitantena n tabata falta forsa; nan a keda desmay i a wrdu brongos; nan tabata manera e veget ashon den kunuku i manera yerba brd, manera yerba riba dak di kas ta seka prom ku e kaba di krese. 2RE 19:27 'Ma Mi sa ora bo ta sinta, ora bo ta sali i ora bo ta drenta; i Mi sa di bo furia kontra Mi. 2RE 19:28 Pa motibu di bo furia kontra Mi , i pasobra bo arogansia a yega na Mi orea, pesei lo Mi pone Mi hak den bo nanis hi, i Mi frena na bo boka, i lo Mi hasibo bolbe pa e mesun kaminda ku bo a bin. 2RE 19:29 'Anto esaki lo ta e seal pa bo: 'E aa aki boso lo kome loke ta nase di s u mes, e di dos aa loke ta spreit for di esei; i e di tres aa boso lo sembra, kose ch, planta kunukunan di wendrif i kome nan fruta. 2RE 19:30 I e restante di e kas di Juda ku sobrebib lo bolbe saka rais abou i duna fruta ariba. 2RE 19:31 Pasobra for di Jerusalm lo sali un restante, i sobrebibientenan for di Seru Sion. E zelo di SEOR lo hasi esaki. 2RE 19:32 'Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di rei di Asi ria: "E lo no bin na e stat aki, ni tira flecha den dj; tampoko e lo no bin dilan ti di dj ku eskudo, ni lanta un baluarte kontra dj. 2RE 19:33 Pa e mesun kaminda k u el a bin, e lo bolbe, i e lo no bin na e stat aki,"' SEOR ta deklar. 2RE 19:34 ' Pasobra Ami lo defend e stat aki, pa salb' pa Mi mes kousa i pa kousa di Mi sirbid David.'" 2RE 19:35 Anto a sosod ku e anochi ei e angel di SEOR a sali mata shent'i ochent'i sinku mil hende den e kampamentu di e asirionan; i ora ku e hendenan a lanta su manis, ata tur esakinan tabata morto. 2RE 19:36 Asina Senakerib, rei di Asiria, a sali i a bai kas i a keda biba na Nnive. 2RE 19:37 I a sosod ku mientra s e tabata ador den e kas di su dios Nisrok, Adramelek i Sarezer a mat' ku spada; i nan a hui bai na tera di Ararat. I su yu hmber Esarhadon a bira rei na su lug. 2 RE 20:1 Den e dianan ei Ezekias a bira malu pa muri. I profeta Isaias, yu hmber d i Amos, a bin serka dj i a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Regla e asuntonan di bo kas, pasobra bo ta bai muri i bo no ta keda biba.'" 2RE 20:2 E ora ei el a bira su k ara pa muraya i a hasi orashon na SEOR, bisando: 2RE 20:3 "Mi ta rogaBo, O SEOR, kr da awor kon mi a kana Bo dilanti den brdat i ku henter mi kurason, i a hasi loke ta bon den Bo bista." I Ezekias a yora amrgamente. 2RE 20:4 I a sosod ku prom ku Is aias a sali for di e plenchi meimei, e palabra di SEOR a yega na dj, bisando: 2RE 20:5 "Bai bk i bisa Ezekias, lider di Mi pueblo: 'Asina SEOR, e Dios di bo tata Da vid, ta bisa: "Mi a tende bo orashon, Mi a mira bo lgrimanan; mira, lo Mi kurabo. Riba e di tres dia lo bo bai na e kas di SEOR. 2RE 20:6 I lo Mi aad diesinku aa mas na bo bida, i lo Mi libra abo i e stat aki for di e man di rei di Asiria; i lo Mi defend e stat aki pa Mi mes kousa i pa kousa di Mi sirbid David."'" 2RE 20:7 E ora ei Isaias a bisa: "Kohe un klmpi di figo." I nan a koh' i a pon' riba e blufein , i el a rekuper. 2RE 20:8 Awor Ezekias a bisa Isaias: "Kiko lo ta e seal ku SEOR l o kurami, i ku lo mi bai na e kas di SEOR e di tres dia?" 2RE 20:9 I Isaias a bis a: "Esaki lo ta e seal di SEOR pa bo, ku SEOR lo hasi e kos ku El a papia: e sombra mester bai dies tret padilanti f bolbe dies tret patras?" 2RE 20:10 Asina Ezekia s a kontest: "Ta fasil pa e sombra baha dies tret; n, ma laga e sombra bolbe bai d ies tret patras." 2RE 20:11 Anto profeta Isaias a sklama na SEOR, i El a hasi e s ombra riba e trapi bolbe bai e dies tretnan patras, ku el a baha riba e trapi di Akaz. 2RE 20:12 Na e tempu ei Merodak-baladan, un yu hmber di Baladan, rei di Ba bilonia, a manda kartanan i un regalo pa Ezekias, pasobra el a tende ku Ezekias tabata malu. 2RE 20:13 I Ezekias a skucha nan i a mustra nan henter su kas di te soro, e plata i e oro, e spesereinan i e zeta presioso, su kas di arma i tur lok e a wrdu ha den su lugnan-di-warda-tesoro. No tabatin nada den su kas, ni den henter su dominio, ku Ezekias no a mustra nan. 2RE 20:14 E ora ei profeta Isaias a bin serka rei Ezekias i a puntr': "Kiko e hmbernan aki a bisa, i for di unda nan a bi n serka bo?" I Ezekias a kontest: "Nan a bin for di un tera leu, for di Babilonia ." 2RE 20:15 I e profeta a puntra: "Kiko nan a mira den bo kas?" Asina Ezekias a kontest: "Nan a mira tur loke tin den mi kas; no tin nada den mi lugnan-di-wardatesoro ku mi no a mustra nan." 2RE 20:16 E ora ei Isaias a bisa Ezekias: "Tende e palabra di SEOR: 2RE 20:17 'Mira, e dianan ta bin ku tur loke tin den bo kas, i tur loke bo tatanan a akumul te dia djawe, lo wrdu hib

Babilonia; nada lo no ked'atras,' SEOR ta bisa. 2RE 20:18 'I di bo yu hmbernan ku lo sali for di bo, ku abo lo engendr, nan lo hiba algun; i nan lo bira eunuko den palasio di rei di Babilonia.'" 2RE 20:19 E ora ei Ezekias a bisa Isaias: "E pal abra di SEOR ku bo a papia ta bon." Pasobra el a pensa: "No t'asina ku lo tin pas i brdat den mi dianan?" 2RE 20:20 Awor e demas echonan di Ezekias--tur su poder, i kon el a traha e tanki i e akuadukto, i a trese awa den e stat--nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 20:21 Asina Ezekias a bai s oseg serka su tatanan, i su yu hmber Manass a bira rei na su lug. 2RE 21:1 Manass tab atin diesdos aa dia ku el a bira rei, i el a reina sinkuent'i sinku aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Hepsiba. 2RE 21:2 I el a hasi malu den bista di SEOR, k onforme e abominashonnan di e nashonnan ku SEOR a kita for di dilanti di e yunan di Israel. 2RE 21:3 Pasobra el a rekonstru e lugnan haltu ku su tata Ezekias a des tru; i el a lanta altarnan pa Baal i a traha un imagen di Asera, manera Akab, rei di Israel, a hasi, i a ador henter e ehrsito di shelu i a sirbi nan. 2RE 21:4 I e l a traha altarnan den e kas di SEOR, di kual SEOR a bisa: "Na Jerusalm lo Mi pone Mi nmber." 2RE 21:5 Pasobra el a traha altarnan pa henter e ehrsito di shelu riba e dos plenchinan di e kas di SEOR. 2RE 21:6 I el a hasi su yu hmber pasa dor di ka ndela, a hasi bruheria i a uza adivinashon, i a konsult ku montad i spiritista. El a hasi hopi maldat den bista di SEOR i a probok'E na rabia. 2RE 21:7 Anto el a p one e imagen grab di Asera ku el a traha den e kas di kual SEOR a bisa David i su yu hmber Salomon: "Den e kas aki i na Jerusalm, ku Mi a skohe for di tur e tribuna n di Israel, lo Mi pone Mi nmber pa semper. 2RE 21:8 I lo Mi no hasi e pianan di Israel dwal mas for di e tera ku Mi a duna nan tatanan, kontal ku nan prkur di has i konforme tur loke Mi a orden nan, i konforme henter e lei ku Mi sirbid Moiss a or den nan." 2RE 21:9 Ma nan no a skucha, i Manass a instig nan pa hasi mas maldat ku e nashonnan ku SEOR a destru dilanti di e yunan di Israel. 2RE 21:10 Awor SEOR a pa pia pa medio di Su sirbidnan, e profetanan, bisando: 2RE 21:11 "Pasobra Manass, re i di Juda, a hasi e abominashonnan aki, i a hasi mas maldat ku tur e amoreonan k u tabata prom kun, i a hasi Juda tambe peka ku su dolonan, 2RE 21:12 pesei, asina S EOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, Mi ta trese kalamidat di tal forma riba Je rusalm i Juda, ku ken ku tende di dj, tur dos su oreanan lo flit. 2RE 21:13 I lo Mi ekstend riba Jerusalm e lia-di-midi di Samaria i e chumbu-di-midi di e kas di Akab , i lo Mi limpia Jerusalm manera ta limpia un tay, limpi' i bir' bok'abou. 2RE 21:14 I lo Mi bandon e restante di Mi erensia i entreg nan den man di nan enemigunan; i nan lo bira manera proi i botn pa tur nan enemigunan, 2RE 21:15 pasobra nan a ha si malu den Mi bista i a probokMi na rabia for di dia ku nan tatanan a bin for di Egipto te dia djawe.'" 2RE 21:16 Ademas, Manass a drama masha hopi sanger inosen te, te ora ku el a yena Jerusalm di punta pa punta, fuera di su pik ku kual el a h asi Juda peka, dor di hasi malu den bista di SEOR. 2RE 21:17 Awor e demas echonan di Manass i tur loke ku el a hasi i su pik ku el a komet, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 21:18 I Manass a bai soseg serka su tata nan i a wrdu der den e hfi di su mes kas, den hfi di Uza; i su yu hmber Amon a bira r ei na su lug. 2RE 21:19 Amon tabatin bint'i dos aa dia ku el a bira rei, i el a re ina dos aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Mesulemet, yu muh di Haruz, di Jot ba. 2RE 21:20 I el a hasi malu den bista di SEOR, manera su tata Manass a hasi. 2R E 21:21 Pasobra el a kana den henter e kaminda ku su tata a kana, i a sirbi e dol onan ku su tata a sirbi, i a ador nan. 2RE 21:22 Asina el a bandon SEOR, e Dios di su tatanan, i no a kana den e kaminda di SEOR. 2RE 21:23 I e sirbidnan di Amon a k onspir kontra dj i a mata rei den su mes kas. 2RE 21:24 E ora ei e hendenan di e t era a mata tur esnan ku a konspir kontra rei Amon; i e hendenan di e tera a hasi su yu hmber Josias rei na su lug. 2RE 21:25 Awor e demas echonan di Amon ku el a h asi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 21:26 I e l a wrdu der den su graf den e hfi di Uza, i su yu hmber Josias a bira rei na su lug. 2RE 22:1 Josias tabatin ocho aa dia ku el a bira rei, i el a reina trint'i un aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata

Jedida, yu muh di Adaia, di Bozkat. 2RE 22:2 I el a hasi bon den bista di SEOR i a kana den henter e kaminda di su tata David; tampoko e no a desvi ni na man drech i ni na man robes. 2RE 22:3 Awor a sosod den e di diesocho aa di rei Josias, ku re i a manda Safan, yu hmber di Azala, yu hmber di Mesulam, e eskriba, na e kas di SEOR , bisando: 2RE 22:4 "Bai serka sumosaserdote Hilkias pa konta e plaka ku a wrdu t res den e kas di SEOR, ku e wardadnan-di-porta a rekoh for di e pueblo. 2RE 22:5 I l aga nan entreg esaki den man di e trahadnan ku tin enkargo di e kas di SEOR, i laga nan duna esaki na e trahadnan ku ta den e kas di SEOR pa drecha e daonan di e kas: 2RE 22:6 na e karpintnan, e trahadnan den konstrukshon i e mslnan, i pa kumpra palu i piedra gekap pa drecha e kas. 2RE 22:7 Solamente, no mester pidi nan pa duna kuenta di e plaka entreg den nan man, pasobra nan ta hende onesto." 2RE 22:8 E or a ei sumosaserdote Hilkias a bisa Safan, e eskriba: "Mi a haa e buki di lei den e kas di SEOR." I Hilkias a duna Safan e buki, i el a les'. 2RE 22:9 I Safan, e esk riba, a bin serka rei i a trese rospondi bk pa rei i a bisa: "Bo sirbidnan a saka tur e plaka ku a wrdu ha den e kas, i a entregu' den man di e trahadnan ku tin enkarg o di e kas di SEOR." 2RE 22:10 Ademas, Safan, e eskriba, a konta rei, bisando: "S aserdote Hilkias a dunami un buki." I Safan a les' den presensia di rei. 2RE 22:1 1 I a sosod ku ora rei a tende e palabranan di e buki di lei, el a sker su paanan. 2RE 22:12 E ora ei rei a orden saserdote Hilkias, Ahikam, yu hmber di Safan, Akbo r, yu hmber di Mikaias, Safan, e eskriba, i Asaia, sirbid di rei, bisando: 2RE 22: 13 "Bai konsult ku SEOR pa mi, pa e pueblo i pa henter Juda, tokante di e palabran an di e buki aki ku a wrdu ha; pasobra grandi ta e furia di SEOR ku ta kima kontra n os, pasobra nos tatanan no a skucha e palabranan di e buki aki, pa hasi konforme tur loke ta par skirb tokante di nos." 2RE 22:14 Asina saserdote Hilkias, Ahikam, Akbor, Safan i Asaia a bai serka Hulda, e profeta muh, esposa di Salum, yu hmber di Tikva, yu hmber di Harhas, wardad di e kashi-di-warda-paa (awor Hulda tabata bib a na Jerusalm den e Di Dos Bario); i nan a papia kun. 2RE 22:15 I el a bisa nan: " Asina SEOR Dios di Israel ta bisa: 'Bisa e hmber ku a manda boso serka mi, 2RE 22: 16 asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta trese kalamidat riba e lug aki i riba su habit antenan--tur e palabranan di e buki ku rei di Juda a lesa-2RE 22:17 pasobra nan a bandonMi i a kima sensia pa otro diosnan, pa nan probokMi na rabia ku henter e o bra di nan man, pesei Mi furia ta kima kontra e lug aki i lo no wrdu pag."' 2RE 22: 18 Ma na rei di Juda, kende a manda boso pa konsult ku SEOR, asina boso mester bis ': 'Asina SEOR Dios di Israel ta bisa: "Tokante di e palabranan ku bo a tende-2RE 22:19 pasobra bo kurason tabata suave i bo a umiy bo mes dilanti di SEOR ora bo a tende kiko Mi a papia kontra e lug aki i kontra su habitantenan, ku nan lo bira u n desolashon i un maldishon, i pasobra bo a sker bo paanan i a yora Mi dilanti, d i brdat, Mi a tendebo," SEOR ta deklar. 2RE 22:20 "Pesei, mira, lo Mi reunbo ku bo t atanan, i lo bo wrdu pon den bo graf na pas; i bo wowo lo no mira tur e kalamidat ku lo Mi trese riba e lug aki."'" Asina nan a trese rospondi bk pa rei. 2RE 23:1 E ora ei rei a manda yama, i nan a reun tur e ansianonan di Juda i di Jerusalm serk a dj. 2RE 23:2 I rei a bai na e kas di SEOR huntu ku tur e hmbernan di Juda i tur e habitantenan di Jerusalm, e saserdotenan, e profetanan i henter e pueblo, tantu chikitu komo grandi; i el a lesa pa nan tende tur e palabranan di e buki di e al iansa ku a wrdu ha den e kas di SEOR. 2RE 23:3 I rei a bai para banda di e pilar i a sera un aliansa dilanti di SEOR, pa sigui SEOR, i pa warda Su mandamentunan, Su t estimonionan i Su statutonan ku henter su kurason i ku henter su alma, pa kumpli ku e palabranan di e aliansa aki ku tabata par skirb den e buki aki. I henter e p ueblo a bai di akurdo ku e aliansa. 2RE 23:4 E ora ei rei a orden sumosaserdote Hi lkias, e saserdotenan di e di dos rdu i e wardadnan-di-porta, pa saka for di e tmpe l di SEOR tur e artkulonan-di-uzo ku a wrdu trah pa Baal, pa Asera, i pa henter e ehr sito di shelu; i el a kima nan paf di Jerusalm den e sabananan di Kedron, i a hiba nan shinishi na Bt-l. 2RE 23:5 I el a deshas di e saserdotenan ku tabata praktik id olatria, kendenan e reinan di Juda a nombra pa kima sensia riba e lugnan haltu de n e statnan di Juda i den e lugnan rnt di Jerusalm, i esnan ku tabata kima sensia p a Baal, pa solo, pa luna i pa e signonan di zodiak i pa henter e ehrsito di shelu . 2RE 23:6 I el a saka e imagen di Asera for di e kas di SEOR hiba paf di Jerusalm na Roi Kedron, i a kim' na Roi

Kedron, a garn' hasi stf i a tira su stf riba e grafnan di pueblo. 2RE 23:7 Tambe el a bash'abou e kasnan di e sodomitanan ku tabata den e kas di SEOR, kaminda e muhn an tabata wef kapa pa e imagen di Asera. 2RE 23:8 E ora ei Josias a trese tur e saserdotenan for di e statnan di Juda, i a profan e lugnan haltu kaminda e saserdo tenan a kima sensia, for di Geba te na Beerseba; i el a bash'abou e lugnan haltu di e portanan di stat, kualnan tabata keda na entrada di e porta di Josu, goberna d di e stat, kualnan tabata keda na man robes ora ta drenta e porta di stat. 2RE 23:9 Sinembargo, e saserdotenan di e lugnan haltu no a subi bai na e altar di SEOR na Jerusalm, ma nan a kome pan sin zrdeg ku nan rumannan. 2RE 23:10 Tambe el a pr ofan Tofet, ku ta keda den e vaye di e yu hmber di Hinom, pa ningun hende no hasi su yu hmber ni su yu muh pasa dor di kandela pa Molok. 2RE 23:11 I el a deshas di e kabainan ku e reinan di Juda a dedik na solo, na entrada di e kas di SEOR, peg ku e kamber di Natan-melek, e ofisial, ku tabata keda den e kuartunan paf; i el a ki ma e garoshinan di solo ku kandela. 2RE 23:12 I e altarnan ku tabata riba dak, e kamber ariba di Akaz ku e reinan di Juda a traha, i e altarnan ku Manass a traha riba e dos plenchinan di e kas di SEOR, rei a bash'abou; i el a garna nan, i a t ira nan stf den Roi Kedron. 2RE 23:13 I e lugnan haltu ku tabata keda dilanti di J erusalm, ku tabata keda na banda drechi di e seru di destrukshon ku Salomon, rei di Israel, a traha pa Astoret, e abominashon di e sidonionan, pa Kemos, e abomin ashon di Moab, i pa Milkom, e abominashon di e yu hmbernan di Amon, rei a profan. 2RE 23:14 I e pilarnan sagrado el a kibra na pida-pida, a kap e imagennan di Ase ra bash'abou i a yena nan lug ku wesu di hende. 2RE 23:15 Ademas, e altar ku taba ta na Bt-l i e lug haltu ku Jeroboam, yu hmber di Nabat, kende a hasi Israel peka, a traha, e altar ei i e lug haltu, el a bash'abou. Anto el a kima su piedranan, a garna nan hasi nan stf, i a kima e imagen di Asera. 2RE 23:16 Awor ora Josias a d rai wak, el a mira e grafnan ku tabata aya riba seru, i el a manda saka e wesuna n for di e grafnan i a kima nan riba e altar i a profan', konforme e palabra di S EOR ku e hmber di Dios a proklam, kende a proklam e kosnan aki. 2RE 23:17 E ora ei e l a bisa: "Ta kiko e monumento aki ku mi ta mira ta?" I e hmbernan di e stat a bi s': "Ta graf di e hmber di Dios ku a bin di Juda i a proklam e kosnan aki ku bo a h asi kontra e altar di Bt-l." 2RE 23:18 I el a bisa: "Lagu' na pas; no laga ningun h ende mishi ku su wesunan." Asina nan a laga su wesunan huntu ku e wesunan di e p rofeta ku a bin di Samaria, sin mishi ku nan. 2RE 23:19 Tambe Josias a kita tur e kasnan di e lugnan haltu ku tabata den e statnan di Samaria, ku e reinan di Isr ael a traha pa probok SEOR; i el a hasi ku nan meskos ku el a hasi na Bt-l. 2RE 23:2 0 I tur e saserdotenan di e lugnan haltu ku tabata einan el a mata riba e altarna n, i a kima wesu di hende riba nan; e ora ei el a bolbe Jerusalm. 2RE 23:21 Anto rei a orden henter e pueblo, bisando: "Selebr Pasku na SEOR boso Dios, manera ta pa r skirb den e buki di aliansa aki." 2RE 23:22 Siguramente un Pasku asina no a wrdu selebr for di e dianan di e huesnan ku tabata huzga Israel, ni durante di tur e d ianan di e reinan di Israel i di e reinan di Juda. 2RE 23:23 Ma den e di diesoch o aa di rei Josias nan a selebr e Pasku aki na SEOR na Jerusalm. 2RE 23:24 Ademas, J osias a kita e montadnan, e spiritistanan, e terafinnan, e dolonan i tur e abomina shonnan ku a wrdu mir na tera di Juda i na Jerusalm, pa e por a konfirm e palabranan di lei ku tabata par skirb den e buki ku saserdote Hilkias a haa den e kas di SEOR. 2RE 23:25 I prom kun no tabatin ningun rei manera , kende a bolbe serka SEOR ku hen ter su kurason, ku henter su alma i ku tur su forsa, konforme henter e lei di Mo iss; ni despues di dj no a lanta ningun manera . 2RE 23:26 Sinembargo, SEOR no a bir a for di e ferosidat di Su gran furia, ku kual Su rabia tabata kima kontra Juda, pa motibu di tur e probokashonnan ku Manass a probok'E kun. 2RE 23:27 I SEOR a bis a: "Lo Mi kita Juda tambe for di Mi bista, manera Mi a kita Israel. I lo Mi tira Jerusalm af, e stat aki ku Mi a skohe, i e tmpel di kual Mi a bisa: 'Mi nmber lo ta ayanan.'" 2RE 23:28 Awor e demas echonan di Josias i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 23:29 Den su dian an Farao Nekao, rei di Egipto, a bai serka rei di Asiria na Riu Eufrates. I rei Josias a bai pa kontr'; i ora Farao Nekao a mir', el a mat' na Meguido. 2RE 23:30 I su sirbidnan a transport su kadaver for di Meguido den un garoshi i a hib' Jerusalm , i a der' den su

mes tumba. E ora ei e pueblo di e tera a skohe Joakaz, yu hmber di Josias, i a un gi i a hasi rei na lug di su tata. 2RE 23:31 Joakaz tabatin bint'i tres aa dia ku el a bira rei, i el a reina tres luna na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Hamutal , yu muh di Jeremias di Libna. 2RE 23:32 I el a hasi malu den bista di SEOR, konfo rme tur loke su tatanan a hasi. 2RE 23:33 I Farao Nekao a ser' den prizon na Ribl a na tera di Hamat, pa e no reina na Jerusalm; i el a impon riba e tera un but di shen talento di plata i un talento di oro. 2RE 23:34 I Farao Nekao a hasi Eliaki m, yu hmber di Josias, rei na lug di su tata Josias, i a kambia su nmber pa Joakim. Ma el a kohe Joakaz hiba Egipto, i el a muri ayanan. 2RE 23:35 Asina Joakim a d una Farao e plata i e oro, ma el a pone belasting riba e tera, pa duna e plaka r iba rdu di Farao. El a eksig e plata i e oro for di e pueblo di e tera, kada un se gun su baluashon, pa duna Farao Nekao esaki. 2RE 23:36 Joakim tabatin bint'i sin ku aa dia ku el a bira rei, i el a reina diesun aa na Jerusalm; i nmber di su mama t abata Zebuda, yu muh di Pedaias di Ruma. 2RE 23:37 I el a hasi malu den bista di SEOR, konforme tur loke su tatanan a hasi. 2RE 24:1 Den su dianan Nabukodonosor, rei di Babilonia, a subi bin, i Joakim a bira su sirbid pa tres aa; despues el a b ira i a rebeldi kontra dj. 2RE 24:2 I SEOR a manda trupanan di kaldeonan, trupanan di sirionan, trupanan di moabitanan i trupanan di amonitanan kontra dj. Asina El a manda nan kontra Juda pa destrui, konforme e palabra di SEOR ku El a papia pa me dio di Su sirbidnan, e profetanan. 2RE 24:3 Siguramente, riba rdu di SEOR esaki a p asa ku Juda, pa kita nan for di Su bista pa motibu di e piknan di Manass, konforme tur loke ku el a hasi, 2RE 24:4 i tambe pa e sanger inosente ku el a drama, pas obra el a yena Jerusalm ku sanger inosente; i SEOR no kier a pordon. 2RE 24:5 Awor e demas echonan di Joakim i tur loke ku el a hasi, nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Juda? 2RE 24:6 Asina Joakim a bai soseg serka su tatan an, i su yu hmber Joakin a bira rei na su lug. 2RE 24:7 I rei di Egipto no a sali mas for di su tera, pasobra rei di Babilonia a kohe tur loke tabata pertenes na r ei di Egipto, for di e roi di Egipto te na Riu Eufrates. 2RE 24:8 Joakin tabatin diesocho aa dia ku el a bira rei, i el a reina tres luna na Jerusalm; i nmber di s u mama tabata Nehusta, yu muh di Elnatan di Jerusalm. 2RE 24:9 I el a hasi malu de n bista di SEOR, konforme tur loke su tata a hasi. 2RE 24:10 E tempu ei e sirbidna n di Nabukodonosor, rei di Babilonia, a subi bai Jerusalm, i e stat a keda rondon. 2RE 24:11 I Nabukodonosor, rei di Babilonia, a yega na e stat, mientras ku su s irbidnan tabata rondon'. 2RE 24:12 I Joakin, rei di Juda, a sali bai serka rei di Babilonia, ku su mama, su sirbidnan, su kapitannan i su ofisialnan. Asina rei di Babilonia a koh' komo katibu den e di ocho aa di su reinado. 2RE 24:13 I for di ay anan el a saka tur e tesoronan di e kas di SEOR, i e tesoronan di e kas di rei, i a krta na pida-pida tur e artkulonan-di-uzo di oro ku Salomon, rei di Israel, a t raha den e tmpel di SEOR, meskos ku SEOR a bisa. 2RE 24:14 Despues el a hiba den ek silio henter Jerusalm huntu ku tur e kapitannan i tur e hmbernan poderoso i balent e, dies mil katibu i tur artesano i smet. No a keda ni n, sino solamente e henden an di mas pober di e tera. 2RE 24:15 Asina el a hiba Joakin den eksilio na Babil onia; tambe mama di rei i rei su esposanan, i su ofisialnan i e hmbernan di outor idat di e tera, el a hiba den eksilio for di Jerusalm pa Babilonia. 2RE 24:16 I t ur e hmbernan balente, shete mil, i e artesanonan i e smetnan, un mil, tur fuerte i prepar pa guera, esakinan rei di Babilonia a hiba den eksilio na Babilonia. 2R E 24:17 E ora ei rei di Babilonia a hasi Matanias, tio di Joakin, rei na su lug, i a kambia su nmber pa Zedekias. 2RE 24:18 Zedekias tabatin bint'i un aa dia ku el a bira rei, i el a reina diesun aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Hamutal, yu muh di Jeremias di Libna. 2RE 24:19 I el a hasi malu den bista di SEOR, konfor me tur loke Joakim a hasi. 2RE 24:20 Pasobra dor di e rabia di SEOR esaki a sosod na Jerusalm i Juda, te ora ku El a tira nan for di Su presensia. I Zedekias a reb eldi kontra rei di Babilonia. 2RE 25:1 Awor a sosod ku den e di nuebe aa di su rein ado, riba e di dies dia di e di dies luna, Nabukodonosor, rei di Babilonia, a bi n, ku henter su ehrsito, kontra Jerusalm, i el a kampa kontra dj i a traha un muray a di atake tur rnt di dj. 2RE 25:2 Asina e stat a keda rondon te na e di diesun aa d i rei Zedekias.

2RE 25:3 Riba e di nuebe dia di e di kuater luna e hamber a bira asina pis den e stat, ku no tabatin kuminda pa e hendenan di e tera. 2RE 25:4 E ora ei nan a kib ra drenta e stat, i tur e hmbernan di guera a hui anochi pa e kaminda di e entrad a meimei di e dos murayanan banda di e hfi di rei, ounke ku e kaldeonan tabata tu r rnt di e stat. I nan a bai pa e kaminda di Arab. 2RE 25:5 Ma e ehrsito di e kalde onan a prsigu rei i a alkans' den e sabananan di Jeriko i henter su ehrsito a plama bai for di dj. 2RE 25:6 Anto nan a kaptur rei i a hib' serka rei di Babilonia na Ri bla, i el a dikta sentensia kontra dj. 2RE 25:7 I nan a mata e yu hmbernan di Zede kias dilanti di su bista; despues nan a saka Zedekias su wowonan, a mar' ku kaden a di brns i a hib' Babilonia. 2RE 25:8 Awor riba e di shete dia di e di sinku luna , kual tabata e di diesnuebe aa di rei Nabukodonosor, rei di Babilonia, Nabuzarad an, e kapitan di guardia, un sirbid di rei di Babilonia, a yega Jerusalm. 2RE 25:9 I el a kima e kas di SEOR, e kas di rei i tur e kasnan na Jerusalm; tur kas impor tante el a kima ku kandela. 2RE 25:10 Asina henter e ehrsito di e kaldeonan, ku t abata huntu ku e kapitan di guardia, a basha e murayanan rnt di Jerusalm abou. 2RE 25:11 Anto e restu di e hendenan ku a keda den e stat i e desertornan ku a pasa ofer pa rei di Babilonia i e restu di e multitut, Nabuzaradan, e kapitan di gua rdia, a hiba den eksilio. 2RE 25:12 Ma e kapitan di guardia a laga algun di esna n di mas pober di e tera pa ta kuidad di e kunukunan di wendrif i pa ta plugd di e tera. 2RE 25:13 Awor e pilarnan di brns ku tabatin den e kas di SEOR i e basenan i e laman di brns, ku tabatin den e kas di SEOR, e kaldeonan a kibra na pida-pida, i a hiba e brns na Babilonia. 2RE 25:14 I nan a hiba e weanan, e skpnan, e kosnanpa-paga-lampi, e kucharanan i tur e artkulonan-di-uzo di brns, ku nan tabata uza d en sirbishi di tmpel. 2RE 25:15 Tambe e kapitan di guardia a kohe e weanan-pa-kan dela i e kmchinan, e kosnan ku tabata trah di oro fini i di plata fini, bai kun. 2R E 25:16 E dos pilarnan, e laman, i e basenan ku Salomon a traha pa e kas di SEOR-no tabata posibel pa pisa tur e artkulonan-di-uzo aki. 2RE 25:17 E haltura di es un pilar tabata diesocho kodo, i tabatin un kapitel di brns riba dj; e haltura di e kapitel tabata tres kodo, ku un knopwrk i granatapelnan tur rnt riba e kapitel, tur di brns. I e di dos pilar tabata manera esakinan, ku knopwrk. 2RE 25:18 Despue s e kapitan di guardia a tuma Seraias, e saserdote prinsipal, i Sofonias, e di d os saserdote, huntu ku e tres wardadnan-di-porta di e tmpel. 2RE 25:19 I for di e stat el a tuma n ofisial ku tabatin enkargo di e hmbernan di guera, i sinku di rei su konseheronan ku a wrdu ha den e stat, e eskriba di e kapitan di ehrsito, kende t abata reun e hendenan di e tera, i sesenta hmber di e hendenan di e tera ku a wrdu ha den e stat. 2RE 25:20 I Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a kohe nan hiba serk a rei di Babilonia na Ribla. 2RE 25:21 Anto rei di Babilonia a dal nan mata na R ibla na tera di Hamat. Asina Juda a wrdu hib den eksilio for di su tera. 2RE 25:22 Awor pa loke ta e hendenan ku a ked'atras na tera di Juda, ku Nabukodonosor, re i di Babilonia, a laga atras, el a nombra Gedalias, yu hmber di Ahikam, yu hmber d i Safan, riba nan. 2RE 25:23 Ora tur e kapitannan di e ehrsitonan, nan ku nan hmbe rnan, a tende ku rei di Babilonia a nombra Gedalias komo gobernad, nan a bin serk a Gedalias na Mizpa, esta, Ismael, yu hmber di Netanias, Johanan, yu hmber di Kare a, Seraias, yu hmber di Tanhumet e netofatita, i Jaazanias, yu hmber di e maakatit a, eseinan huntu ku nan hmbernan. 2RE 25:24 I Gedalias a hura na nan i na nan hmbe rnan i a bisa nan: "No tene miedu di e sirbidnan di e kaldeonan; biba na e tera i sirbi rei di Babilonia, i lo bai bon ku boso." 2RE 25:25 Ma a sosod ku den e di shete luna Ismael, yu hmber di Netanias, yu hmber di Elisama, di e famia real, a b in ku dies hmber i a dal Gedalias mata, i tambe e hudiunan i e kaldeonan ku tabat a huntu kun na Mizpa. 2RE 25:26 E ora ei henter e pueblo, tantu chikitu komo gran di, i e kapitannan di e ehrsitonan a lanta bai Egipto, pasobra nan tabatin miedu di e kaldeonan. 2RE 25:27 Awor a sosod ku den e di trint'i shete aa di eksilio di Joakin, rei di Juda, den e di diesdos luna, riba e di bint'i shete dia di luna, Evil-merodak, rei di Babilonia, den e aa ku el a bira rei, a libra Joakin, rei di Juda, for di prizon; 2RE 25:28 i el a papia kariosamente kun i a pone su trono ma s haltu ku trono di e reinan ku tabata huntu kun na Babilonia. 2RE 25:29 I Joakin no a bisti paa di prizon mas, i tabata kome regularmente den presensia di rei tu r e dianan di su

bida; 2RE 25:30 i pa su manteneshon, rei tabata dun' un manteneshon regularmente, un porshon pa kada dia, tur e dianan di su bida.

1 KRONIKANAN 1KR 1:1 Adam, St, Enos, 1KR 1:2 Kainn, Mahalaleel, Jared, 1KR 1:3 Enok, Matusalen, Lamek, 1KR 1:4 Noe, Sm, Kam i Jafet. 1KR 1:5 E yu hmbernan di Jafet tabata Gomer, Magg, Madai, Javan, Tubal, Mesek i Tiras. 1KR 1:6 I e yu hmbernan di Gomer tabata Askenaz, Rifat i Togarma. 1KR 1:7 I e yu hmbernan di Javan tabata Elisa, Tarsis, Kitim i Dodanim. 1KR 1:8 E yu hmbernan di Kam tabata Kus, Mizraim, Put i Kanaan. 1KR 1:9 I e yu hmbernan di Kus tabata Seba, Havila, Sabta, Raama i Sabteka; i e yu hmbernan di Raama tabata Seba i Dedan. 1KR 1:10 I Kus a engendr Nimrd; esaki a k umins bira poderoso riba tera. 1KR 1:11 I Mizraim a engendr e pueblo di Lud, Anam, Lehab, Naftu, 1KR 1:12 Patrus, Kaslu, for di kualnan e filisteonan a sali, i e kaftoreonan. 1KR 1:13 I Kanaan a engendr Sidon, su primognito, i Ht, 1KR 1:14 i e j ebuseonan, e amoreonan, e gergeseonan, 1KR 1:15 e heveonan, e arakeonan, e sineo nan, 1KR 1:16 e arvadeonan, e zemareonan i e hamateonan. 1KR 1:17 E yu hmbernan d i Sm tabata Elam, Asur, Arfaksad, Lud, Aram, Uz, Hul, Geter i Mesek. 1KR 1:18 I A rfaksad a engendr Sela, i Sela a engendr Heber. 1KR 1:19 I Heber a haa dos yu hmber. Nmber di esun tabata Peleg, pasobra den su dianan e tera a wrdu divid, i nmber di s u ruman hmber tabata Joktan. 1KR 1:20 I Joktan a engendr Almodad, Selef, Hazar-mav et, Jera, 1KR 1:21 Hadoram, Uzal, Dikla, 1KR 1:22 Ebal, Abimael, Seba, 1KR 1:23 Ofir, Havila i Jobab; tur esakinan tabata e yu hmbernan di Joktan. 1KR 1:24 Sm, Ar faksad, Sela, 1KR 1:25 Heber, Peleg, Reu, 1KR 1:26 Serug, Nakor, Tar 1KR 1:27 Abr am, esta, Abraham. 1KR 1:28 E yu hmbernan di Abraham tabata Isaak i Ismael. 1KR 1 :29 Esakinan ta nan genealogianan: e primognito di Ismael tabata Nebaiot, despues Kedar, Adbeel, Mibsam, 1KR 1:30 Misma, Duma, Masa, Hadad, Tema, 1KR 1:31 Jetur, Nafis i Kedema; esakinan tabata e yu hmbernan di Ismael. 1KR 1:32 I e yu hmbernan ku Ketura, Abraham su konkubina, a haa p', tabata: Zimran, Joksan, Medan, Madian, Isbak i Sa. I e yu hmbernan di Joksan tabata Seba i Dedan. 1KR 1:33 I e yu hmberna n di Madian tabata Efa, Efer, Hanok, Abida i Elda. Tur esakinan tabata e yu hmber nan di Ketura. 1KR 1:34 I Abraham a engendr Isaak. E yu hmbernan di Isaak tabata E sau i Israel. 1KR 1:35 E yu hmbernan di Esau tabata: Elifaz, Reuel, Jes, Jaalam i Kor. 1KR 1:36 E yu hmbernan di Elifaz tabata Teman, Omar, Zefo, Gatam, Kenaz, Timn a i Amalek. 1KR 1:37 E yu hmbernan di Reuel tabata: Nahat, Zera, Sama i Miza. 1KR 1:38 I e yu hmbernan di Seir tabata Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer i Dis an. 1KR 1:39 I e yu hmbernan di Lotan tabata Hori i Homam; i Timna tabata ruman m uh di Lotan. 1KR 1:40 E yu hmbernan di Sobal tabata Alvan, Manahat, Ebal, Sefo i O nam. I e yu hmbernan di Zibeon tabata Aja i Ana. 1KR 1:41 E yu hmber di Ana tabata Dison. I e yu hmbernan di Dison tabata Amram, Esban, Itran i Keran. 1KR 1:42 E y u hmbernan di Ezer tabata Bilhan, Zaavan i Jaakan. E yu hmbernan di Disan tabata U z i Aran. 1KR 1:43 Awor esakinan ta e reinan ku a reina na tera di Edm prom ku un rei di e yunan di Israel a yega di reina. Bela tabata yu hmber di Beor, i nmber di su stat tabata Dinaba. 1KR 1:44 Dia Bela a muri, Jobab, yu hmber di Zera, di Bos ra, a bira rei na su lug. 1KR 1:45 Dia Jobab a muri, Husam di e tera di e temanit anan a bira rei na su lug.

1KR 1:46 Dia Husam a muri, Hadad, yu hmber di Bedad, kende a derot Madian den e sa bana di Moab, a bira rei na su lug; i nmber di su stat tabata Avit. 1KR 1:47 Dia H adad a muri, Samla di Masreka a bira rei na su lug. 1KR 1:48 Dia Samla a muri, Sa ul di Rehobot banda di e riu, a bira rei na su lug. 1KR 1:49 Dia Saul a muri, Baa l-hanan, yu hmber di Akbor, a bira rei na su lug. 1KR 1:50 Dia Baal-hanan a muri, Hadad a bira rei na su lug; i nmber di su stat tabata Pai, i nmber di su esposa tab ata Mehetabel, yu muh di Matred, yu muh di Mezahab. 1KR 1:51 Despues Hadad a muri. Awor e hefenan di Edm tabata: hefe Timna, hefe Alva, hefe Jetet, 1KR 1:52 hefe A holibama, hefe Ela, hefe Pinon, 1KR 1:53 hefe Kenaz, hefe Teman, hefe Mibzar, 1K R 1:54 hefe Magdiel, hefe Iram. Esakinan tabata e hefenan di Edm. 1KR 2:1 Esakina n ta e yu hmbernan di Israel: Ruben, Simeon, Lev, Juda, Isakar, Zabulon, 1KR 2:2 D an, Jose, Benjamin, Nftal, Gad i Aser. 1KR 2:3 E yu hmbernan di Juda tabata: Er, On an i Sela; e tresnan aki Bat-sa e kananeo a haa p'. I Er, Juda su primognito, tabata malbado den bista di SEOR; pesei El a mat'. 1KR 2:4 I su nuera Tamar a haa Fares i Zera p'. Na tur Juda tabatin sinku yu hmber. 1KR 2:5 E yu hmbernan di Fares tabata : Hezron i Hamul. 1KR 2:6 I e yu hmbernan di Zera tabata Zimri, Etan, Heman, Kalk ol i Dara; sinku na tur. 1KR 2:7 I e yu hmber di Karmi tabata Akan, esun ku a tre se kalamidat riba Israel, pasobra el a kohe loke tabata maldishon. 1KR 2:8 I e yu hmber di Etan tabata Azarias. 1KR 2:9 Awor e yu hmbernan ku a nase pa Hezron taba ta Jerameel, Ram i Kelubai. 1KR 2:10 I Ram a engendr Aminadab, i Aminadab a engen dr Nason, lider di e yu hmbernan di Juda; 1KR 2:11 Nason a engendr Salmon, Salmon a engendr Boaz, 1KR 2:12 Boaz a engendr Obed, i Obed a engendr Isa. 1KR 2:13 Isa a eng endr Eliab, su primognito, despues Abinadab, esun di dos, i Simea, esun di tres, 1 KR 2:14 Natanael, esun di kuater, Radai, esun di sinku, 1KR 2:15 Ozem, esun di s eis, David, esun di shete; 1KR 2:16 i nan ruman muhnan tabata Sarvia i Abigail. I e tres yu hmbernan di Sarvia tabata Abisai, Joab i Asael. 1KR 2:17 I Abigail a h aa Amasa, i tata di Amasa tabata Jeter e ismaelita. 1KR 2:18 Awor Kalb, yu hmber di Hezron, a engendr yu hmbernan ku su esposa Azuba, i ku Jeriot; i esakinan tabata su yu hmbernan: Jeser, Sobab i Ardon. 1KR 2:19 Dia Azuba a muri, Kalb a kasa ku Ef rata, kende a haa Hur p'. 1KR 2:20 Anto Hur a engendr Uri, i Uri a engendr Bezaleel. 1KR 2:21 Despues Hezron a drumi ku yu muh di Makir, tata di Galaad, ku kende el a kasa tempu ku e tabatin sesenta aa; i el a haa Zegub p'. 1KR 2:22 I Zegub a engen dr Jair, kende tabatin bint'i tres stat na tera di Galaad. 1KR 2:23 Ma Gesur i Ar am a kohe e statnan di Jair for di nan, huntu ku Kenat ku su pueblitonan, sesent a pueblito na tur. Tur esakinan tabata pertenes na e yu hmbernan di Makir, tata di Galaad. 1KR 2:24 I despues di morto di Hezron na Kalb-efrata, Abias, esposa di H ezron, a haa Asur, tata di Tekoa, p'. 1KR 2:25 Awor e yu hmbernan di Jerameel, e pr imognito di Hezron, tabata Ram, e primognito, despues Buna, Oren, Ozem i Ahias. 1K R 2:26 I Jerameel tabatin un otro esposa, kende su nmber tabata Atara; e tabata m ama di Onam. 1KR 2:27 I e yu hmbernan di Ram, e primognito di Jerameel, tabata Maa z, Jamin i Eker. 1KR 2:28 I e yu hmbernan di Onam tabata Samai i Jada. I e yu hmbe rnan di Samai tabata Nadab i Abisur. 1KR 2:29 I nmber di Abisur su esposa tabata Abihail, i el a haa Ahban i Molid p'. 1KR 2:30 I e yu hmbernan di Nadab tabata Sele d i Apaim, i Seled a muri sin yu. 1KR 2:31 Isi tabata yu hmber di Apaim. I Sesan tabata yu hmber di Isi. I Ahlai tabata yu hmber di Sesan. 1KR 2:32 I e yu hmbernan di Jada, ruman hmber di Samai, tabata Jeter i Jonatan, i Jeter a muri sin yu. 1KR 2:33 I e yu hmbernan di Jonatan tabata Pelet i Zaza. Esakinan tabata e yu hmberna n di Jerameel. 1KR 2:34 Awor Sesan no tabatin yu hmber, sino yu muh so. I Sesan ta batin un sirbid egipsio ku tabata yama Jarha. 1KR 2:35 I Sesan a duna su yu muh na su sirbid Jarha komo esposa, i el a haa Atai p'. 1KR 2:36 I Atai a engendr Natan, i Natan a engendr Zabad,

1KR 2:37 i Zabad a engendr Eflal, i Eflal a engendr Obed, 1KR 2:38 i Obed a engend r Jeh, i Jeh a engendr Azarias, 1KR 2:39 i Azarias a engendr Heles, i Heles a engendr Elasa, 1KR 2:40 i Elasa a engendr Sismai, i Sismai a engendr Salum, 1KR 2:41 i Sal um a engendr Jekamias, i Jekamias a engendr Elisama. 1KR 2:42 Awor e yu hmbernan di Kalb, ruman hmber di Jerameel, tabata Mesa, su primognito, kende tabata tata di Zi f, i su yu hmber tabata Maresa, tata di Hebrn. 1KR 2:43 I e yu hmbernan di Hebrn tab ata Kor, Tapa, Rekem i Sema. 1KR 2:44 I Sema a engendr Raham, tata di Jorkeam; anto Rekem a engendr Samai. 1KR 2:45 I e yu hmber di Samai tabata Maon, i Maon tabata tata di Bt-sur. 1KR 2:46 I Efa, Kalb su konkubina, a haa Haran, Mosa i Gazez; i Har an a engendr Gazez. 1KR 2:47 I e yu hmbernan di Jahdai tabata Regem, Jotam, Gesam, Pelet, Efa i Saaf. 1KR 2:48 Maaka, Kalb su konkubina, a haa Seber i Tirhana. 1KR 2:49 Tambe el a haa Saaf, tata di Madmana, Seva, tata di Makbena i tata di Gibea; i Aksa tabata yu muh di Kalb. 1KR 2:50 Esakinan tabata e yu hmbernan di Kalb. E yu hmbernan di Hur, e primognito di Efrata, tabata Sobal, tata di Kiriat-jearim, 1KR 2:51 Salma, tata di Btlehm, i Haref, tata di Bt-gader. 1KR 2:52 Anto Sobal, tata di Kiriat-jearim, tabatin yu hmber: Haro, mitar di e manahetitanan, 1KR 2:53 i e fam ianan di Kiriat-jearim: e itritanan, e putitanan, e sumatitanan i e misraitanan; for di esakinan a sali e zoratitanan i e estaolitanan. 1KR 2:54 E yu hmbernan di Salma tabata Btlehm i e netofatitanan, Atrot-bt-joab i mitar di e manahetitanan, e zoraitanan. 1KR 2:55 I e famianan di e eskribanan ku tabata biba na Jabes tabat a e tirateonan, e simeateonan i e sukateonan. Eseinan ta e keneonan ku a sali fo r di Hamat, tata di e kas di Rekab. 1KR 3:1 Awor esakinan tabata e yu hmbernan di David ku a nase p' na Hebrn: e primognito tabata Amnon, di Ahinoam e jezreelita; e di dos tabata Daniel, di Abigail e karmelita; 1KR 3:2 e di tres tabata Absalon, yu hmber di Maaka, yu muh di Talmai, rei di Gesur; e di kuater tabata Adonias, yu hmber di Haguit; 1KR 3:3 e di sinku tabata Sefatias, yu hmber di Abital; e di sei s tabata Itream, di su esposa Egla. 1KR 3:4 Seis el a haa na Hebrn, i ayanan el a reina shete aa i seis luna. I na Jerusalm el a reina trint'i tres aa. 1KR 3:5 I esa kinan a nase p' na Jerusalm: Simea, Sobab, Natan i Salomon, kuater di Bat-sa, yu mu h di Amiel; 1KR 3:6 i Ibhar, Elisama, Elifelet, 1KR 3:7 Noga, Nefeg, Jafia, 1KR 3 :8 Elisama, Eliada i Elifelet, nuebe na tur. 1KR 3:9 Tur esakinan tabata e yu hmb ernan di David, sin konta e yu hmbernan di e konkubinanan; i Tamar tabata nan rum an muh. 1KR 3:10 Awor Salomon su yu hmber tabata Roboam, Abias tabata su yu hmber; i despues a sigui Abias su yu hmber, Asa; i Asa su yu hmber, Josafat; 1KR 3:11 Jos afat su yu hmber, Joram; Joram su yu hmber, Okozias; Okozias su yu hmber, Joas; 1KR 3:12 Joas su yu hmber, Amasias; Amasias su yu hmber, Azarias; Azarias su yu hmber, Jotam; 1KR 3:13 Jotam su yu hmber, Akaz; Akaz su yu hmber, Ezekias; Ezekias su yu hmber, Manass; 1KR 3:14 Manass su yu hmber, Amon; Amon su yu hmber, Josias. 1KR 3:15 I e yu hmbernan di Josias tabata: Johanan, e primognito, i e di dos tabata Joakim , e di tres, Sedekias, e di kuater, Salum. 1KR 3:16 I e yu hmbernan di Joakim tab ata: su yu hmber Jekonias, Jekonias su yu hmber Sedekias. 1KR 3:17 I e yu hmbernan di Jekonias, e prizonero, tabata su yu hmber Salatiel, 1KR 3:18 i Malkiram, Pedai as, Senazar, Jekamias, Hosama i Nedabias. 1KR 3:19 I e yu hmbernan di Pedaias tab ata Zorobabel i Simei. I e yu hmbernan di Zorobabel tabata Mesulam i Hananias, i Selomit tabata nan ruman muh; 1KR 3:20 i Hasuba, Ohel, Berekias, Hasadias i Jusab -hesed, sinku na tur. 1KR 3:21 I e yu hmbernan di Hananias tabata Pelatias i Jesa ias, yu hmbernan di Refaias, yu hmbernan di Arnan, yu hmbernan di Abdias, yu hmberna n di Sekanias.

1KR 3:22 I e yu hmber di Sekanias tabata Semaias i e yu hmbernan di Semaias tabata Hatus, Igal, Barias, Nearias i Safat, seis na tur. 1KR 3:23 I e yu hmbernan di N earias tabata Elioenai, Ezekias i Azrikam, tres na tur. 1KR 3:24 I e yu hmbernan di Elioenai tabata Hodavias, Eliasib, Pelaias, Akub, Johanan, Dalaias i Anani, s hete na tur. 1KR 4:1 E yu hmbernan di Juda tabata Fares, Hezron, Karmi, Hur i Sob al. 1KR 4:2 I Reaia, yu hmber di Sobal, a engendr Jahat, i Jahat a engendr Ahumai i Lahad. Esakinan tabata e famianan di e zoratitanan. 1KR 4:3 I esakinan tabata e yu hmbernan di Etam: Jezreel, Isma i Idbas; i nmber di nan ruman muh tabata Haze-l elponi. 1KR 4:4 I Penuel tabata tata di Gedor, i Ezer tabata tata di Husa. Esaki nan tabata e yu hmbernan di Hur, e primognito di Efrata, tata di Btlehm. 1KR 4:5 I A sur, tata di Tekoa, tabatin dos esposa, Hela i Naara. 1KR 4:6 I Naara a haa Ahuza m, Hefer, Temeni i Ahastari p'. Esakinan tabata e yu hmbernan di Naara. 1KR 4:7 I e yu hmbernan di Hela tabata Zeret, Jezoar i Etnan. 1KR 4:8 I Kos a engendr Anub i Zobeba i e famianan di Aharhel, yu hmber di Harum. 1KR 4:9 I Jabes tabata mas on orabel ku su ruman hmbernan, i su mama a yam' Jabes, bisando: "Pasobra ta ku dol mi a ha'." 1KR 4:10 Awor Jabes a invok e Dios di Israel, bisando: "O ku Abo lo a bend ishonmi di brdat i hasi mi teritorio mas grandi, i ku Bo man lo ta ku mi, i ku Abo lo a wardami di malu, pa pena no tokami!" I Dios a dun' loke ku el a pidi. 1KR 4 :11 I Kelub, ruman hmber di Sa, a engendr Mehir, kende tabata tata di Eston. 1KR 4: 12 I Eston a engendr Bt-rafa i Paseah i Tehina, tata di Ir-nahas. Esakinan ta e hmb ernan di Reka. 1KR 4:13 Awor e yu hmbernan di Kenaz tabata Otoniel i Seraias. I e yu hmber di Otoniel tabata Hatat. 1KR 4:14 I Meonotai a engendr Ofra, i Seraias a engendr Joab, tata di e habitantenan di e vaye di Karisim, pasobra nan tabata ar tesano. 1KR 4:15 I e yu hmbernan di Kalb, yu hmber di Jefone, tabata Iru, Ela i Naa m; i e yu hmber di Ela tabata Kenaz. 1KR 4:16 I e yu hmbernan di Jehalelel tabata Zif i Zifa, Tirias i Asareel. 1KR 4:17 I e yu hmbernan di Esdras tabata Jeter, Me red, Efer i Jalon. I esakinan ta e yu hmbernan di Bitia, yu muh di Farao, ku kende Mered a kasa. I Bitia a konseb i a haa Miriam, Samai i Isba, tata di Estemoa. 1KR 4:18 I su esposa hudiu a haa Jered, tata di Gedor, i Heber, tata di Soko, i Jeku tiel, tata di Zanoa. 1KR 4:19 I e yu hmbernan di Hodias su esposa, ruman muh di Na ham, tabata tata di Keila e garmita, i Estemoa e maakatita. 1KR 4:20 I e yu hmber nan di Simon tabata Amnon i Rina, Bn-hanan i Tilon. I e yu hmbernan di Isi tabata Zohet i Bn-zohet. 1KR 4:21 E yu hmbernan di Sela, yu hmber di Juda, tabata Er, tata di Leka, i Laada, tata di Maresa, i e famianan di esnan ku tabata traha lino fi ni na Bt-asbea; 1KR 4:22 i Jokim, e hmbernan di Kozeba, Joas i Saraf, kendenan tab ata gobern na Moab, i Jasubi-lehm. I e registronan aki ta antiguo. 1KR 4:23 Esakin an tabata e alfareronan i e habitantenan di Netaim i Gedera; nan tabata biba aya nan serka rei, den su sirbishi. 1KR 4:24 E yu hmbernan di Simeon tabata Nemuel i Jamin, Jarib, Zera, Saul; 1KR 4:25 Saul su yu hmber, Salum, Salum su yu hmber, Mib sam; Mibsam su yu hmber, Misma. 1KR 4:26 I e yu hmbernan di Misma tabata: su yu hmb er, Hamuel; Hamuel su yu hmber, Zakur; Zakur su yu hmber, Simei. 1KR 4:27 Awor Sim ei tabatin dieseis yu hmber i seis yu muh; ma su ruman hmbernan no tabatin hopi yu hmber; tampoko ningun di nan famianan no a multiplik tantu asina manera e yu hmbern an di Juda. 1KR 4:28 I nan tabata biba na Beerseba, Molada i Hazar-sual, 1KR 4:2 9 na Bilha, Ezem, Tolad, 1KR 4:30 Btuel, Horma, Siklag, 1KR 4:31 Bt-markabot, Haza r-susim, Bt-birai i Saaraim. Esakinan tabata nan statnan te na e reinado di David . 1KR 4:32 I nan pueblitonan tabata Etam, Ain, Rimon, Token i Asan, sinku stat-1 KR 4:33 i tur nan pueblitonan ku tabata rnt di e statnan aki te na Baal. Esakinan tabata nan lugnan di biba, i nan tin nan genealogia. 1KR 4:34 I Mesobab i Jamlek i Josa, yu hmber di Amasias,

1KR 4:35 i Joel i Jeh, yu hmber di Josibias, yu hmber di Seraias, yu hmber di Asiel, 1KR 4:36 i Elioenai, Jaakoba, Jesohaia, Asaias, Adiel, Jesimiel, Bnaia, 1KR 4:37 Ziza, yu hmber di Sifi, yu hmber di Alon, yu hmber di Jedaias, yu hmber di Simri, y u hmber di Semaias. 1KR 4:38 E hmbernan aki, menshon na nan nmber, tabata lidernan d i nan famianan; i e kasnan di nan tatanan tabata multiplik na gran manera. 1KR 4: 39 I nan a bai na e entrada di Gedor, na e banda pariba di e vaye, pa buska lug d i yerba brd pa nan tounan di bestia chikitu. 1KR 4:40 I nan a haa un lug di yerba brd riku i bon, i e tera tabata espasioso, ketu i trankil; pasobra esnan ku tabata b iba ayanan antes tabata hamitanan. 1KR 4:41 I esakinan, registr na nan nmber, a bi n den e dianan di Ezekias, rei di Juda, i a destru nan tntnan i e meunitanan ku ta bata ayanan, i a destru nan kompletamente te dia djawe, i a bai biba na nan lug, p asobra tabatin lug di yerba brd pa nan tounan di bestia chikitu. 1KR 4:42 I for di nan, for di e yu hmbernan di Simeon, sinku shen hmber a bai Seru Seir, huntu ku Pe latias, Nearias, Refaias i Uziel, yu hmbernan di Isi, komo nan lidernan. 1KR 4:43 I nan a destru e restante di e amalekitanan ku a skapa, i a keda biba ayanan te dia djawe. 1KR 5:1 Awor e yu hmbernan di Ruben, e primognito di Israel (pasobra e tabata e primognito, ma pasobra el a desonr kama di su tata, su derecho di primoge nitura a wrdu dun na e yu hmbernan di Jose, yu hmber di Israel, asina ku e no ta reg istr den e genealogia, konforme e primogenitura. 1KR 5:2 Ounke Juda a prevales rib a su ruman hmbernan, i for di dj a sali e lider, tg e derecho di primogenitura taba ta pertenes na Jose), 1KR 5:3 e yu hmbernan di Ruben, e primognito di Israel tabata Hanok, Pal, Hezron i Karmi. 1KR 5:4 E yu hmbernan di Joel tabata: su yu hmber Sema ias; Semaias su yu hmber, Gg; Gg su yu hmber, Simei; 1KR 5:5 Simei su yu hmber, Mikai a; Mikaia su yu hmber, Reaia; Reaia su yu hmber, Baal; 1KR 5:6 Baal su yu hmber, Be era, kende Tiglat-pileser, rei di Asiria, a hiba den eksilio; e tabata lider di e rubenitanan. 1KR 5:7 I su ruman hmbernan segun nan famianan, den e genealogia d i nan generashonnan, tabata: hefe Jeiel, despues Zakarias 1KR 5:8 i Bela, yu hmbe r di Azaz, yu hmber di Sema, yu hmber di Joel, kende tabata biba na Aroer, te na N ebo i Baal-meon. 1KR 5:9 I parti pariba e tabata biba na rant di e desierto, for di Riu Eufrates, pasobra nan bestianan di kria a oument na tera di Galaad. 1KR 5 :10 I den e dianan di Saul nan a hasi guera ku e hagarenonan, kendenan a muri na nan man, asina ku nan a bai biba den e tntnan di e hagarenonan, na henter e tera pariba di Galaad. 1KR 5:11 Awor e yu hmbernan di Gad tabata biba enfrente di nan , na tera di Basan, te na Salka. 1KR 5:12 Joel tabata e hefe, i Safan e di dos, despues Jaanai i Safat na Basan. 1KR 5:13 I nan ruman hmbernan di e kasnan di nan tatanan tabata Mikael, Mesulam, Seba, Jorai, Jakan, Zia i Heber, shete na tur. 1KR 5:14 Esakinan tabata e yu hmbernan di Abihail, yu hmber di Huri, yu hmber di Ja roa, yu hmber di Galaad, yu hmber di Mikael, yu hmber di Jesisai, yu hmber di Jahdo, yu hmber di Buz; 1KR 5:15 Ahi, yu hmber di Abdiel, yu hmber di Guni, tabata e kabe s di e kasnan di nan tatanan. 1KR 5:16 I nan tabata biba na Galaad, na Basan i d en su pueblitonan i na tur e lugnan di yerba brd di Saron, te na nan fronteranan. 1 KR 5:17 Tur esakinan tabata inskrib den e genealogianan den e dianan di Jotam, re i di Juda, i den e dianan di Jeroboam, rei di Israel. 1KR 5:18 E yu hmbernan di R uben i e gaditanan i e mitar tribu di Manass, hmbernan balente, hmbernan ku tabata karga eskudo i spada, ku tabata tira ku bog i ku tabata kapasit pa bringa den bat aya, tabata kuarent'i kuater mil shete shent'i sesenta ku a bai guera. 1KR 5:19 I nan a hasi guera kontra e hagarenonan, Jetur, Nafis i Nodab. 1KR 5:20 I nan a wrdu yud kontra nan, i e hagarenonan i tur ku tabata huntu ku nan a wrdu entreg den nan man, pasobra nan a sklama na Dios den bataya, i El a skucha nan, pasobra nan a pone nan konfiansa den djE. 1KR 5:21 I nan a bai ku nan bestianan di kria: si nkuenta mil kamel, dos shent'i sinkuenta mil karn, dos mil buriku, i shen mil hen de. 1KR 5:22 I hopi a muri, pasobra e guera tabata di Dios. I nan a stables nan m es na nan lug te na e eksilio. 1KR 5:23 Awor e yu hmbernan di e mitar tribu di Man ass tabata biba na e tera; nan tabata numeroso, for di Basan te

na Baal-hermon, Senir i Seru Hermon. 1KR 5:24 I esakinan tabata e kabesnan di e kasnan di nan tatanan: Efer, Isi, Eliel, Azriel, Jeremias, Hodavias i Jahdiel, hm bernan poderoso i balente, hmbernan famoso, kabesnan di e kasnan di nan tatanan. 1KR 5:25 Ma nan a peka kontra e Dios di nan tatanan, i a prostitu nan mes dor di sigui e diosnan di e pueblonan di e tera, ku Dios a destru nan dilanti. 1KR 5:26 Asina e Dios di Israel a anim e spiritu di Pul, rei di Asiria (esta, Tiglat-piles er, rei di Asiria), kende a hiba e rubenitanan, e gaditanan i e mitar tribu di M anass den eksilio. El a hiba nan na Hala, Habor, Hara, i na Riu Gozan, te dia dja we. 1KR 6:1 E yu hmbernan di Lev tabata Gerson, Koat i Merari. 1KR 6:2 I e yu hmber nan di Koat tabata Amram, Izhar, Hebrn i Uziel. 1KR 6:3 I e yunan di Amram tabata Aaron, Moiss i Miriam. I e yu hmbernan di Aaron tabata Nadab, Abi, Eleazar i Itama r. 1KR 6:4 Eleazar a engendr Finees, i Finees a engendr Abisa, 1KR 6:5 i Abisa a eng endr Buki, i Buki a engendr Uzi, 1KR 6:6 i Uzi a engendr Zeraias, i Zeraias a engen dr Meraiot, 1KR 6:7 Meraiot a engendr Amarias, i Amarias a engendr Ahitob, 1KR 6:8 i Ahitob a engendr Sadok, i Sadok a engendr Ahimaas, 1KR 6:9 i Ahimaas a engendr Az arias, i Azarias a engendr Johanan, 1KR 6:10 i Johanan a engendr Azarias (ta a sir bi komo saserdote den e kas ku Salomon a traha na Jerusalm), 1KR 6:11 i Azarias a engendr Amarias, i Amarias a engendr Ahitob, 1KR 6:12 i Ahitob a engendr Sadok, i Sadok a engendr Salum, 1KR 6:13 i Salum a engendr Hilkias, i Hilkias a engendr Azar ias, 1KR 6:14 i Azarias a engendr Seraias, i Seraias a engendr Josadak; 1KR 6:15 i Josadak a bai den eksilio dia ku SEOR a hiba Juda i Jerusalm den eksilio pa medio di man di Nabukodonosor. 1KR 6:16 E yu hmbernan di Lev tabata Gerson, Koat i Mera ri. 1KR 6:17 I esakinan ta e nmbernan di e yu hmbernan di Gerson: Libni i Simei. 1 KR 6:18 I e yu hmbernan di Koat tabata Amram, Izhar, Hebrn i Uziel. 1KR 6:19 E yu hmbernan di Merari tabata Mahli i Musi. I esakinan ta e famianan di e levitanan, segun e kasnan di nan tatanan. 1KR 6:20 Di Gerson: su yu hmber, Libni; Libni su y u hmber, Jahat; Jahat su yu hmber, Zima; 1KR 6:21 Zima su yu hmber, Joa; Joa su yu hmber, Ido; Ido su yu hmber, Zera; Zera su yu hmber, Jeatrai. 1KR 6:22 E yu hmbernan di Koat: su yu hmber, Aminadab; Aminadab su yu hmber, Kor; Kor su yu hmber, Asir; 1K R 6:23 Asir su yu hmber, Elkana; Elkana su yu hmber, Ebiasaf i Ebiasaf su yu hmber, Asir; 1KR 6:24 Asir su yu hmber, Tahat; Tahat su yu hmber, Uriel; Uriel su yu hmbe r, Uzias; Uzias su yu hmber, Saul. 1KR 6:25 I e yu hmbernan di Elkana: Amasai i Ah imot. 1KR 6:26 Pa loke ta Elkana, e yu hmbernan di Elkana tabata su yu hmber Zofai i Zofai su yu hmber, Nahat; 1KR 6:27 Nahat su yu hmber, Eliab; Eliab su yu hmber, Jeroham; Jeroham su yu hmber, Elkana. 1KR 6:28 I e yu hmbernan di Samuel tabata Jo el, e primognito i Abias, e di dos. 1KR 6:29 E yu hmbernan di Merari tabata: Mahli ; Mahli su yu hmber, Libni; Libni su yu hmber, Simei; Simei su yu hmber, Uza; 1KR 6 :30 Uza su yu hmber, Simea; Simea su yu hmber, Haguia; Haguia su yu hmber, Asaias. 1KR 6:31 Awor esakinan ta esnan ku David a nombra riba e sirbishi di kantamentu den e kas di SEOR, despues ku e arka a haa su lug di sosiegu ayanan. 1KR 6:32 I nan tabata sirbi ku kantamentu dilanti di e tabernakel di e tnt di reunion, te dia S alomon a traha e kas di SEOR na Jerusalm; i nan a sirbi den nan puesto konforme na n kustumber. 1KR 6:33 I esakinan ta esnan ku tabata sirbi huntu ku nan yu hmberna n. Di e yu hmbernan di e koatitanan Heman tabata e kantad, yu hmber di Joel, yu hmbe r di Samuel, 1KR 6:34 yu hmber di Elkana, yu hmber di Jeroham, yu hmber di Eliel, y u hmber di Toa, 1KR 6:35 yu hmber di Zuf, yu hmber di Elkana, yu hmber di Mahat, yu hmber di Amasai, 1KR 6:36 yu hmber di Elkana, yu hmber di Joel, yu hmber di Azarias, yu hmber di Sofonias, 1KR 6:37 yu hmber di Tahat, yu hmber di Asir, yu hmber di Ebi asaf, yu hmber di Kor, 1KR 6:38 yu hmber di Izhar, yu hmber di Koat, yu hmber di Lev, yu hmber di Israel.

1KR 6:39 I Asaf, ruman hmber di Heman, tabata par na su man drechi, esta, Asaf, yu hmber di Berekias, yu hmber di Simea, 1KR 6:40 yu hmber di Mikael, yu hmber di Baas ias, yu hmber di Malkias, 1KR 6:41 yu hmber di Etni, yu hmber di Zera, yu hmber di A daia, 1KR 6:42 yu hmber di Etan, yu hmber di Zima, yu hmber di Simei, 1KR 6:43 yu hm ber di Jahat, yu hmber di Gerson, yu hmber di Lev. 1KR 6:44 I na man robes nan ruma nnan, e yu hmbernan di Merari: Etan, yu hmber di Kisi, yu hmber di Abdi, yu hmber di Maluk, 1KR 6:45 yu hmber di Hasabias, yu hmber di Amasias, yu hmber di Hilkias, 1K R 6:46 yu hmber di Amsi, yu hmber di Bani, yu hmber di Semer, 1KR 6:47 yu hmber di M ahli, yu hmber di Musi, yu hmber di Merari, yu hmber di Lev. 1KR 6:48 I nan rumannan , e levitanan, a wrdu nombr pa henter e sirbishi di e tabernakel di e kas di Dios. 1KR 6:49 Ma Aaron ku su yu hmbernan tabata ofres sakrifisio riba e altar di ofren da kim i riba e altar di sensia, pa henter e trabou di e lug santsimo, i pa hasi ek spiashon pa Israel, konforme tur loke Moiss, e sirbid di Dios, a orden. 1KR 6:50 I esakinan ta e yu hmbernan di Aaron: su yu hmber, Eleazar; Eleazar su yu hmber, Fine es; Finees su yu hmber, Abisa; 1KR 6:51 Abisa su yu hmber, Buki; Buki su yu hmber, Uz i; Uzi su yu hmber, Zeraias; 1KR 6:52 Zeraias su yu hmber, Meraiot; Meraiot su yu hmber, Amarias; Amarias su yu hmber, Ahitob; 1KR 6:53 Ahitob su yu hmber, Sadok; Sa dok su yu hmber, Ahimaas. 1KR 6:54 Awor esakinan ta nan lugnan di biba segun nan k ampamentunan den nan fronteranan. Na e yu hmbernan di Aaron, kendenan tabata pert enes na e famianan di e koatitanan (na kendenan a toka e suerte di haa e prom lt), 1 KR 6:55 na nan nan a duna Hebrn na tera di Juda, i su lugnan di yerba brd rnt di dj; KR 6:56 ma e kunukunan di e stat i su pueblitonan nan a duna Kalb, yu hmber di Jef one. 1KR 6:57 I na e yu hmbernan di Aaron nan a duna e siguiente statnan di refug io: Hebrn, tambe Libna ku su lugnan di yerba brd, Jatir, Estemoa ku su lugnan di yerb a brd, 1KR 6:58 Hilen ku su lugnan di yerba brd, Debir ku su lugnan di yerba brd, 1 59 Asan ku su lugnan di yerba brd i Bt-semes ku su lugnan di yerba brd; 1KR 6:60 i f di e tribu di Benjamin: Geba ku su lugnan di yerba brd, Alemet ku su lugnan di yerba brd, i Anatot ku su lugnan di yerba brd. Tur nan statnan, repart den tur nan famiana , tabata diestres stat. 1KR 6:61 Despues na e restu di e yu hmbernan di Koat nan a duna pa medio di lt, for di e famia di e tribu, for di e mitar tribu, mitar di Manass, dies stat. 1KR 6:62 I na e yu hmbernan di Gerson, segun nan famianan, a wrd u dun for di e tribu di Isakar i for di e tribu di Aser, e tribu di Nftal i e tribu di Manass, diestres stat na Basan. 1KR 6:63 Na e yu hmbernan di Merari a wrdu dun p a medio di lt, segun nan famianan, for di e tribu di Ruben, e tribu di Gad i e tr ibu di Zabulon, diesdos stat. 1KR 6:64 Asina e yunan di Israel a duna e levitana n e statnan huntu ku nan lugnan di yerba brd. 1KR 6:65 I nan a duna pa medio di lt, for di e tribu di e yu hmbernan di Juda, e tribu di e yu hmbernan di Simeon i e tr ibu di e yu hmbernan di Benjamin, e statnan aki ku ta menshon na nan nmber. 1KR 6:6 6 I algun di e famianan di e yu hmbernan di Koat a risib, komo nan teritorio, stat nan for di e tribu di Efrain. 1KR 6:67 I nan a duna nan e siguiente statnan di r efugio: Sikem ku su lugnan di yerba brd, den e serunan di Efrain, tambe Gezer ku su lugnan di yerba brd, 1KR 6:68 Jokmeam ku su lugnan di yerba brd, Bt-horon ku su lug di yerba brd, 1KR 6:69 Ajalon ku su lugnan di yerba brd, i Gat-rimon ku su lugnan di erba brd; 1KR 6:70 i for di e mitar tribu di Manass: Aner ku su lugnan di yerba brd, Bileam ku su lugnan di yerba brd, pa e restu di famia di e yu hmbernan di Koat. 1KR 6:71 Na e yu hmbernan di Gerson a wrdu dun, for di famia di e mitar tribu di Manass : Golan na Basan ku su lugnan di yerba brd i Astarot ku su lugnan di yerba brd; 1KR 6 72 i for di e tribu di Isakar: Kedes ku su lugnan di yerba brd, Daberat ku su lugnan di yerba brd, 1KR 6:73 i Ramot ku su lugnan di yerba brd, Anem ku su lugnan di yerba brd; 1KR 6:74 i for di e tribu di Aser: Masal ku su lugnan di yerba brd, Abdon ku su lugnan di yerba brd, 1KR 6:75 Hukok ku su lugnan di yerba brd, i Rehob ku su lugnan yerba brd; 1KR 6:76 i for di e tribu di Nftal: Kedes na Galilea ku su lugnan di yerba brd, Hamon ku su lugnan di yerba brd, i Kiriataim ku su lugnan di yerba brd.

1KR 6:77 Na e restu di e levitanan, e yu hmbernan di Merari, a wrdu dun, for di e t ribu di Zabulon: Rimon ku su lugnan di yerba brd, Tabor ku su lugnan di yerba brd; 1K 6:78 i na e otro banda di Jordan na Jeriko, na e banda pariba di Jordan, a wrdu dun na nan, for di e tribu di Ruben: Beser den desierto ku su lugnan di yerba brd, J aza ku su lugnan di yerba brd, 1KR 6:79 Kademot ku su lugnan di yerba brd, i Mefaat k su lugnan di yerba brd; 1KR 6:80 i for di e tribu di Gad: Ramot di Galaad ku su lu gnan di yerba brd, Mahanaim ku su lugnan di yerba brd, 1KR 6:81 Hesbon ku su lugnan yerba brd i Jazer ku su lugnan di yerba brd. 1KR 7:1 Awor e yu hmbernan di Isakar tab ta kuater: Tola, Pa, Jasub i Simron. 1KR 7:2 I e yu hmbernan di Tola: Uzi, Refaias , Jeriel, Jahmai, Ibsam i Samuel, kabesnan di e kasnan di nan tatanan. E yu hmber nan di Tola tabata hmbernan poderoso i balente den nan generashonnan; nan kantida t den e dianan di David tabata 22.600. 1KR 7:3 I e yu hmber di Uzi tabata Israhia s. I e yu hmbernan di Israhias tabata Mikael, Obadias, Joel, Isias; nan tur sinku tabata hmbernan lider. 1KR 7:4 I huntu ku nan, segun nan generashonnan, konforme e kasnan di nan tatanan, tabatin 36.000 trupa di e ehrsito pa bringa den guera, pasobra nan tabatin hopi esposa i yu hmber. 1KR 7:5 I nan rumannan for di tur e f amianan di Isakar tabata hmbernan poderoso i balente, registr segun genealogia, na tur 87.000. 1KR 7:6 E yu hmbernan di Benjamin tabata tres: Bela, Beker i Jediael . 1KR 7:7 I e yu hmbernan di Bela tabata sinku: Ezbon, Uzi, Uziel, Jerimot i Iri. Nan tabata kabesnan di e kasnan di nan tatanan, hmbernan poderoso i balente, i n an tabata 22.034, registr segun genealogia. 1KR 7:8 I e yu hmbernan di Beker tabat a Zemira, Joas, Eliezer, Elioenai, Omri, Jerimot, Abias, Anatot i Alamet. Tur es akinan tabata yu hmbernan di Beker. 1KR 7:9 I nan tabata registr segun genealogia, segun nan generashon, kabesnan di e kasnan di nan tatanan, 20.200 hmber poderoso i balente. 1KR 7:10 I e yu hmber di Jediael tabata Bilhan. I e yu hmbernan di Bil han tabata Jes, Benjamin, Aod, Kenaana, Zetan, Tarsis i Ahisahar. 1KR 7:11 Tur es akinan tabata yu hmbernan di Jediael, segun e kabesnan di e kasnan di nan tatanan , 17.200 hmber poderoso i balente, ku tabata kla pa sali bai guera ku e ehrsito. 1 KR 7:12 I Supim i Hupim tabata yu hmbernan di Ir; Husim tabata yu hmber di Aher. 1 KR 7:13 E yu hmbernan di Nftal tabata Jahzeel, Guni, Jezer i Salum, e yu hmbernan di Bilha. 1KR 7:14 E yu hmbernan di Manass tabata Asriel, ku su konkubina arameo a h aa; el a haa Makir, tata di Galaad. 1KR 7:15 I Makir a tuma e ruman muh di Hupim i Supim komo esposa, kende su nmber tabata Maaka. I nmber di e di dos tabata Zelofeh ad, i Zelofehad tabatin yu muhnan. 1KR 7:16 I Maaka, esposa di Makir, a haa un yu hmber, i el a yam' Peres; i nmber di su ruman hmber tabata Seres, i su yu hmbernan ta bata Ulam i Rekem. 1KR 7:17 I e yu hmber di Ulam tabata Bedan. Esakinan tabata e yu hmbernan di Galaad, yu hmber di Makir, yu hmber di Manass. 1KR 7:18 I su ruman mu h Hamoleket a haa Isod, Abiezer i Mahala. 1KR 7:19 I e yu hmbernan di Semida tabata Ahian, Sikem, Likhi i Aniam. 1KR 7:20 I e yu hmbernan di Efrain tabata Sutela i su yu hmber Bered; Bered su yu hmber, Tahat; Tahat su yu hmber, Elada; Elada su yu hmber, Tahat; 1KR 7:21 Tahat su yu hmber, Zabad; Zabad su yu hmber, Sutela; i Ezer i Elad, kendenan e hmbernan di Gat, ku a nase na e tera ei, a mata, pasobra nan a bin pa kohe nan bestianan di kria. 1KR 7:22 I nan tata Efrain a tene rou pa hop i dia, i su rumannan a bin pa konsol'. 1KR 7:23 Despues el a drumi ku su esposa, i esaki a konseb i a haa un yu hmber, i Efrain a yam' Beria, pasobra kalamidat a bin riba su kas. 1KR 7:24 I su yu muh tabata Seera, kende a traha Bt-horon abou i Bt-h oron ariba i tambe Uzen-seera. 1KR 7:25 I Refa tabata su yu hmber i tambe Resef; Resef su yu hmber, Telah; Telah su yu hmber, Tahan; 1KR 7:26 Tahan su yu hmber, Laa dan; Laadan su yu hmber, Amiud; Amiud su yu hmber, Elisama; 1KR 7:27 Elisama su yu hmber, Nun; i Nun su yu hmber, Josu. 1KR 7:28 I nan propiedatnan i stablesimentuna n tabata Bt-l ku su statnan; i parti pariba, Naaran, i parti pabou, Gezer ku su st atnan; i Sikem ku su statnan te na Gaza ku su statnan,

1KR 7:29 i na e fronteranan di e yu hmbernan di Manass: Bt-sean ku su statnan, Taan ak ku su statnan, Meguido ku su statnan i Dor ku su statnan. Den esakinan e yu hm bernan di Jose, yu hmber di Israel, tabata biba. 1KR 7:30 E yu hmbernan di Aser ta bata Imna, Isa, Isi, Beria i nan ruman muh Sera. 1KR 7:31 I e yu hmbernan di Beria t abata Heber i Malkiel, kende tabata tata di Birzavit. 1KR 7:32 I Heber a engendr Jaflet, Somer i Hotam, i nan ruman muh Sa. 1KR 7:33 I e yu hmbernan di Jaflet tabat a Pasak, Bimhal i Asvat. Esakinan tabata e yu hmbernan di Jaflet. 1KR 7:34 I e yu hmbernan di Semer tabata Ahi, Rohga, Jehuba i Aram. 1KR 7:35 E yu hmbernan di su ruman hmber Helem tabata Zofa, Imna, Seles i Amal. 1KR 7:36 E yu hmbernan di Zofa tabata Sa, Harnefer, Sual, Beri, Imra, 1KR 7:37 Beser, Hod, Sama, Silsa, Itran i Beera. 1KR 7:38 I e yu hmbernan di Jeter tabata Jefone, Pispa i Ara. 1KR 7:39 I e yu hmbernan di Ula tabata Ara, Haniel i Rizia. 1KR 7:40 Tur esakinan tabata yu hm bernan di Aser, kabesnan di e kasnan di e tatanan, hmbernan skoh, poderoso i balen te, kabesantenan di e prensnan. I nan a wrdu registr segun genealogia pa sirbishi den guera, un total di 26.000 hmber. 1KR 8:1 I Benjamin a engendr Bela, su primogni to, Asbel, esun di dos, Ahara, esun di tres, 1KR 8:2 Noha, esun di kuater, i Raf a, esun di sinku. 1KR 8:3 E yu hmbernan di Bela tabata: Adar, Gera, Abiud, 1KR 8: 4 Abisa, Naaman, Ahoa, 1KR 8:5 Gera, Sefufan i Huram. 1KR 8:6 I esakinan ta e yu hmbernan di Aod: esakinan ta e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e habitantena n di Geba, i nan a wrdu hib den eksilio na Manahat, 1KR 8:7 esta, Naaman, Ahias i Gera el a hiba den eksilio; i el a engendr Uza i Ahiud. 1KR 8:8 I Saharaim a enge ndr yunan na tera di Moab, despues ku el a manda su esposanan, Husim i Baara, bai . 1KR 8:9 I ku su esposa Hodes el a engendr Jobab, Sibia, Mesa, Malkam, 1KR 8:10 Jez, Sakias i Mirma. Esakinan tabata su yu hmbernan, kabesnan di e kasnan di e tat anan. 1KR 8:11 I ku Husim el a engendr Abitob i Elpaal. 1KR 8:12 I e yu hmbernan d i Elpaal tabata Heber, Misam i Semed, kende a traha Ono i Lod ku su statnan; 1KR 8:13 i Beria i Sema, kendenan tabata e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e h abitantenan di Ajalon, i kendenan a kore ku e habitantenan di Gat; 1KR 8:14 i Ah io, Sasak, i Jeremot. 1KR 8:15 I Zebadias, Arad, Eder, 1KR 8:16 Mikael, Ispa i J oha tabata e yu hmbernan di Beria. 1KR 8:17 I Zebadias, Mesulam, Hizki, Heber, 1K R 8:18 Ismerai, Jezlias i Jobab tabata e yu hmbernan di Elpaal. 1KR 8:19 I Jakim, Zikri, Zabdi, 1KR 8:20 Elienai, Ziletai, Eliel, 1KR 8:21 Adaias, Beraias i Simr at tabata e yu hmbernan di Simei. 1KR 8:22 I Ispan, Heber, Eliel, 1KR 8:23 Abdon, Zikri, Hanan, 1KR 8:24 Hananias, Elam, Anatotias, 1KR 8:25 Ifdaias i Peniel tab ata e yu hmbernan di Sasak. 1KR 8:26 I Samserai, Seharias, Atalias, 1KR 8:27 Jare sias, Elias i Zikri tabata e yu hmbernan di Jeroham. 1KR 8:28 Esakinan tabata e k abesnan di e kasnan di e tatanan segun nan generashonnan, hmbernan lider, ku taba ta biba na Jerusalm. 1KR 8:29 Awor na Gabaon, Jehiel, tata di Gabaon, tabata biba , i nmber di su esposa tabata Maaka; 1KR 8:30 i su yu hmber primognito tabata Abdon , despues Zur, Kis, Baal, Nadab, 1KR 8:31 Gedor, Ahio i Zeker. 1KR 8:32 I Miklot a engendr Simea. I nan tambe tabata biba banda di nan famia na Jerusalm, huntu ku nan otro rumannan. 1KR 8:33 I Ner a engendr Kis, i Kis a engendr Saul, i Saul a e ngendr Jonatan, Malkisa, Abinadab i Es-baal. 1KR 8:34 I e yu hmber di Jonatan tabat a Merib-baal, i Merib-baal a engendr Mikaia.

1KR 8:35 I e yu hmbernan di Mikaia tabata Piton, Melek, Tarea i Akaz. 1KR 8:36 I Akaz a engendr Joada, i Joada a engendr Alemet, Azmavet i Zimri; i Zimri a engendr Mosa. 1KR 8:37 Mosa a engendr Bina; Rafa tabata su yu hmber; Rafa su yu hmber tabat a Elasa; Elasa su yu hmber tabata Azel. 1KR 8:38 I Azel tabatin seis yu hmber, i e sakinan tabata nan nmber: Azrikam, Bokru, Ismael, Searias, Obadias i Hanan. Tur e sakinan tabata e yu hmbernan di Azel. 1KR 8:39 I e yu hmbernan di su ruman hmber Es ek tabata: Ulam, su primognito, Jes, e di dos, i Elifelet, e di tres. 1KR 8:40 I e yu hmbernan di Ulam tabata hmbernan poderoso i balente, tiradnan di flecha, i nan tabatin hopi yu hmber i nietu--150 na tur. Tur esakinan tabata pertenes na e yu hmb ernan di Benjamin. 1KR 9:1 Asina henter Israel tabata registr segun genealogia; i mira, nan ta par skirb den e Buki di Reinan di Israel. Poblashon di Jerusalm i Jud a a wrdu hib den eksilio na Babilonia pa motibu di nan infieldat. 1KR 9:2 Awor e p rom habitantenan ku a stables nan mes den nan propiedatnan den nan statnan tabata Israel, e saserdotenan, e levitanan i e sirbidnan di tmpel. 1KR 9:3 I algun di e y u hmbernan di Juda, di e yu hmbernan di Benjamin, i di e yu hmbernan di Efrain i Ma nass tabata biba na Jerusalm: 1KR 9:4 Utai, yu hmber di Amiud, yu hmber di Omri, yu hmber di Imri, yu hmber di Bani, for di e yu hmbernan di Fares, yu hmber di Juda. 1K R 9:5 I for di e silonitanan: Asaias, e primognito, i su yu hmbernan. 1KR 9:6 I fo r di e yu hmbernan di Zera: Jeuel i nan rumannan, 690. 1KR 9:7 I for di e yu hmber nan di Benjamin: Sallu, yu hmber di Mesulam, yu hmber di Hodavias, yu hmber di Hase na, 1KR 9:8 i Ibneias, yu hmber di Jeroham, i Ela, yu hmber di Uzi, yu hmber di Mikr i, i Mesulam, yu hmber di Sefatias, yu hmber di Reuel, yu hmber di Ibnias; 1KR 9:9 i nan rumannan segun nan generashonnan, 956. Tur esakinan tabata kabesnan di e k asnan di nan tatanan, segun e kasnan di nan tatanan. 1KR 9:10 I for di e saserdo tenan: Jedaias, Joiarib, Jakin, 1KR 9:11 i Azarias, yu hmber di Hilkias, yu hmber di Mesulam, yu hmber di Sadok, yu hmber di Meraiot, yu hmber di Ahitob, ofisial pri nsipal di e kas di Dios; 1KR 9:12 i Adaia, yu hmber di Jeroham, yu hmber di Pasur, yu hmber di Malkias, i Maasai, yu hmber di Adiel, yu hmber di Jazera, yu hmber di M esulam, yu hmber di Mesilemit, yu hmber di Imer; 1KR 9:13 i nan rumannan, kabesnan di e kasnan di nan tatanan, 1.760 hmber masha kapas pa e trabou di sirbishi di e kas di Dios. 1KR 9:14 I di e levitanan: Semaias, yu hmber di Hasub, yu hmber di A zrikam, yu hmber di Hasabias, di e yu hmbernan di Merari; 1KR 9:15 i Bakbakar, Her es, Galal i Matanias, yu hmber di Mikaia, yu hmber di Zikri, yu hmber di Asaf, 1KR 9:16 i Obadias, yu hmber di Semaias, yu hmber di Galal, yu hmber di Jedutun, i Bere kias yu hmber di Asa, yu hmber di Elkana, kende tabata biba den e pueblitonan di e netofatitanan. 1KR 9:17 Awor e wardadnan-di-porta: Salum, Akub, Talmon i Ahiman i nan rumannan (Salum e lider, 1KR 9:18 kende te awor ta stashon na e porta di re i, parti pariba). Esakinan tabata e wardadnan-di-porta na e kampamentu di e yu hmb ernan di Lev. 1KR 9:19 Salum, yu hmber di Kor, yu hmber di Ebiasaf, yu hmber di Kor i su rumannan, di e kas di su tata, e koreitanan, tabata enkarg ku e trabou di sirb ishi, wardadnan di e drmpelnan di e tnt; i nan tatanan tabata enkarg ku e kampamentu di SEOR, wardadnan di e entrada. 1KR 9:20 I Finees, yu hmber di Eleazar, antes tab ata gobernante riba nan, i SEOR tabata kun. 1KR 9:21 Zakarias, yu hmber di Meselemi as, tabata wardad-di-porta na e entrada di e tnt di reunion. 1KR 9:22 Tur esakinan , kendenan a wrdu skoh pa ta wardad-di-porta na e drmpelnan, tabata 212. Esakinan ta bata registr segun genealogia, den nan pueblitonan, kendenan David i Samuel, e mi rad, a nombra den nan puesto di konfiansa. 1KR 9:23 Asina nan i nan yu hmbernan ta batin enkargo di e portanan di e kas di SEOR, esta, e kas di e tnt, komo guardiana n. 1KR 9:24 E wardadnan-di-porta tabata na e kuater bandanan: pariba, pabou, panrt i pasit. 1KR 9:25 I di bes en kuando nan rumannan den nan pueblitonan mester a b in keda serka nan pa shete dia, 1KR 9:26 pasobra e kuater wardadnan-di-porta prin sipal ku tabata levita, tabatin un puesto di konfiansa, i tabatin

enkargo di e kambernan i di e lugnan-di-warda-tesoro den e kas di Dios. 1KR 9:27 I nan tabata pasa nochi rnt di e kas di Dios, pasobra e warda tabata na nan enkar go; i nan tabata enkarg pa habri tur mainta. 1KR 9:28 Awor algun di nan tabatin en kargo di e artkulonan-di-uzo di sirbishi, pasobra nan tabata konta nan ora nan hi ba nan paden i ora nan trese nan paf. 1KR 9:29 Tambe algun di nan tabatin respons abilidat pa e ophetonan en general i pa tur e artkulonan-di-uzo di e santuario i pa e haria fini, e bia, e zeta, e sensia i e spesereinan. 1KR 9:30 I algun di e yu hmbernan di e saserdotenan tabata meskla e spesereinan. 1KR 9:31 I Matitias, un di e levitanan, kende tabata e primognito di Salum e koreita, tabatin responsabil idat pa e kosnan ku tabata wrdu has den panchi. 1KR 9:32 I algun di nan rumannan d i e yu hmbernan di e koatitanan tabatin enkargo di e pan di proposishon pa prepar ' tur dia di sabat. 1KR 9:33 Awor esakinan ta e kantadnan, kabesnan di e kasnan di e tatanan di e levitanan, kendenan tabata biba den e kambernan di e tmpel, liber di otro sirbishi; pasobra di dia i anochi nan tabata okup ku nan trabou. 1KR 9:3 4 Esakinan tabata kabesnan di e kasnan di e tatanan di e levitanan, segun nan ge nerashonnan, hmbernan lider, ku tabata biba na Jerusalm. 1KR 9:35 I Jehiel, tata d i Gabaon, tabata biba na Gabaon, i nmber di su esposa tabata Maaka, 1KR 9:36 i su yu hmber primognito tabata Abdon, despues Zur, Kis, Baal, Ner, Nadab, 1KR 9:37 Ge dor, Ahio, Zakarias i Miklot. 1KR 9:38 I Miklot a engendr Simeam. I nan tambe tab ata biba serka nan rumannan na Jerusalm, enfrente di nan otro rumannan. 1KR 9:39 I Ner a engendr Kis, i Kis a engendr Saul, i Saul a engendr Jonatan, Malkisa, Abinad ab i Es-baal. 1KR 9:40 I e yu hmber di Jonatan tabata Merib-baal; i Merib-baal a engendr Mikaia. 1KR 9:41 I e yu hmbernan di Mikaia tabata Piton, Melek, Tarea i Ak az. 1KR 9:42 I Akaz a engendr Jara, i Jara a engendr Alemet, Azmavet i Zimri; i Zi mri a engendr Mosa, 1KR 9:43 i Mosa a engendr Bina i su yu hmber Refaias; Refaias s u yu hmber, Elasa; Elasa su yu hmber, Azel. 1KR 9:44 I Azel tabatin seis yu hmber, kende nan nmber ta: Azrikam, Bokru, Ismael, Searias, Obadias i Hanan. Esakinan ta bata e yu hmbernan di Azel. 1KR 10:1 Awor e filisteonan tabata bringa kontra Isra el; i e hmbernan di Israel a hui dilanti di e filisteonan i a wrdu mat riba Seru Gi lboa. 1KR 10:2 I e filisteonan a prsigu Saul i su yu hmbernan di serka, i e filiste onan a mata Jonatan, Abinadab i Malkisa, e yu hmbernan di Saul. 1KR 10:3 I e batay a a bira pis kontra Saul, i e tiradnan di flecha a alkans'; i el a wrdu herid dor di e tiradnan di flecha. 1KR 10:4 E ora ei Saul a bisa su kargad di arma: "Saka bo sp ada i traspasmi kun, pa e hendenan insirkumsid aki no bin hasi abuso di mi." Ma su kargad di arma no tabata kier, pasobra e tabatin masha miedu. Pesei Saul a kohe s u spada i a tira su kurpa riba dj. 1KR 10:5 I ora su kargad di arma a mira ku Saul tabata morto, e tambe a tira su kurpa riba su spada i a muri. 1KR 10:6 Asina Sa ul a muri huntu ku su tres yu hmbernan, i henter su kas a muri huntu. 1KR 10:7 Or a tur e hmbernan di Israel ku tabata den e vaye a mira ku nan a hui, i ku Saul i su yu hmbernan tabata morto, nan a bandon nan statnan i a hui; i e filisteonan a b in biba den e statnan. 1KR 10:8 I a sosod ku su manis, ora ku e filisteonan a bin pa plnder e mortonan, nan a haa Saul ku su yu hmbernan bent abou riba Seru Gilboa. 1 KR 10:9 Asina nan a plnder Saul i a kohe su kabes i su armadura i a manda mensahe ro rnt den e tera di e filisteonan, pa hiba e bon nobo pa nan dolonan i pa e puebl o. 1KR 10:10 I nan a pone su armadura den e tmpel di nan diosnan i a pega su kabe s den e tmpel di Dagon. 1KR 10:11 Ora henter Jabes-galaad a tende di tur loke e f ilisteonan a hasi ku Saul, 1KR 10:12 tur e hmbernan balente a lanta i a kohe e ku rpa di Saul i e kurpanan di su yu hmbernan bai ku nan, i a trese nan na Jabes i a dera nan wesunan bou di e palu di eik na Jabes i a yuna shete dia. 1KR 10:13 As ina Saul a muri pa su pik ku el a komet kontra SEOR, pa motibu di e palabra di SEOR ku e no a warda; i tambe pasobra el a buska konseho serka un montad i a konsult ku n, 1KR 10:14 i no a konsult ku SEOR. Pesei El a mat' i a pasa e reino pa David, yu hm ber di Isa. 1KR 11:1 E ora ei henter Israel a reun serka David na Hebrn i a bisa: " Mira, nos ta bo wesu i bo karni.

1KR 11:2 Den tempunan pas, tempu ku Saul tabata rei, abo tabata esun ku tabata gu ia Israel pa sali i pa drenta; i SEOR bo Dios a bisabo: 'Abo lo pastori Mi pueblo Israel, i abo lo ta prens riba Mi pueblo Israel.'" 1KR 11:3 Asina tur e ansianon an di Israel a bin serka rei na Hebrn, i David a sera un aliansa ku nan na Hebrn d ilanti di SEOR; i nan a ungi David komo rei riba Israel, konforme e palabra di SEO R pa medio di Samuel. 1KR 11:4 E ora ei David i henter Israel a bai Jerusalm (est a, Jebus); i e jebuseonan, habitantenan di e tera, tabata ayanan. 1KR 11:5 I e h abitantenan di Jebus a bisa David: "Bo no ta drenta akinan." Sinembargo, David a kaptur e lug fortifik di Sion (esta, e stat di David). 1KR 11:6 Awor David a bisa: "Esun ku mata un jebuseo prom ta bira hefe i komandante." I Joab, yu hmber di Sar via, a subi bai prom; asina el a bira hefe. 1KR 11:7 I David tabata biba den e lu g fortifik; pesei esaki tabata wrdu yam stat di David. 1KR 11:8 I el a fortifik e sta t tur rnt, for di e sitadel te na e besindario tur rnt; i Joab a drecha restu di e stat. 1KR 11:9 I David a bira mas i mas poderoso, pasobra e SEOR di ehrsitonan ta bata kun. 1KR 11:10 Awor esakinan ta e kabesantenan di e hmbernan poderoso ku Davi d tabatin, kendenan tabata sosten' fuertemente den su reino, huntu ku henter Isra el, pa hasi rei, konforme e palabra di SEOR tokante di Israel. 1KR 11:11 I esaki t a e lista di e hmbernan poderoso ku David tabatin: Jasobeam, yu hmber di un hakmon ita, hefe di e trintanan; el a hisa su lansa kontra tres shen ku el a mata den u n solo biaha. 1KR 11:12 I despues di dj a sigui Eleazar, yu hmber di Dodo e ahohit a, kende tabata un di e tres hmbernan poderoso. 1KR 11:13 E tabata huntu ku David na Pasdamim tempu ku e filisteonan a reun ayanan pa bataya, i ayanan tabatin un pida tereno yen di puspas; i e pueblo a hui dilanti di e filisteonan. 1KR 11:14 I nan a para firme meimei di e pida tereno, i a defend esaki i a mata e filisteon an; i SEOR a salba nan pa medio di un viktoria grandi. 1KR 11:15 Awor tres di e t rinta hefenan a baha bai na e baranka serka David, den e kueba di Adulam, mientr as ku e ehrsito di e filisteonan tabata kampa den e vaye di Refaim. 1KR 11:16 I e tempu ei David tabata den e lug fortifik, mientras ku e guarnishon di e filisteon an e tempu ei tabata na Btlehm. 1KR 11:17 I David a haa asina un deseo pa bebe awa i a bisa: "Mara un hende por a dunami awa pa bebe for di e pos di Btlehm, ku ta ke da peg ku e porta di stat!" 1KR 11:18 Asina e tresnan a kibra pasa dor di e kampa mentu di e filisteonan i a saka awa for di e pos di Btlehm, ku tabata keda peg ku e porta di stat, i a koh' hiba pa David; sinembargo, David no kier a beb', ma a dra m' pa SEOR; 1KR 11:19 i el a bisa: "Leu sea di mi, O mi Dios, di hasi e kos aki. L o mi bebe e sanger di e hmbernan aki ku a riska nan bida pa bai? Pasobra nan a ri ska nan bida pa tres'." Pesei e no kier a beb'. E kosnan aki e tres hmbernan podero so a hasi. 1KR 11:20 I pa loke ta Abisai, ruman hmber di Joab, e tabata hefe di e trintanan, i el a zwai su lansa kontra tres shen i a mata nan; i el a haa fama m eskos ku e tresnan. 1KR 11:21 Di e tresnan den e di dos rango e tabata esun mas onr, i a bira nan komandante; sinembargo, e no a igual e prom tresnan. 1KR 11:22 Bna ia, yu hmber di Joiada, yu di un hmber balente di Kabseel, poderoso den echonan, a mata e dos yu hmbernan di Ariel di Moab. Tambe el a baha bai den un buraku riba un dia ku sneu tabata kai i a mata un leon. 1KR 11:23 I el a mata un egipsio, un hmber di gran estatura, sinku kodo haltu. Awor e egipsio tabatin un lansa den su man manera balki di un wefd-di-tela, ma el a baha bai riba dj ku un klp, i a ranka e lansa for di e egipsio su man i a mat' ku su mes lansa. 1KR 11:24 E kosnan aki Bnaia, yu hmber di Joiada, a hasi, i el a haa fama meskos ku e tres hmbernan podero so. 1KR 11:25 Mira, el a wrdu onr entre e trintanan, ma e no a igual e tresnan; i D avid a nombr' riba su guardia. 1KR 11:26 Awor e hmbernan poderoso di e ehrsitonan t abata: Asael, ruman hmber di Joab, Elhanan, yu hmber di Dodo di Btlehm, 1KR 11:27 Sa mot e harodita, Heles e pelonita, 1KR 11:28 Ira, yu hmber di Ikes e tekoita, Abie zer e anatotita, 1KR 11:29 Sibekai e husatita, Ilai e ahohita, 1KR 11:30 Maharai e netofatita, Heled, yu hmber di Baana e netofatita, 1KR 11:31 Itai, yu hmber di Ribai di Gabaa, ku ta pertenes na e yu hmbernan di Benjamin, Bnaia e piratonita, 1K R 11:32 Hurai di e roinan di Gaas, Abiel e arbatita,

1KR 11:33 Azmavet e baharumita, Eliaba e saalbonita, 1KR 11:34 e yu hmbernan di H asem e gizonita, Jonatan, yu hmber di Sage e hararita, 1KR 11:35 Ahiam, yu hmber d i Sakar e hararita, Elifal, yu hmber di Ur, 1KR 11:36 Hefer e mekeratita, Ahias e pelonita, 1KR 11:37 Hezro e karmelita, Naarai, yu hmber di Ezbai, 1KR 11:38 Joel , ruman hmber di Natan, Mibhar, yu hmber di Hagrai, 1KR 11:39 Selek e amonita, Nah arai e berotita, kargad di arma di Joab, yu hmber di Sarvia, 1KR 11:40 Ira e itrit a, Gareb e itrita, 1KR 11:41 Urias e heteo, Zabad, yu hmber di Ahlai, 1KR 11:42 A dina, yu hmber di Siza e rubenita, un hefe di e rubenitanan, i trinta huntu kun, 1 KR 11:43 Hanan, yu hmber di Maaka i Josafat e mitnita, 1KR 11:44 Uzias e asterati ta, Sama i Jehiel, yu hmbernan di Hotam e aroerita, 1KR 11:45 Jediael, yu hmber di Simri, i su ruman hmber Joha e tizita, 1KR 11:46 Eliel e mahavita i Jerebai i Jo savia, yu hmbernan di Elnaam, i Itma e moabita, 1KR 11:47 Eliel, Obed i Jaasiel e mesobaita. 1KR 12:1 Awor esakinan ta esnan ku a bin serka David na Ziklag, mien tras ku ainda su moveshonnan tabata limit pa motibu di Saul, yu hmber di Kis; i na n tabata entre e hmbernan poderoso ku a yud' den guera. 1KR 12:2 Nan tabata arm ku bog i tabata uza tantu man drechi komo man robes pa tira piedra ku slenger i pa tira flecha ku bog; nan tabata famia di Saul for di Benjamin. 1KR 12:3 E hefe ta bata Ahiezer, despues Joas, yu hmbernan di Sema e gabaatita; i Jeziel ku Pelet, y u hmbernan di Azmavet, i Beraka ku Jeh e anatotita, 1KR 12:4 i Ismaias e gabaonita , un hmber poderoso entre e trintanan i riba e trintanan. Despues Jeremias, Jahaz iel, Johanan, Jozabad e gederatita, 1KR 12:5 Eluzai, Jerimot, Bealias, Semarias, Sefatias e harufita, 1KR 12:6 Elkana, Isias, Azareel, Joezer, Jasobeam, e korei tanan, 1KR 12:7 i Joela ku Zebadias, yu hmbernan di Jeroham di Gedor. 1KR 12:8 I for di e gaditanan a bin serka David na su lug fortifik den desierto, hmbernan pode roso i balente, hmbernan entren pa guera, ku por a maneh eskudo i lansa, i kende na n kara tabata manera kara di leon, i nan tabata lih manera gasl riba e serunan. 1K R 12:9 Ezer tabata esun prom, Obadias, e di dos, Eliab, e di tres, 1KR 12:10 Mism ana, e di kuater, Jeremias, e di sinku, 1KR 12:11 Atai, e di seis, Eliel, e di s hete, 1KR 12:12 Johanan, e di ocho, Elzabad, e di nuebe, 1KR 12:13 Jeremias, e d i dies, Makbanai, e di diesun. 1KR 12:14 Di e yu hmbernan di Gad esakinan tabata kapitan di ehrsito; esun di mas chikitu tabata igual na shen i esun di mas grandi na mil. 1KR 12:15 Esakinan ta esnan ku a krusa Jordan den e prom luna, tempu ku esaki tabata subi pasa tur su oriyanan; i nan a pone tur esnan den e vayenan hui bai den direkshon pariba i den direkshon pabou. 1KR 12:16 E ora ei algun di e y u hmbernan di Benjamin i Juda a bin serka David na e lug fortifik. 1KR 12:17 I Davi d a sali bai kontra ku nan i a kontest nan bisando: "Si boso ta bin na pas serka mi pa yudami, mi kurason lo ta un ku boso; ma si ta pa traishonmi serka mi atversa rionan, siendo ku no tin inikidat den mi mannan, ku e Dios di nos tatanan mira i disid." 1KR 12:18 E ora ei e Spiritu a bin riba Amasai, kende tabata hefe di e t rintanan, i el a bisa: "Nos ta di bo, O David, i ku bo, O yu hmber di Isa! Pas, pa s sea ku bo, i pas sea ku esun ku ta yudabo; Di brdat, bo Dios ta yudabo!" E ora ei David a risib nan i a hasi nan kapitan di e trupa. 1KR 12:19 For di Manass tamb e algun a pasa ofer pa David, ora ku e tabata bai bataya huntu ku e filisteonan kontra Saul. Ma nan no a yuda e filisteonan, pasobra e prensnan di e filisteonan , despues di a konsult ku otro, a manda David bai, bisando: "E ta kapas di pasa o fer pa su shon Saul i pone nos kabes na peliger." 1KR 12:20 Ora David a bai Zikl ag, esakinan ta e hmbernan di Manass ku a pasa ofer p': Adnas, Jozabad, Jediael, Mi kael, Jozabad, Eli i Ziletai, kapitannan riba milnan ku tabata pertenes na Manass. 1KR 12:21 I nan a yuda David kontra e trupa di sakead, pasobra nan tur tabata hmbe rnan poderoso i balente i tabata kapitannan den e ehrsito. 1KR 12:22 Pasobra dia tras dia tabata bin hmbernan serka David pa yud', te ora tabatin un ehrsito grandi, manera e

ehrsito di Dios. 1KR 12:23 Awor esakinan ta e kantidatnan di e divishonnan, ekip p a bai guera, ku a bin serka David na Hebrn, pa pasa e reino di Saul p', konforme e palabra di SEOR. 1KR 12:24 E yu hmbernan di Juda, ku tabata karga eskudo i lansa, tabata 6.800, ekip pa guera. 1KR 12:25 Di e yu hmbernan di Simeon, hmbernan podero so i balente pa bai guera, 7.100. 1KR 12:26 Di e yu hmbernan di Lev, 4.600. 1KR 12 :27 Awor Joiada tabata lider di e kas di Aaron, i huntu kun tabatin 3.700, 1KR 12 :28 tambe Sadok, un hmber hoben, poderoso i balente, ku 22 kapitan di e kas di su tata. 1KR 12:29 I di e yu hmbernan di Benjamin, famia di Saul, 3.000; pasobra te awor mayoria parti di nan a keda fiel na e kas di Saul. 1KR 12:30 I di e yu hmbe rnan di Efrain 20.800 hmber poderoso i balente, hmbernan famoso den e kasnan di na n tatanan. 1KR 12:31 I di e mitar tribu di Manass, 18.000, ku a keda nombr pa bin hasi David rei. 1KR 12:32 I di e yu hmbernan di Isakar, hmbernan ku tabatin kompre ndementu di e tempunan, ku konosementu di loke Israel mester hasi, nan hefenan t abata 200; i henter nan famia tabata bou di nan mando. 1KR 12:33 Di Zabulon taba tin 50.000 ku a sali bai den ehrsito, ku por a pone nan mes den rdu di bataya, ku tur sorto di arma di guera; i nan a yuda David ku kurason dedik na dj so. 1KR 12:3 4 I di Nftal tabatin mil kapitan, i huntu ku nan 37.000 ku eskudo i lansa. 1KR 12: 35 I di e danitanan, ku por a pone nan mes den rdu di bataya, tabatin 28.600. 1KR 12:36 I di Aser, esnan ku a sali bai den ehrsito, ku por a pone nan mes den rdu d i bataya, 40.000. 1KR 12:37 I for di e otro banda di Jordan, di e rubenitanan i e gaditanan i di e mitar tribu di Manass, tabatin 120.000 mil ku tur sorto di arm a di guera pa bataya. 1KR 12:38 Tur esakinan, siendo hmbernan di guera, ku por a pone nan mes den rdu di bataya, a bin Hebrn ku kurason kompletamente dedik pa hasi David rei riba henter Israel; i tambe tur e restu di Israel tabatin e mesun pens amentu di hasi David rei. 1KR 12:39 I nan a keda tres dia ayanan serka David ta kome i bebe; pasobra nan famianan a prepar tur kos pa nan. 1KR 12:40 Ademas, esna n ku tabata biba serka di nan, te na Isakar, Zabulon i Nftal, tabata trese kuminda riba buriku, kamel, mula i buey, kantidatnan grandi di pan, klmpi di figo, i klmp i di rasenchi, bia, zeta, buey i karn. Di brdat tabatin goso den Israel. 1KR 13:1 E ora ei David a konsult ku e kapitannan di e milnan i shennan, ku tur lider. 1KR 13:2 I David a bisa henter e asamblea di Israel: "Si ta parse boso bon, i si ta boluntat di SEOR nos Dios, laga nos manda rospondi tur parti pa nos famianan ku t a keda na henter e tera di Israel, tambe pa e saserdotenan i levitanan ku ta hun tu ku nan den nan statnan ku lugnan di yerba brd, pa nan reun ku nos; 1KR 13:3 i lag a nos trese e arka di nos Dios bk serka nos, pasobra den e dianan di Saul nos no a hasi kaso di dj." 1KR 13:4 E ora ei henter e asamblea a bisa ku nan lo hasi asi na, pasobra e asunto tabata korekto den bista di henter e pueblo. 1KR 13:5 Asina David a reun henter Israel huntu, for di Sihor di Egipto te na e entrada di Hama t, pa trese e arka di Dios for di Kiriat-jearim. 1KR 13:6 I David ku henter Isra el a subi bai Baala, esta, Kiriat-jearim, ku ta pertenes na Juda, pa trese for di ayanan e arka di Dios, e SEOR ku ta sint riba Su trono ariba di e kerubinnan, e a rka riba kual Su nmber ta wrdu invok. 1KR 13:7 I nan a hiba e arka di Dios riba un garoshi nobo for di e kas di Abinadab, i Uza ku Ahio tabata guia e garoshi. 1KR 13:8 I David ku henter Israel tabata regosih ku tur nan forsa dilanti di Dios, ku kantika i ku salterio, arpa, tamburein, simbal i trmpt. 1KR 13:9 Ora nan a yega n a e plenchi-di-bati-mainshi di Kidon, Uza a saka su man pa wanta e arka, pasobra e bueynan a trompek. 1KR 13:10 I e rabia di SEOR a kima kontra Uza, i El a dal ma ta pa motibu ku el a saka su man na e arka; i el a muri ayanan dilanti di Dios. 1KR 13:11 Anto David a rabia pasobra SEOR a dal Uza un sla asina pis; i el a yama e lug ei Perez-uza te dia djawe. 1KR 13:12 I David a haa miedu di Dios e dia ei, b isando: "Kon mi por trese e arka di Dios serka mi?" 1KR 13:13 Asina David no a h iba e arka serka dj na e stat di David, ma el a hib' na e kas di Obed-edm e geteo. 1KR 13:14 Pesei e arka di Dios a keda tres luna serka e famia di Obed-edm, den su kas; i SEOR a bendishon e famia di Obed-edm i tur loke ku e tabatin. 1KR 14:1 Awor Hiram, rei di Tiro, a manda mensaheronan serka David ku palu di seda, mslnan i ka rpintnan, pa

traha un kas p'. 1KR 14:2 I David a realis ku SEOR a stables' komo rei riba Israel, i ku su reino tabata hals grandemente pa kousa di Su pueblo Israel. 1KR 14:3 E or a ei David a tuma mas esposa na Jerusalm, i David a engendr mas yu hmber i mas yu m uh. 1KR 14:4 I esakinan ta e nmbernan di e yunan ku a nase p' na Jerusalm: Sama, Soba b, Natan, Salomon, 1KR 14:5 Ibhar, Elisa, Elpelet, 1KR 14:6 Noga, Nefeg, Jafia, 1 KR 14:7 Elisama, Beeliada i Elifelet. 1KR 14:8 Ora ku e filisteonan a tende ku D avid a wrdu ung komo rei riba henter Israel, tur e filisteonan a bai buska David; i David a tende di esaki i a sali bai kontra nan. 1KR 14:9 Awor e filisteonan a tene un razia den e vaye di Refaim. 1KR 14:10 I David a konsult ku Dios, bisando: "Mi mester bai kontra e filisteonan? I lo Bo entreg nan den mi man?" E ora ei SEO R a bis': "Bai, pasobra lo Mi entreg nan den bo man." 1KR 14:11 Asina nan a yega B aal-perazim, i David a derot nan ayanan; i David a bisa: "Dios a kibra pasa dor d i mi enemigunan pa medio di mi man, manera awa ta kibra pasa." Pesei nan a yama e lug ei Baal-perazim. 1KR 14:12 I nan a bandon nan diosnan ayanan; asina David a duna rdu i nan a kima nan ku kandela. 1KR 14:13 I e filisteonan a bolbe tene un r azia den e vaye. 1KR 14:14 I David a bolbe konsult ku Dios, i Dios a bis': "No sub i bai nan tras; rondon nan di patras i bin atak nan dilanti di e palunan di balsem . 1KR 14:15 I lo sosod ku ora bo tende e zonidu di marchamentu den e tpnan di e pa lunan di balsem, bo mester sali bai bataya, pasobra Dios lo a sali bo dilanti pa derot e ehrsito di e filisteonan." 1KR 14:16 I David a hasi manera Dios a orden', i nan a derot e ehrsito di e filisteonan for di Gabaon te na Gezer. 1KR 14:17 I e fama di David a plama den tur e teranan; i SEOR a pone miedu pa David riba tur e nashonnan. 1KR 15:1 Awor David a traha kasnan pa su mes den e stat di David; i e l a prepar un lug pa e arka di Dios, i a lanta un tnt p'. 1KR 15:2 E ora ei David a bisa: "Ningun hende no mag karga e arka di Dios, sino e levitanan so; pasobra SEO R a skohe nan pa karga e arka di Dios i pa sirbiE pa semper." 1KR 15:3 I David a reun henter Israel na Jerusalm, pa trese e arka di SEOR na su lug ku el a prepar p'. 1KR 15:4 I David a reun e yu hmbernan di Aaron i e levitanan; 1KR 15:5 di e yu hmbe rnan di Koat, hefe Uriel i 120 di su rumannan; 1KR 15:6 di e yu hmbernan di Merar i, hefe Asaias i 220 di su rumannan; 1KR 15:7 di e yu hmbernan di Gerson, hefe Jo el i 130 di su rumannan; 1KR 15:8 di e yu hmbernan di Elizafan, hefe Semaias, i 2 00 di su rumannan; 1KR 15:9 di e yu hmbernan di Hebrn, hefe Eliel i 80 di su ruman nan; 1KR 15:10 di e yu hmbernan di Uziel, hefe Aminadab i 112 di su rumannan. 1KR 15:11 E ora ei David a manda yama e saserdotenan Sadok i Abiatar, i e levitanan , i Uriel, Asaias, Joel, Semaias, Eliel i Aminadab, 1KR 15:12 i a bisa nan: "Bos o ta e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e levitanan; konsagr boso mes, tantu boso komo boso rumannan, pa boso trese e arka di e SEOR Dios di Israel na e lug ku mi a prepar p'. 1KR 15:13 Pa motibu ku boso no a kargu' na prinsipio, e rabia di S EOR nos Dios a lanta kontra nos, pasobra nos no a busk'E konforme e ordenansa." 1 KR 15:14 Asina e saserdotenan i e levitanan a konsagr nan mes pa hiba e arka di e SEOR Dios di Israel. 1KR 15:15 I e yu hmbernan di e levitanan a karga e arka di D ios riba nan skouder, ku e baranan na dj, manera Moiss a orden, konforme e palabra di SEOR. 1KR 15:16 E ora ei David a papia ku e hefenan di e levitanan pa nombra n an rumannan, e kantadnan, ku instrumnt di muzik, arpa, salterio, simbal ku ta zona duru, pa laga tende zonidunan di goso. 1KR 15:17 Asina e levitanan a nombra Hem an, yu hmber di Joel, i di su rumannan: Asaf, yu hmber di Berekias; i di e yu hmber nan di Merari, nan rumannan: Etan, yu hmber di Kusaias, 1KR 15:18 i huntu ku nan nan rumannan di e di dos rango: Zakarias, Bn, Jaaziel, Semiramot, Jehiel, Uni, El iab, Bnaia, Maaseias, Matitias, Elifelehu, Miknias, Obed-edm i Jeiel, e wardadnan-d i-porta. 1KR 15:19 Asina e kantadnan Heman, Asaf i Etan a keda nombr pa toka duru riba simbal di brns; 1KR 15:20 i Zakarias, Aziel, Semiramot, Jehiel, Uni, Eliab, Maaseias i Bnaia, ku arpa gestm na tono haltu; 1KR 15:21 i Matitias, Elifelehu, Mi knias, Obed-edm, Jeiel i Azazias, pa guia ku salterio gestm na tono abou.

1KR 15:22 I Kenanias, hefe di e levitanan, tabatin enkargo di e kantamentu; e ta bata duna instrukshon den kantamentu, pasobra e tabatin abilidat. 1KR 15:23 Anto Berekias i Elkana tabata wardad-di-porta pa e arka. 1KR 15:24 I e saserdotenan S ebanias, Josafat, Natanael, Amasai, Zakarias, Bnaia i Eliezer tabata supla trmpt di lanti di e arka di Dios. Obed-edm i Jehias tambe tabata wardad-di-porta pa e arka. 1KR 15:25 Asina David, huntu ku e ansianonan di Israel i e kapitannan riba miln an, a bai pa trese e arka di e aliansa di SEOR for di e kas di Obed-edm, ku goso. 1KR 15:26 I a sosod ku, pasobra Dios tabata yuda e levitanan ku tabata karga e ar ka di e aliansa di SEOR, nan a sakrifik shete bish machu i shete karn chubatu. 1KR 1 5:27 Awor David tabatin un mantel di lino fini bist, meskos ku tur e levitanan ku tabata karga e arka, i e kantadnan i Kenanias, e lider di kantamentu, huntu ku e kantadnan. David tambe tabatin un efd di lino bist. 1KR 15:28 Asina henter Israel a trese e arka di e aliansa di SEOR ku gritu i ku zonidu di kachu, ku trmpt, ku zon idu duru di simbal, ku arpa i salterio. 1KR 15:29 I a sosod ku ora ku e arka di e aliansa di SEOR a yega den e stat di David, Mikal, yu muh di Saul, tabata wak for di bentana i a mira rei David ta bula i ta hasi kontentu, i el a despresi' den s u kurason. 1KR 16:1 I nan a trese e arka di Dios paden i a pon' den e tnt ku David a lanta p'; i nan a ofres ofrendanan kim i ofrendanan di pas dilanti di Dios. 1KR 16:2 Ora David a kaba di ofres e ofrenda kim i e ofrendanan di pas, el a bendishon e pueblo den e nmber di SEOR. 1KR 16:3 I el a parti pa tur hende di Israel, tantu hmber komo muh, pa tur, un pan i un porshon di karni i un pan di rasenchi. 1KR 16: 4 I el a nombra algun di e levitanan pa sirbi dilanti di e arka di SEOR, pa seleb r i pa gradis i pa alab e SEOR Dios di Israel: 1KR 16:5 Asaf, e hefe, i Zakarias, es un ku tabata sigui; despues Jeiel, Semiramot, Jehiel, Matitias, Eliab, Bnaia, Obed -edm i Jeiel, ku instrumntnan di muzik, arpa i salterio; tambe Asaf tabata toka si mbal ku ta zona duru, 1KR 16:6 i e saserdotenan Bnaia i Jahaziel tabata supla trmpt kontinuamente dilanti di e arka di e aliansa di Dios. 1KR 16:7 I riba e dia ei David, pa di prom biaha, a nombra Asaf i su rumannan, pa duna gradisimentu na SEOR . 1KR 16:8 O duna gradisimentu na SEOR, invok Su nmber; hasi Su echonan konos den e pueblonan. 1KR 16:9 Kanta na djE, kanta alabansa na djE; papia di tur Su maraviy anan. 1KR 16:10 Gloria den Su nmber santu; laga kurason di esnan ku ta buska SEOR ta kontentu. 1KR 16:11 Buska SEOR i Su fortalesa; buska Su kara kontinuamente. 1K R 16:12 Krda Su echonan maraviyoso ku El a hasi, Su sealnan i e huisionan di Su bo ka, 1KR 16:13 O simia di Israel, Su sirbid, yunan di Jakb, Su skohnan! 1KR 16:14 E ta SEOR nos Dios; Su huisionan ta den henter tera. 1KR 16:15 Krda Su aliansa pa se mper, e palabra ku El a orden na mil generashon, 1KR 16:16 e aliansa ku El a sera ku Abraham, i Su huramentu na Isaak. 1KR 16:17 Tambe El a konfirm esaki na Jakb k omo un statuto, na Israel komo un aliansa etrno, 1KR 16:18 bisando: "Na bo lo Mi duna e tera di Kanaan, komo e porshon di bo erensia." 1KR 16:19 Tempu ku nan tab ata poko hende ainda, masha poko mes, i stranhero den dj, 1KR 16:20 i nan tabata dwal di nashon pa nashon, i di un reino pa un otro pueblo, 1KR 16:21 i E no a prm it ningun hende oprim nan, i El a reprend reinan pa nan motibu, bisando: 1KR 16:22 "No mishi ku Mi ungnan, i no hasi Mi profetanan ningun dao." 1KR 16:23 Kanta na SEO R, henter tera; proklam bon nobo di Su salbashon di dia pa dia. 1KR 16:24 Konta d i Su gloria meimei di e nashonnan, Su obranan maraviyoso meimei di tur e pueblon an. 1KR 16:25 Pasobra SEOR ta grandi i digno di supremo alabansa; tambe mester ti n temor di djE mas ku di tur dios. 1KR 16:26 Pasobra tur e diosnan di e pueblona n ta dolo, ma SEOR a traha e shelunan. 1KR 16:27 Splendor i mahestat ta Su dilanti , fortalesa i goso ta den Su lug. 1KR 16:28 Atribu na SEOR, O famianan di e pueblon an, atribu na SEOR gloria i poder, 1KR 16:29 atribu na SEOR e gloria deb na Su nmber; trese un ofrenda i bin Su dilanti; ador SEOR bist ku santidat. 1KR 16:30 Tembla Su dilanti, henter tera; di brdat, mundu ta firmemente stables, e lo no wrdu mov. 1KR 1 6:31 Laga e shelunan alegr, i laga tera regosih, i laga nan bisa entre e nashonnan : "SEOR ta reina." 1KR 16:32 Laga laman ronka, i tur loke e ta konten; laga kunuku regosih, i tur loke tin den dj.

1KR 16:33 E ora ei e palunan di mondi-ser lo kanta di goso dilanti di SEOR, pasobr a E ta bin pa huzga tera. 1KR 16:34 O duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon ; pasobra Su miserikrdia ta pa semper. 1KR 16:35 I bisa: "Salba nos, O Dios di no s salbashon, i rekoh nos i libra nos for di e nashonnan, pa duna gradisimentu na Bo nmber santu i gloria den Bo alabansa." 1KR 16:36 Bendishon sea SEOR, e Dios di I srael, for di etrnidat te na etrnidat. I henter e pueblo a bisa: "Amn," i a alab SEOR . 1KR 16:37 Asina el a laga Asaf i su rumannan ayanan dilanti di e arka di e ali ansa di SEOR, pa sirbi dilanti di e arka kontinuamente, manera e trabou di kada d ia tabata eksig; 1KR 16:38 i Obed-edm ku su sesent'i ocho rumannan; tambe Obed-edm, yu hmber di Jedutun, i Hosa, komo wardadnan-di-porta. 1KR 16:39 I el a laga saser dote Sadok i su rumannan, e saserdotenan, dilanti di e tabernakel di SEOR na e lu g haltu ku tabata keda na Gabaon, 1KR 16:40 pa kontinuamente, mainta i anochi, of res ofrendanan kim na SEOR riba e altar di ofrenda kim, konforme tur loke tin par ski rb den e lei di SEOR ku El a orden Israel. 1KR 16:41 I huntu ku nan tabata Heman, J edutun i e otronan ku a wrdu skoh, kendenan a keda nombr pa duna gradisimentu na SEO R, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. 1KR 16:42 I huntu ku nan tabata Heman i J edutun, ku trmpt i simbal pa esnan ku mester toka duru, i ku instrumntnan pa e kant ikanan di Dios, i e yu hmbernan di Jedutun pa tene warda na e porta di stat. 1KR 16:43 E ora ei henter e pueblo a bai, kada un pa su kas; i David a bolbe pa bend ishon e hendenan di su kas. 1KR 17:1 I a sosod ku ora David a bai biba den su kas, David a bisa profeta Natan: "Mira, ami ta biba den un kas di palu di seda, ma e arka di e aliansa di SEOR ta bou di kortina." 1KR 17:2 E ora ei Natan a bisa Dav id: "Hasi tur loke ta den bo kurason, pasobra Dios ta ku bo." 1KR 17:3 I a sosod ku e mesun anochi ei e palabra di Dios a yega na Natan, bisando: 1KR 17:4 "Bai b isa Mi sirbid David: 'Asina SEOR ta bisa: "Abo lo no traha un kas pa Mi biba aden; 1KR 17:5 pasobra Mi no a biba den un kas for di dia ku Mi a trese Israel aki te dia djawe, ma Mi a bai di un tnt pa otro i di un lug-di-biba pa otro. 1KR 17:6 Na tur lug ku Mi a kana ku henter Israel, Mi a yega di papia un palabra ku un di e huesnan di Israel, ku Mi a orden pa pastori Mi pueblo, bisando: 'Pakiko boso no a traha un kas di palu di seda pa Mi?'"' 1KR 17:7 "Pesei anto, asina bo mester bis a Mi sirbid David: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Mi a sakabo for di den un lug di yerba brd, for di tras di e karnnan, pa bo ta lider riba Mi pueblo Israel. 1K R 17:8 I Mi tabata ku bo unda ku bo a bai i a krta tur bo enemigunan kita for di bo dilanti; i lo Mi dunabo un nmber manera nmber di e grandinan ku tin riba tera. 1KR 17:9 I lo Mi apunt un lug pa Mi pueblo Israel, i planta nan, pa nan biba den n an mes lug i no wrdu mov mas; ni e malbadonan lo no aflig nan mas manera antes, 1KR 17:10 manera tempu ku Mi a nombra huesnan riba Mi pueblo Israel. I lo Mi hasi tu r bo enemigunan somet. "Ademas, Mi ta bisabo ku SEOR lo traha un kas pa bo. 1KR 17 :11 I lo sosod ku ora bo dianan keda kumpl ku bo mester bai serka bo tatanan, lo M i lanta un di bo desendientenan despues di bo ku lo ta un di bo yu hmbernan; i lo Mi stables su reino. 1KR 17:12 E lo traha un kas pa Mi, i lo Mi stables su trono pa semper. 1KR 17:13 Ami lo ta su tata, i e lo ta Mi yu hmber; i lo Mi no kita Mi miserikrdia for di dj, manera Mi a kit' for di esun ku tabata prom ku bo. 1KR 17:14 Ma lo Mi stables' den Mi kas i den Mi reino pa semper, i su trono lo ta stables p a semper."'" 1KR 17:15 Konforme tur e palabranan aki i konforme henter e vishon aki, asina Natan a papia ku David. 1KR 17:16 E ora ei rei David a bai paden i a sinta dilanti di SEOR i a bisa: "Ta ken mi ta, O SEOR Dios, i ta kiko mi kas ta, k u Bo a tresemi te akinan? 1KR 17:17 I esaki tabata un kos chikitu den Bo bista, O Dios; ma Bo a papia di e kas di Bo sirbid enkuanto un futuro lehano, i a konsid ermi komo un hmber di kategoria haltu, O SEOR Dios. 1KR 17:18 "Kiko mas David por b isaBo tokante di e onor ku a wrdu dun na Bo sirbid? Pasobra Bo konos Bo sirbid. 1KR 1 7:19 O SEOR, pa motibu di Bo sirbid, i konforme Bo mes kurason, Bo a hasi tur e gr andesa aki, pa hasi tur e kosnan grandi aki konos. 1KR 17:20 "O SEOR, no tin ningu n manera Bo, ni no tin ningun Dios fuera di Bo, konforme tur loke nos a tende ku nos orea.

1KR 17:21 I kual nashon na tera ta manera Bo pueblo Israel, ku Dios a bai redim p a Su mes komo un pueblo, pa hasi Bo mes un nmber dor di kosnan grandi i teribel, dor di kore ku nashonnan for di dilanti di Bo pueblo, ku Bo a redim for di Egipto ? 1KR 17:22 Pasobra Bo a hasi Bo pueblo Israel Bo mes pueblo pa semper, i Abo, O SEOR, a bira nan Dios. 1KR 17:23 "I awor, O SEOR, laga e palabra ku Bo a papia to kante di Bo sirbid i tokante di su kas keda stables pa semper, i hasi manera Bo a papia. 1KR 17:24 I laga Bo nmber keda stables i engrandes pa semper, bisando: 'E SEO R di ehrsitonan ta e Dios di Israel, s, un Dios pa Israel; i e kas di Bo sirbid Dav id ta stables Bo dilanti.' 1KR 17:25 "Pasobra Abo, O mi Dios, a revel na Bo sirbid ku lo Bo traha un kas p'; pesei Bo sirbid a haa kurashi pa hasi orashon Bo dilanti. 1KR 17:26 I awor, O SEOR, Abo ta Dios, i Bo a primint Bo sirbid e kos bon aki. 1KR 17:27 I awor a agradBo di bendishon e kas di Bo sirbid, pa e permanes pa semper Bo dilanti; pasobra Abo, O SEOR, a bendishon, i e lo ta bendishon pa semper." 1KR 18:1 Awor despues di esaki a sosod ku David a derot e filisteonan, a hasi nan somet i a kohe Gat i su statnan for di man di e filisteonan. 1KR 18:2 I el a derot Moab, i e moabitanan a bira sirbid di David, i tabata paga tributo. 1KR 18:3 Tambe David a derot Hadadezer, rei di Soba, te na Hamat, ora ku el a bai pa stables su poder na Riu Eufrates. 1KR 18:4 I David a kita for di dj mil garoshi, shete mil kored di kabai i binti mil sld-na-pia; i David a krta kabuya-di-pia di tur e kabainan di ga roshi, ma a reserv sufisiente di nan pa shen garoshi. 1KR 18:5 Ora ku e sirionan di Damasko a bin yuda Hadadezer, rei di Soba, David a mata bint'i dos mil hmber d i e sirionan. 1KR 18:6 E ora ei David a pone guarnishonnan na Siria di Damasko; i e sirionan a bira sirbid di David, i tabata paga tributo. I SEOR tabata yuda Dav id unda ku e tabata bai. 1KR 18:7 I David a kohe e eskudonan di oro ku e sirbidna n di Hadadezer tabata karga, i a hiba nan Jerusalm. 1KR 18:8 Tambe for di Tibhat i for di Kun, statnan di Hadadezer, David a kohe un kantidat masha grandi di brns , ku kual Salomon a traha e laman di brns, e pilarnan i e artkulonan-di-uzo di brns . 1KR 18:9 Awor ora Tou, rei di Hamat, a tende ku David a derot henter e ehrsito d i Hadadezer, rei di Soba, 1KR 18:10 el a manda su yu hmber Hadoram serka rei Davi d, pa salud' i pa bendishon', pasobra el a bringa kontra Hadadezer i a derot'; paso bra Hadadezer tabata na guera ku Tou. I Hadoram a trese tur sorto di artkulo di o ro, di plata i di brns. 1KR 18:11 Esakinan tambe rei David a dedik na SEOR, huntu k u e plata i e oro ku el a kohe bai kun for di tur e nashonnan: for di Edm, Moab, e yu hmbernan di Amon, e filisteonan i Amalek. 1KR 18:12 Ademas Abisai, yu hmber di Sarvia, a derot diesocho mil edomita den e Vaye di Salu. 1KR 18:13 I el a pone g uarnishonnan na Edm, i tur e edomitanan a bira sirbid di David. I SEOR tabata yuda David unda ku e tabata bai. 1KR 18:14 Asina David tabata reina riba henter Israe l; i e tabata atministr huisio i hustisia pa henter su pueblo. 1KR 18:15 I Joab, yu hmber di Sarvia, tabatin enkargo di e ehrsito i Josafat, yu hmber di Ahilud, tab ata registrad; 1KR 18:16 i Sadok, yu hmber di Ahitob, i Abimelek, yu hmber di Abiat ar, tabata saserdote, i Savsa tabata sekretario. 1KR 18:17 I Bnaia, yu hmber di Jo iada, tabatin enkargo di e kereteonan i e peleteonan; i e yu hmbernan di David ta bata hefe na rei su lado. 1KR 19:1 Awor a sosod ku despues di esaki, Nahas, rei d i e yu hmbernan di Amon, a muri, i su yu hmber a bira rei na su lug. 1KR 19:2 Anto David a bisa: "Lo mi mustra kario na Hanun, yu hmber di Nahas, pasobra su tata a m ustrami kario." Asina David a manda mensaheronan pa konsol' pa motibu di morto di su tata. I David su sirbidnan a yega tera di e yu hmbernan di Amon, serka Hanun, p a konsol'. 1KR 19:3 Ma e prensnan di e yu hmbernan di Amon a bisa Hanun: "Bo ta ke re ku ta onra David ta onra bo tata ku el a manda konsolad serka bo? Su sirbidnan no a bin serka bo pa ristra, pa derot i pa spion e tera?" 1KR 19:4 Asina Hanun a k ohe David su sirbidnan, a feita nan i a krta nan paa na mitar kit'af pareu ku nan he p, i a manda nan bai. 1KR 19:5 E ora ei algun hende a bai konta David tokante di e hmbernan. I el a manda hende bai topa ku nan, pasobra e hmbernan a wrdu umiy mash a. I rei a bisa: "Keda na Jeriko te ora boso barba krese i e ora ei boso bolbe." 1KR 19:6 Ora ku e yu hmbernan di Amon a mira ku nan a hasi nan mes un abominasho n pa David, Hanun i e yu

hmbernan di Amon a manda mil talento di plata pa hr garoshi i kored di kabai pa nan mes for di Mesopotamia, for di Aram-maaka i for di Soba. 1KR 19:7 Asina nan a hr pa nan mes trint'i dos mil garoshi, i tambe nan a hr e rei di Maaka i su hendena n, ku a bin kampa dilanti di Medeba. I e yu hmbernan di Amon a reun huntu for di n an statnan i a bin bataya. 1KR 19:8 Ora David a tende esaki, el a manda Joab i h enter e ehrsito, e hmbernan poderoso. 1KR 19:9 I e yu hmbernan di Amon a sali i a p one nan mes den rdu di bataya na entrada di e stat, i e reinan ku a bin a keda na n so den sabana. 1KR 19:10 Awor ora Joab a mira ku e bataya tabata kontra dj dila nti i patras, el a skohe for di tur e hmbernan skoh di Israel i a pone nan den rdu di bataya kontra e sirionan. 1KR 19:11 Ma e hendenan ku a resta el a pone den ma n di su ruman hmber Abisai; i nan a pone nan mes den rdu di bataya kontra e yu hmbe rnan di Amon. 1KR 19:12 I Joab a bisa: "Si e sirionan ta muchu fuerte pa mi, e o ra ei abo lo yudami; ma si e yu hmbernan di Amon ta muchu fuerte pa bo, e ora ei ami lo yudabo. 1KR 19:13 Sea fuerte, i laga nos mustra nos mes yen di kurashi pa kousa di nos pueblo i pa e statnan di nos Dios; i ku SEOR hasi loke ta bon den S u bista." 1KR 19:14 Asina Joab i e pueblo ku tabata huntu kun a hala serka pa bri nga kontra e sirionan, i nan a hui su dilanti. 1KR 19:15 Ora ku e yu hmbernan di Amon a mira ku e sirionan a hui, nan tambe a hui dilanti di su ruman hmber Abisai i a drenta stat. Anto Joab a bin Jerusalm. 1KR 19:16 Ora ku e sirionan a mira ku nan a wrdu derot dor di Israel, nan a manda mensaheronan i a saka e sirionan ku t abata na e otro banda di Riu Eufrates, i Sofak, komandante di e ehrsito di Hadade zer, tabata guia nan. 1KR 19:17 Ora nan a konta David esaki, el a reun henter Isr ael huntu, a krusa Jordan, a bin riba nan i a bai para den rdu di bataya kontra n an. I ora David a bai para den rdu di bataya kontra e sirionan, nan a bringa kont ra dj. 1KR 19:18 I e sirionan a hui dilanti di Israel, i di e sirionan David a ma ta shete mil kored di garoshi i kuarenta mil sld-na-pia, i a mata Sofak, komandante di e ehrsito. 1KR 19:19 I ora ku e sirbidnan di Hadadezer a mira ku nan a wrdu der ot dor di Israel, nan a hasi pas ku David i a sirbi. Asina e sirionan no tabata ki er a yuda e yu hmbernan di Amon mas. 1KR 20:1 Anto a sosod ku na kuminsamentu di aa , na e tempu ku reinan ta bai bataya, Joab a guia e ehrsito, a destru e tera di e yu hmbernan di Amon, i a bin rondon Raba. Ma David a keda Jerusalm. I Joab a derot R aba i a destrui. 1KR 20:2 I David a kita e korona di nan rei for di su kabes, i a result ku esaki tabata pisa un talento di oro i ku tabatin un piedra presioso na dj; i el a wrdu pon riba David su kabes. I el a saka e botn for di e stat, un kanti dat masha grandi mes. 1KR 20:3 I el a saka e hendenan ku tabata den dj, i a krta n an ku zag, ku hrmnt skrpi i ku hacha. I asina David a hasi ku tur e statnan di e yu hmbernan di Amon. E ora ei David i henter e pueblo a bolbe Jerusalm. 1KR 20:4 Awo r a sosod ku despues di esaki guera a kumins na Gezer kontra e filisteonan; anto S ibekai e husatita a mata Sipai, un di e desendientenan di e gigantenan, i nan a wrdu somet. 1KR 20:5 I tabatin guera kontra e filisteonan atrobe, i Elhanan, yu hmb er di Jair, a mata Lahmi, ruman hmber di Goliat e geteo, kende su kabo di lansa t abata manera balki di un wefd-di-tela. 1KR 20:6 I tabatin guera atrobe na Gat, ka minda tabatin un hmber di gran estatura ku tabatin bint'i kuater dede di man i di pia, seis dede na kada man i seis dede na kada pia; i e tambe tabata desendient e di e gigantenan. 1KR 20:7 I ora ku el a desafi Israel, Jonatan, yu hmber di Sime a, David su ruman hmber, a mat'. 1KR 20:8 Esakinan tabata desendiente di e gigante nan na Gat, i nan a muri na man di David i na man di su sirbidnan. 1KR 21:1 E ora ei Satans a lanta kontra Israel i a instig David pa konta Israel. 1KR 21:2 Asina David a bisa Joab i e prensnan di e pueblo: "Bai konta Israel for di Beerseba te na Dan, i trese informashon pa mi por sa kuantu nan ta." 1KR 21:3 I Joab a bisa : "Ku SEOR aad na Su pueblo shen biaha mas tantu di loke nan ta! Ma seor mi rei, nan tur no ta sirbid di mi seor? Pakiko mi seor ta buska e kos aki? Pakiko e mester ta un kousa di kulpa pa Israel?" 1KR 21:4 Sinembargo, rei su palabra a prevales kon tra Joab. Pesei Joab a sali bai, a bai dor di henter Israel i a bolbe Jerusalm. 1 KR 21:5 I Joab a duna David e total di e senso di henter e pueblo. I na henter I srael tabatin un miyon shen mil hmber ku tabata saka spada. I na Juda tabatin kua ter shent'i setenta mil hmber ku tabata saka spada. 1KR 21:6 Ma e no a konta ni L ev ni Benjamin den nan, pasobra Joab tabata abores e rdu di rei. 1KR 21:7 I Dios a keda malkontentu ku e kos aki, asina ku El a dal Israel. 1KR 21:8 I David a bisa Dios: "Mi a peka gravemente dor di hasi e kos aki. Ma awor, pa fabor, kita e in

ikidat di Bo

sirbid, pasobra mi a aktua masha bobo mes." 1KR 21:9 I SEOR a papia ku Gad, David su mirad, bisando: 1KR 21:10 "Bai papia ku David, bisando: 'Asina SEOR ta bisa: "T res kos Mi ta ofresbo; abo skohe un di nan, pa Mi laga esei sosod ku bo."'" 1KR 21 :11 Asina Gad a bin serka David i a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Skohe pa bo mes 1K R 21:12 sea tres aa di hamber, f tres luna di hui dilanti di bo enemigunan, mientr as ku spada di bo enemigunan ta alkansbo, f tres dia di spada di SEOR, esta, pestil ensia den e tera, i e angel di SEOR tresiendo destrukshon den henter e teritorio di Israel.' Pesei anto, pensa bon ki kontesta mi mester hiba pa Esun ku a mandam i." 1KR 21:13 I David a bisa Gad: "Mi ta den gran angustia; pa fabor, lagami kai den man di SEOR, pasobra Su miserikrdianan ta masha grandi mes. Ma no lagami kai den man di hende." 1KR 21:14 Asina SEOR a manda un pestilensia riba Israel; i set enta mil hmber di Israel a muri. 1KR 21:15 I Dios a manda un angel na Jerusalm pa destrui; ma ora ku e tabata kla pa destrui, SEOR a mira, i e kalamidat a duel E, i El a bisa e angel destruid: "Ta basta; baha bo man awor." I e angel di SEOR tabata par banda di e plenchi-di-bati-mainshi di Ornan e jebuseo. 1KR 21:16 E ora ei Da vid a hisa kara wak i a mira e angel di SEOR par meimei di shelu i tera, ku su spa da sak for di balia den su man, ekstend riba Jerusalm. E ora ei David i e ansianonan , bist na paa-di-saku, a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela. 1KR 21:17 I David a bisa Dios: "No ta ami a duna rdu pa konta e pueblo? Di brdat, ta ami ta es un ku a peka i ku a hasi masha malu mes, ma e karnnan aki, ta kiko nan a hasi? O SEOR mi Dios, pa fabor, laga Bo man ta kontra mi i kontra e hendenan di e kas di mi tata, ma no kontra Bo pueblo, pa plaga no bin riba nan." 1KR 21:18 E ora ei e angel di SEOR a orden Gad pa bisa David ku David mester bai traha un altar na SEOR riba e plenchi-di-bati-mainshi di Ornan e jebuseo. 1KR 21:19 Asina David a subi bai konforme e palabra di Gad, ku el a papia den e nmber di SEOR. 1KR 21:20 Awor Ornan a bira i a mira e angel, i su kuater yu hmbernan ku tabata huntu kun a bai s konde. Anto Ornan tabata bati mainshi. 1KR 21:21 I ora David a bin serka Ornan, Ornan a hisa kara i a mira David; i el a sali for di e plenchi-di-bati-mainshi i a tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di David. 1KR 21:22 E ora e i David a bisa Ornan: "Dunami e lug di e plenchi-di-bati-mainshi aki, pa mi traha un altar na SEOR riba dj. Dunami pa su preis kompleto, pa e plaga wrdu kit for di e pueblo." 1KR 21:23 I Ornan a bisa David: "Tum' pa bo, i laga seor mi rei hasi loke ta bon den su bista. Mira, lo mi duna e bueynan pa ofrendanan kim, e hrmntnan-pa-b ati-mainshi komo palu, i e mainshi pa e ofrenda di mainshi. Mi ta duna tur esaki ." 1KR 21:24 Ma rei David a bisa Ornan: "N, ma siguramente mi kier kumpr' pa e pre is kompleto, pasobra mi no kier tuma pa SEOR loke ta di bo, ni ofres un ofrenda ki m ku no ta kostami nada." 1KR 21:25 Asina David a duna Ornan e peso di seis shen siklo di oro pa e lug. 1KR 21:26 E ora ei David a traha un altar na SEOR ayanan, i a ofres ofrendanan kim i ofrendanan di pas. I el a invok SEOR; i El a kontest' ku ka ndela for di shelu riba e altar di ofrenda kim. 1KR 21:27 I SEOR a orden e angel, i el a hinka su spada bk den su balia. 1KR 21:28 Na e momento ei, ora David a mira ku SEOR a kontest' riba e plenchi-di-bati-mainshi di Ornan e jebuseo, el a ofres sa krifisio ayanan. 1KR 21:29 Pasobra e tabernakel di SEOR, ku Moiss a traha den desi erto, i e altar di ofrenda kim tabata na e lug haltu na Gabaon e tempu ei. 1KR 21: 30 Ma David no por a bai dilanti di esaki pa konsult ku Dios, pasobra e tabatin h opi temor pa e spada di e angel di SEOR. 1KR 22:1 Anto David a bisa: "Esaki ta e kas di SEOR Dios i esaki ta e altar di ofrenda kim pa Israel." 1KR 22:2 Asina Davi d a duna rdu pa reun e stranheronan ku tabata na tera di Israel, i el a nombra kap dnan di piedra pa kap piedra pa traha e kas di Dios. 1KR 22:3 I David a prepar kan tidatnan grandi di heru pa traha e klabunan pa e portanan di e entradanan i pa e skarnirnan, i mas brns ku nan por a pisa, 1KR 22:4 i palu di seda ku no por a wrd u kont, pasobra e sidonionan i tirionan tabata trese kantidatnan grandi di palu d i seda pa David. 1KR 22:5 I David a bisa: "Mi yu Salomon ta hoben i sin eksperen sia, i e kas ku mester wrdu trah pa SEOR lo ta smamente magnfiko, famoso i glorioso d en bista di tur e nashonnan. Pesei mi kier hasi preparashon p'." Asina David

a hasi preparashonnan amplio prom ku su morto. 1KR 22:6 E ora ei el a manda yama su yu hmber Salomon i a dun' enkargo pa traha un kas pa e SEOR Dios di Israel. 1KR 22:7 I David a bisa Salomon: "Mi yu, mi tabatin intenshon di traha un kas na e nm ber di SEOR mi Dios. 1KR 22:8 Ma e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: 'Bo a dr ama hopi sanger, i a hasi gueranan grandi; abo lo no traha un kas na Mi nmber, pa sobra bo a drama asina hopi sanger riba tera Mi dilanti. 1KR 22:9 Mira, lo nase pa bo un yu ku lo ta un hmber di sosiegu; i lo Mi dun' sosiegu for di tur su enemi gunan tur rnt di dj, pasobra su nmber lo ta Salomon, i lo Mi duna pas i trankilidat na Israel den su dianan. 1KR 22:10 E lo traha un kas pa Mi nmber, i e lo ta Mi y u, i Ami lo ta su tata; i lo Mi stables e trono di su reino riba Israel pa semper .' 1KR 22:11 "Awor, mi yu, SEOR sea ku bo pa bo prosper i traha e kas di SEOR bo Di os, meskos ku El a papia tokante di bo. 1KR 22:12 Di brdat, ku SEOR dunabo prudens ia i komprendementu i dunabo enkargo di Israel, pa bo kumpli ku e lei di SEOR bo Dios. 1KR 22:13 E ora ei lo bo prosper, si bo prkur di kumpli ku e statutonan i ord enansanan ku SEOR a orden Moiss tokante di Israel. Sea fuerte i tene kurashi; no te ne miedu ni desmay. 1KR 22:14 "At'awor, ku hopi esfuerso mi a prepar pa e kas di S EOR shen mil talento di oro i un miyon talento di plata, i brns i heru ku no por wr du pis, pasobra nan ta na kantidat grandi; tambe mi a prepar palu i piedra, i abo mag aad na nan. 1KR 22:15 Ademas, tin hopi trahad serka bo: kapd di piedra, msl i kar int, i hmbernan eksperto den tur ramo di trabou. 1KR 22:16 Na oro, plata, brns i he ru no tin lmite. Lant'ariba i traha, i ku SEOR sea ku bo." 1KR 22:17 Tambe David a orden tur e lidernan di Israel pa yuda su yu hmber Salomon, bisando: 1KR 22:18 "S EOR boso Dios no ta ku boso? I E no a duna boso sosiegu na tur banda? Pasobra El a entreg e habitantenan di e tera den mi man, i e tera ta keda somet dilanti di SEO R i dilanti di Su pueblo. 1KR 22:19 Awor, pone boso kurason i boso alma pa buska SEOR boso Dios; lanta anto, i traha e santuario di SEOR Dios, pa boso por trese e arka di e aliansa di SEOR i e artkulonan-di-uzo santu di Dios den e kas ku lo wrdu trah pa e nmber di SEOR." 1KR 23:1 Awor ora David a bira bieu, el a hasi su yu hmbe r Salomon rei riba Israel. 1KR 23:2 I el a reun tur e lidernan di Israel huntu ku e saserdotenan i e levitanan. 1KR 23:3 I e levitanan a wrdu kont for di trinta aa p'ariba, i nan kantidat, segun senso, tabata trint'i ocho mil hmber. 1KR 23:4 Di esakinan bint'i kuater mil mester a dirig e trabou di e kas di SEOR; i seis mil ta bata ofisial i hues, 1KR 23:5 i kuater mil tabata wardad-di-porta, i kuater mil t abata alab SEOR ku e instrumntnan ku David a laga traha pa duna alabansa. 1KR 23:6 I David a parti nan den grupo, segun e yu hmbernan di Lev: Gerson, Koat i Merari. 1KR 23:7 Di e gersonitanan tabatin Laadan i Simei. 1KR 23:8 E yu hmbernan di Laad an tabata: Jehiel, e prom, Zetam i Joel, tres. 1KR 23:9 E yu hmbernan di Simei tab ata: Selomit, Haziel i Haran, tres. Esakinan tabata e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Laadan. 1KR 23:10 I e yu hmbernan di Simei tabata: Jahat, Zina, Jes i B eria. E kuaternan aki tabata e yu hmbernan di Simei. 1KR 23:11 I Jahat tabata e p rom, Ziza e di dos; ma Jes i Beria no tabatin hopi yu hmber, asina nan a bira n fami a, n grupo. 1KR 23:12 E yu hmbernan di Koat tabata kuater: Amram, Izhar, Hebrn i Uz iel. 1KR 23:13 E yu hmbernan di Amram tabata Aaron i Moiss. I Aaron a wrdu apart pa e wrdu santifik komo masha santu mes, ku su yu hmbernan pa semper, pa kima sensia d ilanti di SEOR, pa sirbiE i pa bendishon den Su nmber pa semper. 1KR 23:14 Ma pa lo ke ta Moiss, e hmber di Dios, su yu hmbernan a wrdu kont den e tribu di Lev. 1KR 23:1 E yu hmbernan di Moiss tabata Gerson i Eliezer. 1KR 23:16 E yu hmber di Gerson tab ata Sebuel, e hefe. 1KR 23:17 I e yu hmber di Eliezer tabata Rehabias, e hefe; i Eliezer no tabatin mas yu hmber, ma e yu hmbernan di Rehabias tabata masha hopi me s. 1KR 23:18 E yu hmber di Izhar tabata Selomit, e hefe. 1KR 23:19 E yu hmbernan d i Hebrn tabata Jerias, e prom; Amarias, e di dos; Jahaziel, e di tres; i Jekaman, e di

kuater. 1KR 23:20 E yu hmbernan di Uziel tabata Mikaia, e prom i Isias, e di dos. 1KR 23:21 E yu hmbernan di Merari tabata Mahli i Musi. E yu hmbernan di Mahli taba ta Eleazar i Kis. 1KR 23:22 Anto Eleazar a muri i no tabatin yu hmber, sino solam ente yu muh; asina nan rumannan, e yu hmbernan di Kis, a tuma nan komo esposa. 1KR 23:23 E yu hmbernan di Musi tabata tres: Mahli, Edar i Jeremot. 1KR 23:24 Esakin an tabata e yu hmbernan di Lev segun e kasnan di nan tatanan, e kabesnan di e kasn an di e tatanan di esnan di nan ku a wrdu kont konforme e kantidat di nmber segun n an senso, ku tabata hasi e trabou pa sirbishi di e kas di SEOR, for di binti aa p' ariba. 1KR 23:25 Pasobra David a bisa: "SEOR Dios di Israel a duna Su pueblo sosi egu, i E ta biba na Jerusalm pa semper. 1KR 23:26 I tambe, e levitanan no tin mes ter di karga e tabernakel mas i tur e artkulonan-di-uzo pa su sirbishi." 1KR 23:2 7 Pasobra segun e ltimo palabranan di David e yu hmbernan di Lev a wrdu kont, for di binti aa p'ariba. 1KR 23:28 Pasobra nan tarea ta pa asist e yu hmbernan di Aaron de n e sirbishi di e kas di SEOR, den e plenchinan, den e kambernan i den e purifika shon di tur e kosnan santu, e trabou di sirbishi den e kas di Dios, 1KR 23:29 i ku e pan di proposishon, e haria fini pa un ofrenda di mainshi, e oblea sin zrdeg, f loke ta wrdu prepar riba kasuela, f loke ta bon meskl, i tur mid di kantidat i tam . 1KR 23:30 I nan mester para tur mainta pa gradis i pa alab SEOR, i meskos atardi; 1KR 23:31 i pa ofres tur ofrenda kim na SEOR, riba e dianan di sabat, e lunanan no bo i e fiestanan stipul, segun e kantidat i konforme e ordenansa dun tokante di na n, kontinuamente dilanti di SEOR. 1KR 23:32 Asina nan mester atend e tnt di reunion , atend e lug santu i atend e yu hmbernan di Aaron, nan rumannan, pa e sirbishi di e kas di SEOR. 1KR 24:1 Awor e divishonnan di e desendientenan di Aaron tabata esa kinan: e yu hmbernan di Aaron tabata Nadab, Abi, Eleazar i Itamar. 1KR 24:2 Ma Nad ab i Abi a muri prom ku nan tata i nan no tabatin yu hmber. Asina Eleazar i Itamar tabata sirbi komo saserdote. 1KR 24:3 Anto David ku Sadok di e yu hmbernan di Ele azar, i Ahimelek di e yu hmbernan di Itamar, a parti nan segun nan puesto pa nan sirbishi. 1KR 24:4 Komo ku tabatin mas hmbernan lider for di e desendientenan di Eleazar ku for di e desendientenan di Itamar, nan a parti nan asin'aki: dieseis kabes di e kasnan di e tatanan di e desendientenan di Eleazar i ocho di e desend ientenan di Itamar, segun e kasnan di nan tatanan. 1KR 24:5 Asina nan a wrdu divi d pa medio di lt, tantu esun grupo komo e otro; pasobra tabatin ofisialnan di e sa ntuario i ofisialnan di Dios, tantu for di e desendientenan di Eleazar komo for di e desendientenan di Itamar. 1KR 24:6 I Semaias, yu hmber di Natanael e eskriba , un di e levitanan, a registr nan den e presensia di rei, e prensnan, saserdote Sadok, Ahimelek, yu hmber di Abiatar, i e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e saserdotenan i di e levitanan; kas di un tata tum pa Eleazar i un tum pa Itamar. 1 KR 24:7 Awor e prom lt a kai riba Joiarib, e di dos riba Jedaias, 1KR 24:8 e di tr es riba Harim, e di kuater riba Seorim, 1KR 24:9 e di sinku riba Malkias, e di s eis riba Mijamin, 1KR 24:10 e di shete riba Hakos, e di ocho riba Abias, 1KR 24: 11 e di nuebe riba Jesa, e di dies riba Sekanias, 1KR 24:12 e di diesun riba Elia sib, e di diesdos riba Jakim, 1KR 24:13 e di diestres riba Hupa, e di dieskuater riba Jesebeab, 1KR 24:14 e di diesinku riba Bilga, e di dieseis riba Imer, 1KR 24:15 e di dieshete riba Hezir, e di diesocho riba Hapizez, 1KR 24:16 e di diesn uebe riba Petaias, e di binti riba Jezekiel, 1KR 24:17 e di bint'i un riba Jakin , e di bint'i dos riba Gamul, 1KR 24:18 e di bint'i tres riba Delaia, e di bint' i kuater riba Maazias. 1KR 24:19 Esakinan tabata nan puestonan pa nan sirbishi, dia nan a drenta e kas di SEOR konforme e ordenansa ku nan tata Aaron a duna nan, meskos ku e SEOR Dios di Israel a orden'. 1KR 24:20 Awor pa loke ta e otro yu hmbe rnan di Lev: di e yu hmbernan di Amram: Subael; di e yu hmbernan di Subael: Jehedia s. 1KR 24:21 Di Rehabias: di e yu hmbernan di Rehabias: Isias, e prom. 1KR 24:22 D i e izharitanan: Selomot; di e yu hmbernan di Selomot: Jahat.

1KR 24:23 I di e yu hmbernan di Hebrn: Jerias, e prom; Amarias, e di dos; Jahaziel, e di tres; Jekaman, e di kuater. 1KR 24:24 Di e yu hmbernan di Uziel: Mikaia; di e yu hmbernan di Mikaia: Samir. 1KR 24:25 E ruman hmber di Mikaia: Isias; di e yu hmbernan di Isias: Zakarias. 1KR 24:26 E yu hmbernan di Merari: Mahli i Musi. E y u hmber di Jaazias: Beno. 1KR 24:27 E yu hmbernan di Merari: for di Jaazias: Beno, Soham, Zakur i Ibri. 1KR 24:28 For di Mahli: Eleazar, kende no tabatin yu hmber. 1KR 24:29 For di Kis: e yu hmber di Kis: Jerameel. 1KR 24:30 I e yu hmbernan di M usi: Mahli, Edar i Jerimot. Esakinan tabata e yu hmbernan di e levitanan segun e kasnan di nan tatanan. 1KR 24:31 Esakinan tambe a tira lt meskos ku nan rumannan, e yu hmbernan di Aaron, den presensia di rei David, Sadok, Ahimelek i e kabesnan di e kasnan di e tatanan di e saserdotenan i di e levitanan--tantu e kabes di e kasnan di e tatanan, komo esnan di su ruman hmber mas chikitu. 1KR 25:1 Ademas, David i e komandantenan di e ehrsito a apart pa sirbishi algun di e yu hmbernan di Asaf, di Heman i di Jedutun, pa profetis ku salterio, arpa i simbal; i e kantidat di esnan ku tabata hasi e sirbishi aki tabata: 1KR 25:2 Di e yu hmbernan di Asaf : Zakur, Jose, Netanias i Asarela; e yu hmbernan di Asaf tabata bou di direkshon di Asaf, kende tabata profetis bou di direkshon di rei. 1KR 25:3 Di Jedutun: e yu hmbernan di Jedutun: Gedalias, Zeri, Jesaias, Simei, Hasabias i Matitias, seis, bou di direkshon di nan tata Jedutun ku arpa, kendenan tabata profetis, gradisien do i alabando SEOR. 1KR 25:4 Di Heman: e yu hmbernan di Heman: Bukias, Matanias, U ziel, Sebuel, Jeremot, Hananias, Hanani, Eliata, Gidalti, Romamti-ezer, Josbekas a, Maloti, Hotir i Mahaziot. 1KR 25:5 Tur esakinan tabata e yu hmbernan di Heman, e mirad di rei, pa onr' konforme e palabranan di Dios, pasobra Dios a duna Heman dieskuater yu hmber i tres yu muh. 1KR 25:6 Tur esakinan tabata bou di direkshon d i nan tata pa kanta den e kas di SEOR ku simbal, arpa i salterio, pa e sirbishi d i e kas di Dios. Asaf, Jedutun i Heman tabata bou di direkshon di rei. 1KR 25:7 I nan kantidat, huntu ku nan rumannan, instru pa kanta na SEOR, tur ku tabata eksp erto, tabata 288. 1KR 25:8 I nan a tira lt pa regla nan sirbishinan, tur meskos, tantu chikitu komo grandi, tantu maestro komo alumno. 1KR 25:9 Awor e prom lt pa A saf a kai riba Jose, e di dos riba Gedalias, ku su rumannan i yu hmbernan tabata 12; 1KR 25:10 e di tres riba Zakur, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:11 e di kuater riba Izri, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:12 e di sinku riba Netanias, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:13 e di seis riba Bukias, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:14 e di shete riba Jesarela, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:15 e di ocho riba Jesaias, su yu hmbernan i su rumannan , 12; 1KR 25:16 e di nuebe riba Matanias, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 2 5:17 e di dies riba Simei, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:18 e di diesu n riba Azareel, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:19 e di diesdos riba Has abias, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:20 e di diestres riba Subael, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:21 e di dieskuater riba Matitias, su yu hmbe rnan i su rumannan, 12; 1KR 25:22 e di diesinku riba Jeremot, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:23 e di dieseis riba Hananias, su yu hmbernan i su rumannan , 12; 1KR 25:24 e di dieshete riba Josbekasa, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1 KR 25:25 e di diesocho riba Hanani, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:26 e di diesnuebe riba Maloti, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:27 e di binti riba Eliata, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:28 e di bint'i un riba Hot ir, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:29 e di bint'i dos riba Gidalti, su yu hmbernan i su rumannan, 12; 1KR 25:30 e di bint'i tres riba Mahaziot, su yu hmb ernan i su rumannan, 12; 1KR 25:31 e di bint'i kuater pa Romamti-ezer, su yu hmbe rnan i su rumannan, 12. 1KR 26:1 Pa e divishonnan di e wardadnan-di-porta tabatin di e koreitanan: Meselemias, yu hmber di Kor, di e yu hmbernan di Asaf. 1KR 26:2 I Meselemias tabatin yu hmbernan: Zakarias, e primognito; Jediael, e di dos; Zebadi as, e di tres; Jatniel, e di kuater;

1KR 26:3 Elam, e di sinku; Johanan, e di seis; Elioenai, e di shete. 1KR 26:4 I Obed-edm tabatin yu hmbernan: Semaias, e primognito; Jozabad, e di dos; Joa, e di t res; Sakar, e di kuater; Natanael, e di sinku; 1KR 26:5 Amiel, e di seis; Isakar , e di shete; i Peultai, e di ocho; Dios a bendishon' di brdat. 1KR 26:6 Tambe pa su yu hmber Semaias a nase yu hmbernan ku tabata gobern riba e kas di nan tata, pas obra nan tabata hmbernan poderoso i balente. 1KR 26:7 E yu hmbernan di Semaias tab ata Otni, Rafael, Obed i Elzabad, kende su ruman hmbernan Eli i Samakias tabata hmb ernan balente. 1KR 26:8 Tur esakinan tabata di e yu hmbernan di Obed-edm; nan i na n yu hmbernan i nan rumannan tabata hmbernan kapas i fuerte pa e sirbishi, 62 for di Obed-edm. 1KR 26:9 I Meselemias tabatin yu hmbernan i rumannan, 18 hmber balente . 1KR 26:10 Tambe Hosa, un di e yu hmbernan di Merari, tabatin yu hmbernan: Simri, e prom; (ounke ku e no tabata e primognito, su tata a hasi e prom); 1KR 26:11 Hilki as, e di dos; Tebalias, e di tres; Zakarias, e di kuater; na tur, e yu hmbernan i e rumannan di Hosa tabata 13. 1KR 26:12 Na e divishonnan aki di e wardadnan-di-p orta, e hmbernan lider, a wrdu dun responsabilidatnan meskos ku nan rumannan, pa si rbi den e kas di SEOR. 1KR 26:13 Nan a tira lt, tantu chikitu komo grandi, segun e kasnan di nan tatanan, pa kada porta di stat. 1KR 26:14 I e lt pa e porta pariba a kai riba Selemias. Despues nan a tira lt pa su yu hmber Zakarias, un konsehero ku disernimentu, i su lt a kai pa esun panrt. 1KR 26:15 Pa Obed-edm, e lt a kai pa e Porta Pasit, i pa su yu hmbernan, e mangasina. 1KR 26:16 Pa Supim i Hosa e lt a ka i pa e Porta Pabou, banda di e Porta di Saleket, na e subida di e kaminda grandi --guardia enfrente di guardia. 1KR 26:17 Parti pariba tabatin seis levita, parti panrt kuater tur dia, parti pasit kuater tur dia, i na e mangasina dos-dos. 1KR 2 6:18 Na e plenchi parti pabou tabatin kuater na e kaminda grandi i dos na e plen chi. 1KR 26:19 Esakinan tabata e divishonnan di e wardadnan-di-porta di e yu hmber nan di Kor i di e yu hmbernan di Merari. 1KR 26:20 I e levitanan, nan rumannan, ta bata enkarg ku e tesoronan di e kas di Dios i ku e tesoronan di e kosnan dedik. 1K R 26:21 E yu hmbernan di Laadan, e yu hmbernan di e gersonitanan ku ta pertenes na Laadan, esta, e jehielitanan, tabata e kabesnan di e kasnan di e tatanan, ku ta pertenes na Laadan e gersonita. 1KR 26:22 E yu hmbernan di Jehieli, Zetam i su rum an hmber Joel, tabatin enkargo di e tesoronan di e kas di SEOR. 1KR 26:23 Pa loke ta e amramitanan, e izharitanan, e hebronitanan i e uzielitanan: 1KR 26:24 Sebue l, yu hmber di Gerson, yu hmber di Moiss, tabata e ofisial enkarg ku e tesoronan. 1K R 26:25 I su rumannan di e desendensia di Eliezer tabata su yu hmber, Rehabias; R ehabias su yu hmber, Jesaias; Jesaias su yu hmber, Joram; Joram su yu hmber, Zikri, i Zikri su yu hmber, Selomit. 1KR 26:26 E Selomit aki i su rumannan tabatin enka rgo di tur e tesoronan di e kosnan dedik, ku rei David i e kabesnan di e kasnan d i e tatanan, e komandantenan di milnan i shennan, i komandantenan di e ehrsito, a dedik. 1KR 26:27 Nan a dedik parti di e botn ku nan a gana den batayanan pa drecha e kas di SEOR. 1KR 26:28 I tur kos ku Samuel, e mirad, i Saul, yu hmber di Kis, i Abner, yu hmber di Ner, i Joab, yu hmber di Sarvia, a dedik, i tur otro kos ku a wrd u dedik, tabata na enkargo di Selomit i su rumannan. 1KR 26:29 I pa loke ta e izh aritanan, Kenanias i su yu hmbernan a wrdu nombr pa atend e responsabilidatnan paf di Jerusalm, komo ofisialnan i huesnan di Israel. 1KR 26:30 Pa loke ta e hebronitan an, Hasabias i su rumannan, mil shete shen hmber kapas, tabatin enkargo di e asun tonan di Israel pabou di Jordan, pa tur e obra di SEOR i e sirbishi di rei. 1KR 2 6:31 Entre e hebronitanan, Jerias tabata hefe di e hebronitanan segun genealogia di e kasnan di nan tatanan. Den e di kuarenta aa di David su reinado nan a wrdu i nvestig, i hmbernan di gran kapasidat a wrdu ha meimei di nan na Jazer di Galaad. 1KR 26:32 I su rumannan, hmbernan kapasit, tabata dos mil shete shen, kabesnan di e k asnan di e tatanan. I rei David a nombra nan riba e rubenitanan, e gaditanan i e mitar tribu di Manass, enkuanto tur e asuntonan di Dios i di rei. 1KR 27:1 Awor esaki ta e kantidat di e yunan di Israel, e kabesnan di e kasnan di e tatanan, k omandantenan di milnan i

di shennan, i nan ofisialnan ku tabata sirbi rei den tur e asuntonan di e divish onnan ku tabata drenta i sali luna tras luna durante di tur e lunanan di aa; kada divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:2 Jasobeam, yu hmber di Zabdiel, tabatin en kargo di e prom divishon pa e prom luna; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1K R 27:3 E tabata di e yu hmbernan di Fares, i tabata hefe di tur e komandantenan d i e ehrsito pa e prom luna. 1KR 27:4 Dodai e ahohita, i su divishon tabatin enkarg o di e divishon pa e di dos luna, i Miklot tabata e lider; i den su divishon tab atin 24.000 hmber. 1KR 27:5 E di tres komandante di e ehrsito pa e di tres luna ta bata Bnaia, yu hmber di saserdote Joiada, komo hefe; i den su divishon tabatin 24. 000 hmber. 1KR 27:6 E Bnaia aki tabata e hmber poderoso di e trintanan, i e tabatin enkargo di trinta; i su yu hmber Amizabad tabata manda riba su divishon. 1KR 27: 7 E di kuater pa e di kuater luna tabata Asael, ruman hmber di Joab, i su yu hmber Zebadias despues di dj; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:8 E di sin ku pa e di sinku luna tabata komandante Samhut e izraita; i den su divishon taba tin 24.000 hmber. 1KR 27:9 E di seis pa e di seis luna tabata Ira, yu hmber di Ike s e tekoita; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:10 E di shete pa e di shete luna tabata Heles e pelonita, di e yu hmbernan di Efrain; i den su divisho n tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:11 E di ocho pa e di ocho luna tabata Sibekai e hu satita, di e zeraitanan; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:12 E di n uebe pa e di nuebe luna tabata Abiezer e anatotita, di e benjaminitanan; i den s u divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:13 E di dies pa e di dies luna tabata Mah arai e netofatita, di e zeraitanan; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 2 7:14 E di diesun pa e di diesun luna tabata Bnaia e piratonita, di e yu hmbernan d i Efrain; i den su divishon tabatin 24.000 hmber. 1KR 27:15 E di diesdos pa e di diesdos luna tabata Heldai e netofatita, di Otoniel; i den su divishon tabatin 2 4.000 hmber. 1KR 27:16 Awor esnan enkarg ku e tribunan di Israel: e ofisial di e r ubenitanan tabata Eliezer, yu hmber di Zikri; di e simeonitanan: Sefatias, yu hmbe r di Maaka; 1KR 27:17 di Lev: Hasabias, yu hmber di Kemuel; di Aaron: Sadok; 1KR 2 7:18 di Juda: Eli, un di David su ruman hmbernan; di Isakar: Omri, yu hmber di Mika el; 1KR 27:19 di Zabulon: Ismaias, yu hmber di Abdias; di Nftal: Jerimot, yu hmber d i Azriel; 1KR 27:20 di e yu hmbernan di Efrain: Hosea, yu hmber di Azazias; di e m itar tribu di Manass: Joel, yu hmber di Pedaias; 1KR 27:21 di e mitar tribu di Man ass na Galaad: Ido, yu hmber di Zakarias; di Benjamin: Jaasiel, yu hmber di Abner; 1KR 27:22 di Dan: Azareel, yu hmber di Jeroham. Esakinan tabata e prensnan di e t ribunan di Israel. 1KR 27:23 Ma David no a konta esnan di binti aa di edat bai ab ou, pasobra SEOR a bisa ku E lo multiplik Israel manera e streanan di shelu. 1KR 2 7:24 Joab, yu hmber di Sarvia, a kumins konta nan, ma no a kaba; i pa motibu di es aki furia a bin riba Israel, i e kantidat no tabata inklu den e registro di e krni kanan di rei David. 1KR 27:25 Awor Azmavet, yu hmber di Adiel, tabatin rei su lugn an-di-warda-tesoro na su enkargo. I Jonatan, yu hmber di Uzias, tabatin e depsiton an den kunuku, den e statnan, den e pueblitonan i den e torennan na su enkargo. 1KR 27:26 I Ezri, yu hmber di Kelub, tabatin e trahadnan ku tabata kultiv e tera na su enkargo. 1KR 27:27 I Simei e ramatita tabatin e kunukunan di wendrif na su en kargo. I Zabdi e sifmita tabatin e produktonan di e kunukunan di wendrif den e bo deganan di bia na su enkargo. 1KR 27:28 I Baal-hanan e gederita tabatin e palunan di oleifi i di sikamor den e vayenan na su enkargo. I Joas tabatin e depsitonan di zeta na su enkargo. 1KR 27:29 I Sitrai e saronita tabatin e bestianan di kria ku tabata kome yerba na Saron na su enkargo. I Safat, yu hmber di Adlai, tabatin e bestianan di kria den e vayenan na su enkargo. 1KR 27:30 I Obil e ismaelita t abatin e kamelnan na su enkargo. I Jehedias e meronotita tabatin e burikunan na su enkargo. 1KR 27:31 I Jaziz e hagareno tabatin e tounan di bestia chikitu na s u enkargo. Tur esakinan tabata atministradnan di e

propiedat ku tabata pertenes na rei David. 1KR 27:32 Tambe Jonatan, David su tio, tabata un konsehero, un hmber di komprendementu i un eskriba; i Jehiel, yu hmber di Hakmoni, tabata ku e yu hmbernan di rei. 1KR 27:33 I Ahitofel tabata konsehero di rei; i Husai e arkita tabata rei su amigu. 1KR 27:34 I Joiada, yu hmber di Bna ia, i Abiatar a sigui Ahitofel. I Joab tabata komandante di rei su ehrsito. 1KR 2 8:1 Awor David a reun tur e ofisialnan di Israel na Jerusalm, e prensnan di e trib unan i e komandantenan di e divishonnan ku tabata sirbi rei, e komandantenan di milnan i e komandantenan di shennan, i e atministradnan di tur propiedat i bestia di kria ku tabata pertenes na rei i su yu hmbernan, huntu ku e ofisialnan i e hmbe rnan poderoso, tur e hmbernan balente. 1KR 28:2 E ora ei rei David a lanta para i a bisa: "Mi rumannan i mi pueblo, skuchami. Mi tabatin intenshon di traha un ka s permanente pa e arka di e aliansa di SEOR i pa e banki-pa-pia di nos Dios. Asin a mi a hasi preparashonnan pa trah'. 1KR 28:3 Ma Dios a bisami: 'Abo lo no traha un kas pa Mi nmber, pasobra bo ta un hmber di guera i bo a drama sanger.' 1KR 28:4 "Tg, SEOR, e Dios di Israel, a skohemi for di henter e kas di mi tata pa ta rei r iba Israel pa semper. Pasobra El a skohe Juda pa ta lider, i for di e kas di Jud a, mi tata su kas, i entre e yu hmbernan di mi tata El a hiba gustu den mi pa has imi rei di henter Israel. 1KR 28:5 I di tur mi yu hmbernan (pasobra SEOR a dunami hopi yu hmber), El a skohe mi yu Salomon pa sinta riba trono di e reino di SEOR ri ba Israel. 1KR 28:6 I El a bisami: 'Bo yu Salomon ta esun ku lo traha Mi kas i M i plenchinan; pasobra Mi a skoh' pa ta un yu pa Mi, i Ami lo ta un tata p'. 1KR 28 :7 I lo Mi stables su reino pa semper, si e prsever pa kumpli ku Mi mandamentunan i Mi ordenansanan, manera riba dia djawe.' 1KR 28:8 "Asina anto, den bista di hen ter Israel, e asamblea di SEOR, i pa nos Dios tende, warda i skudri tur e mandament unan di SEOR bo Dios, pa bo por pose e bon tera i lagu' komo erensia pa bo yu hmbern an despues di bo pa semper. 1KR 28:9 "Pa loke t'abo, mi yu Salomon, konos e Dios di bo tata, i sirbiE ku henter bo kurason i ku un alma boluntario; pasobra SEOR t a skudri tur kurason i ta komprend tur intenshon di e pensamentunan. Si bo busk'E, E lo lagabo ha'E; ma si bo bandon'E, E lo rechasbo pa semper. 1KR 28:10 Pensa bon awor, pasobra SEOR a skohebo pa traha un kas pa e santuario; tene kurashi i aktua ." 1KR 28:11 E ora ei David a duna su yu hmber Salomon e plan di e veranda di e tm pel, su edifisionan, su depsitonan, su kambernan ariba, su kambernan paden i e lu g pa e propisiatorio; 1KR 28:12 i e plan di tur loke e tabatin pens pa e plenchina n di e kas di SEOR, i pa tur e kambernan tur rnt, pa e depsitonan di e kas di Dios, i pa e depsitonan di e kosnan dedik; 1KR 28:13 tambe pa e divishonnan di e saserd otenan i e levitanan i pa henter e trabou di sirbishi di e kas di SEOR i pa tur e artkulonan-di-uzo di sirbishi den e kas di SEOR; 1KR 28:14 pa e artkulonan-di-uzo di oro, e peso di oro pa tur artkulo-di-uzo pa tur sorto di sirbishi; pa e artkulo nan-di-uzo di plata, e peso di plata pa tur artkulo-di-uzo pa tur sorto di sirbis hi; 1KR 28:15 i e peso di oro pa e kandelnan di oro i nan lampinan di oro, ku e p eso di kada kandel i su lampinan, i e peso di plata pa e kandelnan di plata, ku e peso di kada kandel i su lampinan konforme e uzo di kada kandel; 1KR 28:16 i e oro na peso pa e mesanan di e pan di proposishon, pa kada mesa; i plata pa e mesana n di plata; 1KR 28:17 i e frkinan, e kmchinan i e kanikanan di oro puru, i pa e kmc hinan di oro, segun e peso di kada kmchi; i pa e kmchinan di plata, segun e peso d i kada kmchi; 1KR 28:18 i pa e altar di sensia, oro refin segun peso; i oro pa e k onstrukshon di e garoshi, esta, e kerubinnan, ku tabatin nan halanan habr, i ku t abata kubri e arka di e aliansa di SEOR. 1KR 28:19 "Tur esaki," David a bisa, "Seo r a hasimi komprend por eskrito, dor di Su man ku tabata riba mi, tur e detayenan di e plan aki." 1KR 28:20 E ora ei David a bisa su yu Salomon: "Sea fuerte, ten e kurashi i aktua; no tene miedu ni desmay, pasobra SEOR Dios, mi Dios, ta ku bo. E lo no fayabo, ni bandonbo te ora tur e trabou pa e sirbishi di e kas di SEOR ked a kla. 1KR 28:21 At'awor, tin e divishonnan di e saserdotenan i e levitanan pa h enter e sirbishi di e kas di Dios, i kada hmber boluntario i kapasit lo ta ku bo d en tur e trabou pa tur sorto di sirbishi. Tambe e ofisialnan i henter e pueblo l o ta kompletamente na bo rdu."

1KR 29:1 E ora ei rei David a bisa henter e asamblea: "Mi yu Salomon, e niko ku D ios a skohe, ta hoben ainda i sin eksperensia i e trabou ta grandi; pasobra e tmp el no ta pa hende, sino pa SEOR Dios. 1KR 29:2 Awor ku tur mi abilidat mi a prove pa e kas di mi Dios: oro pa e kosnan di oro, plata pa e kosnan di plata i brns pa e kosnan di brns, heru pa e kosnan di heru, palu pa e kosnan di palu, piedra di n eks i piedra presioso pa drna, piedra pretu i piedra di varios kol, i tur sorto di piedra presioso i alabaster na abundansia. 1KR 29:3 I ademas, pa motibu di e de lisia ku mi tin den e kas di mi Dios, mi ta duna e kas di mi Dios e tesoro ku mi tin na oro i plata, fuera di tur loke mi a prove kaba pa e tmpel santu: 1KR 29:4 tres mil talento di oro, di e oro di Ofir, i shete mil talento di plata refin, pa fura e murayanan di e edifisionan; 1KR 29:5 oro pa e kosnan di oro, i plata pa e kosnan di plata, esta, pa tur e trabou ku e artesanonan a hasi. Ken anto ta bo luntario pa konsagr su mes na SEOR awe?" 1KR 29:6 E ora ei e lidernan di e kasnan di e tatanan, e prensnan di e tribunan di Israel, e komandantenan di milnan i di shennan, huntu ku e atministradnan di e trabou di rei, a duna ofrenda boluntaria mente; 1KR 29:7 i pa e sirbishi di e kas di Dios nan a duna sinku mil talento, d ies mil drakma di oro, dies mil talento di plata, diesocho mil talento di brns i shen mil talento di heru. 1KR 29:8 I esnan ku tabatin piedra presioso a duna esa kinan pa e lug-di-warda-tesoro di e kas di SEOR, bou di kuido di Jehiel e gersonit a. 1KR 29:9 E ora ei e pueblo a regosih, pasobra nan a duna ofrenda boluntariamen te, pasobra di henter nan kurason nan a duna SEOR nan ofrenda, i rei David tambe a regosih masha. 1KR 29:10 Asina David a bendishon SEOR dilanti di henter e asamble a, i David a bisa: "Bo ta bendishon, O SEOR, Dios di Israel nos tata, pa semper i semper. 1KR 29:11 Di Bo, O SEOR, ta e grandesa, e poder, e gloria, e viktoria i e mahestat, di brdat, tur loke ta den shelu i riba tera; e dominio ta di Bo, O SEOR , i Abo ta halsa Bo mes komo kabes riba tur kos. 1KR 29:12 Tantu rikesa komo ono r ta bin for di Bo, i Bo ta reina riba tur kos, i den Bo man tin poder i forsa; i ta den Bo man pa engrandes i pa fortales kada un. 1KR 29:13 Pesei anto, nos Dios , nos ta gradisBo i ta alab Bo nmber glorioso. 1KR 29:14 "Ma ta ken mi ta, i ta ken mi pueblo ta, ku nos lo por a duna un ofrenda generoso manera esun aki? Pasobra tur kos ta bin for di Bo i ta for di Bo man nos a dunaBo. 1KR 29:15 Pasobra nos ta stranhero i peregrino dilanti di Bo, manera tur nos tatanan tabata; nos dian an riba tera ta manera un sombra i no tin speransa. 1KR 29:16 O SEOR nos Dios, tu r e abundansia aki ku nos a prove pa traha un kas pa Bo nmber santu ta bin for di Bo man, i tur kos ta di Bo. 1KR 29:17 Komo mi sa, O mi Dios, ku Bo ta skudri kuras on i ku Bo tin delisia den rektitut, ami, den e integridat di mi kurason, a ofre s tur e kosnan aki boluntariamente. I awor ku goso mi a mira Bo pueblo, ku ta aki presente, duna nan ofrendanan boluntariamente na Bo. 1KR 29:18 O SEOR, e Dios di Abraham, Isaak i Israel, nos tatanan, preserv esaki pa semper den e intenshonnan di kurason di Bo pueblo, i dirig nan kurason na Bo. 1KR 29:19 I duna mi yu hmber Salomon un kurason perfekto pa warda Bo mandamentunan, Bo testimonionan i Bo sta tutonan, i pa kumpli ku nan tur, i pa traha e tmpel, pa kual mi a hasi provishon. " 1KR 29:20 E ora ei David a bisa henter e asamblea: "Awor, bendishon SEOR boso Di os." I henter e asamblea a bendishon SEOR, e Dios di nan tatanan, i a big te na sue la i a duna reverensia na SEOR i na rei. 1KR 29:21 I su manis nan a ofres sakrifisi onan na SEOR i a ofres ofrendanan kim na SEOR: mil bish machu, mil karn chubatu i mil lamchi, huntu ku nan ofrendanan di bibida i sakrifisionan na abundansia pa hente r Israel. 1KR 29:22 Asina nan a kome i bebe e dia ei dilanti di SEOR ku gran aleg ria. I nan a hasi Salomon, yu hmber di David, rei pa di dos biaha, i nan a ungi ko mo gobernante pa SEOR i Sadok komo saserdote. 1KR 29:23 E ora ei Salomon a sinta riba e trono di SEOR komo rei na lug di su tata David; i e tabata prosper, i henter Israel tabata obedes'. 1KR 29:24 I tur e ofisialnan, e hmbernan poderoso, i tambe tur e yu hmbernan di rei David, a hura fieldat na rei Salomon. 1KR 29:25 I SEOR a halsa Salomon masha haltu mes den bista di henter Israel, i a dun' tal mahestat real ku ningun rei prom kun no tabatin na Israel. 1KR 29:26 Asina David, yu hmber d i Isa, a reina riba henter Israel. 1KR 29:27 I e temporada ku el a reina riba Isr ael tabata kuarenta aa; el a reina shete aa na Hebrn i trint'i tres aa na Jerusalm.

1KR 29:28 E ora ei el a muri na un edat hopi avans, yen di dia, rikesa i onor; i su yu hmber Salomon a reina na su lug. 1KR 29:29 Awor e echonan di rei David, for di prom te na ltimo, ta par skirb den e krnikanan di Samuel, e mirad, den e krnikana i Natan, e profeta, i den e krnikanan di Gad, e mirad, 1KR 29:30 huntu ku henter s u reinado, su poder i e sirkumstansianan ku a bin riba dj, riba Israel i riba tur e reinonan di e teranan.

2 KRONIKANAN 2KR 1:1 Awor Salomon, yu hmber di David, a stables su mes firme den su reino, i SEO R su Dios tabata kun i a hals' grandemente. 2KR 1:2 I Salomon a papia ku henter Is rael, ku e komandantenan di milnan i di shennan, ku e huesnan i ku tur lider di henter Israel, e kabesnan di e kasnan di e tatanan. 2KR 1:3 E ora ei Salomon, i henter e asamblea huntu kun, a bai na e lug haltu ku tabata keda na Gabaon; pasobr a e tnt di reunion di Dios tabata ayanan--e tnt ku Moiss, e sirbid di SEOR, a traha d en desierto. 2KR 1:4 Sinembargo, David a trese e arka di Dios for di Kiriat-jear im na e lug ku el a prepar p'; pasobra el a lanta un tnt p' na Jerusalm. 2KR 1:5 Awor e altar di brns, ku Bezaleel, yu hmber di Uri, yu hmber di Hur, a traha, tabata aya nan dilanti di e tabernakel di SEOR; i Salomon i e asamblea a bai konsult kunE. 2K R 1:6 I Salomon a bai ayanan dilanti di SEOR na e altar di brns, ku tabata keda pe g ku e tnt di reunion, i a ofres mil ofrenda kim riba dj. 2KR 1:7 E anochi ei Dios a pares na Salomon i a bis': "Pidi loke bo kier pa Mi dunabo." 2KR 1:8 I Salomon a b isa Dios: "Bo a mustra gran miserikrdia na mi tata David i a hasimi rei na su lug. 2KR 1:9 Awor, O SEOR Dios, Bo promesa na mi tata David ta kumpl; pasobra Bo a has imi rei riba un pueblo ku ta mes numeroso ku e stf di tera. 2KR 1:10 Awor dunami sabiduria i konosementu, pa mi por sali i drenta dilanti di e pueblo aki; pasobr a ken por gobern e pueblo grandi aki di Bo?" 2KR 1:11 I Dios a bisa Salomon: "Pas obra bo tabatin esaki den bo kurason, i bo no a pidi rikesa, ni tesoro, ni onor, ni bida di esnan ku ta odiabo, ni sikiera bida largu bo no a pidi, ma bo a pidi pa bo mes sabiduria i konosementu, pa bo por gobern Mi pueblo, riba kual Mi a ha sibo rei, 2KR 1:12 sabiduria i konosementu a wrdu dun na bo. I lo Mi dunabo rikesa , tesoro i onor, manera ningun di e reinan ku tabata prom ku bo tabatin, ni esnan ku lo bin despues di bo." 2KR 1:13 Asina Salomon a bai Jerusalm for di e lug halt u ku tabata keda na Gabaon, for di e tnt di reunion, i el a reina riba Israel. 2K R 1:14 I Salomon a akumul garoshi i kored di kabai. E tabatin mil kuater shen garo shi i diesdos mil kored di kabai, i el a stashon nan den e statnan di garoshi i se rka rei na Jerusalm. 2KR 1:15 I rei a hasi plata i oro mes abundante ku piedra na Jerusalm, i el a hasi palu di seda mes abundante ku palu di sikamor ku ta krese den vaye. 2KR 1:16 Salomon su kabainan tabata wrdu import for di Egipto i for di K ue; rei su negoshantenan tabata kumpra nan na Kue na un preis. 2KR 1:17 I nan ta bata import garoshi for di Egipto pa seis shen siklo di plata pa kada un, i kabai pa shent'i sinkuenta pa kada un; i na e mesun manera nan tabata eksport nan pa t ur e reinan di e heteonan i pa e reinan di Siria. 2KR 2:1 Awor Salomon a disid di traha un kas pa e nmber di SEOR i un palasio real pa su mes. 2KR 2:2 Asina Salomo n a nombra setenta mil hmber pa hiba karga, ochenta mil hmber pa kap piedra den e serunan i tres mil seis shen pa kontrol nan. 2KR 2:3 E ora ei Salomon a manda bis a Huram, rei di Tiro: "Manera bo a hasi pa mi tata David, i a mand' palu di seda pa e traha un kas pa biba aden, hasi asina pa mi tambe. 2KR 2:4 Mira, mi ta bai traha un kas pa e nmber di SEOR mi Dios, pa dedik' na djE, pa kima sensia aromtiko S u dilanti, i pa pone e pan di proposishon kontinuamente, i pa ofres ofrenda kim ma inta i atardi, riba dianan di sabat i riba dianan di luna nobo i riba e dianan d i fiestanan stipul di SEOR nos Dios, siendo ku esaki ta wrdu reker pa semper na Isra el. 2KR 2:5 "I e kas ku mi ta bai traha lo ta grandi; pasobra nos Dios ta mas gr andi ku tur e diosnan. 2KR 2:6 Ma ken ta kapas pa traha un kas p'E, siendo ku e shelunan i asta e shelu di e shelunan no por konten'E? Asina, ta ken ami ta pa m i traha un kas p'E, si no ta solamente komo un lug pa kima sensia Su dilanti? 2KR 2:7 "I awor mandami un hmber eksperto pa traha ku oro, plata, brns i heru, ku tel a prpura, skarlata i blou, i kende sa kon pa graba figura, pa traha ku e hmbernan eksperto ku mi tin na Juda i Jerusalm, kendenan mi tata David a prove. 2KR 2:8 "Ma ndami tambe palu di seda, di siprs i di sndalo for di Lbano, pasobra mi sa ku bo si rbidnan sa kon pa kap palu di Lbano; i di brdat, mi sirbidnan lo traha huntu ku bo s irbidnan, 2KR 2:9 pa prepar palu na abundansia pa mi, pasobra e kas ku mi ta bai t raha lo ta grandi i maraviyoso.

2KR 2:10 Awor mira, lo mi duna bo sirbidnan, e hmbernan ku ta kap palu, binti mil koro di trigo bat i binti mil koro di puspas, binti mil bato di bia i binti mil ba to di zeta." 2KR 2:11 E ora ei Huram, rei di Tiro, a kontest den un karta mand pa Salomon: "Pasobra SEOR ta stima Su pueblo, El a hasibo rei riba nan." 2KR 2:12 Ta mbe Huram a bisa: "Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, Kende a traha shelu i ter a, Kende a duna rei David un yu sab, ku tin prudensia i komprendementu, ku lo tra ha un kas pa SEOR i un palasio real pa su mes. 2KR 2:13 "I awor mi ta manda un hmb er eksperto ku tin komprendementu, Huram-abi, 2KR 2:14 yu hmber di un muh danita i su tata tabata un hmber di Tiro, kende sa kon pa traha ku oro, plata, brns, heru, piedra i palu, i ku tela prpura, blou, lino i skarlata, i kende sa kon pa graba tur sorto di figura i kon pa traha tur sorto di diseo ku wrdu enkarg na dj, pa traha ku bo hmbernan eksperto, i ku esnan di mi seor David, bo tata. 2KR 2:15 "Awor ant o, laga mi seor manda pa su sirbidnan trigo i puspas, zeta i bia, di kualnan el a p apia. 2KR 2:16 I nos lo kap ki sorto di palu ku bo tin mester for di Lbano, i tre se nan pa bo na flota, via laman, na Jope, asina ku bo por hiba nan Jerusalm." 2K R 2:17 I Salomon a konta tur e stranheronan ku tabata na tera di Israel, segun e senso ku su tata David a tene; i shent'i sinkuent'i tres mil seis shen a wrdu ha. 2KR 2:18 I el a nombra setenta mil di nan pa hiba karga, ochenta mil pa kap pied ra den e serunan i tres mil seis shen komo forman pa pone e pueblo traha. 2KR 3: 1 E ora ei Salomon a kumins traha e kas di SEOR na Jerusalm riba Seru Moria, kamind a SEOR a pares na su tata David, na e lug ku David a prepar, riba e plenchi-di-batimainshi di Ornan e jebuseo. 2KR 3:2 I el a kumins konstru riba e di dos dia, den e di dos luna di e di kuater aa di su reinado. 2KR 3:3 Awor esakinan ta e fundeshi nan ku Salomon a pone pa traha e kas di Dios. E largura na kodo, konforme e mid b ieu, tabata sesenta kodo, i e hanchura binti kodo. 2KR 3:4 I e veranda ku tabati n dilanti di e kas tabata mes largu ku e hanchura di e kas, binti kodo, i e halt ura tabata shent'i binti. I paden el a fur' ku oro puru. 2KR 3:5 I el a fura e sa la prinsipal ku palu di siprs i a fur' ku oro fini, i a drn' ku palma i kadena. 2KR 3:6 Ademas, el a drna e kas ku piedra presioso; i e oro tabata oro for di Parvaim . 2KR 3:7 Tambe el a fura e kas ku oro--e balkinan, e drmpelnan, su murayanan i s u portanan; i el a graba kerubinnan riba e murayanan. 2KR 3:8 Awor el a traha e lug santsimo; su largura, konforme e hanchura di e kas, tabata binti kodo, i su ha nchura binti kodo. El a fur' ku seis shen talento di oro fini. 2KR 3:9 I peso di e klabunan tabata sinkuenta siklo di oro. Tambe el a fura e kambernan ariba ku o ro. 2KR 3:10 Anto el a traha dos kerubin di palu den e sala di e lug santsimo i a fura nan ku oro. 2KR 3:11 I e mid di e halanan gespan di e kerubinnan tabata bint i kodo; hala di esun, di sinku kodo, tabata toka muraya di e kas, i e otro hala, di sinku kodo, tabata toka e hala di e otro kerubin. 2KR 3:12 I hala di e otro kerubin, di sinku kodo, tabata toka muraya di e kas; i su otro hala di sinku kod o tabata peg na e hala di e prom kerubin. 2KR 3:13 E halanan di e kerubinnan aki t abata midi binti kodo, i nan tabata par riba nan pia ku kara pa e sala prinsipal. 2KR 3:14 I el a traha e velo di hilu blou, prpura, skarlata i lino fini, i el a traha kerubinnan riba dj. 2KR 3:15 Tambe el a traha dos pilar pa e parti dilanti di e kas, trint'i sinku kodo haltu, i e kapitel riba kabes di kada un tabata sin ku kodo. 2KR 3:16 I el a traha kadenanan den e santuario paden, i a pone nan rib a kabes di e pilarnan; i el a traha shen granatapel i a pone nan riba e kadenana n. 2KR 3:17 I el a lanta e pilarnan dilanti di e tmpel, un na banda drechi i e ot ro na banda robes, i a yama esun na banda drechi Jakin i esun na banda robes Boa z. 2KR 4:1 E ora ei el a traha un altar di brns, binti kodo largu i binti kodo ha nchu i dies kodo haltu. 2KR 4:2 Tambe el a traha e laman di metal bash, dies kodo di rant pa rant, di forma rond; i su haltura tabata sinku kodo i un lia-di-midi d i trinta kodo por a pasa rnt di dj. 2KR 4:3 Awor tabatin figuranan manera buey bou di dj i tur rnt di dj, dies kodo, ku tabata rondon e laman kompletamente. E bueynan tabata den dos kareda, bash tur na n. 2KR 4:4 E tabata par riba diesdos buey, tres kara panrt, tres kara pabou, tres kara pasit i tres kara pariba; i e laman tabata pon riba nan, i tur nan parti patras tabata den direkshon paden. 2KR 4:5 I e tab ata mes diki ku hanchura di un man, i su rant tabata trah manera rant di un kopa, manera un flor di leli; e por a konten tres mil bato.

2KR 4:6 Tambe el a traha dies labamano pa laba aden, i el a pone sinku na banda drechi i sinku na banda robes, pa spula e kosnan pa e ofrenda kim; ma e laman tab ata pa e saserdotenan laba nan mes aden. 2KR 4:7 E ora ei el a traha e dies kand elnan di oro na e manera ku a wrdu preskrib pa nan, i el a pone nan den e tmpel, sin ku na banda drechi i sinku na banda robes. 2KR 4:8 Tambe el a traha dies mesa i a pone nan den e tmpel, sinku na banda drechi i sinku na banda robes. I el a trah a shen kmchi di oro. 2KR 4:9 Anto el a traha e plenchi di e saserdotenan i e plen chi grandi i portanan pa e plenchi, i a fura nan portanan ku brns. 2KR 4:10 I el a pone e laman na banda drechi di e kas den direkshon sit-ost. 2KR 4:11 Tambe Hur am a traha e hmchinan, e skpnan i e kmchinan. Asina Huram a trmin e trabou ku e tabat a hasi pa rei Salomon den e kas di Dios: 2KR 4:12 e dos pilarnan, e bolanan i e dos kapitelnan riba kabes di e pilarnan, i e dos knopwrknan pa tapa e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba kabes di e pilarnan, 2KR 4:13 i e kuater shen gr anatapelnan pa e dos knopwrknan, dos kareda di granatapel pa kada knopwrk, pa tapa e dos bolanan di e kapitelnan ku tabata riba e pilarnan. 2KR 4:14 Tambe el a tr aha e basenan i el a traha e labamanonan riba e basenan, 2KR 4:15 i e laman ku e diesdos bueynan bou di dj. 2KR 4:16 I e hmchinan, e skpnan, e frkinan i tur su artku lonan-di-uzo Huram-abi a traha di brns lombr pa rei Salomon, pa e kas di SEOR. 2KR 4:17 Den e sabana di Jordan rei a basha nan, den e tera di klei entre Sukot i Se redata. 2KR 4:18 Asina Salomon a traha tur e artkulonan-di-uzo aki na gran kantid at, pasobra peso di e brns no por a wrdu kalkul. 2KR 4:19 Tambe Salomon a traha tur e kosnan ku tabatin den e kas di Dios: e altar di oro, e mesanan ku e pan di e Presensia riba nan, 2KR 4:20 e kandelnan ku nan lampinan di oro puru, pa sende di lanti di e santuario paden na e manera ku a wrdu preskrib, 2KR 4:21 e flornan, e l ampinan i e skrnan-pa-krta-mecha di oro, di e oro di mas puru; 2KR 4:22 i e kosnan -pa-paga-lampi, e puncheronan, e kucharanan i e weanan-pa-kandela, di oro puru; i e entrada di e kas, su portanan paden pa e lug santsimo, i e portanan di e kas, esta, di e tmpel di oro. 2KR 5:1 Asina tur e trabou ku Salomon a hasi pa e kas di SEOR a keda kla. I Salomon a trese e kosnan ku su tata David a dedik, esta, e pla ta i e oro i tur e artkulonan-di-uzo, i a pone nan den e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di Dios. 2KR 5:2 E ora ei Salomon a reun na Jerusalm e ansianonan di Israel i tur e kabesantenan di e tribunan, e lidernan di e kasnan di e tatanan di e yu nan di Israel, pa trese e arka di e aliansa di SEOR for di e stat di David, ku ta Sion. 2KR 5:3 I tur e hmbernan di Israel a reun serka rei na e fiesta, ku ta den e di shete luna. 2KR 5:4 E ora ei tur e ansianonan di Israel a bin, i e levitana n a hisa e arka. 2KR 5:5 I nan a trese e arka, e tnt di reunion i tur e artkulonan -di-uzo santu ku tabatin den e tnt; i esakinan e saserdotenan levtiko a trese. 2KR 5:6 Anto rei Salomon i henter e kongregashon di Israel, ku a reun serka dj dilant i di e arka, tabata sakrifik asina tantu karn i buey ku nan no por a wrdu kont ni nu mer. 2KR 5:7 E ora ei e saserdotenan a hiba e arka di e aliansa di SEOR na su lug, den e santuario paden di e kas, na e lug santsimo, bou di e halanan di e kerubinna n. 2KR 5:8 Pasobra e kerubinnan tabatin nan halanan habr ofer di e lug di e arka, asina ku e kerubinnan tabata tapa e arka i su baranan. 2KR 5:9 I e baranan tabat a asina largu ku por a mira e puntanan di e baranan di e arka dilanti di e santu ario paden, ma no por a mira nan di paf; i nan ta ayanan te dia djawe. 2KR 5:10 N o tabatin nada den e arka sino solamente e dos tablanan ku Moiss a pone den dj na Horb, kaminda SEOR a sera un aliansa ku e yunan di Israel, tempu ku nan a sali for di Egipto. 2KR 5:11 I ora ku e saserdotenan a sali for di e lug santu (pasobra t ur e saserdotenan ku tabata presente a santifik nan mes, sin tene kuenta ku divis honnan), 2KR 5:12 i tur e kantadnan levtiko: Asaf, Heman, Jedutun i nan yu hmbernan i famianan, bist na lino fini, ku simbal, arpa i salterio, par pariba di e altar, i huntu ku nan shent'i binti saserdote ku tabata toka trmpt. 2KR 5:13 I ora ku e tokadnan di trmpt i e kantadnan konhuntamente a laga tende nan mes den un solo bos p a alab

i glorifik SEOR, i ora nan a halsa nan bos, akompa pa trmpt, simbal i instrumntnan d uzik, i ora nan a alab SEOR, bisando: "Di brdat E ta bon, pasobra Su miserikrdia ta pa semper." E ora ei e kas, e kas di SEOR, a yena ku un nubia, 2KR 5:14 asina ku e saserdotenan no por a keda para pa sirbi pa motibu di e nubia, pasobra e glori a di SEOR a yena e kas di Dios. 2KR 6:1 E ora ei Salomon a bisa: "SEOR a bisa ku E lo biba den e nubia diki. 2KR 6:2 Mi a traha un kas magnfiko pa Bo, i un lug pa B o biba aden pa semper." 2KR 6:3 Despues rei a bira su kara i a bendishon henter e asamblea di Israel, mientras ku henter e asamblea di Israel tabata par. 2KR 6:4 I el a bisa: "Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, Kende a papia ku Su boka ku mi tata David i a kumpli ku esaki ku Su mannan, bisando: 2KR 6:5 'For di dia ku Mi a saka Mi pueblo for di tera di Egipto, Mi no a skohe ni un stat for di tur e t ribunan di Israel pa traha un kas, pa Mi nmber por ta ayanan. Tampoko Mi no a sko he ningun hmber pa ta lider riba Mi pueblo Israel; 2KR 6:6 ma Mi a skohe Jerusalm pa Mi nmber por ta ayanan, i Mi a skohe David pa ta riba Mi pueblo Israel.' 2KR 6 :7 "Awor tabata riba kurason di mi tata David pa traha un kas pa e nmber di SEOR, e Dios di Israel. 2KR 6:8 Ma SEOR a bisa mi tata David: 'Pasobra tabata riba bo k urason pa traha un kas pa Mi nmber, bo a hasi bon di tin esaki riba bo kurason. 2 KR 6:9 Sinembargo, abo lo no traha e kas, ma bo yu hmber, ku lo nase pa bo, lo tr aha e kas pa Mi nmber.' 2KR 6:10 "Awor SEOR a kumpli ku Su palabra ku El a papia; pasobra mi a lanta na lug di mi tata David, i ta sinta riba e trono di Israel, ma nera SEOR a primint; i mi a traha e kas pa e nmber di SEOR, e Dios di Israel. 2KR 6: 11 I ayanan mi a pone e arka, ku tin e aliansa di SEOR aden, ku El a sera ku e yu nan di Israel." 2KR 6:12 E ora ei el a bai para dilanti di e altar di SEOR den pr esensia di henter e asamblea di Israel i a habri su mannan. 2KR 6:13 Awor Salomo n a traha un plataforma di brns, sinku kodo largu, sinku kodo hanchu i tres kodo haltu, i a laga pon' meimei di e plenchi; i el a bai para riba dj, a hinka rudia d en presensia di henter e asamblea di Israel i a habri su mannan na shelu. 2KR 6: 14 I el a bisa: "O SEOR, e Dios di Israel, no tin ningun dios manera Bo, ni den s helu ni riba tera, Kende ta warda e aliansa i ta mustra miserikrdia na Bo sirbidna n ku ta kana Bo dilanti ku henter nan kurason, 2KR 6:15 Kende a kumpli ku Bo sir bid, mi tata David, loke Bo a priminti; di brdat, Bo a papia ku Bo boka i a kumpli ku esaki ku Bo man, manera ta riba dia djawe. 2KR 6:16 "Pesei anto, O SEOR, e Dio s di Israel, kumpli ku Bo sirbid, mi tata David, loke Bo a priminti, bisando: 'Lo bo no falta un hmber pa sinta riba trono di Israel, kontal ku bo yu hmbernan prkur d i warda nan kaminda, pa kana den Mi lei manera abo a kana Mi dilanti.' 2KR 6:17 Pesei anto, O SEOR, e Dios di Israel, laga Bo palabra ku Bo a papia ku Bo sirbid D avid keda konfirm. 2KR 6:18 "Ma di brdat Dios lo biba riba tera serka hende? Mira, shelu i e shelu di shelunan no por kontenBo; kuantu menos e kas aki ku mi a trah a. 2KR 6:19 Sinembargo, pone atenshon na e orashon di Bo sirbid i na su splika, O SEOR mi Dios, pa skucha e sklamashon i e orashon ku Bo sirbid ta hasi Bo dilanti; 2KR 6:20 ku Bo wowo por ta habr di dia i anochi den direkshon di e kas aki, den d irekshon di e lug di kual Bo a bisa ku lo Bo pone Bo nmber ayanan, pa skucha e ora shon ku Bo sirbid lo hasi den direkshon di e lug aki. 2KR 6:21 I skucha e splikanan di Bo sirbid i di Bo pueblo Israel, ora nan ta hasi orashon den direkshon di e l ug aki; tende Abo for di Bo lug di biba, for di shelu; tende Abo i pordon. 2KR 6:22 "Si un hende peka kontra su prhimo i wrdu oblig pa hasi huramentu, i e bin hura di lanti di Bo altar den e kas aki, 2KR 6:23 e ora ei tende Abo for di shelu, i akt ua i huzga Bo sirbidnan, i kastig e malbado dor di trese su manera di aktua riba s u mes kabes, i hustifik e hustu dor di dun' segun su hustisia. 2KR 6:24 "I si Bo p ueblo Israel wrdu derot dilanti di un enemigu, pasobra nan a peka kontra Bo, i nan bolbe serka Bo, i konfes Bo nmber i hasi orashon i splika Bo dilanti den e kas aki , 2KR 6:25 e ora ei tende Abo for di shelu i pordon e pik di Bo pueblo Israel i tr ese nan bk na e tera ku Bo a duna nan i nan tatanan. 2KR 6:26 "Ora ku e shelunan keda ser i no tin awaseru, pasobra nan a peka kontra Bo, i nan hasi orashon den d irekshon di e lug aki, i konfes Bo nmber i bira for di nan pik ora Bo aflig nan, 2KR 6:27 e ora ei tende Abo den shelu i pordon e pik di Bo sirbidnan i di Bo pueblo Isr ael, pa Bo sia nan e bon

kaminda ku nan mester kana aden. I manda awaseru riba Bo tera ku Bo a duna Bo pu eblo komo erensia. 2KR 6:28 "Ora tin hamber den e tera, f pestilensia, pispis f be skem, tirakochi brin f tirakochi brd; ora nan enemigunan rondon nan den e tera di nan statnan; kualke plaga f kualke malesa ku sea; 2KR 6:29 kualke orashon f splika ku un hende f ku henter Bo pueblo Israel hasi, ora kada un konos su mes aflikshon i s u mes dol, i ta habri su mannan den direkshon di e kas aki, 2KR 6:30 e ora ei ten de Abo for di shelu, Bo lug di biba, i pordon, i duna kada un segun tur su kaminda nan, kende su kurason Bo konos (pasobra ta Abo so konos kurason di e yunan di hend e), 2KR 6:31 pa nan tin temor pa Bo, pa kana den Bo kamindanan tanten ku nan ta biba na e tera ku Bo a duna nos tatanan. 2KR 6:32 "Tambe tokante di e stranhero ku no ta di Bo pueblo Israel, ora ku e bin for di un tera leu pa kousa di Bo gra n nmber, Bo man poderoso i Bo brasa ekstend, ora ku nan bin hasi orashon den direk shon di e kas aki, 2KR 6:33 e ora ei tende Abo for di shelu, for di Bo lug di bib a, i hasi konforme tur loke e stranhero pidiBo, pa tur e pueblonan di mundu kono s Bo nmber i tin temor pa Bo, manera Bo pueblo Israel ta hasi, i pa nan sa ku e ka s aki ku mi a traha ta wrdu yam na Bo nmber. 2KR 6:34 "Ora Bo pueblo sali bai bring a kontra nan enemigunan, unda ku Bo manda nan, i nan hasi orashon na Bo den dire kshon di e stat aki ku Bo a skohe, i e kas ku mi a traha pa Bo nmber, 2KR 6:35 e ora ei tende Abo nan orashon i nan splika for di shelu, i sosten nan kousa. 2KR 6: 36 "Ora nan peka kontra Bo (pasobra no tin ningun hende ku no ta peka) i Bo ta r abi ku nan i ta entreg nan na un enemigu, asina ku nan ta hiba nan komo katibu na un tera leu f serka, 2KR 6:37 si nan pensa bon na e tera kaminda nan a wrdu hib kom o katibu, i repent i hasi splika na Bo na e tera di nan koutiverio, bisando: 'Nos a peka, nos a komet inikidat i a hasi maldat'; 2KR 6:38 si nan bolbe serka Bo ku henter nan kurason i ku henter nan alma na e tera di nan koutiverio, kaminda nan a wrdu hib komo katibu, i hasi orashon den direkshon di nan tera ku Bo a duna nan tatanan, i e stat ku Bo a skohe, i den direkshon di e kas ku mi a traha pa Bo nm ber, 2KR 6:39 e ora ei tende nan orashon i splikanan for di shelu, for di Bo lug d i biba, sosten nan kousa i pordon Bo pueblo ku a peka kontra Bo. 2KR 6:40 "Awor, O mi Dios, mi ta pidiBo, laga Bo wowo ta habr i Bo orea atento na e orashon has den e lug aki. 2KR 6:41 "Asina anto, O SEOR Dios, lanta i drenta e lug di Bo sosiegu, Abo ku e arka di Bo fortalesa. Laga Bo saserdotenan, O SEOR Dios, ta bist ku salba shon i laga Bo santunan regosih den loke ta bon. 2KR 6:42 O SEOR Dios, no rechas Bo ung; krda Bo miserikrdia na Bo sirbid David." 2KR 7:1 Awor ora Salomon a kaba di ha si orashon, kandela a baha for di shelu i a kima e ofrenda kim i e sakrifisionan kaba ku nan; i e gloria di SEOR a yena e kas. 2KR 7:2 I e saserdotenan no por a d renta den e kas di SEOR, pasobra e gloria di SEOR a yena e kas di SEOR. 2KR 7:3 I o ra tur e yunan di Israel a mira e kandela ta baha i e gloria di SEOR riba e kas, nan a big te abou, ku nan kara te na suela, i nan a ador i a duna alabansa na SEOR, bisando: "Di brdat E ta bon, di brdat Su miserikrdia ta pa semper." 2KR 7:4 E ora ei rei i henter e pueblo a ofres sakrifisio dilanti di SEOR. 2KR 7:5 I rei Salomon a ofres un sakrifisio di bint'i dos mil buey i shent'i binti mil karn. Asina rei i henter e pueblo a dedik e kas di Dios. 2KR 7:6 I e saserdotenan tabata par na na n puesto i e levitanan ku e instrumntnan di muzik pa SEOR, ku rei David a traha pa duna alabansa na SEOR--"pasobra Su miserikrdia ta pa semper"--ki ora ku e tabata duna alabansa pa medio di nan ministerio, mientras ku nan dilanti e saserdotenan tabata toka trmpt; i henter Israel tabata par. 2KR 7:7 E ora ei Salomon a konsagr e parti meimei di e plenchi ku tabata dilanti di e kas di SEOR, pasobra einan el a ofres e ofrendanan kim i e vt di e ofrendanan di pas, pasobra e altar di brns ku Sa lomon a traha no tabata por a konten e ofrenda kim, e ofrenda di mainshi i e vt. 2K R 7:8 Asina e tempu ei Salomon a selebr e fiesta shete dia largu, i henter Israel huntu kun, un asamblea masha grandi mes, ku a bin for di e entrada di Hamat te n a e roi di Egipto. 2KR 7:9 I riba e di ocho dia nan a tene un asamblea solm, paso bra nan a selebr e dedikashon di e altar shete dia largu, i tambe e fiesta shete dia largu. 2KR 7:10 Anto riba e di bint'i tres dia di e di shete luna el a manda e pueblo bai na nan tntnan, regosihando i kontentu di kurason pa motibu di e bon dat ku SEOR a mustra David i Salomon i Su pueblo Israel. 2KR 7:11 Asina Salomon a kaba e kas di SEOR i e palasio di rei; i ku ksito el a komplet tur loke e tabatin plani pa hasi den e kas di SEOR i den su palasio. 2KR 7:12 E ora ei SEOR a pares na Salomon den anochi i a bis': "Mi a tende bo orashon i a skohe e lug aki pa Mi

mes komo un kas di sakrifisio. 2KR 7:13 "Ora Mi sera e shelunan i no tin awaseru , f Mi orden tirakochi pa devor e tera, f Mi manda pestilensia meimei di Mi pueblo, 2KR 7:14 si Mi pueblo ku ta wrdu yam na Mi nmber umiy nan mes i hasi orashon, i busk a Mi kara i bira for di nan mal kamindanan, e ora ei lo Mi tende for di shelu, i lo pordon nan pik i kura nan tera. 2KR 7:15 Awor Mi wowo lo ta habr i Mi orea aten to na e orashon has den e lug aki. 2KR 7:16 Pasobra awor Mi a skohe i a konsagr e k as aki, pa Mi nmber por ta ayanan pa semper, i Mi wowo i Mi kurason lo ta ayanan kontinuamente. 2KR 7:17 "I pa loke t'abo, si bo kana Mi dilanti manera bo tata D avid a kana, pa hasi konforme tur loke Mi a ordenbo i bo warda Mi statutonan i Mi ordenansanan, 2KR 7:18 e ora ei lo Mi stables bo trono real manera Mi a sera ali ansa ku bo tata David, bisando: 'Lo bo no falta un hmber pa gobern na Israel.' 2KR 7:19 "Ma si boso bira bai i bandon Mi statutonan i Mi mandamentunan ku Mi a pone boso dilanti, i bai sirbi otro diosnan i ador nan, 2KR 7:20 e ora ei lo Mi ranka boso ku ras ku tur for di Mi tera ku Mi a duna boso, i e kas aki ku Mi a konsagr pa Mi nmber lo Mi tira for di Mi bista, i lo Mi hasi un proverbio i un refran entr e tur pueblo. 2KR 7:21 Pa loke ta e kas aki ku tabata hals, ken ku pasa banda di dj lo keda asombr i bisa: 'Pakiko SEOR a hasi asina ku e tera aki i ku e kas aki?' 2KR 7:22 I nan lo bisa: 'Pasobra nan a bandon SEOR, e Dios di nan tatanan, Kende a saka nan for di tera di Egipto, i nan a adopt otro diosnan i a ador nan i a sirbi nan, pesei El a trese tur e kalamidat aki riba nan.'" 2KR 8:1 Awor a sosod ku na fin di e binti aanan den kualnan Salomon a traha e kas di SEOR i su mes kas, 2KR 8:2 el a traha e statnan ku Huram a dun', i a stables e yunan di Israel ayanan. 2K R 8:3 E ora ei Salomon a bai Hamat-soba i a kaptur'. 2KR 8:4 I el a traha Tadmor den desierto i tur e statnan di depsito ku el a traha na Hamat. 2KR 8:5 Tambe el a traha Bt-horon-ariba i Bt-horon-abou, statnan fortifik ku muraya, porta i bara; 2 KR 8:6 i Baalat i tur e statnan di depsito ku Salomon tabatin, i tur e statnan pa su garoshinan i e statnan pa su korednan di kabai, i tur loke Salomon tabata des e di traha na Jerusalm, na Lbano, i na henter e tera bou di su dominio. 2KR 8:7 Hen ter e pueblo ku a resta di e heteonan, e amoreonan, e ferezeonan, e heveonan i e jebuseonan, ku no tabata pertenes na Israel, 2KR 8:8 esta, for di nan desendient enan ku a keda despues di nan na e tera ku e yunan di Israel no a destru, eseinan Salomon a hasi trahad frs te dia djawe. 2KR 8:9 Ma Salomon no a hasi ningun di e y unan di Israel esklabu pa hasi su trabou; nan tabata hmbernan di guera, su kapita nnan prinsipal, i komandantenan di su garoshinan i su korednan di kabai. 2KR 8:10 I esakinan tabata e ofisialnan prinsipal di rei Salomon, dos shent'i sinkuenta ku tabata gobern e pueblo. 2KR 8:11 E ora ei Salomon a trese Farao su yu muh for d i e stat di David na e kas ku el a traha p', pasobra el a bisa: "Mi esposa no mes ter biba den e kas di David, rei di Israel, pasobra e lugnan kaminda e arka di SEO R a drenta ta santu." 2KR 8:12 Anto Salomon a ofres ofrendanan kim na SEOR riba e a ltar di SEOR ku el a traha dilanti di e veranda; 2KR 8:13 i a hasi asina konforme e regla di tur dia, i a ofres nan konforme e mandamentu di Moiss, pa e dianan di sabat, pa e dianan di luna nobo, i pa e tres fiestanan anual--e Fiesta di Pan Si n Zrdeg, e Fiesta di Simannan, i e Fiesta di Tabernakelnan. 2KR 8:14 Awor konform e e ordenansa di su tata David, el a nombra e divishonnan di e saserdotenan pa n an sirbishi, i e levitanan pa nan responsabilidatnan di duna alabansa i sirbi di lanti di e saserdotenan, konforme e regla di tur dia, i e wardadnan-di-porta, seg un nan divishonnan na kada porta; pasobra David, e hmber di Dios, a orden asina. 2 KR 8:15 I nan no a bandon e mandamentu di rei pa sigui e saserdotenan i levitanan di ningun manera, ni tokante di e depsitonan. 2KR 8:16 Asina tur e trabou di Sal omon a wrdu kumpl, for di e dia di ponementu di fundeshi di e kas di SEOR, te e dia ku el a trmin. Asina e kas di SEOR a keda kla. 2KR 8:17 E ora ei Salomon a bai Ezi on-geber i Elot na kosta di laman, na tera di Edm. 2KR 8:18 I pa medio di su sirb idnan Huram a mand' barkunan i sirbidnan ku tabata konos laman; i nan a bai Ofir hun tu ku e sirbidnan di Salomon, i a kohe for di ayanan kuater shent'i sinkuenta tal ento di oro, i a trese nan pa rei Salomon.

2KR 9:1 Awor ora reina di Saba a tende di e fama di Salomon, el a bin Jerusalm pa pone Salomon na prueba ku preguntanan difisil. E tabata kompa pa un grupo masha g randi, ku kamelnan karg ku speserei i un kantidat grandi di oro i piedra presioso ; i ora ku el a yega serka Salomon, el a papia kun di tur loke tabatin riba su ku rason. 2KR 9:2 I Salomon a kontest tur su preguntanan; no tabatin nada ku tabata muchu difisil pa Salomon splika reina di Saba. 2KR 9:3 I ora reina di Saba a mir a e sabiduria di Salomon, e kas ku el a traha, 2KR 9:4 e kuminda na su mesa, e rd u di sinta di su ofisialnan, e manera di sirbi di su sirbidnan i nan paa di bisti, su koperonan i nan paa di bisti, i su trapi ku e tabata subi pa bai e kas di SEOR , el a keda boka habr. 2KR 9:5 E ora ei el a bisa rei: "Tabata brdat loke mi a ten de na mi mes tera tokante di bo palabranan i bo sabiduria. 2KR 9:6 Sinembargo, m i no a kere nan palabranan te ora mi a bin i a mira ku mi mes wowo. I mira, ni m itar di e grandesa di bo sabiduria nan no a kontami. Bo ta surpas e palabranan ku mi a tende. 2KR 9:7 Ki bendishon bo hmbernan ta, ki bendishon e sirbidnan di bo aki ta, ku kontinuamente ta para bo dilanti i ta tende bo sabiduria. 2KR 9:8 Bendis hon sea SEOR bo Dios, Kende tabatin delisia den bo, i a ponebo riba Su trono komo rei pa SEOR bo Dios; pasobra bo Dios a stima Israel i a stables nan pa semper, pes ei El a hasibo rei riba nan, pa hasi huisio i hustisia." 2KR 9:9 E ora ei reina di Saba a duna rei shent'i binti talento di oro i un kantidat masha grandi di sp eserei i piedra presioso; nunka tabatin speserei asina manera esnan ku reina di Saba a duna rei Salomon. 2KR 9:10 I e sirbidnan di Huram i e sirbidnan di Salomon ku tabata trese oro for di Ofir, tambe a trese palu di sndalo i piedra presioso. 2KR 9:11 I for di e palunan di sndalo rei a traha trapi pa e kas di SEOR i pa rei su palasio, i salterio i arpa pa e kantadnan; nunka algu asina no a wrdu mir na ter a di Juda. 2KR 9:12 I rei Salomon a duna reina di Saba tur loke ku e tabata dese, tur loke el a pidi, muchu mas ku loke el a trese pa rei. E ora ei el a bai bk na su mes pais huntu ku su sirbidnan. 2KR 9:13 Awor e peso di oro ku a drenta pa Sa lomon den un aa tabata seis shent'i sesent'i seis talento di oro, 2KR 9:14 fuera di loke e negoshantenan i komersiantenan a trese; i tur e reinan di Arabia i e g obernantenan di e pais a trese oro i plata pa Salomon. 2KR 9:15 I rei Salomon a traha dos shen eskudo grandi di oro bat, i a uza seis shen siklo di oro bat pa kad a eskudo grandi. 2KR 9:16 I el a traha tres shen eskudo di oro bat i a uza tres s hen siklo di oro pa kada eskudo, i rei a pone nan den e kas di mondi-ser di Lbano. 2KR 9:17 Ademas, rei a traha un trono grandi di ivor i a fur' ku oro puru. 2KR 9 :18 I e trono tabatin seis tret, i un banki-pa-pia trah di oro, peg na e trono; i tabatin man na kada banda di e asiento i dos leon par banda di e mannan. 2KR 9:19 I tabatin diesdos leon par einan na kada banda riba e seis tretnan; nada similar no a wrdu trah pa ningun otro reino. 2KR 9:20 I tur e kopanan di bebe di rei Salo mon tabata di oro i tur e artkulonan-di-uzo di e kas di e mondi-ser di Lbano tabata di oro puru; plata no tabata wrdu konsider di balor den e dianan di Salomon. 2KR 9:21 Pasobra rei tabatin barkunan ku tabata bai Tarsis ku e sirbidnan di Huram; u n biaha den kada tres aa e barkunan di Tarsis tabata bin trese oro, plata, ivor, makaku i pouwis. 2KR 9:22 Asina rei Salomon a surpas tur e reinan di tera den rik esa i den sabiduria. 2KR 9:23 I tur e reinan di tera tabata buska e presensia di Salomon, pa tende su sabiduria ku Dios a pone den su kurason. 2KR 9:24 I tur he nde tabata trese su regalo, artkulonan di plata i di oro, paa pa bisti, arma, spes erei, kabai i mula, kada aa un sierto kantidat. 2KR 9:25 Awor Salomon tabatin kua ter mil stal pa kabai i garoshi, i diesdos mil kored di kabai; i el a stashon nan den e statnan di garoshi i serka rei na Jerusalm. 2KR 9:26 I e tabata gobernante riba tur e reinan for di Riu Eufrates te na e tera di e filisteonan i te na e fr ontera di Egipto. 2KR 9:27 I rei a hasi plata mes komun ku piedra na Jerusalm, i el a hasi palu di seda mes abundante ku palu di sikamor ku ta krese den vaye. 2K R 9:28 I nan tabata trese kabai pa Salomon for di Egipto i for di tur tera. 2KR 9:29 Awor e demas echonan di Salomon, for di prom te delaster, nan no ta par skirb den e buki di profeta Natan,

i den e profesia di Ahias e silonita, i den e vishonnan di Ido e mirad, tokante d i Jeroboam, yu hmber di Nabat? 2KR 9:30 I Salomon a reina kuarenta aa na Jerusalm r iba henter Israel. 2KR 9:31 I Salomon a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der den e stat di su tata David, i su yu hmber Roboam a reina na su lug. 2KR 10:1 E ora e i Roboam a bai Sikem, pasobra henter Israel a bin Sikem pa hasi rei. 2KR 10:2 I a sosod ku ora Jeroboam, yu hmber di Nabat, a tende di esaki (pasobra e tabata na E gipto kaminda el a hui bai for di presensia di rei Salomon), Jeroboam a bolbe fo r di Egipto. 2KR 10:3 Asina nan a manda yam'. Ora Jeroboam i henter Israel a bin, nan a papia ku Roboam, bisando: 2KR 10:4 "Bo tata a hasi nos yugo pis; pesei ant o, hasi e trabou duru di bo tata i su yugo pis ku el a pone riba nos mas lih, i no s lo sirbibo." 2KR 10:5 I el a bisa nan: "Bolbe serka mi despues di tres dia." A sina e pueblo a bai. 2KR 10:6 E ora ei rei Roboam a konsult ku e ansianonan ku a sirbi su tata Salomon tempu ku e tabata na bida ainda, bisando: "Kiko boso ta ko nsehmi pa kontest e pueblo aki?" 2KR 10:7 I nan a papia kun, bisando: "Si bo kier t a karioso ku e pueblo aki, si bo kier komplas nan i papia bon palabra ku nan, e or a ei nan lo ta bo sirbid pa semper." 2KR 10:8 Ma el a rechas e konseho ku e ansian onan a dun', i a konsult ku e hobennan ku a lanta huntu kun i ku tabata sirbi. 2KR 1 0:9 Asina el a bisa nan: "Ki konseho boso ta duna pa nos kontest e pueblo aki ku a papia ku mi, bisando: 'Hasi e yugo ku bo tata a pone riba nos mas lih'?" 2KR 10 :10 I e hobennan ku a lanta huntu kun a papia kun, bisando: "Asina bo mester bisa e pueblo ku a papia ku bo, bisando: 'Bo tata a hasi nos yugo pis, ma abo hasi mas lih pa nos.' Asina bo mester bisa nan: 'Mi dede chikitu ta mas diki ku mi tata su lomo! 2KR 10:11 Awor mientras ku mi tata a pone karga di un yugo pis riba boso, ami ta bai aad na boso yugo; mi tata a disiplin boso ku zwip, ma ami ta bai disipli n boso ku skrpion.'" 2KR 10:12 Asina Jeroboam i henter e pueblo a bin serka Roboam riba e di tres dia, manera rei a papia, bisando: "Bolbe serka mi riba e di tres dia." 2KR 10:13 I rei a kontest nan brutu, i rei Roboam a rechas konseho di e ans ianonan. 2KR 10:14 I el a papia ku nan konforme e konseho di e hobennan, bisando : "Mi tata a hasi boso yugo pis, ma ami ta bai aad na dj; mi tata a disiplin boso ku zwip, ma ami ta bai disiplin boso ku skrpion." 2KR 10:15 Asina rei no a skucha e p ueblo, pasobra Dios a destin esei, pa SEOR por a stables Su palabra ku El a papia k u Jeroboam, yu hmber di Nabat, pa medio di Ahias e silonita. 2KR 10:16 I ora hent er Israel a mira ku rei no a skucha nan, e pueblo a kontest rei, bisando: "Ki par ti nos tin ku David? Nos no tin erensia den e yu hmber di Isa. Kada hende bai su tn t, O Israel; awor prkur pa bo mes kas, David." Asina henter Israel a bai na nan tnt nan. 2KR 10:17 Ma Roboam tabata reina riba e yunan di Israel ku tabata biba den e statnan di Juda. 2KR 10:18 E ora ei rei Roboam a manda Hadoram, kende tabatin enkargo di e trabou frs, i e yunan di Israel a piedr' mata. I rei Roboam a pura pa subi su garoshi pa hui bai Jerusalm. 2KR 10:19 Asina Israel a rebeldi kontra e kas di David te dia djawe. 2KR 11:1 Awor ora Roboam a yega Jerusalm, el a reun e kas di Juda i Benjamin, shent'i ochenta mil hmber skoh ku tabata guerero, pa bringa ko ntra Israel pa debolb e reino na Roboam. 2KR 11:2 Ma e palabra di SEOR a yega na S emaias, e hmber di Dios, bisando: 2KR 11:3 "Papia ku Roboam, yu hmber di Salomon, rei di Juda, i ku henter Israel na Juda i Benjamin, bisando: 2KR 11:4 'Asina SEOR ta bisa: "Boso no bai bringa kontra boso rumannan; kada un bolbe pa su kas, pas obra ta Ami ta hasi e kos aki."'" Asina nan a skucha e palabranan di SEOR i a bol be i no a bai kontra Jeroboam. 2KR 11:5 Roboam tabata biba na Jerusalm i a traha statnan pa defensa na Juda. 2KR 11:6 Asina el a traha Btlehm, Etam, Tekoa, 2KR 11: 7 Bt-sur, Soko, Adulam, 2KR 11:8 Gat, Maresa, Zif, 2KR 11:9 Adoraim, Lakis, Azeka , 2KR 11:10 Zora, Ajalon i Hebrn, ku ta statnan fortifik na Juda i na Benjamin. 2K R 11:11 Tambe el a fortifik e frtinan i a pone ofisial den nan, i provishonnan di kuminda, zeta i bia. 2KR 11:12 I el a pone eskudo i lansa den kada stat i a hasi nan masha fuerte. Asina el a keda ku Juda i Benjamin. 2KR 11:13 Ademas, e saserd otenan i e levitanan ku tabata den henter Israel a uni kun for di tur nan distrik tonan.

2KR 11:14 Pasobra e levitanan a laga nan lugnan di yerba brd i nan propiedat i a bi n Juda i Jerusalm, pasobra Jeroboam i su yu hmbernan a eksklu nan di sirbi komo sas erdote di SEOR. 2KR 11:15 I el a nombra su mes saserdotenan pa e lugnan haltu, pa e demoonan, i pa e bishnan ku el a traha. 2KR 11:16 I esnan di tur e tribunan di I srael ku a dedik nan kurason pa buska e SEOR Dios di Israel, a sigui nan pa Jerusa lm, pa ofres sakrifisio na e SEOR Dios di nan tatanan. 2KR 11:17 I nan a fortifik e reino di Juda i pa tres aa nan a sosten Roboam, yu hmber di Salomon, pasobra nan a kana den e kaminda di David i Salomon pa tres aa. 2KR 11:18 E ora ei Roboam a tum a komo esposa Mahalat, yu muh di Jerimot, yu hmber di David, i di Abihail, yu muh d i Eliab, yu hmber di Isa, 2KR 11:19 i el a haa yu hmbernan p': Jes, Semarias i Zaham. 2KR 11:20 I despues di dj Roboam a tuma Maaka, yu muh di Absalon, i Maaka a haa p': Abias, Atai, Ziza i Selomit. 2KR 11:21 I Roboam tabata stima Maaka, yu muh di Abs alon, mas ku tur su otro esposanan i konkubinanan. Pasobra el a tuma diesocho es posa i sesenta konkubina i a engendr bint'i ocho yu hmber i sesenta yu muh. 2KR 11: 22 I Roboam a nombra Abias, yu hmber di Maaka, komo kabesante i lider entre su ru man hmbernan, pasobra e tabatin intenshon di hasi rei. 2KR 11:23 I el a aktua ku s abiduria i a parti algun di su yu hmbernan den tur e teritorionan di Juda i Benja min, den tur e statnan fortifik; i el a duna nan kuminda na abundansia. Tambe el a buska hopi esposa pa nan. 2KR 12:1 Ora ku e reino di Roboam a wrdu stables i a b ira fuerte, i henter Israel huntu kun a bandon e lei di SEOR. 2KR 12:2 I a sosod den e di sinku aa di rei Roboam, pasobra nan tabata infiel na SEOR, ku Sisak, rei di Egipto, a lanta kontra Jerusalm 2KR 12:3 ku mil dos shen garoshi i sesenta mil ko red di kabai. I e pueblo ku a bin kun for di Egipto no por a wrdu kont: e libionan, e sukitanan i e etiopenan. 2KR 12:4 I el a kaptur e statnan fortifik di Juda i a y ega te na Jerusalm. 2KR 12:5 E ora ei profeta Semaias a bin serka Roboam i e pren snan di Juda, kendenan a reun na Jerusalm pa motibu di Sisak, i el a bisa nan: "As ina SEOR ta bisa: 'Boso a bandonMi, asina Ami tambe a bandon boso i a entreg boso na Sisak.'" 2KR 12:6 Asina e prensnan di Israel i rei a umiy nan mes i a bisa: "SEOR ta hustu." 2KR 12:7 I ora SEOR a mira ku nan a umiy nan mes, e palabra di SEOR a y ega na Semaias, bisando: "Nan a umiy nan mes, pesei lo Mi no destru nan, ma lo Mi duna nan sierto mid di libertat; i lo Mi no drama Mi furia riba Jerusalm pa medio di Sisak. 2KR 12:8 Ma nan lo bira su esklabu, asina ku nan por sia e diferensia e ntre sirbi Ami i sirbi e reinonan di e nashonnan." 2KR 12:9 Asina Sisak, rei di Egipto, a lanta kontra Jerusalm, i a kohe e tesoronan di e kas di SEOR i e tesoron an di rei su palasio. El a kohe tur kos; tambe el a kohe e eskudonan di oro ku S alomon a traha. 2KR 12:10 E ora ei rei Roboam a traha eskudo di brns na nan lug, i a pone nan na enkargo di e komandantenan di e guardianan ku tabata tene warda n a porta di rei su kas. 2KR 12:11 I a sosod ku ki ora ku rei tabata drenta e kas d i SEOR, e guardianan tabata bin karga nan i despues hiba nan bk den e kamber di e guardianan. 2KR 12:12 I ora ku el a umiy su mes, e rabia di SEOR a kita for di dj, asina ku E no a destrui kompletamente; i tambe kosnan tabata bai bon na Juda. 2KR 12:13 Asina rei Roboam a fortales su mes na Jerusalm i a reina. Awor Roboam tabat in kuarent'i un aa dia ku el a kumins reina, i el a reina dieshete aa na Jerusalm, e stat ku SEOR a skohe for di tur e tribunan di Israel, pa pone Su nmber ayanan. I nmber di su mama tabata Naama e amonita. 2KR 12:14 I el a hasi malu, pasobra e no a pone su kurason pa buska SEOR. 2KR 12:15 Awor e echonan di Roboam, for di prom te delaster, nan no ta par skirb den e buki di profeta Semaias i di Ido e mirad, se gun e registro genealgiko? I tabatin guera kontinuamente entre Roboam i Jeroboam. 2KR 12:16 I Roboam a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der den e stat di David, i su yu hmber Abias a bira rei na su lug. 2KR 13:1 Den e di diesocho aa di rei Jero boam, Abias a bira rei di Juda. 2KR 13:2 El a reina tres aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Mikaias, yu muh di Uriel di Gabaa. I tabatin guera entre Abias i Jeroboam.

2KR 13:3 I Abias a kumins e bataya ku un ehrsito di guereronan balente, kuater she n mil hmber skoh, mientras ku Jeroboam a bai para den rdu di bataya kontra dj ku och o shen mil hmber skoh, ku tabata guereronan balente. 2KR 13:4 E ora ei Abias a bai para riba Seru Zemaraim, ku ta keda den e serunan di Efrain, i a bisa: "Skucham i, Jeroboam i henter Israel: 2KR 13:5 boso no sa ku SEOR Dios di Israel a duna e gobernashon riba Israel pa semper na David i su yu hmbernan, pa medio di un alian sa di salu? 2KR 13:6 Ma Jeroboam, yu hmber di Nabat, sirbid di Salomon, yu hmber di David, a lanta i a rebeldi kontra su shon; 2KR 13:7 i hmbernan prvrso a uni kun, ban didonan ku a result muchu fuerte pa Roboam, yu hmber di Salomon, tempu ku e tabata hoben i tmido i no por a defend su mes kontra nan. 2KR 13:8 "Asina awor boso tin intenshon di resist e reino di SEOR pa medio di e yu hmbernan di David, pasobra bos o ta un multitut grandi, i pasobra boso tin huntu ku boso e bishnan di oro ku Jer oboam a traha komo diosnan pa boso. 2KR 13:9 Boso no a kore ku e saserdotenan di SEOR, e yu hmbernan di Aaron i e levitanan, i a nombra saserdotenan pa boso mes m anera e pueblonan di otro teranan? Ken ku bin pa konsagr su mes ku un bish machu i shete karn chubatu, asta por bira saserdote di loke no ta diosnan. 2KR 13:10 "Ma pa loke ta nos, SEOR ta nos Dios, i nos no a bandon'E; e yu hmbernan di Aaron ta sirbi SEOR komo saserdote, i e levitanan ta hasi nan trabou. 2KR 13:11 I tur main ta i atardi nan ta kima ofrendanan kim i sensia aromtiko na SEOR, i e pan di propos ishon ta wrdu pon riba e mesa limpi, i e kandel di oro ku su lampinan ta kla pa sen de tur atardi; pasobra nos ta kumpli ku e enkargo di SEOR nos Dios, ma boso a ban don'E. 2KR 13:12 Awor mira, Dios ta ku nos na kabes, i Su saserdotenan ku trmpt di bataya pa zona alarma kontra boso. O yunan di Israel, no bringa kontra SEOR Dios di boso tatanan, pasobra boso lo no tin ksito." 2KR 13:13 Ma Jeroboam a skonde p a atak di patras, asina ku Israel tabata dilanti di Juda i e trampa tabata nan tr as. 2KR 13:14 Ora Juda a bira wak, ata, nan a wrdu atak di padilanti i di patras; i nan a sklama na SEOR, i e saserdotenan a supla e trmptnan. 2KR 13:15 E ora ei e hm bernan di Juda a dal un gritu di guera, i ora ku e hmbernan di Juda a dal e gritu di guera, a sosod ku Dios a derot Jeroboam i henter Israel dilanti di Abias i Jud a. 2KR 13:16 I ora ku e yunan di Israel a hui dilanti di Juda, Dios a entreg nan den nan man. 2KR 13:17 I Abias i su hendenan a derot nan ku un matansa grandi; i asina sinku shen mil hmber skoh di Israel a muri. 2KR 13:18 Asina e yunan di Israe l a wrdu somet den e tempu ei, i e yunan di Juda a vense, pasobra nan a konfia den SEOR, e Dios di nan tatanan. 2KR 13:19 I Abias a prsigu Jeroboam, i a kaptur difere nte stat for di dj: Bt-l ku su pueblitonan, Jesana ku su pueblitonan, i Efrain ku s u pueblitonan. 2KR 13:20 I Jeroboam no a rekobr forsa mas den e dianan di Abias; i SEOR a afligi i el a muri. 2KR 13:21 Ma Abias a bira poderoso, i a tuma dieskuat er esposa pa su mes; i a bira tata di bint'i dos yu hmber i dieseis yu muh. 2KR 13 :22 Awor e demas echonan di Abias, su kamindanan i su palabranan, ta par skirb den e relatonan di profeta Ido. 2KR 14:1 Asina Abias a bai soseg serka su tatanan, i nan a der' den e stat di David, i su yu hmber Asa a bira rei na su lug. Durante di su dianan e tera tabata trankil pa dies aa. 2KR 14:2 I Asa a hasi loke ta bon i korekto den bista di SEOR su Dios, 2KR 14:3 pasobra el a kita e altarnan stranher o i e lugnan haltu, a basha e pilarnan sagrado abou, a kap e imagennan di Asera 2 KR 14:4 i a orden Juda pa buska e SEOR Dios di nan tatanan i pa warda e lei i e ma ndamentu. 2KR 14:5 Tambe el a kita e lugnan haltu i e altarnan di sensia for di t ur e statnan di Juda. I e reino a keda trankil bou di su dominio. 2KR 14:6 I el a traha statnan fortifik na Juda, komo ku e tera tabata trankil, i no tabatin nin gun hende na guera kun durante di e aanan ei, pasobra SEOR a dun' sosiegu. 2KR 14:7 Pasobra el a bisa Juda: "Laga nos traha e statnan aki i rondon nan ku muraya i to ren, porta i bara. Ainda e tera ta di nos, pasobra nos a buska SEOR nos Dios; nos a busk'E, i El a duna nos sosiegu na tur banda." Asina nan a konstru i a prosper.

2KR 14:8 Awor Asa tabatin un ehrsito di tres shen mil hmber for di Juda ku tabata karga eskudo i lansa grandi, i dos shent'i ochenta mil hmber for di Benjamin ku t abata karga eskudo i ku tabata span bog; nan tur tabata guerero balente. 2KR 14: 9 Awor Zera e etiope a sali kontra nan ku un ehrsito di un miyon hmber i tres shen garoshi, i el a bin Maresa. 2KR 14:10 Asina Asa a sali pa kontr', i nan a pone n an mes den rdu di bataya den e vaye di Sefata na Maresa. 2KR 14:11 E ora ei Asa a sklama na SEOR su Dios i a bisa: "SEOR, no tin ni un fuera di Bo pa yuda den e ba taya entre esun poderoso i esnan ku no tin forsa; asina, yuda nos, O SEOR nos Dio s, pasobra ta den Bo nos ta konfia, i den Bo nmber nos a bin kontra e multitut ak i. O SEOR, Abo ta nos Dios; no laga hende prevales kontra Bo." 2KR 14:12 Asina SEOR a derot e etiopenan dilanti di Asa i dilanti di Juda, i e etiopenan a hui. 2KR 1 4:13 I Asa i e pueblo ku tabata huntu kun a prsigu nan te na Gerar; i asina hopi et iope a kai ku nan no por a rekuper, pasobra nan a wrdu destru dilanti di SEOR i dila nti di Su ehrsito. I nan a bai ku masha hopi botn. 2KR 14:14 I nan a destru tur e s tatnan rnt di Gerar, pasobra e teror di SEOR a kai riba nan; i nan a plnder tur e s tatnan, pasobra tabatin hopi botn den nan. 2KR 14:15 Tambe nan a mata esnan ku ta batin kria di bestia, i nan a bai ku kantidatnan grandi di karn i kamel. E ora ei nan a bolbe Jerusalm. 2KR 15:1 Awor e Spiritu di Dios a bin riba Azarias, yu hmbe r di Oded, 2KR 15:2 i el a sali bai pa kontra ku Asa i a bis': "Skuchami, Asa, i henter Juda i Benjamin: SEOR ta ku boso ora boso ta kunE. I si boso busk'E, E lo laga boso ha'E; ma si boso bandon'E, E lo bandon boso. 2KR 15:3 I pa hopi dia Isra el tabata sin e Dios brdadero, i sin un saserdote pa sia nan i sin lei. 2KR 15:4 M a den nan angustia nan a bolbe serka e SEOR Dios di Israel, i nan a busk'E, i El a laga nan ha'E. 2KR 15:5 I den e tempunan ei no tabatin pas pa esun ku tabata sa li, ni pa esun ku tabata drenta, pasobra tabatin hopi aflikshon riba tur e habit antenan di e teranan. 2KR 15:6 I un nashon tabata aplast otro nashon, i un stat o tro stat, pasobra Dios tabata aflig nan ku tur sorto di aflikshon. 2KR 15:7 Ma bo so, sea fuerte i no prd kurashi, pasobra tin rekompensa pa boso trabou." 2KR 15:8 Awor ora Asa a tende e palabranan aki i e profesia ku Azarias, yu hmber di profet a Oded, a papia, el a tuma kurashi i a kita e dolonan abominabel for di henter te ra di Juda i Benjamin i for di e statnan ku el a kaptur den e serunan di Efrain. E ora ei el a restor e altar di SEOR ku tabata keda dilanti di e veranda di SEOR. 2 KR 15:9 I el a reun henter Juda i Benjamin i esnan for di Efrain, Manass i Simeon, kendenan tabata biba serka nan, pasobra hopi hende di Israel a pasa ofer pa Asa su banda, ora nan a mira ku SEOR su Dios tabata kun. 2KR 15:10 Asina nan a reun na Jerusalm den e di tres luna di e di diesinku aa di e reinado di Asa. 2KR 15:11 I e dia ei nan a sakrifik na SEOR shete shen buey i shete mil karn for di e botn ku na n a trese. 2KR 15:12 I nan a sera e aliansa pa buska e SEOR Dios di nan tatanan k u henter nan kurason i alma; 2KR 15:13 i ken ku no kier a buska e SEOR Dios di Is rael mester a wrdu mat, sea chikitu f grandi, hmber f muh. 2KR 15:14 Ademas, nan a ha i un huramentu na SEOR na bos haltu, ku gritamentu, ku trmpt i ku kachu. 2KR 15:15 I henter Juda a regosih tokante di e huramentu, pasobra nan a hura ku henter nan kurason i a busk'E sinseramente, i El a laga nan ha'E. Asina SEOR a duna nan sosie gu na tur banda. 2KR 15:16 Tambe el a kita Maaka, mama di rei Asa, for di e pues to di reina mama, pasobra Maaka a traha un imagen horibel di Asera, i Asa a kap su imagen horibel bash'abou, a garn' i a kim' na Roi Kedron. 2KR 15:17 Ma e lugnan haltu no a wrdu kit for di Israel; sinembargo, Asa su kurason tabata sin kulpa hen ter su bida. 2KR 15:18 I el a trese den e kas di Dios e kosnan ku su tata a dedi k i e kosnan ku e mes a dedik: plata, oro i artkulonan-di-uzo. 2KR 15:19 I no tabat in mas guera te na e di trint'i sinku aa di Asa su reinado. 2KR 16:1 Den e di tri nt'i seis aa di Asa su reinado, Baasa, rei di Israel, a lanta kontra Juda i a for tifik Rama, pa no laga ningun hende sali ni drenta serka Asa, rei di Juda. 2KR 16 :2 E ora ei Asa a saka plata i oro for di e lugnan-di-warda-tesoro di e kas di SEO R i e kas di rei i a manda nan pa Bn-adad, rei di Siria, kende tabata biba na Dam asko, bisando: 2KR 16:3 "Laga tin un aliansa entre abo i ami, manera tin entre m i tata i bo tata. Mira, mi a manda plata i oro pa bo; bai, kibra bo aliansa ku B aasa, rei di Israel, pa e retir for di mi." 2KR 16:4 Asina Bn-adad a skucha rei As a i a manda e komandantenan di su ehrsitonan kontra e statnan di Israel, i nan a konkist Ijon, Dan, Abel-maim i tur e statnan di depsito di Nftal. 2KR 16:5 I a sosod ku ora Baasa a tende di esaki, el a stp di fortifik Rama i a para su trabou. 2KR 1

6:6 Anto rei Asa a trese henter Juda, i nan a kohe e piedranan di Rama i su palu nan ku kualnan Baasa tabata

trahando, bai kun; i ku esakinan el a fortifik Geba i Mizpa. 2KR 16:7 Na e tempu e i Hanani e mirad a bin serka Asa, rei di Juda, i a bis': "Pasobra bo a depend riba rei di Siria i bo no a depend riba SEOR bo Dios, pesei e ehrsito di rei di Siria a skapa for di bo man. 2KR 16:8 No t'asina ku e etiopenan i e libionan tabata un e hrsito inmenso ku masha hopi garoshi i kored di kabai? Sinembargo, pasobra bo a ko nfia den SEOR, El a entreg nan den bo man. 2KR 16:9 Pasobra wowo di SEOR ta move ba i bin dor di henter tera, pa E por sosten fuertemente esnan ku nan kurason ta kom pletamente di djE. Bo a aktua ku bobedat den esaki. Di brdat, for di awor padilan ti siguramente lo bo tin guera." 2KR 16:10 E ora ei Asa a rabia ku e mirad i a se r' den prizon, pasobra e tabata furioso riba dj pa e motibu aki. I Asa a oprim algu n hende di e pueblo na e mesun tempu. 2KR 16:11 I awor, e echonan di Asa, for di prom te delaster, ata, nan ta par skirb den e Buki di reinan di Juda i Israel. 2KR 16:12 I den e di trint'i nuebe aa di su reinado, Asa a bira malu na su pianan. S u malesa tabata masha grave mes, ma asta den su malesa e no a buska SEOR, sino dkt ernan. 2KR 16:13 Asina Asa a bai soseg serka su tatanan i el a muri den e di kuar ent'i un aa di su reinado. 2KR 16:14 I nan a der' den su mes tumba ku el a laga ka p pa su mes den e stat di David, i nan a pon' den e lug di sosiegu ku el a yena ku diferente sorto di speserei, meskl segun e arte di e trahadnan di perfume; i nan a sende un kandela masha grandi p'. 2KR 17:1 E ora ei su yu hmber Josafat a bira r ei na su lug, i a sigur su posishon riba Israel. 2KR 17:2 El a pone trupanan den t ur e statnan fortifik di Juda, i a pone guarnishon den tera di Juda i den e statn an di Efrain ku su tata Asa a kaptur. 2KR 17:3 I SEOR tabata ku Josafat, pasobra e l a sigui e ehmpel di e dianan di prom aya di su tata David, i no a buska e Baalna n, 2KR 17:4 ma a buska e Dios di su tata, a sigui Su mandamentunan i no a hasi m anera Israel a hasi. 2KR 17:5 Asina SEOR a stables e reino bou di su kontrol den s u man; i henter Juda a trese tributo pa Josafat, i e tabatin gran rikesa i onor. 2KR 17:6 I su kurason tabata yen di entusiasmo den e kamindanan di SEOR; i el a bolbe kita e lugnan haltu i e imagennan di Asera for di Juda. 2KR 17:7 Anto den e di tres aa di su reinado el a manda su ofisialnan: Bn-hail, Abdias, Zakarias, Nat anael i Mikaias, pa sia hende den e statnan di Juda; 2KR 17:8 i huntu ku nan e le vitanan: Semaias, Netanias, Zebadias, Asael, Semiramot, Jonatan, Adonias, Tobias i Tobadonias, e levitanan; i huntu ku nan e saserdotenan Elisama i Joram. 2KR 1 7:9 I nan tabata sia hende na Juda, dor ku nan tabatin e buki di lei di SEOR huntu ku nan; i nan a pasa den tur e statnan di Juda i a sia e pueblo. 2KR 17:10 Awor e teror di SEOR tabata riba tur e reinonan di e teranan ku tabatin rnt di Juda, as ina ku nan no a hasi guera kontra Josafat. 2KR 17:11 I algun di e filisteonan a trese regalo i plata komo tributo pa Josafat; e arabirnan tambe a trese tounan d i bestia chikitu p': shete mil shete shen karn chubatu i shete mil shete shen kabr itu chubatu. 2KR 17:12 Asina Josafat a bira mas i mas poderoso, i el a traha frti nan i statnan di depsito na Juda. 2KR 17:13 I e tabatin hopi provishon den e stat nan di Juda, i guereronan, hmbernan balente, na Jerusalm. 2KR 17:14 I esaki tabata nan kantidat segun e kasnan di nan tatanan: di Juda, komandantenan di milnan, A dnas tabata e komandante, ku tres shen mil guerero balente; 2KR 17:15 i banda di dj, Johanan, e komandante, ku dos shent'i ochenta mil; 2KR 17:16 i banda di dj, A masias, yu hmber di Zikri, kende a ofres su mes boluntariamente na SEOR, ku dos she n mil guerero balente; 2KR 17:17 i di Benjamin, Eliada, un guerero balente, ku d os shen mil hmber arm ku bog i eskudo; 2KR 17:18 i banda di dj, Jozabad, ku shent'i ochenta mil hmber ekip pa guera. 2KR 17:19 Esakinan ta esnan ku tabata sirbi rei, sin konta esnan ku rei a pone den e statnan fortifik na henter Juda. 2KR 18:1 Aw or Josafat tabatin gran rikesa i onor; i el a emparent ku Akab dor di matrimonio. 2KR 18:2 I algun aa despues el a bai bishit Akab na Samaria. I Akab a mata hopi k arn i buey p' i e hendenan ku tabata huntu kun, i a prsuadi pa bai kontra Ramot-galaa d. 2KR 18:3 I Akab, rei di Israel, a bisa Josafat, rei di Juda: "Bo kier ban ku mi kontra Ramot-galaad?" I el a bis': "Ami ta manera abo ta, i mi pueblo ta maner a bo pueblo, i nos lo ta ku bo den bataya." 2KR 18:4 Ademas, Josafat a bisa rei di Israel: "Pa fabor, konsult ku e palabra di SEOR prom."

2KR 18:5 E ora ei rei di Israel a reun e profetanan, kuater shen hmber, i a bisa n an: "Nos lo bai bringa kontra Ramot-galaad, f lo mi keda sin bai?" I nan a bisa: "Bai, pasobra Dios lo entregu' den man di rei." 2KR 18:6 Ma Josafat a bisa: "No t in profeta di SEOR mas akinan ku nos por konsult kun?" 2KR 18:7 I rei di Israel a b isa Josafat: "Tin n hmber mas pa medio di ken nos por konsult ku SEOR, ma mi ta odi', pasobra nunka e no ta profetis nada bon di mi sino semper malu so. Ta Mikaias, y u hmber di Imla." Ma Josafat a bisa: "Rei no mester papia asina." 2KR 18:8 E ora ei rei di Israel a yama un ofisial i a bisa: "Hasi lih trese Mikaias, yu hmber di Imla." 2KR 18:9 Awor rei di Israel i Josafat, rei di Juda, tabata sint kada un ri ba su trono, bist na paa di rei, i nan tabata sint na e plenchi-di-bati-mainshi na entrada di e porta di Samaria; i tur e profetanan tabata profetis nan dilanti. 2K R 18:10 I Zedekias, yu hmber di Kenaana, a traha kachunan di heru pa su mes i a b isa: "Asina SEOR ta bisa: 'Ku esakinan lo bo kacha e sirionan te ora bo kaba ku n an.'" 2KR 18:11 I tur e profetanan tabata profetis asin'aki, bisando: "Subi bai R amot-galaad i prosper, pasobra SEOR lo entregu' den man di rei." 2KR 18:12 E ora ei e mensahero ku a bai yama Mikaias a papia kun, bisando: "Mira, e palabranan di e profetanan ta unnimamente na fabor di rei. Asina, pa fabor, laga bo palabra ta m anera palabra di un di nan, i papia faborabel." 2KR 18:13 Ma Mikaias a bisa: "Ma nera SEOR ta biba, loke mi Dios bisa, esei lo mi papia." 2KR 18:14 I ora ku el a yega serka rei, rei a bis': "Mikaias, nos lo bai bringa kontra Ramot-galaad, f mi lo keda sin bai?" El a bisa: "Bai i prosper, pasobra nan lo wrdu entreg den bo man. " 2KR 18:15 E ora ei rei a bis': "Kuantu biaha mi mester hurabo pa no papia nada otro sino e brdat ku mi den e nmber di SEOR?" 2KR 18:16 Asina el a bisa: "Mi a mira henter Israel plam riba e serunan, manera karn ku no tin wardad. I SEOR a bisa: 'Es akinan no tin shon. Laga kada un di nan bolbe su kas na pas.'" 2KR 18:17 E ora e i rei di Israel a bisa Josafat: "Mi no a bisabo ku e lo no profetis nada bon di m i, sino malu so?" 2KR 18:18 I Mikaias a bisa: "Pesei, tende e palabra di SEOR. Mi a mira SEOR sint riba Su trono, i henter e ehrsito di shelu par na Su man drechi i na Su man robes. 2KR 18:19 I SEOR a bisa: 'Ken lo gaa Akab, rei di Israel, pa bai muri na Ramot-galaad?' "I un a bisa esaki i un otro a bisa esaya. 2KR 18:20 E or a ei un spiritu a bin dilanti i a bai para dilanti di SEOR i a bisa: 'Ami lo ga'.' "I SEOR a bis': 'Kon?' 2KR 18:21 "I el a bisa: 'Ami lo bai i bira un spiritu di me ntira den boka di tur su profetanan.' E ora ei El a bisa: 'Abo mester ga' i bo ta logra tambe. Bai i hasi asina.' 2KR 18:22 "Pesei anto, SEOR a pone un spiritu di mentira den boka di e profetanan aki di bo; pasobra SEOR a proklam desaster kontra bo." 2KR 18:23 E ora ei Sedekias, yu hmber di Kenaana, a yega serka i a dal Mika ias na su banda di kara i a bisa: "Kon e Spiritu di SEOR por a bai for di mi pa p apia ku bo?" 2KR 18:24 I Mikaias a bisa: "Mira, lo bo mira riba e dia ku bo dren ta un kamber paden pa skonde." 2KR 18:25 E ora ei rei di Israel a bisa: "Kohe Mi kaias hib' bk serka Amon, e gobernad di e stat, i serka Joas, rei su yu hmber, 2KR 1 8:26 i bisa: 'Asina rei ta bisa: "Pone e hmber aki den prizon i aliment' ku pan di aflikshon i awa di aflikshon te ora mi bolbe sano i salvo."'" 2KR 18:27 I Mikai as a bisa: "Si di brdat bo bolbe sano i salvo, SEOR no a papia pa medio di mi." I el a bisa: "Skucha, boso, pueblonan tur!" 2KR 18:28 Asina rei di Israel i Josafa t, rei di Juda, a bai kontra Ramot-galaad. 2KR 18:29 I rei di Israel a bisa Josa fat: "Lo mi disfras mi mes i bai den bataya, ma abo bisti bo paa di rei." Asina re i di Israel a disfras su mes, i nan a bai den bataya. 2KR 18:30 Awor rei di Siria a orden e kapitannan di su garoshinan, bisando: "No bringa kontra chikitu ni gra ndi, sino solamente kontra rei di Israel." 2KR 18:31 Asina a sosod ku ora e kapit annan di e garoshinan a mira Josafat, nan a bisa: "Ata rei di Israel!" I nan a b ira pa bringa kontra dj. Ma Josafat a dal un gritu i SEOR a yud', i Dios a desvi nan for di dj. 2KR 18:32 E ora ei a sosod ku ora e kapitannan di e garoshinan a mira ku no tabata rei di Israel, nan a bira bai i a stp di prsigui. 2KR 18:33 I un hmber a span su bog tira pa loko, i a alkans rei di Israel nt kaminda su armadura tabata hink den otro. Asina el a bisa e kored di garoshi: "Bira bai bk i sakami for di ba taya, pasobra mi ta gravemente herid."

2KR 18:34 I e bataya tabata duru e dia ei, i rei di Israel a keda want rgt den su garoshi dilanti di e sirionan te part'i atardi; i ora solo a baha el a muri. 2KR 19:1 E ora ei Josafat, rei di Juda, a bolbe sano i salvo na su kas na Jerusalm. 2KR 19:2 I Jeh, yu hmber di Hanani, e mirad, a sali pa kontr' i a bisa rei Josafat: "Bo mester yuda e malbado i stima esnan ku ta odia SEOR i asina trese rabia di SEO R riba bo mes? 2KR 19:3 Sinembargo, tin algu bon den bo, pasobra bo a kita e ima gennan di Asera for di e tera i bo a dedik bo kurason pa buska Dios." 2KR 19:4 As ina Josafat a biba na Jerusalm i a bolbe sali meimei di e pueblo for di Beerseba te na e serunan di Efrain, i a trese nan bk serka SEOR, e Dios di nan tatanan. 2KR 19:5 I el a nombra huesnan den e tera den tur e statnan fortifik di Juda, stat p a stat. 2KR 19:6 I el a bisa e huesnan: "Pensa bon kiko boso ta hasi, pasobra no ta pa hende boso ta huzga, sino pa SEOR, Kende ta huntu ku boso ora boso ta duna huisio. 2KR 19:7 Pesei awor, laga e temor di SEOR ta riba boso; tene masha kuido u kiko boso ta hasi, pasobra SEOR nos Dios lo no tin parti den inhustisia, ni den distinshon di persona, ni den tumamentu di plaka pas bou di mesa." 2KR 19:8 I na Jerusalm tambe Josafat a nombra algun di e levitanan i saserdotenan, i algun di e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Israel, pa e huisio di SEOR i pa huzga ple itunan entre e habitantenan di Jerusalm. 2KR 19:9 E ora ei el a orden nan, bisando : "Asina boso mester hasi den e temor di SEOR, ku fieldat i di henter boso kuraso n. 2KR 19:10 I ki ora ku kualke pleitu wrdu present na boso dor di boso rumannan k u ta biba den nan statnan, entre sanger ku sanger, entre lei i mandamentu, statu to i ordenansa, boso mester spirta nan, pa nan no keda kulpabel dilanti di SEOR, i pa furia no bin riba boso i boso rumannan. Asin'aki boso mester hasi i boso lo no ta kulpabel. 2KR 19:11 "I mira, sumosaserdote Amarias lo ta riba boso den tur loke tin di hasi ku SEOR; i Zebadias, yu hmber di Ismael, gobernante di e kas di Juda, den tur loke tin di hasi ku rei. Tambe e levitanan lo ta ofisialnan dilant i di boso. Aktua desidido, i ku SEOR sea ku e hustu." 2KR 20:1 Awor a sosod ku des pues di esaki e yu hmbernan di Moab i e yu hmbernan di Amon, huntu ku algun di e m eunitanan, a bin pa hasi guera kontra Josafat. 2KR 20:2 Anto algun hende a bin k onta Josafat, bisando: "Un multitut grandi ta biniendo kontra bo for di otro ban da di laman, for di Siria, i mira, nan ta na Hazezon-tamar, esta, En-gadi." 2KR 20:3 I Josafat a haa miedu i a disid di buska SEOR, i a proklam un yunamentu den hen ter Juda. 2KR 20:4 Asina e pueblo di Juda a reun huntu pa buska yudansa di SEOR; s, nan a bin for di tur stat di Juda pa buska SEOR. 2KR 20:5 E ora ei Josafat a bai para den e asamblea di Juda i Jerusalm, den e kas di SEOR, dilanti di e plenchi n obo, 2KR 20:6 i el a bisa: "O SEOR, e Dios di nos tatanan, no ta Abo ta Dios den e shelunan? I no ta Abo ta gobern riba tur e reinonan di e nashonnan? Poder i for sa ta den Bo man, asina ku ningun hende no por para kontra Bo. 2KR 20:7 No ta Ab o, O nos Dios, a kore ku e habitantenan di e tera aki for di dilanti di Bo puebl o Israel, i a dun' na e desendientenan di Abraham, Bo amigu pa semper? 2KR 20:8 I nan a biba den dj, i a traha pa Bo un santuario ayanan pa Bo nmber, bisando: 2KR 20:9 'Si maldat bin riba nos, f spada, f huisio, f pestilensia, f hamber, nos lo par a dilanti di e kas aki i dilanti di Bo (pasobra Bo nmber ta den e kas aki), i skl ama na Bo den nos angustia, i Abo lo tende i libra nos.' 2KR 20:10 "I awor, ata, e yu hmbernan di Amon, Moab i Seru Seir, ku Bo no a prmit Israel invad tempu ku nan a sali for di tera di Egipto (nan a kita pa nan i no a destru nan), 2KR 20:11 mi ra kon nan ta paga nos bk, dor di bin pa kore ku nos for di Bo poseshon ku Bo a d una nos komo un erensia. 2KR 20:12 O nos Dios, lo Bo no huzga nan? Pasobra nos t a sin forsa dilanti di e multitut grandi aki ku ta bini kontra nos; ni nos no sa kiko pa hasi, ma nos wowo ta riba Bo." 2KR 20:13 I henter Juda tabata par dilant i di SEOR, ku nan yu chikitunan, nan esposanan i nan yunan. 2KR 20:14 E ora ei me imei di e asamblea e Spiritu di SEOR a bin riba Jahaziel, yu hmber di Zakarias, yu hmber di Bnaia, yu hmber di Jeiel, yu hmber di Matanias, e levita di e yu hmbernan d i Asaf. 2KR 20:15 I el a bisa: "Skucha, henter Juda i habitantenan di Jerusalm i rei Josafat: asina SEOR ta bisa boso: 'No tene miedu ni desmay pa motibu di e mult itut grandi aki, pasobra e bataya no ta di boso, ma di Dios. 2KR 20:16 Maan, baha bai kontra nan. Mira, nan lo subi pasa riba e subida di Sis, i boso lo haa nan k aminda e vaye ta kaba, prom ku yega na e desierto di Jeruel. 2KR 20:17 Boso no ti n mester di bringa den e bataya aki; stashon boso mes, para i mira e salbashon di SEOR na

boso fabor, O Juda i Jerusalm.' No tene miedu ni desmay; sali maan pa enfrent nan, p asobra SEOR ta ku boso." 2KR 20:18 I Josafat a baha su kabes ku su kara te na sue la, i henter Juda i e habitantenan di Jerusalm a tira nan kurpa abou dilanti di S EOR, i a ador SEOR. 2KR 20:19 I e levitanan, for di e yu hmbernan di e koatitanan i for di e yu hmbernan di e koreitanan, a lanta para pa alab e SEOR Dios di Israel, n a bos masha fuerte mes. 2KR 20:20 I nan a lanta mainta tempran i a sali bai na e desierto di Tekoa; i ora nan a sali bai, Josafat a para i a bisa: "Skuchami, O Juda i habitantenan di Jerusalm, pone boso konfiansa den SEOR boso Dios, i boso lo ta stables. Pone boso konfiansa den Su profetanan i prosper." 2KR 20:21 I ora ku el a konsult ku e pueblo, el a apunt esnan ku tabata kanta na SEOR i esnan ku tabat a alab'E bist na paa santu, mientras ku nan tabata sali dilanti di e ehrsito, bisan do: "Duna danki na SEOR, pasobra Su miserikrdia ta pa semper." 2KR 20:22 I ora nan a kumins kanta i alab, SEOR a prepar atakenan di sorpresa kontra e yu hmbernan di Am on, Moab i Seru Seir, kendenan a bin kontra Juda; asina nan a wrdu derot. 2KR 20:2 3 Pasobra e yu hmbernan di Amon i Moab a lanta kontra e habitantenan di Seru Seir i a destru nan kompletamente, i ora nan a kaba ku e habitantenan di Seir, nan a yuda destru otro. 2KR 20:24 Ora Juda a yega na e toren di vigilansia den desierto , nan a wak den direkshon di e multitut; i mira, nan tur tabata kadaver bent na s uela; i ningun hende no a skapa. 2KR 20:25 I ora Josafat i su pueblo a bin pa ko he nan botn, nan a haa hopi kos entre nan, inkluyendo merkansia, bist i kosnan di b alor ku nan a kohe pa nan mes, ms ku nan por a karga. I tres dia largu nan tabata kohe botn, pasobra tabatin asina hopi. 2KR 20:26 Anto riba e di kuater dia nan a reun den e vaye di Beraka, pasobra aya nan a bendishon SEOR. Pesei nan a yama e lu g ei "Vaye di Beraka" te dia djawe. 2KR 20:27 I tur hmber di Juda i Jerusalm a bolb e ku Josafat na kabes, i a bai bk na Jerusalm ku goso, pasobra SEOR a hasi nan rego sih riba nan enemigunan. 2KR 20:28 I nan a yega Jerusalm na e kas di SEOR, ku arpa, salterio i trmpt. 2KR 20:29 I e teror di Dios tabata riba tur e reinonan di e pai snan, ora nan a tende ku SEOR a bringa kontra e enemigunan di Israel. 2KR 20:30 A sina e reino di Josafat tabatin pas, pasobra su Dios a dun' sosiegu na tur banda. 2KR 20:31 Awor Josafat a reina riba Juda. E tabatin trint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina bint'i sinku aa na Jerusalm. I nmber di su mama tabata Azub a, yu muh di Silhi. 2KR 20:32 I el a kana den e kaminda di su tata Asa i no a apa rt for di dj, i el a hasi bon den bista di SEOR. 2KR 20:33 E lugnan haltu, sinembarg o, no a wrdu kit; e pueblo ainda no a dirig nan kurason na e Dios di nan tatanan. 2 KR 20:34 Awor e demas echonan di Josafat, di prom te delaster, mira, nan ta par sk irb den e historia di Jeh, yu hmber di Hanani, ku ta par skirb den Buki di e reinan d i Israel. 2KR 20:35 I despues di esaki Josafat, rei di Juda, a sera un aliansa k u Okozias, rei di Israel. El a hasi malu dor di hasi asina. 2KR 20:36 Asina el a sera un aliansa kun pa traha barkunan pa bai Tarsis, i nan a traha e barkunan na Ezion-geber. 2KR 20:37 E ora ei Eliezer, yu hmber di Dodava di Maresa, a profeti s kontra Josafat, bisando: "Pasobra bo a sera un aliansa ku Okozias, SEOR a destru bo trabounan." Asina e barkunan a kibra i no por a bai Tarsis. 2KR 21:1 Anto Jos afat a bai soseg serka su tatanan i a wrdu der serka su tatanan den e stat di David , i su yu hmber Joram a bira rei na su lug. 2KR 21:2 I e tabatin ruman hmbernan, e yu hmbernan di Josafat: Azarias, Jehiel, Zakarias, Azarias, Mikael i Sefatias. Tu r esakinan tabata yu hmber di Josafat, rei di Israel. 2KR 21:3 I nan tata a duna nan hopi regalo di plata, oro i kosnan presioso, ku statnan fortifik na Juda; ma e reino el a duna Joram, pasobra e tabata e primognito. 2KR 21:4 Awor ora Joram a tuma e reino di su tata ofer i a sigur su posishon, el a mata tur su ruman hmbern an ku spada, i tambe algun di e gobernantenan di Israel. 2KR 21:5 Joram tabatin trint'i dos aa dia ku el a bira rei, i el a reina ocho aa na Jerusalm. 2KR 21:6 I e l a kana den e kaminda di e reinan di Israel, meskos ku e kas di Akab a hasi, pa sobra yu muh di Akab tabata su esposa; i el a hasi malu den bista di SEOR. 2KR 21: 7 Sinembargo, SEOR no tabata kier a destru e kas di David pa motibu di e aliansa k u El a sera ku David, komo ku El a primint di duna i su yu hmbernan un lampi pa se mper.

2KR 21:8 Den su dianan Edm a rebeldi kontra e gobernashon di Juda, i a skohe un re i pa nan mes. 2KR 21:9 E ora ei Joram a krusa bai ku su komandantenan i tur su g aroshinan huntu kun. I a sosod ku el a lanta anochi i a mata e edomitanan ku tabat a rondon tantu komo e komandantenan di e garoshinan. 2KR 21:10 Asina Edm tabata de n rebeldia kontra Juda te dia djawe. Anto na mesun tempu Libna a rebeldi kontra s u gobernashon, pasobra el a bandon e SEOR Dios di su tatanan. 2KR 21:11 Ademas el a traha lugnan haltu den e serunan di Juda i a kousa ku e habitantenan di Jerusalm a prostitu nan mes i a hasi Juda desvi. 2KR 21:12 E ora ei a bin un karta p' di pr ofeta Elias, bisando: "Asina SEOR Dios di bo tata David ta bisa: 'Pasobra bo no a kana den e kamindanan di bo tata Josafat i den e kamindanan di Asa, rei di Juda , 2KR 21:13 ma a kana den e kaminda di e reinan di Israel i a kousa ku Juda i e habitantenan di Israel a prostitu nan mes, meskos ku e kas di Akab a hasi, i tamb e bo a mata bo ruman hmbernan, bo mes famia, kendenan tabata mih ku bo, 2KR 21:14 mira, SEOR ta bai kastig bo pueblo, bo yu hmbernan, bo esposanan i tur loke ta di b o ku un kalamidat grandi; 2KR 21:15 i abo lo sufri un enfermedat grave, un males a di tripa, te ora ku, dia pa dia, bo tripa sali af pa motibu di e malesa.'" 2KR 21:16 E ora ei SEOR a anim e spiritu di e filisteonan i e arabirnan, kendenan taba ta biba na frontera di e etiopenan, kontra Joram; 2KR 21:17 i nan a bin kontra J uda, a invadi i a hiba tur loke ku nan a haa den e kas di rei, huntu ku su yu hmber nan i su esposanan, asina ku no a ked' ningun yu hmber, sino Joakaz so, esun di ma s chikitu di su yu hmbernan. 2KR 21:18 Asina ta ku despues di tur esaki, SEOR a af ligi ku un malesa inkurabel den su tripa. 2KR 21:19 Awor a sosod ku den kurso di t empu, despues di dos aa, su tripa a bin af pa motibu di su malesa i el a muri ku h opi dol. I su pueblo no a sende kandela p', manera nan a hasi pa su tatanan. 2KR 2 1:20 E tabatin trint'i dos aa dia ku el a bira rei i el a reina ocho aa na Jerusalm ; i el a muri sin ku ningun hende a lament p', i nan a der' den e stat di David, ma no den e tumbanan di e reinan. 2KR 22:1 E ora ei e habitantenan di Jerusalm a ha si Okozias, Joram su yu hmber di mas chikitu, rei na su lug, pasobra e trupa di hmb ernan ku a bin na e kampamentu huntu ku e arabirnan a mata tur e yu hmbernan mas grandi. Asina Okozias, yu hmber di Joram, rei di Juda, a kumins reina. 2KR 22:2 Ok ozias tabatin bint'i dos aa dia ku el a bira rei, i el a reina un aa na Jerusalm. I nmber di su mama tabata Atala, nieta di Omri. 2KR 22:3 E tambe a kana den e kamin danan di e kas di Akab, pasobra su mama tabata su konsehera pa hasi maldat. 2KR 22:4 I el a hasi malu den bista di SEOR, manera e kas di Akab, pasobra nan tabata su konseheronan despues di morto di su tata, pa su mes destrukshon. 2KR 22:5 Ta mbe el a kana segun nan konseho i a bai ku Joram, yu hmber di Akab, rei di Israel , pa hasi guera kontra Hazael, rei di Siria, na Ramot-galaad. Ma e sirionan a he rid Joram. 2KR 22:6 Asina el a bin bk na Jezreel, pa kura di e heridanan ku nan a kous' na Ramot, ora ku el a bringa kontra Hazael, rei di Siria. I Okozias, yu hmbe r di Joram, rei di Juda, a bai Jezreel pa bishit Joram, yu hmber di Akab, pasobra e tabata malu. 2KR 22:7 Awor e destrukshon di Okozias tabata di Dios, ya ku el a bai serka Joram. Pasobra ora ku el a yega, el a sali bai ku Joram kontra Jeh, yu hmber di Nimsi, kende SEOR a ungi pa kaba ku kas di Akab. 2KR 22:8 I a sosod ku or a Jeh tabata ehekut huisio riba e kas di Akab, el a haa e prensnan di Juda i e yu hm bernan di e ruman hmbernan di Okozias ta sirbi Okozias, i el a mata nan. 2KR 22:9 Tambe el a buska Okozias i nan a koh' mientras ku e tabata skonde na Samaria; na n a tres' serka Jeh, a mat' i a der'. Pasobra nan a bisa: "E ta yu hmber di Josafat, kende a buska SEOR ku henter su kurason." Asina no tabatin ningun hende di kas di Okozias pa reten e poder di e reino. 2KR 22:10 Awor ora ku Atala, mama di Okozias , a mira ku su yu hmber tabata morto, el a lanta i a destru henter e desendensia r eal di e kas di Juda. 2KR 22:11 Ma Josabet, yu muh di rei, a kohe Joas, yu hmber d i Okozias, i a sak' na skond for di den e yu hmbernan di rei ku nan tabata bai mata i a pone ku su yaya den e kamber di drumi. Asina Josabet, yu muh di rei Joram, e sposa di saserdote Joiada (pasobra e tabata ruman muh di Okozias), a skond' pa Ata la, pa e no mat'. 2KR 22:12 I Joas a keda seis aa skond serka nan den e kas di Dios, mientras ku Atala tabata reina riba e tera. 2KR 23:1 Awor den e di shete aa Joiad a a fortales su mes, i a tuma kapitannan di shennan: Azarias, yu hmber di Joram, I smael, yu hmber di Johanan, Azarias, yu hmber di Obed, Maaseias, yu hmber di Adaia, i Elisafat, yu hmber di Zikri, i nan a sera un aliansa kun.

2KR 23:2 I nan a rekor henter Juda, a reun e levitanan for di tur stat di Juda, i e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Israel, i nan a bin Jerusalm. 2KR 23:3 E o ra ei henter e asamblea a sera un aliansa ku rei den e kas di Dios. I Joiada a b isa nan: "Mira, e yu hmber di rei mester reina, manera SEOR a papia tokante di e y u hmbernan di David. 2KR 23:4 Esaki ta e kos ku boso mester hasi: un di tres part i di boso, di e saserdotenan i levitanan, ku ta bin riba dia di sabat, mester ta wardad-di-porta, 2KR 23:5 i un di tres parti mester ta na e kas di rei, i un di tres parti na e Porta di Fundeshi; i henter e pueblo mester ta den e plenchinan di e kas di SEOR. 2KR 23:6 Ma no laga ni un hende drenta e kas di SEOR ku eksepsho n di e saserdotenan i e levitanan ku ta sirbi; eseinan por drenta, pasobra nan t a santu. I laga henter e pueblo kumpli ku e enkargo di SEOR. 2KR 23:7 I e levitan an mester para rnt di rei, kada hmber ku su armanan den su man; i ken ku drenta e kas mester wrdu mat. Asina keda serka rei ora ku e drenta i ora ku e sali." 2KR 23 :8 Asina e levitanan i henter Juda a hasi konforme tur loke saserdote Joiada a o rden. I kada un di nan a reun su hmbernan ku mester a subi warda riba dia di sabat, huntu ku esnan ku tabata baha warda riba dia di sabat, pasobra saserdote Joiada no a duna ningun di e divishonnan liber. 2KR 23:9 Anto saserdote Joiada a duna e kapitannan di shennan e lansanan i e eskudonan grandi i chikitu ku tabata di r ei David, ku tabata den e kas di Dios. 2KR 23:10 I el a stashon henter e pueblo, kada hmber ku su arma den su man, for di banda drechi di e kas te na banda robes di e kas, banda di e altar i banda di e kas, tur rnt di rei. 2KR 23:11 E ora ei n an a trese e yu hmber di rei paf, a pone e korona riba su kabes, a dun' e testimoni o i a hasi rei. I Joiada ku su yu hmbernan a ungi i a bisa: "Biba rei!" 2KR 23:12 O ra ku Atala a tende e boroto di e pueblo ku tabata kore i elogi rei, el a bin serk a e pueblo den e kas di SEOR. 2KR 23:13 I el a wak, i mira, rei tabata par banda d i su pilar na e entrada, i e kapitannan i e tokadnan di trmpt tabata banda di rei. I tur e hendenan di e tera tabata regosih i tabata toka trmpt, i e kantadnan ku nan instrumntnan di muzik tabata dirig e alabansa. E ora ei Atala a sker su paanan i a b isa: "Traishon! Traishon!" 2KR 23:14 I saserdote Joiada a laga e kapitannan di s hennan ku a wrdu nombr riba e ehrsito sali, i el a bisa nan: "Tres' paf meimei di e f ilanan; i ken ku sigui, laga mat' ku spada." Pasobra e saserdote a bisa: "No mat' d en e kas di SEOR." 2KR 23:15 Asina nan a gar', i ora ku el a yega na entrada di e Porta di Kabai di e kas di rei, nan a mat' ayanan. 2KR 23:16 E ora ei Joiada a se ra un aliansa entre su mes i henter e pueblo i rei, ku nan lo ta e pueblo di SEOR . 2KR 23:17 I henter e pueblo a bai na e kas di Baal i a bash' abou; i nan a kibr a su altarnan i su imagennan na pida-pida, i a mata Matan, e saserdote di Baal, dilanti di e altarnan. 2KR 23:18 Ademas, Joiada a pone e trabounan di e kas di S EOR bou di outoridat di e saserdotenan levtiko, kendenan David a nombra riba e kas di SEOR, pa ofres e ofrendanan kim di SEOR, manera ta par skirb den e lei di Moissgoso i kantamentu segun e rdu di David. 2KR 23:19 I el a stashon e wardadnan-di-po rta di e kas di SEOR, asina ku ningun hende, ku di kualke manera tabata impuru, n o por a drenta. 2KR 23:20 I el a reun e kapitannan di shennan, e hendenan di nobl esa, e gobernantenan di e pueblo, i henter e pueblo di e tera; i el a trese rei for di e kas di SEOR i a pasa pa e porta ariba bin na kas di rei. I nan a pone re i sinta riba e trono real. 2KR 23:21 Asina henter e pueblo di e tera a regosih i e stat a keda trankil, pasobra nan a mata Atala ku spada. 2KR 24:1 Joas tabatin s hete aa dia ku el a bira rei, i el a reina kuarenta aa na Jerusalm; nmber di su mama tabata Sibia di Beerseba. 2KR 24:2 I Joas a hasi bon den bista di SEOR tur e dia nan di e saserdote Joiada. 2KR 24:3 I Joiada a tuma dos esposa p', i el a engendr yu hmbernan i yu muhnan. 2KR 24:4 Awor a sosod ku despues di esaki Joas a disid di r estor e kas di SEOR. 2KR 24:5 I el a reun e saserdotenan i levitanan, i a bisa nan: "Sali bai na e statnan di Juda i kolekt plaka for di henter Israel pa drecha e k as di boso Dios tur aa, i hasi e asunto aki lih." Ma e levitanan no a aktua lih. 2K R 24:6 Asina rei a manda yama sumosaserdote Joiada i a bis': "Pakiko bo no a prkur pa e levitanan trese for di Juda i for di Jerusalm e impuesto ku Moiss, e sirbid di SEOR, a impon riba e kongregashon di Israel, pa e tnt di testimonio?" 2KR 24:7 Pas obra e yu hmbernan di e mal muh Atala a kibra drenta e kas di Dios i asta a uza e a rtkulonan santu di e

kas di SEOR pa e Baalnan. 2KR 24:8 Asina rei a orden i nan a traha un kaha i a pon ' paf, banda di porta di e kas di SEOR. 2KR 24:9 I nan a hasi un proklamashon na Ju da i Jerusalm pa trese pa SEOR e impuesto ku Moiss, e sirbid di Dios, a impon riba Is rael den desierto. 2KR 24:10 I tur e ofisialnan i henter e pueblo a regosih i a t rese nan impuesto i a tir' den e kaha te ora ku nan tur a kaba di duna. 2KR 24:11 I a sosod ku ki ora ku e levitanan a trese e kaha serka e ofisial di rei, i esak inan a mira ku tabatin hopi plaka aden, e eskriba di rei i e ofisial di e sumosa serdote tabata bin hasi e kaha bash, i koh' pon' bk na su lug. Asina nan tabata hasi tur dia i tabata kolekt hopi plaka. 2KR 24:12 I rei i Joiada a duna esaki na esna n ku tabata hasi e trabou di sirbishi di e kas di SEOR; i nan a kontrat msl i karpin t pa restor e kas di SEOR, i tambe hende ku tabata sa traha ku heru i brns pa drecha e kas di SEOR. 2KR 24:13 Asina e trahadnan a traha, i e trabou di e drechamentu a progres den nan man; i nan a restor e kas di Dios segun su diseo original i a fort ifik'. 2KR 24:14 I ora nan a kaba, nan a trese e plaka ku a resta dilanti di rei i Joiada; i kun nan a traha artkulonan-di-uzo pa e kas di SEOR, artkulonan-di-uzo pa e sirbishi i pa e ofrenda kim, i weanan i artkulonan-di-uzo di oro i di plata. I nan a ofres ofrendanan kim den e kas di SEOR kontinuamente, tur e dianan di Joiada. 2KR 24:15 Awor, ora Joiada a alkans un edat avans el a muri; e tabatin shent'i tr inta aa dia ku el a muri. 2KR 24:16 I nan a der' den e stat di David entre e reina n, pasobra el a hasi loke ta bon den Israel i na Dios i Su kas. 2KR 24:17 Ma des pues di morto di Joiada e ofisialnan di Juda a bin i a big dilanti di rei, i rei a skucha nan. 2KR 24:18 I nan a bandon e kas di SEOR, e Dios di nan tatanan, i a s irbi e imagennan di Asera i e dolonan; asina furia a bin riba Juda i Jerusalm pa m otibu di e kulpa di nan aki. 2KR 24:19 Sinembargo, SEOR a manda profetanan serka nan pa trese nan bk serka SEOR; maske nan a duna testimonio kontra nan, nan no kie r a tende. 2KR 24:20 E ora ei e Spiritu di Dios a bin riba Zakarias, yu hmber di saserdote Joiada; i el a bai para dilanti di e pueblo i a bisa nan: "Asina Dios a bisa: 'Pakiko boso ta transgres e mandamentunan di SEOR i no ta prosper? Pasobra boso a bandon SEOR, E tambe a bandon boso.'" 2KR 24:21 Asina nan a konspir kontra dj i riba rdu di rei nan a piedr' mat' den e plenchi di e kas di SEOR. 2KR 24:22 Asina rei Joas no a krda e kario ku su tata Joiada a mustr', ma el a mata su yu hmber. I o ra Zakarias tabata muriendo, el a bisa: "Ku SEOR mira i tuma vengansa!" 2KR 24:23 Awor a sosod ku na kuminsamentu di aa e ehrsito di e sirionan a bin kontra dj; i na n a bin Juda i Jerusalm, a destru tur e ofisialnan di e pueblo for di meimei di e pueblo, i a manda tur nan botn pa rei di Damasko. 2KR 24:24 Di brdat e ehrsito di e sirionan a bin ku un kantidat chikitu di hmber; tg SEOR a entreg un ehrsito masha gr andi den nan man, pasobra nan a bandon SEOR, e Dios di nan tatanan. Asina nan a eh ekut huisio kontra Joas. 2KR 24:25 I ora nan a bai lagu' (pasobra nan a lagu' hopi malu), su mes sirbidnan a konspir kontra dj pa motibu di e sanger di e yu hmber di s aserdote Joiada, i a mat' riba su kama. Asina el a muri, i nan a der' den e stat d i David, ma nan no a der' den e tumbanan di e reinan. 2KR 24:26 Awor esakinan ta esnan ku a konspir kontra dj: Zabad, yu hmber di Simeat e muh amonita, i Jozabad, yu hmber di Simrit e muh moabita. 2KR 24:27 Tokante di su yu hmbernan, i e hopi profe sianan kontra dj, i e drechamentu di e kas di Dios, mira, nan ta par skirb den e re latonan di e Buki di reinan. Anto su yu hmber Amasias a bira rei na su lug. 2KR 25 :1 Amasias tabatin bint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina bint'i nueb e aa na Jerusalm. I nmber di su mama tabata Joadan di Jerusalm. 2KR 25:2 I el a hasi bon den bista di SEOR, ounke no ku henter su kurason. 2KR 25:3 Awor a sosod ku as ina ku e reino tabata firme den su man, el a mata su sirbidnan ku a mata su tata e rei. 2KR 25:4 Sinembargo, e no a laga mata nan yunan, ma a hasi manera ta par s kirb den e lei den e buki di Moiss, ku SEOR a orden, bisando: "Tatanan no mester wrdu mat pa motibu di yu hmbernan, ni yu hmbernan no mester wrdu mat pa motibu di tatanan ; ma kada un mester wrdu mat pa su mes pik." 2KR 25:5 Ademas, Amasias a reun Juda i a nombra nan segun e kasnan di nan tatanan, bou di komandantenan di milnan i kom andantenan di shennan, den henter Juda i Benjamin; i el a hasi un konteo di esna n for di binti aa p'ariba, i el a haa ku nan tabata tres shen mil hmber skoh, kapas pa bai guera i pa uza lansa i eskudo. 2KR 25:6 Tambe el a kontrat shen mil guerer o balente for di Israel pa shen talento di plata.

2KR 25:7 Ma un hmber di Dios a bin serka dj i a bisa: "O rei, no laga e ehrsito di Israel bai ku bo, pasobra SEOR no ta ku Israel, ni ku ningun di e yu hmbernan di E frain. 2KR 25:8 Ma si bo ta bai tg, bai numa. Sea fuerte den bataya; sinembargo, Dios lo hasibo kai dilanti di e enemigu, pasobra Dios tin poder pa yuda i pa has i hende kai." 2KR 25:9 I Amasias a bisa e hmber di Dios: "Ma kiko ta para di e sh en talento ku mi a duna e trupanan di Israel?" I e hmber di Dios a kontest: "SEOR t in muchu mas ku esaki pa dunabo." 2KR 25:10 E ora ei Amasias a apart e trupanan k u a bin serka dj for di Efrain, i a manda nan bai kas; asina nan rabia a kima kon tra Juda i nan a bolbe kas masha rabi mes. 2KR 25:11 Awor Amasias a fortales su me s, i a guia su pueblo i a bai na e Vaye di Salu, i a mata dies mil di e yu hmbern an di Seir. 2KR 25:12 Tambe e yu hmbernan di Juda a kaptur dies mil hmber bibu, a h iba nan riba tp di e baranka i a tira nan for di tp di e baranka, asina ku nan tur a spat na pida-pida. 2KR 25:13 Ma e trupanan ku Amasias a manda bk, asina ku nan no a bai bataya kun, a plnder e statnan di Juda, for di Samaria te na Bt-horon, i a mata tres mil hende i a kohe hopi botn. 2KR 25:14 Awor a sosod ku ora Amasias a bolbe, despues di a mata e edomitanan, el a trese e diosnan di e yunan di Seir, a lanta nan komo su diosnan, a big te na suela nan dilanti i a kima sensia pa nan . 2KR 25:15 E ora ei e rabia di SEOR a kima kontra Amasias, i El a manda un profe ta serka dj ku a bis': "Pakiko bo a buska e diosnan di e pueblo ku no a libra nan mes pueblo for di bo man?" 2KR 25:16 I a sosod ku mientras ku e profeta tabata pa pia kun, rei a bis': "Nos a nombrabo komo konsehero di rei? Stp! Pakiko bo mester wr du mat?" E ora ei e profeta a stp i a bisa: "Mi sa ku Dios tin plan pa destrubo, pa sobra bo a hasi e kos aki, i no a skucha mi konseho." 2KR 25:17 E ora ei Amasias , rei di Juda, a tuma konseho i a manda rospondi pa Joas, yu hmber di Joakaz, yu hmber di Jeh, rei di Israel, bisando: "Bin, laga nos enfrent otro." 2KR 25:18 I Joa s, rei di Israel, a manda rospondi pa Amasias, rei di Juda, bisando: "E mata di sumpia ku tabata na Lbano a manda rospondi pa e palu di seda ku tabata na Lbano, bi sando: 'Duna bo yu muh na mi yu hmber komo esposa.' Ma a pasa un bestia di mondi k u tabata na Lbano, i esaki a trapa e mata di sumpia. 2KR 25:19 Bo a bisa: 'Mira, b o a derot Edm.' I bo kurason a bira orguyoso ku gabamentu. Awor keda kas; pasobra pakiko lo bo buska problema asina ku abo, s, abo, lo kai, i Juda huntu ku bo?" 2K R 25:20 Ma Amasias no kier a tende, pasobra esaki tabata di Dios, pa E por a ent reg nan den man di Joas, pasobra nan a buska e diosnan di Edm. 2KR 25:21 Asina Joa s, rei di Israel, a bai, i ku Amasias, rei di Juda, a enfrent otro na Bt-semes, ku tabata pertenes na Juda. 2KR 25:22 I Juda a wrdu derot dor di Israel, i nan a hui bai, kada un pa su tnt. 2KR 25:23 E ora ei Joas, rei di Israel, a kaptur Amasias, rei di Juda, yu hmber di Joas, yu hmber di Joakaz, na Bt-semes, i a hib' Jerusalm i a basha e muraya di Jerusalm abou, for di e Porta di Efrain te na e Porta di Skina , kuater shen kodo. 2KR 25:24 I el a kohe tur e oro i plata, i tur e artkulonan-d i-uzo ku a wrdu ha den e kas di Dios serka Obed-edm, i e tesoronan di e kas di rei, tambe e rehennan, i a bolbe Samaria. 2KR 25:25 I Amasias, yu hmber di Joas, rei d i Juda, a biba diesinku aa despues di morto di Joas, yu hmber di Joakaz, rei di Is rael. 2KR 25:26 Awor e demas echonan di Amasias, for di prom te delaster, mira, n an no ta par skirb den e Buki di e reinan di Juda i di Israel? 2KR 25:27 I for di tempu ku Amasias a bira lomba pa SEOR, nan a traha kmplt kontra dj na Jerusalm, i el a hui bai Lakis; ma nan a bai su tras te na Lakis i a mat' ayanan. 2KR 25:28 Anto nan a tres' riba kabai i a der' serka su tatanan den e stat di Juda. 2KR 26:1 I h enter e pueblo di Juda a tuma Uzias, kende tabatin dieseis aa, i a hasi rei na lug di su tata Amasias. 2KR 26:2 El a konstru Elot i a debolb esaki na Juda, despues k u rei a bai soseg serka su tatanan. 2KR 26:3 Uzias tabatin dieseis aa dia ku el a bira rei, i el a reina sinkuent'i dos aa na Jerusalm; i nmber di su mama tabata Jek olias, di Jerusalm. 2KR 26:4 I el a hasi bon den bista di SEOR, konforme tur loke su tata Amasias a hasi. 2KR 26:5 I el a sigui buska Dios den e dianan di Zakaria s, kende tabatin komprendementu dor di vishon di Dios; i tanten ku el a buska SEO R, Dios a hasi prosper. 2KR 26:6 Awor el a sali i a hasi guera kontra e filisteona n, i a tumba e muraya di Gat, e muraya di Jabnia i e muraya di

Asdod; i el a traha statnan den e besindario di Asdod i meimei di e filisteonan. 2KR 26:7 I Dios a yud' kontra e filisteonan, i kontra e arabirnan ku tabata biba na Gur-baal, i kontra e meunitanan. 2KR 26:8 E amonitanan tambe tabata paga Uzi as tributo, i su fama a plama te na e frontera di Egipto, pasobra el a bira mash a fuerte mes. 2KR 26:9 Ademas, Uzias a traha torennan den Jerusalm na e Porta di Skina, na e Porta di Vaye, i na e skinanan; i el a fortifik nan. 2KR 26:10 I el a traha torennan den desierto i a koba hopi pos, pasobra e tabatin hopi bestia di kria, tantu den vaye komo den sabana. Tambe e tabatin hende pa plug i pa traha den kunuku di wendrif den e serunan i e kunukunan frtil, pasobra e tabata stima e tera. 2KR 26:11 Ademas, Uzias tabatin un ehrsito kla pa bataya ku tabata drenta b ataya den divishon segun nan kantidat, ku Jeiel, e eskriba, i Maaseias, e ofisia l, a mobilis bou di guia di Hananias, un di e ofisialnan di rei. 2KR 26:12 E kant idat total di e kabesnan di e kasnan di e guereronan balente tabata dos mil seis shen. 2KR 26:13 I bou di nan guia tabatin un ehrsito poderoso di tres shent'i sh ete mil sinku shen hmber, ku por a bringa ku gran poder, pa yuda rei kontra e ene migu. 2KR 26:14 Ademas, Uzias a prepar pa henter e ehrsito eskudo, lansa, hlm, arma dura di guera, bog i piedra pa slenger. 2KR 26:15 I na Jerusalm el a traha mashin nan di guera, invent dor di hmbernan eksperto, pa wrdu pon riba e torennan i na e sk inanan, pa por tira flecha i piedra grandi. Asina su fama a plama hopi leu, paso bra el a wrdu yud maraviyosamente te ora ku el a bira fuerte. 2KR 26:16 Ma ora ku el a bira fuerte, su kurason a bira asina orguyoso ku el a aktua korump, i el a b ira infiel na SEOR su Dios, pasobra el a drenta e tmpel di SEOR pa kima sensia riba e altar di sensia. 2KR 26:17 E ora ei saserdote Azarias a drenta su tras i hunt u kun ochenta saserdote di SEOR, hmbernan balente. 2KR 26:18 I nan a opon rei Uzias i a bis': "No ta tokabo, Uzias, pa kima sensia na SEOR, ma na e saserdotenan, e yu hmbernan di Aaron, ku ta konsagr pa kima sensia. Sali for di e santuario, pasobra bo tabata infiel, i lo no tin onor di SEOR Dios." 2KR 26:19 Ma Uzias, ku un weapa-sensia den su man, tabata mash rabi; i mientras ku e tabata mash rabi ku e saserd otenan, lepra a sali na su frenta den bista di e saserdotenan den e kas di SEOR, banda di e altar di sensia. 2KR 26:20 I sumosaserdote Azarias i tur e saserdoten an a wak , i mira, e tabata leproso na su frenta; i nan a pura sak' for di einan; i e mes tambe a pura pa sali, pasobra SEOR a kastigu'. 2KR 26:21 I rei Uzias tabat a un leproso te dia di su morto; i e tabata biba den un kas separ, siendo un lepr oso, pasobra el a keda eksklu for di e kas di SEOR. I su yu hmber Jotam tabata enka rg ku e kas di rei i tabata huzga e pueblo di e tera. 2KR 26:22 Awor e demas echo nan di Uzias, e prom te delaster, profeta Isaias, yu hmber di Amos, a skirbi. 2KR 26:23 Asina Uzias a bai soseg serka su tatanan, i nan a der' serka su tatanan den e kunuku di e graf ku tabata pertenes na e reinan, pasobra nan a bisa: "E ta un l eproso." I su yu hmber Jotam a bira rei na su lug. 2KR 27:1 Jotam tabatin bint'i s inku aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieseis aa na Jerusalm. I nmber di su mam a tabata Jerusa, yu muh di Sadok. 2KR 27:2 I el a hasi bon den bista di SEOR, konf orme tur loke su tata Uzias a hasi; sinembargo, e no a drenta den e tmpel di SEOR. Ma e pueblo a sigui aktua korump. 2KR 27:3 El a traha e porta ariba di e kas di SEOR, i el a traha hopi riba e muraya di Ofel. 2KR 27:4 Ademas, el a traha statna n den e serunan di Juda, i den e mondinan el a traha frtinan i torennan. 2KR 27:5 Tambe el a bringa kontra e rei di e amonitanan i a triunf riba nan, asina ku dur ante di e aa ei e amonitanan a dun' shen talento di plata, dies mil koro di trigo i dies mil di puspas. Tambe e amonitanan a pagu' e kantidat aki den e di dos i e di tres aa. 2KR 27:6 Asina Jotam a bira poderoso, pasobra el a kana korekto dilan ti di SEOR su Dios. 2KR 27:7 Awor e demas echonan di Jotam, esta, tur su gueranan i su echonan, mira, nan ta par skirb den e Buki di reinan di Israel i Juda. 2KR 2 7:8 E tabatin bint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieseis aa na Jer usalm. 2KR 27:9 I Jotam a bai soseg serka su tatanan, i nan a der' den e stat di Da vid; i su yu hmber Akaz a bira rei na su lug. 2KR 28:1 Akaz tabatin binti aa dia ku el a bira rei, i el a reina dieseis aa na Jerusalm; i e no a hasi bon den bista d i SEOR, manera su tata David a hasi. 2KR 28:2 Ma el a kana den e kamindanan di e reinan di Israel; tambe el a traha imagennan bash pa e Baalnan.

2KR 28:3 Ademas, el a kima sensia den e vaye di Bn-hinom, i a kima su yu hmbernan den kandela, konforme e abominashonnan di e nashonnan ku SEOR a kore kun for di di lanti di e yunan di Israel. 2KR 28:4 I el a ofres sakrifisio i a kima sensia riba e lugnan haltu, riba e serunan, i bou di tur palu brd. 2KR 28:5 Pesei, SEOR su Dios a entregu' den man di rei di Siria; i nan a derot' i a hiba for di dj un gran kant idat di katibu, i a hiba nan Damasko. I tambe el a wrdu entreg den man di rei di I srael, kende a derot' ku un matansa grandi. 2KR 28:6 Pasobra den un solo dia Peka , yu hmber di Remalias, a mata shent'i binti mil na Juda, tur hmbernan balente, pa sobra nan a bandon e SEOR Dios di nan tatanan. 2KR 28:7 I Zikri, un hmber poderoso di Efrain, a mata Maaseias, yu hmber di rei, i Azrikam, e mayordomo di e kas, i E lkana, e di dos despues di rei. 2KR 28:8 I e yunan di Israel a hiba komo katibu for di nan rumannan: dos shen mil muh, yu hmbernan i yu muhnan; tambe nan a kohe un kantidat grandi di botn for di nan, i a hiba e botn na Samaria. 2KR 28:9 Ma ayana n tabatin un profeta di SEOR ku tabata yama Oded; i el a sali pa bai kontra ku e ehrsito ku tabata yega Samaria i a bisa nan: "Mira, pasobra SEOR, e Dios di boso t atanan, tabata rabi ku Juda, El a entreg nan den boso man, i boso a mata nan den u n rabia ku a yega te na shelu. 2KR 28:10 I awor boso tin intenshon di somet e hen denan di Juda i Jerusalm komo esklabu hmber i muh. Di brdat, boso mes no tin kulpa d ilanti di SEOR boso Dios? 2KR 28:11 Pesei anto, skuchami i debolb e katibunan ku b oso a kaptur for di boso rumannan, pasobra e rabia ardiente di SEOR ta kontra boso ." 2KR 28:12 E ora ei algun di e kabesantenan di e yunan di Efrain--Azarias, yu hmber di Johanan, Berekias, yu hmber di Mesilemot, Jehizkias, yu hmber di Salum, i Amasa, yu hmber di Hadlai--a lanta kontra esnan ku tabata bin for di bataya, 2KR 28:13 i a bisa nan: "Boso no mester trese e katibunan akinan, pasobra boso propsi to ta pa trese kulpa riba nos kontra SEOR, dor di oument nos piknan i nos kulpa; pa sobra nos kulpa ta grandi, asina ku Su rabia ardiente ta kontra Israel." 2KR 28: 14 Asina e hmbernan arm a laga e katibunan i e botn dilanti di e ofisialnan i hente r e asamblea. 2KR 28:15 E ora ei e hmbernan ku tabata apunt na nan nmber a lanta, a kohe e katibunan, i for di e botn nan a bisti tur esnan ku tabata sun; i nan a du na nan paa i sandalia, a duna nan di kome i di bebe, a ungi nan ku zeta, a pone t ur di nan ku tabata debil riba buriku, i a hiba nan Jeriko, e stat di palma, ser ka nan rumannan; despues nan a bolbe Samaria. 2KR 28:16 Na e tempu ei rei Akaz a manda buska yudansa serka e reinan di Asiria. 2KR 28:17 Pasobra atrobe e edomit anan a bin atak Juda, i a hiba katibunan. 2KR 28:18 E filisteonan tambe a invad e statnan di e vayenan i di Negv di Juda, i a kohe Bt-semes, Ajalon, Gederot, i Soko ku su pueblitonan, Timna ku su pueblitonan i Gimzo ku su pueblitonan; i nan a k eda biba ayanan. 2KR 28:19 Pasobra SEOR a umiy Juda pa motibu di Akaz, rei di Isra el, pasobra el a promov maldat den Juda i tabata masha infiel na SEOR. 2KR 28:20 A sina Tiglat-pileser, rei di Asiria, a bin kontra dj i a afligi, enbes di fortales'. 2KR 28:21 I Akaz a tuma un porshon for di e kas di SEOR i for di e palasio di re i i di e prensnan, i a duna esaki na rei di Asiria; ma esaki no a yud'. 2KR 28:22 Awor den e tempu di su angustia e mesun rei Akaz aki a bira mas infiel ainda na SEOR. 2KR 28:23 Pasobra el a ofres sakrifisio na e diosnan di Damasko ku a derot', i a bisa: "Pasobra e diosnan di e reinan di Siria a yuda nan, lo mi ofres sakrif isio na nan, pa nan yudami." Ma nan a bira su ruina i ruina pa henter Israel. 2K R 28:24 Ademas, ora ku Akaz a rekoh e artkulonan-di-uzo di e kas di Dios, el a krta e artkulonan-di-uzo di e kas di Dios na pida-pida; i el a sera e portanan di e k as di SEOR, i a traha altarnan pa su mes den tur skina di Jerusalm. 2KR 28:25 I de n tur stat di Juda el a traha lugnan haltu pa kima sensia na otro diosnan, i a pr obok SEOR, e Dios di su tatanan, na rabia. 2KR 28:26 Awor e restu di su echonan i tur su kamindanan, for di prom te delaster, mira, nan ta par skirb den e Buki di re inan di Juda i Israel. 2KR 28:27 Asina Akaz a bai soseg serka su tatanan, i nan a der' den stat, den Jerusalm, pasobra nan no a hib' den e tumbanan di e reinan di I srael; i su yu hmber Ezekias a reina na su lug. 2KR 29:1 Ezekias a bira rei tempu ku e tabatin bint'i sinku aa; i el a reina bint'i nuebe aa na Jerusalm. I nmber di s u mama tabata Abias, yu muh di Zakarias. 2KR 29:2 I el a hasi bon den bista di SEO R, konforme tur loke su tata David a hasi. 2KR 29:3 Den e prom aa di su reinado, d en e prom luna, el a habri e portanan di e kas di SEOR i a drecha nan. 2KR 29:4 I el a trese e saserdotenan i e levitanan, i a reun nan riba e plenchi parti pariba .

2KR 29:5 E ora ei el a bisa nan: "Skuchami, O levitanan. Konsagr boso mes awor i konsagr e kas di SEOR, e Dios di boso tatanan, i saka tur e impuresa for di e lug s antu. 2KR 29:6 Pasobra nos tatanan tabata infiel i a hasi malu den bista di SEOR nos Dios, i a bandon'E, i a bira nan kara for di e lug-di-biba di SEOR, i a bira n an lomba. 2KR 29:7 Tambe nan a sera e portanan di veranda i a paga e lampinan, i no a kima sensia ni ofres ofrenda kim den e lug santu na e Dios di Israel. 2KR 29: 8 Pesei e furia di SEOR tabata kontra Juda i Jerusalm, i El a hasi nan un opheto d i teror, di horor, i di bofon, manera boso ta mira ku boso mes wowo. 2KR 29:9 Pa sobra, mira, nos tatanan a muri pa medio di spada i nos yu hmbernan, nos yu muhnan i nos esposanan ta den koutiverio pa motibu di esaki. 2KR 29:10 Awor ta den mi kurason pa sera un aliansa ku SEOR Dios di Israel, pa Su rabia ardiente kita for di riba nos. 2KR 29:11 Mi yu hmbernan, no sea negligente awor, pasobra SEOR a skoh e boso pa para Su dilanti, pa sirbiE, i pa ta Su sirbidnan i pa kima sensia." 2KR 29:12 E ora ei e levitanan a lanta para: Mahat, yu hmber di Amasai, i Joel, yu hm ber di Azarias, for di e yu hmbernan di e koatitanan; i for di e yu hmbernan di Me rari: Kis, yu hmber di Abdi, i Azarias, yu hmber di Jehalelel; i for di e gersonit anan: Joa, yu hmber di Zima, i Edn, yu hmber di Joa; 2KR 29:13 i for di e yu hmberna n di Elizafan: Simri i Jeiel; i for di e yu hmbernan di Asaf: Zakarias i Matanias ; 2KR 29:14 i for di e yu hmbernan di Heman: Jehiel i Simei; i for di e yu hmberna n di Jedutun: Semaias i Uziel. 2KR 29:15 I nan a reun nan ruman hmbernan, a konsag r nan mes, i a drenta pa purifik e kas di SEOR, konforme e mandamentu di rei, pa me dio di e palabranan di SEOR. 2KR 29:16 Asina e saserdotenan a drenta den e parti paden di e kas di SEOR pa purifik', i tur kos impuru ku nan a haa den e tmpel di SEOR , nan a saka paf den e plenchi di e kas di SEOR. Anto e levitanan a tuma esaki pa kargu' hiba na e Vaye di Kedron. 2KR 29:17 Awor nan a kumins e konsagrashon riba e prom dia di e prom luna, i riba e di ocho dia di luna nan a drenta e veranda di S EOR. Anto nan a konsagr e kas di SEOR den ocho dia, i a kaba riba e di dieseis dia di e prom luna. 2KR 29:18 E ora ei nan a drenta bai serka rei Ezekias i a bisa: " Nos a purifik henter e kas di SEOR, e altar di ofrenda kim ku tur su artkulonan-di-u zo, i e mesa di e pan di proposishon ku tur su artkulonan-di-uzo. 2KR 29:19 Adema s, tur e artkulonan-di-uzo ku rei Akaz a pone un banda durante di su reinado den su infieldat, nos a prepar i konsagr; i mira, nan ta dilanti di e altar di SEOR." 2 KR 29:20 Anto rei Ezekias a lanta tempran i a reun e prensnan di e stat i a bai n a e kas di SEOR. 2KR 29:21 I nan a trese shete bish machu, shete karn chubatu, shet e lamchi, i shete kabritu chubatu pa un ofrenda pa pik pa e reino, pa e santuario , i pa Juda. I el a orden e saserdotenan, e yu hmbernan di Aaron, pa ofres nan riba e altar di SEOR. 2KR 29:22 Asina nan a mata e bishnan machu, i e saserdotenan a k ohe e sanger i a sprngu' riba e altar. Tambe nan a mata e karnnan chubatu i a sprngu e sanger riba e altar; nan a mata e lamchinan tambe i a sprngu e sanger riba e a ltar. 2KR 29:23 Despues nan a trese e kabritunan chubatu pa e ofrenda pa pik dila nti di rei i e asamblea, i nan a pone nan man riba nan. 2KR 29:24 I e saserdoten an a mata nan i a purifik e altar ku nan sanger pa hasi ekspiashon pa henter Isra el, pasobra rei a orden e ofrenda kim i e ofrenda pa pik pa henter Israel. 2KR 29:2 5 E ora ei el a stashon e levitanan den e kas di SEOR ku simbal, ku arpa i ku salt erio, konforme e mandamentu di David, di Gad, e mirad di rei, i di profeta Natan; pasobra e mandamentu a bin di SEOR pa medio di Su profetanan. 2KR 29:26 I e levi tanan a para ku e instrumntnan di muzik di David, i e saserdotenan ku trmpt. 2KR 29 :27 Anto Ezekias a duna rdu pa ofres e ofrenda kim riba e altar. Ora ku e ofrenda k im a kumins, e kantika na SEOR tambe a kumins ku trmpt, akompa pa e instrumntnan d , rei di Israel. 2KR 29:28 Mientras ku henter e asamblea tabata ador Dios, e kant adnan tambe tabata kanta i e trmptnan tabata zona; tur esaki a sigui te ora ku e of renda kim a trmin. 2KR 29:29 Awor ora ku e ofrenda kim a trmin, rei i tur esnan ku ta ata presente huntu kun a big te na suela i a ador Dios. 2KR 29:30 Ademas, rei Ezeki as i e ofisialnan a orden e levitanan pa kanta alabansa na SEOR ku e palabranan di

David i Asaf, e mirad. Asina nan a kanta alabansa ku goso, i a big te na suela i a ador Dios. 2KR 29:31 E ora ei Ezekias a kontest i a bisa: "Awor ku boso a konsagr boso mes na SEOR, hala serka i trese sakrifisionan i ofrendanan di gradisimentu n a e kas di SEOR." I e asamblea a trese sakrifisionan i ofrendanan di gradisimentu , i tur esnan ku tabatin e deseo a trese ofrendanan kim. 2KR 29:32 I e kantidat d i e ofrendanan kim ku e asamblea a trese tabata setenta bish machu, shen karn chuba tu i dos shen lamchi; tur esakinan tabata pa ofrendanan kim pa SEOR. 2KR 29:33 I e kosnan konsagr tabata seis shen bish machu i tres mil karn. 2KR 29:34 Ma e saserdo tenan tabata muchu poko, asina ku nan no por a soya tur e ofrendanan kim; pesei n an rumannan e levitanan a yuda nan te ora ku e trabou a keda kla, i te ora ku e otro saserdotenan a konsagr nan mes. Pasobra e levitanan tabata mas konsiente pa konsagr nan mes ku e saserdotenan. 2KR 29:35 I tambe tabatin hopi ofrenda kim, hun tu ku e vt di e ofrendanan di pas i e ofrendanan di bibida pa e ofrendanan kim. As ina e sirbishi di e kas di SEOR a keda stables atrobe. 2KR 29:36 Anto Ezekias i he nter e pueblo a regosih pa e manera ku Dios a prepar pa e pueblo, pasobra e kos a sosod direpiente. 2KR 30:1 Awor Ezekias a manda rospondi pa henter Israel i Juda i a skirbi karta tambe pa Efrain i Manass, pa nan bin na e kas di SEOR na Jerusalm, pa selebr Pasku na e SEOR Dios di Israel. 2KR 30:2 Pasobra rei i su prensnan i he nter e asamblea na Jerusalm a disid di selebr Pasku den e di dos luna, 2KR 30:3 kom o ku nan no por a selebr' na e tempu ei, pasobra no tabatin sufisiente saserdote ku a konsagr nan mes, ni e pueblo no a wrdu reun na Jerusalm. 2KR 30:4 Asina ku esak i tabata korekto den bista di rei i di henter e asamblea. 2KR 30:5 Asina nan a t uma e desishon pa manda un proklamashon rnt den henter Israel, for di Beerseba te na Dan, pa nan bin selebr Pasku na e SEOR Dios di Israel na Jerusalm. Pasobra nan no a selebr' na kantidat grandi manera a wrdu preskrib. 2KR 30:6 I e mensaheronan a pasa den henter Israel i Juda ku e kartanan for di man di rei i su prensnan, es ta, konforme e mandamentu di rei, bisando: "O yunan di Israel, bolbe serka e SEOR Dios di Abraham, Isaak i Israel, pa E bolbe serka esnan di boso ku a keda i a s kapa for di man di e reinan di Asiria. 2KR 30:7 I no sea manera boso tatanan i b oso ruman hmbernan, kendenan tabata infiel na e SEOR Dios di nan tatanan, asina ku El a hasi nan un horor, manera boso ta mira. 2KR 30:8 Awor, no hasi boso nk stei f manera boso tatanan, ma somet boso na SEOR i drenta den Su santuario ku El a kon sagr pa semper, i sirbi SEOR boso Dios, pa Su rabia ardiente kita for di riba boso . 2KR 30:9 Pasobra si boso bolbe serka SEOR, boso ruman hmbernan i boso yu hmbernan lo haa kompashon dilanti di esnan ku a hiba nan komo katibu, i nan lo bolbe na e tera aki. Pasobra SEOR boso Dios ta yen di grasia i kompashon, i lo no bira Su k ara for di boso, si boso bolbe serka djE." 2KR 30:10 Asina e mensaheronan a pasa di stat pa stat dor di tera di Efrain i Manass, i te na Zabulon, ma nan a hari n an i a hasi bofon di nan. 2KR 30:11 Sinembargo, algun hmber di Aser, Manass i Zabu lon a umiy nan mes i a bin Jerusalm. 2KR 30:12 Tambe e man di Dios tabata riba Jud a pa uni nan kurason, pa hasi loke rei i e prensnan a orden pa medio di e palabra di SEOR. 2KR 30:13 Awor hopi hende a reun na Jerusalm pa selebr e Fiesta di Pan Sin Zrdeg den e di dos luna, un asamblea mash grandi mes. 2KR 30:14 I nan a lanta i a kita e altarnan ku tabata na Jerusalm, tambe nan a kita tur e altarnan di sensia i a tira nan den Roi Kedron. 2KR 30:15 Despues nan a mata e lamchinan di Pasku riba e di dieskuater dia di e di dos luna. I e saserdotenan i levitanan tabatin brguensa, i nan a konsagr nan mes, i a trese ofrendanan kim na e kas di SEOR. 2KR 30 :16 I nan a para na nan lug di kustumber, konforme e lei di Moiss, e hmber di Dios; e saserdotenan a sprngu e sanger ku nan a risib for di man di e levitanan. 2KR 30 :17 Pasobra tabatin hopi hende den e asamblea ku no a konsagr nan mes; pesei e le vitanan tabata enkarg ku e matamentu di e lamchinan di Pasku pa kada hende ku tab ata impuru, pa asina konsagr nan na SEOR. 2KR 30:18 Pasobra un multitut di e puebl o, esta, hopi hende di Efrain i Manass, Isakar i Zabulon, no a purifik nan mes; si nembargo, nan a kome e Pasku, kontrario na loke tabata preskrib. Pasobra Ezekias a hasi orashon pa nan, bisando: "Ku e bon SEOR pordon 2KR 30:19 kada hende ku prep ar su kurason pa buska Dios, e SEOR Dios di su tatanan, ounke no konforme e reglan an di purifikashon di e santuario."

2KR 30:20 Asina SEOR a tende Ezekias i a kura e pueblo. 2KR 30:21 I e yunan di Is rael ku tabata presente na Jerusalm a selebr e Fiesta di Pan Sin Zrdeg shete dia la rgu ku gran goso, i e levitanan i e saserdotenan tabata alab SEOR dia tras dia i t abata kanta na Seor, akompa ku instrumnt ku ta zona duru. 2KR 30:22 E ora ei Ezekias a papia pa enkurash tur e levitanan ku a mustra bon komprendementu den e kosnan di SEOR. Asina nan a kome durante di e shete dianan stipul, sakrifikando ofrendana n di pas i dunando gradisimentu na e SEOR Dios di nan tatanan. 2KR 30:23 Anto hen ter e asamblea a disid di selebr e fiesta shete dia mas, asina nan a selebr e shete dianan ku goso. 2KR 30:24 Pasobra Ezekias, rei di Juda, a kontribu na e asamblea ku mil bish machu i shete mil karn, i e prensnan a kontribu na e asamblea ku mil b ish machu i dies mil karn; i un kantidat grandi di saserdote a konsagr nan mes. 2KR 30:25 I henter e asamblea di Juda a regosih huntu ku e saserdotenan i e levitana n i henter e asamblea ku a bin for di Israel, tantu e stranheronan ku a bin for di tera di Israel, komo esnan ku tabata biba na Juda. 2KR 30:26 Asina tabatin gr an goso na Jerusalm, pasobra no tabatin algu manera esaki na Jerusalm desde e dian an di Salomon, yu hmber di David, rei di Israel. 2KR 30:27 E ora ei e saserdotena n levtiko a lanta i a bendishon e pueblo; i nan bos a wrdu tend i nan orashon a yega na Su lug santu di biba, na shelu. 2KR 31:1 Awor ora tur esaki a yega na un fin, tur e israelitanan ku tabata presente a sali bai na e statnan di Juda, a kibra e pilarnan na pida-pida, a kap e imagennan di Asera bash'abou, i a basha e lugnan haltu i e altarnan den henter Juda i Benjamin abou, i tambe den Efrain i Manass, te ora nan a destru nan tur. E ora ei tur e yunan di Israel a bolbe na nan statn an, kada un na su propiedat. 2KR 31:2 I Ezekias a nombra e divishonnan di e sase rdotenan i e levitanan segun nan divishon, kada un segun su sirbishi, tantu e sa serdotenan komo e levitanan, pa ofrendanan kim i pa ofrendanan di pas, pa sirbi, pa duna gradisimentu i pa alab den e entradanan di e kampamentu di SEOR. 2KR 31:3 Tambe el a stipul rei su porshon for di su propiedatnan pa e ofrendanan kim, esta, pa e ofrendanan kim di mainta i atardi, i e ofrendanan kim pa e dianan di sabat, pa e dianan di luna nobo i pa e fiestanan stipul, manera ta par skirb den e lei di SEOR. 2KR 31:4 Tambe el a orden e pueblo ku tabata biba na Jerusalm pa duna e porsh on deb na e saserdotenan i e levitanan, pa nan dedik nan mes na e lei di SEOR. 2KR 31:5 I asina ku e rdu a plama, e yunan di Israel a prove na abundansia e prom fruta nan di mainshi, bia nobo, zeta, miel i di tur loke kunuku ta produs; i nan a trese na abundansia e diesmo di tur kos. 2KR 31:6 I e yunan di Israel i di Juda ku ta bata biba den e statnan di Juda, tambe a trese e diesmo di buey i di karn i e die smo di e regalonan santu ku tabata konsagr na SEOR nan Dios, i a pone nan na monto n. 2KR 31:7 Den e di tres luna nan a kumins traha e montonnan, i a keda kla den e di shete luna. 2KR 31:8 I ora ku Ezekias i e gobernantenan a bin i a mira e mon tonnan, nan a bendishon SEOR i Su pueblo Israel. 2KR 31:9 E ora ei Ezekias a puntr a e saserdotenan i e levitanan tokante di e montonnan. 2KR 31:10 I Azarias, sumo saserdote di e kas di Zadok, a bis': "Desde ku nan a kumins trese e kontribushonna n den e kas di SEOR, nos tabatin sufisiente di kome i nos a sobra hopi, pasobra S EOR a bendishon Su pueblo; i e kantidat grandi aki a sobra." 2KR 31:11 Anto Ezekia s a orden nan pa prepar kambernan den e kas di SEOR, i nan a prepar nan. 2KR 31:12 I fielmente nan tabata trese e kontribushonnan, e diesmonan i e kosnan konsagr; i e levita Konanias tabata e ofisial ku tabatin enkargo di nan, i su ruman hmber Si mei tabata e di dos. 2KR 31:13 I Jehiel, Azazias, Nahat, Asael, Jerimot, Jozabad , Eliel, Ismakias, Mahat i Bnaia tabata mayordomo bou di outoridat di Konanias i su ruman hmber Simei, nombr pa rei Ezekias, i Azarias tabata e ofisial prinsipal d i e kas di Dios. 2KR 31:14 I Kor, yu hmber di e levita Imna, wardad-di-porta na e e ntrada di e porta pariba, tabatin enkargo di e ofrendanan boluntario pa Dios, pa parti e kontribushonnan pa SEOR i e kosnan di mas santu. 2KR 31:15 Edn, Miniamin, Jesa, Semaias, Amarias i Sekanias, tabata yud' fielmente den e statnan di e saser dotenan dor di distribu porshonnan na nan rumannan, segun nan divishonnan, tantu na e bieunan komo na e hobennan. 2KR 31:16 Ademas, nan tabata distribu porshonnan na e hmbernan di trinta aa p'ariba, kende nan nmbernan tabata den e registronan ge nealgiko-- tur ku tabata drenta e kas di SEOR pa kumpli ku nan varios obligashonna n di tur dia, segun nan responsabilidatnan i nan divishonnan. 2KR 31:17 I nan ta bata distribu porshonnan na e saserdotenan ku tabata inskrib segun e kas di nan ta tanan den e registro genealgiko, i tambe na e levitanan for di binti aa p'ariba, s

egun nan responsabilidatnan i nan divishonnan.

2KR 31:18 I e registro genealgiko tabata inklu tur nan yunan chikitu, nan esposana n, nan yu hmbernan i nan yu muhnan, pa henter e asamblea, pasobra nan a konsagr nan mes fielmente den santidat. 2KR 31:19 Tambe pa e yu hmbernan di Aaron, e saserdo tenan ku tabata den e lugnan di yerba brd di nan statnan, f den kualke stat, tabatin hmbernan ku a wrdu design na nan nmber, pa distribu porshonnan na kada hmber entre e saserdotenan i na kada un ku tabata registr segun genealogia entre e levitanan. 2 KR 31:20 I asina Ezekias a hasi den henter Juda; i el a hasi loke tabata bon, hu stu, i brdat dilanti di SEOR su Dios. 2KR 31:21 I tur obra ku el a kumins den e sir bishi di e kas di Dios den e lei i e mandamentu, buskando su Dios, el a hasi ku henter su kurason; i asina el a prosper. 2KR 32:1 Despues di e echonan di fieldat aki Senakerib, rei di Asiria, a bin i a invad Juda i a rondon e statnan fortifik, ku intenshon di kibra drenta nan pa su mes. 2KR 32:2 Awor ora ku Ezekias a mira ku Senakerib a bin, i ku e tabatin intenshon di hasi guera kontra Jerusalm, 2KR 3 2:3 el a disid, huntu ku su ofisialnan i su guereronan, pa krta e provishon di awa for di e fuentenan di awa ku tabata paf di stat; i nan a yud'. 2KR 32:4 Pesei, ho pi hende a reun i a dmpel tur e fuentenan di awa i e roi ku tabata kore den e regi on, bisando: "Pakiko e reinan di Asiria mester bin haa awa na abundansia?" 2KR 32 :5 I el a tuma kurashi i a bolbe lanta henter e muraya ku a keda bash abou, i a l anta torennan riba dj i a traha un otro muraya parti paf, a fortifik e sitadel den e stat di David i a traha arma i eskudo na gran kantidat. 2KR 32:6 Tambe el a no mbra ofisialnan militar riba e pueblo, i a reun nan serka dj riba e plenchi na por ta di e stat i a enkurash nan, bisando: 2KR 32:7 "Sea fuerte i tene kurashi; no t ene miedu ni desmay pa motibu di rei di Asiria, ni pa motibu di henter e multitut ku ta huntu kun; pasobra Esun ku ta ku nos ta mas grandi ku esun ku ta kun. 2KR 3 2:8 E tin solamente un brasa di karni kun, ma nos tin SEOR nos Dios huntu ku nos, pa yuda nos i pa bringa nos batayanan." I e pueblo a konfia den e palabranan di Ezekias, rei di Juda. 2KR 32:9 Despues di esaki Senakerib, rei di Asiria, a mand a su sirbidnan na Jerusalm, mientras ku e tabata rondon Lakis ku tur su trupanan hu ntu kun, kontra Ezekias, rei di Juda, i kontra henter Juda ku tabata na Jerusalm, bisando: 2KR 32:10 "Asina Senakerib, rei di Asiria, ta bisa: 'Den kiko boso ta k onfia, ku boso ta keda na Jerusalm mientras ku e ta rondon? 2KR 32:11 No ta gaa Eze kias ta gaa boso, pa laga boso muri di hamber i di set, bisando: "SEOR nos Dios lo libra nos for di man di rei di Asiria"? 2KR 32:12 E mesun Ezekias aki no a kita Su lugnan haltu i Su altarnan, i a bisa Juda i Jerusalm: "Dilanti di n altar so bo so mester ador i riba dj boso mester kima sensia"? 2KR 32:13 'Boso no sa kiko ami ku mi tatanan a hasi ku tur e pueblonan di e teranan? Akaso e diosnan di e nasho nnan di e teranan tabata kapas pa libra nan tera for di mi man? 2KR 32:14 Kende tabatin entre tur e diosnan di e nashonnan ei ku mi tatanan a destru kompletament e, ku por a libra su pueblo for di mi man, ku boso Dios por ta kapas pa libra bo so for di mi man? 2KR 32:15 Pesei anto, no laga Ezekias prsuad boso, ni gaa boso di e manera aki, i no ker', pasobra ningun dios di ningun nashon f reino tabata kapa s pa libra su pueblo for di mi man, ni for di man di mi tatanan. Kuantu menos bo so Dios lo por libra boso for di mi man?'" 2KR 32:16 I su sirbidnan a sigui papia kontra SEOR Dios i kontra Su sirbid Ezekias. 2KR 32:17 Tambe el a skirbi kartanan pa blasfem e SEOR Dios di Israel i pa papia kontra djE, bisando: "Meskos ku e dio snan di e nashonnan di e teranan no a libra nan pueblo for di mi man, asina e Di os di Ezekias lo no libra Su pueblo for di mi man." 2KR 32:18 I nan a grita esak i na bos haltu na e idioma di Juda, pa e pueblo di Jerusalm ku tabata riba e mura ya tende, pa spanta i teroris nan, pa nan por kohe e stat. 2KR 32:19 I nan a papi a di e Dios di Jerusalm na e mesun manera ku di e diosnan di e pueblonan di e ter a--e obra di man di hende. 2KR 32:20 Ma rei Ezekias i profeta Isaias, yu hmber di Amos, a hasi orashon tokante di esaki i a sklama na shelu. 2KR 32:21 I SEOR a ma nda un angel ku a destru tur guerero poderoso, komandante i ofisial, den e kampam entu di rei di Asiria. Asina ta ku el a bolbe ku brguensa na su mes tera. I ora k u el a drenta tmpel di su dios, algun di su mes yunan a mat' ayanan ku spada. 2KR 32:22 Asina SEOR a salba Ezekias i e habitantenan di Jerusalm for di man di Senake rib, rei di Asiria, i for di man di tur otronan, i a guia nan na tur banda. 2KR 32:23 I hopi hende tabata trese ofrendanan pa SEOR na Jerusalm, i regalonan di bal or pa Ezekias, rei di Juda,

asina ku el a wrdu hals den bista di tur nashon despues di esaki. 2KR 32:24 Den e dianan ei Ezekias a bira malu pa muri; i el a hasi orashon na SEOR, i SEOR a papia kun i a dun' un seal. 2KR 32:25 Ma Ezekias no a mustra gratitut pa e bondat ku el a risib, pasobra su kurason tabata orguyoso; pesei e furia di SEOR a bin riba dj i riba Juda i Jerusalm. 2KR 32:26 Sinembargo, Ezekias a umiy e orguyo di su kurason, tantu komo e habitantenan di Jerusalm, asina ku e furia di SEOR no a bin riba nan den e dianan di Ezekias. 2KR 32:27 Awor Ezekias tabatin masha hopi rikesa i ono r; i el a traha pa su mes lugnan-di-warda-tesoro pa plata, oro, piedra presioso, speserei, eskudo i tur sorto di artkulo di balor, 2KR 32:28 tambe depsitonan pa e produktonan di mainshi, bia i zeta, stal pa tur sorto di bestia di kria i kur pa e tounan di karn. 2KR 32:29 I el a traha statnan pa su mes, i a akumul tounan di be stia chikitu i krianan di baka na abundansia; pasobra Dios a dun' masha hopi rike sa. 2KR 32:30 Ta Ezekias a dmpel e salida di awa di e parti ariba na Gihon i a ko ndusi na e parti pabou di e stat di David. I Ezekias a prosper den tur loke ku el a hasi. 2KR 32:31 Ma relashon ku e delegashon di e gobernantenan di Babilonia, ke ndenan a manda puntr' tokante di e maraviya ku a sosod na e tera, Dios a lagu' pa p on' na prueba, pa E por a sa tur loke tabatin den su kurason. 2KR 32:32 Awor e de mas echonan di Ezekias i su aktonan di deboshon, mira, nan ta par skirb den e vish on di profeta Isaias, yu hmber di Amos, den e Buki di reinan di Juda i Israel. 2K R 32:33 Asina Ezekias a bai soseg serka su tatanan i nan a der' den e sekshon mas ariba di e tumbanan di e yu hmbernan di David; i henter Juda i e habitantenan di Jerusalm a onr' na su morto. I su yu hmber Manass a bira rei na su lug. 2KR 33:1 Mana ss tabatin diesdos aa dia ku el a bira rei, i el a reina sinkuent'i sinku aa na Jer usalm. 2KR 33:2 I el a hasi malu den bista di SEOR, konforme e abominashonnan di e nashonnan ku SEOR a kita for di dilanti di e yunan di Israel. 2KR 33:3 Pasobra e l a rekonstru e lugnan haltu ku su tata Ezekias a bash'abou; tambe el a lanta alta rnan pa e Baalnan i a traha imagennan di Asera, i a ador henter e ehrsito di shelu i a sirbi nan. 2KR 33:4 I el a traha altarnan den e kas di SEOR, di kual SEOR a b isa: "Mi nmber lo ta na Jerusalm pa semper." 2KR 33:5 Pasobra el a traha altarnan pa henter e ehrsito di shelu riba e dos plenchinan di e kas di SEOR. 2KR 33:6 I el a hasi su yu hmbernan pasa dor di kandela den e vaye di Bn-hinom; i el a hasi bru heria, a uza adivinashon, a praktik okultismo i a konsult ku montad i spiritista. E l a hasi hopi maldat den bista di SEOR i a probok'E na rabia. 2KR 33:7 Anto el a pone e imagen grab di e dolo ku el a traha den e kas di Dios, di kual Dios a bisa David i su yu hmber Salomon: "Den e kas aki i na Jerusalm, ku Mi a skohe for di tu r e tribunan di Israel, lo Mi pone Mi nmber pa semper; 2KR 33:8 i lo Mi no bolbe kita pia di Israel for di e tera ku Mi a apunt pa boso tatanan, kontal ku nan prku r di hasi tur loke Mi a orden nan, konforme henter e lei, e statutonan i e ordenan sanan dun pa medio di Moiss." 2KR 33:9 Asina Manass a gaa Juda i e habitantenan di J erusalm, pa hasi mas maldat ku e nashonnan ku SEOR a destru dilanti di e yunan di I srael. 2KR 33:10 I SEOR a papia ku Manass i su pueblo, ma nan no a hasi kaso. 2KR 33:11 Pesei SEOR a trese e komandantenan di e ehrsito di rei di Asiria kontra nan, i nan a kaptur Manass ku hak, a mar' ku kadena di brns i a hib' Babilonia. 2KR 33:12 I ora ku e tabata den angustia, el a roga na SEOR su Dios i a umiy su mes grandem ente dilanti di e Dios di su tatanan. 2KR 33:13 Ora ku el a hasi orashon na djE, El a keda konmov dor di su rogamentu i a tende su splika, i a hib' atrobe na Jerus alm na su reino. E ora ei Manass a rekonos ku SEOR ta Dios. 2KR 33:14 Awor despues d i esaki el a traha e muraya di paf di e stat di David, pabou di Gihon, den e vaye , te na entrada di e Porta di Pisk; i el a lant' tur rnt di Ofel i a hasi masha halt u mes. Anto el a pone komandantenan di ehrsito den tur e statnan fortifik di Juda. 2KR 33:15 Tambe el a kita e diosnan stranhero i e dolo for di e kas di SEOR, tamb e tur e altarnan ku el a traha riba e seru di e kas di SEOR i na Jerusalm; i el a tira nan paf di e stat. 2KR 33:16 I el a lanta e altar di SEOR i a sakrifik ofrenda nan di pas i ofrendanan di gradisimentu riba dj; i el a orden Juda pa sirbi e SEOR Dios di Israel.

2KR 33:17 Sinembargo, e pueblo a sigui ofres sakrifisio riba e lugnan haltu, ounke solamente na SEOR nan Dios. 2KR 33:18 Awor e demas echonan di Manass, asta su ora shon na su Dios, i e palabranan di e miradnan ku a papia kun den nmber di e SEOR Dio s di Israel, mira, nan ta par skirb den e bukinan di e reinan di Israel. 2KR 33:19 Tambe su orashon i kon el a roga na Dios, i tur su piknan, su infieldat i e siti onan kaminda el a traha lugnan haltu i a lanta e imagennan di Asera i e imagennan grab, prom ku el a umiy su mes, mira, nan ta par skirb den e bukinan di e miradnan. KR 33:20 Asina Manass a bai soseg serka su tatanan, i nan a der' den su mes kas. I su yu hmber Amon a bira rei na su lug. 2KR 33:21 Amon tabatin bint'i dos aa dia ku el a bira rei, i el a reina dos aa na Jerusalm. 2KR 33:22 I el a hasi malu den bis ta di SEOR, manera su tata Manass a hasi, i Amon a ofres sakrifisio na tur e imagen nan grab ku su tata Manass a traha, i el a sirbi nan. 2KR 33:23 Ademas, e no a umi y su mes dilanti di SEOR, manera su tata Manass a hasi, ma Amon a oument su kulpabil idat. 2KR 33:24 Finalmente su sirbidnan a konspir kontra dj i a mat' den su mes kas. 2KR 33:25 Ma e hendenan di e tera a mata tur esnan ku a konspir kontra rei Amon, i e hendenan di e tera a hasi su yu hmber Josias rei na su lug. 2KR 34:1 Josias t abatin ocho aa dia ku el a bira rei, i el a reina trint'i un aa na Jerusalm. 2KR 34 :2 I el a hasi bon den bista di SEOR i a kana den e kamindanan di su tata David, i no a desvi ni na man drechi ni na man robes. 2KR 34:3 Pasobra den e di ocho aa d i su reinado, mientras ku e tabata un hoben ainda, el a kumins buska e Dios di su tata David; i den e di diesdos aa el a kumins purifik Juda i Jerusalm i a kita e lu gnan haltu, e imagennan di Asera, e imagennan grab i e imagennan bash. 2KR 34:4 I d en su presensia nan a basha e altarnan di e Baalnan abou, i e altarnan pa kima s ensia ku tabata pon mas haltu ku nan, el a kap na pida-pida; tambe e imagennan di Asera, e imagennan grab i e imagennan bash el a kibra na pida-pida, a garna nan h asi nan stf i a stroi esaki riba e grafnan di esnan ku a ofres sakrifisio na nan. 2KR 34:5 Despues el a kima e wesunan di e saserdotenan riba nan altarnan i a pur ifik Juda i Jerusalm. 2KR 34:6 I den e statnan di Manass, Efrain, Simeon, te na Nfta l i den e ruinanan rnt di nan, 2KR 34:7 tambe el a basha e altarnan abou i a bati e imagennan di Asera i e imagennan grab hasi nan stf, i a kap tur e altarnan di ki ma sensia den henter tera di Israel na pida-pida. Despues el a bai Jerusalm bk. 2K R 34:8 Awor den e di diesocho aa di su reinado, ora ku el a kaba di purifik e tera i e kas, el a manda Safan, yu hmber di Azala, i Maaseias, un ofisial di e stat, i Joa, yu hmber di Joakaz, e registrad, pa drecha e kas di SEOR su Dios. 2KR 34:9 I nan a bin serka sumosaserdote Hilkias i a entreg e plaka ku a wrdu tres den e kas d i Dios, ku e levitanan, e wardadnan-di-porta, a kolekt for di Manass i Efrain, i fo r di henter e restante di Israel, for di henter Juda i Benjamin i e habitantenan di Jerusalm. 2KR 34:10 E ora ei nan a entreg esaki den man di e trahadnan ku tabat in enkargo di e kas di SEOR; i e trahadnan ku tabata traha den e kas di SEOR a uza esaki pa restor i drecha e kas. 2KR 34:11 I nan, na nan turno, a entreg esaki na e karpintnan i na e trahadnan den konstrukshon pa kumpra piedra gekap i palu pa e k onekshonnan, i pa traha balki pa e kasnan ku e reinan di Juda a laga para bira r uina. 2KR 34:12 I e hmbernan a hasi e trabou fielmente, ku forman riba nan pa sup ervis: Jahat i Abdias, e levitanan di e yu hmbernan di Merari, Zakarias i Mesulam di e yu hmbernan di e koatitanan i e levitanan, tur ku tabata eksperto den tokame ntu di instrumnt di muzik. 2KR 34:13 Tambe nan tabata riba e kargadnan di kos pis i tabata supervis tur e trahadnan den kualke trabou; i algun di e levitanan tabata eskriba, ofisial i wardad-di-porta. 2KR 34:14 Ora nan tabata saka e plaka ku a wrd u tres den e kas di SEOR, saserdote Hilkias a haa e buki di lei di SEOR, dun pa medio di Moiss. 2KR 34:15 I Hilkias a kontest i a bisa Safan, e eskriba: "Mi a haa e buk i di lei den e kas di SEOR." I Hilkias a duna Safan e buki. 2KR 34:16 E ora ei Sa fan a hiba e buki pa rei i a debolb esaki na rei, bisando: "Tur loke bo a konfia bo sirbidnan pa hasi, nan ta hasi. 2KR 34:17 Tambe nan a saka e plaka ku nan a haa den e kas di SEOR i a entregu' den man di e formannan i e trahadnan." 2KR 34:18 Ad emas, Safan, e eskriba, a konta rei, bisando: "Saserdote Hilkias a dunami un buk i." I Safan a lesa for di

dj den presensia di rei. 2KR 34:19 I a sosod ku ora rei a tende e palabranan di e lei, el a sker su paanan. 2KR 34:20 E ora ei rei a orden Hilkias, Ahikam, yu hmber di Safan, Abdon, yu hmber di Mikaias, Safan, e eskriba, i Asaias, e sirbid di rei, bisando: 2KR 34:21 "Bai, konsult ku SEOR pa mi i pa esnan ku a keda na Israel i n a Juda, tokante di e palabranan di e buki ku a wrdu ha; pasobra grandi ta e furia d i SEOR ku ta wrdu bash riba nos, pasobra nos tatanan no a kumpli ku e palabra di SEO R, pa hasi konforme tur loke ta par skirb den e buki aki." 2KR 34:22 Asina Hilkias i esnan ku rei a nombra a bai serka Hulda, e profeta muh, esposa di Salum, yu hmb er di Tokat, yu hmber di Hasra, wardad di e kashi-di-warda-paa (awor Hulda tabata b iba na Jerusalm den e di Dos Bario); i nan a papia kun tokante di esaki. 2KR 34:23 I el a bisa nan: "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Bisa e hmber ku a manda boso serka Mi, 2KR 34:24 asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai trese kalamidat ri ba e lug aki i riba su habitantenan, esta, tur e maldishonnan ku ta par skirb den e buki ku nan a lesa den presensia di rei di Juda. 2KR 34:25 Pasobra nan a bandonM i i a kima sensia na otro diosnan, pa nan por a probokMi na rabia ku tur e obrana n di nan man, pesei Mi rabia lo wrdu bash riba e lug aki, i e lo no wrdu pag."' 2KR 3 4:26 Ma na rei di Juda, kende a manda boso pa konsult ku SEOR, asin'aki boso meste r bis': 'Asina e SEOR Dios di Israel ta bisa tokante di e palabranan ku bo a tende : 2KR 34:27 "Pasobra bo kurason tabata moli i bo a umiy bo mes dilanti di Dios, o ra bo a tende Su palabranan kontra e lug aki i kontra su habitantenan, i pasobra bo a umiy bo mes Mi dilanti, a sker bo paanan i a yora Mi dilanti, di brdat Mi a te ndebo," SEOR ta deklar. 2KR 34:28 "Mira, lo Mi reunbo ku bo tatanan i lo bo baha de n bo graf na pas, asina ku bo wowo lo no mira tur e kalamidat ku Mi lo trese rib a e lug aki i riba su habitantenan."'" I nan a trese rospondi bk pa rei. 2KR 34:29 E ora ei rei a manda rospondi i a reun tur e ansianonan di Juda i di Jerusalm ser ka dj. 2KR 34:30 I rei a bai na e kas di SEOR huntu ku tur e hmbernan di Juda, e ha bitantenan di Jerusalm, e saserdotenan, e levitanan i henter e pueblo, for di esu n di mas grandi te na esun di mas chikitu; i el a lesa pa nan tende tur e palabr anan di e buki di e aliansa ku a wrdu ha den e kas di SEOR. 2KR 34:31 E ora ei rei a bai para na su lug i a sera un aliansa dilanti di SEOR, pa sigui SEOR i pa warda S u mandamentunan, Su testimonionan i Su statutonan ku henter su kurason i ku hent er su alma, pa kumpli ku e palabranan di e aliansa ku ta par skirb den e buki aki. 2KR 34:32 Ademas, el a hasi tur ku tabata presente na Jerusalm i Benjamin para h untu kun. Asina e habitantenan di Jerusalm a hasi konforme e aliansa di Dios, e Di os di nan tatanan. 2KR 34:33 I Josias a kita tur e abominashonnan for di tur e p aisnan ku tabata pertenes na e yunan di Israel, i a hasi tur ku tabata presente n a Israel sirbi SEOR nan Dios. Durante di henter su bida nan no a laga di sigui e SEOR Dios di nan tatanan. 2KR 35:1 Despues Josias a selebr Pasku na SEOR na Jerusalm , i nan a mata e bestianan di Pasku riba e di dieskuater dia di e prom luna. 2KR 35:2 I el a pone e saserdotenan den nan puesto i a enkurash nan pa e sirbishi di e kas di SEOR. 2KR 35:3 Tambe el a bisa e levitanan ku tabata duna siansa na hente r Israel i ku tabata santu pa SEOR: "Pone e arka santu den e kas ku Salomon, yu hm ber di David, rei di Israel, a traha; e lo no ta un karga mas riba boso skouder. Awor sirbi SEOR boso Dios i Su pueblo Israel. 2KR 35:4 I prepar boso mes segun e kasnan di boso tatanan den boso divishonnan, konforme e instrukshon di David, re i di Israel, i konforme e instrukshon di su yu hmber Salomon. 2KR 35:5 "Ademas, p ara den e lug santu, segun e divishonnan di e kasnan di e tatanan di boso rumanna n, e yunan di tera, i segun e levitanan, konforme e divishonnan di e kasnan di e tatanan. 2KR 35:6 Awor, mata e bestianan di Pasku, santifik boso mes, i prepar bo so rumannan pa nan hasi konforme e palabra di SEOR pa medio di Moiss." 2KR 35:7 I Josias a kontribu pa e yunan di tera, pa tur ku tabata presente, tounan di lamchi i di yu di kabritu, tur pa e ofrendanan di Pasku, un total di trinta mil, pls tr es mil bish machu; esakinan tabata for di rei su mes propiedat. 2KR 35:8 Su ofisi alnan tambe a kontribu ku un ofrenda boluntario pa e pueblo, e saserdotenan i e l evitanan. Hilkias, Zakarias i Jehiel, e ofisialnan di e kas di Dios, a duna e sa serdotenan pa e ofrendanan di Pasku dos mil seis shen bestia chikitu i tres shen bish machu. 2KR 35:9 Tambe Konanias ku su ruman hmbernan Semaias i Natanael, i Ha sabias, Jeiel i Jozabad, e ofisialnan di e levitanan, a duna e levitanan sinku m il bestia chikitu i sinku shen bish machu pa e ofrendanan di Pasku.

2KR 35:10 Asina e sirbishi a wrdu prepar, i e saserdotenan a para na nan lug i e le vitanan segun nan divishon, konforme e rdu di rei. 2KR 35:11 I nan a mata e besti anan di Pasku, i mientras ku e saserdotenan tabata sprngu e sanger risib for di na n man, e levitanan tabata soya nan. 2KR 35:12 Despues nan a apart e ofrendanan ki m pa nan duna nan na e divishonnan di e kasnan di e tatanan di e yunan di tera, p a ofres nan komo sakrifisio na SEOR, manera ta par skirb den e buki di Moiss. Asina n an a hasi tambe ku e bishnan machu. 2KR 35:13 Asina nan a roster e bestianan di P asku riba e kandela, konforme e ordenansa, i nan a hereb e kosnan santu den wea, den ketel i den panchi, i lih lih nan a hiba nan pa tur e yunan di tera. 2KR 35:14 I despues nan a prepar pa nan mes i pa e saserdotenan, pasobra e saserdotenan, e yu hmbernan di Aaron, tabata ofres e ofrendanan kim i e vt te anochi; pesei, e levi tanan a prepar pa nan mes i pa e saserdotenan, e yu hmbernan di Aaron. 2KR 35:15 E kantadnan, e yu hmbernan di Asaf, tambe tabata na nan lug, konforme e rdu di David, Asaf, Heman i Jedutun, e mirad di rei; i e wardadnan-di-porta na kada porta no ta batin mester di kita for di nan sirbishi, pasobra nan ruman hmbernan, e levitanan , a prepar pa nan. 2KR 35:16 Asina henter e sirbishi di SEOR a wrdu prepar riba e di a ei pa selebr Pasku, i pa ofres ofrendanan kim riba e altar di SEOR, konforme e rdu di rei Josias. 2KR 35:17 Asina e yunan di Israel ku tabata presente a selebr Pask u na e tempu ei, i e Fiesta di Pan Sin Zrdeg, shete dia largu. 2KR 35:18 I nan no a selebr un Pasku asina na Israel desde e dianan di profeta Samuel; tampoko ning un di e reinan di Israel no a selebr un Pasku asina manera Josias a hasi huntu ku e saserdotenan, e levitanan, henter Juda i Israel ku tabata presente, i e habit antenan di Jerusalm. 2KR 35:19 Nan a selebr e Pasku aki den e di diesocho aa di e r einado di Josias. 2KR 35:20 Despues di tur esaki, ora ku Josias a pone e tmpel na rdu, Neko, rei di Egipto, a bin pa hasi guera na Karkemis banda di Riu Eufrates, i Josias a sali bai pa enfrent'. 2KR 35:21 Ma Neko a manda mensaheronan serka dj, bisando: "Kiko nos tin di hasi ku otro, O rei di Juda? No ta kontra bo mi ta bi n awe, sino kontra e kas ku mi ta na guera kun, i Dios a mandami hasi lih. Pa bo m es bon, stp di opon Dios, Kende ta ku mi, pa E no destrubo." 2KR 35:22 Sinembargo, Josias no kier a retir for di dj, ma a disfras su mes pa bai bringa kontra dj; ni e no a tende na e palabranan di Neko, kualnan tabata bin for di boka di Dios, ma a bin pa bringa den e sabana di Meguido. 2KR 35:23 I e tiradnan di flecha a tira r ei Josias, i rei a bisa su sirbidnan: "Hibami for di aki, pasobra mi ta gravement e herid." 2KR 35:24 Asina su sirbidnan a sak' for di e garoshi i a kargu' hiba den e di dos garoshi ku e tabatin, i a hib' Jerusalm kaminda el a muri i a wrdu der den e tumbanan di su tatanan. I henter Juda i Jerusalm a tene rou pa Josias. 2KR 35:25 E ora ei Jeremias a kanta un lamento pa Josias. I tur e kantadnan hmber i muh ta m enshon Josias den nan lamentashonnan te dia djawe. I nan a hasi nan bira un kustu mber fiho na Israel; mira, nan ta par skirb tambe den e Lamentashonnan. 2KR 35:26 Awor e demas echonan di Josias i su obranan di deboshon, manera ta par skirb den l ei di SEOR, 2KR 35:27 i su echonan, for di prom te delaster, mira, nan ta par skirb den e Buki di reinan di Israel i Juda. 2KR 36:1 E ora ei e pueblo di e tera a sk ohe Joakaz, yu hmber di Josias, i a hasi rei na Jerusalm na lug di su tata. 2KR 36:2 Joakaz tabatin bint'i tres aa dia ku el a bira rei, i el a reina tres luna na Je rusalm. 2KR 36:3 E ora ei rei di Egipto a bah' for di trono na Jerusalm, i a pone u n but di shen talento di plata i un talento di oro riba e tera. 2KR 36:4 I rei d i Egipto a hasi su ruman hmber Eliakim rei di Juda i Jerusalm, i a kambia su nmber pa Joakim. Ma Neko a bai ku su ruman hmber Joakaz i a hib' Egipto. 2KR 36:5 Joakim tabatin bint'i sinku aa dia ku el a bira rei, i el a reina diesun aa na Jerusalm; i el a hasi malu den bista di SEOR su Dios. 2KR 36:6 Nabukodonosor, rei di Babilo nia, a bin kontra dj i a mar' ku kadena di brns pa hib' Babilonia. 2KR 36:7 Tambe Na bukodonosor a hiba algun di e artkulonan-di-uzo di e kas di SEOR na Babilonia i a pone nan den su tmpel na Babilonia. 2KR 36:8 Awor e demas echonan di Joakim i e a bominashonnan ku el a hasi, i loke a wrdu ha kontra dj, mira, nan ta par skirb den e uki di reinan di Israel i Juda. I su yu hmber Joakin a bira rei na su lug. 2KR 36: 9 Joakin tabatin ocho aa dia ku el a bira rei i el a reina tres luna i dies dia n a Jerusalm, i el a hasi malu den

bista di SEOR. 2KR 36:10 I na kuminsamentu di aa rei Nabukodonosor a manda busk' i a hib' Babilonia huntu ku e artkulonan di balor di e kas di SEOR, i el a hasi Zedek ias, tio di Joakin, rei di Juda i Jerusalm. 2KR 36:11 Zedekias tabatin bint'i un aa dia ku el a bira rei, i el a reina diesun aa na Jerusalm. 2KR 36:12 I el a hasi malu den bista di SEOR su Dios; e no a umiy su mes dilanti di profeta Jeremias, ke nde a papia pa SEOR. 2KR 36:13 I tambe el a rebeldi kontra rei Nabukodonosor, kend e a pon' hasi un huramentu dilanti di Dios. Ma el a hasi su nk steif i a hasi su k urason duru pa no bolbe serka e SEOR Dios di Israel. 2KR 36:14 Ademas, tur e ofis ialnan di e saserdotenan i e pueblo tabata masha infiel i tabata sigui tur e abo minashonnan di e nashonnan; i nan a kontamin e kas di SEOR ku El a santifik na Jeru salm. 2KR 36:15 I SEOR, e Dios di nan tatanan, a manda palabra pa nan bes tras bes pa medio di Su mensaheronan, pasobra E tabatin kompashon di Su pueblo i di Su l ug di biba; 2KR 36:16 ma kontinuamente nan tabata hasi bofon di e mensaheronan di Dios, i tabata despresi Su palabranan i hasi bofon di Su profetanan, te ora ku e furia di SEOR a lanta kontra Su pueblo, te ora ku no tabatin remedi mas. 2KR 36: 17 Pesei El a lanta rei di e kaldeonan kontra nan, kendenan a mata nan hmbernan h oben ku spada den e kas di nan santuario, i no tabatin kompashon di e hmber hoben , ni di e birgen, e hende grandi ni e ansiano; El a entreg nan tur den su man. 2K R 36:18 I tur e artkulonan-di-uzo di e kas di Dios, grandi i chikitu, i e tesoron an di e kas di SEOR, e tesoronan di rei i di su ofisialnan, el a hiba tur Babilon ia. 2KR 36:19 E ora ei nan a kima e kas di Dios, i a basha e muraya di Jerusalm a bou, a pega tur su edifisionan fortifik na kandela, i a destru tur su artkulonan di balor. 2KR 36:20 I esnan ku a skapa for di spada, el a hiba prezo na Babilonia; i nan tabata sirbid di dj i di su yu hmbernan te ora ku e reino di Persia a bin na poder, 2KR 36:21 pa kumpli ku e palabra di SEOR pa medio di boka di Jeremias, te ora ku e tera a gosa di su sabatnan. Tur e dianan di su desolashon el a tene sa bat te ora setenta aa a wrdu komplet. 2KR 36:22 Awor den e di prom aa di Siro, rei di Persia--pa e palabra di SEOR pa medio di boka di Jeremias wrdu kumpl--SEOR a anim e spiritu di Siro, rei di Persia, asina ku el a manda un proklamashon dor di hente r su reino, i tambe a hasi esaki por eskrito, bisando: 2KR 36:23 "Asina Siro, re i di Persia, ta bisa: 'SEOR, e Dios di shelu, a dunami tur e reinonan di tera, i El a mandami traha un kas p'E na Jerusalm ku ta keda na Juda. Esun ku ta meimei d i boso di henter Su pueblo, ku SEOR su Dios sea kun, i lagu' subi bai!'"

ESDRAS ESD 1:1 Awor den e prom aa di Siro, rei di Persia, pa kumpli ku e palabra di SEOR d un pa medio di boka di Jeremias, SEOR a anim e spiritu di Siro, rei di Persia, asin a ku el a manda un proklamashon den henter su reino, i tambe a skirbi esaki, bis ando:i ESD 1:2 "Asina Siro, rei di Persia, ta bisa: 'SEOR, e Dios di shelu, a dun ami tur e reinonan di tera, i El a nombrami pa traha un kas p'E na Jerusalm ku ta keda na Juda. ESD 1:3 Ken ku tin entre boso ku ta pertenes na Su pueblo, ku su D ios sea kun! Lagu' bai Jerusalm ku ta keda na Juda, i rekonstru e kas di SEOR, e Dios di Israel; E ta e Dios ku ta na Jerusalm. ESD 1:4 I tur sobrebibiente, na kualke lug ku e ta biba, laga e hendenan di e lug ei sosten' ku plata i oro, ku biennan i ku bestianan di kria, huntu ku un ofrenda boluntario pa e kas di Dios ku ta ked a na Jerusalm.'" ESD 1:5 E ora ei e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Juda i B enjamin, i e saserdotenan i e levitanan, huntu ku tur esnan ku Dios a anim nan sp iritu, a lanta pa bai rekonstru e kas di SEOR ku ta keda na Jerusalm. ESD 1:6 I tur esnan ku tabata rnt di nan a yuda nan ku artkulonan di plata, ku oro, ku biennan, ku bestianan di kria, i ku kosnan di balor, fuera di tur loke a wrdu dun komo un ofrenda boluntario. ESD 1:7 Tambe rei Siro a saka e artkulonan di e kas di SEOR, k u Nabukodonosor a saka for di Jerusalm bai kun, i a pone nan den e kas di su diosn an; ESD 1:8 i Siro, rei di Persia, a laga saka nan pa medio di man di Mitrdates, e tesorero, i el a konta nan pa Sesbasar, prens di Juda. ESD 1:9 Awor esaki taba ta nan kantidat: 30 skalchi di oro, 1.000 skalchi di plata, 29 kuch, ESD 1:10 30 kmchi di oro, 410 kmchi di plata di un otro klase, i 1.000 otro artkulo. ESD 1:11 T ur e artkulonan di oro i di plata tabata 5.400. Sesbasar a trese nan tur huntu ku e eksiliadonan ku a subi bai for di Babilonia pa Jerusalm. ESD 2:1 Awor esakinan ta e hendenan di e provinsia ku a sali for di e koutiverio di e eksiliadonan, k u Nabukodonosor, rei di Babilonia, a hiba Babilonia, i ku a bolbe Jerusalm i Juda , kada un na su stat. ESD 2:2 Esakinan a bin huntu ku Zorobabel, Jesa, Nehemias, Seraias, Reelaias, Mardokeo, Bilsan, Mispar, Bigvai, Rehum i Baana.i E kantidat di e hmbernan di e pueblo di Israel tabata: ESD 2:3 E yu hmbernan di Paros, 2.172; ESD 2:4 e yu hmbernan di Sefatias, 372; ESD 2:5 e yu hmbernan di Ara, 775; ESD 2: 6 e yu hmbernan di Pahat-moab di e yu hmbernan di Jesa i Joab, 2.812; ESD 2:7 e yu hmbernan di Elam, 1.254; ESD 2:8 e yu hmbernan di Zatu, 945; ESD 2:9 e yu hmbernan di Zakai, 760; ESD 2:10 e yu hmbernan di Bani, 642; ESD 2:11 e yu hmbernan di Beba i, 623; ESD 2:12 e yu hmbernan di Azgad, 1.222; ESD 2:13 e yu hmbernan di Adonikam , 666; ESD 2:14 e yu hmbernan di Bigvai, 2.056; ESD 2:15 e yu hmbernan di Adin, 45 4; ESD 2:16 e yu hmbernan di Ater di Ezekias, 98; ESD 2:17 e yu hmbernan di Bezai, 323; ESD 2:18 e yu hmbernan di Jora, 112; ESD 2:19 e yu hmbernan di Hasum, 223; E SD 2:20 e yu hmbernan di Gibar, 95. ESD 2:21 E hmbernan di Btlehm, 123; ESD 2:22 e hm bernan di Netofa, 56; ESD 2:23 e hmbernan di Anatot, 128; ESD 2:24 e yu hmbernan d i Azmavet, 42; ESD 2:25 e yu hmbernan di Kiriat-jearim, Kafira i Beerot, 743; ESD 2:26 e yu hmbernan di Rama i Geba, 621; ESD 2:27 e hmbernan di Mikmas, 122; ESD 2 :28 e hmbernan di Bt-l i Ai, 223;

ESD 2:29 e yu hmbernan di Nebo, 52; ESD 2:30 e yu hmbernan di Magbis, 156; ESD 2:3 1 e yu hmbernan di e otro Elam, 1.254; ESD 2:32 e yu hmbernan di Harim, 320; ESD 2 :33 e yu hmbernan di Lod, Hadid i Ono, 725; ESD 2:34 e hmbernan di Jeriko, 345; ES D 2:35 e yu hmbernan di Senaa, 3.630.i ESD 2:36 E saserdotenan: e yu hmbernan di J edaias di e kas di Jesa, 973; ESD 2:37 e yu hmbernan di Imer, 1.052; ESD 2:38 e yu hmbernan di Pasur, 1.247; ESD 2:39 e yu hmbernan di Harim, 1.017.i ESD 2:40 E lev itanan: e yu hmbernan di Jesa i Kadmiel, di e yu hmbernan di Hodavias, 74.i ESD 2:4 1 E kantadnan: e yu hmbernan di Asaf, 128.i ESD 2:42 E yu hmbernan di e wardadnan-di -porta: e yu hmbernan di Salum, e yu hmbernan di Ater, e yu hmbernan di Talmon, e y u hmbernan di Akub, e yu hmbernan di Hatita, e yu hmbernan di Sobai, na tur 139.i E SD 2:43 E sirbidnan di tmpel: e yu hmbernan di Ziha, e yu hmbernan di Hasufa, e yu hm bernan di Tabaot, ESD 2:44 e yu hmbernan di Keros, e yu hmbernan di Siaha, e yu hmb ernan di Padon, ESD 2:45 e yu hmbernan di Lebana, e yu hmbernan di Hagaba, e yu hmb ernan di Akub, ESD 2:46 e yu hmbernan di Hagab, e yu hmbernan di Salmai, e yu hmber nan di Hanan, ESD 2:47 e yu hmbernan di Gidel, e yu hmbernan di Gahar, e yu hmberna n di Reaia, ESD 2:48 e yu hmbernan di Rezin, e yu hmbernan di Nekoda, e yu hmbernan di Gazam, ESD 2:49 e yu hmbernan di Uza, e yu hmbernan di Paseah, e yu hmbernan di Besai, ESD 2:50 e yu hmbernan di Asena, e yu hmbernan di Meunim, e yu hmbernan di Nefusim, ESD 2:51 e yu hmbernan di Bakbuk, e yu hmbernan di Hakufa, e yu hmbernan d i Harhur, ESD 2:52 e yu hmbernan di Bazlut, e yu hmbernan di Mehida, e yu hmbernan di Harsa, ESD 2:53 e yu hmbernan di Barkos, e yu hmbernan di Ssara, e yu hmbernan di Tema, ESD 2:54 e yu hmbernan di Nezia, e yu hmbernan di Hatifa.i ESD 2:55 E yu hmb ernan di e sirbidnan di Salomon: e yu hmbernan di Sotai, e yu hmbernan di Soferet, e yu hmbernan di Peruda, ESD 2:56 e yu hmbernan di Jaala, e yu hmbernan di Darkon, e yu hmbernan di Gidel, ESD 2:57 e yu hmbernan di Sefatias, e yu hmbernan di Hatil, e yu hmbernan di Pokeret-hazebaim, e yu hmbernan di Ami. ESD 2:58 Tur e sirbidnan di tmpel i e yu hmbernan di e sirbidnan di Salomon tabata 392. ESD 2:59 Awor esakin an ta esnan ku a bin for di Tel-mela, Tel-harsa, Kerub, Adan i Imer, ma nan no p or a proba ku e kasnan di nan tatanan i nan desendensia tabata pertenes na Israel : ESD 2:60 e yu hmbernan di Delaia, e yu hmbernan di Tobias, e yu hmbernan di Nekod a, 652.i ESD 2:61 I di e yu hmbernan di e saserdotenan: e yu hmbernan di Habaia, e yu hmbernan di Kos, e yu hmbernan di Barzilai, kende a tuma un esposa for di e yu muhnan di Barzilai e galaadita; i el a wrdu yam na nan nmber. ESD 2:62 Esakinan a b uska den e registro di nan antepasadonan, ma no por a haa nan; pesei nan a wrdu ko nsider impuru i a keda eksklu for di e saserdosio. ESD 2:63 I e gobernad a bisa nan pa no kome for di e kosnan di mas santu te ora ku un saserdote a konsult Urim i Tumim. ESD 2:64 Henter e asamblea tabata suma 42.360, ESD 2:65 fuera di nan sirb idnan hmber i muh, kendenan tabata suma 7.337; i nan tabatin 200 kantad hmber i muh. SD 2:66 Nan kabainan tabata 736; nan mulanan, 245; ESD 2:67 nan kamelnan, 435; n an burikunan, 6.720. ESD 2:68 I ora nan a yega na e kas di SEOR ku ta keda na Jer usalm, algun di e kabesnan di e kasnan di e tatanan a hasi ofrenda boluntario pa e kas di Dios, pa rekonstru esaki riba su fundeshi. ESD 2:69 Segun nan tabata por nan a duna na e lug-di-warda-tesoro pa e trabou aki: 61.000 drakma di oro, 5.000 mina di plata i 100 paa di saserdote. ESD 2:70 Awor e saserdotenan i e levitanan , algun hende di e pueblo, e kantadnan, e wardadnan-di-porta i e sirbidnan di tmpel, tabata biba den nan statnan, i henter Israel den nan statnan.

ESD 3:1 Awor ora ku e di shete luna a yega, i e yunan di Israel tabata den e sta tnan, e pueblo a reun komo un solo hmber na Jerusalm. ESD 3:2 E ora ei Jesa, yu hmber di Josadak, ku su ruman hmbernan, e saserdotenan, i Zorobabel, yu hmber di Salati el, ku su ruman hmbernan, a lanta i a traha e altar di e Dios di Israel, pa ofres ofrendanan kim riba dj, manera ta par skirb den e lei di Moiss, e hmber di Dios. ESD :3 Asina nan a lanta e altar riba su fundeshi, pasobra nan tabatin hopi miedu di e pueblonan di e teranan; i nan a ofres riba dj ofrendanan kim na SEOR, ofrendanan kim, mainta i atardi. ESD 3:4 I nan a selebr e Fiesta di Tabernakelnan, manera ta par skirb. I diariamente nan tabata ofres e kantidat stipul di ofrendanan kim, konfor me e ordenansa, manera esaki tabata reker pa kada dia; ESD 3:5 i despues tabatin un ofrenda kim kontinuo, tambe pa e lunanan nobo i pa tur e fiestanan stipul di SEO R, ku tabata konsagr, i pa tur hende ku a ofres un ofrenda boluntario na SEOR. ESD 3:6 For di e prom dia di e di shete luna nan a kumins ofres ofrendanan kim na SEOR; m a e fundeshi di e tmpel di SEOR no a wrdu pon ainda. ESD 3:7 E ora ei nan a duna pla ka na e mslnan i karpintnan, i kuminda, bibida i zeta na e sidonionan i na e tirion an, pa trese palu di seda for di Lbano na e laman di Jope, konforme e prmiso ku na n a haa di Siro, rei di Persia. ESD 3:8 Awor den e di dos aa di nan yegada na e ka s di Dios na Jerusalm, den e di dos luna, Zorobabel, yu hmber di Salatiel, i Jesa, yu hmber di Josadak, i e restu di nan ruman hmbernan, e saserdotenan i e levitanan , i tur esnan ku a bin Jerusalm for di koutiverio, a kumins e trabou i a nombra e levitanan di binti aa p'ariba pa dirig e trabou di e kas di SEOR. ESD 3:9 Anto Jesa ku su yu hmbernan i ruman hmbernan a para un, huntu ku Kadmiel i su yu hmbernan, e y u hmbernan di Juda i e yu hmbernan di Henadad ku nan yu hmbernan i ruman hmbernan, e levitanan, pa dirig e trahadnan den e tmpel di Dios. ESD 3:10 Awor ora ku e trahadn an a kaba di pone e fundeshi di e tmpel di SEOR, e saserdotenan, bist na paa seremon ial, a bai para ku trmpt, i e levitanan, e yu hmbernan di Asaf, ku simbal, pa duna alabansa na SEOR, konforme e ordenansa di rei David di Israel. ESD 3:11 I nan a k anta, i a duna alabansa i gradisimentu na SEOR, bisando: "Pasobra E ta bon, pasob ra Su miserikrdia ta riba Israel pa semper." I henter e pueblo a grita na bos hal tu ora nan tabata alab SEOR, pasobra fundeshi di e kas di SEOR a wrdu pon. ESD 3:12 M a hopi di e saserdotenan, levitanan i kabesnan di e kasnan di e tatanan, e ansia nonan ku a mira e prom tmpel, a yora na bos haltu ora fundeshi di e kas aki a wrdu pon dilanti di nan bista, mientras ku hopi tabata grita duru di goso, ESD 3:13 as ina ku e pueblo no por a distingu e zonidu di gritamentu di goso for di e zonidu di yoramentu di e pueblo, pasobra e pueblo tabata grita duru, i te leu aya por a tende e zonidu. ESD 4:1 Awor ora ku e enemigunan di Juda i Benjamin a tende ku e hendenan di e eksilio tabata traha un tmpel pa e SEOR Dios di Israel, ESD 4:2 na n a bin serka Zorobabel i e kabesnan di e kasnan di e tatanan, i a bisa nan: "La ga nos traha huntu ku boso, pasobra nos, meskos ku boso, ta buska boso Dios; i n os tabata sakrifik na djE for di e dianan di Esarhadon, rei di Asiria, kende a tr ese nos akinan." ESD 4:3 Ma Zorobabel i Jesa i e restu di e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Israel a bisa nan: "Boso no tin nada di hasi ku nos den trahamen tu di un kas pa nos Dios, ma nos mes lo traha huntu pa e SEOR Dios di Israel, man era rei Siro, rei di Persia, a orden nos." ESD 4:4 E ora ei e pueblo di e tera a deskurash e pueblo di Juda, i a hinka miedu den nan pa traha, ESD 4:5 i a kontrat konseheronan kontra nan pa hasi nan plan frakas durante di tur e dianan di Siro, rei di Persia, te na e reinado di Daro, rei di Persia. ESD 4:6 Awor durante di e reinado di Asuero, na kuminsamentu di su reinado, nan a skirbi un akusashon kont ra e habitantenan di Juda i Jerusalm. ESD 4:7 I den e dianan di Artaherhes, rei d i Persia, Bislam, Mitrdates, Tabeel i e restu di su kompaeronan a skirbi Artaherhe s; i e teksto di e karta tabata skirb na arameo i tradus for di arameo. ESD 4:8 Re hum, e komandante, i Simsai, e eskriba, a skirbi rei Artaherhes un karta kontra Jerusalm asin'aki:i ESD 4:9 Rehum, e komandante, i Simsai, e eskriba, i e restu d i nan kompaeronan, e huesnan i e gobernadnan menor, e ofisialnan, e sekretarionan, e hmbernan di Erek, e babilonionan, e hmbernan di Susa, esta, e elamitanan, ESD 4 :10 i e restu di e nashonnan ku e gran i onorabel Asnapar a deport i a stables den e stat di Samaria, i den e restu di e region na e otro banda di Riu Eufrates.

ESD 4:11 I awor esaki ta kopia di e karta ku nan a manda p'.i "Na rei Artaherhes: i "Di Bo sirbidnan, e hmbernan den e region na e otro banda di Riu Eufrates: ESD 4 :12 "I awor laga esaki ta konos na rei, ku e hudiunan ku a sali for di bo a yega serka nos na Jerusalm; nan ta rekonstru e stat rebelde i malbado, i ta trminando e murayanan i ta drechando e fundeshinan. ESD 4:13 "Awor, laga esaki ta konos na re i, ku si e stat ei wrdu rekonstru i e murayanan keda kla, nan lo no paga ni tribut o, ni impuesto, ni tl mas; i esaki lo kousa dao na e reinan. ESD 4:14 Awor pasobra nos ta haa manteneshon di palasio, i no ta pas pa nos mira rei wrdu desonr, pesei nos a manda pone rei na haltura, ESD 4:15 pa un investigashon por wrdu has den e b ukinan di registro di bo tatanan. I lo bo deskubr den e bukinan di registro, i haa sa ku e stat ei ta un stat rebelde i ku e ta hasi dao na reinan i na provinsiana n, i ku den pasado nan a lanta revolushon den dj. Pesei e stat ei a wrdu destru. ES D 4:16 Nos ta pone rei na haltura ku si e stat ei wrdu rekonstru i e murayanan ked a kla, lo result ku e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates lo no keda di bo. " ESD 4:17 E ora ei rei a manda un kontesta:i "Pa Rehum, e komandante, pa Simsai , e eskriba, i pa e restu di nan kompaeronan ku ta biba na Samaria, i pa e restu di e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates:i "Pas. ESD 4:18 "I awor e dok umento ku boso a manda pa nos a wrdu les na un manera bon kla mi dilanti. ESD 4:19 I mi a saka un dekreto, i un investigashon a wrdu has, i a wrdu deskubr ku den pasa do e stat ei a lanta kontra e reinan, i ku tabatin rebeldia i lantamentu kontinu amente den dj, ESD 4:20 ku reinan poderoso a gobern riba Jerusalm, ku a gobern tur e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates, i ku tributo, impuesto i tl a wrdu pag na nan. ESD 4:21 Asina, saka awor un dekreto pa hasi e hendenan aki stp di tra ha, pa e stat no wrdu rekonstru te ora ami saka un dekreto. ESD 4:22 I tene kuidou pa boso no neglish di kumpli ku esaki; pakiko dao mester result den pird pa e reinan ?" ESD 4:23 E ora ei asina ku e kopia di e dokumento di rei Artaherhes a wrdu les dilanti di Rehum i Simsai, e skriba, i nan kompaeronan, nan a bai pur serka e hudi unan na Jerusalm, i a stp nan ku poder di arma. ESD 4:24 Anto e trabou na e kas di Dios na Jerusalm a stp, i esaki a keda para te na e di dos aa di e reinado di Daro, rei di Persia. ESD 5:1 Ora ku e profetanan, profeta Hageo i Zakarias, yu hmber d i Ido, a profetis na e hudiunan ku tabata na Juda i Jerusalm, den e nmber di e Dios di Israel, Kende tabata riba nan, ESD 5:2 Zorobabel, yu hmber di Salatiel, i Jesa , yu hmber di Josadak, a lanta i a kumins rekonstru e kas di Dios ku ta keda na Jer usalm; i e profetanan di Dios tabata huntu ku nan pa apoy nan. ESD 5:3 E tempu ei Tatnai, gobernad di e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates, i Setar-boznai i nan kompaeronan, a bin serka nan i a papia ku nan asin'aki: "Ta ken a saka un de kreto pa boso rekonstru e tmpel aki i pa kaba e konstrukshon aki?" ESD 5:4 E ora e i nos a bisa nan e nmbernan di e hmbernan ku tabata rekonstru e edifisio aki. ESD 5 :5 Ma wowo di nan Dios tabata riba e ansianonan di e hudiunan, i nan no a stp nan te ora Daro a haa un relato di e asunto, i e ora ei un kontesta por eskrito tokan te di esaki a wrdu mand. ESD 5:6 Esaki ta kopia di e karta ku Tatnai, gobernad di e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates, i Setar-boznai i su kompaeronan, e of isialnan ku tabata na e otro banda di Riu Eufrates, a manda pa rei Daro. ESD 5:7 Nan a manda un relato p' den kual tabata par skirb asin'aki:i "Na rei Daro,i "Tur pa s. ESD 5:8 "Laga ta konos na rei ku nos a bai na e provinsia di Juda, na e kas di e gran Dios, ku ta wrdu trah ku piedranan masha grandi mes, ku balkinan ta wrdu po n den e murayanan i e trabou aki ta progres ku masha prkurashon i ta prosper den nan man. ESD 5:9 "E ora ei nos a puntra e ansianonan ei i a bisa nan asin'aki: 'Ta ken a saka un dekreto ku boso mester rekonstru e tmpel aki i kaba e konstrukshon a ki?' ESD 5:10 Tambe nos a puntra nan nan nmber, pa ponebo na haltura i pa nos por a skirbi nmber di e hmbernan ku tabata para na kabes. ESD 5:11 "I asin'aki nan a kontest nos, bisando: 'Nos ta e sirbidnan di e Dios di shelu i tera, i nos ta reko nstruyendo e tmpel ku a wrdu trah hopi aa pas, ku un gran rei di Israel a traha i a t min. ESD 5:12 Ma pasobra nos tatanan a probok e Dios di shelu na rabia, El a entre g nan den man di Nabukodonosor, rei di Babilonia, e kaldeo, kende a destru e tmpel aki i a deport e pueblo pa Babilonia. ESD 5:13 'Sinembargo, den e prom aa di Siro, rei di Babilonia, rei Siro a saka un dekreto pa rekonstru e kas aki di Dios.

ESD 5:14 I tambe e artkulonan-di-uzo di oro i di plata di e kas di Dios, ku Nabuk odonosor a kohe for di e tmpel na Jerusalm, i a hiba na e tmpel di Babilonia, esaki nan rei Siro a kohe for di e tmpel di Babilonia. 'I nan a wrdu dun na un tal Sesbas ar, kende el a nombra komo gobernad. ESD 5:15 I el a bis': "Kohe e artkulonan-di-uz o aki, bai pone nan den e tmpel na Jerusalm, i laga e kas di Dios wrdu rekonstru na su lug." ESD 5:16 E ora ei e Sesbasar ei a bin pone e fundeshinan di e kas di Dio s na Jerusalm; i for di e tempu ei te awor e ta den konstrukshon, i te ainda e no ta kla.' ESD 5:17 "I awor, si ta agrad rei, laga hasi un investigashon den e kas -di-warda-tesoro di rei, ku ta keda aya na Babilonia, si ta asina ku ta rei Siro a saka un dekreto pa rekonstru e kas di Dios aki na Jerusalm. I laga rei manda no s su desishon tokante di e asunto aki." ESD 6:1 E ora ei rei Daro a saka un dekre to, i nan a hasi investigashon den e archivonan, kaminda e tesoronan tabata ward na Babilonia. ESD 6:2 I den e frti na Akmeta, ku ta keda den e provinsia di Media , nan a haa un rl, i tabatin lo siguiente skirb riba dj: "Memorandum-ESD 6:3 "Den e prom aa di rei Siro, rei Siro a saka un dekreto: 'Tokante di e kas di Dios na Jeru salm, laga e tmpel, e lug kaminda sakrifisionan ta wrdu ofres, wrdu rekonstru, i lag u fundeshinan ta firme pon. Su haltura mester ta sesenta kodo i su hanchura sesen ta kodo, ESD 6:4 ku tres kareda di piedra masha grandi mes i un kareda di balki. I laga e gastu wrdu pag for di e lug-di-warda-tesoro real. ESD 6:5 I tambe laga e artkulonan-di-uzo di oro i di plata di e tmpel di Dios, ku Nabukodonosor a kohe fo r di e tmpel na Jerusalm i a hiba Babilonia, wrdu debolb na nan lug den e tmpel na Je usalm, i abo mes pone nan den e kas di Dios.' ESD 6:6 "Pesei anto, Tatnai, gobern ad di e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates, Setar-boznai i boso kompaeronan , e ofisialnan di e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates, keda leu di ei nan. ESD 6:7 No stroba e trabou aki riba e kas di Dios. Laga e gobernad di e hudi unan i e ansianonan di e hudiunan rekonstru e kas aki di Dios na su sitio. ESD 6: 8 "Ademas, mi ta saka un dekreto tokante di loke boso mester hasi pa e ansianona n aki di Juda den e rekonstrukshon di e kas aki di Dios: "For di e lug-di-warda-t esoro real, for di e belasting di e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates , e gastu kompleto mester wrdu pag na e hendenan aki; i hasi esei sin tarda. ESD 6 :9 I kiko ku tin mester, tantu bish machu, karn chubatu f lamchi komo ofrenda kim na e Dios di shelu, i trigo, salu, bia i zeta, manera e saserdotenan na Jerusalm pid i, mester duna nan esaki tur dia sin falta, ESD 6:10 pa nan ofres sakrifisionan a septabel na e Dios di shelu i hasi orashon pa bida di rei i su yu hmbernan. ESD 6 :11 "I mi a saka un dekreto ku ken ku viol e rdu aki, mester ranka un balki for di su kas i hork' na dj i mester hasi su kas un monton di sushi pa motibu di esaki. ESD 6:12 I ku e Dios, Kende a hasi Su nmber biba ayanan, destru kualkier rei f pueb lo ku trata di kambia esaki, esta, pa destru e kas aki di Dios na Jerusalm. "Ami, Daro, a saka e dekreto aki; laga kumpli kun ku tur diligensia!" ESD 6:13 E ora ei Tatnai, gobernad di e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates, Setar-boznai i n an kompaeronan, a kumpli ku e dekreto ku tur diligensia, meskos ku rei Daro a orde n. ESD 6:14 I e ansianonan di e hudiunan tabatin ksito den konstrukshon dor di e p rofesia di profeta Hageo i Zakarias, yu hmber di Ido. I nan a kaba di konstru konf orme e rdu di e Dios di Israel i e dekreto di Siro, Daro i Artaherhes, rei di Pers ia. ESD 6:15 I e tmpel aki a keda kla riba e di tres dia di luna di Adar; esaki t abata e di seis aa di e reinado di rei Daro. ESD 6:16 I e yunan di Israel, e saser dotenan, e levitanan i e restu di e eksiliadonan, a selebr dedikashon di e kas ak i di Dios ku goso. ESD 6:17 I pa dedikashon di e tmpel aki di Dios nan a ofres she n bish machu, dos shen karn chubatu, kuater shen lamchi, i komo un ofrenda pa pik p a henter Israel, diesdos kabritu chubatu, segun e kantidat di e tribunan di Isra el. ESD 6:18 E ora ei nan a nombra e saserdotenan den nan divishonnan i e levita nan den nan rdunan pa e sirbishi di Dios na Jerusalm, manera ta par skirb den e buki di Moiss. ESD 6:19 I e eksiliadonan a selebr Pasku riba e di dieskuater dia di e prom luna. ESD 6:20 Pasobra huntu e saserdotenan i e levitanan a purifik nan mes; nan tur a keda purifik. E ora ei nan a mata e lamchi di Pasku pa tur e eksiliadon an, tantu pa nan rumannan, e saserdotenan, komo pa nan mes. ESD 6:21 I e yunan d i Israel ku a bolbe for di eksilio i tur esnan ku a apart nan mes for di e impure sa di e nashonnan di e tera pa uni nan mes ku nan, pa buska SEOR Dios di Israel, a kome e Pasku.

ESD 6:22 I ku goso nan a selebr e Fiesta di Pan Sin Zrdeg shete dia largu, pasobra SEOR a hasi nan regosih i a kambia kurason di rei di Asiria pa ku nan, pa enkuras h nan den e trabou riba e kas di Dios, e Dios di Israel. ESD 7:1 Awor despues di e kosnan aki, durante di e reinado di Artaherhes, rei di Persia, Esdras, yu hmber di Seraias, yu hmber di Azarias, yu hmber di Hilkias, ESD 7:2 yu hmber di Salum, y u hmber di Sadok, yu hmber di Ahitob, ESD 7:3 yu hmber di Amarias, yu hmber di Azari as, yu hmber di Meraiot, ESD 7:4 yu hmber di Zeraias, yu hmber di Uzi, yu hmber di B uki, ESD 7:5 yu hmber di Abisa, yu hmber di Finees, yu hmber di Eleazar, yu hmber di Aaron, e saserdote prinsipal-ESD 7:6 e Esdras aki a sali for di Babilonia. E tab ata un eskriba bon si den e lei di Moiss, ku e SEOR Dios di Israel a duna; i rei a d un' tur loke e tabata pidi, pasobra e man di SEOR su Dios tabata riba dj. ESD 7:7 I algun di e yunan di Israel i algun di e saserdotenan, e levitanan, e kantadnan, e wardadnan-di-porta i e sirbidnan di tmpel a bai Jerusalm den e di shete aa di rei A rtaherhes. ESD 7:8 I el a yega Jerusalm den e di sinku luna ku tabata den e di sh ete aa di rei. ESD 7:9 Pasobra riba e prom dia di e prom luna el a kumins e biahe fo r di Babilonia; i riba e prom dia di e di sinku luna el a yega Jerusalm, pasobra e bon man di su Dios tabata riba dj. ESD 7:10 Pasobra Esdras a dedik su kurason pa studia e lei di SEOR i pa pon' na prktika, i pa sia e hendenan di Israel Su statuton an i ordenansanan. ESD 7:11 Awor esaki ta e kopia di e dekreto ku rei Artaherhes a duna saserdote Esdras, e eskriba, kende tabata si den e palabranan di e mandame ntunan di SEOR i Su statutonan pa Israel:i ESD 7:12 "Artaherhes, rei di reinan,i "Na saserdote Esdras, eskriba di e lei di e Dios di shelu,i "Pas perfekto. ESD 7 :13 "I awor mi a saka un dekreto ku kualkier hende di e pueblo di Israel, nan sa serdotenan i e levitanan den mi reino, ku ta dispuesto pa bai Jerusalm, por bai h untu ku bo. ESD 7:14 Komo ku ta rei i su shete konseheronan ta mandabo pa invest ig tokante di Juda i Jerusalm, konforme e lei di bo Dios ku ta den bo man, ESD 7:1 5 i pa hiba e plata i oro ku rei i su konseheronan a ofres boluntariamente na e D ios di Israel, Kende Su lug di biba ta na Jerusalm, ESD 7:16 ku tur e plata i oro ku bo ta haa den henter e provinsia di Babilonia, huntu ku e ofrenda boluntario d i e pueblo i di e saserdotenan, kendenan a ofres boluntariamente pa e kas di nan Dios ku ta keda na Jerusalm; ESD 7:17 pesei, prkur pa bo kumpra ku e plaka aki bish machu, karn chubatu i lamchi, huntu ku nan ofrendanan di mainshi i nan ofrendanan di bibida, i ofres nan riba e altar di e kas di boso Dios ku ta keda na Jerusalm. ESD 7:18 "I tur loke abo i bo rumannan haa ta bon pa hasi ku restu di e plata i oro, boso mag hasi konforme e boluntat di boso Dios. ESD 7:19 Tambe e artkulonandi-uzo ku nan a dunabo pa e sirbishi di e kas di bo Dios, entreg tur eseinan dila nti di e Dios di Jerusalm. ESD 7:20 I e restu di e nesesidatnan pa e kas di bo Di os, ku ta nesesario pa duna, duna esei for di e lug-di-warda-tesoro di rei. ESD 7 :21 "I ami, rei Artaherhes, ta saka un dekreto pa tur e tesoreronan ku ta den e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates, ku kiko ku saserdote Esdras, eskri ba di e lei di e Dios di shelu, pidi di boso, mester wrdu has ku diligensia, ESD 7 :22 te ku shen talento di plata, shen koro di trigo, shen bato di bia, shen bato di zeta i salu sin mid. ESD 7:23 Kiko ku e Dios di shelu orden, mester wrdu has ku t ur diligensia pa e kas di e Dios di shelu, pa no bin furia kontra e reino di rei i su yunan. ESD 7:24 Tambe nos ta pone boso na haltura ku no ta prmit pa impon bel asting, ni tributo, ni tl riba ningun di e saserdotenan, levitanan, kantadnan, war dadnan-di-porta, ni sirbidnan di tmpel, ni riba sirbidnan di e kas aki di Dios. ESD 7:25 "I abo, Esdras, konforme e sabiduria ku bo Dios a dunabo, nombra gobernadnan i huesnan pa nan huzga henter e pueblo ku ta den e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates, tur esnan ku konos e leinan di bo Dios; i sia esnan ku no konos nan. ESD 7:26 I ken ku no kumpli ku e lei di bo Dios i e lei di rei, laga huisio wrdu ehekut mesora riba dj, sea pa morto f pa deportashon, f pa konfiskashon di biennan f pa wrdu ser den prizon." ESD 7:27 Bendishon sea SEOR, e Dios di nos tatanan, Kende a pone un kos asin'aki den kurason di rei, pa drna e kas di SEOR ku ta keda na Jer usalm hasi bunita, ESD 7:28 i Kende a ekstend miserikrdia na mi serka rei i su konse heronan i serka tur e prensnan poderoso di rei. Asina mi a wrdu fortales, pasobra e man di SEOR mi Dios tabata riba mi, i for di Israel mi a reun hmbernan lider

pa bai huntu ku mi. ESD 8:1 Awor esakinan ta e kabesnan di e kasnan di nan tatan an i e genealogia di esnan ku a bai huntu ku mi for di Babilonia durante di e re inado di rei Artaherhes: ESD 8:2 di e yu hmbernan di Finees, Gerson; di e yu hmber nan di Itamar, Daniel; di e yu hmbernan di David, Hatus; ESD 8:3 di e yu hmbernan di Sekanias, kende tabata di e yu hmbernan di Paros, Zakarias, i huntu kun 150 hmbe r ku tabata riba e lista genealgiko; ESD 8:4 di e yu hmbernan di Pahat-moab, Elioe nai, yu hmber di Zeraias, i huntu kun 200 hmber; ESD 8:5 di e yu hmbernan di Sekania s, e yu hmber di Jahaziel, i huntu kun 300 hmber; ESD 8:6 i di e yu hmbernan di Adin , Ebed, yu hmber di Jonatan, i huntu kun 50 hmber; ESD 8:7 i di e yu hmbernan di Ela m, Jesaias, yu hmber di Atalias, i huntu kun 70 hmber; ESD 8:8 i di e yu hmbernan di Sefatias, Zebadias, yu hmber di Mikael, i huntu kun 80 hmber; ESD 8:9 di e yu hmber nan di Joab, Obadias, yu hmber di Jehiel, i huntu kun 218 hmber; ESD 8:10 i di e yu hmbernan di Selomit, e yu hmber di Josifias, i huntu kun 160 hmber; ESD 8:11 i di e yu hmbernan di Bebai, Zakarias, yu hmber di Bebai, i huntu kun 28 hmber; ESD 8:12 i di e yu hmbernan di Azgad, Johanan, yu hmber di Hakatan, i huntu kun 110 hmber; ESD 8:13 i di e yu hmbernan di Adonikam, e ltimonan, esakinan ta nan nmbernan: Elifele t, Jeiel i Semaias, i huntu ku nan 60 hmber; ESD 8:14 i di e yu hmbernan di Bigvai : Utai i Zabud, i huntu ku nan 70 hmber. ESD 8:15 Awor mi a reun nan na e riu ku t a kore pasa Ahava, kaminda nos a kampa tres dia; i ora mi a opserv e pueblo i e s aserdotenan, mi no a haa ni un levita ayanan. ESD 8:16 Pesei mi a manda buska Eli ezer, Ariel, Semaias, Elnatan, Jarib, Elnatan, Natan, Zakarias i Mesulam, hmberna n lider, i Joiarib i Elnatan, siadnan. ESD 8:17 I mi a manda nan serka Ido, e hmber lider na e lug ku yama Kasifia; i mi a bisa nan kiko nan mester bisa Ido i su ru man hmbernan, e sirbidnan di tmpel na e lug ku yama Kasifia, esta, pa trese sirbidnan serka nos pa e kas di nos Dios. ESD 8:18 I konforme e bon man di nos Dios riba nos, nan a trese pa nos un hmber di komprendementu, di e yu hmbernan di Mahli, yu hmber di Lev, yu hmber di Israel, es desir, Serebias, huntu ku su yu hmbernan i ruma n hmbernan, diesocho hmber; ESD 8:19 i Hasabias ku Jesaias di e yu hmbernan di Mera ri, huntu ku su ruman hmbernan i nan yu hmbernan, binti hmber; ESD 8:20 i dos shent 'i binti di e sirbidnan di tmpel ku David i e prensnan a duna pa e sirbishi di e l evitanan, tur di nan indik pa nan nmber. ESD 8:21 E ora ei mi a proklam un yunament u aya na Riu Ahava, pa nos umiy nos mes dilanti di nos Dios pa buska di djE un bi ahe sigur pa nos, nos yu chikitunan i tur nos propiedatnan. ESD 8:22 Pasobra mi tabatin brguensa pa pidi rei trupanan i korednan di kabai pa proteh nos kontra e en emigu na kaminda, pasobra nos a bisa rei: "E man di nos Dios ta pa bon riba tur esnan ku ta busk'E, ma Su poder i Su rabia ta kontra tur esnan ku ta bandon'E." ESD 8:23 Asina nos a yuna i a buska nos Dios tokante di e asunto aki, i El a sku cha nos petishon. ESD 8:24 E ora ei mi a apart diesdos di e saserdotenan lider: S erebias i Hasabias, i huntu ku nan dies di nan ruman hmbernan; ESD 8:25 i mi a pi sa pa nan e plata, e oro i e artkulonan-di-uzo, e ofrenda pa e kas di nos Dios, k u rei i su konseheronan, su prensnan, i henter Israel presente ayanan, a ofres. E SD 8:26 Asina mi a pisa seis shent'i sinkuenta talento di plata, artkulonan-di-uz o di plata na balor di shen talento i talentonan di oro, den nan man, ESD 8:27 i binti kmchi di oro, na balor di mil drakma, i dos artkulo-di-uzo di brns fini i lo mbrante, presioso manera oro. ESD 8:28 E ora ei mi a bisa nan: "Boso ta santu pa SEOR, i e artkulonan-di-uzo ta santu; i e plata i oro ta un ofrenda boluntario na SEOR Dios di boso tatanan. ESD 8:29 Vigil i kuida nan te ora boso pisa nan dilant i di e saserdotenan lider, e levitanan, i e kabesnan di e kasnan di e tatanan di Israel na Jerusalm, den e kambernan di e kas di SEOR." ESD 8:30 Asina e saserdote nan i e levitanan a asept e plata i oro i e artkulonan-di-uzo ku nan a pisa, pa hi ba nan Jerusalm na e kas di nos Dios. ESD 8:31 Despues nos a biaha di Riu Ahava r iba e di diesdos dia di e prom luna pa bai Jerusalm; i e man di nos Dios

tabata riba nos, i El a libra nos for di man di e enemigu i di e atrakadnan na ka minda. ESD 8:32 Asina nos a yega Jerusalm i a keda tres dia ayanan. ESD 8:33 I ri ba e di kuater dia e plata i e oro i e artkulonan-di-uzo a wrdu pis den e kas di no s Dios den man di Meremot, yu hmber di saserdote Urias, i Eleazar, yu hmber di Fin ees, tabata huntu kun; i e levitanan Jozabad, yu hmber di Jesa, i Noadias, yu hmber di Binui, tabata huntu ku nan. ESD 8:34 E tempu ei tur kos a wrdu kont i pis; i hen ter e peso a wrdu not. ESD 8:35 E eksiliadonan ku a bin for di koutiverio a ofres o frendanan kim na e Dios di Israel: diesdos bish machu pa henter Israel, nobent'i s eis karn chubatu, setent'i shete lamchi, diesdos kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik. Tur esaki tabata un ofrenda kim na SEOR. ESD 8:36 E ora ei nan a entreg e de kretonan di rei na e strapanan di rei, i na e gobernadnan den e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates; i esakinan a sosten e pueblo i e kas di Dios. ESD 9:1 Awor ora e kosnan aki a wrdu komplet, e prensnan a bin serka mi, bisando: "E pueb lo di Israel i e saserdotenan i e levitanan no a separ nan mes for di e pueblonan di e teranan, pa loke ta trata nan abominashonnan, esta, for di e kananeonan, e heteonan, e ferezeonan, e jebuseonan, e amonitanan, e moabitanan, e egipsionan i e amoreonan. ESD 9:2 Pasobra nan a tuma algun di nan yu muhnan komo esposa pa n an mes i pa nan yu hmbernan, asina ku e rasa santu a meskla ku e pueblonan di e t eranan; di brdat, e mannan di e prensnan i e gobernantenan tabata esnan di prom pa hasi e infieldat aki." ESD 9:3 I ora mi a tende tokante di e asunto aki, mi a s ker mi paa i mi mantel, i a ranka poko kabei for di mi kabes i mi barba, i mi a k ai sinta tur babuk. ESD 9:4 E ora ei tur esnan ku tabata tembla pa e palabranan d i e Dios di Israel pa motibu di e infieldat di e eksiliadonan a reun serka mi; i mi a keda sinta tur babuk te na e ora di ofrenda di atardi. ESD 9:5 Ma na e ora d i ofrenda di atardi mi a lanta for di mi umiyashon, ku mi paa i mantel gesker, i mi a kai na rudia i a habri mi mannan na SEOR mi Dios, ESD 9:6 i mi a bisa: "O mi Dios, mi tin brguensa, i mi ta sintimi umiy, i mi tin brguensa di hisa mi kara na Bo, mi Dios, pasobra nos inikidatnan a multiplik riba nos kabesnan, i nos kulpa a krese yega te na e shelunan. ESD 9:7 For di e dianan di nos tatanan te dia djaw e nos kulpa tabata grandi, i pa motibu di nos inikidatnan, nos, nos reinan i nos saserdotenan a keda entreg den man di e reinan di e teranan, na spada, na koutiv erio, na plnder i na brguensa pbliko, manera ta awe. ESD 9:8 "Ma awor pa un momento krtiku grasia a wrdu mustr for di SEOR nos Dios, pa laga pa nos un restante ku a sk apa i pa duna nos un lug firme den Su lug santu, pa nos Dios por ilumin nos wowo i duna nos poko rebibamentu den nos sklabitut. ESD 9:9 Pasobra nos ta esklabu; sin embargo, den nos sklabitut nos Dios no a bandon nos, ma a mustra nos miserikrdia d en bista di e reinan di Persia, pa duna nos rebibamentu pa lanta e kas di nos Di os, pa restor su ruinanan i pa duna nos un muraya na Juda i Jerusalm. ESD 9:10 "I awor, nos Dios, kiko nos lo bisa despues di esaki? Pasobra nos a bandon Bo mandam entunan ESD 9:11 ku Bo a orden pa medio di Bo sirbidnan e profetanan, bisando: 'E tera ku boso ta drenta pa poder di dj ta un tera impuru, pa motibu di e sushedat d i e pueblonan di e teranan, pa motibu di nan abominashonnan ku a yen' di punta pa punta i pa motibu di nan impuresa. ESD 9:12 Asina anto, no duna boso yu muhnan n a nan yu hmbernan ni tuma nan yu muhnan pa boso yu hmbernan; i no buska nan pas ni nan prosperidat nunka, pa boso por ta fuerte i kome e kosnan bon di e tera, i la gu' komo un erensia pa boso yu hmbernan pa semper.' ESD 9:13 "I despues di tur lok e ku a bin riba nos pa motibu di nos mal echonan i nos gran kulpa, komo ku Abo n os Dios a kastig nos menos ku nos inikidatnan ta meres, i a duna nos un restante k u a skapa, manera esaki, ESD 9:14 nos lo bolbe kibra Bo mandamentunan i imparent ku e pueblonan ku ta komet e abominashonnan aki? Lo Bo no rabia ku nos te na e pu nto di destrukshon, te ora no tin restante mas ni ningun ku ta skapa? ESD 9:15 O SEOR Dios di Israel, Bo ta hustu, pasobra nos a keda komo un restante ku a skapa , manera ta awe. Mira, nos ta Bo dilanti den nos kulpa, pasobra ningun hende no por para Bo dilanti pa motibu di esaki." ESD 10:1 Awor mientras ku Esdras tabata hasi orashon, i mientras ku e tabata hasi konfeshon, yora i tira su kurpa abou ku su kara te na suela dilanti di e kas di Dios, un asamblea masha grandi di hmbe r, muh i mucha a reun serka dj for di Israel; pasobra e pueblo tabata yora amrgament e. ESD 10:2 I Sekanias, yu hmber di Jehiel, un di e yu hmbernan di Elam, a kontest i a bisa Esdras: "Nos tabata infiel na nos Dios i a kasa ku muhnan stranhero for di e pueblonan di e tera; tg awor, apesar di esaki, tin speransa pa Israel.

ESD 10:3 Pesei anto, laga nos sera un aliansa ku nos Dios pa manda tur e muhnan i nan yunan bai, konforme e konseho di mi seor i di esnan ku ta tembla pa e mandam entu di nos Dios; i laga esaki sosod konforme e lei. ESD 10:4 Lanta! Pasobra e as unto aki ta bo responsabilidat, ma nos lo ta ku bo; tene kurashi i aktua." ESD 1 0:5 E ora ei Esdras a lanta i a hasi e saserdotenan prinsipal, e levitanan i hen ter Israel hura ku nan lo hasi konforme e proposishon aki; i asina nan a hura. E SD 10:6 Anto Esdras a lanta for di dilanti di e kas di Dios i a bai den kamber d i Johanan, yu hmber di Eliasib. I ora ku el a yega ayanan, e no a kome pan ni beb e awa, pasobra e tabata lament e infieldat di e eksiliadonan. ESD 10:7 I nan a ha si un proklamashon den henter Juda i Jerusalm pa tur e eksiliadonan, ku nan meste r reun na Jerusalm, ESD 10:8 i ku ken ku no kier a bin denter di tres dia, konform e e konseho di e lidernan i e ansianonan, tur su propiedatnan mester wrdu konfisk i e mes keda eksklu for di e asamblea di e eksiliadonan. ESD 10:9 Asina tur e hmbe rnan di Juda i Benjamin a reun na Jerusalm denter di tres dia. Tabata e di nuebe l una riba e di binti dia di e luna, i henter e pueblo tabata sint riba e plenchi d ilanti di e kas di Dios, temblando pa motibu di e asunto aki i pa motibu di e aw aseru pis. ESD 10:10 E ora ei saserdote Esdras a lanta para i a bisa nan: "Boso t abata infiel i a kasa ku muhnan stranhero, i asina boso a aad na e kulpa di Israel. ESD 10:11 Pesei anto, hasi konfeshon na e SEOR Dios di boso tatanan, i hasi Su b oluntat; i separ boso mes for di e pueblonan di e tera i for di e esposanan stran hero." ESD 10:12 E ora ei henter e asamblea a kontest i a bisa na bos haltu: "Bo tin rason! Manera bo a bisa, asina ta nos deber di hasi. ESD 10:13 Ma e hendenan ta hopi, ta tempu di awaseru, asina ku nos no por para paf. Ni e tarea no por wrd u has den un f dos dia, pasobra nos a transgres grandemente den e asunto aki. ESD 1 0:14 Laga nos lidernan represent henter e asamblea, i laga tur esnan den nos stat nan ku a kasa ku muhnan stranhero bin na oranan stipul, huntu ku e ansianonan i hu esnan di kada stat, te ora ku e rabia ardiente di nos Dios, pa motibu di e asunt o aki, wrdu kit for di riba nos." ESD 10:15 Solamente Jonatan, yu hmber di Asael, i Jahasias, yu hmber di Tikva, a opon esaki, huntu ku Mesulam i Sabetai, e levita k u tabata apoy nan. ESD 10:16 Ma e eksiliadonan a hasi asina. I saserdote Esdras a skohe hmbernan ku tabata kabesnan di e kasnan di e tatanan pa kada un di e kasna n di nan tatanan, tur na nan nmber. Asina nan a bin huntu riba e prom dia di e di dies luna pa investig e asunto. ESD 10:17 I e prom dia di e prom luna nan a kaba di investig tur e hmbernan ku a kasa ku muhnan stranhero. ESD 10:18 I entre e yu hmber nan di e saserdotenan ku a kasa ku muhnan stranhero nan a haa di e yu hmbernan di J esa, yu hmber di Josadak, i su ruman hmbernan: Maaseias, Eliezer, Jarib i Gedalias. ESD 10:19 I nan a hasi un promesa pa manda nan esposanan bai, i pasobra nan tab ata kulpabel, nan a ofres un karn chubatu for di e kria di bestia chikitu pa nan t ransgreshon. ESD 10:20 I di e yu hmbernan di Imer: Hanani i Zebadias; ESD 10:21 i di e yu hmbernan di Harim: Maaseias, Elias, Semaias, Jehiel i Uzias; ESD 10:22 i di e yu hmbernan di Pasur: Elioenai, Maaseias, Ismael, Natanael, Jozabad i Elasa . ESD 10:23 I di e levitanan: Jozabad, Simei, Kelaia, (esta, Kelita), Petaias, J uda i Eliezer. ESD 10:24 I di e kantadnan: Eliasib; i di e wardadnan-di-porta: Sal um, Telem i Uri. ESD 10:25 I di Israel: di e yu hmbernan di Paros: Ramia, Jezias, Malkias, Mijamin, Eleazar, Malkias i Bnaia; ESD 10:26 i di e yu hmbernan di Elam: Matanias, Zakarias, Jehiel, Abdi, Jeremot i Elias; ESD 10:27 i di e yu hmbernan di Zatu: Elioenai, Eliasib, Matanias, Jeremot, Zabad i Aziza; ESD 10:28 i di e y u hmbernan di Bebai: Johanan, Hananias, Zabai i Atlai; ESD 10:29 i di e yu hmberna n di Bani: Mesulam, Maluk i Adaia, Jasub, Seal i Ramot; ESD 10:30 i di e yu hmber nan di Pahat-moab: Adna, Kelal, Bnaia, Maaseias, Matanias, Bezaleel, Binui i Mana ss; ESD 10:31 i di e yu hmbernan di Harim: Eliezer, Isias, Malkias, Semaias, Simeo n, ESD 10:32 Benjamin, Maluk i Semarias; ESD 10:33 di e yu hmbernan di Hasum: Mat enai, Matata, Zabad, Elifelet, Jeremai, Manass i Simei; ESD 10:34 di e yu hmbernan di Bani: Maadai, Amram, Uel, ESD 10:35 Bnaia, Bedias, Keluhi, ESD 10:36 Vanias, Meremot, Eliasib, ESD 10:37 Matanias, Matenai, Jaasai,

ESD 10:38 Bani, Binui, Simei, ESD 10:39 Selemias, Natan, Adaia, ESD 10:40 Maknad ebai, Sasai, Sarai, ESD 10:41 Azareel, Selemias, Semarias, ESD 10:42 Salum, Amar ias i Jose. ESD 10:43 Di e yu hmbernan di Nebo: Jeiel, Matitias, Zabad, Zebina, J adau, Joel i Bnaia. ESD 10:44 Tur esakinan a kasa ku muhnan stranhero, i algun di nan tabatin esposa ku nan tabatin yu kun.

NEHEMIAS NEH 1:1 E palabranan di Nehemias, yu hmber di Hakalias. Awor a sosod ku den luna d i Kisleu, den e di binti aa, mientras ku mi tabata na sitadel Susa, NEH 1:2 Hanan i, un di mi ruman hmbernan, i algun hmber di Juda a bin; i mi a puntra nan pa e hu diunan ku a skapa i ku a sobrebib e koutiverio, i pa Jerusalm. NEH 1:3 I nan a bis ami: "E restante ayanan den e provinsia, ku a sobrebib e koutiverio, ta den gran aflikshon i reproche, i e muraya di Jerusalm ta bash abou i su portanan ta kim ku k andela." NEH 1:4 Awor a sosod ku ora mi a tende e palabranan aki, mi a kai sinta i a yora, i a tene rou pa hopi dia; i mi tabata yuna i hasi orashon dilanti di e Dios di shelu. NEH 1:5 I mi a bisa: "Mi ta rogaBo, O SEOR Dios di shelu, e Dios grandi i temibel, Kende ta preserv e aliansa i miserikrdia pa esnan ku ta stim'E i ta warda Su mandamentunan, NEH 1:6 laga Bo orea ta atento awor i Bo wowonan hab r pa skucha e orashon di Bo sirbid, ku mi ta hasi Bo dilanti awor, di dia i anochi , pa e yunan di Israel, Bo sirbidnan, konfesando e piknan di e yunan di Israel, ku nos a hasi kontra Bo; ami i e kas di mi tata a peka. NEH 1:7 Nos a aktua na un manera masha korupto kontra Bo i no a warda e mandamentunan, ni e statutonan, ni e ordenansanan ku Bo a orden Bo sirbid Moiss. NEH 1:8 "Krda e palabra ku Bo a orden Bo sirbid Moiss, bisando: 'Si boso ta infiel, lo Mi plama boso entre e pueblonan. NEH 1:9 Ma si boso bolbe serka Mi i warda Mi mandamentunan i kumpli ku nan, ounk e esnan di boso ku a wrdu plam tabata keda na e parti mas aleh di e shelunan, lo Mi rekoh nan for di ayanan i hiba nan na e lug kaminda Mi a skohe pa Mi nmber permane s.' NEH 1:10 "I nan ta Bo sirbidnan i Bo pueblo ku Bo a redim pa medio di Bo gran p oder i pa medio di Bo man fuerte. NEH 1:11 O Seor, mi ta rogaBo, laga Bo orea ta atento na e orashon di Bo sirbid i na e orashon di Bo sirbidnan, kende nan delisia ta pa tin temor di Bo nmber, i hasi Bo sirbid eksitoso awe, i lagu' haa kompashon s erka e hmber aki."i Awor ami tabata e kopero di rei. NEH 2:1 I a sosod ku den luna di Nisan, den e di binti aa di rei Artaherhes, ora tabatin bia su dilanti, mi a k ohe e bia i a duna rei esaki. I te awor aki nunka mi no tabata tristu den su pres ensia. NEH 2:2 Pesei rei a bisami: "Pakiko bo kara ta tristu ounke ku bo no ta m alu? Esaki no ta nada otro sino tristesa di kurason." E ora ei mi a haa masha mie du. NEH 2:3 I mi a bisa rei: "Ku rei biba pa semper. Pakiko mi kara lo no ta tri stu ora ku e stat, e lug di e tumbanan di mi tatanan, ta keda desol i su portanan a wrdu destru pa kandela?" NEH 2:4 E ora ei rei a bisami: "Kiko ta bo petishon?" A sina mi a hasi orashon na e Dios di shelu. NEH 2:5 I mi a bisa rei: "Si ta agrad rei, i si bo sirbid a haa grasia bo dilanti, mandami Juda, na e stat di e tumbanan di mi tatanan, pa mi rekonstrui." NEH 2:6 E ora ei rei a bisami, ku e reina sint banda di dj: "Kuantu tempu bo biahe ta bai dura, i ki dia bo ta bolbe?" Asina a a grad rei di mandami, i mi a dun' un tempu definitivo. NEH 2:7 I mi a bisa rei: "Si ta agrad rei, dunami kartanan pa e gobernadnan di e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates, pa nan lagami pasa te ora mi yega Juda, NEH 2:8 i un karta pa A saf, e wardad di e mondi-ser di rei, pa e dunami palu pa traha balki pa e portanan di e frti ku ta keda banda di e tmpel, pa e muraya di stat i pa e kas kaminda mi ta bai." I rei a dunami nan, pasobra e bon man di mi Dios tabata riba mi. NEH 2: 9 E ora ei mi a bai serka e gobernadnan di e provinsianan na e otro banda di Riu Eufrates i a duna nan e kartanan di rei. Awor rei a manda ofisialnan di e ehrsito i korednan di kabai huntu ku mi. NEH 2:10 I ora Sanbalat e horonita i Tobias e o fisial amonita a tende esaki, esaki a desagrad nan mash ku un hende a bin pa buska e bienestar di e yunan di Israel. NEH 2:11 Asina mi a yega Jerusalm i a keda tre s dia ayanan. NEH 2:12 I den anochi mi a lanta, ami ku algun hmber huntu ku mi. M i no a bisa ningun hende kiko mi Dios a pone den mi kurason pa hasi pa Jerusalm; i no tabatin ningun bestia huntu ku mi, ku eksepshon di e bestia ku mi tabata ko re ariba. NEH 2:13 Asina mi a sali bai den anochi na e Porta di Vaye den direksh on di e Pos di Dragon, i na e Porta di Mst, i a inspekt e murayanan di Jerusalm ku a wrdu bash abou i su portanan ku a keda destru pa kandela. NEH 2:14 Despues mi a s igui te na e Porta di Fuente i e Tanki di Awa di Rei, ma no tabatin lug pa e best ia ku mi

tabata kore ariba pasa. NEH 2:15 Asina ta ku anochi mi a pasa dor di e vaye bai ariba i a inspekt e muraya. Despues mi a bolbe drenta e Porta di Vaye i a bin bk. NEH 2:16 I e ofisialnan no tabata sa unda mi a bai ni kiko mi a hasi; te ainda m i no a bisa e hudiunan, e saserdotenan, e nobelnan, e ofisialnan, ni e otronan k u tabata hasi e trabou. NEH 2:17 E ora ei mi a bisa nan: "Boso ta mira e situash on malu ku nos ta den, ku Jerusalm ta keda desol i su portanan kim pa kandela. Ban, laga nos rekonstru e muraya di Jerusalm, pa nos no ta un reproche mas." NEH 2:18 I mi a konta nan kon e man di mi Dios tabata bon riba mi, i tambe tokante di e p alabranan di rei ku el a papia ku mi. E ora ei nan a bisa: "Laga nos lanta i tra ha." Asina nan a pone man na e bon trabou. NEH 2:19 Ma ora Sanbalat e horonita, Tobias e ofisial amonita i Gesem e arabir a tende esaki, nan a hasi bofon di nos i a despresi nos i a bisa: "Kiko e kos aki ku boso ta hasi ta? Ta kontra rei bos o ta rebeldi?" NEH 2:20 Asina mi a kontest nan i a bisa nan: "E Dios di shelu lo d una nos ksito; pesei nos, Su sirbidnan, lo lanta i traha, ma boso no tin ni parti, ni derecho, ni memoria na Jerusalm." NEH 3:1 E ora ei sumosaserdote Eliasib a la nta huntu ku su rumannan, e saserdotenan, i a traha e Porta di Karn; nan a konsag r' i a kolog su portanan. Nan a konsagr e muraya di e Toren di Shen i e Toren di Ha naneel. NEH 3:2 Banda di dj e hmbernan di Jeriko a traha, i banda di nan Zakur, yu hmber di Imri, a traha. NEH 3:3 Awor e yu hmbernan di Senaa a traha e Porta di Pi sk; nan a pone su balkinan i a kolog su portanan ku su boltnan i baranan. NEH 3:4 I banda di nan Meremot, yu hmber di Urias, yu hmber di Kos, a hasi reparashon. I b anda di dj Mesulam, yu hmber di Berekias, yu hmber di Mesezabel, a hasi reparashon. I banda di dj Sadok, yu hmber di Baana, tambe a hasi reparashon. NEH 3:5 Ademas, banda di dj e tekoitanan a hasi reparashon, ma nan nobelnan no a apoy e trabou di nan shonnan. NEH 3:6 I Joiada, yu hmber di Paseah, i Mesulam, yu hmber di Besodias , a drecha e Porta Bieu; nan a pone su balkinan i a kolog su portanan ku su boltn an i su baranan. NEH 3:7 Banda di nan Melatias e gabaonita, Jadon e meronotita, e hmbernan di Gabaon i di Mizpa, tambe a hasi reparashon pa e asiento ofisial di e gobernad di e provinsia na e otro banda di Riu Eufrates. NEH 3:8 Banda di dj Uzi el, yu hmber di Harhaia, un di e platnan, a hasi reparashon. I banda di dj Hananias , un di e trahadnan di perfume, a hasi reparashon, i nan a restor Jerusalm te na e Muraya Hanchu. NEH 3:9 I banda di nan Refaias, yu hmber di Hur, ofisial di e mita r distrikto di Jerusalm, a hasi reparashon. NEH 3:10 Banda di nan Jedaias, yu hmbe r di Harumaf, a hasi reparashon enfrente di su kas. I banda di dj Hatus, yu hmber di Hasabnias, a hasi reparashon. NEH 3:11 Malkias, yu hmber di Harim, i Hasub, yu hmber di Pahat-moab, a drecha un otro sekshon i e Toren di Frnunan. NEH 3:12 I ba nda di dj Salum, yu hmber di Halohes, ofisial di e mitar distrikto di Jerusalm, a h asi reparashon, ku su yu muhnan. NEH 3:13 Hanun i e habitantenan di Zanoa a drech a e Porta di Vaye. Nan a trah' i a kolog su portanan ku su boltnan i su baranan, i mil kodo di e muraya te na e Porta di Mst. NEH 3:14 I Malkias, yu hmber di Rekab, ofisial di e distrikto di Bt-hakerem, a drecha e Porta di Mst. El a trah' i a kolo g su portanan ku su boltnan i su baranan. NEH 3:15 Salum, yu hmber di Kolhoze, ofi sial di e distrikto di Mizpa, a drecha e Porta di Fuente. El a trah', a fur' i a k olog su portanan ku su boltnan i su baranan, i e muraya di e Tanki di Awa di Silo na e hfi di rei te na e trapinan ku ta baha for di e stat di David. NEH 3:16 Desp ues di dj Nehemias, yu hmber di Azbuk, ofisial di e mitar distrikto di Bt-sur, a ha si reparashon te na un punto enfrente di e tumbanan di David, i te na e tanki-di -awa artifisial i te na e Kas di e Hmbernan Poderoso. NEH 3:17 Despues di dj e lev itanan a hasi reparashon bou di mando di Rehum, yu hmber di Bani. Banda di dj Hasa bias, ofisial di e mitar distrikto di Keila, a hasi reparashon pa su distrikto. NEH 3:18 Despues di dj nan ruman hmbernan a hasi reparashon bou di mando di Bavai, yu hmber di Henadad, ofisial di e otro mitar distrikto di Keila. NEH 3:19 I band a di dj Ezer, yu hmber di Jesa, e ofisial di Mizpa, a drecha un otro sekshon dilant i di e subida di e lug di warda arma na e Angulo. NEH 3:20 Despues di dj Baruk, yu hmber di Zabai, a drecha un otro sekshon ku masha nimo, for di e Angulo te na ent rada di e kas di sumosaserdote Eliasib. NEH 3:21 Despues di dj Meremot, yu hmber d i Urias, yu hmber di Kos, a drecha un otro sekshon, for di entrada di e

kas di Eliasib te na fin di su kas. NEH 3:22 I despues di dj e saserdotenan, e hmb ernan di e vaye, a hasi reparashon. NEH 3:23 Despues di nan Benjamin i Hasub a h asi reparashon dilanti di nan kas. Despues di nan Azarias, yu hmber di Maaseias, yu hmber di Ananias, a hasi reparashon banda di su kas. NEH 3:24 Despues di dj Bin ui, yu hmber di Henadad, a drecha un otro sekshon, for di e kas di Azarias te na e Angulo i te na e skina. NEH 3:25 Palal, yu hmber di Uzai, a hasi reparashon dil anti di e Angulo i e toren haltu ku ta sali for di e kas-ariba di rei, ku ta ked a na e plenchi di e guardia. Despues di dj Pedaias, yu hmber di Faros, a hasi repa rashon. NEH 3:26 I e sirbidnan di tmpel ku tabata biba na Ofel a hasi reparashon t e dilanti di e Porta di Awa, parti pariba, i e toren ku ta sali for di e kas-ari ba. NEH 3:27 Despues di dj e tekoitanan a drecha un otro sekshon dilanti di e tor en grandi ku ta sali for di e kas-ariba, i te na e muraya di Ofel. NEH 3:28 For di e Porta di Kabai e saserdotenan a hasi reparashon, kada un dilanti di su kas. NEH 3:29 Despues di nan Sadok, yu hmber di Imer, a hasi reparashon dilanti di su kas. I despues di dj Semaias, yu hmber di Sekanias, wardad di e Porta Pariba, a ha si reparashon. NEH 3:30 Despues di dj Hananias, yu hmber di Selemias, i Hanun, e d i seis yu hmber di Salaf, a drecha un otro sekshon. Despues di dj Mesulam, yu hmber di Berekias, a hasi reparashon dilanti di su mes kamber. NEH 3:31 Despues di dj Malkias, un di e platnan, a hasi reparashon te na e kas di e sirbidnan di tmpel i d i e komersiantenan, dilanti di e Porta di Inspekshon i te na e sala-ariba na e s kina. NEH 3:32 I entre e sala-ariba na e skina i e Porta di Karn e platnan i e kom ersiantenan a hasi reparashon. NEH 4:1 Awor a sosod ku ora Sanbalat a tende ku no s tabata rekonstru e muraya, el a bira furioso i masha rabi i a hasi bofon di e hu diunan. NEH 4:2 I el a papia den presensia di su rumannan i e hmbernan riku di Sa maria i a bisa: "Ta kiko e hudiunan debil aki ta hasi? Ta pa nan mes nan ta bai restor'? Nan por ofres sakrifisio? Nan por kaba den un dia? Nan por rebib e piedran an for di e monton di basura, kim manera nan ta?" NEH 4:3 Awor Tobias e amonita t abata banda di dj i el a bisa: "Kiko ku nan traha--si un zoro bula riba dj, e lo b asha nan muraya di piedra abou!" NEH 4:4 Tende, O nos Dios, kon nos ta wrdu despr esi! Debolb nan reproche riba nan mes kabes i entreg nan komo plnder na un tera di k outiverio. NEH 4:5 No pordon nan inikidat i no laga nan pik wrdu kit for di Bo dilan ti, pasobra nan a demoralis e trahadnan. NEH 4:6 Asina nos a traha e muraya i hent er e muraya a wrdu peg na otro te na mitar di su haltura, pasobra e pueblo tabatin nimo pa traha. NEH 4:7 Awor a sosod ku ora Sanbalat, Tobias, e arabirnan, e amoni tanan i e asdoditanan a tende ku e reparashon di e murayanan di Jerusalm tabata s igui, i ku nan a kumins sera e burakunan, nan a keda masha rabi. NEH 4:8 I nan tur huntu a traha kmplt pa bin bringa kontra Jerusalm i pa kousa un konfushon den dj. N EH 4:9 Ma nos a hasi orashon na nos Dios, i pa motibu di nan nos a pone un guard ia kontra nan di dia i anochi. NEH 4:10 I Juda a bisa: "E forsa di e kargadnan di karga ta fayando, i ainda tin hopi basura; i nos mes no ta kapas pa rekonstru e muraya." NEH 4:11 I nos enemigunan a bisa: "Nan lo no sa ni mira te ora nos yega meimei di nan, mata nan, i pone un fin na e trabou." NEH 4:12 I a sosod ku ora e hudiunan ku tabata biba peg ku nan a bin bisa nos dies biaha: "For di unda ku bo so bira, nan lo bin kontra nos." NEH 4:13 E ora ei mi a stashon hmbernan na e part inan mas abou di e espasio tras di e muraya, na e lugnan habr, i mi a stashon e pue blo segun nan famianan, ku nan spadanan, nan lansanan i nan bognan. NEH 4:14 Ora mi a mira nan miedu, mi a lanta i a bisa e nobelnan, e ofisialnan, i e restu di e pueblo: "No tene miedu di nan; krda riba Seor, Kende ta grandi i temibel, i bri nga pa boso ruman hmbernan, boso yu hmbernan, boso yu muhnan, boso esposanan i boso kasnan." NEH 4:15 I a sosod ku ora nos enemigunan a tende ku nos tabata sa di e kmplt, i ku Dios a hasi nan plan frakas, nos tur a bolbe na e muraya, kada un na su trabou. NEH 4:16 I a sosod ku for di e dia ei mitar di mi sirbidnan a sigui traha , mientras ku mitar di nan tabata karga e lansanan, e eskudonan, e bognan i e ko rasanan; i e kapitannan tabata para tras di henter e kas di Juda. NEH 4:17 Esnan ku tabata rekonstru e muraya i e kargadnan di karga tabata hisa nan karga, hasi e trabou ku n man, i

den e otro man nan tabatin un arma ten. NEH 4:18 E trahadnan kada un tabatin su sp ada fah na su hep segun ku e tabata traha, mientras ku esun ku tabata supla trmpt t abata para banda di mi. NEH 4:19 I mi a bisa e nobelnan, e ofisialnan i e restu di e pueblo: "E trabou ta grandi i ekstenso, i nos ta keda separ leu for di otro riba e muraya. NEH 4:20 Kaminda boso tende zonidu di e trmpt, einan boso mester re un ku nos. Nos Dios lo bringa pa nos." NEH 4:21 Asina nos a sigui ku e trabou, mi entras ku mitar di e hmbernan ta karga lansa, for di ora ku dia habri te ora ku e streanan sali. NEH 4:22 E mesun tempu ei mi a bisa e pueblo tambe: "Laga kada hm ber ku su sirbid pasa nochi den Jerusalm, pa nan ta un guardia pa nos anochi i un trahad di dia." NEH 4:23 Asina ni ami, ni mi ruman hmbernan, ni mi sirbidnan, ni e hmbernan di guardia ku tabata siguimi, ningun di nos no a kita nos paa; kada un a bai asta den awa ku su arma. NEH 5:1 Awor tabatin un gran klamor di e pueblo i d i nan esposanan kontra nan rumannan hudiu. NEH 5:2 Pasobra tabatin esnan ku taba ta bisa: "Nos mes, nos yu hmbernan i nos yu muhnan, ta hopi; pesei, laga nos buska mainshi pa nos kome i keda na bida." NEH 5:3 I tabatin otronan ku tabata bisa: "Nos a hipotek nos terenonan, nos kunukunan di wendrif i nos kasnan pa nos haa main shi pa motibu di e hamber." NEH 5:4 Tambe tabatin esnan ku tabata bisa: "Nos a f ia plaka riba nos terenonan i nos kunukunan di wendrif, pa paga belasting di rei. NEH 5:5 I awor nos karni ta meskos ku karni di nos rumannan, nos yunan meskos k u nan yunan. I mira, nos ta frsa nos yu hmbernan i nos yu muhnan pa ta esklabu, i a lgun di nos yu muhnan ta esklabu kaba, i nos no por hasi nada pa motibu ku nos te renonan i nos kunukunan di wendrif ta pertenes na otro hende." NEH 5:6 I mi a rabi a masha tantu mes ora mi a tende nan klamor i e palabranan aki. NEH 5:7 Anto mi a pensa e kos bon i a akus e nobelnan i e gobernantenan i a bisa nan: "Boso ta ek sig fiamentu ku interes, kada un for di su ruman!" Pesei mi a yama un asamblea gr andi kontra nan. NEH 5:8 I mi a bisa nan: "Te asina leu ku nos tabata por, nos a redim nos rumannan hudiu ku a wrdu bend ku e nashonnan. Awor, boso ta bai bende bo so rumannan pa nan wrdu bend ku nos?" Anto nan a keda ketu i no tabata por a konte st nada. NEH 5:9 Atrobe mi a bisa: "Loke boso ta hasi no ta bon. No t'asina ku bo so mester kana den e temor di nos Dios pa motibu di e reproche di e nashonnan, n os enemigunan? NEH 5:10 I na mes manera ami, mi ruman hmbernan i mi sirbidnan ta f ia e pueblo plaka i mainshi. Pa fabor, laga nos pone un fin na e fiamentu ku int eres aki. NEH 5:11 Pa fabor, duna nan nan terenonan, nan kunukunan di wendrif, na n hfinan di oleifi i nan kasnan bk awe mes, tambe e di shen parti di e plaka i di e mainshi, e bia nobo i e zeta ku boso ta eksig for di nan." NEH 5:12 Anto nan a b isa: "Nos lo debolb esaki i lo no eksig nada for di nan. Nos lo hasi eksaktamente manera bo ta bisa." Asina mi a yama e saserdotenan i a pone nan bou di huramentu , ku nan lo hasi segun e promesa aki. NEH 5:13 Tambe mi a sakud e parti-dilanti d i mi paa i a bisa: "Ku asin'aki Dios sakud tur hmber saka for di su kas i for di su propiedatnan, kendenan no ta kumpli ku e promesa aki. I ku asin'aki e keda saku d i bash." I henter e asamblea a bisa: "Amn!" I nan a alab SEOR. Anto e pueblo a hasi segun e promesa aki. NEH 5:14 Ademas, for di e dia ku mi a keda nombr komo nan g obernad na tera di Juda, for di e di binti aa te na e di trint'i dos aa di rei Arta herhes, pa diesdos aa, ni ami ni mi rumannan no a kome kuminda di gobernad. NEH 5: 15 Ma e gobernadnan di antes, ku tabata prom ku mi, a pone karga riba e pueblo, i nan a tuma pan i bia for di nan, fuera di kuarenta siklo di plata. Asta nan sirbi dnan tabata domin e pueblo. Ma ami no a hasi asina, pa motibu di e temor di Dios. NEH 5:16 I tambe mi a keda riba e trabou di e muraya aki. Nos no a kumpra ningun tereno, i tur mi sirbidnan a reun ayanan pa e trabou. NEH 5:17 Ademas, na mi mesa tabatin shent'i sinkuenta hudiu i ofisial, fuera di esnan ku a bin serka nos fo r di e nashonnan ku tabata rnt di nos. NEH 5:18 Awor loke a wrdu prepar pa kada dia tabata un buey i seis karn di e mihnan ku tin. Tambe nan a prepar parhanan pa mi. I un biaha den kada dies dia nan tabata prove tur sorto di bia na abundansia. Tg, k u tur esaki mi no a eksig kuminda di gobernad, pasobra e trabou frs tabata pis riba e pueblo aki. NEH 5:19 Krda di mi, O mi Dios, pa bon, segun tur loke mi a hasi pa e pueblo aki. NEH 6:1 Awor a sosod ku ora Sanbalat, Tobias, Gesem e arabir i e re stu di nos enemigunan a haa sa ku mi a bolbe

lanta e muraya, i ku no a keda ningun buraku den dj--ounke ku na e tempu ei ainda mi no a pone e portanan den e entradanan-NEH 6:2 Sanbalat i Gesem a manda bisam i: "Ban, laga nos reun huntu na un di e pueblitonan den e sabana di Ono." Ma nan tabatin plan di hasimi dao. NEH 6:3 Asina mi a manda mensaheronan serka nan, bisa ndo: "Mi ta hasiendo un gran trabou i mi no por bin. Pakiko e trabou mester stp m ientras ku mi ta lagu' pa bin serka boso?" NEH 6:4 I kuater biaha nan a manda men saheronan serka mi na e manera aki, i mi a kontest nan na e mesun manera. NEH 6:5 E ora ei, pa di sinku biaha, Sanbalat a manda su sirbid serka mi na e mesun mane ra, ku un karta habr den su man. NEH 6:6 Den dj tabata par skirb: "Tin rumor ta kore entre e nashonnan, i Gasmu ta bisa ku abo i e hudiunan tin plan di rebeldi; ta p esei boso ta bolbe lanta e muraya. I segun e rumornan aki abo ta bai bira nan re i. NEH 6:7 Tambe bo a nombra profetanan pa proklam na Jerusalm tokante di bo: 'Tin un rei na Juda!' I awor rei lo haa sa di e rumornan aki. Pesei, bin awor; laga n os deliber huntu." NEH 6:8 Anto mi a manda bis': "Kosnan asin'aki manera bo ta bis a no ta sosod. Ma ta bo mes kurason ta invent nan." NEH 6:9 Pasobra nan tur tabata trata di spanta nos, bisando: "Nan lo wrdu deskurash den e trabou i e trabou lo n o wrdu has." Ma awor, O Dios, fortales mi mannan. NEH 6:10 I ora mi a drenta kas di Semaias, yu hmber di Delaia, yu hmber di Mehetabel, kende tabata ser den kas, el a bisa: "Laga nos reun den e kas di Dios, den e tmpel, i laga nos sera e portanan d i tmpel, pasobra nan ta bin pa matabo, i nan ta bin anochi pa matabo." NEH 6:11 M a mi a kontest: "Un hmber manera ami mester hui? I un hende manera ami por bai den tmpel pa skapa su bida? Mi no ta bai paden." NEH 6:12 E ora ei mi a komprend ku s iguramente Dios no a mand', sino ku el a papia e profesia aki kontra mi, pasobra Tobias i Sanbalat a kontrat'. NEH 6:13 Pa e motibu aki e tabata kontrat, pa mi haa miedu i aktua asina, i hasi pik, asina ku nan por a haa un mal raprt di mi, pa nan por ponemi na brguensa. NEH 6:14 O mi Dios, krda riba Tobias i Sanbalat segun e ec honan aki di nan, i tambe Noadias, e profeta muh, i sobr di e profetanan ku tabata trata di spantami. NEH 6:15 Asina e muraya a keda kla riba e di bint'i sinku di a di luna di Elul, den sinkuent'i dos dia. NEH 6:16 I ora tur nos enemigunan a t ende esaki i tur e nashonnan rnt di nos a mira esaki, nan a prd nimo, pasobra nan a rekonos ku e trabou aki a wrdu kumpl ku e yudansa di nos Dios. NEH 6:17 Tambe den e dianan ei e nobelnan di Juda a manda hopi karta pa Tobias, i e kartanan di Tobi as a bin pa nan. NEH 6:18 Pasobra hopi hende na Juda tabata lig na dj pa medio di huramentu, pasobra e tabata yerno di Sekanias, yu hmber di Ara, i su yu hmber Joha nan a kasa ku yu muh di Mesulam, yu hmber di Berekias. NEH 6:19 Ademas, nan tabata papia den mi presensia di su bon obranan i tabata bis' loke mi a papia. Anto Tob ias a manda karta pa spantami. NEH 7:1 Awor a sosod ku ora a kaba di lanta e mura ya di nobo i mi a kolog e portanan, i e wardadnan-di-porta, e kantadnan i e levitan an a keda nombr, NEH 7:2 mi a duna mi ruman hmber Hanani e enkargo di Jerusalm, hun tu ku Hananias, komandante di e frti, pasobra e tabata un hmber fiel i tabata teme Dios mas ku hopi otro hende. NEH 7:3 Anto mi a bisa nan: "No laga habri e porta nan di Jerusalm sino te ora solo bira kayente, i mientras ku nan ta para tene war da, laga nan sera e portanan i grndel nan. Tambe nombra guardianan for di e habit antenan di Jerusalm, kada un na su puesto, i kada un dilanti di su mes kas." NEH 7:4 Awor e stat tabata grandi i espasioso, ma e hendenan den dj tabata poko i e k asnan no a wrdu trah ainda. NEH 7:5 E ora ei mi Dios a pone den mi kurason pa reun e nobelnan, e ofisialnan i e pueblo, pa inskrib nan segun genealogianan. Anto mi a haa e buki di genealogia di esnan ku a bin prom, i den dj mi a haa e siguiente reg istro: NEH 7:6 Esakinan ta e hendenan di e provinsia, esnan di e eksiliadonan ku a bin for di koutiverio, ku Nabukodonosor, rei di Babilonia, a hiba komo katibu , i ku a bolbe Jerusalm i Juda, kada un pa su stat, NEH 7:7 ku a bin huntu ku Zor obabel, Jesa, Nehemias, Azarias, Raamias, Nahamani, Mardokeo, Bilsan, Misperet, B igvai, Nehum, Baana.i E kantidat di hmbernan di e pueblo di Israel: NEH 7:8 E yu hmbernan di Paros, 2.172; NEH 7:9 e yu hmbernan di Sefatias, 372; NEH 7:10 e yu hmb ernan di Ara, 652; NEH 7:11 e yu hmbernan di Pahat-moab di e yu hmbernan di Jesa i di Joab, 2.818;

NEH 7:12 e yu hmbernan di Elam, 1.254; NEH 7:13 e yu hmbernan di Zatu, 845; NEH 7: 14 e yu hmbernan di Zakai, 760; NEH 7:15 e yu hmbernan di Binui, 648; NEH 7:16 e y u hmbernan di Bebai, 628; NEH 7:17 e yu hmbernan di Azgad, 2.322; NEH 7:18 e yu hmb ernan di Adonikam, 667; NEH 7:19 e yu hmbernan di Bigvai, 2.067; NEH 7:20 e yu hmb ernan di Adin, 655; NEH 7:21 e yu hmbernan di Ater, di Ezekias, 98; NEH 7:22 e yu hmbernan di Hasum, 328; NEH 7:23 e yu hmbernan di Bezai, 324; NEH 7:24 e yu hmbern an di Harif, 112; NEH 7:25 e yu hmbernan di Gabaon, 95; NEH 7:26 e hmbernan di Btle hm i di Netofa, 188; NEH 7:27 e hmbernan di Anatot, 128; NEH 7:28 e hmbernan di Bt-a zmavet, 42; NEH 7:29 e hmbernan di Kiriat-jearim, Kafira i Beerot, 743; NEH 7:30 e hmbernan di Rama i di Geba, 621; NEH 7:31 e hmbernan di Mikmas, 122; NEH 7:32 e hmbernan di Bt-l i di Ai, 123; NEH 7:33 e hmbernan di e otro Nebo, 52; NEH 7:34 e yu hmbernan di e otro Elam, 1.254; NEH 7:35 e yu hmbernan di Harim, 320; NEH 7:36 e yu hmbernan di Jeriko, 345; NEH 7:37 e yu hmbernan di Lod, di Hadid i di Ono, 721; NEH 7:38 e yu hmbernan di Senaa, 3.930.i NEH 7:39 E saserdotenan: e yu hmbernan d i Jedaias di e kas di Jesa, 973; NEH 7:40 e yu hmbernan di Imer, 1.052; NEH 7:41 e yu hmbernan di Pasur, 1.247; NEH 7:42 e yu hmbernan di Harim, 1.017.i NEH 7:43 E levitanan: e yu hmbernan di Jesa, di Kadmiel, di e yu hmbernan di Hodavias, 74.i NE H 7:44 E kantadnan: e yu hmbernan di Asaf, 148.i NEH 7:45 E wardadnan-di-porta: e y u hmbernan di Salum, e yu hmbernan di Ater, e yu hmbernan di Talmon, e yu hmbernan d i Akub, e yu hmbernan di Hatita i e yu hmbernan di Sobai, 138.i NEH 7:46 E sirbidna n di tmpel: e yu hmbernan di Ziha, e yu hmbernan di Hasufa, e yu hmbernan di Tabaot, NEH 7:47 e yu hmbernan di Keros, e yu hmbernan di Sia, e yu hmbernan di Padon, NEH 7:48 e yu hmbernan di Lebana, e yu hmbernan di Hagaba, e yu hmbernan di Salmai, NE H 7:49 e yu hmbernan di Hanan, e yu hmbernan di Gidel, e yu hmbernan di Gahar, NEH 7:50 e yu hmbernan di Reaia, e yu hmbernan di Rezin, e yu hmbernan di Nekoda, NEH 7 :51 e yu hmbernan di Gazam, e yu hmbernan di Uza, e yu hmbernan di Paseah, NEH 7:52 e yu hmbernan di Besai, e yu hmbernan di Meunim, e yu hmbernan di Nefisesim, NEH 7 :53 e yu hmbernan di Bakbuk, e yu hmbernan di Hakufa, e yu hmbernan di Harhur, NEH 7:54 e yu hmbernan di Bazlit, e yu hmbernan di Mehida, e yu hmbernan di Harsa, NEH 7:55 e yu hmbernan di Barkos, e yu hmbernan di Ssara, e yu hmbernan di Tema, NEH 7:5 6 e yu hmbernan di Nezia, i e yu hmbernan di Hatifa.i NEH 7:57 E yu hmbernan di e s irbidnan di Salomon: e yu hmbernan di Sotai, e yu hmbernan di Soferet, e yu hmbernan di Perida, NEH 7:58 e yu hmbernan di Jaala, e yu hmbernan di Darkon, e yu hmbernan di Gidel, NEH 7:59 e yu hmbernan di Sefatias, e yu hmbernan di Hatil, e yu hmberna n di Pokeret-hazebaim, e yu hmbernan di Amon. NEH 7:60 E sirbidnan di tmpel i e yu hmbernan di e sirbidnan di Salomon tur huntu tabata 392. NEH 7:61 I esakinan tabat a esnan ku a subi bin for di Tel-mela, Tel-harsa, Kerub, Adon i Imer; ma nan no por a

identifik e kasnan di nan tatanan ni nan desendientenan, ku nan tabata di Israel: NEH 7:62 e yu hmbernan di Delaia, e yu hmbernan di Tobias, e yu hmbernan di Nekoda , 642.i NEH 7:63 I di e saserdotenan: e yu hmbernan di Habaia, e yu hmbernan di Ko s, e yu hmbernan di Barzilai, kende a tuma un esposa for di e yu muhnan di Barzila i e galaadita, i tabata karga nan nmber. NEH 7:64 Esakinan a buska den e registra shon di nan genealogianan, ma esaki no por a wrdu lokalis; pesei nan a wrdu konside r komo impuru i eksklu for di e saserdosio. NEH 7:65 I e gobernad a bisa nan pa no kome for di e kosnan di mas santu, te ora ku un saserdote a present ku Urim i Tum im. NEH 7:66 Henter e asamblea huntu tabata 42.360, NEH 7:67 fuera di nan sirbidn an hmber i muh, di kualnan tabatin 7.337; i nan tabatin 245 kantad hmber i muh. NEH 7 :68 Nan tabatin 736 kabai i 245 mula; NEH 7:69 435 kamel i 6.720 buriku. NEH 7:7 0 I algun di e kabesnan di e kasnan di e tatanan a duna pa e trabou. E gobernad a duna 1.000 drakma di oro, 50 punchero i 530 paa di saserdote pa e lug-di-warda-te soro. NEH 7:71 I algun di e kabesnan di e kasnan di e tatanan a duna 20.000 drak ma di oro i 2.200 mina di plata pa e lug-di-warda-tesoro di e trabou. NEH 7:72 I loke e restu di e hendenan a duna tabata 20.000 drakma di oro, 2.000 mina di pla ta i 67 paa di saserdote. NEH 7:73 Awor e saserdotenan, e levitanan, e wardadnan-d i-porta, e kantadnan, algun di e hendenan, e sirbidnan di tmpel, i henter Israel ta bata biba den nan statnan. I ora ku e di shete luna a yega, e yu hmbernan di Isra el tabata den nan statnan. NEH 8:1 I henter e pueblo a reun manera un solo hmber r iba e plasa ku tabata keda dilanti di e Porta di Awa, i nan a pidi Esdras, e esk riba, pa trese e buki di lei di Moiss ku SEOR a duna Israel. NEH 8:2 E ora ei sase rdote Esdras a trese e lei dilanti di e asamblea di hmber, muh, i tur hende ku por a skucha ku komprendementu, riba e prom dia di e di shete luna. NEH 8:3 I el a l esa for di dj dilanti di e plasa ku tabata keda dilanti di e Porta di Awa, for di mainta tempran te mrdia, den presensia di hmber i muh, esnan ku por a komprend; i h enter e pueblo tabata skucha atentamente na e buki di lei. NEH 8:4 I Esdras, e e skriba, tabata par riba un podium di palu ku nan a traha pa e propsito aki. I Mata tias, Sema, Anaias, Urias, Hilkias i Maaseias tabata par banda di dj na su man dre chi; i Pedaias, Misael, Malkias, Hasum, Hasbadana, Zakarias i Mesulam na su man robes. NEH 8:5 I Esdras a habri e buki den bista di henter e pueblo, pasobra e t abata par mas haltu ku henter e pueblo; i ora ku el a habri, henter e pueblo a lan ta para. NEH 8:6 E ora ei Esdras a bendishon SEOR, e gran Dios. I henter e pueblo a kontest: "Amn, Amn!" mientras ku nan tabata hisa nan mannan na laira; despues nan a big ku nan kara te na suela i a ador SEOR. NEH 8:7 Tambe Jesa, Bani, Serebias, Ja min, Akub, Sabetai, Hodias, Maaseias, Kelita, Azarias, Jozabad, Hanan, Pelaia i e levitanan a splika e lei na e pueblo, mientras ku e pueblo a keda na nan lug. N EH 8:8 I nan a lesa for di e buki, for di e lei di Dios, i a splika pa duna e ni fikashon, asina ku nan tabata komprend loke tabata wrdu les. NEH 8:9 E ora ei Nehem ias, kende tabata e gobernad, i Esdras, e saserdote i eskriba, i e levitanan ku t abata sia e pueblo a bisa henter e pueblo: "E dia aki ta santu na SEOR boso Dios; no tene rou ni yora." Pasobra henter e pueblo tabata yora ora nan a tende e pala branan di lei. NEH 8:10 E ora ei el a bisa nan: "Bai, kome di e vt, bebe di e bib ida dushi i manda porshonnan pa esun ku no tin nada prepar, pasobra e dia aki ta santu na nos Seor. No sea tristu, pasobra e goso di SEOR ta boso fortalesa." NEH 8 :11 Asina e levitanan a kalma henter e pueblo, bisando: "Keda ketu, pasobra e di a ta santu; no sea tristu." NEH 8:12 I henter e pueblo a bai pa kome, pa bebe, p a manda porshonnan i pa selebr un gran fiesta, pasobra nan a komprend e palabranan ku a wrdu splik na nan. NEH 8:13 E ora ei riba e di dos dia e kabesnan di e kasna n di e tatanan di henter e pueblo, e saserdotenan i e levitanan a reun serka Esdr as, e eskriba, pa nan haa komprendementu di e palabranan di lei. NEH 8:14 I nan a haa skirb den lei kon SEOR a orden pa medio di Moiss ku e yunan di Israel mester bib a den ramada durante di e fiesta di e di shete luna. NEH 8:15 Asina nan a prokla m e mensahe aki i a plama esaki den tur nan statnan i na Jerusalm, bisando: "Sali bai na e serunan i trese taki di oleifi, taki di oleifi shimaron, taki di mirto, taki di palma i taki di otro palu yen di blachi pa traha ramada, manera ta par s kirb." NEH 8:16 Asina e pueblo a sali bai i a trese nan i a traha ramada pa nan m es, kada un riba su dak, riba nan plenchinan,

riba e plenchinan di e kas di Dios, riba e plasa di e Porta di Awa i riba e plas a di e Porta di Efrain. NEH 8:17 I henter e asamblea di esnan ku a bolbe di kout iverio a traha ramada i a biba den nan. Pasobra for di e dianan di Josu, yu hmber di Nun, te na e dia ei e yunan di Israel no a hasi asina. I tabatin gran goso. N EH 8:18 I tur dia e tabata lesa for di e buki di e lei di Dios, for di e prom dia te na e ltimo dia. I nan a selebr e fiesta shete dia largu. I riba e di ocho dia tabatin un reunion solm di akurdo ku e ordenansa. NEH 9:1 Awor riba e di bint'i ku ater dia di e luna aki e yunan di Israel a reun ku yunamentu, ku paa-di-saku bist i ku tera riba nan kurpa. NEH 9:2 I e desendientenan di Israel a separ nan mes for di tur stranhero, a bai para i a konfes nan piknan i e inikidatnan di nan tatanan . NEH 9:3 Mientras ku nan tabata para na nan lug, nan tabata lesa for di e buki d i e lei di SEOR nan Dios pa un di kuater parti di dia; i pa un otro di kuater par ti nan tabata konfes i ador SEOR nan Dios. NEH 9:4 Awor Jesa, Bani, Kadmiel, Sebania s, Buni, Serebias, Bani i Kenani tabata par riba e plataforma di e levitanan, i n an tabata sklama na bos haltu na SEOR nan Dios. NEH 9:5 E ora ei e levitanan, Jesa , Kadmiel, Bani, Hasabnias, Serebias, Hodias, Sebanias i Petaias a bisa: "Lanta, bendishon SEOR boso Dios pa semper i semper!" "O ku Bo nmber glorioso sea bendisho n i hals riba tur bendishon i alabansa! NEH 9:6 Ta abo so ta SEOR. Abo a traha e sh elunan, e shelu di shelunan ku henter nan ehrsito, e tera i tur loke tin riba dj, e lamannan i tur loke tin den nan. Ta Abo ta duna bida na nan tur, i e ehrsito se lestial ta big Bo dilanti. NEH 9:7 "Ta Abo ta SEOR Dios, Kende a skohe Abram i a s ak' for di Ur di e kaldeonan, i a dun' e nmber Abraham. NEH 9:8 I Abo a haa su kuras on fiel dilanti di Bo, i a sera un aliansa kun pa dun' e tera di e kananeo, di e h eteo i e amoreo, di e ferezeo, e jebuseo i e gergeseo-- pa duna esaki na su dese ndientenan. I Abo a kumpli ku Bo promesa, pasobra Bo ta hustu. NEH 9:9 "Bo a mir a e aflikshon di nos tatanan na Egipto, i a tende nan sklamashon na Laman Kr. NEH 9:10 E ora ei Bo a hasi sealnan i maraviyanan kontra Farao, kontra tur su sirbidna n i kontra henter e pueblo di su tera; pasobra Bo tabata sa ku nan tabata aktua ku arogansia pa ku nan, i Bo a traha un nmber pa Bo mes, manera ta awe. NEH 9:11 I Bo a parti e laman nan dilanti, asina nan a pasa meimei di e laman riba tera s eku; i nan prsiguidnan Bo a tira den e profundidatnan, manera un piedra den awanan brutu. NEH 9:12 I ku un pilar di nubia Bo a guia nan di dia, i ku un pilar di k andela anochi, pa lusa pa nan e kaminda ku nan mester a pasa. NEH 9:13 "E ora ei Bo a baha riba Seru Sina, i a papia ku nan for di shelu; Bo a duna nan ordenansa nan hustu i leinan brdadero, statutonan i mandamentunan bon. NEH 9:14 Asina Bo a hasi nan konos Bo sabat santu, i a duna nan mandamentunan, statutonan i lei, pa m edio di Bo sirbid Moiss. NEH 9:15 Pan for di shelu Bo a prove pa nan pa sasia nan h amber, i awa for di un baranka Bo a saka pa nan pa nan set, i Bo a bisa nan dren ta pa poder di e tera ku Bo a hura di duna nan. NEH 9:16 "Ma nan, nos tatanan, a aktua ku arogansia; nan a bira kabesura i no kier a skucha Bo mandamentunan. NEH 9:17 I nan a nenga di skucha, i no a krda riba Bo obranan maraviyoso ku Bo a has i meimei di nan; asina nan a bira kabesura i a nombra un lider pa nan bolbe na n an sklabitut na Egipto. Ma Bo ta un Dios di pordon, yen di grasia i kompashon, K ende no ta rabia lih, i ta abund den miserikrdia; i Bo no a bandon nan. NEH 9:18 Ast a ora nan a traha pa nan mes un bish di metal bash, i a bisa: 'Esaki ta boso Dios ku a saka boso for di Egipto,' i a komet blasfemia pis. NEH 9:19 "Abo, den Bo gran kompashon, no a bandon nan den desierto; e pilar di nubia no a laga nan di dia, pa guia nan riba nan kaminda, ni e pilar di kandela anochi, pa lusa pa nan e kam inda ku nan mester a pasa. NEH 9:20 I Bo a duna Bo bon Spiritu pa instru nan; Bo mana Bo no a kita for di nan boka, i Bo a duna nan awa pa nan set. NEH 9:21 Di br dat, kuarenta aa Bo a prove pa nan den desierto i nan no tabatin falta di nada; na n paa no a gasta, ni nan pianan no a hincha. NEH 9:22 "Tambe Bo a duna nan reinon an i pueblonan, i Bo a duna esakinan na nan komo frontera. I nan a poder di tera di Sehon, rei di Hesbon, i di tera di Og, rei di Basan. NEH 9:23 I Bo a multipli k nan yu hmbernan manera e streanan di shelu, i Bo a trese nan na e tera ku Bo a b isa nan tatanan pa drenta i poder di dj.

NEH 9:24 Asina nan yu hmbernan a drenta i a poder di e tera. I nan dilanti Bo a ha si e habitantenan di e tera, e kananeonan, somet. I Bo a entreg nan den nan man, h untu ku nan reinan i e pueblonan di e tera, pa hasi ku nan manera nan tabata kie r. NEH 9:25 I nan a kaptur statnan fortifik i un tera frtil. Nan a poder di kasnan y en di tur sorto di kos bon, posnan kob, kunukunan di wendrif, hfinan di oleifi, pal unan di fruta na abundansia. Asina nan a kome, yena barika, i a bira gordo i a g osa di Bo gran bondat. NEH 9:26 "Ma nan a bira desobedesido i a rebeldi kontra Bo , i a tira Bo lei tras di nan lomba i a mata Bo profetanan ku a spirta nan pa nan bolbe serka Bo, i nan a komet blasfemianan pis. NEH 9:27 Pesei Bo a entreg nan den man di nan opresornan ku tabata oprim nan. Ma ora nan a sklama na Bo den e tempu di nan angustia, Bo a tende for di shelu, i konforme Bo gran kompashon, Bo a du na nan libradnan ku a libra nan for di man di nan opresornan. NEH 9:28 "Ma asina ku nan tabatin sosiegu, nan a bolbe hasi malu Bo dilanti; pesei Bo a laga nan de n man di nan enemigunan, asina ku nan tabatin dominio riba nan. Ora nan a bolbe sklama na Bo, Bo a tende for di shelu, i hopi biaha Bo a reskat nan konforme Bo m iserikrdia. NEH 9:29 "Bo a spirta nan pa hasi nan bolbe na Bo lei. Tg nan a aktua k u arogansia i no a skucha Bo mandamentunan, ma a peka kontra Bo ordenansanan, pa medio di kualnan un hende, si e kumpli ku nan, lo biba; i nan a hisa nan skoude r di rebeldia i a hasi nan nk steif i no kier a skucha. NEH 9:30 Sinembargo, Bo a soport nan hopi aa, i a spirta nan dor di Bo Spiritu pa medio di Bo profetanan; tg nan no kier a skucha; pesei Bo a entreg nan den man di e pueblonan di e teranan. NEH 9:31 Sinembargo, den Bo gran kompashon Bo no a kaba ku nan ni a bandon nan, p asobra Bo ta un Dios di grasia i kompashon. NEH 9:32 "Pesei anto, nos Dios, e Di os grandi, poderoso i temibel, Kende ta warda aliansa i miserikrdia, no laga pars e insignifikante Bo dilanti, tur e sufrimentu ku a bin riba nos, riba nos reinan , nos prensnan, nos saserdotenan, nos profetanan, nos tatanan i riba henter Bo p ueblo, for di e dianan di e reinan di Asiria te dia djawe. NEH 9:33 Sinembargo, Bo ta hustu den tur loke ku a bin riba nos; pasobra Bo a trata ku fieldat, ma no s a aktua ku maldat; NEH 9:34 pasobra nos reinan, nos lidernan, nos saserdotenan i nos tatanan no a warda Bo lei, ni a paga atenshon na Bo mandamentunan i Bo sp irtamentunan, ku Bo a spirta nan kun. NEH 9:35 Ma nan, den nan mes reino, apesar di Bo gran bondat ku Bo a duna nan, apesar di e tera espasioso i riku ku Bo a pone nan dilanti, no a sirbiBo ni a bira for di nan echonan malu. NEH 9:36 "Mira, aw e nos ta esklabu, i pa loke ta e tera ku Bo a duna nos tatanan, pa kome di su fr utanan i di su abundansia, mira, nos ta esklabu den dj. NEH 9:37 I su kosecha abu ndante ta pa e reinan ku Bo a pone riba nos pa motibu di nos piknan; nan ta gober n tambe riba nos kurpanan i riba nos bestianan, manera nan ta dese; asina nos ta d en gran angustia. NEH 9:38 "Awor pa motibu di tur esaki nos ta sera un pakto por eskrito; i riba e dokumento sey tin e nmbernan di nos lidernan, nos levitanan i n os saserdotenan." NEH 10:1 Awor riba e dokumento sey tabatin e nmbernan di: Gobern ad Nehemias, yu hmber di Hakalias, i Sedekias, NEH 10:2 Seraias, Azarias, Jeremias , NEH 10:3 Pasur, Amarias, Malkias, NEH 10:4 Hatus, Sebanias, Maluk, NEH 10:5 Ha rim, Meremot, Obadias, NEH 10:6 Daniel, Gineton, Baruk, NEH 10:7 Mesulam, Abias, Mijamin, NEH 10:8 Maazias, Bilgai, Semaias. Esakinan tabata e saserdotenan.i NE H 10:9 I e levitanan: Jesa, yu hmber di Azanias, Binui di e yu hmbernan di Henadad, Kadmiel; NEH 10:10 tambe nan ruman hmbernan: Sebanias, Hodias, Kelita, Pelaias, Hanan, NEH 10:11 Mika, Rehob, Hasabias, NEH 10:12 Zakur, Serebias, Sebanias, NEH 10:13 Hodias, Bani, Beninu.i NEH 10:14 E lidernan di e pueblo: Paros, Pahat-moa b, Elam, Zatu, Bani, NEH 10:15 Buni, Azgad, Bebai, NEH 10:16 Adonias, Bigvai, Ad in,

NEH 10:17 Ater, Ezekias, Azur, NEH 10:18 Hodias, Hasum, Bezai, NEH 10:19 Harif, Anatot, Nebai, NEH 10:20 Magpias, Mesulam, Hezir, NEH 10:21 Mesezabel, Sadok, Ja dua, NEH 10:22 Pelatias, Hanan, Anaias, NEH 10:23 Oseas, Hananias, Hasub, NEH 10 :24 Halohes, Pilha, Sobek, NEH 10:25 Rehum, Hasabna, Maaseias, NEH 10:26 Ahias, Hanan, Anan, NEH 10:27 Maluk, Harim i Baana. NEH 10:28 "Awor e restu di e pueblo , e saserdotenan, e levitanan, e wardadnan-di-porta, e kantadnan, e sirbidnan di tmp el, i tur esnan ku a separ nan mes for di e pueblonan di e teranan pa kumpli ku e lei di Dios, nan esposanan, nan yu hmbernan i nan yu muhnan, tur esnan ku tabatin konosementu i komprendementu, NEH 10:29 ta uni nan mes ku nan rumannan, nan nob elnan, i ta pone nan mes bou di un maldishon i un huramentu pa kana den e lei di Dios ku a wrdu dun pa medio di Moiss, e sirbid di Dios, i pa warda i kumpli ku tur e mandamentunan di DIOS nos Seor, i Su ordenansanan i Su statutonan. NEH 10:30 "N os ta primint ku nos lo no duna nos yu muhnan na e pueblonan di e tera, ni tuma na n yu muhnan pa nos yu hmbernan. NEH 10:31 "Pa loke ta e pueblonan di e tera ku ta trese merkansia f mainshi pa bende riba dia di sabat, nos lo no kumpra serka nan riba dia di sabat, ni riba un dia santu; i e di shete aa nos lo laga e tera soseg i lo no kobra ningun debe. NEH 10:32 "Tambe nos a pone nos mes bou di obligashon pa tur aa kontribu ku un di tres parti di un siklo pa e sirbishi di e kas di nos Dios: NEH 10:33 pa e pan di proposishon, pa e ofrenda di mainshi kontinuo, pa e ofrenda kim kontinuo, pa e sabatnan, e lunanan nobo, pa e tempunan stipul, pa e ko snan santu i pa e ofrendanan pa pik pa hasi ekspiashon pa Israel, i pa tur e trab ou di e kas di nos Dios. NEH 10:34 "Na mes manera nos a tira lt entre e saserdote nan, e levitanan i e pueblo enkuanto e provishon di palu, pa nan trese esaki den e kas di nos Dios, konforme e kasnan di nos tatanan, na tempunan stipul di tur aa , pa kima riba e altar di SEOR nos Dios, manera ta par skirb den lei. NEH 10:35 "I pa nan trese e prom frutanan di nos suela i e prom frutanan di tur fruta di tur pa lu na e kas di SEOR tur aa, NEH 10:36 i trese na e kas di nos Dios e primognitonan di nos yu hmbernan i di nos bestianan, i e primognitonan di nos krianan di baka i di nos tounan di bestia chikitu, manera ta par skirb den lei, pa e saserdotenan ku ta sirbi den e kas di nos Dios. NEH 10:37 "Tambe nos lo trese e prom produktonan di nos mansa, nos kontribushonnan, e frutanan di tur palu, e bia nobo i e zeta p a e saserdotenan na e kambernan di e kas di nos Dios, i e diesmo di nos suela pa e levitanan, pasobra ta e levitanan ta esnan ku ta risib e diesmonan den e statn an di agrikultura. NEH 10:38 I e saserdote, yu hmber di Aaron, mester ta huntu ku e levitanan ora ku e levitanan ta risib e diesmonan, i e levitanan mester trese un dsimo parti di e diesmonan na e kas di nos Dios, na e kambernan di depsito. NEH 10:39 Pasobra e yu hmbernan di Israel i e yu hmbernan di Lev mester trese e kontri bushon di mainshi, e bia nobo i e zeta na e kambernan; ayanan e artkulonan-di-uzo di e santuario, e saserdotenan ku ta sirbi, e wardadnan-di-porta i e kantadnan ta. "Asina nos lo no neglish e kas di nos Dios." NEH 11:1 Awor e lidernan di e puebl o tabata biba na Jerusalm, ma e restu di e pueblo ta tira lt pa trese un di kada d ies pa biba na Jerusalm, e stat santu, mientras ku nuebe-dsimo parti a keda den e otro statnan. NEH 11:2 I e pueblo a bendishon tur e hmbernan ku a ofres nan mes bol untariamente pa biba na Jerusalm. NEH 11:3 Awor esakinan ta e kabesantenan di e p rovinsianan ku tabata biba na Jerusalm, ma den e statnan di Juda kada un tabata b iba den su mes propiedat den nan statnan: e israelitanan, e saserdotenan, e levi tanan, e sirbidnan di tmpel i e desendientenan di e sirbidnan di Salomon. NEH 11:4 I algun di e yu hmbernan di Juda i algun di e yu hmbernan di Benjamin tabata biba na Jerusalm. For di e yu hmbernan di Juda:i Ataias, yu hmber di Uzias, yu hmber di Z akarias, yu hmber di Amarias, yu hmber di Sefatias, yu hmber di Mahalaleel, di e yu hmbernan di Fares; NEH 11:5 i Maaseias, yu hmber di Baruk, yu hmber di Kolhoze, yu hmber di Hazaias, yu hmber di Adaias, yu

hmber di Joiarib, yu hmber di Zakarias, yu hmber di e silonita. NEH 11:6 Tur e yu hm bernan di Fares ku tabata biba na Jerusalm tabata 468 hmber kapas. NEH 11:7 Awor e sakinan ta e yu hmbernan di Benjamin:i Salu, yu hmber di Mesulam, yu hmber di Joed, yu hmber di Pedaias, yu hmber di Kolaias, yu hmber di Maaseias, yu hmber di Itiel, yu hmber di Jesaias; NEH 11:8 i despues di dj Gabai i Salai, 928. NEH 11:9 I Joel, yu hmber di Zikri, tabata nan mayordomo, i Juda, yu hmber di Sena, tabata e di dos komandante di e stat. NEH 11:10 For di e saserdotenan:i Jedaias, yu hmber di Joi arib, Jakin, NEH 11:11 Seraias, yu hmber di Hilkias, yu hmber di Mesulam, yu hmber di Sadok, yu hmber di Meraiot, yu hmber di Ahitob, lider di e kas di Dios, NEH 11: 12 i nan rumannan ku tabata hasi e trabou di tmpel, 822; i Adaias, yu hmber di Jer oham, yu hmber di Pelalias, yu hmber di Amsi, yu hmber di Zakarias, yu hmber di Pasu r, yu hmber di Malkias, NEH 11:13 i su rumannan, kabesnan di e kasnan di e tatana n, 242; i Amasai, yu hmber di Azareel, yu hmber di Azai, yu hmber di Mesilemot, yu hmber di Imer, NEH 11:14 i nan ruman hmbernan, guereronan balente, 128. I nan mayo rdomo tabata Zabdiel, yu hmber di Gedolim. NEH 11:15 Awor for di e levitanan:i Se maias, yu hmber di Hasub, yu hmber di Azrikam, yu hmber di Hasabias, yu hmber di Bun i; NEH 11:16 i Sabetai i Jozabad, for di e lidernan di e levitanan, kendenan tab ata enkarg ku e trabou paf di e kas di Dios; NEH 11:17 i Matanias, yu hmber di Mika , yu hmber di Zabdi, yu hmber di Asaf, kende tabata e lider ku na tempu di orashon tabata kumins ku e dunamentu di gradisimentu, i Bakbukias, e di dos den su ruman nan; i Abda, yu hmber di Sama, yu hmber di Galal, yu hmber di Jedutun. NEH 11:18 Tur e levitanan den e stat santu tabata 284. NEH 11:19 Tambe e wardadnan-di-porta:i Akub, Talmon i nan ruman hmbernan ku tabata tene warda na e portanan, tabata 172. NEH 11:20 I e restu di Israel, di e saserdotenan i di e levitanan, tabata den t ur e statnan di Juda, kada un den su mes erensia. NEH 11:21 Ma e sirbidnan di tmpe l tabata biba na Ofel, i Ziha i Gispa tabatin e sirbidnan di tmpel na nan enkargo. NEH 11:22 Awor e mayordomo di e levitanan na Jerusalm tabata Uzi, yu hmber di Ban i, yu hmber di Hasabias, yu hmber di Matanias, yu hmber di Mika, for di e yu hmberna n di Asaf, kendenan tabata e kantadnan pa e sirbishi di e kas di Dios. NEH 11:23 Pasobra tabatin un mandamentu di rei tokante di nan, ku un sierto porshon mester bai pa e kantadnan, un porshon pa kada dia. NEH 11:24 I Petaias, yu hmber di Mese zabel, di e yu hmbernan di Zera, yu hmber di Juda, tabata e representante di rei d en tur asunto tokante di e pueblo. NEH 11:25 Awor pa loke ta e pueblitonan ku na n kunukunan: algun di e yu hmbernan di Juda tabata biba na Kiriat-arba ku su stat nan, na Dibon ku su statnan i na Jekabseel ku su pueblitonan, NEH 11:26 i na Jesa , na Molada i Bt-pelet, NEH 11:27 i na Hazar-sual, na Beerseba ku su statnan, NEH 11:28 i na Siklag, na Mekona i na su statnan, NEH 11:29 i na En-rimon, na Zora i na Jarmut, NEH 11:30 Zanoa, Adulam i nan pueblitonan, Lakis i su kunukunan, Az eka ku su statnan. Asina nan a kampa for di Beerseba te na e vaye di Hinom. NEH 11:31 E yu hmbernan di Benjamin tambe tabata biba for di Geba te na Mikmas i Aia, na Bt-l ku su statnan, NEH 11:32 na Anatot, Nob, Ananias, NEH 11:33 Hazor, Rama, Gitaim, NEH 11:34 Hadid, Seboim, Nebalat, NEH 11:35 Lod i Ono, e vaye di hmbernan di ofishi. NEH 11:36 I di e levitanan algun divishon na Juda tabata pertenes na Benjamin. NEH 12:1 Awor esakinan ta e saserdotenan i e levitanan ku a bin ku Zor obabel, yu hmber di Salatiel, i Jesa: Seraias, Jeremias, Esdras, NEH 12:2 Amarias, Maluk, Hatus, NEH 12:3 Sekanias, Rehum, Meremot,

NEH 12:4 Ido, Gineto, Abias, NEH 12:5 Mijamin, Maadias, Bilga, NEH 12:6 Semaias i Joiarib, Jedaias, NEH 12:7 Salu, Amok, Hilkias i Jedaias. Esakinan tabata e ka besantenan di e saserdotenan i nan rumannan den e dianan di Jesa. NEH 12:8 I e le vitanan tabata: Jesa, Binui, Kadmiel, Serebias, Juda, i Matanias, kende tabata en karg ku e kantikanan di gradisimentu, e ku su ruman hmbernan. NEH 12:9 Tambe Bakbu kias i Uni, nan ruman hmbernan, tabata para enfrente di nan konforme nan divishon nan di sirbishi. NEH 12:10 I Jesa a engendr Joiakim, i Joiakim a engendr Eliasib, i Eliasib a engendr Joiada, NEH 12:11 i Joiada a engendr Jonatan, i Jonatan a engen dr Jadua. NEH 12:12 Awor den e dianan di Joiakim e saserdotenan, e kabesnan di e kasnan di e tatanan tabata: di Seraias, Meraias; di Jeremias, Hananias; NEH 12:1 3 di Esdras, Mesulam; di Amarias, Johanan; NEH 12:14 di Melik, Jonatan; di Sebani as, Jose; NEH 12:15 di Harim, Adna; di Meraiot, Helkai; NEH 12:16 di Ido, Zakari as; di Gineton, Mesulam; NEH 12:17 di Abias, Zikri; di Miniamin, di Moadias, Pil tai; NEH 12:18 di Bilga, Sama; di Semaias, Jonatan; NEH 12:19 di Joiarib, Matenai ; di Jedaias, Uzi; NEH 12:20 di Salai, Kalai; di Amok, Heber; NEH 12:21 di Hilki as, Hasabias; di Jedaias, Natanael. NEH 12:22 Pa loke ta e levitanan, e kabesnan di e kasnan di e tatanan a wrdu registr den e dianan di Eliasib, Joiada, Johanan i Jadua; i tambe e saserdotenan durante di e reinado di Daro e perso. NEH 12:23 E yu hmbernan di Lev, e kabesnan di e kasnan di e tatanan, tabata registr den e Buki di Krnikanan te na e dianan di Johanan, yu hmber di Eliasib. NEH 12:24 I e kabesa ntenan di e levitanan tabata Hasabias, Serebias i Jesa, yu hmber di Kadmiel, ku na n ruman hmbernan dilanti di nan, pa alab i duna gradisimentu, manera David, e hmber di Dios, a orden--un grupo korespondiendo ku otro grupo. NEH 12:25 Matanias i Ba kbukias, Obadias, Mesulam, Talmon i Akub tabata wardadnan-di-porta, kendenan taba ta tene warda na e depsitonan ku ta keda na e portanan. NEH 12:26 Esakinan tabata sirbi den e dianan di Joiakim, yu hmber di Jesa, yu hmber di Josadak, i den e dian an di gobernad Nehemias i di Esdras, e saserdote i eskriba. NEH 12:27 Awor na e d edikashon di e muraya di Jerusalm nan a buska e levitanan for di tur nan lugnan, p a trese nan Jerusalm, pa nan selebr e dedikashon ku alegria, ku himno di gradisime ntu i ku kantika akompa ku simbal, arpa i lirio. NEH 12:28 Asina e yu hmbernan di e kantadnan a wrdu reun for di e distrikto rnt di Jerusalm, i for di e pueblitonan di e netofatitanan, NEH 12:29 for di Bt-gilgal i for di nan kunukunan na Geba i Azma vet, pasobra e kantadnan a traha pueblitonan pa nan mes rnt di Jerusalm. NEH 12:30 I e saserdotenan i e levitanan a purifik nan mes; tambe nan a purifik e pueblo, e portanan i e muraya. NEH 12:31 E ora ei mi a hasi e lidernan di Juda subi riba e muraya, i mi a nombra dos kor grandi; e prom a bai na man drechi riba e muraya d en direkshon di e Porta di Mst. NEH 12:32 Osaias i mitar di e grupo di lidernan d i Juda a sigui nan, NEH 12:33 ku Azarias, Esdras, Mesulam, NEH 12:34 Juda, Benja min, Semaias, Jeremias, NEH 12:35 i algun di e yu hmbernan di e saserdotenan ku t rmpt; i Zakarias, yu hmber di Jonatan, yu hmber di Semaias, yu hmber di Matanias, yu hmber di Mikaias, yu hmber di Zakur, yu hmber di Asaf, NEH 12:36 i su rumannan: Sem aias, Azareel, Milalai, Gilalai, Maai, Natanael, Juda i Hanani, ku e instrumntnan di muzik di David, e hmber di Dios. I Esdras, e eskriba, a bai nan dilanti. NEH 12:37 I na e Porta di Fuente, nt nan dilanti, nan a subi e trapinan di e Stat di David, kaminda e muraya ta bai ariba, banda di e kas di David, te na e Porta di Awa, parti pariba. NEH 12:38 E di dos kor a bai na man robes, mientras ku mi tab ata sigui nan ku mitar di e hendenan riba muraya, banda

di e Toren di Frnunan, te na e Muraya Hanchu, NEH 12:39 i banda di e Porta di Efr ain, e Porta Bieu i e Porta di Pisk, banda di e Toren di Hananeel i e Toren di Sh en, te na e Porta di Karn; i nan a keda para na e Porta di Guardia. NEH 12:40 E o ra ei e dos kornan a para na nan lug den e kas di Dios. Asina ami tambe a hasi i mitar di e ofisialnan huntu ku mi; NEH 12:41 i e saserdotenan Eliakim, Maaseias, Miniamin, Mikaias, Elioenai, Zakarias i Hananias, ku e trmptnan; NEH 12:42 i tamb e Maaseias, Semaias, Eleazar, Uzi, Johanan, Malkias, Elam i Ezer. I e kantadnan t abata kanta, huntu ku Izrahias, nan dirignt, NEH 12:43 i e dia ei nan a ofres gran sakrifisionan i a regosih, pasobra Dios a duna nan gran goso; e muhnan i muchanan tambe tabata regosih, asina ku por a tende e goso di Jerusalm for di leu. NEH 12: 44 Riba e dia ei hmbernan a wrdu nombr tambe pa tin enkargo di e depsitonan pa e kon tribushonnan, e prom frutanan i e diesmonan. For di e kunukunan rnt di e statnan n an mester a trese den e depsitonan e porshonnan ku lei ta reker pa e saserdotenan i levitanan, pasobra Juda tabata masha kontentu ku e saserdotenan i levitanan ku tabata sirbi. NEH 12:45 Pasobra ta nan tabata prkur pa e sirbishi di nan Dios i e sirbishi di purifikashon, huntu ku e kantadnan i e wardadnan-di-porta konforme e r du di David i di su yu hmber Salomon. NEH 12:46 Pasobra den e dianan di David i A saf, den tempunan antiguo, tabatin dirigntnan di e kantadnan, kantikanan di alaban sa i himnonan di gradisimentu na Dios. NEH 12:47 I asina henter Israel, den e di anan di Zorobabel i Nehemias, a duna e porshonnan deb na e kantadnan i e wardadnandi-porta, segun e nesesidat di kada dia, i a apart e porshon konsagr pa e levitana n; i e levitanan a apart e porshon konsagr pa e yu hmbernan di Aaron. NEH 13:1 Riba e dia ei nan a lesa na bos haltu for di e buki di Moiss pa e pueblo tende; i den dj a wrdu ha skirb ku nunka ningun amonita ni moabita mag drenta den e asamblea di D ios, NEH 13:2 pasobra nan no a bin topa e yunan di Israel ku pan i awa, ma a kon trat Balaam kontra nan pa maldishon nan. Sinembargo, nos Dios a kambia e maldishon den bendishon. NEH 13:3 Asina a sosod ku ora nan a tende e lei, nan a eksklu tur stranhero for di Israel. NEH 13:4 Awor prom ku esaki saserdote Eliasib, kende a k eda nombr riba e kambernan di e kas di nos Dios, siendo famia di Tobias, NEH 13:5 a prepar un kamber grandi p', kaminda antes nan tabata pone e ofrendanan di mains hi, e sensia, e artkulonan-di-uzo i e diesmonan di mainshi, bia i zeta ku nan mest er a duna e levitanan, e kantadnan i e wardadnan-di-porta, i e kontribushonnan pa e saserdotenan. NEH 13:6 Ma durante di tur e tempu aki mi no tabata na Jerusalm, pasobra den e di trint'i dos aa di Artaherhes, rei di Babilonia, mi a bai serka r ei. Ma despues di algun tempu, mi a pidi rei prmit pa bai, NEH 13:7 i mi a bin Je rusalm i a haa sa di e maldat ku Eliasib a hasi pa Tobias, dor di prepar un kamber p' riba e plenchinan di e kas di Dios. NEH 13:8 I e kos a desgustmi mash; pesei mi a benta tur Tobias su kosnan di kas for di e kamber. NEH 13:9 E ora ei mi a duna rdu i nan a limpia e kambernan; i mi a bolbe pone ayanan e artkulonan-di-uzo di e kas di Dios, huntu ku e ofrendanan di mainshi i e sensia. NEH 13:10 Tambe mi a deskubr ku e porshonnan di e levitanan no a wrdu dun na nan, asina ku e levitanan i e kantadnan ku tabata hasi e sirbishi a sali bai, kada un pa su mes kunuku. NEH 13:11 Asina mi a reprend e ofisialnan i a bisa: "Pakiko e kas di Dios ta keda ban don?" E ora ei mi a reun nan huntu i a manda nan bk na nan pst. NEH 13:12 E ora ei h enter Juda a trese e diesmo di e mainshi, e bia i e zeta den e depsitonan. NEH 13: 13 I mi a nombra saserdote Selemias, Sadok, e eskriba, i Pedaias di e levitanan pa tuma enkargo di e depsitonan, i fuera di nan tabatin Hanan, yu hmber di Zakur, yu hmber di Matanias; pasobra nan a wrdu konsider di ta konfiabel, i tabata nan tar ea pa parti pa nan rumannan. NEH 13:14 Pa esaki, O mi Dios, krda di mi, i no paga kita mi echonan fiel ku mi a hasi pa e kas di mi Dios i pa su sirbishinan. NEH 13:15 Den e dianan ei mi a mira na Juda algun hende ku tabata trapa e bakinan-di -prs-wendrif riba dia di sabat, i ku tabata karga saku di trigo pone riba buriku, tambe bia, wendrif, figo i tur sorto di karga; i nan tabata trese nan na Jerusalm r iba dia di sabat. Asina mi a spirta nan tokante di e dia ei ku nan tabata bende k uminda. NEH 13:16 Tambe hmbernan di Tiro ku tabata biba ayanan, tabata trese pisk i tur sorto di merkansia, i bende nan ku e yu hmbernan di Juda riba sabat, asta n a Jerusalm.

NEH 13:17 E ora ei mi a reprend e nobelnan di Juda i a bisa nan: "Kiko e kos malu aki ta ku boso ta hasi, ku boso ta profan e dia di sabat? NEH 13:18 No t'asina e i boso tatanan tambe a hasi, ku nos Dios a trese tur e kalamidat aki riba nos i riba e stat aki? Tg boso ta aad na e furia riba Israel dor di profan dia di sabat." NEH 13:19 I a sosod ku nt ora tabata bira skur na e portanan di Jerusalm, prom ku sa bat, mi a orden pa sera e portanan i pa no habri nan te despues di sabat. E ora e i mi a stashon algun di mi sirbidnan na e portanan, pa ningun karga no drenta riba dia di sabat. NEH 13:20 Un f dos biaha e negoshantenan i komersiantenan di tur s orto di merkansia a pasa nochi paf di Jerusalm. NEH 13:21 E ora ei mi a spirta nan i a bisa nan: "Pakiko boso ta pasa nochi dilanti di e muraya? Si boso bolbe hasi asina, lo mi uza forsa kontra boso." For di e tempu ei nan no a bin mas riba di a di sabat. NEH 13:22 I mi a orden e levitanan pa nan purifik nan mes i bin komo w ardad-di-porta pa santifik e dia di sabat. Pa motibu di esaki tambe krda di mi, O m i Dios, i tene kompashon di mi konforme e grandesa di Bo miserikrdia. NEH 13:23 D en e dianan ei mi a mira tambe ku e hudiunan tabata kasa ku muhnan di Asdod, Amon i Moab. NEH 13:24 Di nan yunan mitar tabata papia lenga di Asdod, i ni un di na n no por a papia lenga di Juda, sino lenga di su mes pueblo so. NEH 13:25 Asina mi a pleita ku nan i a maldishon nan i a dal algun di nan, ranka nan kabei i hasi nan hura na Dios: "Boso lo no duna boso yu muhnan na nan yu hmbernan, ni tuma nan yu muhnan pa boso yu hmbernan, ni pa boso mes. NEH 13:26 No ta pa motibu di e kos nan aki Salomon, rei di Israel, a peka? Tg entre e hopi nashonnan no tabatin un r ei manera , i tabata stim pa su Dios, i Dios a hasi rei di henter Israel; sinembarg o, e muhnan stranhero a hasi asta Salomon komet pik. NEH 13:27 Nos mester tende di boso anto ku boso a komet tur e maldat grandi aki, i a aktua ku infieldat kontra nos Dios dor di kasa ku muhnan stranhero?" NEH 13:28 I un di e yu hmbernan di Joia da, yu hmber di sumosaserdote Eliasib, tabata yerno di Sanbalat e horonita; pesei mi a kore kun. NEH 13:29 Krda di nan, O mi Dios, pasobra nan a profan e saserdosio i e aliansa di e saserdosio i di e levitanan. NEH 13:30 Asina mi a purifik nan d i tur kos stranhero i a pone responsabilidatnan pa e saserdotenan i e levitanan, kada un den su tarea, NEH 13:31 i mi a prkur pa e provishon di palu na tempunan s tipul i pa e prom frutanan. Krda di mi, O mi Dios, pa bon.

ESTHER EST 1:1 Awor a sosod ku den e dianan di Asuero--e Asuero ku tabata reina for di I ndia te na Etiopia riba shent'i bint'i shete provinsia-EST 1:2 den e dianan ei k u rei Asuero tabata sinta riba su trono real ku tabata keda na e kapital Susa, E ST 1:3 den e di tres aa di su reinado, el a tene un bankete pa tur su prensnan i sirbidnan, e ofisialnan di ehrsito di Persia i Media, e nobelnan i e prensnan di s u provinsianan ku tabata den su presensia. EST 1:4 I el a mustra e rikesanan di e gloria di su reino i e splendor di su gran mahestat durante di hopi dia, shent 'i ochenta dia. EST 1:5 I ora ku e dianan aki a pasa, rei a tene un bankete, ku a dura shete dia, riba e plenchi di e hfi di palasio di rei, pa henter e pueblo k u tabata presente na e kapital Susa, for di esun di mas haltu te na esun di mas umilde. EST 1:6 Tabatin kortinanan di lino fini kol blanku i lila, ten ku kordonna n di lino fini kol prpura, pas na renchinan di plata i kolumnanan di marmer, i sofna n di oro i plata riba un flur di mosaiko di prfido, marmer, parelmur i piedranan presioso. EST 1:7 Bibida tabata wrdu sirb den kopa di oro, tur diferente for di ot ro, i e bia real tabata abundante, di akurdo ku rei su generosidat. EST 1:8 I e be bementu tabata sosod konforme e lei. No tabatin obligashon, pasobra t'asina rei a duna tur ofisial di su kas rdu pa nan hasi segun deseo di kada persona. EST 1:9 Reina Vasti tambe a tene un bankete pa e muhnan den e palasio di rei Asuero. EST 1:10 Riba e di shete dia, ora kurason di rei tabata alegre di bia, el a orden Mehu man, Bizta, Harbona, Bigta, Abagta, Zetar i Karkas, e shete eunukonan ku tabata sirbi den presensia di rei Asuero, EST 1:11 pa trese reina Vasti dilanti di rei, ku su korona real bist pa e pueblo i e prensnan mira su bunitesa, pasobra e taba ta masha bunita. EST 1:12 Ma reina Vasti a nenga di bin riba e rdu di rei ku e eu nukonan a dun'. E ora ei rei a rabia mash i su furia tabata kima den dj. EST 1:13 E ora ei rei a bisa e hmbernan sab ku tabata konos e tempunan--pasobra tabata kustum ber di rei pa papia asina dilanti di tur esnan ku tabata konos lei i hustisia, ES T 1:14 i ku tabata hopi yeg na dj: Karsena, Setar, Admata, Tarsis, Meres, Marsena i Memukan, e shete prensnan di Persia i Media, kendenan tabatin entrada serka re i i ku tabata okup e prom lug den reino. EST 1:15 "Kiko mester hasi ku reina Vasti segun lei, komo ku e no a obedes e rdu di rei Asuero ku e eunukonan a dun'?" EST 1: 16 I den presensia di rei i di e prensnan Memukan a bisa: "Reina Vasti no solame nte a perhudik rei, sino tambe tur e prensnan i tur e pueblonan ku tin den tur e provinsianan di rei Asuero. EST 1:17 Pasobra e komportashon di reina lo yega na konosementu di tur e muhnan, i lo hasi ku nan lo trata nan esposo ku despresio do r di bisa: 'Rei Asuero a duna rdu pa reina Vasti wrdu tres su dilanti, ma e no a bi n.' EST 1:18 I awe mes e damanan di Persia i Media ku a tende di reina su kompor tashon lo papia na mes manera ku tur e prensnan di rei, i lo tin masha hopi desp resio i rabia. EST 1:19 "Si esaki ta agrad rei, laga un dekreto real wrdu sak dor d i rei, i laga esaki wrdu skirb den e leinan di Persia i Media, asina ku e no por wr du revok, ku Vasti no mag bin mas den presensia di rei Asuero, i laga rei duna Va sti su puesto real na un otro ku ta mas digno kun. EST 1:20 I ora ku e dekreto ku rei lo dikta wrdu tend den henter su reino, pasobra e reino ta grandi, e ora ei t ur muh, grandi i umilde, lo duna onor na nan esposonan." EST 1:21 I e palabra aki a agrad rei i e prensnan, i rei a hasi manera Memukan a propon. EST 1:22 Asina el a manda karta pa tur e provinsianan di rei, pa kada provinsia konforme su moda di skirbi i pa kada pueblo konforme su idioma, ku tur hmber mester manda den su m es kas, i papia idioma di su mes pueblo. EST 2:1 Despues di e kosnan aki, ora re i Asuero su rabia a baha, el a krda riba Vasti i loke ku el a hasi, i e sentensia kontra dj. EST 2:2 E ora ei rei su sirbidnan ku tabata sirbi a bisa: "Laga buska b irgennan hoben i bunita pa rei. EST 2:3 I laga rei nombra ofisialnan den tur e p rovinsianan di su reino, pa nan trese tur birgen hoben i bunita huntu na e kapit al Susa, den e kas di muhnan, bou di kuido di Hegai, e eunuko di rei, kende tabat in enkargo di e muhnan; i laga duna nan nan kosmtika. EST 2:4 Anto laga e mucha mu h ku ta agrad rei bira reina na lug di Vasti." I e asunto a agrad rei, i el a hasi a sina. EST 2:5 Awor tabatin un hudiu na e kapital Susa, kende su nmber tabata Mard okeo, yu hmber di Jair, yu hmber di

Simei, yu hmber di Kis, un benjaminita, EST 2:6 kende a wrdu hib den eksilio for di Jerusalm huntu ku e katibunan ku a wrdu hib den eksilio huntu ku Jekonias, rei di Juda, kende Nabukodonosor, rei di Babilonia, a hiba den eksilio. EST 2:7 E tabat a kria Hadasa, esta, Ester, yu muh di su tio, pasobra e no tabatin ni tata ni mam a. Awor e mucha muh tabatin bunita figura i kara, i dia su tata i su mama a muri, Mardokeo a tum' komo su mes yu muh. EST 2:8 Asina a sosod ku ora e hendenan a tend e e rdu i dekreto di rei, i hopi mucha muh a wrdu tres na e kapital Susa, bou di kui do di Hegai, Ester tambe a wrdu hib na rei su palasio bou di kuido di Hegai, kende tabatin enkargo di e muhnan. EST 2:9 Awor e mucha muh tabata agrad' i a haa grasia den su bista. Pesei Hegai a dun' su kosmtika i kuminda mes ora, a dun' shete di e m as mih sirbientenan for di palasio di rei i a hiba ku su sirbientenan na e mih lug den e kas di muhnan. EST 2:10 Ester no a laga ni un hende sa su nashonalidat, ni ken ta su famia, pasobra Mardokeo a orden' pa no hasi esei. EST 2:11 I tur dia Ma rdokeo tabata kana bai bin dilanti di e plenchi di e kas di muhnan pa haa sa kon t abata bai ku Ester, i kiko lo sosod kun. EST 2:12 Awor ora turno di kada mucha muh a yega pa bai serka rei Asuero, despues di a keda diesdos luna bou di e stipulas honnan pa e muhnan--pasobra e dianan di preparashon di nan bunitesa a keda komple t asin'aki: seis luna ku zeta di mira i seis luna ku speserei i kosmtika pa hende muh-EST 2:13 e mucha muh tabata bai serka rei asin'aki: nan tabata dun' tur loke ku e tabata dese pa bai kun for di e kas di muhnan na e palasio di rei. EST 2:14 Atar di e tabata drenta i mainta e tabata bolbe na e di dos kas di muhnan, bou di kuid o di Saasgaz, e eunuko di rei, kende tabatin enkargo di e konkubinanan. E no tab ata bai mas serka rei, a menos ku rei tabata gust' i e wrdu yam na su nmber. EST 2:1 5 Awor ora ku Ester, yu muh di Abihail, tio di Mardokeo, kende a tum' komo su yu m uh, tabata na turno pa bai serka rei, e no a pidi nada ku solamente loke Hegai, e eunuko di rei, kende tabatin enkargo di e muhnan, a konseh. I Ester a haa grasia d en bista di tur ku a mir'. EST 2:16 Asina Ester a wrdu hib serka rei Asuero na su p alasio real den e di dies luna, ku ta e luna di Tebet, den e di shete aa di su re inado. EST 2:17 I rei a stima Ester mas ku tur e muhnan, i Ester a haa mas grasia i kario serka dj ku tur e otro birgennan, asina ku el a pone e korona real riba Es ter su kabes i a hasi reina na lug di Vasti. EST 2:18 Despues rei a tene un banket e grandi, bankete di Ester, pa tur su prensnan i sirbidnan; tambe el a proklam un dia liber pa e provinsianan i a parti regalo konforme e generosidat di rei. EST 2:19 I ora ku e birgennan a reun huntu pa di dos biaha, Mardokeo tabata sint na po rta di rei. EST 2:20 Ainda Ester no a laga ni un hende sa kual ta su nashonalida t, ni ken ta su famia, manera Mardokeo a orden', pasobra Ester tabata hasi loke M ardokeo bis', manera e tabata hasi tempu ku Mardokeo tabata kuid'. EST 2:21 Den e dianan ei, mientras ku Mardokeo tabata sint na porta di rei, Bigtan i Teres, dos di rei su ofisialnan ku tabata pertenes na esnan ku tabata warda porta, a rabia i kier a hasi un atentado kontra rei Asuero. EST 2:22 Ma Mardokeo a haa sa di e as unto, i el a bisa reina Ester, i Ester a pone rei na haltura den nmber di Mardoke o. EST 2:23 Awor ora ku e asunto a wrdu investig i a result di ta asina, nan tur do s a wrdu kolog na un palu-di-horka; i esaki a wrdu skirb den e buki di Krnikanan den presensia di rei. EST 3:1 Despues di e susesonan aki rei Asuero a halsa Haman, y u hmber di Hamedata e agagita, i a promov' i a stables su outoridat riba tur e pren snan ku tabata huntu kun. EST 3:2 I tur rei su sirbidnan ku tabata na porta di rei tabata big te na suela i duna omenahe na Haman; pasobra asina rei a orden tokante di dj. Ma Mardokeo no a big ni a duna omenahe. EST 3:3 E ora ei rei su sirbidnan k u tabata na porta di rei a bisa Mardokeo: "Pakiko bo ta transgres rdu di rei?" EST 3:4 Awor a sosod ku despues ku nan a papia tur dia kun i no kier a skucha nan, na n a konta Haman esaki pa mira si Mardokeo lo a manten su mes den loke ku e ta bis a; pasobra el a bisa nan ku e tabata hudiu. EST 3:5 Ora Haman a ripar ku Mardokeo no a big te na suela ni a dun' omenahe, Haman a yena ku furia. EST 3:6 Ma e no a keda satisfecho pa hasi un atentado kontra Mardokeo so, pasobra nan a kont' kual tabata e pueblo di Mardokeo; pesei Haman a buska pa destru tur e hudiunan, e pueb lo di Mardokeo ku tabata den henter e reino di Asuero. EST 3:7 Den e prom luna, k u ta luna di Nisan, den e di diesdos aa di rei Asuero, Pur, esta, lt, a wrdu tir dil anti di Haman, pa kada dia i pa kada luna, te na e di diesdos luna, esta, luna d i Adar.

EST 3:8 E ora ei Haman a bisa rei Asuero: "Tin un sierto pueblo plam i distribu me imei di e pueblonan den tur e provinsianan di bo reino; nan leinan ta diferente for di esnan di tur otro pueblo, i nan no ta warda e leinan di rei. Pesei no ta na rei su benefisio pa laga nan keda. EST 3:9 Si ta agrad rei, laga saka un dekre to pa nan wrdu destru, i lo mi paga dies mil talento di plata den man di esnan enk arg ku e asuntonan di rei, pa pone den e lugnan-di-warda-tesoro di rei." EST 3:10 E ora ei rei a kita su renchi di seyo for di su man duna Haman, yu hmber di Hamed ata e agagita, enemigu di e hudiunan. EST 3:11 I rei a bisa Haman: "E plata ta d i bo, i e pueblo tambe, pa hasi ku nan manera bo haa ta bon." EST 3:12 E ora ei e eskribanan di rei a wrdu yam riba e di diestres dia di e prom luna, i a wrdu skirb n a e strapanan di rei, na e gobernadnan ku tabata riba kada provinsia i na e prensn an di kada pueblo, manera Haman a orden, kada provinsia segun su moda di skirbi i kada pueblo segun su idioma. Esaki a wrdu skirb den nmber di rei Asuero i sey ku e renchi di seyo di rei. EST 3:13 I e kartanan a wrdu mand ku mensaheronan na tur e provinsianan di rei, pa destru, pa mata i pa elimin tur hudiu, tantu hoben komo bi eu, muh i mucha, den n dia, riba e di diestres dia di e di diesdos luna, ku ta lun a di Adar, i pa gara nan propiedat komo botn. EST 3:14 Un kopia di e dokumento ku mester a wrdu proklam komo lei den tur provinsia a wrdu publik pa tur e pueblonan, pa nan tene nan mes kla pa e dia ei. EST 3:15 Riba rdu di rei e mensaheronan a sa li bai pur, mientras ku e dekreto a wrdu proklam na e kapital Susa; i mientras ku r ei i Haman a kai sinta pa bebe, e stat Susa tabata den konfushon. EST 4:1 Ora Ma rdokeo a haa sa di tur loke ku a wrdu has, el a sker su paanan, a bisti paa di saku i shinishi i a sali bai den sentro di e stat, i a grita yora amrgamente. EST 4:2 I el a yega te na e porta di rei, pasobra ningun hende no tabatin mag di drenta e porta di rei ku paa di saku bist. EST 4:3 I den kada provinsia ku e rdu i dekreto di rei a yega, tabatin gran lamentashon entre e hudiunan, ku yunamentu, yorament u i sklamamentu; i hopi tabata drumi riba paa di saku i shinishi. EST 4:4 E ora e i Ester su sirbientenan i su eunukonan a bin kont', i e reina a keda mash angusti. I el a manda paa pa Mardokeo bisti, pa e kita e paa di saku for di su kurpa, ma Ma rdokeo no a asept nan. EST 4:5 E ora ei Ester a manda yama Hatak, un di e eunukon an di rei ku rei a nombra pa sirbi Ester, i a orden' pa bai serka Mardokeo pa haa sa kiko a pasa i pakiko tabata asina. EST 4:6 Asina Hatak a sali bai serka Mardo keo na e plasa di stat dilanti di e porta di rei. EST 4:7 I Mardokeo a kont' tur loke a pasa kun, i e suma eksakto di plaka ku Haman a primint di paga pa pone den e lug-di-warda-tesoro di rei pa destru e hudiunan. EST 4:8 Tambe Mardokeo a dun' un kopia di e teksto di e dokumento ku a wrdu publik na Susa pa destru nan, pa e must ra Ester i pon' na haltura, i pa orden' pa bai serka rei, pa pidi su fabor i pa ro gu' pa su pueblo. EST 4:9 I Hatak a bin bk i a konta Ester loke Mardokeo a bisa. E ST 4:10 E ora ei Ester a papia ku Hatak i a orden' pa bisa Mardokeo: EST 4:11 "Tu r e sirbidnan di rei i e pueblo di e provinsianan di rei sa ku kualkier hmber f muh ku bin serka rei den e plenchi paden sin ku el a wrdu yam, ta n lei so tin p': e mes ter wrdu mat. Solamente si rei ekstend e spter di oro na dj, e por biba. I ami no a w du yam pa bin serka rei e trinta dianan aki." EST 4:12 I nan a konta Mardokeo tur loke Ester a bisa. EST 4:13 E ora ei Mardokeo a bisa nan pa kontest Ester asina: "No pensa ku abo ku ta den palasio di rei tin mas chns di skapa ku tur e otro hu diunan. EST 4:14 Pasobra si bo keda ketu awor aki, alivio i liberashon lo bin pa e hudiunan for di un otro kaminda, ma abo i e kas di bo tata lo peres. I ken sa ku no ta pa un tempu manera esaki bo a bira reina?" EST 4:15 E ora ei Ester a bi sa nan pa kontest Mardokeo asina: EST 4:16 "Bai, reun tur e hudiunan ku tin na Sus a, i yuna pa mi; no kome ni bebe pa tres dia, ni di dia ni anochi. Ami ku mi sir bientenan tambe lo yuna na mes manera. I asina lo mi bai serka rei, lokual no ta konforme e lei; i si mi peres, mi ta peres." EST 4:17 Asina Mardokeo a bai i a ha si manera Ester a orden'. EST 5:1 Awor a sosod ku riba e di tres dia Ester a bisti su paanan real i a bai para riba e plenchi paden di rei su palasio, dilanti di r ei su salanan, i rei tabata sint riba su trono real den e sala real, enfrente di e entrada di palasio. EST 5:2 I a sosod ku ora rei a mira reina Ester par riba e p lenchi, el a haa grasia den su bista; i rei a ekstend na Ester e spter di oro ku e tabatin den su man. Asina Ester a hala serka i a toka punta di e spter.

EST 5:3 E ora ei rei a bis': "Ki ta molestibo, reina Ester? I kiko ta bo deseo? Lo e wrdu dun na bo, asta mitar di e reino." EST 5:4 I Ester a bisa: "Si ta agrad rei , laga rei i Haman bin awe na e bankete ku mi a prepar pa rei." EST 5:5 Anto rei a bisa: "Trese Haman lih pa nos hasi manera Ester ta dese." Asina rei i Haman a bi n na e bankete ku Ester a prepar. EST 5:6 I mientras ku nan tabata bebe bia na e b ankete, rei a bisa Ester: "Kiko ta bo petishon, pasobra lo bo ha'. I kiko ta bo de seo? Lo e wrdu kumpl, te asta mitar di e reino." EST 5:7 Asina Ester a kontest i a bisa: "Mi petishon i mi deseo ta: EST 5:8 si mi a haa grasia den bista di rei, i si ta agrad rei pa kumpli ku mi petishon i hasi loke mi ta dese, anto ku rei i Ham an bin na e bankete ku lo mi prepar pa nan, i maan lo mi hasi manera rei ta bisa." EST 5:9 Anto e dia ei Haman a sali bai kontentu i ku alegria den su kurason; ma ora Haman a mira Mardokeo na porta di rei, i ku e no a lanta para p' ni tembla s u dilanti, Haman a yena ku rabia riba Mardokeo. EST 5:10 Sinembargo, Haman a dom in su mes i a bai su kas. Anto, despues di a yama su amigunan i su esposa Zeres h untu, EST 5:11 Haman a konta nan di e gloria di su rikesa, di e kantidat di su y u hmbernan, di tantu biaha ku rei a elogi', i kon rei a hals' riba e prensnan i sir bidnan di rei. EST 5:12 Tambe Haman a bisa: "Asta reina Ester no ta laga ningun o tro hende sino ami so bin huntu ku rei na e bankete ku el a prepar; i pa maan tamb e mi ta invit serka dj huntu ku rei. EST 5:13 Tg tur esaki no ta sirbimi di nada ta nten ku mi ta mira Mardokeo, e hudiu, ta sinta na porta di rei." EST 5:14 E ora ei su esposa Zeres i tur su amigunan a bis': "Laga traha un palu-di-horka di sink uenta kodo haltu i pidi rei maan mainta pa laga horka Mardokeo na dj; despues bai bankete ku rei kontentu asina." I e konseho a agrad Haman; asina el a laga traha e palu di horka. EST 6:1 E anochi ei rei no por a drumi. Pesei el a duna rdu pa t rese e buki di registro, e krnikanan, i nan a wrdu les pa rei. EST 6:2 I a wrdu ha sk rb loke Mardokeo a report tokante di Bigtan i Teres, dos di rei su eunukonan ku ta bata wardad-di-porta, ku nan kier a hasi un atentado kontra rei Asuero. EST 6:3 I rei a bisa: "Ki onor f distinshon a wrdu dun na Mardokeo pa esaki?" Anto e sirbidna n di rei, ku tabata atend', a bisa: "Nada no a wrdu has p'." EST 6:4 Asina rei a bis a: "Ta ken ta riba plenchi?" Awor nt Haman a kaba di drenta e plenchi paf di palas io di rei, pa papia ku rei pa laga horka Mardokeo na e palu-di-horka ku el a pre par p'. EST 6:5 I rei su sirbidnan a bis': "Ata Haman par riba plenchi." I rei a bisa : "Lagu' drenta." EST 6:6 Asina Haman a drenta i rei a bis': "Kiko mester hasi pa e hmber ku rei ta dese di onra?" I Haman a bisa den su mes: "Ta ken rei lo a dese d i onra mas ku ami?" EST 6:7 E ora ei Haman a bisa rei: "Pa e hmber ku rei ta dese di onra, EST 6:8 laga nan trese un paa real ku rei a yega di bisti, i e kabai ku rei mes a kore, i riba kual su kabes un korona real a wrdu pon; EST 6:9 i laga ent reg e paa i e kabai na un di rei su prensnan di mas nobel, i laga nan bisti e hmber ku rei ta dese di onra, i pasa kun riba kabai riba e plasa di stat, i proklam su d ilanti: 'Asina lo wrdu has ku e hmber ku rei ta dese di onra.'" EST 6:10 E ora ei re i a bisa Haman: "Hasi lih kohe e paa i e kabai manera bo a bisa, i hasi asina ku M ardokeo, e hudiu, kende ta sint na porta di rei; no keda sin hasi nada di tur lok e bo a bisa." EST 6:11 Asina Haman a kohe e paa i e kabai, i a bisti Mardokeo, i a pasa kun riba e plasa di stat, i a proklam su dilanti: "Asina lo wrdu has ku e hmbe r ku rei ta dese di onra." EST 6:12 Despues Mardokeo a bolbe na e porta di rei. M a Haman a bai kas pur, tur tristu, ku kabes tap. EST 6:13 I Haman a konta su espos a Zeres i tur su amigunan tur loke ku a pas'. E ora ei su hmbernan sab i su esposa Zeres a bis': "Si Mardokeo, dilanti di kende bo a kumins kai kaba, ta di desendens ia hudiu, lo bo no vens', ma lo bo kai su dilanti sigur." EST 6:14 Mientras ku na n tabata papia kun ainda, e eunukonan di rei a yega i a hiba Haman pur na e banket e ku Ester a prepar. EST 7:1 Awor rei i Haman a bin pa bebe bia serka reina Ester. EST 7:2 I riba e di dos dia tambe, ora nan tabata bebe nan bia na e bankete, rei a bisa Ester: "Kiko ta bo petishon, reina Ester? Lo bo ha'. I kiko ta bo deseo? E lo wrdu kumpl, asta mitar di e reino." EST 7:3 E ora ei reina Ester a kontest i a bisa: "Si mi a haa grasia den bo bista, O rei, i si ta agrad rei, laga mi bida

wrdu dun na mi komo mi petishon, i mi pueblo komo mi deseo; EST 7:4 pasobra nos a wrdu bend, ami i mi pueblo, pa wrdu destru, pa wrdu mat i pa wrdu elimin. Awor si t o esklabu so nos a wrdu bend, hmber i muh, lo mi a keda ketu, pasobra nos aflikshon no por wrdu kompar ku e dao ku rei lo sufri pa motibu di esaki." EST 7:5 E ora ei r ei Asuero a puntra reina Ester: "Ta ken e ta, i na unda e ta, esun ku lo a tribi di hasi tal kos?" EST 7:6 I Ester a bisa: "Un atversario i un enemigu, e malbad o Haman aki ta!" E ora ei Haman a spanta mash dilanti di rei i reina. EST 7:7 I r ei a lanta den su furia for di e bankete di bia i a bai den e hfi di e palasio; ma Haman a keda pa suplik reina Ester pa su bida, pasobra el a mira ku rei a tuma u n desishon fatal kontra dj. EST 7:8 Awor ora rei a bolbe for di e hfi di palasio n a e lug kaminda nan tabata bebe bia, Haman a kai riba e sof kaminda Ester tabata. A nto rei a bisa: "Asta reina e kier viol, anto ku ami den kas?" Asina ku e palabra aki a sali for di boka di rei, nan a tapa kara di Haman. EST 7:9 E ora ei Harbo na, un di e eunukonan ku tabata sirbi rei, a bisa: "Ata e palu-di-horka di sinku enta kodo haltu ku Haman a traha pa Mardokeo, kende a papia na fabor di rei, ta par na e kas di Haman." Anto rei a bisa: "Kolog Haman na dj." EST 7:10 Asina nan a kolog Haman na e palu-di-horka ku el a prepar pa Mardokeo, i rei su rabia a baha. EST 8:1 Riba e mesun dia ei rei Asuero a duna reina Ester e kas di Haman, enemig u di e hudiunan; i Mardokeo a present dilanti di rei, pasobra Ester a deklar kiko Mardokeo tabata di dj. EST 8:2 I rei a kita su renchi di seyo, ku el a tuma bk for di Haman, duna Mardokeo. I Ester a pone Mardokeo riba e kas di Haman. EST 8:3 E ora ei Ester a papia atrobe ku rei, a tira su kurpa abou na su pia, a yora i ro gu' pa anul e plan di maldat di Haman e agagita, i su kmplt ku el a traha kontra e h udiunan. EST 8:4 I rei a ekstend e spter di oro na Ester. Asina Ester a lanta para dilanti di rei. EST 8:5 E ora ei el a bisa: "Si ta agrad rei, si mi a haa grasia su dilanti, si e asunto ta parse rei hustu i si mi ta agradabel den rei su bista , laga duna rdu por eskrito pa revok e kartanan ku Haman, yu hmber di Hamedata e ag agita, a plania, kualnan el a skirbi pa destru e hudiunan ku ta den tur provinsia di rei. EST 8:6 Pasobra kon mi por para mira e kalamidat ku lo bin riba mi pueb lo, i kon mi por para mira e destrukshon di mi hendenan?" EST 8:7 Asina rei Asue ro a bisa reina Ester i Mardokeo, e hudiu: "Mira, mi a duna Ester e kas di Haman , i Haman mes nan a kolog na e palu-di-horka, pasobra el a saka su man kontra e h udiunan. EST 8:8 Awor boso skirbi e hudiunan na nmber di rei, manera ta parse bon den boso bista, i seya esaki ku e renchi di seyo di rei; pasobra un dekreto ku a wrdu skirb den nmber di rei i sey ku e renchi di seyo di rei no por wrdu revok." ES 8:9 Asina e eskribanan di rei a wrdu yam e tempu ei, den e di tres luna (esta, lu na di Sivan), riba e di bint'i tres dia; i esaki a wrdu skirb konforme tur loke Ma rdokeo a orden e hudiunan, e strapanan, e gobernadnan i e prensnan di e provinsiana n, for di India te na Etiopia, shent'i bint'i shete provinsia, na kada provinsia segun su moda di skirbi, i na kada pueblo segun su idioma, na e hudiunan tambe segun nan moda di skirbi i segun nan idioma. EST 8:10 I el a skirbi den nmber di rei Asuero, i a sey' ku e renchi di seyo di rei, i a manda kartanan ku mensaheron an riba kabai, kabainan kri den e stal real. EST 8:11 Den e kartanan rei a duna e hudiunan ku tabata den tur stat e derecho di reun huntu i defend nan bida, pa des tru, pa mata i pa elimin henter e ehrsito di kualke pueblo f provinsia ku atak nan, t ambe mucha chikitu i muh, i plnder nan propiedatnan, EST 8:12 riba n dia den tur e provinsianan di rei Asuero, e di diestres dia di e di diesdos luna, (esta, luna di Adar). EST 8:13 Un kopia di e dekreto, ku mester a wrdu proklam komo lei den ka da provinsia, a wrdu publik den tur e pueblonan, asina ku e hudiunan por a keda kl a e dia ei pa venga nan mes riba nan enemigunan. EST 8:14 E mensaheronan, pur i r iba rdu di rei, a sali bai riba e kabainan real; i e dekreto a wrdu publik na e kap ital Susa. EST 8:15 Despues Mardokeo a sali for di presensia di rei na paa real, blou i blanku, ku un korona grandi di oro i un paa di lino fini i prpura; i e stat Susa tabata grita i regosih. EST 8:16 Pa e hudiunan tabatin lus i alegria, goso i onor. EST 8:17 I den kada provinsia i den tur stat, tur kaminda ku e rdu di rei i su dekreto a yega, tabatin alegria i goso serka e hudiunan, un fiesta i un di a liber. I hopi hende for di e pueblonan di e tera a bira hudiu, pasobra temor p a e hudiunan a kai riba nan.

EST 9:1 Awor den e di diesdos luna (esta, luna di Adar), riba e di diestres dia, ora ku e rdu i dekreto di rei tabata bai wrdu ehekut, riba e dia ku e enemigunan d i e hudiunan tabata spera di haa dominio riba nan, a sosod nt kontrario, asina ku t a e hudiunan a haa dominio riba esnan ku tabata odia nan. EST 9:2 E hudiunan a re un den nan statnan den tur e provinsianan di rei Asuero, pa hasi un atentado riba esnan ku tabata kier a hasi nan dao; i ningun hende no por a para nan dilanti, p asobra henter e pueblo a haa miedu di nan. EST 9:3 Asta tur e prensnan di e provi nsianan, e strapanan, e gobernadnan i esnan ku tabata atend e asuntonan di rei taba ta yuda e hudiunan, pasobra temor pa Mardokeo a kai riba nan. EST 9:4 Di brdat, M ardokeo tabata grandi den e kas di rei, i su fama a plama den tur e provinsianan , pasobra e hmber Mardokeo a bira mas i mas grandi. EST 9:5 Asina e hudiunan a de rot tur nan enemigunan ku spada, i a mata i destru nan; i nan a hasi manera nan ta bata kier ku esnan ku tabata odia nan. EST 9:6 I na e kapital Susa e hudiunan a mata i a destru sinku shen hmber, EST 9:7 i nan a mata Parsandata, Dalfon, Aspata, EST 9:8 Porata, Adalia, Aridata, EST 9:9 Parmasta, Arisai, Aridai i Vaizata, ES T 9:10 e dies yu hmbernan di Haman, yu hmber di Hamedata, enemigu di e hudiunan; m a nan no a mishi ku e botn. EST 9:11 E dia ei e kantidat di hende ku a wrdu mat na e kapital Susa a wrdu report na rei. EST 9:12 I rei a bisa reina Ester: "E hudiuna n a mata i a destru sinku shen hmber i e dies yu hmbernan di Haman na e kapital Sus a. Ta kiko nan a hasi den e otro provinsianan di rei? Awor kiko ta bo petishon? Lo bo haa esei. I kiko mas bo ta dese? Esei tambe lo wrdu has." EST 9:13 E ora ei Es ter a kontest: "Si ta agrad rei, prmit e hudiunan ku ta na Susa hasi maan tambe konfo rme e dekreto di awe; i laga Haman su dies yu hmbernan wrdu kolog na e palu-di-hork a." EST 9:14 Asina rei a duna rdu pa esei sosod; i un dekreto a wrdu publik na Susa, i nan a horka e dies yu hmbernan di Haman. EST 9:15 I e hudiunan ku tabata na Su sa a reun riba e di dieskuater dia di luna di Adar tambe, i a mata tres shen hmber na Susa, ma nan no a mishi ku e botn. EST 9:16 Awor e restu di e hudiunan ku tab ata den e provinsianan di rei a reun, pa defend nan bida i skapa di nan enemigunan , i pa mata setent'i sinku mil di esnan ku tabata odia nan; ma nan no a mishi ku e botn. EST 9:17 Esaki a sosod riba e di diestres dia di luna di Adar, i riba e d i dieskuater dia nan a soseg i a hasi un dia di fiesta i alegria. EST 9:18 Ma e hu diunan ku tabata na Susa a reun riba e di diestres i e di dieskuater dia di e mes un luna, i nan a soseg riba e di diesinku dia i a hasi un dia di fiesta i alegria. EST 9:19 Pesei e hudiunan di e distriktonan paf, ku tabata biba den e statnan si n muraya, a hasi e di dieskuater dia di luna di Adar un dia liber pa gosa i hasi fiesta i pa manda porshonnan di kuminda pa otro. EST 9:20 Despues Mardokeo a sk irbi e kosnan aki, i el a manda karta pa tur hudiu den tur e provinsianan di rei Asuero, tantu esnan serka komo esnan leu, EST 9:21 pa oblig nan selebr e di diesk uater dia di luna di Adar, i e di diesinku dia di e mesun luna, tur aa, EST 9:22 pasobra riba e dianan ei e hudiunan a skapa di nan enemigunan, i tabata un luna ku a kambia pa nan di tristesa pa alegria i di luto pa un dia di fiesta, pa nan hasi nan dianan di fiesta i alegria i di manda porshonnan di kuminda pa otro, i regalo pa e pobernan. EST 9:23 Asina e hudiunan a asept pa sigui hasi loke nan a kumins hasi, i loke Mardokeo a skirbi nan. EST 9:24 Pasobra Haman, yu hmber di Ham edata e agagita, atversario di tur hudiu, a traha kmplt kontra e hudiunan pa destr u nan, i a tira Pur, esta, lt, pa torment nan i destru nan. EST 9:25 Ma ora esaki a bin dilanti di rei, el a orden pa medio di karta, pa e kmplt di maldat, ku Haman a traha kontra e hudiunan, bolbe riba su mes kabes, i pa ku su yu hmbernan wrdu kolo g na e palu-di-horka. EST 9:26 Pesei nan a yama e dianan aki Purim, na e nmber Pur . I pa motibu di e instrukshonnan den e karta aki, tantu loke nan a mira relasho n ku esaki, komo loke a sosod ku nan, EST 9:27 e hudiunan a stables i a hasi un kus tumber pa nan mes i pa nan desendientenan, i pa tur esnan ku a uni nan mes ku na n, pa no keda sin selebr e dos dianan aki tur aa, konforme nan regla i konforme na n tempu stipul. EST 9:28 Asina e dianan aki mester a wrdu rekrd i selebr den tur gene rashon, tur famia, tur provinsia i tur stat; i e dianan aki di Purim no mester a keda sin wrdu selebr entre e hudiunan, ni nan desendientenan no mester lubid nan n unka.

EST 9:29 E ora ei reina Ester, yu muh di Abihail, i Mardokeo e hudiu a skirbi ku tur outoridat pa konfirm e di dos karta aki tokante di Purim. EST 9:30 I Mardokeo a manda karta pa tur hudiu den e shent'i bint'i shete provinsianan di e reino d i Asuero, esta, palabranan di pas i brdat, EST 9:31 pa stables e dianan di Purim a ki na nan tempunan stipul, manera Mardokeo e hudiu i reina Ester a stables pa nan, i manera nan a stables pa nan mes i pa nan desendientenan, ku instrukshonnan pa nan tempunan di yunamentu i nan lamentashonnan. EST 9:32 I e rdu di Ester a stabl es e kustumbernan aki di Purim, i esaki a wrdu skirb den e buki. EST 10:1 Awor rei Asuero a impon belasting riba e tera i riba e teranan na kosta di laman. EST 10:2 I tur e echonan di su outoridat i poder, i e relato kompleto di Mardokeo su gra ndesa, na kual rei a hals', nan no ta par skirb den e Buki di Krnikanan di e reinan di Media i Persia? EST 10:3 Pasobra Mardokeo e hudiu tabata di dos despues di re i Asuero, i e tabata grandi entre e hudiunan i apresi pa e multitut di su rumanna n, pasobra e tabata buska loke ta bon pa su pueblo i tabata papia na bienestar d i tur su hendenan.

JOB JOB 1:1 Tabatin un hmber na tera di Uz ku yama Jb. I e hmber ei tabata perfekto i r ekto, un hende ku tabata teme Dios i ku tabata apart su mes for di maldat. JOB 1: 2 I e tabatin shete yu hmber i tres yu muh. JOB 1:3 Su propiedatnan tabata shete m il karn, tres mil kamel, sinku shen yugo di buey, sinku shen buriku yewa i masha hopi sirbid; i e hmber ei tabata esun di mas grandi di tur e hmbernan di oriente. J OB 1:4 I su yu hmbernan tabatin kustumber di hasi fiesta na nan kas, kada un riba su dia, i nan tabata manda kombid nan tres ruman muhnan pa bin kome i bebe huntu ku nan. JOB 1:5 I a sosod ku kada bes ku e dianan di fiesta a pasa, Jb tabata mand a buska nan i konsagr nan; e tabata lanta mainta tempran i ofres ofrendanan kim pa kada un di nan, pasobra Jb tabata bisa: "Por ta ku mi yu hmbernan a peka i a maldi shon Dios den nan kurason." Asina Jb tabata hasi kontinuamente. JOB 1:6 Awor a yeg a un dia ku e yu hmbernan di Dios a bin pa present nan mes dilanti di SEOR, i Satans tambe a bin den nan. JOB 1:7 I SEOR a bisa Satans: "For di unda bo ta bin?" E ora ei Satans a kontest SEOR i a bisa: "For di bai-bin riba tera i di kana pariba-pabo u den dj." JOB 1:8 I SEOR a bisa Satans: "Bo a konsider Mi sirbid Jb? Pasobra no tin ingun hende manera riba tera, un hende perfekto i rekto, ku ta teme Dios i ku ta apart su mes for di maldat." JOB 1:9 E ora ei Satans a kontest SEOR: "Ta prnada Jb t teme Dios? JOB 1:10 Bo no a traha un trankera rnt di dj, rnt di su kas, i rnt di tu r loke e tin na tur banda? Bo a bendishon e trabou di su man, i su propiedatnan a oument den e tera. JOB 1:11 Ma saka Bo man awor i mishi ku tur loke e tin; sigur amente e lo maldishonBo den Bo kara." JOB 1:12 E ora ei SEOR a bisa Satans: "Ata, t ur loke e tin ta den bo poder; solamente, no pone bo man riba dj." Asina Satans a bai for di e presensia di SEOR. JOB 1:13 Awor a sosod ku riba e dia ku su yu hmbern an i su yu muhnan tabata kome i bebe bia den kas di nan ruman hmber may, JOB 1:14 un mensahero a yega serka Jb i a bisa: "E bueynan tabata plug i e burikunan tabata kome banda di nan, JOB 1:15 i e sabeonan a atak i a kohe nan bai kun. Tambe nan a mata e sirbidnan ku filo di spada, i ami so a skapa pa kontabo." JOB 1:16 Mientra s ku esaki tabata papia ainda, un otro mas a yega i a bisa: "E kandela di Dios a kai for di shelu i a kima e karnnan i e sirbidnan i a kaba ku nan; i ami so a ska pa pa kontabo." JOB 1:17 Mientras ku esaki tabata papia ainda, un otro mas a yeg a i a bisa: "E kaldeonan a forma tres trupa i a atak e kamelnan i a kohe nan bai kun, i a mata e sirbidnan ku filo di spada; i ami so a skapa pa kontabo." JOB 1:18 Mientras ku esaki tabata papia ainda, un otro mas a yega i a bisa: "Bo yu hmbern an i bo yu muhnan tabata kome i bebe bia den kas di nan ruman hmber may, JOB 1:19 i mira, un bientu fuerte a pasa ofer di e desierto bin, i a suta e kuater skinanan di e kas, i e kas a kai riba e hobennan i nan a muri; i ami so a skapa pa konta bo." JOB 1:20 E ora ei Jb a lanta, a sker su paanan i a feita su kabes; i el a tir a su kurpa abou ku su kara te na suela i a ador. JOB 1:21 I el a bisa: "Sun mi a s ali for di barika di mi mama, i sun lo mi bolbe einan. SEOR a duna i SEOR a kita. B endishon sea e nmber di SEOR." JOB 1:22 Den tur esaki Jb no a peka ni e no a kulpa D ios. JOB 2:1 A yega un otro dia ku e yu hmbernan di Dios a bin pa present nan mes dilanti di SEOR, i Satans tambe a bin den nan pa present su mes dilanti di SEOR. JOB 2:2 I SEOR a bisa Satans: "For di unda bo ta bin?" I Satans a kontest SEOR i a bisa: "For di bai-bin riba tera i di kana pariba-pabou den dj." JOB 2:3 I SEOR a bisa S atans: "Bo a konsider Mi sirbid Jb? Pasobra no tin ningun hende manera riba tera, un hmber perfekto i rekto, ku ta teme Dios i ku ta apart su mes for di maldat. I ain da e ta manten su integridat, maske ku bo a poneMi kontra dj, pa ruin' sin motibu." JOB 2:4 I Satans a kontest SEOR i a bisa: "Kueru pa kueru! S, tur loke un hende tin e lo duna pa su bida. JOB 2:5 Ma saka Bo man awor i mishi ku su wesu i ku su ka rni; e lo maldishonBo den Bo kara." JOB 2:6 Asina SEOR a bisa Satans: "Mira, e ta d en bo poder; solamente, spar su bida." JOB 2:7 E ora ei Satans a sali bai for di e presensia di SEOR, i a suta Jb ku blufein ku ta hasi masha dol, for di su

plant'i pia te na su korona di kabes. JOB 2:8 I el a kohe un pida di wea di klei kibr pa raspa su kurpa kun, mientras ku e tabata sinta den shinishi. JOB 2:9 E or a ei su esposa a bis': "Ainda bo ta manten bo integridat? Maldishon Dios i muri!" J OB 2:10 Ma Jb a bis': "Bo ta papia manera un di e muhnan bobo ta papia. Akaso nos t in ku asept loke ta bon for di Dios i no asept atversidat?" Den tur esaki Jb no a p eka ku su lepnan. JOB 2:11 Awor ora e tres amigunan di Jb a tende di henter e atv ersidat aki ku a pasa kun, kada un di nan a bin for di su mes lug: Elifaz e temani ta, Bildad e suhita, i Sofar e naamatita; i nan a palabr ku otro pa nan bin kondo ler Jb i konsol'. JOB 2:12 I ora nan a hisa kara wak djaleu i no a rekonos', nan a grita yora. Anto kada un di nan a sker su paanan, i nan a tira tera den laira lag u' kai riba nan kabes. JOB 2:13 E ora ei nan a sinta abou na suela huntu kun pa sh ete dia i shete anochi, sin ku ningun di nan a papia n palabra kun, pasobra nan a mira ku su dol tabata masha pis. JOB 3:1 Despues Jb a habri su boka i a maldishon e dia ku el a nase. JOB 3:2 I Jb a bisa: JOB 3:3 "Laga e dia riba kual mi a nase pe res, i e anochi ku a bisa: 'Un yu hmber ta konseb.' JOB 3:4 Laga e dia ei ta skurid at; laga Dios aya riba no prkur p', ni lus briya riba dj. JOB 3:5 Laga skuridat i so mbra di morto poder di dj; laga un nubia repos riba dj; laga e skuridat di e dia ei teroris'. JOB 3:6 I e anochi ei, laga skuridat gar'; no lagu' wrdu kont den e dianan di aa; no lagu' ta den e kantidat di lunanan. JOB 3:7 Mira, laga e anochi ei ta st eril; no laga ningun gritu di alegria reson den dj. JOB 3:8 Laga esnan ku ta maldi shon dia, maldishon', esnan ku tin e abilidat pa spirta Leviatan. JOB 3:9 Laga su s treanan di mainta bira skur; lagu' spera lus, sin haa; tampoko no lagu' mira e habr imentu di dia, JOB 3:10 pasobra e no a sera boka di matris di mi mama, ni a skon de miseria pa mi wowonan. JOB 3:11 "Pakiko mi no a muri na ora di mi nasementu, sali for di barika di mi mama i peres? JOB 3:12 Pakiko e rudianan a risibmi, i pak iko e pechunan, pa mi bebe? JOB 3:13 Sino awor lo mi tabata soseg na pas; lo mi t abata drum e ora ei, lo mi tabata soseg JOB 3:14 huntu ku reinan i konseheronan di e tera, ku a rekonstru ruinanan pa nan mes; JOB 3:15 f huntu ku prensnan ku tabat in oro, ku tabata yena nan kasnan ku plata. JOB 3:16 Of der manera un meskram, lo mi no tabat'ei, manera yuchi ku nunka a mira lus. JOB 3:17 Ayanan e malbadonan ta stp di molesti; i ayanan esnan kans tin sosiegu. JOB 3:18 E prezonan ta soseg hun tu; nan no ta tende bos di e kapatas. JOB 3:19 Chikitu i grandi ta ayanan, i e e sklabu ta liber di su shon. JOB 3:20 "Pakiko lus ta wrdu dun na esun ku ta sufri, i bida na esun ku tin amargura di alma, JOB 3:21 ku ta dese morto, ma morto no ta bin, i ta koba busk' mas ku tesoronan skond; JOB 3:22 ku ta alegr grandemente, i t a regosih ora ku nan haa e graf? JOB 3:23 Pakiko lus ta wrdu dun na un hmber, kende s u kaminda ta skond, i kende Dios a enser na tur banda? JOB 3:24 Pasobra asina mi m ira mi kuminda, mi ta kumins suspir, i mi kehamentunan ta bash'af manera awa. JOB 3 :25 Pasobra loke mi ta teme ta bin riba mi, i loke mi tin miedu di dj ta sosod ku mi. JOB 3:26 Mi no tin pas, ni trankilidat, i mi no tin sosiegu, ma ta problema so ta bin." JOB 4:1 E ora ei Elifaz e temanita a kontest: JOB 4:2 "Si un hende ri ska papia un palabra ku bo, lo bo keda desanim? Ma ken por keda sin papia? JOB 4: 3 Mira, bo a spirta hopi hende, i bo a fortales mannan debil. JOB 4:4 Bo palabrana n a yuda esnan ku ta trompek pa nan keda para, i bo a fortales rudianan debil. JOB 4:5 Ma awor esaki a pasa ku bo i bo ta keda desanim; e ta afektbo i bo ta keda de smay. JOB 4:6 No ta bo temor pa Dios ta bo konfiansa, i e integridat di bo kamind anan bo speransa? JOB 4:7 "Pensabo bon awor: ken a yega di peres, siendo inosente ? Of unda e hustunan a wrdu destru? JOB 4:8 Konforme loke mi a mira: esnan ku plug inikidat i esnan ku sembra problema, ta kosech esei. JOB 4:9 Dor di e rosea di D ios nan ta peres, i dor di e suplamentu di Su rabia nan ta yega na un fin. JOB 4: 10 E gruamentu di leon i e gritu di leon feros, i e djentenan di leon chikitu ta wrdu kibr. JOB 4:11 Leon bieu ta peres pa falta di proi, i e yunan di leon muh ta wrd u plam. JOB 4:12 "Awor na sekreto un palabra a wrdu tres pa mi, i mi orea a kapta a lgu di dj. JOB 4:13 Durante di pensamentunan intrankil for di vishonnan di anochi , ora ku soo profundo ta baha riba hende, JOB 4:14 spantu i temblamentu a bin rib a mi i a hasi tur mi wesunan sakud.

JOB 4:15 E ora ei un spiritu a pasa dilanti di mi kara; kabei di mi kueru a reis . JOB 4:16 El a keda para, ma mi no por a disern su aparensia; un figura tabata d ilanti di mi wowo; tabatin silensio, e ora ei mi a tende un bos: JOB 4:17 'Human idat por ta hustu dilanti di Dios? Un hende por ta puru dilanti di Esun ku a tra h'? JOB 4:18 E no ta pone konfiansa ni sikiera den Su sirbidnan, i E ta kulpa Su a ngelnan di eror. JOB 4:19 Kuantu mas esnan ku ta biba den kasnan di klei, kende nan fundeshi ta den stf, kendenan ta keda plch manera mt! JOB 4:20 Entre mainta i at ardi nan ta wrdu kibr na pida-pida; nan ta peres pa semper, sin ku ningun hende ta ripar. JOB 4:21 Kabuya di nan tnt no ta wrdu rank? Nan ta muri, ma sin sabiduria.' J OB 5:1 "Yama awor, tin un hende ku lo kontestbo? I serka kual di e santunan lo bo bai? JOB 5:2 Pasobra rabia ta mata e hende bobo, i envidia ta mata e hende simp el. JOB 5:3 Mi a mira e bobo saka rais, i mi a maldishon su lug di biba mesora. JO B 5:4 Su yu hmbernan ta leu di siguridat; den e porta nan ta wrdu plch, sin ningun h ende pa libra nan. JOB 5:5 Esnan ku tin hamber ta kome su kosecha, i asta ta sak a esei for di meimei di sumpia, i e hendenan ku set ta anhel na nan rikesa. JOB 5: 6 Pasobra aflikshon no ta sali for di stf, ni molster no ta spreit for di tera; JO B 5:7 pasobra hende a nase pa molster, manera chispa di kandela ta bula bai den l aira. JOB 5:8 "Ma pa loke t'ami, lo mi a buska Dios, i lo mi a present mi kaso di lanti di Dios, JOB 5:9 Kende ta hasi kosnan grandi i inskudriabel, maraviyanan ku no por wrdu kont. JOB 5:10 E ta duna awaseru riba tera, i ta manda awa riba e kun ukunan, JOB 5:11 di manera ku E ta halsa e umildenan, i esnan ku ta na rou ta wrd u hals pon den siguridat. JOB 5:12 E ta hasi ku kmplt di e astutonan ta frakas, asina ku nan man no por logra ksito. JOB 5:13 E ta kaptur e sabnan den nan mes astusia, i ta stroba konseho di e hende bispou. JOB 5:14 Den dia nan ta kontra ku skurida t, i mrdia nan ta kana fula komo si fuera ta nochi. JOB 5:15 Ma E ta libra esnan den nesesidat for di spada, for di boka di e poderosonan, i for di nan man. JOB 5:16 Pesei e pober tin speransa i inhustisia mester sera su boka. JOB 5:17 "Bend ishon ta e hmber ku Dios ta reprend; pesei no despresi e disiplina di e Todopoderoso . JOB 5:18 Pasobra E ta kousa dol i E ta duna alivio; E ta herid i Su man ta kura. JOB 5:19 E lo librabo den seis difikultat, s, den shete, maldat lo no mishi ku b o. JOB 5:20 Den tempu di hamber E lo redimbo for di morto, i den tempu di guera f or di e poder di spada. JOB 5:21 Lo bo ta skond pa sota di lenga, i lo bo no tin miedu di violensia ora ku e bin. JOB 5:22 Lo bo hari violensia i hamber, i lo bo no tin miedu di bestia feros tampoko. JOB 5:23 Pasobra lo bo ta lig ku e piedran an di sabana, i e bestianan di sabana lo ta na pas ku bo. JOB 5:24 I lo bo sa ku bo tnt ta sigur, pasobra lo bo bishit bo lug di biba i haa ku no ta falta nada. JOB 5:25 Lo bo sa tambe ku bo yunan lo ta hopi, i bo desendientenan manera yerba di tera. JOB 5:26 Yen di vigor lo bo baha den graf, manera ta monton boh di mainshi na su tempu. JOB 5:27 "Mira, esaki nos a investig, i asina ta; skucha, i sa pa bo mes." JOB 6:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 6:2 "Mara mi pena por a wrdu pis, brd, i po den balansa huntu ku mi kalamidat! JOB 6:3 Pasobra e ora ei e lo tabata mas pis k u santu di laman; pesei mi palabranan no tabata kontrol. JOB 6:4 Pasobra e flecha nan di e Todopoderoso ta den mi; mi spiritu ta bebe nan veneno; e terornan di Di os ta para den rdu di bataya kontra mi. JOB 6:5 Buriku di mondi sa grita ora e ti n yerba, f buey sa grita ora e tin kuminda? JOB 6:6 Un kos sin smak por wrdu kom si n salu, f tin smak den blanku di webu? JOB 6:7 Mi alma ta nenga di mishi ku nan; pa mi nan ta manera kuminda ku ta duna rel. JOB 6:8 "Mara mi por a haa mi petisho n, i ku Dios lo a dunami loke mi ta anhel na dj! JOB 6:9 Mara ku lo a agrad Dios pa kibrami na pida-pida, ku E lo a saka Su man i krtami kit'af! JOB 6:10 Ma esaki ta mi konsolashon te awor, i mi ta regosih den dol ku no tin alivio, ku mi no a neng a e palabranan di Esun Santu. JOB 6:11 "Ki forsa mi tin, ku mi mester spera aind a? I kual ta mi fin, ku mi mester prolong mi bida? JOB 6:12 Akaso mi forsa ta for sa di piedra? Of ta di brns mi karni ta? JOB 6:13 No ta asina ku mi yudansa no ta den mi, i ku sabiduria ta kit for di mi? JOB 6:14 "Pa e hende ku ta desesper mest er tin kompashon di parti di su amigu, pa e no bandon temor di e

Todopoderoso. JOB 6:15 Mi rumannan a aktua ku engao, manera un roi, manera korida nan di roinan ku ta dispars, JOB 6:16 ku ta trubl pa motibu di eis, i den kualnan sneu ta dirti bai. JOB 6:17 Den tempu di sekura nan ta stp di kore, ora ta kayent e nan ta dispars for di nan lug. JOB 6:18 E berehanan ku nan ta sigui ta yen di lo rada, nan ta kaba na nada i ta peres. JOB 6:19 E karavananan di Tema tabata buska nan, e biaheronan di Seba tabata spera di mira nan. JOB 6:20 Nan a keda desapun t, pasobra nan tabata konfia; nan a yega ayanan i a keda konfund. JOB 6:21 Di brdat , ta asina boso a para bira awor, boso ta mira un teror i ta haa miedu. JOB 6:22 Akaso mi a bisa: 'Dunami algu,' f: 'Ofres plaka pas bou di mesa pa mi for di boso r ikesa,' JOB 6:23 f: 'Librami for di man di e atversario,' f: 'Redimmi for di man di e opresornan'? JOB 6:24 "Siami, i lo mi keda ketu; i mustrami kon mi a faya. JOB 6:25 Ki poderoso palabranan onesto ta! Ma kiko bo argumento ta proba? JOB 6:26 Bo tin intenshon di reprend mi palabranan, ora ku palabra di un hende ku ta deses per ta manera bientu? JOB 6:27 Asta pa wrfano boso kier tira lt, i koba un buraku p a boso amigu. JOB 6:28 "Awor sea asina bon di wak mi, i mira si mi ta gaa den bo kara. JOB 6:29 Pensabo bon awor, no laga tin inhustisia; s, pensabo bon, ainda mi hustisia ta keda para. JOB 6:30 Tin inhustisia riba mi lenga? Mi shel'i boka no por distingu malisia? JOB 7:1 "Hende no ta oblig di traha riba tera? I su dianan no ta manera dianan di un trahad kontrat? JOB 7:2 Manera un esklabu ku ta anhel na sombra, f manera un trahad kontrat ku ta spera fervientemente riba su pago, JOB 7:3 asina mi ta pon pa ered lunanan di banidat, i nochinan trabahoso ta stipul pa mi. JOB 7:4 Ora mi bai drumi mi ta puntra: 'Ki ora lo mi lanta?' Ma nochi ta largu, i kontinuamente mi ta blter te ora dia habri. JOB 7:5 Mi kurpa ta tur na bichi i kaska di stf; mi kueru ta habri i ta basha pus. JOB 7:6 "Mi dianan ta bai mas lih ku spul di un wefd-di-tela, i ta yega na un fin sin speransa. JOB 7:7 Krda ku mi b ida ta djis un rosea; mi wowo lo no mira mas loke ta bon. JOB 7:8 Wowo di esun k u ta mirami lo no mirami mas; bo wowonan lo ta riba mi, ma lo mi no t'ei. JOB 7: 9 Ora ku un nubia dispars, e no t'ei mas, asina esun ku ta baha den Seol no ta su bi bin ariba mas. JOB 7:10 E no ta bolbe su kas mas, ni su lug di biba lo no kono s' mas. JOB 7:11 "Pesei lo mi no frena mi boka; lo mi papia den e angustia di mi spiritu, lo mi reklam den e amargura di mi alma. JOB 7:12 Akaso mi ta laman, f mnst er di laman, ku Bo ta pone guardia riba mi? JOB 7:13 Si mi bisa: 'Mi kama lo kon solmi, mi sof lo alivi mi keho,' JOB 7:14 e ora ei Bo ta spantami ku soonan i ta ter orismi ku vishonnan, JOB 7:15 di manera ku mi alma lo a prefer sofokashon, i morto na lug di mi dolnan. JOB 7:16 Mi ta kaba na nada; lo mi no biba pa semper. Lagami na pas, pasobra mi dianan ta djis un rosea. JOB 7:17 "Kiko hende ta, ku Bo ta e ngrandes', i ku Bo ta preokup p', JOB 7:18 ku Bo ta samin' tur mainta, i ta pon' na p rueba tur momento? JOB 7:19 Lo Bo no kita Bo bista nunka mas for di mi, ni lagam i na pas te ora ku mi guli mi skupi? JOB 7:20 Mi a hasi pik? Kiko mi a hasiBo, O wardad di hende? Pakiko Bo a ponemi komo algu pa Bo mek riba dj, asina ku mi ta un karga pa mi mes? JOB 7:21 Pakiko anto Bo no ta pordon mi transgreshon i kita mi inikidat? Pasobra awor lo mi drumi den stf, i Abo lo buskami, ma lo mi no t'ei." JOB 8:1 E ora ei Bildad e suhita a kontest: JOB 8:2 "Kuantu tempu mas lo bo papia e kosnan aki, i e palabranan di bo boka ta manera un bientu fuerte? JOB 8:3 Dio s ta prvrt hustisia? Of e Todopoderoso ta prvrt loke ta korekto? JOB 8:4 Si bo yunan peka kontra djE, e ora ei El a entreg nan na e poder di nan transgreshon. JOB 8: 5 Si bo kier a buska Dios i roga pa kompashon serka e Todopoderoso, JOB 8:6 si b o ta puru i rekto, siguramente awor E lo a lanta pa bo i lo a restor bo estado hu stu. JOB 8:7 Maske bo prinsipio tabata insignifikante, tg bo ltimo dianan lo oumen t grandemente. JOB 8:8 "Pa fabor, inform tokante di e generashonnan ku a pasa, i k onsider e kosnan ku nan tatanan a investig. JOB 8:9 Pasobra nos ta solamente di ay era i no sa nada, pasobra nos dianan riba tera ta manera un sombra. JOB 8:10 Lo nan no siabo i kontabo, i saka palabra for di nan kurason?

JOB 8:11 Papirus por krese sin muras? Richi por krese sin awa? JOB 8:12 Siendo br d ainda i no krt, e ta marchit prom ku kualke otro mata. JOB 8:13 Asina e berehanan d i tur esnan ku ta lubid Dios ta, i e speransa di e hende sin Dios lo peres, JOB 8: 14 kende su speransa ta frgil, i kende su konfiansa ta kas di araa. JOB 8:15 E ta konfia den su kas, ma e kas no ta keda para; e ta tene duru na dj, ma e kas no ta wanta. JOB 8:16 E ta krese bon den solo, i su spreitnan ta plama tur kaminda de n su hfi. JOB 8:17 Su raisnan ta lora rnt di un monton di piedra, i ta buska un lu g den e piedranan. JOB 8:18 Si e wrdu kit for di su lug, e ora ei su lug lo nengu', b sando: 'Nunka mi no a mirabo.' JOB 8:19 Mira, esaki ta e goso di Su kaminda; i f or di stf otronan lo nase. JOB 8:20 "Ata, Dios no ta rechas un hende perfekto, ni E no ta duna sosten na e hasidnan di maldat. JOB 8:21 Ta yega un dia ku E lo yena bo boka ku harimentu, i bo lepnan ku gritu di alegria. JOB 8:22 Esnan ku ta odi abo lo wrdu bist ku brguensa; i tnt di e malbado lo no t'ei mas." JOB 9:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 9:2 "Di brdat, mi sa ku t'asina, ma kon un hende por ta hustu dila nti di Dios? JOB 9:3 Si un hende kier a diskut kunE, e lo no por a kontest'E un b es den mil biaha. JOB 9:4 Sab di kurason i poderoso den forsa, ken a resist kontra djE sin sufri dao? JOB 9:5 E ta kita e serunan, nan no sa kon, ora ku E blter nan den Su rabia; JOB 9:6 E ta sakud tera kit' for di su lug, i su pilarnan ta tembla; JOB 9:7 E ta orden solo i e no ta sali, i ta seya e streanan; JOB 9:8 E so ta sp an e shelunan, i ta kana riba e olanan di laman; JOB 9:9 E ta traha Oso, Orion i Pleyades, i e kambernan pasit; JOB 9:10 E ta hasi kosnan grandi i insondabel, i obranan maraviyoso ku no por wrdu kont. JOB 9:11 Si E pasa banda di mi, mi no ta m ir'E; si E pasa forbei, mi no ta ripar'E. JOB 9:12 Si E ranka kita algu, ken por strob'E? Ken por puntr'E: 'Ta kiko Bo ta hasi?' JOB 9:13 Dios no ta kita Su rab ia; e yudadnan di Rahab ta kremp bou di djE. JOB 9:14 "Kon anto mi por kontest'E, i skohe mi palabranan pa rason kunE? JOB 9:15 Pasobra maske mi tabatin rason, lo mi no por a kontest; lo mi mester a roga pa miserikrdia serka mi Hues. JOB 9:16 S i mi a yama i El a kontestmi, lo mi no por a kere ku E tabata skucha mi bos. JOB 9:17 Pasobra E ta kibrami ku un tempestat, i ta multiplik mi heridanan sin motibu . JOB 9:18 E no ta lagami kohe rosea, ma ta saturmi ku amargura. JOB 9:19 Si ta u n asunto di poder, mira, ta E ta Esun poderoso! I si ta un asunto di hustisia, k en por eksig di djE pa duna kuenta? JOB 9:20 Maske mi ta hustu, mi boka lo kondenm i; maske mi ta sin kulpa, E lo deklarmi kulpabel. JOB 9:21 "Mi ta sin kulpa; mi n o ta hasi kaso di mi mes; mi ta despresi mi bida. JOB 9:22 Tur ta mesun kos; pese i mi ta bisa: 'E ta destru tantu esun sin kulpa komo e malbado.' JOB 9:23 Si zwip mata direpiente, e ta hasi bofon di e desesperashon di e inosente. JOB 9:24 Ter a ta keda entreg den man di e malbadonan; E ta tapa kara di su huesnan. Si no t'E , ta ken anto? JOB 9:25 "Awor mi dianan ta pasa mas lih ku un kored; nan ta hui ba i, nan no ta mira nada bon. JOB 9:26 Nan ta pasa bai manera barku trah di richi, manera un guila ku ta baha riba su proi. JOB 9:27 Maske mi bisa: 'Lo mi lubid mi k eho, lo mi kita mi kara tristu i bisti un sonrisa,' JOB 9:28 tg mi tin miedu di t ur mi dolnan, mi sa ku lo Bo no tenemi pa inosente. JOB 9:29 Mi ta wrdu konsider ku lpabel; pakiko anto mi mester traha mata kurpa prnada? JOB 9:30 Si mi laba mi mes ku sneu i limpia mi mannan ku soda brabu, JOB 9:31 tg lo Bo tirami den pos, i mi mes paanan lo tin fis di mi. JOB 9:32 "Pasobra E no ta un hende manera ami, ku m i por kontest'E, ku nos por bai huntu dilanti di hues. JOB 9:33 No tin rfri entre nos, ku por pone su man riba nos tur dos. JOB 9:34 Lagu'E kita Su bara for di m i, i no laga miedu p'E terorismi. JOB 9:35 E ora ei lo mi papia sin tin miedu di djE; ma di mi mes mi no ta asina. JOB 10:1 "Mi ta despresi mi mes bida; lo mi dun a rienda suelta na mi keho; lo mi papia den e amargura di mi alma. JOB 10:2 Lo m i bisa Dios: 'No kondenmi; lagami sa pakiko Bo ta pleita ku mi. JOB 10:3 Ta parse Bo bon pa oprim, pa rechas e obra di Bo mannan i fabores konseho di e malbado? JOB 10:4 Bo tin wowo di karni? Of Bo ta mira manera hende ta mira? JOB 10:5 Akaso Bo dianan ta manera dianan di hende mortal, f Bo aanan ta manera aanan di hende,

JOB 10:6 ku Bo mester buska mi inikidat i investig mi pik-JOB 10:7 maske Bo sa ku mi no ta malbado i ku no tin ningun hende ku por libra for di Bo man? JOB 10:8 ' Ta Bo man a trahami i a formami kompletamente; i awor Bo kier destrumi? JOB 10:9 Krda ku Bo a trahami manera klei; i awor Bo kier hasimi bolbe na stf atrobe? JOB 1 0:10 Bo no a bashami manera lechi, i kuahami manera keshi? JOB 10:11 Bo no a bis timi ku kueru i karni, i a wef mi pega na otro ku wesu i spir? JOB 10:12 Bo a du nami bida i miserikrdia, i Bo kuido a preserv mi spiritu. JOB 10:13 'Ma e kosnan a ki Bo a skonde den Bo kurason; mi sa ku esaki ta den Bo: JOB 10:14 si mi a peka, lo Bo a tuma nota di mi, i lo no a librami di mi inikidat. JOB 10:15 Si mi ta m albado, ai di mi! I si mi ta hustu mes, mi no ta tribi halsa mi kabes. Mi ta yen di brguensa i konsiente di mi miseria. JOB 10:16 I si mi mester a halsa mi kabes , lo Bo a yag riba mi manera un leon; i atrobe lo Bo a mustra Bo poder kontra mi . JOB 10:17 Bo ta bin ku testigunan nobo kontra mi, i ta oument Bo rabia riba mi; mi ta haami den difikultat tras difikultat. JOB 10:18 'Pakiko anto Bo a sakami f or di matris? Mara mi a muri sin ku ningun wowo a mirami! JOB 10:19 Lo mi tabata komo si fuera mi no tabata eksist, hib di barika pa graf.' JOB 10:20 Mi dianan no ta poko? Lagami na pas, pa mi por tin un tiki konsuelo JOB 10:21 prom ku mi bai-sin bolbe mas-- na e tera di skuridat i sombra profundo, JOB 10:22 un tera mes skur ku skuridat mes, di sombra profundo sin ningun rdu, kaminda asta lus ta mane ra skuridat." JOB 11:1 E ora ei Zofar e naamatita a kontest: JOB 11:2 "Akaso un k antidat grandi di palabra mester keda sin wrdu kontest, i un hmber papiad wrdu hustif ik? JOB 11:3 Bo gabamentu lo hasi hende keda ketu? I lo bo hasi bofon sin ku ning un hende reprendbo? JOB 11:4 Pasobra bo a bisa: 'Mi siansa ta puru, i mi ta inosen te den bo bista.' JOB 11:5 Ma ohal ku Dios lo a papia, i habri Su lepnan kontra b o, JOB 11:6 i mustrabo e sekretonan di sabiduria! Pasobra sabiduria sano tin dos banda. Sabi anto ku Dios ta lubid un parti di bo inikidat. JOB 11:7 "Bo por desk ubr e profundidatnan di Dios? Bo por deskubr e lmitenan di e Todopoderoso? JOB 11:8 Nan ta mes haltu ku e shelunan, kiko bo por hasi? Mas profundo ku Seol, kiko bo por sa? JOB 11:9 Su mid ta mas largu ku mundu, i mas hanchu ku laman. JOB 11:10 "Si E pasa, kohe prezo, i tene rat, ken por strob'E? JOB 11:11 Pasobra E konos he nde falsu, i E ta mira inikidat sin investig. JOB 11:12 I un hende kabes bash lo b ira inteligente dia ku un yu di buriku di mondi nase hende. JOB 11:13 "Si bo kie r prepar bo kurason, i ekstend bo man na djE; JOB 11:14 si tin inikidat den bo man , tir' leu for di bo, i no laga maldat keda biba den bo tntnan. JOB 11:15 Anto, di brdat, bo por hisa bo kara sin ningun brguensa, i lo bo para firme i sin miedu. J OB 11:16 Pasobra lo bo lubid bo miseria, i krd' manera awanan ku a kore pasa kaba. JOB 11:17 I bo bida lo ta mas kla ku mrdia; skuridat lo ta manera mainta. JOB 11: 18 E ora ei lo bo konfia, pasobra tin speransa; i lo bo wak rnt i keda trankil di bo. JOB 11:19 Lo bo kai drumi i ningun hende lo no molestibo, i hopi lo buska bo fabor. JOB 11:20 Ma wowo di e malbadonan lo faya, i lo no tin skapatorio pa nan ; i nan speransa ta pa hala nan ltimo rosea." JOB 12:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 1 2:2 "Di brdat anto boso ta e pueblo, i huntu ku boso sabiduria lo muri! JOB 12:3 Ma mi tin inteligensia meskos ku boso; mi no ta inferior na boso. I ken no sa so rto di kosnan manera esakinan? JOB 12:4 "Mi ta un kos di hari pa mi amigunan, es un ku a yama na Dios, i El a kontest'; e hmber hustu i perfekto ta un kos di hari. JOB 12:5 Pensamentu di un hende ku ta trankil di dj ta menospresi kalamidat, komo algu ku a wrdu prepar pa esnan ku nan pianan ta slep. JOB 12:6 E tntnan di e destr uidnan ta prosper, i esnan ku ta probok Dios ta biba den siguridat, den kende nan m annan Dios ta pone abundansia. JOB 12:7 "Ma awor, puntra e bestianan, i laga nan siabo; i e parhanan di shelu, i laga nan kontabo. JOB 12:8 Of papia ku tera, i l agu' siabo; i laga e pisknan di laman splikabo.

JOB 12:9 Ken den tur esakinan no sa ku ta e man di SEOR a hasi esaki, JOB 12:10 d en Kende Su man bida di tur loke ta bibu ta, i e rosea di henter humanidat? JOB 12:11 No ta orea ta tst palabra, manera shel'i boka ta purba su kuminda? JOB 12:1 2 Sabiduria ta wrdu ha serka e ansianonan, i den bida largu tin komprendementu. JOB 12:13 "Serka Dios tin sabiduria i poder; konseho i komprendementu ta pertenes na djE. JOB 12:14 Mira, E ta basha abou, i esei no por wrdu lant mas; E ta kohe un h ende prezo, i no por tin liberashon p'. JOB 12:15 Mira, E ta wanta e awanan, i na n ta para seka; i E ta laga nan bai, i nan ta inund tera. JOB 12:16 Serka djE tin forsa i sabiduria sano, esun enga i e gaad ta pertenes na djE. JOB 12:17 E ta hasi k onseheronan kana pia abou, i ta hasi huesnan bira hende bobo. JOB 12:18 E ta ls k adena di reinan, i ta mara un faha na nan hep. JOB 12:19 E ta hasi saserdotenan kana pia abou, i ta tumba e poderosonan. JOB 12:20 E ta kita palabra for di esna n ku ta wrdu konfi, i ta kita disernimentu for di e ansianonan. JOB 12:21 E ta dra ma despresio riba nobelnan, i ta ls faha di e poderosonan. JOB 12:22 For di skuri dat E ta revel misterionan, i ta trese skuridat profundo na lus. JOB 12:23 E ta e ngrandes nashonnan, anto ta destru nan; E ta hasi nashonnan bira mas grandi, anto ta plama nan. JOB 12:24 E ta kita inteligensia for di e kabesantenan di e pueblo nan di tera, i ta hasi nan kana dwal den un lug desol, unda no tin kaminda. JOB 12 :25 Nan ta kana fula den skuridat sin lus, i E ta hasi nan kana zeilu manera hmbe r burachi. JOB 13:1 "Ata, mi wowo a mira tur esaki, mi orea a tende i a komprend esei. JOB 13:2 Loke boso sa mi tambe sa. Mi no ta inferior na boso. JOB 13:3 Ma ami lo kier a papia ku e Todopoderoso, i mi ta dese di rason ku Dios. JOB 13:4 Ma boso ta tapa e brdat ku boso mentiranan; boso tur ta dkternan ku no bal nada. JOB 13:5 Mara boso por a keda ketu, i ku esei lo a bira boso sabiduria! JOB 13:6 Awo r tende mi argumento, i skucha e rogamentu di mi lepnan. JOB 13:7 Boso kier papi a loke ta inhustu na fabor di Dios, i papia loke ta engaoso na Su fabor? JOB 13:8 Boso kier tuma parti p'E? Boso kier pleita pa Dios? JOB 13:9 Lo ta bon si E sku dri boso? Boso kier ga'E, manera boso ta gaa hende? JOB 13:10 E lo reprend boso sigur , si na sekreto boso mustra parsialidat. JOB 13:11 Su mahestat lo no teroris boso ? I temor di djE lo no kai riba boso? JOB 13:12 Boso dichonan memorabel ta prove rbionan di shinishi, boso defensanan ta defensanan di klei. JOB 13:13 "Keda ketu mi dilanti pa mi por papia; anto laga bin riba mi loke mester bin. JOB 13:14 Pa kiko mi mester kita mi karni ku mi djentenan, i tuma mi bida den mi man? JOB 13: 15 Maske E matami, tg lo mi konfia den djE. Sinembargo, lo mi defend mi kamindanan Su dilanti. JOB 13:16 Esaki tambe lo ta mi salbashon, pasobra un hende sin Dios no mag bin den Su presensia. JOB 13:17 Skucha mi palabranan ku atenshon, i laga mi deklarashon yena boso orea. JOB 13:18 At'awor, mi a prepar mi kaso; mi sa ku lo mi wrdu hustifik. JOB 13:19 Ken ta esun ku lo pleita ku mi? Pasobra e ora ei lo mi keda ketu i muri. JOB 13:20 "Solamente dos kos no hasi ku mi, e ora ei lo mi no skonde pa Bo: JOB 13:21 kita Bo man for di mi, i no laga temor pa Bo terorism i. JOB 13:22 E ora ei yama, i lo mi kontest; f lagami papia, e ora ei Abo kontestmi . JOB 13:23 Kuantu mi inikidatnan i mi piknan ta? Hasimi konos mi transgreshon i m i pik. JOB 13:24 Pakiko Bo ta skonde Bo kara, i ta konsidermi Bo enemigu? JOB 13:2 5 Lo Bo spanta un blachi ku a bula bai? Of lo Bo prsigu bagas seku? JOB 13:26 Paso bra Bo ta skirbi kosnan amargo kontra mi, i ta hasimi ered e inikidatnan di mi hu bentut. JOB 13:27 Bo ta pone mi pianan na sepa, i ta opserv tur mi berehanan; Bo ta pone un lmite pa mi plant'i pia, JOB 13:28 mientras ku mi ta kabando manera ko s putr, manera un bist ku mt a kome. JOB 14:1 "Hende ku a nase di muh ta biba poko d ia i ta yen di problema. JOB 14:2 Manera un flor e ta habri i ta marchit. Manera un sombra e ta hui bai i no ta permanes. JOB 14:3 I riba un hende asina Bo ta hab ri Bo wowo, i ta hib' Bo dilanti pa huisio? JOB 14:4 Ken por saka algu limpi for di loke no ta limpi? Ni un hende! JOB 14:5 Siendo ku siguramente su dianan ta ko nt, e kantidat di su lunanan ta ku Bo; Bo a stipul su lmitenan, kualnan e no por pa sa. JOB 14:6 Kita Bo bista for di dj pa e por soseg, te ora ku e komplet su dia man era un trahad kontrat.

JOB 14:7 "Pasobra pa un palu tin speransa, ku ora e wrdu gekap, e lo spreit di no bo, i su spreitnan lo no pashim. JOB 14:8 Maske su raisnan bira bieu den e tera i su tronkon muri den e tera seku, JOB 14:9 tg, asina ku e haa hol di awa, e ta flor es, i ta saka spreit manera un planchi. JOB 14:10 Ma hende ta muri i ta wrdu der. H ende ta hala su ltimo rosea, i unda el a keda? JOB 14:11 Manera awa ta verdamp fo r di laman, i awa di riu ta kaba i e riu ta seka, JOB 14:12 asina hende ta kai d rumi i no ta lanta mas; te ora ku e shelunan no t'ei mas, e lo no lanta ni wrdu s pirt for di su soo. JOB 14:13 "O ku Bo lo a skondemi den Seol, ku Bo lo a skondemi te ora Bo furia pasa, ku Bo lo a pone un lmite pa mi i krda riba mi! JOB 14:14 Si un hende muri, lo e bolbe biba? Tur e dianan di mi lucha lo mi spera, te ora mi liberashon bin. JOB 14:15 Abo lo yama, i ami lo kontestBo; lo Bo anhel na e obra d i Bo mannan. JOB 14:16 Pasobra awor Bo ta konta mi pasonan, ma Bo no ta opserv mi pik. JOB 14:17 Mi transgreshon ta sey den un saku, i Bo ta tapa mi inikidat. JOB 14:18 "Manera seru ta kai den otro i ta garna na pida-pida, i manera baranka ta kit for di su lug, JOB 14:19 manera awa ta gasta piedra, i manera korida di awa ta laba stf di tera bai kun, asina Bo ta destru speransa di hende. JOB 14:20 Semper B o ta triunf riba dj i e ta sali bai; Bo ta kambia su aparensia i ta mand' bai. JOB 14:21 Su yunan ta wrdu onr, ma e no sa esei; f nan ta wrdu umiy, ma e no ta ripar ese . JOB 14:22 Ma su kurpa ta hasi dol, i e ta lament solamente pa su mes." JOB 15:1 E ora ei Elifaz e temanita a kontest: JOB 15:2 "Un hmber sab lo kontest ku konosement u bano, i yena su barika ku bientu di pariba? JOB 15:3 Lo e rason ku palabra intil , f ku argumento ku no ta di ningun probecho? JOB 15:4 Di brdat, bo ta pone temor un banda, i ta stroba meditashon dilanti di Dios. JOB 15:5 Pasobra bo inikidat t a pone sorto di palabranan asina den bo boka, i bo ta skohe e lenguahe di hende astuto. JOB 15:6 Bo mes boka ta kondenbo, i no ami; i bo mes lepnan ta testifik ko ntra bo. JOB 15:7 "Ta abo ta e prom hende ku a nase? Of bo a wrdu trah prom ku e ser unan? JOB 15:8 Bo ta tende e konseho sekreto di Dios, i ta limit sabiduria pa bo mes? JOB 15:9 Kiko abo sa ku nos no sa? Kiko abo ta komprend ku nos no ta kompren d? JOB 15:10 Tantu esun ku kabei blanku komo e ansiano ta meimei di nos, muchu ma s bieu ku bo tata. JOB 15:11 Ta muchu poko e konsolashonnan di Dios ta pa bo, i e palabra ku a wrdu papi ku bo ku kario? JOB 15:12 Pakiko bo kurason ta lastrabo ba i kun? I pakiko bo wowonan ta spat kandela, JOB 15:13 ku bo ta bira bo spiritu ko ntra Dios, i ta prmit sorto di palabranan asina sali for di bo boka? JOB 15:14 "Ki ko hende ta, ku e mester ta puru, f esun ku a nase di muh, ku e mester ta hustu? J OB 15:15 Mira, E no ta pone konfiansa den Su santunan, i e shelunan no ta puru d en Su bista; JOB 15:16 kuantu menos un hende ku ta abominabel i korump, hende ku ta bebe inikidat manera awa! JOB 15:17 "Lo mi kontabo, skuchami; i loke mi a mir a, esei lo mi deklar tambe; JOB 15:18 loke hmbernan sab a konta, sin skonde nada ku nan a risib for di nan tatanan, JOB 15:19 na kendenan so e tera a wrdu dun, i ning un stranhero no a pasa meimei di nan. JOB 15:20 E hmber malbado ta trose di dol tu r su dianan, i e aanan ku ta ward pa e opresor ta kont. JOB 15:21 Zonidunan di tero r ta den su orea, mientras ku e ta na pas e destruid ta bin riba dj. JOB 15:22 E n o ta kere ku e lo bolbe for di skuridat, i e ta destin pa spada. JOB 15:23 E ta k ana rnt ta buska kuminda, i ta puntra: 'Unda e ta?' E sa ku dia di skuridat ta se rka. JOB 15:24 Aflikshon i angustia ta teroris'; nan ta poder di dj manera un rei k la pa atak, JOB 15:25 pasobra el a saka su man kontra Dios, i ta komport su mes ku arogansia kontra e Todopoderoso. JOB 15:26 Ku arogansia e ta kore bai kontra dj E ku su eskudo grandi i pis. JOB 15:27 "Pasobra el a tapa su kara ku vt, i a hasi su hepnan bira pis di karni. JOB 15:28 I el a biba den statnan desol, den kasnan k aminda ningun hende no kier a biba, ku ta destin pa bira ruina. JOB 15:29 E lo no bira riku, ni su rikesa lo no dura, i su mainshi lo no dobla te na suela. JOB 1 5:30 E lo no skapa for di skuridat; e flam lo seka su spreitnan, i pa medio di e rosea di e boka di Dios e lo bai. JOB 15:31 No lagu' konfia den banidat, gaando s u mes, pasobra banidat lo ta su rekompensa. JOB 15:32 Esei lo wrdu kumpl prom ku su tempu, i su rama di palma lo no ta brd. JOB 15:33 Manera mata di wendrif e ta laga su wendrif brd kai abou, i manera palu di oleifi e ta tira su flor abou. JOB 15:34 Pasobra e kompania di hende sin Dios ta infrtil, i kandela ta kaba ku e tntnan di e hende korupto.

JOB 15:35 Nan ta konseb prvrsidat i ta pari inikidat, i nan barika ta prepar engao." JOB 16:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 16:2 "Mi a tende hopi kos asina; boso tur ta k onsolad miserabel. JOB 16:3 No tin lmite na palabra bano? Of kiko ta molestibo ku b o ta kontest? JOB 16:4 Mi tambe por a papia manera boso, si mi tabata na boso lug. Mi por a kompon palabranan kontra boso, i sakud mi kabes pa boso. JOB 16:5 Mi por a fortales boso ku mi boka, i e konsolashon di mi lepnan por a kalma boso dol. JO B 16:6 "Si mi papia, mi dol no ta bira menos, i si mi keda ketu, ki alivio esei l o ta pa mi? JOB 16:7 Ma awor El a lagami morto kans; Bo a hasi tur e hendenan di mi kas keda desol. JOB 16:8 I Bo a yenami ku ploi, esei a bira un testigu kontra mi; i mi flakesa ta lanta kontra mi, e ta testigu den mi kara. JOB 16:9 Su rabia a sker mi i a prsigumi, El a krak Su djente kontra mi; mi atversario ta wak mi ku mal wowo. JOB 16:10 Nan a habri nan boka hanchu kontra mi, ku menospresio nan a dal mi na mi band'i kara; nan tur a basha bin kontra mi. JOB 16:11 Dios ta entre gmi na malechornan, i ta tirami den man di e malbadonan. JOB 16:12 Mi tabata tran kil, ma El a destrosmi, i El a garami na mi nk i a sakudmi kibrami na pida-pida; ta mbe El a ponemi komo Su mekpnt pa E tira riba mi. JOB 16:13 Su flechanan ta rondo nmi. Sin miserikrdia E ta traspas mi rionnan; E ta basha mi hal riba suela. JOB 16:1 4 E ta kibrami ku sla riba sla; E ta kore bin riba mi manera un guerero. JOB 16: 15 "Mi a kose paa-di-saku na mi kurpa, i a hinka mi kachu den tera. JOB 16:16 Mi kara ta kr di yora, i skuridat profundo ta riba mi klpnan di wowo, JOB 16:17 maske no tin violensia den mi mannan, i mi orashon ta puru. JOB 16:18 "O tera, no tapa mi sanger, i no laga mi sklamashon haa ni un lug di sosiegu. JOB 16:19 Awor aki m es, mira, mi testigu ta den shelu, i mi abogado ta den e halturanan. JOB 16:20 M i amigunan ta esnan ku ta hasi bofon di mi; mi wowo ta drama lgrima dilanti di Di os. JOB 16:21 Mara un hende por a roga na Dios, manera un hende ta roga pa su prh imo! JOB 16:22 "Pasobra ora poko aa a pasa, lo mi bai e kaminda for di unda lo mi no bolbe mas. JOB 17:1 "Mi spiritu ta kibr, mi dianan a wrdu krt, graf ta prepar pa mi. JOB 17:2 Siguramente hasidnan di bofon ta rondonmi, i mi wowo ta fih riba nan p robokashon. JOB 17:3 "Awor, pone Bo mes komo garantia pa mi. Ken otro lo para brg pa mi? JOB 17:4 Pasobra Bo a sera nan kurason pa komprendementu; pesei lo Bo no halsa nan. JOB 17:5 Esun ku labia su amigunan, asta wowo di su yunan lo faya. J OB 17:6 "Ma El a hasimi bira un dicho den pueblo, i ami ta un persona den ken su kara hende ta skupi. JOB 17:7 Mi wowo tambe a bira skur pa motibu di tristesa, i tur e miembronan di mi kurpa ta manera un sombra. JOB 17:8 E hende rekto lo ke da babuk di mira esaki, i e inosente lo lanta kontra e hende sin Dios. JOB 17:9 S inembargo, e hustu lo manten su kaminda, i esun ku tin mannan limpi lo krese bira mas i mas fuerte. JOB 17:10 "Ma awor, boso tur bin atrobe, pasobra mi no ta haa ni n hende sab meimei di boso. JOB 17:11 Mi dianan a pasa, mi plannan ta kibr, asta e deseonan di mi kurason. JOB 17:12 Nan ta hasi nochi bira dia, bisando: 'Lus t a serka,' den presensia di skuridat. JOB 17:13 Si mi spera Seol komo mi kas, si mi drecha mi kama den skuridat, JOB 17:14 si mi bisa korupshon: 'Bo ta mi tata', i bichi: 'Bo ta mi mama i mi ruman muh', JOB 17:15 unda mi speransa ta anto? I k en por mira mi speransa? JOB 17:16 Nan lo baha bai ku mi den Seol? Lo nos baha b ai huntu den stf?" JOB 18:1 E ora ei Bildad e suhita a kontest: JOB 18:2 "Kuantu t empu mas lo bo rondia palabra? Sea rasonabel, i e ora ei nos por papia. JOB 18:3 Pakiko nos ta wrdu mir komo bestia, i konsider bobo den bo bista? JOB 18:4 Abo ku ta sker bo mes den bo rabia-- pa bo motibu tera mester wrdu bandon, f e baranka kit for di su lug? JOB 18:5 "Di brdat, e lus di e malbado ta paga, i e flam di su kand ela no ta duna klaridat. JOB 18:6 E lus den su tnt a bira skur, i su lampi banda di dj ta paga. JOB 18:7 Su pasonan vigoroso a debilit, i su mes triki ta tir' abou. JOB 18:8 Pasobra su mes pianan ta tir' den e reda, i e ta trapa den e knopwrk. JO B 18:9 Un klm ta gar' na su hilchi, i un trampa ta dal sera kun aden.

JOB 18:10 Un laso ta skond p' den tera, i tin un trampa p' riba kaminda. JOB 18:11 Na tur banda terornan ta spant', i ta yag na kada paso. JOB 18:12 Su forsa a kaba pa kousa di hamber, i kalamidat ta par kla banda di dj. JOB 18:13 Su kueru ta ked a destros dor di enfermedat; e primognito di morto ta devor miembronan di su kurpa. JOB 18:14 E ta wrdu rank for di e siguridat di su tnt, i nan ta pon' marcha dilanti di e rei di terornan. JOB 18:15 Nada di loke e tin den su tnt no ta di dj; swafel ta wrdu plam riba su lug di biba. JOB 18:16 Abou su raisnan a seka, i ariba su tak i ta krt kit af. JOB 18:17 Rekurdo di dj ta peres for di tera, i e no tin nmber rib a. JOB 18:18 E ta wrdu push for di lus den skuridat, i sak for di mundu. JOB 18:19 E no tin ni desendiente ni posteridat entre su pueblo, ni ningun sobrebibiente n a e lug, kaminda e tabata biba. JOB 18:20 Esnan di oksidente ta keda tur babuk di su destino, i esnan di oriente ta keda yen di horor. JOB 18:21 Siguramente asina e lugnan di biba di e malbado ta, i esaki ta e lug di esun ku no konos Dios." JOB 19:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 19:2 "Kuantu tempu mas boso lo tormentmi, i kibrami na pida-pida ku palabra? JOB 19:3 Ya ta dies biaha kaba ku boso a insultmi; boso no tin brguensa di tratami na manera inhustu. JOB 19:4 Ounke di brdat mi a komet e ror, mi eror ta keda mi asunto. JOB 19:5 Si di brdat boso kier halsa boso mes kon tra mi, i dunami prueba di mi reproche, JOB 19:6 sabi anto ku Dios a tratami na manera inhustu, i a sera Su reda rnt di mi. JOB 19:7 "Ata, mi ta grita: 'Violensi a!' ma mi no ta haa kontesta; mi ta grita pa yudansa, ma no tin hustisia. JOB 19: 8 El a sera mi kaminda ku muraya, asina ku mi no por pasa, i El a pone skuridat den mi berehanan. JOB 19:9 El a ranka mi onor kita for di mi, i a kita e korona for di riba mi kabes. JOB 19:10 E ta kibrami na tur banda, i mi no t'ei mas; i m i speransa El a ranka manera ta ranka un palu ku rais ku tur. JOB 19:11 Tambe El a laga Su rabia sende kontra mi, i a konsidermi komo Su enemigu. JOB 19:12 Su tr upanan ta bin huntu, i ta traha nan baluarte kontra mi, i ta pone nan kampamentu rnt di mi tnt. JOB 19:13 "El a aleh mi rumannan leu for di mi, i mi konosnan a bira kompletamente strao pa mi. JOB 19:14 Mi famianan a faya, i mi amigunan ntimo a lu bidmi. JOB 19:15 Esnan ku ta biba den mi kas i mi sirbientenan ta konsidermi komo un hende strao. Mi ta un stranhero den nan bista. JOB 19:16 Mi ta yama mi sirbid, ma e no ta kontest; mi mester rogu' ku mi boka. JOB 19:17 Mi esposa tin tegi di mi rosea, i mi mes rumannan tin asko di mi. JOB 19:18 Asta mucha chikitu ta despre simi; ora mi lanta para, nan ta papia kontra mi. JOB 19:19 Tur mi amigunan ntimo t a aboresmi, i esnan ku mi ta stima a bira kontra mi. JOB 19:20 Mi wesunan ta pega na mi kueru i na mi karni, solamente mi karn'i djente a keda. JOB 19:21 "Tene d uele di mi, tene duele di mi, O boso, mi amigunan, pasobra e man di Dios a dal m i. JOB 19:22 Pakiko boso ta prsigumi manera Dios ta hasi, i no ta keda satisfecho ku mi karni? JOB 19:23 "Mara mi palabranan por a wrdu skirb! Mara nan por a wrdu sk irb den un buki! JOB 19:24 Ku nan por a wrdu grab ku pn di heru i chumbu den baranka pa semper! JOB 19:25 Pasobra mi sa ku mi Redentor ta biba, i ku na final E lo p ara riba tera. JOB 19:26 I despues ku mi kueru keda destru, mi sa esaki, ku den m i karni lo mi mira Dios, JOB 19:27 Kende ami mes lo mira, i mi mes wowo lo mira i ningun otro hende. Mi kurason ta anhel den mi. JOB 19:28 "Si boso bisa: 'Kon no s lo prsigui?' I 'Ki preteksto pa un kaso nos por haa kontra dj?' JOB 19:29 Anto bos o mes tene miedu di e spada, pasobra furia ta trese e kastigu di spada, pa boso por sa ku tin huisio." JOB 20:1 E ora ei Zofar e naamatita a kontest: JOB 20:2 "P esei mi pensamentunan preokup ta hasimi kontest, pa motibu di e inkietut ku tin de n mi. JOB 20:3 Mi a skucha e reprendementu ku ta insultmi, i e spiritu di mi komp rendementu ta hasimi kontest. JOB 20:4 "Bo no sa esaki for di prom aya, desde ku h ende a wrdu pon riba mundu, JOB 20:5 ku e triunfo di e malbado ta krtiku, i e alegr ia di e hende sin Dios ta pa un momento so? JOB 20:6 Maske su orguyo yega te den e shelunan, i su kabes ta mishi ku e nubianan, JOB 20:7 e ta peres pa semper mes kos ku su sushi; esnan ku a mir' lo puntra: 'Unda e ta?' JOB 20:8 E ta bula bai m anera un soo, i nan no por ha'; manera un vishon di anochi nan ta kore kun. JOB 20:9 E wowo ku tabata mir' no ta mir' mas, i su lug no ta mir' mas. JOB 20:10 Su yunan t a buska fabor serka e pobernan, i su mannan ta debolb su rikesa.

JOB 20:11 Su wesunan ta yen di e vigor di su hubentut, ma e ta keda huntu kun, dr um abou den stf. JOB 20:12 "Maske maldat ta dushi den su boka, i e ta skond' bou di su lenga, JOB 20:13 maske e ta ward' i no kier lagu' bai, ma ta ten' den su boka, JOB 20:14 tg e kuminda den su stoma ta kambia bira veneno di kobra den dj. JOB 20: 15 E ta guli rikesanan, ma lo saka nan bk; Dios lo saka nan for di su barika. JOB 20:16 E ta chupa veneno di kobra; lenga di vbora ta mat'. JOB 20:17 E no ta mira e koridanan di awa, e riunan di miel i manteka di lechi. JOB 20:18 E ta debolb lo ke el a traha duru p', i no por guli; pa loke ta e rikesanan di su negoshi, e no p or ni gosa di nan. JOB 20:19 Pasobra el a oprim i a bandon e pobernan; ku violensi a el a tuma un kas ku e no a traha. JOB 20:20 "Pasobra e no tabatin trankilidat den su kurason, e no ta keda ku nada di loke e ta dese. JOB 20:21 No ta keda nada pa e devor; pesei su prosperidat no ta dura. JOB 20:22 Den tur su abundansia e l o pasa nesesidat; man di tur esnan ku ta sufri lo bin kontra dj. JOB 20:23 Ora ku e yena su barika, Dios lo manda Su rabia furioso riba dj, i lo laga esei yobe ri ba dj mientras ku e ta kome. JOB 20:24 E por hui pa e arma di heru, ma e bog di b rns lo traspas'. JOB 20:25 E ta sak' for di su lomba, e punta ku ta lombra e ta sak a for di su nir. Teror ta poder di dj, JOB 20:26 skuridat kompleto ta wrdu reserv pa su tesoronan, i kandela ku hende no a waya lo destrui; esei lo kaba ku e sobrebi biente den su tnt. JOB 20:27 E shelunan lo revel su inikidat, i tera lo lanta kont ra dj. JOB 20:28 Loke el a akumul den su kas lo bai lagu'; su biennan lo kaba na na da den e dia di Su rabia. JOB 20:29 Esaki ta e porshon di Dios pa e hmber malbado , e erensia ku Dios a apunt p'." JOB 21:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 21:2 "Skucha mi diskurso ku atenshon, i laga esaki ta boso konsuelo. JOB 21:3 Tene pasenshi ku mi, pa mi papia; i despues ku mi kaba di papia, boso por hasi bofon. JOB 21:4 "A kaso mi keho ta kontra hende? I pakiko lo mi no bira impasiente? JOB 21:5 Wak mi , i keda asombr, i pone man riba boka. JOB 21:6 Asta ora mi krda, mi ta keda spant, i temblamentu ta poder di mi. JOB 21:7 Pakiko e malbadonan ta sigui biba i bira bieu, s, bira masha poderoso mes? JOB 21:8 Nan ta mira nan desendientenan stables rnt di nan, i nan yunan dilanti di nan wowo. JOB 21:9 Nan kasnan ta sigur i liber di temor; e bara di Dios tampoko no ta riba nan. JOB 21:10 Nan toronan ta engen dr sin faya; nan baka ta wrp i no ta prd yu. JOB 21:11 Nan ta laga nan chikitunan sa li bai manera un tou di karn, i nan yunan ta bula rnt. JOB 21:12 Nan ta kanta ku t amburein i arpa, i ta regosih riba tono di flit. JOB 21:13 Nan ta pasa nan dianan den prosperidat, i den un momento nan ta baha bai den Seol. JOB 21:14 I nan ta b isa Dios: 'Bai for di nos! Nos no ta ni dese e konosementu di Bo kamindanan. JOB 21:15 Ta ken e Todopoderoso ta, ku nos mester sirbiE, i kiko nos ta gana, si nos hasi orashon na djE?' JOB 21:16 Ata, nan prosperidat no ta den nan man; e konse ho di e malbado ta leu for di mi. JOB 21:17 "Kuantu biaha lampi di e malbado ta wrdu pag? I kuantu biaha kalamidat ta bin riba nan? Dios ta repart destrukshon den Su rabia? JOB 21:18 Nan ta manera yerba seku dilanti di bientu, i manera bagas k u tempestat ta hiba. JOB 21:19 Nan ta bisa: 'Dios ta warda inikidat di un hende pa su yunan.' Laga Dios paga e hende mes, pa e komprend. JOB 21:20 Laga su mes wo wo mira su destrukshon, i lagu' bebe di e furia di e Todopoderoso. JOB 21:21 Paso bra kiko ta import' su kas despues di su morto, ora ku e kantidat di su lunanan wr du krt kit af? JOB 21:22 "Un hende por sia Dios konosementu, siendo ku ta E ta huzga esunnan di mas haltu? JOB 21:23 Un hende ta muri yen di vigor, siendo henteramen te na pas i trankil; JOB 21:24 su kustianan ta yen di vt, i e tuti di su wesunan ta keda fresku asina, JOB 21:25 mientras ku otro ta muri ku alma amarg, sin ku nu nka el a purba algu bon. JOB 21:26 Huntu nan ta drumi den stf, i bichi ta tapa na n. JOB 21:27 "Mira, mi konos boso pensamentunan, i e kmpltnan ku kualnan boso kier a hasimi dao. JOB 21:28 Pasobra boso ta puntra: 'Unda kas di e hende nobel ta ked a? I unda e tnt ta, e lugnan di biba di e malbadonan?' JOB 21:29 Boso no a puntra esnan ku ta pasa riba kaminda? I boso no a asept nan testimonio?

JOB 21:30 Pasobra e malbado ta reserv pa e dia di kalamidat; nan lo wrdu sak af riba e dia di rabia. JOB 21:31 Ken lo konfront' ku su akshonnan, i ken lo pagu' pa lok e el a hasi? JOB 21:32 Mientras ku e ta wrdu hib na graf, hende lo tene warda na s u tumba. JOB 21:33 E klmpinan di tera di e vaye lo tap' dushi asina; ademas, tur h ende lo sigui su tras, mientras ku un kantidat ku no por wrdu kont ta bai su dilan ti. JOB 21:34 "Kon anto boso por konsolmi ku palabranan bano, siendo ku boso kont estanan ta keda yen di falsedat?" JOB 22:1 E ora ei Elifaz e temanita a kontest: JOB 22:2 "Un hende yen di vigor por ta til pa Dios? Of un hende sab por ta til pa s u mes? JOB 22:3 Ki probecho esei lo duna e Todopoderoso, ku bo ta hustu, f ki gan ashi, ku bo ta hasi bo kamindanan perfekto? JOB 22:4 "Ta pa motibu di bo temor p 'E ku E ta reprendbo, ku E ta ehekut huisio kontra bo? JOB 22:5 No t'asina ku bo m aldat ta grandi i bo inikidatnan ta sin fin? JOB 22:6 Pasobra sin motibu bo a ek sig garantia for di bo rumannan, i a kita hende su paa, laga nan sun. JOB 22:7 Esun ku ta kans bo no a duna awa pa bebe, i esun ku tin hamber bo a nenga pan. JOB 22 :8 Ma tera ta pertenes na e hmber poderoso, i e hmber onorabel ta biba riba dj. JOB 22:9 Bo a manda biudanan bai man bash, i forsa di e wrfanonan a wrdu kibr. JOB 22:10 Pesei tin trampanan tur rnt di bo, i spantu repentino ta terorisbo, JOB 22:11 f sk uridat, asina ku bo no por mira, i un abundansia di awa ta tapabo. JOB 22:12 "Di os no ta den e haltura di shelu? Wak tambe e streanan leu aya, kon haltu nan ta! JOB 22:13 I bo ta puntra: 'Kiko Dios sa? E por huzga dor di skuridat profundo? JOB 22:14 Nubianan diki ta tap'E, asina ku E no por mira; i E ta kana riba e srku lo di shelu.' JOB 22:15 Bo kier sigui e kaminda antiguo ku hmbernan malbado a kan a riba, JOB 22:16 kendenan a wrdu rank kit af prom ku nan tempu, kende nan fundeshi a wrdu lab hib dor di un riu? JOB 22:17 Nan a bisa Dios: 'Bai for di nos!' I 'Kiko e Todopoderoso por hasi nan?' JOB 22:18 Sinembargo, El a yena nan kasnan ku kosna n bon; ma konseho di e malbado ta leu for di mi. JOB 22:19 "E hustunan ta mira e sei i ta keda kontentu, i e inosente ta hasi bofon di nan, JOB 22:20 bisando: 'D i brdat, nos atversarionan ta krt kit af, i kandela a kaba ku nan abundansia.' JOB 22 :21 "Entregbo awor i keda na pas kunE; dor di esei bondat lo bin pa bo. JOB 22:22 Pa fabor, asept instrukshon for di Su boka, i warda Su palabranan den bo kurason . JOB 22:23 Si bo bolbe serka e Todopoderoso, lo bo wrdu edifik; si bo hala inhust isia leu for di bo tnt, JOB 22:24 i pone bo oro den e stf, i e oro di Ofir meimei di e piedranan di e roinan, JOB 22:25 e ora ei e Todopoderoso lo ta bo oro i pla ta presioso pa bo. JOB 22:26 Pasobra e ora ei lo bo tin delisia den e Todopodero so, i lo hisa bo kara na Dios. JOB 22:27 Lo bo hasi orashon na djE, i E lo skuch abo, i lo bo kumpli ku bo promesanan. JOB 22:28 Tambe lo bo deklar algu, i esei l o wrdu stables pa bo, i lus lo briya riba bo kamindanan. JOB 22:29 Ora bo ta abat, lo bo papia ku konfiansa, i e persona umilde E lo salba. JOB 22:30 E lo libra es un ku no ta inosente, i e lo wrdu libr pa medio di e limpiesa di bo mannan." JOB 2 3:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 23:2 "Asta riba e dia djawe mi keho ta rebeldia; Su man ta pis apesar di mi kehamentu. JOB 23:3 Mara mi por tabata sa unda mi por a ha'E, pa mi por a yega kaminda E ta sint! JOB 23:4 Lo mi a pone mi kaso Su dilanti i yena mi boka ku argumentonan. JOB 23:5 Lo mi a haa sa e palabranan ku E lo a k ontestmi, i komprend loke E kier a bisami. JOB 23:6 Akaso E lo a diskut ku mi den e grandesa di Su poder? N, siguramente E lo a paga atenshon na mi. JOB 23:7 Ayanan e hende rekto lo a rason kunE; asina lo mi a wrdu libr pa semper for di mi Hues. J OB 23:8 "Ata, mi ta bai padilanti, ma E no t'ei, i patras, ma mi no por mir'E; J OB 23:9 ora ku E ta traha na man robes, mi no por mir'E; ora ku E bira na man dr echi, mi no por mir'E. JOB 23:10 Ma E sa di e kaminda ku mi ta kohe; ora ku E ka ba di ponemi na prueba, lo mi sali manera oro. JOB 23:11 Mi pia a sigui firme de n Su pasonan; mi a keda riba Su kaminda i no a desvi. JOB 23:12 Mi no a bandon e m andamentu di Su lepnan; mi a stima e palabranan di Su boka mas ku mi porshon di kuminda di tur dia. JOB 23:13 "Ma E ta niko, i ken por kambi'E? I loke Su alma ta dese, ta esei E ta hasi. JOB 23:14 Pasobra E ta kumpli ku loke ta plani pa mi, i hopi kos asina E tin pens. JOB 23:15 Pesei mi ta tur spant den Su presensia; ora m i para pensa, mi ta tembla Su dilanti.

JOB 23:16 Pasobra ta Dios a hasi mi kurason desmay, i ta e Todopoderoso a terorism i, JOB 23:17 ma mi no ta keda ketu pa motibu di skuridat, ni e skuridat profundo ku ta tapami. JOB 24:1 "Pakiko e Todopoderoso no ta stipul tempu pa huisio? I pa kiko esnan ku konos'E no ta mira Su dianan? JOB 24:2 Tin hende ku ta kita e mark anan di tereno; nan ta hrta i devor tounan di karn. JOB 24:3 Nan ta bai ku e buriku nan di e wrfanonan; nan ta tuma buey di e biuda komo garantia. JOB 24:4 Nan ta pu sha esnan den nesesidat for di kaminda; i ta forsa e pobernan di e tera pa skond e huntu. JOB 24:5 Mira, manera buriku di mondi den desierto nan ta sali bai nan trabou, buskando kuminda ku diligensia; e desierto ta produs kuminda pa nan i pa nan yunan. JOB 24:6 Nan ta krta yerba pa nan bestianan den kunuku, i nan ta piki wendrif ku ta ked'atras den kunuku di e malbado. JOB 24:7 Nan ta pasa nochi sun, s in paa, i nan no tin nada pa tapa kontra friu. JOB 24:8 Nan ta tur muh di e awaser u di e serunan haltu, i nan ta brasa baranka pa falta di lug di skonde. JOB 24:9 Otronan ta ranka e wrfano for di pechu, i for di hende pober nan ta eksig garantia . JOB 24:10 Nan ta laga nan kana rnt sun, sin paa. I nan ta kita e bohnan for di esn an ku tin hamber. JOB 24:11 Paden di nan murayanan nan ta produs zeta; nan ta tra pa drif den e bakinan-di-prs-wendrif, i tg nan tin set. JOB 24:12 For di e stat hend enan ta keha, i e almanan di esnan herid ta sklama; sinembargo, Dios no ta hasi k aso di lokura. JOB 24:13 "Tin esnan ku ta rebeldi kontra e lus; nan no konos su ka mindanan, ni ta keda den su berehanan. JOB 24:14 E matad ta lanta ora dia ta habr i; e ta mata e pobernan i esnan den nesesidat, i anochi e ta meskos ku un ladron . JOB 24:15 I wowo di e kibrad di matrimonio ta warda te ora kumins bira skur, i t a bisa: 'Ningun wowo lo mirami.' I e ta disfras su kara. JOB 24:16 Den skur nan t a kibra drenta den kasnan, den dia nan ta sera nan mes paden; nan no konos lus. J OB 24:17 Mainta ta meskos ku skuridat profundo p', pasobra e ta kustumbr ku e tero rnan di skuridat profundo. JOB 24:18 "Nan ta insignifikante riba e superfisio di awa; nan porshon ta keda maldishon riba tera. Nan no ta bira den direkshon di e kunukunan di wendrif. JOB 24:19 Sekura i kalor ta kaba ku e awanan di sneu, asina tambe Seol ta kaba ku esnan ku a peka. JOB 24:20 Un mama lo lubid'; bichi ta fie sta kun, te ku ningun hende no ta krd' mas. I maldat lo wrdu kibr manera un palu. JOB 24:21 E ta trata e muh steril na manera inhustu, i no ta hasi bon pa e biuda. JO B 24:22 Ma pa medio di Su poder Dios ta lastra e poderoso bai kun; e ta lanta bk, ma ningun hende no tin siguransa di bida. JOB 24:23 E ta duna nan siguridat i na n ta wrdu sosten, i Su wowo ta riba nan kamindanan. JOB 24:24 Pa poko tempu nan ta hals, despues nan no t'ei mas; ademas, nan ta wrdu rebah, i manera tur kos nan ta wrdu krt kit for di kaminda; i nan ta keda krt manera tapushi di mainshi. JOB 24:25 " wor si no ta asina, ken por proba ku mi ta un gaad, i mustra ku mi palabranan no b al nada?" JOB 25:1 E ora ei Bildad e suhita a kontest: JOB 25:2 "Dominio i temor ta pertenes na djE, Kende ta stables pas den Su halturanan. JOB 25:3 Su trupanan p or wrdu kont? Riba ken Su lus no ta sali? JOB 25:4 Kon anto un hende por ta hustu dilanti di Dios? Of kon esun ku a nase di muh por ta puru? JOB 25:5 Si ni luna no tin splendor, ni e streanan no ta puru den Su bista, JOB 25:6 kuantu menos hend e ku ta bichi i yu di hende ku ta bichi!" JOB 26:1 E ora ei Jb a kontest: JOB 26:2 "Ki yudansa bo ta pa esun ku ta debil! Kon bo a salba e brasa ku ta sin forsa! JOB 26:3 Ki konseho bo a duna esun ku no tin sabiduria! Ki konosementu sano bo a duna na abundansia! JOB 26:4 Na ken bo a dirig palabra? I spiritu di ken a papia dor di bo boka? JOB 26:5 "E mortonan ta tembla bou di e awanan i nan habitanten an. JOB 26:6 Seol ta sun Su dilanti, i Abadon no tin ko'i tapa. JOB 26:7 E ta eks tend e parti nrt riba espasio bash, i ta kolog tera riba nada. JOB 26:8 E ta lora e awanan den Su nubianan; tg e nubia no ta rement bou di nan peso. JOB 26:9 E ta tap a kara di luna yen, i ta ekstend Su nubia riba dj. JOB 26:10 El a traha un srkulo r iba superfisio di e awanan, un frontera entre lus i skuridat.

JOB 26:11 E pilarnan di shelu ta tembla, i ta keda asombr pa motibu di Su reprend ementu. JOB 26:12 El a kalma laman ku Su poder, i pa medio di Su komprendementu El a destros Rahab. JOB 26:13 Pa medio di Su rosea El a drna e shelunan; Su man a traspas e kolebra ku ta hui. JOB 26:14 Mira, esakinan ta djis un parti minimal di Su obranan; i ta un palabra suave asina nos ta tende for di djE! Ma ken por kom prend Su strena poderoso?" JOB 27:1 E ora ei Jb a sigui su diskurso i a bisa: JOB 27:2 "Manera Dios ta biba, Kende a kita mi derecho, i e Todopoderoso, Kende a am arg mi alma, JOB 27:3 pasobra tanten ku tin bida den mi, i e rosea di Dios ta den mi nanishi, JOB 27:4 mi lepnan siguramente lo no papia inhustisia, ni mi lenga lo no ekspres engao. JOB 27:5 Nunka di mi bida lo mi bisa ku boso tin rason; te na mi morto lo mi no bandon mi integridat. JOB 27:6 Mi ta tene mi hustisia duru i n o ta lagu' bai. Mi kurason no ta reproch ni un di mi dianan. JOB 27:7 "Laga mi ene migu ta manera e malbado, i esun ku lanta kontra mi, manera e inhustu. JOB 27:8 Pasobra kiko ta e speransa di e hende sin Dios, dia ku e wrdu krt kit af, dia ku Dios eksig su alma? JOB 27:9 Akaso Dios lo skucha su sklamashon dia ku aflikshon bin riba dj? JOB 27:10 Lo e tin delisia den e Todopoderoso? Lo e sklama na Dios tur o ra? JOB 27:11 "Lo mi siabo tokante di e poder di Dios; loke e Todopoderoso tin pl ani lo mi no skonde. JOB 27:12 Ata, boso tur a mira esaki; pakiko anto boso ta pa pia banidat? JOB 27:13 "Esaki ta e porshon for di Dios pa un hmber malbado, i e e rensia ku e opresornan ta risib for di e Todopoderoso. JOB 27:14 Maske su yunan t a hopi, ta pa spada nan ta destin; i nunka su desendientenan lo no tin sufisiente pan. JOB 27:15 Esnan di dj ku sobrebib lo wrdu der pa motibu di e plaga, i nan biud anan lo no por yora. JOB 27:16 Maske e monton plata manera stf i monton paa manera k lei, JOB 27:17 e lo prepar', ma e hustu lo bisti, i e inosente lo parti e plata. J OB 27:18 El a traha su kas manera kas di araa, f manera un kabaa ku e wardad di kunu ku a traha. JOB 27:19 Riku e ta drumi, ma pa delaster biaha; e ta habri su wowo, i su rikesa no t'ei mas. JOB 27:20 Terornan ta poder di dj manera un diluvio; ano chi tempestat ta hrt' bai kun. JOB 27:21 Bientu di pariba ta hib', i e ta dispars; e ta supl' kit' for di su lug. JOB 27:22 Pasobra e ta dal kontra dj sin miserikrdia; si guramente e lo purba hui for di su poder. JOB 27:23 Hende lo bati man kontra dj i lo flit kit' for di su lug. JOB 28:1 "Siguramente tin un mina kaminda ta haa plata, i un lug kaminda nan ta refin oro. JOB 28:2 Heru ta wrdu sak for di den tera, i for di baranka hende ta dirti koper. JOB 28:3 Hende ta pone un fin na skuridat, i t a buska te na e lmite di mas leu e piedra ku ta den skuridat i den e sombra di mo rto. JOB 28:4 E ta koba un mina leu for di kaminda hende ta biba, na lugnan ku pi a di hende a lubid; nan ta kolog i ta zwai bai bin leu for di hende. JOB 28:5 Tera , for di dj ta sali pan, ma abou e ta wrdu rebolti manera kandela. JOB 28:6 Su bara nkanan ta lug di haa safiro, i su stf ta konten oro. JOB 28:7 E bereha ei ningun par ha di rapia no konos, ni wowo di falki no a mir' nunka. JOB 28:8 Bestia sobrb no a ka na riba dj, ni leon feros no a pasa riba dj. JOB 28:9 E ta pone su man riba piedra duru; e ta blter e serunan laga nan raisnan keda bisto. JOB 28:10 E ta krta baran ka habri kanal, i su wowo ta mira tur sorto di kos presioso. JOB 28:11 E ta trah a dam pa e koridanan di awa pa nan no kore mas, i loke ta skond e ta saka trese n a kla. JOB 28:12 "Ma unda sabiduria por wrdu ha? I na unda e lug di komprendementu t a? JOB 28:13 Hende no konos su balor; tampoko e no ta wrdu ha den e tera di e bibuna n. JOB 28:14 Profundidat ta bisa: 'E no ta den mi', i laman ta bisa: 'E no ta se rka mi.' JOB 28:15 E no por wrdu kumpr ku oro, ni plata no por wrdu pis komo su prei s. JOB 28:16 E no por wrdu balor na preis di oro di Ofir, di piedranan presioso di neks f safiro. JOB 28:17 Ni oro ni kristal no por igual', ni e no por wrdu kambi pa artkulonan di oro fini. JOB 28:18 Koral i kristal no mester wrdu menshon mes; i e p reis di sabiduria ta mas haltu ku esun di prla. JOB 28:19 E topasio di Etiopia no por igual', ni e no por wrdu balor na preis di oro puru. JOB 28:20 "For di unda sa biduria ta bin anto? I na unda e lug di komprendementu ta? JOB 28:21 Asina e ta s kond pa wowo di tur loke ta biba, i skond pa e parhanan di shelu. JOB 28:22 Destru kshon i Morto ta bisa: 'Nos a tende un rumor di esaki ku nos orea.'

JOB 28:23 Dios ta komprend su kaminda, i E konos su lug. JOB 28:24 Pasobra E ta wak te na e finnan di mundu, i ta mira tur kos bou di e shelunan. JOB 28:25 Ora ku El a duna bientu su peso i a stipul mid di e awanan, JOB 28:26 ora ku El a traha u n lei pa awaseru, i un kaminda pa e rayonan di lamper, JOB 28:27 e ora ei El a m ira esaki i a deklar'; El a stables' i tambe a skudri'. JOB 28:28 I na hende El a bi sa: 'Mira, e temor di SEOR, ta esei ta sabiduria; i pa apart for di maldat ta komp rendementu.'" JOB 29:1 Jb a sigui su diskurso i a bisa: JOB 29:2 "Mara mi tabata manera mi tabata lunanan pas, manera den e dianan ku Dios tabata kuidami; JOB 29: 3 tempu ku Su lampi tabata briya riba mi kabes, i pa medio di Su lus mi tabata k ana pasa dor di skuridat; JOB 29:4 manera mi tabata den e dianan di mi hubentut, tempu ku e amistat di Dios tabata riba mi tnt; JOB 29:5 tempu ku e Todopoderoso tabata ku mi ainda, i mi yunan tabata rnt di mi; JOB 29:6 tempu ku mi pasonan tab ata ba den manteka, i e baranka tabata basha riunan di zeta pa mi! JOB 29:7 "Tempu ku mi tabata sali bai na e porta di stat, tempu ku mi tabata bai sinta na mi lu g riba plenchi, JOB 29:8 e hobennan tabata mirami i tabata bai skonde, i e ansian onan tabata lanta para. JOB 29:9 E prensnan tabata stp di papia, i tabata pone ma n na boka; JOB 29:10 bos di e nobelnan tabata keda ketu, i nan lenga tabata pega na nan shel'i boka. JOB 29:11 Pasobra ora orea tabata tende, e tabata yamami be ndishon, i ora wowo tabata mira, e tabata duna testimonio di mi, JOB 29:12 pasobr a mi tabata libra e pober ku tabata sklama pa yudansa, i e wrfano ku no tabatin n ingun hende pa yud'. JOB 29:13 E bendishon di e hmber muribundu a bin riba mi, i m i tabata hasi kurason di e biuda kanta di alegria. JOB 29:14 Mi tabata bisti mi mes ku hustisia, i esei tabata tapami; mi hustisia tabata manera un mantel i un tlban. JOB 29:15 Mi tabata wowo pa e siegu i pia pa e lam. JOB 29:16 Mi tabata un tata pa esnan den nesesidat, i mi tabata investig kaso di hende deskonos pa mi. J OB 29:17 I mi tabata kibra kachete di e malbado, i tabata ranka e proi for di me imei di su djentenan. JOB 29:18 "E ora ei mi a pensa: 'Lo mi muri den mi neishi, i lo mi multiplik mi dianan manera santu. JOB 29:19 Mi rais ta plama te yega na e awanan, i serena ta keda henter anochi riba mi taki. JOB 29:20 Mi gloria sempe r ta nobo den mi, i mi bog ta wrdu renob den mi man.' JOB 29:21 "Nan tabata skucha mi i tabata spera, i tabata keda ketu pa tende mi konseho. JOB 29:22 Despues di mi palabranan nan no tabata papia mas, i mi palabranan tabata gotia riba nan. JO B 29:23 I nan tabata spera riba mi manera riba awaseru, i tabata habri nan boka hanchu manera pa e ltimo awaseru di temporada. JOB 29:24 Ora mi tabata hari ku na n, kasi nan no por a kere, i e lus di mi kara nan no por a kita. JOB 29:25 Mi ta bata skohe un kaminda pa nan i tabata sinta komo hefe, i tabata biba manera rei meimei di e trupanan, manera un hende ku tabata konsol esnan ku tabata yora. JOB 30:1 "Ma awor esnan ku ta mas hoben ku mi ta hasi bofon di mi, esnan ku nan tata nan mi no a konsider digno pa pone nan huntu ku e kachnan di mi tou di karn. JOB 30 :2 Di brdat, di kiko e forsa di nan mannan a sirbimi? Nan a prd nan vigor. JOB 30:3 Nan ta flaku-flaku pa motibu di nesesidat i hamber, kendenan ta kou tera seku a nochi na lugnan bandon i desol. JOB 30:4 Nan ta ranka malba for di den e matanan, i rais di mata di enebro ta nan kuminda. JOB 30:5 Nan ta wrdu sak for di komunidat; hende ta grita nan manera ta grita ladron, JOB 30:6 asina ku nan ta biba den va yenan spantoso, den burakunan den tera i den e barankanan. JOB 30:7 Meimei di e matanan nan ta grita manera buriku; i bou di e matanan di sumpia nan ta bin huntu . JOB 30:8 Hende bobo, s, esnan sin nmber, nan a wrdu sut sak for di e tera. JOB 30:9 "I awor mi a bira nan kantika di bofon, asta mi a bira un refran pa nan. JOB 30 :10 Nan ta aboresmi i ta aleh nan mes for di mi, i nan no ta laga di skupi den mi kara. JOB 30:11 Pasobra El a ls lia di Su bog i a afligmi, nan a laga frena bai mi dilanti. JOB 30:12 Na mi man drechi e multitut bulgar ta lanta; nan ta pusha mi pianan un banda i ta lanta nan kamindanan di destrukshon kontra mi. JOB 30:13 Na n ta kibra mi kaminda, nan tin probecho di mi kalamidat, ningun hende no ta stro ba nan. JOB 30:14 Manera dor di un kibr hanchu nan ta pasa, meimei di un tempesta t nan ta lora bin.

JOB 30:15 Terornan ta bin kontra mi, nan ta prsigu mi onor manera bientu, i mi pro speridat a pasa bai manera un nubia. JOB 30:16 "I awor mi alma ta wrdu dram paden di mi; dianan di aflikshon a garami. JOB 30:17 Anochi e ta traspas mi wesunan den mi, i e dolnan ku ta komemi no ta tuma sosiegu. JOB 30:18 Pa medio di un forsa e norme mi paa ta keda tur tros; e ta chokami manera e kl di mi bachi. JOB 30:19 El a tirami den lodo, i mi a bira manera stf i shinishi. JOB 30:20 "Mi ta sklama na B o pa yudansa, ma Bo no ta kontestmi; mi ta lanta para i Bo no ta paga atenshon na mi. JOB 30:21 Bo a bira kruel pa mi; ku e poder di Bo man Bo ta prsigumi. JOB 30: 22 Bo ta hisami pone riba bientu i ta hasimi kore riba dj; i Bo ta hasimi disolv d en un tempestat. JOB 30:23 Pasobra mi sa ku lo Bo hibami na morto i na e kas des tin pa tur ku ta biba. JOB 30:24 "Ma un hende ku ta den un monton di ruina no ta ekstend su man, f den su desaster no ta sklama pa yudansa? JOB 30:25 Mi no a yora pa esun ku su bida ta duru? Mi alma no tabatin duele di esun den nesesidat? JOB 30:26 Ora mi tabata spera bon, malu a bin; ora mi tabata spera lus, skuridat a b in. JOB 30:27 Mi ta kushi paden i no por soseg; dianan di aflikshon ta konfrontmi. JOB 30:28 Mi ta kana rnt tur pretu, ma no di solo; mi ta lanta para den e asambl ea i ta sklama pa ousilio. JOB 30:29 Mi a bira ruman di chakl i kompaero di abestr us. JOB 30:30 Mi kueru ta bira pretu i ta kita, i mi wesunan ta kima di keintura . JOB 30:31 Pesei muzik di mi arpa a bira yanto di rou, i mi flit, bos di esnan k u ta yora. JOB 31:1 "Mi a sera un aliansa ku mi wowonan; kon anto mi por a wak u n birgen? JOB 31:2 I kiko ta e porshon di Dios for di ariba, f e erensia di e Tod opoderoso for di haltura? JOB 31:3 Esei no ta kalamidat pa e inhustu, i desaster pa esnan ku ta hasi inikidat? JOB 31:4 E no ta mira mi kamindanan i ta konta tu r mi pasonan? JOB 31:5 "Si mi a anda ku falsedat, i mi pia a pura bai tras di en gao, JOB 31:6 lagu'E pisami ku balansa eksakto, i laga Dios konos mi integridat. J OB 31:7 Si mi paso a desvi for di e kaminda, f mi kurason a sigui mi wowonan, f si algun mancha a pega na mi man, JOB 31:8 laga ami planta i un otro kome, i laga m i kosecha wrdu rank ku rais ku tur. JOB 31:9 "Si mi kurason a wrdu sedus dor di un m uh, f si mi a lur na porta di mi bisia, JOB 31:10 laga mi esposa mula pa un otro, i laga otronan drumi kun. JOB 31:11 Pasobra esei lo tabata maldat; ademas, e lo ta bata inikidat kastigabel pa hues. JOB 31:12 Pasobra esei lo tabata un kandela ku ta kima te na destrukshon, i lo a destru tur mi ganashi. JOB 31:13 "Si mi a desp resi derecho di mi esklabu hmber f esklabu muh ora nan a lanta un keho kontra mi, JO B 31:14 kiko mi por hasi anto ora Dios lanta, i ora ku E yamami pa duna kuenta, kiko lo mi kontest'E? JOB 31:15 No ta Esun ku a trahami den barika a traha nan? I no ta e Mesun ta forma nos den barika? JOB 31:16 "Si mi a stroba e pober di haa su deseo, f a hasi wowo di e biuda faya, JOB 31:17 f a kome mi boka di kuminda mi s, i e wrfano no a kome for di dj JOB 31:18 (ma for di mi hubentut el a lanta serk a mi manera serka un tata, i for di infansia mi a gui'), JOB 31:19 si mi a mira u n hende peres pa falta di paa, f ku esun den nesesidat no tabatin ko'i tapa, JOB 31 :20 si su kurason no a bendishonmi, i si e no a tene su kurpa kayente ku lana di mi karnnan, JOB 31:21 si mi a lanta mi man kontra e wrfano, pasobra mi a mira ku m i tabatin yudansa den e porta di stat, JOB 31:22 laga mi skouder sali for di su lug, i mi brasa wrdu kibr na lebog. JOB 31:23 Pasobra kalamidat for di Dios ta un te ror pa mi, i pa motibu di Su mahestat mi no por hasi nada. JOB 31:24 "Si mi a po ne mi konfiansa den oro, i a yama oro fini mi konfiansa; JOB 31:25 si mi a gaba, pasobra mi rikesa tabata grandi, i pasobra mi man a gana asina hopi; JOB 31:26 si mi a opserv solo ora ku e tabata briya, f luna moviendo den splendor, JOB 31:27 i mi kurason a wrdu enga na sekreto, i mi man a tira un sunchi for di mi boka, JOB 31:28 esaki tambe lo tabata un inikidat ku mester a wrdu huzg, pasobra lo mi a ne nga e Dios aya riba. JOB 31:29 "Mi a regosih den destrukshon di mi enemigu, f a si ntimi gos ora maldat a bin riba dj? JOB 31:30 N, mi no a prmit mi boka peka dor di pi di un maldishon pa su bida. JOB 31:31 E hmbernan di mi tnt no a puntra: 'Ken por h aa un hende ku no a yena su barika ku karni ku Jb a prove'? JOB 31:32 E stranhero n o a pasa nochi paf, pasobra mi a habri mi portanan pa e biahero.

JOB 31:33 Akaso mi a tapa mi transgreshonnan manera Adam, dor di skonde mi iniki dat den mi bus, JOB 31:34 pasobra mi tabata teme e gran multitut; i e menospresi o di e famianan a terorismi, i mi a keda ketu i no a sali paf? JOB 31:35 "O ku mi tabatin un hende pa skuchami! Mira, ata mi firma aki; laga e Todopoderoso kontes tmi! I e akusashon ku mi kontrapartida a skirbi, JOB 31:36 siguramente lo mi a ka rgu' riba mi skouder; lo mi a mar' manera un korona. JOB 31:37 Lo mi a dun'E kuent a di tur mi pasonan; manera un prens lo mi a aserk'E. JOB 31:38 "Si mi tera skla ma kontra mi, i su hoyonan yora huntu; JOB 31:39 si mi a kome su fruta sin paga, f a hasi su doonan prd nan bida, JOB 31:40 laga mata di sumpia krese na lug di trigo i yerba stinki na lug di puspas." E palabranan di Jb a trmin. JOB 32:1 E ora ei e t res hmbernan aki a stp di kontest Jb, pasobra e tabata hustu den su mes bista. JOB 3 2:2 Anto rabia di Eli, yu hmber di Barakel e buzita, di famia di Ram, a kima; kont ra Jb su rabia a kima, pasobra e tabata hustifik su mes dilanti di Dios. JOB 32:3 I su rabia a kima kontra su tres amigunan, pasobra nan no a haa kontesta i tg a ko nden Jb. JOB 32:4 Awor Eli a warda pa kontest Jb, pasobra nan tabata mas bieu kun. JO 32:5 I ora ku Eli a mira ku no tabatin kontesta den boka di e tres hmbernan, su r abia a kima. JOB 32:6 Asina Eli, yu hmber di Barakel e buzita, a kontest i a bisa: "Ami ta hoben i boso ta bieu; pesei mi tabata tmido i tabatin miedu pa bisa boso kiko mi ta pensa. JOB 32:7 Mi a pensa: edat mester papia, i kantidat di aa mester deklar sabiduria. JOB 32:8 Ma tin un spiritu den hende, i rosea di e Todopoderos o ta dun' komprendementu. JOB 32:9 No ta tur ora esnan di edat haltu ta sab, tampo ko no ta tur ora e ansianonan ta komprend hustisia. JOB 32:10 "Pesei mi ta bisa: 'Skuchami, ami tambe lo duna mi opinion.' JOB 32:11 Mira, mi a spera riba boso p alabranan, mi a skucha boso rasonamentu, mientras ku boso tabata buska kiko pa b isa. JOB 32:12 Mi a paga bon atenshon na boso; di brdat, no tabatin ningun hende pa konvens Jb, ningun di boso no a kontest su palabranan. JOB 32:13 No bisa: 'Nos a haa sabiduria; Dios lo kore kun, no hende.' JOB 32:14 Awor e no a dirig su palabra nan kontra mi; pesei lo mi no kontest' ku boso argumentonan. JOB 32:15 "Nan ta de sanim, nan no ta kontest mas; nan no tin palabra mas. JOB 32:16 I ami tin ku spera , pasobra nan no ta papia, pasobra nan ta para ketu i no ta kontest mas? JOB 32:1 7 Ami tambe lo kontest mi parti, ami tambe lo duna mi opinion. JOB 32:18 Pasobra mi ta yen di palabra; e spiritu ku ta den mi ta obligmi. JOB 32:19 Mira, mi paden ta meskos ku bia ku no tin salida, manera saku-di-kueru nobo e ta serka di remen t. JOB 32:20 Lagami papia pa mi por deshog mi mes; lagami habri mi lepnan i kontes t. JOB 32:21 No lagami hasi distinshon di persona, ni labia ningun hende. JOB 32: 22 Pasobra mi no sa kon pa labia, sino Esun ku a trahami lo a kitami mesora for di aki. JOB 33:1 "Sinembargo, mi ta rogabo Jb, tende mi diskurso, i skucha tur mi palabranan. JOB 33:2 At'awor mi ta habri mi boka; mi lenga den mi boka ta papia . JOB 33:3 Mi palabranan ta sali for di e rektitut di mi kurason; i mi lepnan ta papia konosementu ku tur sinseridat. JOB 33:4 Ta e Spiritu di Dios a trahami, i e rosea di e Todopoderoso ta dunami bida. JOB 33:5 Kontestmi si bo por; prepar bo palabranan mi dilanti; lanta para. JOB 33:6 Mira, mi ta pertenes na Dios meskos ku bo; mi tambe a wrdu form for di klei. JOB 33:7 Mira, no laga miedu pa mi terori sbo, ni mi man no mester keda pis riba bo. JOB 33:8 "Siguramente bo a papia pa mi tende, i mi a tende e zonidu di bo palabranan: JOB 33:9 'Mi ta puru, sin transgr eshon; mi ta inosente i no tin inikidat den mi. JOB 33:10 Tg E ta haa falta den mi ; E ta konsidermi Su enemigu. JOB 33:11 E ta pone mi pianan na sepa, E ta vigil tu r mi berehanan.' JOB 33:12 "Mira, lo mi kontestbo: den esaki bo no ta hustu, paso bra Dios ta mas grandi ku hende. JOB 33:13 Pakiko bo ta keha kontra djE, ku E no ta duna kuenta di tur loke E ta hasi? JOB 33:14 Di brdat, Dios ta papia n biaha, f dos biaha, ma ningun hende no ta ripar esei. JOB 33:15 Den un soo, un vishon di a nochi, ora ku soo profundo baha riba hende, mientras ku nan ta drumi riba nan kam a, JOB 33:16 e ora ei E ta habri orea di hende, i ta seya nan instrukshon,

JOB 33:17 pa E kita hende for di su mal kaminda, i warda hende for di orguyo; JO B 33:18 E ta warda su alma for di graf, i su bida pa e no peres pa medio di spada . JOB 33:19 Tambe hende ta wrdu kastig ku dol riba su kama, i ku dol konstante den s u wesunan; JOB 33:20 asina ku su bida ta abores pan, i su alma su kuminda prefer. JOB 33:21 Su karni ta kaba na su kurpa, i su wesunan, ku bo no tabata por a mira , awor ta sali. JOB 33:22 E ora ei su alma ta yega serka di graf, i su bida serk a di esnan ku ta kousa morto. JOB 33:23 "Si tin un angel komo mediador p', un ent re mil, pa krda hende kiko ta korekto p', JOB 33:24 anto lagu'E mustr' miserikrdia, i bisa: 'Libr' di baha den graf, mi a haa un redenshon'; JOB 33:25 laga su karni b ira mas suave ku esun di mucha, lagu' bolbe na e dianan di vigor di su hubentut. JOB 33:26 E ora ei e lo hasi orashon na Dios, i Dios lo asept', asina ku e por mi ra Dios Su kara ku alegria, i Dios por restor Su hustisia na hende. JOB 33:27 E l o kanta pa hende i bisa: 'Mi a peka i a prvrt loke ta korekto, ma mi no a haa loke m i tabata meres. JOB 33:28 El a redim mi alma pa e no baha den graf, i mi bida lo m ira e lus.' JOB 33:29 "Mira, hopi bes Dios ta hasi tur e kosnan aki ku hende, JO B 33:30 pa trese su alma bk for di graf, asina ku e por wrdu ilumin ku e lus di bid a. JOB 33:31 "Pone atenshon, O Jb, skuchami; keda ketu i lagami papia. JOB 33:32 Anto si bo tin kualke kos di bisa, kontestmi; papia, pasobra mi tin deseo di hust ifikbo. JOB 33:33 Si no, abo skuchami; keda ketu, i lo mi siabo sabiduria." JOB 34 :1 E ora ei Eli a sigui i a kontest: JOB 34:2 "Tende mi palabranan, boso, hmbernan sab, i skuchami, boso ku tin konosementu. JOB 34:3 Pasobra orea ta tst palabra man era shel'i boka ta purba kuminda. JOB 34:4 Laga nos skohe loke ta hustu pa nos m es; laga nos sa entre nos kiko ta bon. JOB 34:5 "Pasobra Jb a bisa: 'Ami ta hustu , ma Dios a kita mi derecho; JOB 34:6 mi mester gaa tokante di mi derecho? Mi her ida ta inkurabel, maske mi ta sin transgreshon.' JOB 34:7 Kual hmber ta manera Jb, kende ta bebe menospresio manera awa, JOB 34:8 kende ta asosi ku hasidnan di inik idat, i ta anda ku hmbernan malbado? JOB 34:9 Pasobra el a bisa: 'Un hende no tin ningun probecho ora ku e ta purba agrad Dios.' JOB 34:10 "Pesei skuchami, boso, hmbernan di komprendementu. Leu sea di Dios di hasi maldat, i di e Todopoderoso d i komet inikidat. JOB 34:11 Pasobra E ta paga hende segun su obra, i ta hasi hend e haa e rekompensa ku su kondukta ta meres. JOB 34:12 Di brdat, Dios no ta aktua na manera inhustu, ni e Todopoderoso no ta prvrt hustisia. JOB 34:13 Ken a dun'E outo ridat riba tera? I ken a dun'E enkargo di henter mundu? JOB 34:14 Si E lo a disi d di hasi asina, si E lo a bolbe tuma Su Spiritu i Su rosea, JOB 34:15 tur karni lo a peres huntu, i hende lo a bolbe bira stf. JOB 34:16 "Ma si bo tin komprendeme ntu, tende esaki; skucha e zonidu di mi palabranan. JOB 34:17 Akaso un hende ku ta odia hustisia por gobern? I lo bo konden Esun hustu i poderoso, JOB 34:18 kende ta bisa un rei: 'Bo no ta sirbi pa nada,' f nobelnan: 'Boso ta malbado'; JOB 34: 19 kende no ta duna preferensia na prensnan, ni ta duna e riku mas atenshon ku e pober, pasobra nan tur ta obra di Su mannan? JOB 34:20 Den un momento nan ta mu ri, mei anochi pueblonan ta wrdu sakud i ta muri, i e poderoso ta wrdu elimin, no pa man di hende. JOB 34:21 "Pasobra Su wowonan ta riba e kamindanan di hende, i E ta mira tur su pasonan. JOB 34:22 No tin skuridat ni sombra di morto, unda e has idnan di inikidat por skonde. JOB 34:23 Pasobra E no tin mester di investig un hen de mas aleu, pa esaki bin dilanti di Dios pa huisio. JOB 34:24 E ta kibra hmberna n poderoso na pida-pida, sin hasi investigashon, i ta pone otronan na nan lug. JO B 34:25 Pesei E konos nan obranan, i den anochi E ta tira nan abou, asina ku nan ta keda plch. JOB 34:26 E ta kastig nan meskos ku e malbadonan, na un lug unda hende por mira nan, JOB 34:27 pasobra nan a desvi i no a siguiE, i no a konsider ningun di Su kamindanan, JOB 34:28 asina ku nan a hasi e sklamashon di e pober yega se rka djE, i ku E por tende e sklamashon di e aflignan. JOB 34:29 Ora ku E keda ket u, ken por konden? I ora ku E skonde Su kara, ken por mir'E, esta, konsiderando t ur dos, nashon i hende, JOB 34:30 pa hende sin Dios no gobern, ni bira trampa pa e pueblo. JOB 34:31 "Pasobra akaso un hende a yega di bisa Dios: 'Mi a soport kas tigu; lo mi no ofend mas;

JOB 34:32 Abo siami loke mi no ta mira; si mi a hasi inikidat, lo mi no hasi esei mas'? JOB 34:33 E mester rekompens manera abo ta haa ta bon, pasobra abo a rechas esei? Pasobra abo mester skohe i no ami; pesei, bisa loke bo sa. JOB 34:34 "Hmber nan di komprendementu lo bisami, i un hmber sab ku ta tendemi: JOB 34:35 'Jb ta pap ia sin konosementu, i su palabranan ta sin sabiduria. JOB 34:36 Jb mester wrdu pro b te na ekstremo, pasobra e ta kontest manera hmbernan malbado. JOB 34:37 Pasobra e ta agreg rebeldia na su pik; meimei di nos e ta bati su mannan, i ta multiplik su palabranan kontra Dios.'" JOB 35:1 E ora ei Eli a sigui i a kontest: JOB 35:2 "Bo ta kere ku esaki ta di akurdo ku hustisia? Bo ta bisa: 'Mi hustisia ta mas ku hus tisia di Dios'? JOB 35:3 Pasobra bo ta bisa: 'Di ki bentaha lo e ta pa Bo? Ki pr obecho lo mi tin mas ku si mi a peka?' JOB 35:4 "Lo mi kontestbo, i bo amigunan h untu ku bo. JOB 35:5 Wak e shelunan i mira; i kontempl e nubianan--nan ta mas hal tu ku bo. JOB 35:6 Si bo a peka, kiko bo ta logra kontra djE? I si bo transgresh onnan ta hopi, kiko esei lo hasiE? JOB 35:7 Si bo ta hustu, kiko bo ta dun'E? Of kiko E ta risib for di bo man? JOB 35:8 Bo maldat ta afekt un hende manera bo mes , i bo hustisia ta pa un yu di hende. JOB 35:9 "Pa motibu di e multitut di opres honnan nan ta sklama; nan ta sklama pa yudansa pa motibu di e brasa di e poderos onan. JOB 35:10 Ma ningun hende no ta bisa: 'Unda Dios, Esun ku a trahami, ta, K ende ta duna kantikanan den anochi, JOB 35:11 Kende ta sia nos mas ku e bestianan di tera, i ta hasi nos mas sab ku e parhanan di shelu?' JOB 35:12 Aya nan ta skl ama, ma E no ta kontest, pa motibu di e orguyo di hende malbado. JOB 35:13 Sigura mente Dios no ta skucha sklamashon bano; tampoko e Todopoderoso lo no hasi kaso di esei. JOB 35:14 Kuantu menos ora bo bisa ku bo no ta mir'E, e kaso ta Su dila nti, i bo mester spera riba djE! JOB 35:15 I awor, pasobra E no a kastig den Su r abia, ni E no a paga muchu atenshon na transgreshon, JOB 35:16 pesei Jb ta habri su boka i ta papia palabranan bano; e ta multiplik palabranan sin konosementu." J OB 36:1 E ora ei Eli a sigui i a kontest: JOB 36:2 "Wardami un ratu, i lo mi mustr abo ku ainda mi tin mas di bisa na fabor di Dios. JOB 36:3 For di leu lo mi busk a mi konosementu, i lo mi atribu hustisia na Esun ku a trahami. JOB 36:4 Pasobra, di brdat, mi palabranan no ta bano; un hende ku ta perfekto den konosementu ta p ara bo dilanti. JOB 36:5 "Mira, Dios ta poderoso, ma E no ta despresi ningun hend e; E ta poderoso den forsa di komprendementu. JOB 36:6 E no ta tene e malbado na bida, ma ta duna hustisia na e aflignan. JOB 36:7 E no ta kita Su bista for di e hustu; ma El a pone nan sinta pa semper serka reinan riba trono, i nan ta wrdu h als. JOB 36:8 I si nan ta mar na kadena, i ta wrdu koh prezo den kabuyanan di afliks hon, JOB 36:9 e ora ei E ta mustra nan nan obra i nan transgreshonnan ku nan a h alsa nan mes kun. JOB 36:10 I E ta habri nan orea pa instrukshon, i ta orden pa na n kombrt di maldat. JOB 36:11 Si nan tende i sirbiE, nan lo kaba nan dianan den pr osperidat, i nan aanan den felisidat. JOB 36:12 Ma si nan no tende, nan lo peres p a medio di spada, i nan lo muri sin konosementu. JOB 36:13 "Ma esun ku no tin Di os den su kurason ta monton rabia; nan no ta sklama pa yudansa ora ku E ta mara n an. JOB 36:14 Nan ta muri den nan hubentut, i nan bida ta kaba entre e sodomitan an. JOB 36:15 E ta libra e aflignan den nan aflikshon, i ta habri nan orea den te mpu di opreshon. JOB 36:16 "E ora ei, di brdat, El a lk bo sakabo for di e boka di angustia. I na lug di esei El a hibabo na un lug amplio, sin lmite; i loke a wrdu p on riba bo mesa tabata kuminda riku. JOB 36:17 Ma bo tabata yen di e huisio ku ta pa e malbado; huisio i hustisia ta poder di bo. JOB 36:18 Tene kuidou pa furia n o tentabo pa hasi bofon; i no laga e kantidat grandi di plaka di reskate desvibo. JOB 36:19 Bo rikesa f tur e forsanan di bo poder por a wardabo di angustia? JOB 36:20 No dese pa nochi yega, ora ku pueblonan ta dispars for di nan lug. JOB 36:21 Tene kuidou, no bolbe na maldat, pasobra bo a prefer esaki riba aflikshon. JOB 36 :22 "Mira, Dios ta hals den Su poder; ken ta un siad manera E? JOB 36:23 Ken a skoh e Su kaminda p'E, i ken a bisa: 'Bo a hasi robes'? JOB 36:24 Krda ku bo mester en grandes Su obra, di kual hende a kanta. JOB 36:25 Tur hende a mira esei; for di l eu hende ta mira esei. JOB 36:26 Mira, Dios ta grandi, i nos no konos'E; e kanti dat di Su aanan ta inkalkulabel.

JOB 36:27 "Pasobra E ta hala e gotanan di awa trese ariba; for di neblina nan ta destil awaseru, JOB 36:28 ku e nubianan ta laga basha i ta laga kai na abundansi a riba hende. JOB 36:29 Tin hende ku por komprend moveshon di e nubianan, e zonid u di strena for di Su lug di biba? JOB 36:30 Mira, E ta plama Su lamper rnt di djE , i E ta tapa e profundidatnan di laman. JOB 36:31 Pasobra pa medio di esakinan E ta huzga pueblonan; E ta duna kuminda na abundansia. JOB 36:32 E ta tapa Su ma nnan ku lamper, i ta orden esaki pa dal. JOB 36:33 Su strena ta anunsi e tempestat ku ta biniendo; asta e bakanan ta laga sa ku e tempestat ta aserkando. JOB 37:1 "Pa esaki tambe mi kurason ta tembla, i ta bula for di su lug. JOB 37:2 Skucha a tentamente na Su bos ku ta zona manera strena, i e zonidu duru ku ta sali for di Su boka. JOB 37:3 Bou di henter shelu E ta lagu' ls, i Su lamper te na e finnan d i tera. JOB 37:4 Despues di esaki un bos ta ronka; E ta strena ku Su bos mahestu oso; i E no ta wanta e lampernan ora Su bos ta zona. JOB 37:5 Dios ta strena mar aviyosamente ku Su bos; E ta hasi kosnan grandi ku nos no por komprend. JOB 37:6 Pasobra na sneu E ta bisa: 'Kai riba tera,' i na diluvio i awaseru: 'Sea fuerte. ' JOB 37:7 E ta seya man di tur hende, pa tur hende konos Su obra. JOB 37:8 Anto e bestia ta bai den su lug di skonde, i ta keda den su kueba. JOB 37:9 For di sit ta bin tempestat, i for di nrt frialdat. JOB 37:10 Dor di e rosea di Dios eis ta wrdu trah, i superfisio di e awanan ta vris. JOB 37:11 Tambe E ta karga e nubia di ki ku humedat; e nubia di Su lamper E ta plama tur rnt. JOB 37:12 I esaki ta kamb ia di direkshon i ta bira rnt bou di Su guiansa, pa nan por hasi tur loke E orden nan riba superfisio di e mundu habit. JOB 37:13 Sea pa korekshon, f pa Su mundu, f pa motibu di Su miserikrdia, E ta hasi sosod. JOB 37:14 "Tende esaki, O Jb, para ket u i konsider e maraviyanan di Dios. JOB 37:15 Bo sa kon Dios ta stables nan, i ta hasi e lamper di Su nubia briya? JOB 37:16 Bo sa tokante di e lagnan di e nubian an diki, e maraviyanan di Esun ku ta perfekto den konosementu, JOB 37:17 abo, ke nde su bistnan ta bira kayente, ora tera ta ketu pa motibu di bientu di sit? JOB 3 7:18 Huntu kunE bo por ekspand e shelunan, firme, manera un spil di metal bash? JO B 37:19 "Sia nos kiko nos mester bis'E; nos no por regla nos kaso pa motibu di sk uridat. JOB 37:20 Ta nesesario pa bis'E ku ami kier papia? Un hende lo pidi pa e wrdu gul? JOB 37:21 I awor hende no ta mira e lus ku ta briya den e shelunan, ma bientu a pasa i a klaria nan. JOB 37:22 For di nrt ta sali splendor di oro; tur rn t di Dios tin mahestat temibel. JOB 37:23 E Todopoderoso--nos no por ha'E; E ta e kselente den poder; i E lo no viol huisio ni hustisia abundante. JOB 37:24 Pesei hende tin temor di djE; E no ta hasi kaso di ningun hende ku ta sab den nan kuras on." JOB 38:1 E ora ei SEOR a kontest Jb for di e warwar i a bisa: JOB 38:2 "Ta ken esaki ta ku ta hasi konseho bira skur pa medio di palabranan sin konosementu? JO B 38:3 Awor faha bo hep manera hmber, i Ami lo hasibo pregunta, i abo lo instruMi! JOB 38:4 "Na unda bo tabata tempu ku Mi a pone fundeshi di mundu? BisaMi, si bo tin komprendementu. JOB 38:5 Ken a determin su midnan, ya ku bo sa esei? Of ken a ekstend e lia-di-midi riba dj? JOB 38:6 Riba kiko su fundeshinan a wrdu want? Of ken a pone su piedra-di-skina, JOB 38:7 tempu ku e streanan di mardug tabata kanta h untu, i tur e yu hmbernan di Dios tabata grita di alegria? JOB 38:8 "Of ken a ser a e laman ku portanan, ora ku el a bash'af i a sali for di matris; JOB 38:9 ora M i a traha un bist di nubia p', i a laga skuridat diki sirbi komo su paa di lombrish i, JOB 38:10 i Mi a stables su lmitenan, i Mi a pone un tranka i portanan, JOB 38: 11 i Mi a bisa: 'Te aki bo ta yega, ma no mas leu; i aki bo olanan orguyoso lo p ara'? JOB 38:12 "Un dia den bo bida bo a yega di duna rdu na e mainta, i a hasi m ardug konos su lug, JOB 38:13 pa asina esaki por a tene e finnan di tera want, i e m albadonan wrdu sakud for di dj? JOB 38:14 E ta wrdu kambi manera klei bou di seyo, i ta tuma aparensia di un bist. JOB 38:15 I lus di e malbadonan ta wrdu kit, i e bras a hals ta wrdu kibr. JOB 38:16 "Bo a yega di penetr te den e fuentenan di laman? Of bo a yega di kana rnt den e lugnan skond di profundidat? JOB 38:17 E portanan di mo rto a wrdu revel na bo? Of bo a mira e portanan di skuridat profundo? JOB 38:18 Bo a komprend e hanchura di mundu? BisaMi anto, si bo sa tur esaki. JOB 38:19 "Unda e kaminda pa e habitashon di lus ta keda? I skuridat, unda su lug ta,

JOB 38:20 pa bo por hib' na su teritorio, i pa bo por konos e berehanan pa su kas? JOB 38:21 Bo sa, pasobra e tempu ei bo a nase kaba, i e kantidat di bo dianan t a hopi! JOB 38:22 "Bo a yega di drenta e depsitonan di sneu, f bo a mira e depsiton an di hagel, JOB 38:23 ku Mi tin reserv pa e tempu di angustia, pa e dia di guera i bataya? JOB 38:24 Unda e lug ta, kaminda lus ta wrdu divid, f bientu di pariba ta wrdu plam riba tera? JOB 38:25 Ta ken a habri un kanal pa e diluvio, f un kaminda pa lamper i strena, JOB 38:26 pa trese awaseru riba un tera kaminda no tin hende , riba un desierto, kaminda no tin hende, JOB 38:27 pa satisfas e tera bandon i de sol, i pa hasi simia di yerba spreit? JOB 38:28 Awaseru tin tata? Of ta ken a eng endr e gotanan di serena? JOB 38:29 For di ken su matris eis a sali? I eis di she lu, ta ken a pari? JOB 38:30 Awa ta bira duru manera piedra, i superfisio di e ab ismo a vris. JOB 38:31 "Bo por mara e kadenanan di Pleyades, f ls e kabuyanan di O rion? JOB 38:32 Bo por dirig un konstelashon den su temporada di aa, f guia e Ber k u su streanan? JOB 38:33 Bo konos e ordenansanan di e shelunan, f bo por stables na n dominio riba tera? JOB 38:34 "Bo por halsa bo bos na e nubianan, asina ku abun dansia di awa por tapabo? JOB 38:35 Bo por manda lampernan, asina ku nan por bai i bisabo: 'Ata nos aki'? JOB 38:36 Ken a pone sabiduria den e spiritu, f ken a d una inteligensia na e mente? JOB 38:37 Ken por konta e nubianan pa medio di sabi duria, f knter e butishinan di awa di e shelunan, JOB 38:38 ora stf bira un klmpi du ru, i e klmpinan pega na otro? JOB 38:39 "Bo por yag proi pa e leon, f satisfas ape tit di e leonnan chikitu, JOB 38:40 ora nan ta drumi warda den nan kuebanan, i t a keda spera den nan lug di skonde? JOB 38:41 Ken ta prepar kuminda pa raf, ora su chikitunan ta grita na Dios, i ta dwal rnt sin kuminda? JOB 39:1 "Bo sa ki tempu e kabritunan di seru ta pari? Bo ta opserv ora ku e bin ta pari? JOB 39:2 Bo por konta e lunanan ku nan ta karga, f bo sa ki tempu nan ta pari? JOB 39:3 Nan ta sa k abou, nan ta pari nan yu, i nan dol di parto ta pasa. JOB 39:4 Nan chikitunan t a bira fuerte, nan ta krese den kunuku habr; nan ta bai i no ta bolbe mas serka n an. JOB 39:5 "Ken a duna e buriku di mondi libertat? I ken a ls e kabuyanan di e buriku welt, JOB 39:6 na kual Mi a duna mondi komo kas, i e tera salu komo su lu g di biba? JOB 39:7 E ta hasi bofon di e boroto di e stat, e gritunan di e kapata s e no ta tende. JOB 39:8 E ta rondia den e serunan pa su kuminda, i e ta buska tur loke ta brd. JOB 39:9 "E buey di mondi lo ta kontentu di sirbibo? Of lo e pasa nochi den bo stal? JOB 39:10 Bo por mara e buey di mondi ku kabuya, den un hoyo ? Of lo e plug e vayenan bo tras? JOB 39:11 Lo bo konfi' pasobra su forsa ta gran di, i lagu' hasi bo trabou? JOB 39:12 Lo bo tin konfiansa den dj, ku lo e trese bo mainshi kas, i rekoh esaki for di bo plenchi-di-bati-mainshi? JOB 39:13 "E halan an di e abestrus ta bati gososamente, ma ta hala i pluma di amor eseinan ta? JOB 39:14 Pasobra e ta laga su webunan bandon riba tera, i ta laga nan keinta den sa ntu, JOB 39:15 i e ta lubid ku pia por plcha nan, f ku bestia di mondi por trapa ri ba nan. JOB 39:16 E ta trata su puitunan kruel, komo si fuera no ta di dj nan ta. Maske su trabou ta en bano, e no tin kunes, JOB 39:17 pasobra Dios a lagu' lubid sabiduria, i no a dun' ni un tiki komprendementu. JOB 39:18 Ora ku e habri su hal anan pa kore, e ta hari e kabai i su kored. JOB 39:19 "T'abo ta duna kabai su for sa? T'abo ta tapa su nk ku klina? JOB 39:20 T'abo ta hasi bula manera tirakochi? S u snifmentu mahestuoso ta teribel. JOB 39:21 E ta koba den vaye i ta gosa di su f orsa; e ta sali pa kontra ku e armanan. JOB 39:22 E ta hasi bofon di miedu i no ta desmay; i e no ta bira lomba pa spada. JOB 39:23 E muchila-pa-karga-flecha ta zona kontra dj, e spada ku ta lombra i e lansa. JOB 39:24 Ku temblamentu i furia e ta pasa na kareda riba tera; e no ta keda para ora ku trmpt zona. JOB 39:25 Ki o ra ku trmpt zona e ta bisa: 'Ah!' I e ta hole bataya for djaleu, i e gritu di e kap itannan i e zonidu di guera. JOB 39:26 "Ta pa medio di bo sabiduria e kinikini t a bula, ta span su halanan bai sit? JOB 39:27 Ta bo a duna rdu pa e guila bula bai ariba i traha su neishi na haltu? JOB 39:28 Riba baranka e ta biba i ta pasa noc hi; riba punta di baranka kaminda hende no por yega. JOB 39:29 For di ayanan e t a vigil e proi; su wowonan ta mira esaki djaleu. JOB 39:30 Su yunan tambe ta chup a sanger, i kaminda tin kadaver, einan e ta."

JOB 40:1 E ora ei SEOR a bisa Jb: JOB 40:2 "Esun ku ta piki fout lo pleita ku e To dopoderoso? Laga esun ku ta reprend Dios kontest esaki." JOB 40:3 E ora ei Jb a kon test SEOR i a bisa: JOB 40:4 "Mira, ami ta insignifikante; kiko mi por kontestBo? M i ta pone mi man riba mi boka. JOB 40:5 Un biaha mi a papia, i lo mi no kontest; s, dos biaha, i lo mi no sigui papia mas." JOB 40:6 E ora ei SEOR a kontest Jb for d i e tempestat, i a bisa: JOB 40:7 "Awor, faha bo hep manera hmber; Ami lo hasibo pregunta, i abo instruMi. JOB 40:8 "Di brdat bo kier anul Mi huisio? Bo kier kondenM i pa abo por ta hustifik? JOB 40:9 Of bo tin un brasa manera Dios, i bo por stren a ku un bos manera esun di djE? JOB 40:10 Drna bo mes ku gloria i splendor; i bis ti bo mes ku onor i mahestat. JOB 40:11 Basha e furia di bo rabia; i mira riba k ada hende ku ta orguyoso, i rebah'. JOB 40:12 Mira riba kada hende ku ta orguyoso , i umiy'; i trapa riba e malbadonan kaminda nan ta par. JOB 40:13 Skonde nan hunt u den stf; mara nan den e lug skond. JOB 40:14 E ora ei Ami tambe lo konfes na bo, k u bo mes man drechi por salbabo. JOB 40:15 "Awor, wak Behemot, ku Mi a traha mes kos ku Mi a trahabo; e ta kome yerba manera buey. JOB 40:16 Mira awor, su forsa ta den su hep, i su poder ta den e mskulonan di su barika. JOB 40:17 E ta dobla s u rabu manera un palu di seda; e mskulonan di su bel di pia ta gewef na otro. JOB 40:18 Su wesunan ta manera tubo di brns; su repchinan ta manera bara di heru. JO B 40:19 E ta esun di prom di e obranan di Dios; laga Esun ku a trah' aserk' ku Su s pada. JOB 40:20 Siguramente e serunan ta produs kuminda p', i tur bestia di mondi ta hunga ayanan. JOB 40:21 E ta kai drumi bou di e matanan di lotus, skond den ri chi i den muras. JOB 40:22 E matanan di lotus ta tap' ku nan sombra; e welgnan ka ntu di roi ta tur rnt di dj. JOB 40:23 Maske riu krese, e no ta alarm; e ta trankil , maske Jordan kore basha den su boka. JOB 40:24 Tin hende ku por koh' ora ku e t a vigil, f traspas su nanishi ku hak? JOB 41:1 "Bo por hala leviatan trese ariba ku un anzu? Of primi su lenga abou ku un lia? JOB 41:2 Bo por pasa un kabuya den su nanishi? Of traspas su kakumbein ku un hak? JOB 41:3 Lo e hasi hopi splika na bo? Of lo e papia palabranan suave ku bo? JOB 41:4 Lo e sera un aliansa ku bo? Lo bo tum' komo un sirbid pa semper? JOB 41:5 Lo bo hunga kun manera ku un parha? Of lo bo mar' pa bo mucha muhnan? JOB 41:6 E kompaeronan lo negosh ofer di dj? Nan lo parti entre e komersiantenan? JOB 41:7 Bo por yena su kueru ku harpun, f su kabes ku la nsa di piskad? JOB 41:8 Pone bo man riba dj; krda e bataya; lo bo no hasi mas! JOB 4 1:9 Mira, bo speransa ta en bano. Lo bo no desmay djis di wak e so? JOB 41:10 Nin gun hende no tin asina un kurashi ku e ta tribi molesti'; ken anto ta esun ku por para Mi dilanti? JOB 41:11 Ken a dunaMi, ku Mi mester pagu' bk? Tur loke tin bou di henter shelu ta di Mi. JOB 41:12 "Lo Mi no keda ketu tokante di e miembronan di su kurpa, ni tokante di su forsa poderoso, ni su kurpa bon form. JOB 41:13 Ken por kita su bachi? Ken por penetr su armadura dbel? JOB 41:14 Ken por habri e por tanan di su kara? Rnt di su djentenan tin teror. JOB 41:15 Su skamanan fuerte ta su orguyo, bon ser na otro, manera ta ku seyo nan ta ser na otro. JOB 41:16 Esun t a asina serka di e otro, ku aire no por pasa meimei di nan. JOB 41:17 Nan ta peg un na otro; nan ta want na otro, i no por wrdu separ. JOB 41:18 Su nisternan ta sak a chispa di lus, i su wowonan ta manera e klpnan di wowo di mainta. JOB 41:19 For di su boka ta sali flambeunan send; chispa di kandela ta spat. JOB 41:20 For di su burakunan di nanishi ta sali huma, manera for di un wea ku ta hereb i richi ku ta kima. JOB 41:21 Su rosea ta sende karbon, i un flam ta sali for di su boka. JOB 41:22 Den su nk tin forsa, i sustu ta bula su dilanti. JOB 41:23 E ploinan di su karni ta ser na otro, firme na su kurpa i inmovibel. JOB 41:24 Su kurason ta duru manera piedra; mes duru ku e piedra parti djabou di mulina. JOB 41:25 Ora k u e lanta su kurpa, e poderosonan ta spanta; pa motibu di e boroto, pniko ta dren ta nan. JOB 41:26 E spada ku alkans' no por hasi nada; ni e lansa, ni e flecha, ni e yabalina. JOB 41:27 E ta konsider heru komo yerba seku, i brns komo palu putr. J OB 41:28 Flecha no por pon' hui; piedra di slenger ta bira palu di mainshi seku p '.

JOB 41:29 Klp ta wrdu konsider komo palu di mainshi seku; e ta hari ora ku e yabali na ta zona. JOB 41:30 Bou di su barika tin manera splenter skrpi di wea di klei; e ta laga lastronan mark den lodo. JOB 41:31 E ta hasi e profundidatnan hereb mane ra un wea; e ta hasi laman manera un pchi di unguente. JOB 41:32 Su tras e ta lag a un lastro ku ta lombra; hende lo a kere ku e profundidat tin kabei blanku. JOB 41:33 Nada riba tera no ta manera , ku a wrdu trah sin miedu. JOB 41:34 E ta wak k u menospresio riba tur loke ta haltu; e ta rei riba tur e yunan di orguyo." JOB 42:1 E ora ei Jb a kontest SEOR, i a bisa: JOB 42:2 "Mi sa ku Bo por hasi tur kos, i ku ningun di Bo propsitonan no por wrdu strob. JOB 42:3 'Ta ken t'esun ku ta skon de konseho sin konosementu?' Pesei mi a deklar loke mi no tabata komprend, kosnan muchu maraviyoso pa mi, ku mi no tabata konos. JOB 42:4 'Skucha awor, i ami lo pa pia; ami lo hasiBo pregunta i Abo instrumi.' JOB 42:5 Ta tende mi a tende di Bo, ma awor mi wowo ta miraBo; JOB 42:6 pesei mi ta hala mi palabranan atras, i ta r epent den stf i shinishi." JOB 42:7 I a sosod ku despues ku SEOR a kaba di papia e p alabranan aki ku Jb, SEOR a bisa Elifaz e temanita: "Mi furia a sende kontra bo i kontra bo dos amigunan, pasobra boso no a papia di Mi loke ta rekto, manera Mi s irbid Jb a hasi. JOB 42:8 Pesei anto, boso kohe shete bish machu i shete karn chubat u i bai serka Mi sirbid Jb, i ofres pa boso mes un ofrenda kim; i Mi sirbid Jb lo has orashon pa boso. Pasobra lo Mi asept su orashon, pa Mi no trata ku boso segun bo so lokura, pasobra boso no a papia di Mi loke ta rekto, manera Mi sirbid Jb a hasi ." JOB 42:9 Asina Elifaz e temanita, Bildad e suhita i Zofar e naamatita a bai i a hasi manera SEOR a orden nan. I SEOR a asept e orashon di Jb. JOB 42:10 I SEOR a r stor e rikesanan di Jb ora ku el a hasi orashon pa su amigunan, i SEOR a duna Jb dbel di tur loke e tabatin prom. JOB 42:11 E ora ei tur su ruman hmbernan i tur su rum an muhnan, i tur ku tabata konos' antes, a bin serka dj, i nan a kome pan huntu kun den su kas. I nan a konsol' i a ekspres nan duele pa tur e maldat ku SEOR a trese r iba dj. I kada un a dun' un plaka di plata, i kada un a dun' un renchi di oro. JOB 42:12 I SEOR a bendishon e ltimo dianan di Jb mas ku e promnan. I e tabatin dieskuate r mil karn, seis mil kamel, mil yugo di buey i mil buriku yewa. JOB 42:13 E tabat in shete yu hmber i tres yu muh. JOB 42:14 I el a yama esun prom Jemima, e di dos K esia, i e di tres Keren-hapuk. JOB 42:15 I den henter e tera no por a haa muhnan a sina bunita manera e yu muhnan di Jb; i nan tata a duna nan erensia huntu ku nan r uman hmbernan. JOB 42:16 I despues di esaki Jb a biba shent'i kuarenta aa, i a mira su yunan i yunan di su yunan, kuater generashon. JOB 42:17 I Jb a muri, un hmber bieu i yen di dia.n BUKI Ir Salmo 1-41

SALMONAN SAL 1:1 Bendishon ta e hende ku no ta kana den e konseho di malbadonan, ni ta par a den e kaminda di pekadnan, ni ta sinta riba e stul di bofonadnan! SAL 1:2 Ma su delisia ta den e lei di SEOR, i den Su lei e ta medit di dia i anochi. SAL 1:3 I e lo ta manera un palu, plant kantu di koridanan di awa, ku ta duna su fruta na su tempu, i su blachi no ta marchit; i tur loke ku e hasi ta prosper. SAL 1:4 Ma no t'asina ku e malbadonan; nan ta manera bagas ku bientu ta supla bai kun. SAL 1:5 Pesei den e huisio e malbadonan lo no keda para, ni pekadnan den e asamblea di e hustunan. SAL 1:6 Pasobra SEOR konos e kaminda di e hustunan, ma e kaminda di e ma lbadonan lo peres. SAL 2:1 Pakiko e nashonnan ta rebolti asina, i e pueblonan ta p lania un kos bano? SAL 2:2 E reinan di mundu ta tuma nan posishon, i e gobernant enan ta konsult huntu kontra SEOR i kontra Su Ung, bisando: SAL 2:3 "Laga nos kibra nan kadenanan i tira nan kabuyanan for di nos!" SAL 2:4 Esun ku ta sinta den e shelunan ta hari; Seor ta hasi bofon di nan. SAL 2:5 Anto E lo papia ku nan den S u rabia i teroris nan den Su furia: SAL 2:6 "Ma pa loke ta Ami, Mi a stables Mi Re i riba Sion, Mi seru santu." SAL 2:7 "Siguramente lo Mi proklam e dekreto: SEOR a bisaMi: 'Bo ta Mi Yu, awe Mi a engendrBo. SAL 2:8 PidiMi, i siguramente lo Mi dun aBo e nashonnan komo Bo erensia, i e finnan di tera komo Bo poseshon. SAL 2:9 Lo Bo kibra nan ku bara di heru, lo Bo kibra nan na pida-pida manera kos trah di kl ei.'" SAL 2:10 Pesei anto, O reinan, uza sabiduria; asept spirtamentu, O huesnan d i tera. SAL 2:11 Sirbi SEOR ku temor, i regosih ku temblamentu. SAL 2:12 Sunchi e Yu, pa E no rabia i boso peres na kaminda, pasobra den un ratu di ora Su furia po r sende. Bendishon ta tur esnan ku ta tuma refugio den djE! SAL 3:1 O SEOR, mira k on mi atversarionan a oument! Tin hopi ku ta lanta kontra mi. SAL 3:2 Tin hopi ku ta bisa di mi alma: "No tin yudansa p' serka Dios." SAL 3:3 Ma Abo, O SEOR, ta un eskudo rnt di mi, mi gloria, i Esun ku ta halsa mi kabes. SAL 3:4 Ku mi bos mi t abata sklama na SEOR, i El a kontestmi for di Su seru santu. SAL 3:5 Mi a kai drum i i a pega soo; mi a spirta, pasobra SEOR ta sostenmi. SAL 3:6 Lo mi no tene miedu d i dies milnan di hende ku a pone nan mes tur rnt kontra mi. SAL 3:7 Lanta, O SEOR; salbami, O mi Dios! Pasobra Bo a dal kakumbein di tur mi enemigunan; Bo a kibra djente di e malbadonan na pida-pida. SAL 3:8 Salbashon ta di SEOR; Bo bendishon sea riba Bo pueblo!David. SAL 4:1 Kontestmi ora mi yama, O Dios di mi hustisia! B o a alivimi den mi aflikshon; tene miserikrdia di mi i tende mi orashon. SAL 4:2 O yunan di hende, kuantu tempu mas boso lo kambia mi gloria na brguensa? Kuantu te mpu mas boso lo stima banidat i buska mentira? SAL 4:3 Ma komprend ku SEOR a apart pa Su mes esun ku ta deboto; SEOR ta tende ora mi sklama na djE. SAL 4:4 Rabia, m a no hasi pik; medit den bo kurason riba bo kama i keda ketu. SAL 4:5 Ofres e sakri fisionan di hustisia, i konfia den SEOR. SAL 4:6 Tin hopi ku ta puntra: "Ken lo m ustra bondat na nos?" Laga e lus di Bo semblante resplandes riba nos, O SEOR! SAL 4:7 Bo a pone alegria den mi kurason, mas ku tempu nan mainshi i bia nobo tabata produs na abundansia. SAL 4:8 Na pas lo mi bai drumi i pega soo, pasobra ta Abo so , O SEOR, ta hasimi biba den siguridat. SAL 5:1 Skucha mi palabranan, O SEOR, kons ider mi meditashon. SAL 5:2 Paga atenshon na e bos di mi klamor, mi Rei i mi Dios , pasobra ta na Bo mi ta hasi orashon. SAL 5:3 Den mainta, O SEOR, lo Bo tende mi bos; den mainta mi ta dirig mi orashon na Bo, i ta spera. SAL 5:4 Pasobra Abo no ta un Dios ku ta hiba gustu den maldat; maldat no ta biba den Bo presensia. SAL 5:5 Esnan ku ta gusta gaba lo no para dilanti di Bo bista; Bo ta odia tur esnan ku ta hasi inikidat. SAL 5:6 Bo ta destru esnan ku ta papia mentira; SEOR ta abor es e hmber dramad di sanger i gaad. SAL 5:7 Ma pa loke t'ami, pa medio di e abundansi a di Bo miserikrdia lo mi drenta Bo kas; den direkshon di Bo tmpel santu lo mi big ku reverensia pa Bo. SAL 5:8 O SEOR, guiami den Bo hustisia pa motibu di mi enemi gunan; hasi Bo kaminda stret mi dilanti.

SAL 5:9 Pasobra den nan boka no tin brdat; nan paden ta yen di destrukshon; nan g arganta ta un graf habr; ku nan lenga nan ta labia. SAL 5:10 Deklar nan kulpabel, O Dios; laga nan kai pa medio di nan mes plannan di maldat! Pa motibu di e multi tut di nan transgreshonnan, benta nan af, pasobra nan ta rebelde kontra Bo. SAL 5 :11 Ma laga tur esnan ku ta tuma refugio den Bo alegr nan mes; laga nan kanta di alegria pa semper, pasobra ta Abo ta proteh nan; laga esnan ku ta stima Bo nmber r egosih den Bo. SAL 5:12 Pasobra ta Abo, O SEOR, ta bendishon e hende hustu; manera ku un eskudo Bo ta rondon' ku fabor.ocho kurd. Un salmo di David. SAL 6:1 O SEOR, no reprendmi den Bo rabia, ni kastigmi den Bo furia. SAL 6:2 Tene miserikrdia di mi, O SEOR, pasobra poko-poko mi bida ta kabando; kurami, O SEOR, pasobra mi wesunan t a desmay. SAL 6:3 I mi alma tambe ta masha desmay; i Abo, O SEOR, kuantu tempu mas? SAL 6:4 Bolbe, O SEOR, reskat mi alma; salbami pa motibu di Bo miserikrdia. SAL 6: 5 Pasobra den morto no tin rekurdo di Bo; ken lo dunaBo gradisimentu den Seol? SA L 6:6 Mi ta kans di suspir; tur anochi mi ta hasi mi kama landa; mi ta muha mi kam a ku mi aw'i wowo. SAL 6:7 Mi wowo ta gast pa kousa di tristesa; el a bira bieu p a motibu di tur mi atversarionan. SAL 6:8 Bai for di mi, boso tur, hasidnan di in ikidat, pasobra SEOR a tende e bos di mi yoramentu. SAL 6:9 SEOR a tende mi splika; SEOR ta risib mi orashon. SAL 6:10 Tur mi enemigunan lo keda brongos i mash molesti; nan lo hal'atras, direpiente nan lo keda brongos.benjaminita. SAL 7:1 O SEOR, mi Dios, den Bo mi a tuma refugio; salbami di tur esnan ku ta prsigumi, i librami, SA L 7:2 pa nan no habrak mi alma manera leon, i lastrami bai kun, sin ku tin un hend e pa librami. SAL 7:3 O SEOR mi Dios, si mi a hasi esaki, si tin inhustisia den m i mannan, SAL 7:4 si mi a paga ku maldat esun ku tabata na pas ku mi, f si mi a p lnder esun ku sin motibu tabata mi atversario, SAL 7:5 anto laga e enemigu prsigu m i alma, i alkans'; i lagu' trapa mi bida te na suela, i pone mi onor den stf. SAL 7 :6 Lanta, O SEOR, den Bo rabia; halsa Bo mes kontra e furia di mi atversarionan, spirta, mi Dios; Bo a orden huisio. SAL 7:7 Laga e asamblea di e pueblonan rondonBo , i gobern riba nan for di e halturanan. SAL 7:8 SEOR ta huzga e pueblonan; vindikm i, O SEOR, segun mi hustisia, segun mi integridat ku ta den mi. SAL 7:9 Laga e ma ldat di e malbado yega na un fin, ma stables e hustu; pasobra e Dios hustu ta pon e kurason i mente na prueba. SAL 7:10 Mi eskudo ta den Dios, Kende ta salba esna n rekto di kurason. SAL 7:11 Dios ta un hues hustu, i tur dia Dios ta rabi ku e m albado. SAL 7:12 Si un hende no repent, E lo mula Su spada; El a span Su bog i a pon' kla. SAL 7:13 Tambe El a prepar Su armanan mortal; E ta prepar Su flechanan ar diente pa Su prsiguidnan. SAL 7:14 Ata, e ta den e dol-di-parto di inikidat, i e ta konseb prvrsidat i ta pari falsedat. SAL 7:15 El a koba un buraku i a hasi hundu, i a kai den e buraku ku e mes a koba. SAL 7:16 Su prvrsidat lo bolbe riba su mes ka bes, i su violensia lo baha riba korona di su mes kabes. SAL 7:17 Lo mi alab SEOR segun Su hustisia, i lo mi kanta alabansa na e nmber di e SEOR Haltsimo. SAL 8:1 O SEOR, nos Seor, ki mahestuoso Bo nmber ta riba henter mundu, Abo ku a pone Bo splen dor mas ariba di e shelunan! SAL 8:2 For di boka di chikitunan i di yunan na pec hu Bo a stables fortalesa pa motibu di Bo atversarionan, pa silensi e enemigu i e hende vengativo. SAL 8:3 Ora mi kontempl Bo shelunan, e obra di Bo dedenan, e lun a i e streanan ku Abo a stables, SAL 8:4 ta kiko hende ta, ku Bo ta krda di dj? I e yu di hende, ku Bo ta hasi kaso di dj? SAL 8:5 Sinembargo, Bo a hasi un poko meno s ku e angelnan, i ta koron' ku gloria i mahestat! SAL 8:6 Bo ta lagu' tin dominio riba e obranan di Bo mannan; Bo a pone tur kos bou di su pia, SAL 8:7 tur karn i baka, i tambe e bestianan di mondi, SAL 8:8 e parhanan di shelu i e pisknan di l aman, tur loke ta pasa den e berehanan di laman. SAL 8:9 O SEOR, nos Seor, ki mahe stuoso Bo nmber ta riba henter mundu!Un salmo di David. SAL 9:1 Lo mi alabBo, O SEO R, ku henter mi kurason; lo mi konta di tur Bo maraviyanan. SAL 9:2 Lo mi ta kon tentu i regosih den Bo; lo mi kanta alabansa na Bo nmber, O Haltsimo. SAL 9:3 Ora m i enemigunan hal'atras, nan ta trompek i peres Bo dilanti.

SAL 9:4 Pasobra Bo a manten mi kaso i mi derecho; Bo ta sinta riba trono i ta huz ga ku hustisia. SAL 9:5 Bo a reprend e nashonnan, Bo a destru e malbadonan; Bo a k ita nan nmber pa semper i semper. SAL 9:6 E enemigu a yega na un fin den ruina pe rpetuo, i Bo a destru e statnan; asta e rekurdo di nan a peres. SAL 9:7 Ma SEOR ta p ermanes pa semper; El a stables Su trono pa huisio, SAL 9:8 i E lo huzga mundu ku hustisia; ku rektitut E lo ehekut huisio pa e pueblonan. SAL 9:9 Tambe SEOR lo ta un refugio pa e oprimnan, un refugio den tempunan di angustia. SAL 9:10 I esnan k u konos Bo nmber lo pone nan konfiansa den Bo, pasobra Abo, O SEOR, no a bandon esna n ku ta buskaBo. SAL 9:11 Kanta alabansa na SEOR, Kende ta biba na Sion; deklar Su echonan meimei di e pueblonan. SAL 9:12 Pasobra Esun ku ta eksig sanger ta krda r iba nan; E no ta lubid e sklamashon di esnan aflig. SAL 9:13 Tene miserikrdia di mi , O SEOR; mira mi aflikshon ku mi ta sufri na man di esnan ku ta odiami, Abo ku t a lantami for di e portanan di morto, SAL 9:14 pa mi por konta di tur Bo alabans anan, asina ku den e portanan di e yu muh di Sion mi por regosih den Bo salbashon. SAL 9:15 E nashonnan a senk den e buraku ku nan mes a koba; den e reda ku nan a skonde, nan mes pia a keda peg. SAL 9:16 SEOR a hasi Su mes konos; El a ehekut huis io. Den e obra di su mes mannan e malbado ta wrdu atrap. SAL 9:17 E malbadonan lo bolbe na Seol, s, tur e nashonnan ku ta lubid Dios. SAL 9:18 Pasobra esun den nese sidat lo no keda lubid pa semper; tampoko e speransa di esnan aflig lo no peres pa semper. SAL 9:19 Lanta, O SEOR, no laga hende triunf; laga e nashonnan wrdu huzg den Bo presensia. SAL 9:20 Hinka miedu den nan, O SEOR; laga e nashonnan sa ku ta si mplemente hende nan ta. SAL 10:1 Pakiko Bo ta para leu asina, O SEOR? Pakiko Bo t a skonde Bo mes den tempunan di angustia? SAL 10:2 Ku arogansia e malbado ta prsi gu e pober; laga nan wrdu atrap den e kmpltnan ku nan mes a invent. SAL 10:3 Pasobra malbado ta gaba di e deseo di su kurason; e ta bendishon e hende golos i ta desp resi SEOR. SAL 10:4 E malbado, ku su kara yen di orguyo, no ta buska Dios. Tur su pensamentunan ta: "No tin Dios." SAL 10:5 Su kamindanan ta prosper tur ora bai; B o huisionan ta masha haltu, leu for di su bista; tur su atversarionan e ta despr esi. SAL 10:6 E ta bisa den su mes: "Lo mi no wrdu mov, pasobra nunka lo mi no haami den atversidat." SAL 10:7 Su boka ta yen di maldishon, engao i opreshon; bou di su lenga tin prvrsidat i maldat. SAL 10:8 E ta skonde lur den e pueblitonan; den s kond e ta mata e inosente; e ta skonde lur e pober. SAL 10:9 E ta lur na skond man era un leon den su kueba; e ta lur na skond pa kohe e pober; e ta kohe e pober do r di hal' den su reda. SAL 10:10 E ta krak su vktimanan, i nan ta kai abou; nan ta kai den su garanan fuerte. SAL 10:11 E ta bisa den su mes: "Dios a lubid; El a s konde Su kara; E lo no mira esaki nunka." SAL 10:12 Lanta, O SEOR; O Dios, lanta Bo man. No lubid esnan ku ta aflig. SAL 10:13 Pakiko e malbado ta rechas Dios? El a bisa den su mes: "Lo Bo no eksig kuenta di esaki." SAL 10:14 Bo a mira esaki, pa sobra Bo a nota difikultat i tristesa, pa tum' den Bo man. E pober ta enkomend su mes na Bo; Abo ta Esun ku ta yuda e wrfano. SAL 10:15 Kibra brasa di e malbado i di e hasid di maldat, rondia su maldatnan te ora Bo no haa ni n mas. SAL 10:16 SEOR ta Rei pa semper i semper; nashonnan a peres for di Su tera. SAL 10:17 O SEOR, Bo a tende e deseo di e umildenan; Abo lo fortifik nan kurason, Abo lo inklin Bo orea SAL 10:18 pa hasi hustisia na e wrfano i na esun oprim, pa hende mortal no kousa teror mas. SAL 11:1 Den SEOR mi ta tuma refugio; kon boso por bisa mi alma: "Bula manera un parha, bai na bo seru; SAL 11:2 pasobra, ata, e malbadonan ta span na n bog, nan ta pone nan flecha kla riba kurd, pa tira den skuridat riba esnan rekto di kurason. SAL 11:3 Ora ku e fundeshinan keda destru, ta kiko e hustu por hasi? " SAL 11:4 SEOR ta den Su tmpel santu, SEOR Su trono ta den shelu; Su wowonan ta we ita, Su klpnan di wowo ta pone e yunan di hende na prueba. SAL 11:5 SEOR ta pone e hustu i e malbado na prueba, ma esun ku ta gusta violensia Su alma ta odia. SAL 11:6 Riba e malbadonan E lo laga yobe karbon send; kandela i swafel i un bientu ku ta kima ta loke nan ta haa pa bebe. SAL 11:7 Pasobra SEOR ta hustu; E ta stima hustisia; e hende rekto lo mira Su kara.David. SAL 12:1 Yuda, SEOR, pasobra no ti n hende deboto mas; pasobra e fielnan ta dispars for di meimei di e yunan di

hende. SAL 12:2 Nan ta papia mentira ku otro; ku lep ku ta labia i ku kurason dbe l nan ta papia. SAL 12:3 Ku SEOR destru tur lep ku ta labia, i e lenga ku ta gusta gaba, SAL 12:4 ku a bisa: "Ku nos lenga nos lo triunf; nos lepnan ta di nos; ken ta seor riba nos?" SAL 12:5 "Pa motibu di e opreshon di e pobernan, pa motibu di e kehamentu di esnan den nesesidat, lo Mi lanta awor," SEOR ta bisa: "Lo Mi pon' den e siguridat ku e ta anhel na dj." SAL 12:6 E palabranan di SEOR ta palabranan p uru, manera plata refin den un frnu di klei, purifik shete biaha. SAL 12:7 Abo, O S EOR, lo warda nan; Abo lo preserv nan for di e generashon aki pa semper. SAL 12:8 Tur kaminda tin malbado ta kana rnt, mientras ku entre e yunan di hende maldat ta wrdu hals. SAL 13:1 Kuantu tempu mas, O SEOR? Lo Bo lubidmi pa semper? Kuantu tempu mas lo Bo skonde Bo kara pa mi? SAL 13:2 Kuantu tempu mas lo mi buska konseho d en mi alma, teniendo tristesa den mi kurason dia tras dia? Kuantu tempu mas mi e nemigu lo ta hals riba mi? SAL 13:3 Konsider i kontestmi, O SEOR, mi Dios; ilumin mi wowo, pa mi no drumi e soo di morto, SAL 13:4 pa mi enemigu no bisa: "Mi a vens'," pa mi atversarionan no regosih ora mi kai. SAL 13:5 Ma mi a konfia den Bo miseri krdia; mi kurason lo regosih den Bo salbashon. SAL 13:6 Lo mi kanta na SEOR, pasobr a E tabata masha bon mes pa mi. SAL 14:1 E bobo a bisa den su kurason: "No tin D ios." Nan ta korump, nan a komet echonan abominabel; no tin ningun hende ku ta has i bon. SAL 14:2 SEOR a wak abou for di shelu riba e yunan di hende, pa mira si ti n algun hende ku ta komprend, ku ta buska Dios. SAL 14:3 Tur a desvi; huntu nan a bira korump; no tin ni un hende ku ta hasi bon, ni sikiera un. SAL 14:4 Tur e has idnan di maldat no tin konosementu anto, esnan ku ta kome mi pueblo manera ta pan nan ta kome, i ku no ta sklama na Seor? SAL 14:5 Aya nan ta den gran teror, paso bra Dios ta ku e generashon hustu. SAL 14:6 Boso kier a konfund konseho di e pobe r, ma SEOR ta su refugio. SAL 14:7 O ku e salbashon di Israel lo a bin for di Sio n! Dia SEOR trese Su pueblo, ku ta den koutiverio, bk, Jakb lo regosih, Israel lo ta kontentu. SAL 15:1 O SEOR, ken por biba den Bo tabernakel? Ken por biba riba Bo seru santu? SAL 15:2 Esun ku ta kana den rektitut i ta hasi hustisia, i ta papia brdat den su kurason. SAL 15:3 E no ta kalumni ku su lenga, ni ta hasi malu na su prhimo, ni ta lansa reproche kontra su amigu; SAL 15:4 den kende su bista e malb ado ta despresi, ma ku ta onra esnan ku ta teme SEOR; maske e hura den su desventa ha, e no ta kambia esei; SAL 15:5 e no ta fia su plaka ku interes, ni e no ta as ept plaka pas bou di mesa kontra hende inosente. Esun ku hasi e kosnan aki nunka l o wrdu mov. SAL 16:1 Wardami, O Dios, pasobra den Bo mi ta tuma refugio. SAL 16:2 Mi a bisa SEOR: "Abo ta mi Seor; fuera di Bo mi no tin nada bon." SAL 16:3 Pa loke ta e santunan ku ta riba tera, nan ta e ekselentenan, den kendenan tur mi delis ia ta. SAL 16:4 E dolnan di esnan ku ta kore tras di un otro dios lo wrdu multipli k; nan ofrendanan-di-bibida di sanger lo mi no ofres, ni tuma nan nmber riba mi lep nan. SAL 16:5 SEOR ta e porshon di mi erensia i mi kopa; Bo ta sosten mi destino. SAL 16:6 E lianan a kai pa mi den lugnan plasentero; di brdat, bunita ta e erensia ku ta tokami. SAL 16:7 Lo mi bendishon SEOR, Kende a dunami konseho; tambe mi kura son ta instrumi den oranan di anochi. SAL 16:8 Mi a pone SEOR semper mi dilanti; p asobra E ta na mi man drechi, lo mi no wrdu mov. SAL 16:9 Pesei mi kurason ta kont entu, i mi alma ta regosih; mi karni tambe lo biba den siguridat. SAL 16:10 Pasob ra lo Bo no entreg mi alma na Seol, tampoko lo Bo no prmit Bo Santu mira korupshon. SAL 16:11 Lo Bo mustrami e bereha di bida; den Bo presensia tin plenitut di gos o; na Bo man drechi tin delisia pa semper. SAL 17:1 Tende un kaso hustu, O SEOR, paga atenshon na mi sklamashon; skucha mi orashon, ku no ta sali for di lepnan e ngaoso. SAL 17:2 Laga mi sentensia prosed for di Bo presensia; laga Bo wowo mira l oke ta korekto. SAL 17:3 Bo a proba mi kurason; anochi Bo a bishitmi; Bo a ponemi na prueba i Bo no a haa nada; mi a disid ku mi boka lo no transgres. SAL 17:4 Pa l oke ta e echonan di hende, dor di e palabra di Bo lepnan mi a warda mi mes di e berehanan di hende

violento. SAL 17:5 Mi pasonan a keda firme den Bo berehanan; mi pianan no a slep . SAL 17:6 Mi a sklama na Bo, pasobra Abo lo kontestmi, O Dios; inklin Bo orea na mi, i tende mi palabranan. SAL 17:7 Mustra Bo miserikrdia na un manera maraviyoso , O Salbador di esnan ku ta tuma refugio na Bo man drechi, pa nan skonde pa esna n ku ta lanta kontra nan. SAL 17:8 Wardami manera Bo pret'i wowo; skondemi bou d i e sombra di Bo halanan SAL 17:9 pa e malbadonan ku ta oprimmi, mi enemigunan mo rtal ku ta rondonmi. SAL 17:10 Nan a sera nan kurason ku a bira sin heful; ku nan boka nan ta papia ku orguyo. SAL 17:11 Awor nan a rondon nos pasonan; nan a fiha nan bista pa tira nos abou na suela. SAL 17:12 E ta manera un leon hambr pa proi , i manera un leon chikitu ku ta lur den lugnan skond. SAL 17:13 Lanta, O SEOR, enf rent', tir' abou; ku Bo spada libra mi alma for di e malbado-SAL 17:14 ku Bo man, for di e hmbernan, O SEOR, for di e hmbernan di mundu, kende nan parti ta den e bid a aki, i kende nan barika Bo ta yena ku Bo tesoro; nan ta yen di yu, i nan ta la ga nan rikesa pa nan yunan chikitu. SAL 17:15 Ma pa loke t'ami, lo mi mira Bo ka ra den hustisia; i ora mi spirta lo mi ta satisfecho di mira Bo kara.papia e pala branan di e kantika aki ku SEOR riba e dia ku SEOR a libr' for di man di tur su ene migunan i for di man di Saul. I el a bisa: SAL 18:1 "Mi ta stimaBo, O SEOR, mi fo rtalesa." SAL 18:2 SEOR ta mi baranka i mi frti, i mi libertador, mi Dios, mi bara nka, den Kende mi ta tuma refugio, mi eskudo i e kachu di mi salbashon, mi toren haltu. SAL 18:3 Mi ta sklama na SEOR, Kende ta digno di ser alab, i lo mi ta salb for di mi enemigunan. SAL 18:4 E kabuyanan di morto a ensermi, i e torentenan di impiedat a terorismi. SAL 18:5 E kabuyanan di Seol a rondonmi; e trampanan di mort o a konfrontmi. SAL 18:6 Den mi angustia mi a sklama na SEOR, s, mi a sklama na mi Dios; for di Su tmpel El a tende mi bos i mi sklamashon pa yudansa a yega Su dila nti, te na Su orea. SAL 18:7 E ora ei tera a sakud i a tembla; i e fundeshinan di e serunan tabata tembla i a wrdu sakud, pasobra E tabata rabi. SAL 18:8 Huma tabat a sali for di Su nanishi bai ariba, i kandela for di Su boka tabata devor; karbon a wrdu send dor di esaki. SAL 18:9 Tambe El a inklin e shelunan i a baha bin ku sk uridat profundo bou di Su pianan. SAL 18:10 I El a kabalg riba un kerubin i a bul a; s, El a bula riba e halanan di bientu. SAL 18:11 El a hasi skuridat Su lug di s konde, su kapa rnt di djE, skuridat di awanan, nubianan skur di shelu. SAL 18:12 For di e splendor Su dilanti Su nubianan skur tabata pasa, hagel i karbon send. S AL 18:13 Tambe SEOR a strena den e shelunan, i e Haltsimo a hasi Su bos reson, hage l i karbon send. SAL 18:14 El a tira Su flechanan i a plama nan; el a lansa lampe r ku tabata krta pis i a konfund nan. SAL 18:15 E ora ei e vayenan di laman a pares, i e fundeshinan di mundu a keda bisto, dor di Bo reprendementu, O SEOR, deb na e suplamentu pis di e rosea di Bo nanishi. SAL 18:16 El a saka Su man for di ariba, El a garami; El a sakami for di hopi awanan. SAL 18:17 El a librami di mi enemi gu poderoso, i di esnan ku tabata odiami, pasobra nan tabata muchu fuerte pa mi. SAL 18:18 Nan a konfrontmi den e dia di mi kalamidat, ma SEOR tabata mi sosten. S AL 18:19 Tambe El a sakami hibami na un lug espasioso; El a reskatmi, pasobra E ta batin delisia den mi. SAL 18:20 SEOR a rekompensmi segun mi hustisia; segun e limp iesa di mi mannan El a rekompensmi. SAL 18:21 Pasobra mi a warda e kamindanan di SEOR, i mi no a peka bandon mi Dios. SAL 18:22 Pasobra tur Su ordenansanan tabata mi dilanti, i mi no a apart mi mes for di Su statutonan. SAL 18:23 Tambe mi tabat a perfekto Su dilanti, i mi a warda mi mes for di mi inikidat. SAL 18:24 Pesei S EOR a rekompensmi segun mi hustisia, segun e limpiesa di mi mannan dilanti di Su b ista. SAL 18:25 Na e hende miserikrdioso Bo ta mustra Bo mes miserikrdioso; na e h ende rekto Bo ta mustra Bo mes rekto; SAL 18:26 na e hende puru Bo ta mustra Bo mes puru, ma na e hende prvrso Bo ta mustra Bo mes severo. SAL 18:27 Pasobra Bo ta salba un pueblo aflig, ma Bo ta rebah wowonan arogante. SAL 18:28 Pasobra Bo ta s ende mi lampi; SEOR mi Dios ta ilumin mi skuridat. SAL 18:29 Pasobra ku Bo mi por kaba ku un ehrsito; i ku mi Dios mi por bula ofer di un muraya. SAL 18:30 Pa loke ta Dios, Su kaminda ta perfekto; e Palabra di SEOR ta prob; E ta un eskudo pa tur esnan ku ta tuma refugio den djE.

SAL 18:31 Pasobra ta ken ta Dios, si no ta SEOR? I ta ken ta un baranka si no ta nos Dios, SAL 18:32 e Dios ku ta fahami ku forsa, i ku ta hasi mi kamindanan per fekto? SAL 18:33 E ta hasi mi pianan manera pia di bin, i ta ponemi para riba mi lugnan haltu. SAL 18:34 E ta tren mi mannan pa bataya, asina ku mi brasanan por d obla un bog di brns. SAL 18:35 Tambe Bo a dunami e eskudo di Bo salbashon, i Bo m an drechi ta sostenmi, i Bo gentilesa ta hasimi grandi. SAL 18:36 Bo ta hancha e kaminda bou di mi, i mi pianan no ta slep. SAL 18:37 Mi a prsigu mi enemigunan i a alkans nan, i mi no a hal'atras te ora nan a wrdu destru. SAL 18:38 Mi a kibra nan na pida-pida, asina ku nan no por a lanta mas; nan a kai bou di mi pianan. SAL 18:39 Pasobra Bo a fahami ku forsa pa bataya; Bo a hasi esnan ku a lanta kontra mi somet nan mes na mi. SAL 18:40 Tambe Bo a hasi mi enemigunan bira lomba pa mi, i mi a destru esnan ku tabata odiami. SAL 18:41 Nan a sklama pa yudansa, ma no t abatin ningun hende pa salba; nan a sklama na SEOR, ma E no a kontest nan. SAL 18: 42 E ora ei mi a bati nan hasi nan fini-fini manera stf dilanti di bientu; mi a t ira nan af manera lodo di kaya. SAL 18:43 Bo a librami di e pleitunan di e pueblo ; Bo a ponemi komo kabesante di e nashonnan; un pueblo ku nunka mi a konos ta sir bimi. SAL 18:44 Asina ku nan tendemi, nan ta obedesmi; stranheronan ta somet nan m es na mi. SAL 18:45 Stranheronan ta desmay, i ta sali na temblamentu for di nan fr tinan. SAL 18:46 SEOR ta biba, i bendishon sea mi baranka; i hals sea e Dios di mi salbashon, SAL 18:47 e Dios ku ta ehekut vengansa pa mi, i ta hasi pueblonan some t nan mes na mi. SAL 18:48 E ta librami di mi enemigunan; s, Bo ta halsami ariba d i esnan ku ta lanta kontra mi; Bo ta reskatmi for di e hende violento. SAL 18:49 Pesei lo mi dunaBo gradisimentu, O SEOR, meimei di e nashonnan, i lo mi kanta ala bansa na Bo nmber. SAL 18:50 E ta duna gran liberashon na Su rei, i ta mustra mis erikrdia na Su ung, na David i su desendientenan pa semper. SAL 19:1 E shelunan ta konta di e gloria di Dios; i e firmamentu ta proklam e obra di Su mannan. SAL 19 :2 Dia ta emit palabra na otro dia, i nochi ta revel konosementu na otro nochi. SA L 19:3 No tin ni papiamentu ni idioma kaminda nan bos no ta wrdu tend. SAL 19:4 Na n lia ta sali bai riba henter tera, i nan palabranan te na e finnan di mundu. Den nan El a lanta un tnt pa solo, SAL 19:5 kual ta meskos ku un bridehm ku ta sali fo r di su kamber; e ta regosih manera un kampeon, kla pa kore kareda. SAL 19:6 Su s alida ta for di esun ekstremo di e shelunan, i su gira te na e otro ekstremo; i no tin nada ku ta keda skond pa su kalor. SAL 19:7 E lei di SEOR ta perfekto, e ta restor alma; e testimonio di SEOR ta fiel, e ta hasi hende simpel bira sab. SAL 19 :8 E preseptonan di SEOR ta korekto, nan ta alegr kurason; e mandamentunan di SEOR ta puru, nan ta ilumin wowo. SAL 19:9 E temor di SEOR ta limpi, e ta permanes pa se mper; e huisionan di SEOR ta brdadero, nan tur ta kompletamente hustu. SAL 19:10 N an ta mas deseabel ku oro, s, mas ku hopi oro fini; tambe mas dushi ku miel i got anan di panal di miel. SAL 19:11 Ademas, pa medio di nan Bo sirbid ta keda spirt; i obedensia na nan ta trese gran rekompensa kun. SAL 19:12 Ken por disern su mes er ornan? Limpiami di mi piknan skond. SAL 19:13 Tambe warda Bo sirbid pa piknan di aro gansia; no laga nan tin dominio riba mi; e ora ei lo mi ta perfekto, i lo mi ta liber di transgreshon grandi. SAL 19:14 Laga e palabranan di mi boka i e meditas hon di mi kurason ta aseptabel den Bo bista, O SEOR, mi baranka i mi Redentor. SA L 20:1 Ku SEOR kontestbo den e dia di angustia! Ku e nmber di e Dios di Jakb defendbo ! SAL 20:2 Ku E mandabo yudansa for di e santuario, i sostenbo for di Sion! SAL 2 0:3 Ku E krda tur bo ofrendanan di mainshi, i asept bo ofrendanan kim! SAL 20:4 Ku E dunabo segun e deseo di bo kurason, i kumpli ku tur bo plannan! SAL 20:5 Nos l o kanta di alegria pa bo viktoria, i den e nmber di nos Dios nos lo lanta nos emb lemanan. Ku SEOR kumpli ku tur bo petishonnan. SAL 20:6 Awor mi sa ku SEOR ta salb a Su ung; E lo kontest' for di Su shelu santu, ku e forsa salbador di Su man drech i.

SAL 20:7 Tin ku ta konfia den garoshi, otro den kabai, ma nos ta konfia den e nmb er di SEOR, nos Dios. SAL 20:8 Nan a trompek i a kai, ma nos a lanta i a keda riba pia. SAL 20:9 Salba, O SEOR; ku Rei kontest nos den e dia ku nos yama. SAL 21:1 O SEOR, den Bo forsa rei lo gosa, i kuantu e lo regosih den Bo salbashon! SAL 21:2 Bo a dun' e deseo di su kurason, i Bo no a nengu' e petishon di su lepnan. SAL 21: 3 Pasobra Bo ta bai kontr' ku e bendishonnan di kosnan bon; Bo ta pone un korona di oro fini riba su kabes. SAL 21:4 El a pidiBo bida; Bo a dun' esei, bida largu pa semper i semper. SAL 21:5 Su gloria ta grandi dor di Bo salbashon, splendor i mahestat Bo ta pone riba dj. SAL 21:6 Pasobra Bo ta hasi bendishon pa semper; bo t a yen' ku goso den Bo presensia. SAL 21:7 Pasobra rei ta konfia den SEOR; dor di e miserikrdia di e Haltsimo e lo no wrdu mov. SAL 21:8 Bo man lo haa tur Bo enemigunan ; Bo man drechi lo haa esnan ku ta odiabo. SAL 21:9 Den tempu di Bo rabia lo Bo h asi nan manera un frnu kayente-kayente; SEOR lo traga nan den Su furia, i kandela lo kaba ku nan. SAL 21:10 Lo Bo destru nan yunan kita nan for di tera, i nan dese ndientenan for di meimei di e yunan di hende. SAL 21:11 Maske nan a plania malda t kontra Bo, i a traha kmplt, nan lo no logra. SAL 21:12 Pasobra lo Bo hasi nan bi ra nan lomba; lo Bo mek riba nan kara ku Bo kurdnan di bog. SAL 21:13 Sea engrande s, O SEOR, den Bo forsa; nos lo kanta i alab Bo poder.salmo di David. SAL 22:1 Mi D ios, mi Dios, pakiko Bo a bandonMi? Pakiko Bo ta asina leu di yudami, asina leu d i e palabranan di mi sklamashon? SAL 22:2 O mi Dios, di dia mi ta sklama, ma Bo no ta kontest; i anochi, ma no tin sosiegu pa mi. SAL 22:3 Ma Abo ta santu, Abo k u ta sint riba trono di e alabansanan di Israel. SAL 22:4 Den Bo nos tatanan a ko nfia; nan a konfia i Bo a libra nan. SAL 22:5 Na Bo nan a sklama, i nan a wrdu li br; den Bo nan a konfia, i nan no a keda brongos. SAL 22:6 Ma ami ta un bichi, i n o un hende, un reproche pa hende, i despresi pa e pueblo. SAL 22:7 Tur esnan ku m irami ta hasi bofon di mi; nan ta trk boka, nan ta sakud kabes, bisando: SAL 22:8 "El a konfia den SEOR; lagu'E libr'; lagu'E reskat', pasobra E tin delisia den dj." SAL 22:9 Ma Abo ta Esun ku a sakami for di barika di mi mama; Bo a hasimi konfia tempu ku mi tabata na pechu di mi mama. SAL 22:10 For di mi nasementu mi a wrdu entreg na Bo; for di den barika di mi mama Bo tabata mi Dios. SAL 22:11 No sea le u di mi, pasobra angustia ta serka; pasobra no tin ningun hende pa yuda. SAL 22: 12 Hopi toro a rondonmi; toronan fuerte di Basan ta tur rnt di mi. SAL 22:13 Nan t a span nan boka hanchu kontra mi, manera leon ku ta grua i habrak. SAL 22:14 Mi ta wrdu bash af manera awa, i tur mi wesunan a sali for di lug; mi kurason ta manera w as; el a dirti den mi paden. SAL 22:15 Mi forsa a seka manera un skrf di pchi-di-k lei, i mi lenga ta pega na mi shel'i boka; i Bo ta ponemi drumi den stf di morto. SAL 22:16 Pasobra kachnan a rondonmi; un trupa di hasidnan di maldat ta tur rnt di mi; nan a traspas mi mannan i mi pianan. SAL 22:17 Mi por konta tur mi wesunan; n an ta wak, i ta keda wak mi. SAL 22:18 Nan ta parti mi paanan entre nan, i nan ta tira lt riba mi bist. SAL 22:19 Ma Abo, O SEOR, no sea leu di mi; Abo, mi yudansa, pura bin na mi ayudo. SAL 22:20 Libra mi alma for di spada, mi niko bida, for di e poder di kach. SAL 22:21 Salbami for di boka di leon; i for di e kachunan di b uey di mondi Bo ta kontestmi. SAL 22:22 Lo mi anunsi Bo nmber na mi rumannan; meime i di e asamblea lo mi alabBo. SAL 22:23 Boso ku ta teme SEOR, alab'E; boso tur ku ta desendientenan di Jakb, glorifik'E; boso tur ku ta desendientenan di Israel, p ara Su dilanti ku temor. SAL 22:24 Pasobra E no a despresi, ni a abores e afliksho n di esun ku ta aflig; tampoko E no a skonde Su kara p'; ma ora ku el a sklama na djE pa yudansa, El a tende. SAL 22:25 For di Bo mi alabansa ta bin den e gran as amblea; lo mi kumpli ku mi promesa den presensia di esnan ku tin temor di djE. S AL 22:26 Esnan ku ta aflig lo kome i keda satisfecho; esnan ku ta buska SEOR lo al ab'E. Laga boso kurason biba pa semper. SAL 22:27 Tur e finnan di mundu lo krda i bolbe serka SEOR, i tur e famianan di e nashonnan lo ador Bo dilanti.

SAL 22:28 Pasobra e reino ta di SEOR, i E ta gobern riba e nashonnan. SAL 22:29 Tu r esnan di mundu ku ta prosper lo kome i ador; tur esnan ku ta bolbe na stf lo big S u dilanti, esnan ku no por tene nan alma na bida. SAL 22:30 Nan desendensia lo s irbiE; esaki lo wrdu kont tokante di Seor na e generashon benidero. SAL 22:31 Nan l o bin i deklar Su hustisia na un pueblo ku mester nase ainda, ku El a hasi tur es aki. SAL 23:1 SEOR ta mi wardad, lo mi no tin falta di nada. SAL 23:2 E ta ponemi drumi den lugnan di yerba brd; E ta hibami kantu di awanan ketu. SAL 23:3 E ta rest or mi alma; E ta guiami den e kamindanan di hustisia pa motibu di Su nmber. SAL 23 :4 Maske mi kana den e vaye di sombra di morto, mi no tin miedu di maldat, pasob ra Abo ta ku mi; Bo bara i Bo garoti ta konsolmi. SAL 23:5 Bo ta prepar un mesa mi dilanti den presensia di mi enemigunan; Bo ta ungi mi kabes ku zeta; mi kopa ta yen te basha ofer. SAL 23:6 Siguramente bondat i miserikrdia lo siguimi tur e di anan di mi bida, i lo mi biba den e kas di SEOR pa semper. SAL 24:1 Tera ta di SEO R, i tur loke ku e ta konten, mundu, i esnan ku ta biba den dj. SAL 24:2 Pasobra E l a fund' riba e lamannan, i a stables' riba e riunan. SAL 24:3 Ken por subi bai d en e seru di SEOR? I ken por para den Su lug santu? SAL 24:4 Esun ku tin man limpi i kurason puru, ku no a halsa su alma na banidat, i ku no a hura ku engao. SAL 2 4:5 Esei lo risib un bendishon for di SEOR, i hustisia for di e Dios di su salbash on. SAL 24:6 Esaki ta e generashon di esnan ku ta busk'E, ku ta buska Bo kara, O Dios di Jakb. SAL 24:7 Halsa boso kabesnan, O portanan, i keda hals, O portanan e trno, pa asina e Rei di gloria por drenta! SAL 24:8 Ta ken ta e Rei di gloria? SEO R, fuerte i poderoso, SEOR, poderoso den bataya. SAL 24:9 Halsa boso kabesnan, O portanan; halsa nan, O portanan etrno, pa e Rei di gloria por drenta! SAL 24:10 T a ken ta e Rei di gloria aki? E SEOR di ehrsitonan, ta E ta e Rei di gloria. SAL 2 5:1 Na Bo, O SEOR, mi ta halsa mi alma. SAL 25:2 O mi Dios, den Bo mi ta konfia. No lagami keda brongos; no laga mi enemigunan triunf riba mi. SAL 25:3 Di brdat, ni ngun di esnan ku ta spera riba Bo lo keda brongos; esnan ku ta transgres sin motib u lo keda brongos. SAL 25:4 Hasimi konos Bo kamindanan, O SEOR; siami Bo berehanan. SAL 25:5 Guiami den Bo brdat i siami, pasobra ta Abo ta e Dios di mi salbashon; ri ba Bo mi ta spera henter dia. SAL 25:6 Krda, O SEOR, Bo kompashon i Bo miserikrdian an, pasobra nan ta for di etrnidat. SAL 25:7 No krda e piknan di mi hubentut, ni mi transgreshonnan; konforme Bo miserikrdia, krda riba mi, pa motibu di Bo bondat, O SEOR. SAL 25:8 SEOR ta bon i rekto; pesei E ta instru pekadnan den e kaminda. SAL 2 5:9 E ta guia e umildenan den huisio, i E ta sia e umildenan Su kaminda. SAL 25:1 0 Tur e berehanan di SEOR ta miserikrdia i brdat pa esnan ku ta warda Su aliansa i Su testimonionan. SAL 25:11 Pa motibu di Bo nmber, O SEOR, pordon mi inikidat, paso bra esei ta grandi. SAL 25:12 Ta ken ta e hende ku ta teme SEOR? E lo instrui den e kaminda ku e mester skohe. SAL 25:13 Su alma lo biba den prosperidat, i su des endientenan lo ered e tera. SAL 25:14 E komunion ntimo di SEOR ta ku esnan ku ta te m'E, i E lo hasi nan konos Su aliansa. SAL 25:15 Mi wowonan ta kontinuamente riba SEOR, pasobra E lo saka mi pianan for di reda. SAL 25:16 Bira wak mi i tene mise rikrdia di mi, pasobra mi ta solitario i aflig. SAL 25:17 E angustianan di mi kura son ta oument; sakami for di mi anshanan. SAL 25:18 Mira mi aflikshon i mi dol, i pordon tur mi piknan. SAL 25:19 Mira mi enemigunan, pasobra nan ta hopi; i nan ta odiami ku odio violento. SAL 25:20 Warda mi alma i librami; no lagami keda brong os, pasobra mi ta tuma refugio den Bo. SAL 25:21 Laga integridat i rektitut warda mi, pasobra mi ta spera riba Bo. SAL 25:22 Redim Israel, O Dios, for di tur su an gustianan. SAL 26:1 Vindikmi, O SEOR, pasobra mi a kana den mi integridat; i mi a konfia den SEOR sin titubi. SAL 26:2 Skudrimi, O SEOR, i ponemi na prueba; samin mi m nte i mi kurason. SAL 26:3 Pasobra Bo miserikrdia ta dilanti di mi wowo, i mi a k ana den Bo brdat. SAL 26:4 Mi no ta sinta huntu ku hmbernan gaad, tampoko lo mi no a nda ku hipokrtnan. SAL 26:5 Mi ta odia e asamblea di hasidnan di maldat, i lo mi n o sinta huntu ku e malbadonan.

SAL 26:6 Lo mi laba mi man den inosensia, i lo mi atend Bo altar, O SEOR, SAL 26:7 pa mi proklam ku bos di gradisimentu i deklar tur Bo maraviyanan. SAL 26:8 O SEOR, mi ta stima e kas kaminda Bo ta biba i e lug kaminda Bo gloria ta keda. SAL 26:9 No tuma mi alma huntu ku pekadnan, ni mi bida huntu ku hmbernan ku ta drama sange r, SAL 26:10 den kende nan man tin plan di maldat, i nan man drechi ta yen di pl aka pas bou di mesa. SAL 26:11 Ma pa loke t'ami, lo mi kana den mi integridat; re dimmi i tene miserikrdia di mi. SAL 26:12 Mi pia ta para riba un lug lizu; den e ko ngregashonnan lo mi bendishon SEOR. SAL 27:1 SEOR ta mi lus i mi salbashon; di ken lo mi tin temor? SEOR ta e fortalesa di mi bida; di ken lo mi tin miedu? SAL 27:2 Ora hasidnan di maldat, mi atversarionan i mi enemigunan, a bin riba mi pa devor mi karni, nan a trompek i a kai. SAL 27:3 Maske un ehrsito kampa kontra mi, mi kur ason lo no tin temor; maske guera lanta kontra mi, tg lo mi tin konfiansa. SAL 27 :4 Un kos mi a dese di SEOR, esei lo mi buska: ku mi por keda den e kas di SEOR tur e dianan di mi bida, pa kontempl e bunitesa di SEOR, i pa medit den Su tmpel. SAL 2 7:5 Pasobra den e dia di angustia E lo skondemi den Su tabernakel; den e lug sekr eto di Su tnt E lo skondemi; E lo hisami pone riba un baranka. SAL 27:6 I awor mi kabes lo wrdu hals riba mi enemigunan ku ta tur rnt di mi; i den Su tnt lo mi ofres sakrifisionan ku gritunan di alegria; lo mi kanta, s, lo mi kanta alabansa na SEOR . SAL 27:7 Tende mi bos, O SEOR, ora mi sklama; tene miserikrdia di mi i kontestmi. SAL 27:8 Ora Bo a bisami: "Buska Mi kara," mi kurason a kontestBo: "Bo kara, O S EOR, lo mi buska." SAL 27:9 No skonde Bo kara pa mi, no rechas Bo sirbid den Bo rab ia; Bo tabata mi yudansa; no lagami, ni bandonmi, O Dios di mi salbashon! SAL 27: 10 Maske mi tata i mi mama bandonmi, SEOR lo rekohmi. SAL 27:11 Siami Bo kaminda, O SEOR, i guiami den un bereha di rektitut, pa motibu di mi enemigunan. SAL 27:12 N o entregmi na deseo di mi atversarionan, pasobra testigunan falsu a lanta kontra mi, i esnan ku ta respir violensia. SAL 27:13 Lo mi a desesper, si mi no a kere ku lo mi mira e bondat di SEOR na e tera di e bibunan. SAL 27:14 Spera riba SEOR; se a fuerte i E lo fortales bo kurason, s, spera riba SEOR. SAL 28:1 Na Bo, O SEOR, mi ta sklama; mi baranka, no sera Bo orea pa mi, pasobra si Bo keda ketu, lo mi bir a manera esnan ku ta baha den pos. SAL 28:2 Tende na e bos di mi splikanan ora mi sklama na Bo pa yudansa, ora mi hisa mi mannan na Bo santuario santu. SAL 28:3 No lastrami hiba ku e malbadonan, i ku esnan ku ta hasi inikidat, ku ta papia pa s ku nan prhimo, mientras ku ta maldat tin den nan kurason. SAL 28:4 Duna nan seg un nan akshon, i segun e maldat di nan kustumbernan; duna nan segun e obranan di nan mannan; paga nan bk loke nan meres. SAL 28:5 Pasobra nan no ta respet e echona n di SEOR, ni e obranan di Su mannan, E lo basha nan abou i lo no lanta nan bk. SA L 28:6 Bendishon sea SEOR, pasobra El a skucha bos di mi splika. SAL 28:7 SEOR ta mi fortalesa i mi eskudo; mi kurason ta konfia den djE, i mi ta wrdu yud; pesei mi k urason ta regosih, i ku mi kantika lo mi alab'E. SAL 28:8 SEOR ta nan fortalesa, i E ta un refugio di salbashon pa Su ung. SAL 28:9 Salba Bo pueblo i bendishon Bo e rensia; sea tambe nan wardad i karga nan pa semper. SAL 29:1 Atribu na SEOR, O yuna n di e poderoso, atribu na SEOR gloria i poder. SAL 29:2 Atribu na SEOR e gloria ku Su nmber ta meres; ador SEOR den e splendor di santidat. SAL 29:3 E bos di SEOR ta ri ba e awanan; e Dios di gloria ta strena, SEOR ta riba hopi awanan. SAL 29:4 E bos di SEOR ta poderoso, e bos di SEOR ta mahestuoso. SAL 29:5 E bos di SEOR ta kibra e palunan di seda; s, SEOR ta kibra e palunan di seda di Lbano na pida-pida. SAL 29 :6 I E ta hasi Lbano bula manera bish, i Sirion manera buey yn i brabu. SAL 29:7 E bos di SEOR ta spleit e flamnan di kandela. SAL 29:8 E bos di SEOR ta hasi desiert o tembla; SEOR ta hasi e desierto di Kades tembla. SAL 29:9 E bos di SEOR ta hasi bin pari, i ta pela mondinan ser laga nan sun; i den Su tmpel tur kos ta bisa:

"Gloria!" SAL 29:10 SEOR a sinta komo Rei riba e diluvio; s, SEOR ta sinta komo Rei pa semper. SAL 29:11 SEOR lo duna Su pueblo forsa; SEOR lo bendishon Su pueblo ku pas.David. SAL 30:1 Lo mi glorifikBo, O SEOR, pasobra Bo a halsami, i no a laga mi enemigunan kontent nan mes pa mi motibu. SAL 30:2 O SEOR, mi Dios, mi a sklama na Bo pa yudansa, i Bo a kurami. SAL 30:3 O SEOR, Bo a saka mi alma for di Seol; Bo a tenemi na bida, pa mi no tin mester di baha den pos. SAL 30:4 Kanta alabansa na SEOR, boso Su santunan, i duna gradisimentu na Su nmber santu. SAL 30:5 Pasobra Su rabia ta pa un momento so, Su fabor ta pa bida largu; yoramentu por dura un anochi, ma un gritu di alegria ta bin ora dia ta habri. SAL 30:6 Awor den mi pro speridat mi a bisa: "Lo mi no wrdu mov nunka." SAL 30:7 O SEOR, pa medio di Bo fabo r Bo a hasi mi seru para firme; Bo a skonde Bo kara; mi a keda tur desmay. SAL 30 :8 Na Bo, O SEOR, mi a sklama, i na SEOR mi a hasi splika: SAL 30:9 "Ta ki probecho tin den mi sanger, si mi baha den pos? Stf lo alabBo? E lo deklar Bo fieldat? SAL 30:10 Tende, O SEOR, i tene miserikrdia di mi, O SEOR, sea Abo mi yudad." SAL 30:11 Bo a kambia mi lamento na baliamentu; Bo a ls mi paa-di-saku i a fahami ku alegria , SAL 30:12 pa mi alma kanta alabansa na Bo i no keda ketu. O SEOR mi Dios, lo mi dunaBo gradisimentu pa semper. SAL 31:1 Den Bo, O SEOR, mi a tuma refugio; no la gami nunka keda brongos; librami den Bo hustisia. SAL 31:2 Inklin Bo orea na mi, r eskatmi lih; sea Abo un baranka di refugio pa mi, un fortalesa pa salbami. SAL 31: 3 Pasobra Bo ta mi baranka i mi frti; pa kousa di Bo nmber lo Bo dirigmi i guiami. SAL 31:4 Abo lo sakami for di e reda ku nan a pone na skond pa mi; pasobra ta Abo ta mi fortalesa. SAL 31:5 Den Bo man mi ta enkomend mi spiritu; Bo a redimmi, O S EOR, Dios di fieldat. SAL 31:6 Mi ta abores esnan ku ta vener dolo bano, ma mi ta ko nfia den SEOR. SAL 31:7 Lo mi regosih i keda kontentu den Bo miserikrdia, pasobra B o a mira mi aflikshon; Bo tabata sa di e angustianan di mi alma, SAL 31:8 i Bo n o a entregmi den man di e enemigu; Bo a pone mi pianan den un lug espasioso. SAL 3 1:9 Tene miserikrdia di mi, O SEOR, pasobra mi ta den angustia; mi wowo a gasta di pena, mi alma i mi kurpa tambe. SAL 31:10 Pasobra mi ta pasa mi bida den triste sa i mi aanan na kehamentu; mi forsa ta faya pa motibu di mi inikidat, i mi kurpa a para kaba na nada. SAL 31:11 Pa motibu di tur mi atversarionan mi a bira un r eproche, spesialmente pa mi bisianan, i un opheto di horor pa mi konosnan; esnan k u mirami riba kaya ta hui pa mi. SAL 31:12 Mi a wrdu lubid, manera un morto ku hen de no ta krda riba dj mas; mi ta manera un butishi kibr. SAL 31:13 Pasobra mi a ten de e kalumnia di hopi hende; na tur banda tin teror; mientras ku nan tabata kons ult huntu kontra mi, nan a traha plan pa kita mi bida. SAL 31:14 Ma pa loke t'ami , mi ta konfia den Bo, O SEOR; mi ta bisa: "Bo ta mi Dios." SAL 31:15 Mi tempunan ta den Bo man; librami for di man di mi enemigunan, i for di esnan ku ta prsigumi . SAL 31:16 Laga Bo kara resplandes riba Bo sirbid; salbami den Bo miserikrdia. SAL 31:17 No lagami keda brongos, O SEOR, pasobra mi ta sklama na Bo; laga e malbadon an keda brongos, laga nan keda ketu den Seol. SAL 31:18 Laga e lepnan mentiroso b ira mudo, e lepnan ku ta papia ku arogansia kontra e hustunan, ku orguyo i ku me nospresio. SAL 31:19 Ki grandi ta Bo bondat, ku Bo a warda pa esnan ku tin temor di Bo, ku Bo a prepar pa esnan ku ta tuma refugio den Bo den presensia di e yuna n di hende! SAL 31:20 Bo ta skonde nan den e lug sekreto di Bo presensia pa e kon spirashonnan di hende; Bo ta warda nan na sekreto den un lug di refugio pa e leng anan pleitista. SAL 31:21 Bendishon sea SEOR, pasobra El a mustrami Su miserikrdia maraviyoso den un stat rondon. SAL 31:22 Ma ami a bisa den mi desesperashon: "Mi ta krt kit for di Bo bista"; sinembargo, Bo a tende e bos di mi splikanan ora mi a s klama na Bo. SAL 31:23 Stima SEOR, boso tur, Su santunan! SEOR ta preserv e fielnan ; i esun ku ta aktua ku orguyo E ta paga abundantemente. SAL 31:24 Sea fuerte i fortales boso kurason, boso tur ku ta spera den SEOR. SAL 32:1 Bendishon ta esun, k ende su transgreshon ta pordon, kende su pik ta tap!

SAL 32:2 Bendishon ta e hende, kende su inikidat SEOR no ta tuma na kuenta, i den kende su spiritu no tin engao! SAL 32:3 Mientras ku mi a keda ketu, mi kurpa a pa ra kaba na nada dor di mi kehamentu henter dia. SAL 32:4 Pasobra di dia i anochi Bo man tabata pis riba mi; mi vigor a seka manera den tempu di hopi kalor. SAL 3 2:5 Mi a atmit mi pik na Bo, i mi inikidat mi no a skonde; mi a bisa: "Lo mi konfe s mi transgreshonnan na SEOR"; i Bo a pordon e kulpa di mi pik. SAL 32:6 Pesei, laga tur ku ta deboto hasi orashon na Bo den e tempu ku Bo por wrdu ha; siguramente den inundashon di awanan enorme nan lo no alkans'. SAL 32:7 Bo ta mi lug di skonde; B o ta wardami di angustia; Bo ta rondonmi ku kantika di liberashon. SAL 32:8 Lo Mi instrubo i siabo e kaminda ku bo tin ku kana; lo Mi konsehbo; mi wowo ta riba bo. SAL 32:9 No sea manera kabai f manera mula, ku no tin komprendementu, ku mester wr du domin ku bosal i frena, sino nan no ta bin serka bo. SAL 32:10 Hopi ta e penan an di e malbado, ma esun ku ta konfia den SEOR, miserikrdia lo rondon'. SAL 32:11 S ea kontentu den SEOR i regosih, boso, hustunan, i grita di alegria, boso tur ku ta rekto di kurason. SAL 33:1 Kanta ku alegria na SEOR, O boso, hustunan; alabansa ta pas pa esnan ku ta rekto. SAL 33:2 Duna gradisimentu na SEOR ku lirio; kanta a labansa na djE ku arpa di dies kurd. SAL 33:3 Kanta un kantika nobo na djE; toka b unita, ku gritu di alegria. SAL 33:4 Pasobra e palabra di SEOR ta brdadero, i tur Su obra ta has den fieldat. SAL 33:5 E ta stima hustisia i huisio; mundu ta yen d i e miserikrdia di SEOR. SAL 33:6 Dor di e palabra di SEOR e shelunan a wrdu trah, i dor di e rosea di Su boka, henter nan ehrsito. SAL 33:7 E ta hunta awanan di lama n manera un dam; E ta pone e profundidatnan den depsitonan. SAL 33:8 Laga henter tera teme SEOR; laga tur habitante di mundu para ku temor Su dilanti. SAL 33:9 Pa sobra El a papia, i asina tabata; El a duna rdu, i esei a bin na eksistensia. SAL 33:10 SEOR ta hasi e konseho di nashonnan bira nada; E ta desbarat plannan di e p ueblonan. SAL 33:11 E konseho di SEOR ta permanes pa semper; e plannan di Su kuras on ta di generashon pa generashon. SAL 33:12 Bendishon ta e nashon ku su Dios ta SEOR, e pueblo ku El a skohe pa Su propio erensia. SAL 33:13 SEOR ta mira for di s helu; E ta opserv tur e yunan di hende; SAL 33:14 for di Su lug di biba E ta mira riba tur e habitantenan di tera. SAL 33:15 E ta forma kurason di nan tur; E ta k omprend tur nan obranan. SAL 33:16 Rei no ta wrdu salb pa medio di un ehrsito podero so; un guerero no ta wrdu libr pa medio di hopi forsa. SAL 33:17 Un kabai ta spera nsa falsu pa gana viktoria; tampoko e no ta libra ningun hende ku su forsa enorm e. SAL 33:18 Ata, e wowo di SEOR ta riba esnan ku ta tem'E, riba esnan ku ta sper a riba Su miserikrdia, SAL 33:19 pa libra nan alma for di morto, i pa tene nan na bida den tempu di hamber. SAL 33:20 Nos alma ta spera riba SEOR; E ta nos yudans a i nos eskudo, SAL 33:21 pasobra nos kurason ta regosih den djE, pasobra nos ta konfia den Su nmber santu. SAL 33:22 Laga Bo miserikrdia keda riba nos, O SEOR, mes kos ku nos ta spera den Bo.Abimelek, kende a kore kun, i el a bai. SAL 34:1 Lo mi bendishon SEOR den tur tempu; Su alabansa lo ta kontinuamente den mi boka. SAL 34 :2 Mi alma lo gloria den SEOR; e umildenan lo tende i regosih. SAL 34:3 O engrande s SEOR ku mi, i laga nos halsa Su nmber huntu. SAL 34:4 Mi a buska SEOR, i El a kont estmi, i a librami for di tur mi temornan. SAL 34:5 Nan a hisa kara mira na djE i a keda radiante, i nunka nan kara lo keda na brguensa. SAL 34:6 E pober hende ak i a sklama i SEOR a tend', i a salb' for di tur su angustianan. SAL 34:7 E Angel di SEOR ta kampa rnt di esnan ku ta tem'E, i ta reskat nan. SAL 34:8 O purba i mira k u SEOR ta bon; bendishon ta e hende ku ta tuma refugio den djE! SAL 34:9 O teme SEO R, boso Su santunan, pasobra esnan ku ta tem'E no tin falta di nada. SAL 34:10 L eon chikitu s tin nesesidat i ta pasa hamber, ma esnan ku ta buska SEOR lo no tin falta di ningun kos bon. SAL 34:11 Bin, yunan, skuchami; lo mi sia boso e temor d i SEOR. SAL 34:12 Ta ken ta e hende ku ta dese bida, i ta stima bida largu, pa e p or mira bondat? SAL 34:13 Warda bo lenga di maldat, i bo lepnan di papia engao. S AL 34:14 Apart bo mes for di maldat i hasi bon; buska pas i sigui. SAL 34:15 E wow onan di SEOR ta riba e hustunan, i Su oreanan ta atento pa skucha nan sklamashon.

SAL 34:16 E kara di SEOR ta kontra hasidnan di maldat, pa krta e rekurdo di nan kita for di riba tera. SAL 34:17 E hustunan ta sklama i SEOR ta tende, i ta libra nan for di tur nan angustianan. SAL 34:18 SEOR ta serka di e hende di kurason kibr, i ta salba esnan di spiritu abat. SAL 34:19 Hopi ta e aflikshonnan di e hustu, ma SEOR ta libr' for di nan tur. SAL 34:20 E ta kuida tur su wesunan; ningun di nan n o ta wrdu kibr. SAL 34:21 Maldat ta mata e malbado; i esnan ku ta odia e hustu lo wrdu konden. SAL 34:22 SEOR ta redim alma di Su sirbidnan; i ningun di esnan ku ta tu ma refugio den djE lo no wrdu konden. SAL 35:1 Defendmi, O SEOR, kontra esnan ku ta pleita ku mi; bringa ku esnan ku ta bringa ku mi. SAL 35:2 Kohe eskudo grandi i chikitu, i lanta pa yudami. SAL 35:3 Saka tambe lansa i hacha di guera kontra es nan ku ta prsigumi; bisa mi alma: "Ami ta bo salbashon." SAL 35:4 Laga esnan ku ta buska mi alma keda brongos i desonr; laga esnan ku ta plania maldat kontra mi hal 'atras i keda umiy. SAL 35:5 Laga nan ta manera bagas dilanti di bientu, i laga e Angel di SEOR kore ku nan. SAL 35:6 Laga nan kaminda ta skur i lebelebe, i laga e Angel di SEOR prsigu nan. SAL 35:7 Pasobra sin motibu nan a skonde nan reda pa mi ; sin motibu nan a koba un buraku pa mi alma. SAL 35:8 Laga destrukshon bin riba dj sin ku e ripar; laga e reda ku el a skonde, kohe mes; i lagu' kai den e mesun d estrukshon ei. SAL 35:9 I mi alma lo alegr den SEOR, i lo regosih den Su salbashon. SAL 35:10 Tur mi wesunan lo bisa: "SEOR, ken ta manera Bo, Kende ta libra esun a flig for di esun ku ta mas fuerte kun, i esun aflig i esun den nesesidat for di esu n ku ta plnder ?" SAL 35:11 Testigunan malisioso ta lanta; nan ta puntrami tokante di kosnan ku mi no sa. SAL 35:12 Nan ta pagami malu pa bon, i ta laga mi alma t ristu. SAL 35:13 Ma pa loke t'ami, tempu ku nan tabata malu, mi bist tabata paa-di -saku; mi a umiy mi alma ku yunamentu; i mi orashon a bolbe bk na mi mes kurason. SAL 35:14 Mi a komportmi komo un amigu, komo un ruman; mi a big te na suela, bist t ur na pretu, manera un hende ku ta na rou pa su mama. SAL 35:15 Ma ora mi a trom pek nan a regosih i a reun huntu; e atversarionan ku mi no tabata konos a sera kabes kontra mi; nan a kalumnimi sin fin. SAL 35:16 Manera bofonadnan profano na un fie sta, nan a sera djente kontra mi. SAL 35:17 Seor, kuantu tempu mas lo Bo para mir a? Reskat mi alma for di nan destrukshonnan, mi niko bida for di leonnan. SAL 35:1 8 Lo mi dunaBo gradisimentu den e kongregashon grandi; lo mi alabBo meimei di un multitut enorme. SAL 35:19 No laga esnan ku sin motibu ta mi enemigu, harimi; ni laga esnan ku sin motibu ta odiami, wak mi ku mal wowo. SAL 35:20 Pasobra nan n o ta papia di pas, ma kontra esnan ku ta biba trankil na e tera nan ta invent pal abranan engaoso. SAL 35:21 I nan a habri asina un boka grandi kontra mi; nan a bi sa: "Ah, ah, nos mes wowo a mira esei!" SAL 35:22 Bo a mira esei, O SEOR, no keda k etu; O Seor, no keda leu for di mi. SAL 35:23 Spirta i lanta na mi defensa, defend mi kaso, mi Dios i mi Seor. SAL 35:24 Huzgami, O SEOR mi Dios, segun Bo hustisia; i no laga nan harimi. SAL 35:25 No laga nan bisa den nan kurason: "Ah! Nos deseo! " No laga nan bisa: "Nos a tragu'!" SAL 35:26 Laga esnan ku ta gosa di mira mi an gustia keda brongos i konhuntamente umiy; laga esnan ku ta halsa nan mes riba mi k eda bist ku brguensa i desonor. SAL 35:27 Laga esnan ku ta kontentu ku mi kaso hus tu grita di alegria i regosih; laga nan bisa kontinuamente: "SEOR sea engrandes, es un ku tin delisia den e prosperidat di Su sirbid." SAL 35:28 I mi lenga lo deklar Bo hustisia, i Bo alabansa henter dia. SAL 36:1 Transgreshon ta papia ku e malba do den su kurason; no tin temor di Dios dilanti di su wowo. SAL 36:2 Pasobra den su mes bista ta esei ta ga', ku su inikidat lo no wrdu deskubr ni odi. SAL 36:3 E pa labranan di su boka ta maldat i engao; el a laga di ta sab i di hasi bon. SAL 36:4 E ta plania maldat riba su kama; e ta kohe un kaminda ku no ta bon; e no ta abo res maldat. SAL 36:5 Bo miserikrdia, O SEOR, ta yega te den shelunan; Bo fieldat ta alkans e nubianan. SAL 36:6 Bo hustisia ta manera e serunan di Dios; Bo huisiona n ta un gran profundidat. O SEOR, Bo ta preserv hende i bestia.

SAL 36:7 Ki presioso Bo miserikrdia ta, O Dios! I e yunan di hende ta tuma refugi o den e sombra di Bo halanan. SAL 36:8 Nan ta bebe nan barika yen di e abundansi a di Bo kas; i Bo ta duna nan di bebe for di e riu di Bo delisianan. SAL 36:9 Pa sobra ta serka Bo e fuente di bida ta; den Bo lus nos ta mira lus. SAL 36:10 Lag a Bo miserikrdia kontinu pa esnan ku konosBo, i Bo hustisia pa esnan rekto di kuras on. SAL 36:11 No laga e pia di orguyo bin kontra mi, ni laga man di e malbado ko re ku mi. SAL 36:12 Ayanan e hasidnan di inikidat a kai; nan a wrdu tir abou i no p or lanta mas. SAL 37:1 No kunsum pa motibu di malbadonan, ni sea envidioso di e h asidnan di inikidat. SAL 37:2 Pasobra pronto nan lo wrdu krt manera yerba, i nan lo marchit manera yerba brd. SAL 37:3 Konfia den SEOR i hasi loke ta bon; biba den e te ra i aliment bo mes ku Su fieldat. SAL 37:4 Deleit bo mes den SEOR, i E lo dunabo e deseonan di bo kurason. SAL 37:5 Enkomend bo kaminda na SEOR, konfia tambe den dj E, i E lo hasi. SAL 37:6 I E lo laga bo hustisia briya manera lus, i bo derecho m anera mrdia. SAL 37:7 Soseg den SEOR, i warda ku pasenshi riba djE; no kunsum pa mot ibu di esun ku ta prosper den su kaminda, pa motibu di e hende ku ta ehekut plan d i maldat. SAL 37:8 Stp di rabia i laga furia para; no kunsum--esei ta kondus na mal dat so. SAL 37:9 Pasobra hasidnan di maldat lo wrdu krt kit af; ma esnan ku spera rib SEOR lo ered e tera. SAL 37:10 Pasobra aki poko tempu e malbado lo no t'ei mas; m aske kuantu bo buska su lug, e lo no t'ei. SAL 37:11 Ma e umildenan lo ered e tera , i lo deleit nan mes den pas abundante. SAL 37:12 E malbado ta traha kmplt kontra e hustu, i ta sera djente kontra dj. SAL 37:13 Seor ta hari, pasobra E ta mira ku s u dia ta yegando. SAL 37:14 E malbadonan a saka spada i a span nan bog, pa tira e aflignan abou, i esnan den nesesidat, pa mata esnan ku ta kana den rektitut. SA L 37:15 Nan spada lo drenta nan mes kurason, i nan bognan lo wrdu kibr. SAL 37:16 E poko ku e hustu tin ta mih ku e abundansia di hopi malbado. SAL 37:17 Pasobra b rasa di e malbado lo wrdu kibr, ma SEOR ta sosten e hustu. SAL 37:18 SEOR konos e dia an di e perfektonan; i nan erensia lo keda pa semper. SAL 37:19 Nan lo no keda b rongos den tempu malu; i den dianan di hamber nan lo tin abundansia. SAL 37:20 Ma e malbado lo peres, i e enemigunan di SEOR lo ta manera flor di sabana: nan ta di spars--manera huma nan ta dispars. SAL 37:21 E malbado ta fia i no ta paga bk, ma e hustu tin miserikrdia i ta duna. SAL 37:22 Pasobra esnan ku E bendishon lo ered e tera; ma esnan ku E maldishon lo wrdu krt kit af. SAL 37:23 E pasonan di un hende ta tables dor di SEOR, i E tin delisia den su kaminda. SAL 37:24 Maske e trompek, e lo no kai; pasobra SEOR ta sosten' ku Su man. SAL 37:25 Mi tabata yn, i awor mi ta bi eu; ma nunka mi no a mira e hustu desampar, ni su desendientenan ta pidi pan. SAL 37:26 Semper e ta miserikrdioso i ta fia; i su desendientenan lo ta bendishon. SA L 37:27 Apart bo mes for di maldat i hasi loke ta bon; asina lo bo biba pa semper . SAL 37:28 Pasobra SEOR ta stima hustisia i no ta bandon Su santunan. Nan ta keda preserv pa semper; ma e desendientenan di e malbado lo wrdu krt kit af. SAL 37:29 E ustunan lo ered e tera, i lo biba den dj pa semper. SAL 37:30 For di boka di e hus tu ta sali sabiduria, i su lenga ta papia hustisia. SAL 37:31 E lei di su Dios t a den su kurason; su pianan no ta slep. SAL 37:32 E malbado ta spion e hustu, i t a busk' pa mata. SAL 37:33 SEOR no ta lagu' den su man, ni ta lagu' keda konden ora k u e wrdu huzg. SAL 37:34 Spera riba SEOR i sigui Su kaminda, i E lo halsabo pa ered e tera; ora ku e malbadonan wrdu krta kit af, abo lo mira esaki. SAL 37:35 Mi a mira un hmber violento i malbado, ku a ekstend su mes manera un palu nativo, brd bunita. SAL 37:36 Anto el a muri, i ata, e no tabat'ei mas; mi a busk', ma e no por a wrd u ha. SAL 37:37 Tuma nota di e hende perfekto, i opserv esun ku ta rekto; pasobra e hende di pas lo tin desendiente. SAL 37:38 Ma transgresornan konhuntamente lo wr du destru; e desendientenan di e malbado lo wrdu krt kit af. SAL 37:39 Ma salbashon d e hustunan ta bin for di SEOR; E ta nan fortalesa den tempu di angustia. SAL 37: 40 I SEOR ta yuda nan i ta libra nan; E ta libra nan for di e malbadonan i ta sal ba nan, pasobra nan ta tuma refugio den djE.

SAL 38:1 O SEOR, no reprendmi den Bo furia, ni kastigmi den Bo rabia ardiente. SAL 38:2 Pasobra Bo flechanan a drenta profundamente den mi, i Bo man a baha pis riba mi. SAL 38:3 No tin nada sal den mi karni pa motibu di Bo indignashon; no tin so siegu den mi wesunan pa motibu di mi pik. SAL 38:4 Pasobra mi inikidatnan a pasa riba mi kabes; manera un karga pis nan ta pisa muchu pa mi. SAL 38:5 Mi yaganan t a hole malu; nan ta yen di pus pa motibu di mi lokura. SAL 38:6 Mi ta dobl, tur d obl te na suela; henter dia mi ta kana bist na rou. SAL 38:7 Pasobra mi lomo ta ye n di inflamashon; i no tin nada sal den mi karni. SAL 38:8 Mi ta agot i mash kibr; m i ta keha pa motibu di e inkietut di mi kurason. SAL 38:9 Seor, tur mi deseo ta B o dilanti; i mi suspiro no ta skond pa Bo. SAL 38:10 Mi kurason ta bati duru, mi forsa ta fayami; i e lus di mi wowo, asta esei a bai lagami. SAL 38:11 Mi stimnan i mi amigunan ta hala leu for di mi plaga; i mi famianan ta keda para leu. SAL 38:12 Esnan ku ta buska mi bida ta pone trampa pa mi; i esnan ku kier trese mald at riba mi ta papia di destrukshon; i henter dia nan ta plania traishon. SAL 38: 13 Ma ami, manera un hende sordo, mi no ta tende; i mi ta manera un hende mudo k u no ta habri su boka. SAL 38:14 S, mi ta manera un hende ku no ta tende, i den k ende su boka no tin argumento. SAL 38:15 Pasobra mi ta spera riba Bo, O SEOR; Abo lo kontest, O Seor mi Dios. SAL 38:16 Pasobra mi a bisa: "Ohal ku nan lo no gosa i harimi, ku ora mi pia slep nan no halsa nan mes kontra mi." SAL 38:17 Pasobra m i ta serka di kai, i mi pena ta kontinuamente mi dilanti. SAL 38:18 Pasobra mi t a konfes mi inikidat; mi ta yen di angustia pa motibu di mi pik. SAL 38:19 Ma mi e nemigunan ta bibu i fuerte; i hopi ta esnan ku ta odiami sin motibu. SAL 38:20 I esnan ku ta paga bon ku malu, nan ta kontra mi, pasobra mi ta sigui loke ta bon . SAL 38:21 No bandonmi, O SEOR; O mi Dios, no keda leu for di mi! SAL 38:22 Pura pa yudami, O Seor, mi salbashon! SAL 39:1 Mi a bisa: "Lo mi warda mi kamindanan, pa mi no hasi pik ku mi lenga; lo mi warda mi boka ku un bosal, tanten ku e malba donan ta den mi presensia." SAL 39:2 Mi a keda stm i sin abla, mi a keda sin papi a asta loke ta bon; i mi dol a bira pi. SAL 39:3 Mi kurason tabata kima den mi; mi entras mi tabata sinta pensa e kandela tabata kima; e ora ei mi a papia ku mi le nga: SAL 39:4 "SEOR, lagami sa mi fin i kuantu mi dianan ta; lagami sa kon pasahe ro mi ta. SAL 39:5 Ata, Bo a hasi mi dianan manera un span di man, i mi edat ta manera nada den Bo bista; siguramente kada hende den su mih kondishon ta djis un rosea. SAL 39:6 Di brdat, tur hende ta kana rnt manera un sombra; s, nan ta hasi la wai prnada; e ta monton rikesanan i no sa ken lo rekoh nan. SAL 39:7 "I awor, Seor, riba kiko mi ta spera? Mi speransa ta den Bo. SAL 39:8 Librami for di tur mi tra nsgreshonnan; no hasimi bira reproche di hende bobo. SAL 39:9 Mi a bira mudo, mi no ta habri mi boka, pasobra ta Abo a hasi esaki. SAL 39:10 Kita Bo plaga for d i mi; pa motibu di e preshon di Bo man mi ta peres. SAL 39:11 Ora Bo koreg un hend e ku kastigu pa su inikidat, Bo ta kaba ku loke ta presioso p', meskos ku mt ta ha si; siguramente hende ta djis un rosea. SAL 39:12 "Tende mi orashon, O SEOR, i sk ucha mi sklamashon; no keda ketu pa mi lgrimanan; pasobra mi ta un deskonos serka Bo, un stranhero, manera tur mi antepasadonan. SAL 39:13 Kita Bo bista for di mi , pa mi por ta kontentu atrobe, prom ku mi bai i mi no t'ei mas." SAL 40:1 Mi a s pera ku pasenshi riba SEOR; i El a inklin Su mes na mi i a skucha mi sklamashon. S AL 40:2 El a sakami for di e pos di destrukshon, for di e lodo di klei; i El a p one mi pia riba un baranka i a hasi mi pasonan firme. SAL 40:3 I El a pone un ka ntika nobo den mi boka, un kantika di alabansa na nos Dios; hopi lo mira esaki i teme, i lo konfia den SEOR. SAL 40:4 Bendishon ta e hende ku ta pone su konfiansa den SEOR, i ku no ta mira riba e orguyosonan, ni riba esnan ku ta desvi bai tras di mentira. SAL 40:5 O SEOR mi Dios, hopi ta e maraviyanan ku Bo a hasi, i Bo pen samentunan pa ku nos; no tin ningun ku ta di kompar ku Bo; si mi lo kier a konta i papia di nan, nan lo tabata muchu hopi pa konta. SAL 40:6 Sakrifisio i ofrenda di mainshi Bo no a dese; Bo a habri mi oreanan; ofrenda kim i ofrenda pa pik Bo no a

eksig. SAL 40:7 E ora ei mi a bisa: "Ata, mi ta bin; den e rl di e buki ta par skir b tokante di mi; SAL 40:8 Pa hasi Bo boluntat, O mi Dios, ta un delisia pa mi; Bo Lei ta den mi kurason." SAL 40:9 Mi a proklam bon nobo di hustisia den e kongreg ashon grandi; ata, lo mi no frena mi lepnan, O SEOR, Bo sa esei. SAL 40:10 Mi no a skonde Bo hustisia den mi kurason; mi a papia di Bo fieldat i di Bo salbashon; mi no a skonde Bo miserikrdia i Bo brdat pa e kongregashon grandi. SAL 40:11 Abo, O SEOR, lo no keda sin dunami Bo kompashon; Bo miserikrdia i Bo brdat lo wardami k ontinuamente. SAL 40:12 Pasobra masha hopi maldat mes a rondonmi; mi inikidatnan a alkansmi, asina ku mi no por a mira; nan ta mas hopi ku e kabeinan riba mi kabe s; i mi kurason a fayami. SAL 40:13 Sea asina bon, O SEOR, di librami; O SEOR, pur a pa yudami. SAL 40:14 Laga esnan ku ta buska mi alma pa destru keda brongos i kon huntamente umiy; laga esnan ku ta dese malu pa mi wrdu hal patras i keda desonr. SAL 40:15 Laga esnan ku ta bisami: "Ah, ah!" keda desol pa motibu di nan brguensa. SAL 4 0:16 Laga tur esnan ku ta buskaBo regosih i keda kontentu den Bo; laga esnan ku t a stima Bo salbashon bisa kontinuamente: "SEOR sea engrandes!" SAL 40:17 Ma ami ta aflig i den nesesidat; sinembargo, Seor ta krda riba mi. Bo ta Esun ku ta yudami i ta librami; no tarda, O mi Dios. SAL 41:1 Bendishon ta esun ku ta krda riba e pob ernan; SEOR lo libr' den e dia di angustia. SAL 41:2 SEOR lo proteh' i ten' na bida, i e lo wrdu yam bendishon riba tera; i lo Bo no entregu' na e boluntat di su enemigu nan. SAL 41:3 SEOR lo sosten' riba su kama di malesa; den su enfermedat Abo ta res tor' hasi sal. SAL 41:4 Ma pa loke t'ami, mi a bisa: "O SEOR, tene miserikrdia di mi; kura mi alma, pasobra mi a peka kontra Bo." SAL 41:5 Mi enemigunan ta papia mal u kontra mi: "Ki dia lo e muri i su nmber peres?" SAL 41:6 I ora ku e bin bishitmi, e ta papia mentira; su kurason ta rekoh maldat pa su mes; ora ku e sali bai paf, e ta konta esaki. SAL 41:7 Tur ku ta odiami ta papia kuchikuchi riba mi; nan ta plania maldat kontra mi, bisando: SAL 41:8 "Un kos malu a wrdu bash riba dj, ku ora e kai drumi e lo no lanta mas." SAL 41:9 Asta mi amigu ntimo, den ken mi a konfi a, kende a kome mi pan, a lanta su hilchi kontra mi. SAL 41:10 Ma Abo, O SEOR, te ne miserikrdia di mi i lantami, pa mi paga nan bk. SAL 41:11 Asina lo mi sa ku Bo ta kontentu ku mi, pasobra mi enemigu no ta kanta viktoria riba mi. SAL 41:12 Ma pa loke t'ami, Bo ta sostenmi den mi integridat, i Bo ta ponemi den Bo presensia pa semper. SAL 41:13 Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, for di etrnidat te na e trnidat. Amn i Amn.n BUKI IIr Salmo 42-72 SAL 42:1 Manera bin ta anhel na koridanan d i awa, asina mi alma ta anhel na Bo, O Dios. SAL 42:2 Mi alma tin set di Dios, di e Dios bibu; ki dia lo mi bin i present dilanti di Dios? SAL 42:3 Mi lgrimanan ta bata mi kuminda di dia i anochi, mientras nan ta puntrami henter dia: "Unda bo D ios ta?" SAL 42:4 E kosnan aki mi ta krda, i mi ta drama mi alma den mi. Pasobra mi tabatin kustumber di bai ku e multitut i guia nan den proseshon na e kas di D ios, ku bos di goso i gradisimentu, un multitut ku tabata selebr dia di fiesta. S AL 42:5 Pakiko bo ta abat, O mi alma? I pakiko bo a bira intrankil den mi? Spera riba Dios, pasobra lo mi bolbe alab'E pa e yudansa di Su presensia. SAL 42:6 O m i Dios, mi alma ta abat den mi; pesei mi ta krda riba Bo for di tera di Jordan, i e halturanan di Hermon, for di Seru Mizar. SAL 42:7 Profundidat ta yama profundi dat na e zonidu di Bo waterfalnan; tur Bo ondanan i olanan grandi a pasa riba mi . SAL 42:8 SEOR lo manda Su miserikrdia den dia; i anochi Su kantika lo ta ku mi, un orashon na e Dios di mi bida. SAL 42:9 Lo mi puntra Dios, mi baranka: "Pakiko Bo a lubidmi? Pakiko mi ta kana bist na rou pa motibu di e opreshon di e enemigu? " SAL 42:10 Komo si fuera ta garna nan ta garna mi wesunan, asina mi atversarion an ta reprochmi, mientras ku nan ta puntrami henter dia: "Unda bo Dios ta?" SAL 4 2:11 Pakiko bo ta abat, O mi alma? i pakiko bo a bira intrankil den mi? Spera rib a Dios, pasobra ainda lo mi alab'E, mi Salbador i mi Dios.

SAL 43:1 Vindikmi, O Dios, i defend mi kaso kontra un nashon pagano; O librami di hende engaoso i inhustu! SAL 43:2 Pasobra Abo ta e Dios di mi fortalesa; pakiko B o a rechasmi? Pakiko mi ta kana bist na rou pa motibu di e opreshon di e enemigu? SAL 43:3 O manda Bo lus i Bo brdat, laga nan guiami; laga nan tresemi na Bo seru santu i na Bo lugnan di biba. SAL 43:4 E ora ei lo mi bai na e altar di Dios, ser ka Dios, mi goso i mi delisia; i lo mi alabBo ku lirio, O Dios, mi Dios. SAL 43:5 Pakiko bo ta abat, O mi alma? I pakiko bo ta intrankil den mi? Spera riba Dios, pasobra ainda lo mi alab'E, mi Salbador i mi Dios. SAL 44:1 O Dios, ku nos orea nos a tende, nos tatanan a konta nos e obra ku Bo a hasi den nan dianan, den e d ianan di prom aya. SAL 44:2 Ku Bo mes man Bo a kore ku nashonnan, i Bo a planta n os tatanan; Bo a aflig e pueblonan, i Bo a plama nan tur parti. SAL 44:3 Pasobra no ta pa medio di nan mes spada nan a poder di e tera, ni tampoko nan mes brasa a libra nan, ma Bo man drechi i Bo brasa, i e lus di Bo presensia, pasobra Bo tab ata stima nan. SAL 44:4 Abo ta mi Rei, O Dios; orden viktorianan pa Jakb. SAL 44:5 Pa medio di Bo nos lo tumba nos atversarionan; den Bo nmber nos lo trapa riba es nan ku ta lanta kontra nos. SAL 44:6 Pasobra lo mi no konfia den mi bog, ni mi s pada lo no salbami. SAL 44:7 Ma Abo a libra nos for di nos atversarionan, i Bo a brongos esnan ku ta odia nos. SAL 44:8 Den Dios nos a gloria henter dia, i nos l o alab Bo nmber pa semper. SAL 44:9 Sinembargo, Bo a rechas nos, i a pone nos na brg uensa, i Bo no ta sali huntu ku nos ehrsitonan. SAL 44:10 Bo ta hasi nos hal'atra s pa e atversario; i esnan ku ta odia nos a kohe botn pa nan mes. SAL 44:11 Bo ta entreg nos manera karn ku ta wrdu mat pa kome, i Bo a plama nos meimei di e nashonn an. SAL 44:12 Bo ta bende Bo pueblo barata, i no a hasi ningun ganashi ku e bent a aki. SAL 44:13 Bo a hasi nos un reproche pa nos bisianan, un bofon i un despres io pa esnan rnt di nos. SAL 44:14 Bo ta hasi nos un proverbio den e nashonnan, un kos di hari den e pueblonan. SAL 44:15 Henter dia mi desonor ta mi dilanti, i m i umiyashon a poder di mi, SAL 44:16 pa motibu di e bos di esun ku ta reproch i bl asfem, pa motibu di e presensia di e enemigu i e vengad. SAL 44:17 Tur esaki a bin riba nos, ma nos no a lubidBo, i nos no a kibra Bo aliansa. SAL 44:18 Nos kuraso n no a hal'atras, ni nos pasonan no a desvi for di Bo kaminda; SAL 44:19 sinembar go, Bo a kibra nos na pida-pida na un lug pa chakl biba aden, i a tapa nos ku e so mbra di morto. SAL 44:20 Si nos a lubid e nmber di nos Dios, f a ekstend nos mannan na un dios stranhero, SAL 44:21 Dios lo no a deskubr esaki? Pasobra E konos e sekr etonan di kurason. SAL 44:22 S, pa Bo kousa nos ta wrdu mat henter dia; nos ta wrdu konsider komo karn pa wrdu mat. SAL 44:23 Lanta, O SEOR, pakiko Bo ta drumi? Spirta, o rechas nos pa semper. SAL 44:24 Pakiko Bo ta skonde Bo kara, i ta lubid nos afli kshon i nos opreshon? SAL 44:25 Pasobra nos alma a baha bai te den stf; nos kurpa ta pega na tera. SAL 44:26 Lanta pa yuda nos, i redim nos pa motibu di Bo miseri krdia.e yu hmbernan di Kor. Un kantika di amor. SAL 45:1 Mi kurason ta rebos di pala branan bon; mi ta dirig mi poesia na Rei; mi lenga ta pn di un skirbid eksperto. SA L 45:2 Bo ta mas bunita ku e yunan di hende; grasia ta bash riba Bo lepnan; pesei Dios a bendishonBo pa semper. SAL 45:3 Faha Bo spada na Bo hep, O Esun Poderoso, ku Bo splendor i Bo mahestat! SAL 45:4 I den Bo mahestat sali bai viktoriosamen te pa kousa di brdat, umildat i hustisia; laga Bo man drechi siaBo kosnan temibel. SAL 45:5 Bo flechanan ta skrpi den kurason di e enemigunan di Rei; pueblonan ta kai bou di Bo. SAL 45:6 Bo trono, O Dios, ta pa semper i semper; e spter di Bo re ino ta un spter di hustisia. SAL 45:7 Bo a stima hustisia i a odia maldat; pesei Dios, Bo Dios, a ungiBo ku e zeta di goso, mas ku Bo kompaeronan. SAL 45:8 Tur Bo paanan tin fragansia di mirra, alo i kasia; for di palasionan di ivor instrumntnan di kurd a hasiBo kontentu. SAL 45:9 Yu muhnan di reinan ta entre Bo damanan di ono r; e reina ta par na Bo man drechi, bist na oro for di Ofir. SAL 45:10 Skucha, O y u muh, paga atenshon i inklin bo orea; lubid bo pueblo i e kas di bo tata; SAL 45:1 1 e ora ei Rei lo dese bo bunitesa; pasobra E ta bo Seor, big Su dilanti. SAL 45:12 I e yu muh di Tiro lo bin ku un regalo; e rikunan den e pueblo lo buska bo fabor .

SAL 45:13 Den tur su gloria e yu muh di Rei ta den e parti mas paden di e palasio ; su bist ta gewef ku hilu di oro den dj. SAL 45:14 Nan lo lei hiba serka Rei, bis t na paa tur brd; e birgennan, su kompaeranan ku ta sigui, lo wrdu hib serka Bo. SA 15 Nan lo lei nan hiba paden ku alegria i goso; nan lo drenta e palasio di Rei. SAL 45:16 Bo yunan lo ta na lug di Bo tatanan; lo Bo nombra nan komo prens den he nter e pais. SAL 45:17 Lo Mi hasi ku Bo nmber ta keda rekrd den tur generashon; pes ei e pueblonan lo alabBo pa semper i semper.pa Alamot. Un kantika. SAL 46:1 Dios ta nos refugio i fortalesa, un pronto ousilio den tempu di angustia. SAL 46:2 Pe sei nos lo no tin miedu, maske tera kita for di su lug, i maske e serunan slep ba i den e kurason di laman; SAL 46:3 maske su awanan ronka i skuma, maske e seruna n tembla dor di su furia. SAL 46:4 Tin un riu, su koridanan ta alegr e stat di Di os, e lugnan santu kaminda e Haltsimo ta biba. SAL 46:5 Dios ta meimei di dj; e lo no wrdu mov; Dios lo yud' ora dia ta habri. SAL 46:6 E nashonnan a borot, e reinonan a tambali; El a halsa Su bos, tera a dirti. SAL 46:7 E SEOR di ehrsitonan ta ku no s; e Dios di Jakb ta nos refugio. SAL 46:8 Bin, mira e obranan di SEOR, Kende a ha si desolashonnan riba tera. SAL 46:9 E ta hasi gueranan stp te na e fin di tera; E ta kibra bog i ta krta lansa na dos; E ta kima e garoshinan ku kandela. SAL 46: 10 "Sea ketu, i sabi ku Ami ta Dios; lo Mi wrdu hals meimei di e nashonnan, lo Mi wrdu hals riba tera." SAL 46:11 E SEOR di ehrsitonan ta ku nos; e Dios di Jakb ta nos refugio. SAL 47:1 Pueblonan tur, bati man; grita na Dios ku bos di alegria. SAL 47:2 Pasobra e SEOR Haltsimo ta di teme, un Rei grandi riba henter mundu. SAL 47: 3 E ta hasi pueblonan somet nan mes na nos, i nashonnan somet bou di nos pia. SAL 47:4 E ta skohe nos erensia pa nos, e gloria di Jakb, kende E ta stima. SAL 47:5 Dios a subi bai ariba ku un gritu, SEOR, ku zonidu di trmpt. SAL 47:6 Kanta alabans a na Dios, kanta alabansa; kanta alabansa na nos Rei, kanta alabansa. SAL 47:7 P asobra Dios ta Rei di henter mundu; kanta alabansa ku komprendementu. SAL 47:8 D ios ta reina riba e nashonnan, Dios ta sinta riba Su trono santu. SAL 47:9 E pre nsnan di e nashonnan a reun huntu komo e pueblo di e Dios di Abraham, pasobra e e skudonan di mundu ta pertenes na Dios; E ta altamente hals. SAL 48:1 SEOR ta grandi i digno di ser alab na gran manera, den e stat di nos Dios, Su seru santu. SAL 4 8:2 Bunita pa motibu di su haltura, e goso di henter mundu, ta Seru Sion, leu ay a den nrt, e stat di e gran Rei. SAL 48:3 Dios, den su palasionan, a hasi Su mes konos komo un refugio. SAL 48:4 Pasobra, mira, e reinan a reun, tur huntu nan a pa sa bai. SAL 48:5 Nan a mir', nan a keda asombr; nan a haa un sustu, tur turd nan a h ui bai. SAL 48:6 Temblamentu a poder di nan ayanan, dol, manera di un muh na ora di parto. SAL 48:7 Ku bientu di pariba Bo ta kibra barkunan di Tarsis. SAL 48:8 Ma nera nos a tende, asina nos a mira den e stat di e SEOR di ehrsitonan, den e stat di nos Dios; Dios lo stables esaki pa semper. SAL 48:9 Nos a krda riba Bo miserikrd ia, O Dios, meimei di Bo tmpel. SAL 48:10 Manera Bo nmber, O Dios, asina Bo alaban sa ta te na e finnan di tera; Bo man drechi ta yen di hustisia. SAL 48:11 Laga S eru Sion ta kontentu, laga e yu muhnan di Juda regosih pa motibu di Bo huisionan. SAL 48:12 Kana rnt di Sion, i pasa rnt di dj. Konta su torennan; SAL 48:13 konsider su murayanan di defensa; pasa dor di su palasionan; pa bo por konta esaki na e p rksimo generashon. SAL 48:14 Pasobra e Dios aki ta nos Dios, pa semper i semper; E lo guia nos te na morto. SAL 49:1 Tende esaki, tur pueblo; skucha, tur habitan te di mundu, SAL 49:2 tantu hende umilde komo hende di posishon haltu, riku i po ber tur huntu. SAL 49:3 Mi boka lo papia sabiduria; i e meditashon di mi kurason lo ta komprendementu. SAL 49:4 Lo mi inklin mi orea na un proverbio; lo mi hasi mi charada konos riba arpa. SAL 49:5 Pakiko lo mi tin miedu den e dianan di atver sidat, ora ku e inikidat di mi opresornan ta rondonmi, SAL 49:6 esnan ku ta konfi a den nan rikesa, i ta gaba di e abundansia di nan biennan? SAL 49:7 Di ningun m anera un hende por redim su ruman, ni paga Dios plaka di reskate p'--

SAL 49:8 pasobra e redenshon di su alma ta kostoso; e lo no por paga p' nunka-SAL 49:9 pa e por a sigui biba pa semper i no mira korupshon. SAL 49:10 Pasobra e t a mira ku asta hende sab ta muri; e bobo i esnan sin sint ta peres na e mesun maner a, i ta laga nan rikesa pa otronan. SAL 49:11 Nan pensamentu ntimo ta ku nan kasn an t'ei pa semper, nan lugnan di biba pa tur generashon; nan a duna nan terenonan nan mes nmber. SAL 49:12 Ma hende ku tur su onor no ta permanes; e ta meskos ku b estia ku ta peres. SAL 49:13 T'asina ta bai ku e bobonan, i ku nan desendientenan ku ta aprob nan palabranan. SAL 49:14 Manera karn nan ta destin pa Seol; morto lo ta nan wardad; i e rektonan lo gobern riba nan den mainta; Seol lo kaba ku nan apa rensia bunita, asina ku nan no tin habitashon. SAL 49:15 Ma Dios lo redim mi alma for di e poder di Seol, pasobra E lo tumami serka djE. SAL 49:16 No tene miedu ora ku un hende bira riku, ora ku e gloria di su kas oument; SAL 49:17 pasobra or a ku e muri, e lo no bai ku nada; su gloria lo no baha su tras. SAL 49:18 Maske e ta bendishon su alma mientras ku e ta na bida, i maske hende gababo ora bo ta h asi bon na bo mes, SAL 49:19 e lo bai serka e generashon di su tatanan; nunka na n lo no mira e lus. SAL 49:20 Hende ku tur su onor, i tg sin komprendementu, ta m eskos ku bestia ku ta peres. SAL 50:1 Esun Poderoso, Dios e SEOR, a papia, i a kon vok mundu for di ora solo ta sali te ora ku e ta drenta. SAL 50:2 For di Sion, e perfekshon di bunitesa, Dios a resplandes. SAL 50:3 Nos Dios ta bin i E lo no ked a ketu; kandela ta devor dilanti di djE, i rnt di djE tin tempestat pis. SAL 50:4 E ta konvok e shelunan ariba, i tera, pa E huzga Su pueblo: SAL 50:5 "Reun Mi santu nan serka Mi, esnan ku a sera un aliansa ku Mi pa medio di sakrifisio." SAL 50:6 I e shelunan ta deklar Su hustisia, pasobra Dios mes ta Hues. SAL 50:7 "Tende, O Mi pueblo, i lo Mi papia; O Israel, i lo Mi testifik kontra bo; Mi ta Dios, bo D ios. SAL 50:8 Mi no ta reprendbo pa bo sakrifisionan, ni pa bo ofrendanan kim, kua lnan ta kontinuamente Mi dilanti. SAL 50:9 Lo Mi no tuma ni un bish machu for di bo kas, ni ningun kabritu chubatu for di bo krianan di bestia. SAL 50:10 Pasobra tur bestia di mondi ta di Mi, e bakanan riba mil seru. SAL 50:11 Mi konos tur pa rha di e serunan; i tur loke ta move den kunuku ta di Mi. SAL 50:12 Si Mi tabati n hamber, lo Mi no a bisabo; pasobra mundu ta di Mi, i tur loke ku e ta konten. S AL 50:13 Mi mester kome karni di bish machu, f bebe sanger di kabritu chubatu? SAL 50:14 Ofres na Dios un sakrifisio di gradisimentu, i paga bo promesanan na e Hal tsimo; SAL 50:15 i sklama na Mi den e dia di angustia; lo Mi reskatbo, i abo lo gl orifikMi." SAL 50:16 Ma na e malbado Dios ta bisa: "Ki derecho bo tin pa deklar Mi statutonan, i pa tuma Mi aliansa den bo boka? SAL 50:17 Pasobra bo ta odia disi plina, i bo ta tira Mi palabranan tras di bo lomba. SAL 50:18 Ora bo mira un lad ron, bo ta konsent kun, i bo ta asosi ku adlteronan. SAL 50:19 Bo ta prmit bo boka me e ku maldat, i bo lenga ta kompon engao. SAL 50:20 Bo ta sinta papia kontra bo rum an; bo ta kalumni yu di bo mes mama. SAL 50:21 E kosnan aki bo a hasi, i Mi a ked a ketu; bo a kere ku Ami ta meskos ku bo; lo Mi reprendbo i konfrontbo ku nan. SAL 50:22 "Awor konsider esaki, boso ku ta lubid Dios, pa Mi no sker boso na pida-pid a, sin ku tin un hende pa libra boso. SAL 50:23 Esun ku ofres sakrifisio di gradi simentu ta onraMi; i na esun ku orden su kaminda korektamente lo Mi mustra e salb ashon di Dios."bin serka dj, despues ku e tabatin relashon ku Btsab. SAL 51:1 Tene miserikrdia di mi, O Dios, segun Bo miserikrdia; segun e grandesa di Bo kompashon, kita mi transgreshonnan. SAL 51:2 Labami kita tur mi inikidat, i purifikmi di mi pik. SAL 51:3 Pasobra mi ta rekonos mi transgreshonnan, i mi pik ta semper mi dila nti. SAL 51:4 Kontra Abo, Abo so, mi a peka i a hasi loke ta malu den Bo bista, asina ku Bo ta keda hustifik ora Bo ta papia, i puru ora Bo ta huzga. SAL 51:5 Mi ra, den inikidat mi a wrdu form, i den pik mi mama a konsebmi. SAL 51:6 Ata, Bo ta d ese brdat den e parti mas ntimo; i den e parti skond lo Bo hasimi konos sabiduria. SA L 51:7 Purifikmi ku hisp, i lo mi ta limpi; labami, i lo mi ta mas blanku ku sneu. SAL 51:8 Hasimi tende goso i alegria; laga e wesunan ku Bo a kibra, regosih.

SAL 51:9 Skonde Bo kara pa mi piknan, i kita tur mi inikidatnan. SAL 51:10 Krea d en mi un kurason limpi, O Dios, i renob un spiritu rekto den mi. SAL 51:11 No tir ami for di Bo presensia, i no kita Bo Spiritu Santu for di mi. SAL 51:12 Dunami atrobe e goso di Bo salbashon, i sostenmi ku un spiritu boluntario. SAL 51:13 E o ra ei lo mi sia transgresornan Bo kamindanan, i pekadnan lo kombrt na Bo. SAL 51:14 Librami for di homisidio, O Dios, Abo, Dios di mi salbashon; anto ku goso mi len ga lo kanta di Bo hustisia. SAL 51:15 O Seor, habri mi lepnan, pa mi boka por dek lar Bo alabansa. SAL 51:16 Pasobra Bo no tin delisia den sakrifisio, sino lo mi a duna esei; Bo no tin plaser den ofrenda kim. SAL 51:17 E sakrifisionan di Dios t a un spiritu kibr; un kurason repent i kibr, O Dios, Bo no ta despresi. SAL 51:18 Se gun Bo bon boluntat, hasi bon na Sion; traha e murayanan di Jerusalm. SAL 51:19 E ora ei lo Bo tin delisia den sakrifisionan di hustisia, den ofrenda kim i ofrend a ku mester wrdu kim hent; e ora ei nan lo ofres bish machu riba Bo altar.bin duna ku enta na Saul, i a bis': "David a bai na kas di Ahimelek." SAL 52:1 Pakiko bo ta g aba tokante di bo maldat, O hmber poderoso? E miserikrdia di Dios ta dura henter d ia. SAL 52:2 Bo lenga ta invent destrukshon manera un nabaha skrpi, abo ku ta prak tik engao. SAL 52:3 Bo ta stima maldat mas ku loke ta bon, mentira mas ku papia lo ke ta korekto. SAL 52:4 Bo ta stima tur palabra ku ta devor, O lenga engaoso. SAL 52:5 Ma Dios lo destrubo pa semper; E lo kohebo sakabo for di bo tnt, i rankabo ku rais ku tur kitabo for di e tera di e bibunan. SAL 52:6 E hustunan lo mira i te me, i lo hari, bisando: SAL 52:7 "Ata, e hmber ku no kier a hasi Dios su refugio, ma a konfia den e abundansia di su rikesa, i a fortales su mes den su mal deseo." SAL 52:8 Ma pa loke t'ami, mi ta meskos ku un palu brd di oleifi den e kas di Dio s; mi ta konfia den e miserikrdia di Dios pa semper i semper. SAL 52:9 Lo mi alabB o pa semper, pasobra Abo a hasi esaki, i lo mi spera den Bo nmber--pasobra esaki ta bon-- den e presensia di Bo santunan. SAL 53:1 E bobo a bisa den su kurason: "No tin Dios." Nan ta korump i a komet inhustisia abominabel; no tin ni un hende k u ta hasi bon. SAL 53:2 For di shelu Dios a wak abou riba e yunan di hende, pa m ira si tin n ku ta komprend, n ku ta buska Dios. SAL 53:3 Kada un di nan a desvi; hu ntu nan a bira korump; no tin ni un hende ku ta hasi bon, ni sikiera n. SAL 53:4 E hasidnan di maldat no tin komprendementu anto, esnan ku ta kome Mi pueblo, komo si fuera ta pan nan ta kome, nan no ta sklama na Dios? SAL 53:5 Aya nan tabata t embla di spantu, mientras ku no tabatin spantu; pasobra Dios a plama wesu di esu n ku tabata kampa kontra bo; bo a brongos nan, pasobra Dios a rechas nan. SAL 53:6 O ku e salbashon di Israel lo a bin for di Sion! Dia Dios trese Su pueblo, ku t a den koutiverio, bk, laga Jakb regosih, laga Israel ta kontentu.David, tempu ku e zifeonan a bin bisa Saul: "No ta meimei di nos David ta skond?" SAL 54:1 O Dios, salbami pa medio di Bo nmber, i defendmi pa medio di Bo poder. SAL 54:2 O Dios, te nde mi orashon; skucha e palabranan di mi boka. SAL 54:3 Pasobra stranheronan a lanta kontra mi, i hmbernan violento a buska mi alma; nan no a pone Dios nan dila nti. SAL 54:4 Mira, Dios ta mi yudad; Seor ta Esun ku ta sosten mi alma. SAL 54:5 E lo debolb maldat na mi enemigunan; destru nan den Bo fieldat. SAL 54:6 Boluntaria mente lo mi ofres sakrifisio na Bo; lo mi alab Bo nmber, O SEOR, pasobra esei ta bon . SAL 54:7 Pasobra El a librami for di tur angustia; i mi wowo a mira ku satisfa kshon riba mi enemigunan.David. SAL 55:1 Skucha mi orashon, O Dios, i no skonde Bo mes pa mi splika; SAL 55:2 paga atenshon na mi i kontestmi. Mi pensamentunan ta molestimi, i mi ta masha intrankil, SAL 55:3 pa motibu di e bos di e enemigu, pa motibu di e opreshon di e malbado; pasobra nan ta monton sufrimentu riba mi, i d en rabia nan ta odiami. SAL 55:4 Mi kurason ta kremp di dol den mi, i e terornan di morto a kai riba mi. SAL 55:5 Miedu i temblamentu ta bin riba mi; i horor a p oder di mi. SAL 55:6 I mi a bisa: "Mara mi tabatin hala manera palomba! Lo mi a b ula bai i lo mi tabatin sosiegu. SAL 55:7 Mira, lo mi a hui bai leu, lo mi a hos ped den desierto. SAL 55:8 Lo mi a pura bai na mi lug di refugio leu di bientu dur u i for di tempestat."

SAL 55:9 Destru, O Seor, konfund nan lenga, pasobra mi a mira violensia i pleitu de n e stat. SAL 55:10 Di dia i anochi nan ta pasa rnt di e stat riba su murayanan; tin inikidat i trbel meimei di dj. SAL 55:11 Tin destrukshon meimei di dj; opreshon i engao no ta kita for di su kayanan. SAL 55:12 No ta un enemigu ta reprochmi, pa sobra esei lo mi por a soport; ni no ta esun ku ta odiami ta halsa su mes kontra mi, pasobra lo mi por a skonde p'. SAL 55:13 Ma ta abo, un hende meskos ku mi, mi kompaero, i un hende ku mi konos bon. SAL 55:14 Nos ku tabatin dushi komunion hun tu, ku tabata kana bai na e kas di Dios ku e multitut. SAL 55:15 Laga morto kohe nan di sorpresa; laga nan baha bibu den Seol, pasobra tin maldat den nan kas, m eimei di nan. SAL 55:16 Ma pa loke t'ami, lo mi sklama na Dios, i SEOR lo salbami . SAL 55:17 Atardi, mainta i mrdia lo mi keha i grita yora, i E lo tende mi bos. SAL 55:18 Na pas E lo redim mi alma for di e bataya ku ta kontra mi, pasobra esna n ku ta lucha kontra mi ta hopi. SAL 55:19 Dios lo tende i aflig nan-- esun ku ta sinta riba trono for di prom aya-- nan no ta kambia nunka, i nan no tin temor pa Dios. SAL 55:20 Mi kompaero a saka su man kontra esnan ku tabata na pas kun; el a kibra su aliansa. SAL 55:21 E palabranan di su boka tabata mas suave ku manteka , ma den su kurason tabatin guera; su palabranan tabata mas suave ku zeta, sinem bargo, nan tabata spadanan sak for di balia. SAL 55:22 Tira bo karga riba SEOR, i E lo sostenbo; nunka E lo no prmit pa e hustu wrdu mov. SAL 55:23 Ma Abo, O Dios, lo h asi nan baha den e pos di destrukshon; hmbernan dramad di sanger i engaoso lo no bi ba ni mitar di nan dianan. Ma ami lo konfia den Bo.un tera leu". Un Miktam di Da vid, tempu ku e filisteonan a gar' na Gat. SAL 56:1 Tene miserikrdia di mi, O Dios , pasobra hende ta trapa riba mi; bringando henter dia e ta oprimmi. SAL 56:2 Mi enemigunan ta trapa riba mi henter dia, pasobra hopi ta esnan ku den nan orguyo ta bringa kontra mi. SAL 56:3 Ora mi tin miedu, lo mi konfia den Bo. SAL 56:4 De n Dios, Kende Su palabra mi ta alab, den Dios mi a pone mi konfiansa; lo mi no ti n miedu. Kiko hende por hasimi? SAL 56:5 Henter dia nan ta trose mi palabranan; tur nan pensamentunan ta kontra mi, pa hasimi dao. SAL 56:6 Nan ta reun, nan ta sk onde, nan ta opserv mi pasonan, mientras ku nan ta lur pa kita mi bida. SAL 56:7 Pa motibu di maldat, tira nan af, den rabia, benta e pueblonan abou, O Dios! SAL 56:8 Bo a nota tur e biahanan ku mi a kana dwal; pone mi lgrimanan den Bo butishi ; nan no ta den Bo buki? SAL 56:9 E ora ei mi enemigunan lo hal'atras den e dia ku mi sklama na Bo; esaki s mi sa, ku Dios ta ku mi. SAL 56:10 Den Dios, Kende Su palabra mi ta alab, den SEOR, Kende Su palabra mi ta alab, SAL 56:11 den Dios mi a pone mi konfiansa; lo mi no tin miedu. Kiko hende por hasimi? SAL 56:12 Bo prom esanan ta riba mi, O Dios; lo mi duna ofrendanan di gradisimentu na Bo. SAL 56:1 3 Pasobra Bo a libra mi alma for di morto; di brdat, Bo a warda mi pianan pa mi n o trompek, asina ku mi por kana dilanti di Dios den e lus di bida.di David, tempu ku el a hui pa Saul i a bai den kueba. SAL 57:1 Tene miserikrdia di mi, O Dios, tene miserikrdia di mi, pasobra den Bo mi alma ta tuma refugio; den e sombra di B o halanan lo mi tuma refugio, te ora ku destrukshon pasa bai. SAL 57:2 Lo mi skl ama na Dios Haltsimo, na Dios, Kende ta kumpli ku tur kos pa mi. SAL 57:3 E lo ma nda for di shelu i salbami; E ta reproch esun ku trapa riba mi. Dios lo manda Su miserikrdia i Su brdat. SAL 57:4 Mi alma ta meimei di leonnan; mi mester drumi mei mei di esnan ku nan rosea ta kandela, yunan di hende, kende nan djente ta lansa i flecha, i nan lenga un spada skrpi. SAL 57:5 Sea hals ariba di e shelunan, O Dio s, i Bo gloria ariba henter mundu. SAL 57:6 Nan a prepar un reda pa mi pasonan; m i alma ta abat; nan a koba un buraku mi dilanti; nan mes a kai aden. SAL 57:7 Mi kurason ta para firme, O Dios, mi kurason ta para firme; lo mi kanta, s, lo mi ka nta alabansa! SAL 57:8 Spirta, O mi gloria; spirta, arpa i lirio; lo mi spirta e ou rora! SAL 57:9 Lo mi alabBo, O Seor, meimei di e pueblonan; lo mi kanta alabansa n a Bo meimei di e nashonnan. SAL 57:10 Pasobra Bo miserikrdia ta grandi te na e sh elunan, i Bo brdat te na e nubianan. SAL 57:11 Sea hals ariba di e shelunan, O Dio s, i Bo gloria ariba henter tera.di David. SAL 58:1 Di brdat boso ta papia hustis ia, O diosnan? Boso ta huzga ku rektitut, O yunan di hende? SAL 58:2 N, den boso kurason boso ta obra inhustisia; riba tera boso ta midi e violensia di boso man. SAL 58:3 For di den barika di nan mama kaba e malbadonan ta infiel; for di nase mentu e gaadnan aki ta dwal.

SAL 58:4 Nan veneno ta manera veneno di kolebra; manera vbora sordo ku ta tapa su orea, SAL 58:5 asina ku e no ta tende e bos di e enkantadnan, pa eksperto ku e e nkantad por ta. SAL 58:6 O Dios, kibra nan djente den nan boka; ranka djent'i wow o di e leonnan chikitu, O SEOR. SAL 58:7 Laga nan dirti, laga nan dispars manera a wa; ora ku e mek ku su flechanan, laga nan ta manera puntanan ku a bira stmpi. SA L 58:8 Laga nan ta manera sldachi ku ta bira lebelebe segun ku e ta kana bai, man era e meskramnan di un muh, kualnan nunka ta mira solo. SAL 58:9 Prom ku boso wean an por sinti kandela di sumpia, E lo bari nan bai kun den un warwar, tantu esnan brd komo esnan seku. SAL 58:10 E hustu lo regosih ora ku e mira vengansa; e lo laba s u pianan den e sanger di e malbado. SAL 58:11 I hende lo bisa: "Siguramente tin rekompensa pa e hustu; siguramente tin un Dios ku ta huzga riba tera!"di David, tempu ku Saul a manda hmbernan vigil e kas pa nan mat'. SAL 59:1 Librami for di mi enemigunan, O mi Dios; protehmi for di esnan ku ta lanta kontra mi. SAL 59:2 Libr ami for di esnan ku ta hasi inikidat, i salbami for di hmbernan dramad di sanger. SAL 59:3 Pasobra mira, nan a skonde pa atakmi; hmbernan poderoso ta konspir kontra mi, no pa mi transgreshon, ni pa mi pik, O SEOR; SAL 59:4 sin ningun kulpa di mi b anda nan ta kore bin i ta prepar nan mes. Lanta riba pa bin yudami, i mira! SAL 5 9:5 I Abo, O SEOR Dios di ehrsitonan, e Dios di Israel, lanta pa kastig tur e nasho nnan; no tene miserikrdia di ningun traid malbado. SAL 59:6 Nan ta bolbe atardi, n an ta yora manera kach, i ta bai rnt den stat. SAL 59:7 Mira, nan ta respu ku nan boka; tin spada riba nan lepnan, pasobra nan ta puntra: "Ken ta tende?" SAL 59:8 Ma Abo, O SEOR, ta hari nan; Bo ta hasi bofon di tur e nashonnan. SAL 59:9 Mi fo rtalesa, riba Bo lo mi spera, pasobra Dios ta mi defensa. SAL 59:10 Mi Dios lo k ontra ku mi den Su miserikrdia; Dios lo lagami mira triunfantemente riba mi enemi gunan. SAL 59:11 No mata nan, pa mi pueblo no lubid; plama nan pa medio di Bo pod er i baha nan te na suela, O Seor, nos eskudo. SAL 59:12 Pa motibu di e pik di nan boka i e palabranan di nan lepnan, laga nan wrdu koh den nan orguyo. I pa motibu di maldishonnan i mentiranan ku nan ta papia, SAL 59:13 destru nan den furia, des tru nan pa nan no t'ei mas; pa hende por sa ku Dios ta gobern den Jakb, te na e fin nan di tera. SAL 59:14 I nan ta bolbe atardi, nan ta yora manera kach, i ta kana rnt den stat. SAL 59:15 Nan ta dwal rnt pa buska kuminda, i nan ta grua si nan no h aa basta. SAL 59:16 Ma pa loke t'ami, lo mi kanta di Bo fortalesa; s, mainta lo mi kanta ku goso di Bo miserikrdia; pasobra Bo tabata mi defensa, i un refugio den e dia di mi angustia. SAL 59:17 O mi fortalesa, lo mi kanta alabansa na Bo; paso bra Dios ta mi defensa, e Dios ku ta mustra miserikrdia na mi.Un Miktam di David, pa siansa, tempu ku e tabata bringa ku Aram-naharaim i ku Aram-zoba, tempu ku Jo ab a bolbe i a mata diesdos mil hende di Edm den e Vaye di Salu. SAL 60:1 O Dios, Bo a rechas nos, Bo a kibra nos; Bo tabata rabi; O restor nos. SAL 60:2 Bo a hasi tera tembla, Bo a spleit habri; kura su kibrnan, pasobra e ta sakud. SAL 60:3 Bo a laga Bo pueblo pasa den kosnan duru; Bo a hasi nos bebe bia ku a pone nos tambal i. SAL 60:4 Bo a duna un bandera na esnan ku tin temor di Bo, pa e por wrdu his pa kousa di brdat. SAL 60:5 Pa Bo stimnan por wrdu libr, salba ku Bo man drechi i konte st nos! SAL 60:6 Dios a papia for di Su santuario: "Lo Mi regosih, lo Mi repart Sik em, i midi e Vaye di Sukot. SAL 60:7 Galaad ta di Mi, i Manass ta di Mi; tambe Ef rain ta e hlm di Mi kabes; Juda ta Mi spter. SAL 60:8 Moab ta Mi punchero; riba Edm lo Mi tira Mi sapatu; triunf, O Filistea, pa Mi motibu!" SAL 60:9 Ken lo hibami na e stat rondon? Ken lo guiami hibami Edm? SAL 60:10 No ta Abo mes, O Dios, a rec has nos? I lo Bo no sali bai huntu ku nos ehrsitonan, O Dios? SAL 60:11 Duna nos y udansa kontra e atversario, pasobra yudansa di hende ta en bano. SAL 60:12 Ku Di os nos lo hasi kosnan grandi, i ta E ta Esun ku lo trapa nos atversarionan.David . SAL 61:1 Tende mi sklamashon, O Dios; paga atenshon na mi orashon. SAL 61:2 Fo r di e fin di tera mi ta sklama na Bo, ora mi kurason ta desmay; guiami hibami na e baranka ku ta mas haltu ku mi. SAL 61:3 Pasobra Abo tabata un refugio pa mi, un toren fuerte kontra e enemigu.

SAL 61:4 Lagami biba den Bo tnt pa semper; lagami tuma refugio bou di e proteksho n di Bo halanan. SAL 61:5 Pasobra Abo, O Dios, a tende mi promesanan; Bo a dunam i e erensia di esnan ku ta teme Bo nmber. SAL 61:6 Lo Bo prolong rei su bida, su aa nan lo ta manera hopi generashon. SAL 61:7 E lo biba dilanti di Dios pa semper; prepar miserikrdia i brdat, pa nan preserv'. SAL 61:8 Asina lo mi kanta alabansa na Bo nmber pa semper, pa dia tras dia mi paga mi promesanan. SAL 62:1 Di brdat, mi a lma ta spera den kietut riba Dios so; mi salbashon ta bin for di djE. SAL 62:2 E so ta mi baranka i mi salbashon; E ta mi defensa; lo mi no wrdu sakud muchu. SAL 62:3 Kuantu tempu boso lo atak un hende, pa boso mat', boso tur, manera un muraya ku ta knter, manera un serk ku ta sakud? SAL 62:4 Nan a konsult djis pa nan tumb' for di su puesto haltu; nan tin delisia den engao; ku nan boka nan ta bendishon, ma p aden nan ta maldishon. SAL 62:5 Mi alma ta spera den kietut riba Dios so, pasobra mi speransa ta den djE. SAL 62:6 E so ta mi baranka i mi salbashon, mi defensa; lo mi no wrdu mov. SAL 62:7 Riba Dios mi salbashon i mi gloria ta soseg; e baranka di mi fortalesa, mi refugio ta den Dios. SAL 62:8 Konfia den djE na tur tempu, O pueblo; drama boso kurason Su dilanti; Dios ta un refugio pa nos. SAL 62:9 Hen de di nivel umilde ta solamente banidat, i hende di puesto haltu ta un mentira; den balansa nan no ta pisa nada; tur huntu nan ta pisa menos ku rosea. SAL 62:10 No konfia den opreshon, ni pone speransa bano den ladronisia; si rikesa rende, no pega boso kurason na dj. SAL 62:11 Un biaha Dios a papia; dos biaha mi a tende esaki: poder ta pertenes na Dios; SAL 62:12 i miserikrdia ta di Bo, O Seor; pasobr a Bo ta paga kada hende segun su obra. SAL 63:1 O Dios, Bo ta mi Dios; ku tur se riedat lo mi buskaBo; mi alma tin set di Bo, mi karni ta anhel na Bo, den un tera seku i yen di set, kaminda no tin awa. SAL 63:2 Pesei mi a kontemplBo den e sant uario, pa mira Bo poder i Bo gloria. SAL 63:3 Pasobra Bo miserikrdia ta mih ku bid a, mi lepnan lo alabBo. SAL 63:4 Asina lo mi bendishonBo tanten ku mi tin bida; de n Bo nmber lo mi halsa mi mannan. SAL 63:5 Mi alma ta keda sasi, komo si fuera ta ku tuti i vt el a wrdu sasi, i mi boka ta alabBo ku lepnan di alegria. SAL 63:6 Ora mi krda riba Bo riba mi kama, mi ta medit riba Bo den e vigilianan di anochi. SAL 63:7 Pasobra Bo tabata mi yudansa, i den e sombra di Bo halanan mi ta kanta ku g oso. SAL 63:8 Mi alma ta tene duru na Bo; Bo man drechi ta sostenmi. SAL 63:9 Ma esnan ku ta buska mi alma pa destru lo baha den e profundidatnan di tera. SAL 63: 10 Nan lo wrdu entreg na e poder di spada; nan lo ta proi pa lobo. SAL 63:11 Ma e rei lo regosih den Dios; tur esnan ku ta hura na djE lo gloria, ma boka di esnan ku ta papia mentira lo keda tap. SAL 64:1 Tende mi bos, O Dios, den mi kehamentu; warda mi bida for di temor pa e enemigu. SAL 64:2 Skondemi pa e konseho sekreto di e hasidnan di maldat, pa e tumulto di esnan ku ta komet inikidat, SAL 64:3 ken denan a mula nan lenga hasi mes skrpi ku spada. Nan a mek palabra amargo komo flec ha, SAL 64:4 pa tira den skond riba hende inosente; direpiente nan ta tira riba d j, i nan no tin miedu. SAL 64:5 Un ta kurash otro den planiamentu di maldat; nan t a papia tokante di ponementu di trampa den skond; nan ta bisa: "Ta ken lo mira na n?" SAL 64:6 Nan ta plania inhustisia, bisando: "Nos ta kla ku un kmplt bon plani"; pasobra e pensamentu ntimo i e kurason di un hende ta profundo. SAL 64:7 Ma Dios lo tira riba nan ku flecha; direpiente nan lo wrdu herid. SAL 64:8 Asina E lo has i nan trompek riba nan mes lenga; tur ku mira nan lo sakud kabes. SAL 64:9 E ora e i tur hende lo haa miedu, i lo proklam e obra di Dios, i lo konsider loke El a hasi . SAL 64:10 E hende hustu lo ta kontentu den SEOR i lo tuma refugio den djE; i tu r e rektonan di kurason lo gloria. SAL 65:1 Lo tin silensio Bo dilanti, i alaban sa den Sion, O Dios; i serka Bo e promesa lo wrdu kumpl. SAL 65:2 Abo ku ta skucha orashon, serka Bo tur hende ta bin. SAL 65:3 Inikidatnan ta prevales kontra mi; i pa loke ta nos transgreshonnan, Abo ta pordon nan. SAL 65:4 Bendishon ta esun ku Bo ta skohe i ta hala serka Bo, pa biba den Bo pationan. Nos lo keda satisfecho ku e bondat di Bo kas, Bo tmpel santu. SAL 65:5 Ku echonan temibel Bo ta kontest nos den hustisia, O Dios di nos salbashon, Abo ku ta e konfiansa di tur e finnan di tera i di e laman di mas leu;

SAL 65:6 Kende ta stables e serunan pa medio di Su forsa, siendo fah ku poder; SAL 65:7 Kende ta kalma e ronkamentu di e lamannan, e ronkamentu di nan olanan, i e tumulto di e pueblonan. SAL 65:8 I esnan ku ta biba na e finnan di tera tin tem or pa Bo sealnan; Bo ta hasi e lugnan kaminda mainta i anochi ta nase grita di ale gria. SAL 65:9 Bo ta bishit tera i ta muh'; Bo ta hasi masha riku mes; e riu di Dio s ta yen di awa; Bo ta prepar nan mainshi, pasobra asina Bo ta prepar tera. SAL 65 :10 Abundantemente Bo ta muha e tera labr; Bo ta hasi su hoyonan pareu; Bo ta has i moli ku yobidanan di awa; Bo ta bendishon su kresementu. SAL 65:11 Bo ta koron e aa ku Bo bondat, i Bo berehanan ta gotia abundansia. SAL 65:12 E lugnan di yerba br d den desierto ta gotia, i e seritunan ta faha nan mes ku alegria. SAL 65:13 E lu gnan di yerba brd ta tur bist ku tounan di karn; i e vayenan ta tur tap ku mainshi; n n ta grita di alegria, s, nan ta kanta. SAL 66:1 Grita di alegria na Dios, mundu henter; SAL 66:2 kanta e gloria di Su nmber; hasi Su alabansa glorioso. SAL 66:3 Bisa Dios: "Ki temibel ta Bo obranan! Pa motibu di e grandesa di Bo poder Bo ene migunan lo somet nan mes na Bo ku obedensia fing. SAL 66:4 Mundu henter lo adorBo i lo kanta alabansa na Bo; nan lo kanta alabansa na Bo nmber." SAL 66:5 Bin i mira e obranan di Dios; E ta temibel den Su echonan pa ku e yunan di hende. SAL 66:6 El a hasi laman bira tera seku; na pia nan a pasa dor di riu; laga nos regosih d en djE ayanan! SAL 66:7 E ta gobern pa medio di Su poder pa semper; Su wowonan ta vigil e nashonnan; no laga e rebeldenan halsa nan mes. SAL 66:8 Bendishon nos Dio s, O pueblonan, i laga e zonidu di Su alabansa reson; SAL 66:9 El a tene nos na b ida i no a prmit pa nos pia slep. SAL 66:10 Pasobra Bo a pone nos na prueba, O Dio s; Bo a refin nos manera plata ta wrdu refin. SAL 66:11 Bo a hala nos den reda, Bo a pone un karga pis riba nos hepnan. SAL 66:12 Bo a laga hende pasa riba nos kabe s; nos a pasa dor di kandela i dor di awa; tg Bo a hiba nos na un lug di abundansi a. SAL 66:13 Lo mi drenta den Bo kas ku ofrendanan kim; lo mi paga mi promesanan na Bo, SAL 66:14 kualnan mi lepnan a primint i mi boka a papia tempu ku mi tabata den angustia. SAL 66:15 Lo mi ofres na Bo ofrendanan kim di bestianan grd huntu ku e huma di karnnan chubatu; lo mi ofres bishnan machu ku kabritunan chubatu. SAL 66: 16 Bin i tende, boso tur ku ta teme Dios, i lo mi konta loke El a hasi pa mi alm a. SAL 66:17 Mi a sklama na djE ku mi boka, i El a wrdu glorifik ku mi lenga. SAL 66:18 Si mi a warda maldat den mi kurason, Seor lo no a tendemi; SAL 66:19 ma di brdat, Dios a tende; El a paga atenshon na e bos di mi orashon. SAL 66:20 Bendish on sea Dios, Kende no a rechas mi orashon, ni a kita Su miserikrdia for di mi.kanti ka. SAL 67:1 Dios tene miserikrdia di nos i bendishon nos, i hasi Su kara respland es riba nos, SAL 67:2 pa Bo kaminda por ta konos riba tera, Bo salbashon meimei di tur nashon. SAL 67:3 Laga e pueblonan alabBo, O Dios; laga tur e pueblonan alabBo . SAL 67:4 Laga e nashonnan ta kontentu i kanta di alegria; pasobra Abo lo huzga e pueblonan ku rektitut, i guia e nashonnan riba tera. SAL 67:5 Laga e pueblona n alabBo, O Dios; laga tur e pueblonan alabBo. SAL 67:6 Tera a duna su fruta; Dios , nos Dios, ta bendishon nos. SAL 67:7 Dios ta bendishon nos, asina ku tur e finna n di tera lo tin temor di djE. SAL 68:1 Laga Dios lanta, laga Su enemigunan wrdu plam; laga esnan ku ta odi'E hui Su dilanti. SAL 68:2 Meskos ku huma ta wrdu plam, plama nan tambe; meskos ku was ta dirti dilanti di kandela, asina laga e malbado nan peres dilanti di Dios. SAL 68:3 Ma laga e hustunan ta kontentu; laga nan rego sih dilanti di Dios; s, laga nan gosa di alegria. SAL 68:4 Kanta na Dios, kanta al abansa na Su nmber; prepar un kaminda grandi pa Esun ku ta kabalg riba e nubianan, Kende Su nmber ta SEOR, i regosih Su dilanti. SAL 68:5 Un tata di wrfano i un hues p a biuda, ta Dios den Su habitashon santu. SAL 68:6 Dios ta prove un kas pa e soli tario; E ta saka e prezonan guia nan na prosperidat, ma e rebeldenan ta biba na un tera seku-seku.

SAL 68:7 O Dios, tempu ku Bo tabata sali dilanti di Bo pueblo, tempu ku Bo tabat a marcha dor di e desierto, SAL 68:8 tera tabata tembla; shelunan tambe tabata g otia awa, den e presensia di Dios, Sina mes tabata tembla den e presensia di Dios , e Dios di Israel. SAL 68:9 Bo a laga awaseru abundante basha tur kaminda, O Di os; Bo a konfirm Bo erensia, tempu ku e tera tabata seku-seku. SAL 68:10 Bo puebl o a bai biba den dj; den Bo bondat, O Dios, Bo a prove pa e pobernan. SAL 68:11 Seo r ta duna e palabra; i esnan ku ta proklam esaki ta un ehrsito grandi: SAL 68:12 " Reinan di ehrsitonan ta hui, nan ta hui, i esun ku ta keda kas lo parti e botn!" S AL 68:13 Ora boso kai drumi den kurnan di karn, boso ta manera hala di palomba, fu r ku plata, i su plumanan ku oro ku ta lombra. SAL 68:14 Tempu ku e Haltsimo a pla ma e reinan ayanan, sneu tabata kai riba Seru Salmon. SAL 68:15 Un seru di Dios e seru di Basan ta, un seru di hopi kabes e seru di Basan ta. SAL 68:16 O seruna n di hopi kabes, pakiko boso ta mira ku envidia na e seru ku Dios a dese komo Su lug di biba? Siguramente SEOR lo biba ayanan pa semper. SAL 68:17 E garoshinan di Dios ta binti mil, s, miles i miles; Seor ta meimei di nan, meskos ku na Sina, den e lug santu. SAL 68:18 Bo a subi bai den haltura, Bo a hiba koutiverio komo katib u; Bo a risib donnan entre hende, s, entre e rebeldenan tambe, pa SEOR Dios por bib a ayanan. SAL 68:19 Bendishon sea Seor, e Dios di nos salbashon, Kende dia tras di a ta karga nos karganan. SAL 68:20 Dios ta un Dios di liberashonnan pa nos; i se rka DIOS e Seor tin skapatorio for di morto. SAL 68:21 Siguramente Dios lo plcha k abes di Su enemigunan, e korona di kabes yen di kabei di esun ku ainda ta sigui den su transgreshonnan. SAL 68:22 Seor a bisa: "Lo Mi trese nan bk for di Basan. L o Mi trese nan bk for di e profundidatnan di laman, SAL 68:23 pa bo pia por baa de n sanger di bo enemigunan, mientras ku e lenganan di bo kachnan por haa nan porsho n for di esei." SAL 68:24 Nan a mira Bo proseshon, O Dios, e proseshon di mi Dio s, mi Rei, den e santuario. SAL 68:25 E kantadnan a bai dilanti, tras di nan e msi konan, meimei di nan e birgennan ku tabata toka tamburein. SAL 68:26 Bendishon Di os den e kongregashonnan, bendishon SEOR, boso ku ta di e fuente di Israel. SAL 68 :27 Ata Benjamin, esun di mas chikitu, ta gobern nan, e prensnan di Juda ku nan t rupa, e prensnan di Zabulon, e prensnan di Nftal. SAL 68:28 Bo Dios a orden bo fors a; mustra Bo mes fuerte, O Dios, Kende a obra pa nos. SAL 68:29 Pa motibu di Bo tmpel na Jerusalm reinan lo trese regalo pa Bo. SAL 68:30 Reprend e bestianan ku ta den e richinan, e trupa di toro, huntu ku e bishnan di e pueblonan, te ora nan t ur somet nan mes ku pidanan di plata; El a plama e pueblonan ku tin delisia den g uera. SAL 68:31 Prensnan lo sali for di Egipto; pronto Etiopia lo ekstend su mann an na Dios. SAL 68:32 Kanta na Dios, O reinonan di tera; kanta alabansa na Seor, SAL 68:33 na Esun ku ta kabalg riba e shelu di shelunan, kualnan ta for di tempun an antiguo; at'E ta laga Su bos reson, un bos poderoso. SAL 68:34 Atribu poder na Dios; Su mahestat ta riba Israel, i Su poder ta den e nubianan. SAL 68:35 O Dios , Bo ta temibel for di Bo santuario. E Dios di Israel, E mes ta duna e pueblonan forsa i poder. Bendishon sea Dios!David. SAL 69:1 Salbami, O Dios, pasobra e awa nan a yega te na mi alma. SAL 69:2 Mi a senk den lodo hundu, kaminda no tin lug p a para; mi a kai den awanan hundu, i un diluvio ta pasa ofer di mi. SAL 69:3 Mi ta kans di sklama; mi garganta a keda tur seku; mi wowonan ta faya mientras ku mi ta spera riba mi Dios. SAL 69:4 Esnan ku ta odiami sin motibu ta mas ku e kabei nan riba mi kabes; esnan ku kier a destrumi ta poderoso; loke mi no a hrta, mi mes ter debolb tg. SAL 69:5 O Dios, Abo ta Esun ku sa di mi lokura, i mi erornan no ta skond pa Bo. SAL 69:6 O Seor DIOS di ehrsitonan, no laga esnan ku ta spera riba Bo keda brongos pa mi motibu; O Dios di Israel, no laga esnan ku ta buskaBo keda ko nfund pa mi motibu. SAL 69:7 Pasobra pa Bo motibu mi a sufri reproche; brguensa a tapa mi kara. SAL 69:8 Mi a bira un stranhero pa mi ruman hmbernan, i un deskonos pa e yunan di mi mama. SAL 69:9 Pasobra zelo pa Bo kas a kaba ku mi, i e reproch enan di esnan ku ta reprochBo a kai riba mi.

SAL 69:10 Ora mi a yora i a umiy mi alma ku yunamentu, esei a bira mi reproche. S AL 69:11 Ora mi a tapa mi kurpa ku paa-di-saku, mi a bira un proverbio pa nan. SA L 69:12 Esnan ku ta sinta den porta di stat ta papia riba mi, i mi ta e kantika di burachnan. SAL 69:13 Ma pa loke t'ami, mi orashon ta na Bo, O SEOR, na un tempu aseptabel; O Dios, den e grandesa di Bo miserikrdia, kontestmi den e brdat di Bo s albashon. SAL 69:14 Librami for di lodo, i no lagami senk; lagami wrdu libr for di mi enemigunan, i for di awanan hundu. SAL 69:15 No laga diluvio di awa pasa ofe r di mi, ni abismo tragami; i no laga e pos sera su boka riba mi. SAL 69:16 Kont estmi, O SEOR, pasobra Bo miserikrdia ta bon; bira wak mi, konforme e grandesa di B o kompashon, SAL 69:17 i no skonde Bo kara pa Bo sirbid, pasobra mi ta den angust ia; kontestmi lih. SAL 69:18 Hala serka mi i redimmi; librami pa motibu di mi enemi gunan! SAL 69:19 Bo konos mi reproche, mi brguensa i mi desonor; tur mi atversario nan ta Bo dilanti. SAL 69:20 Reproche a kibra mi kurason, i mi ta sintimi malu. I mi tabata spera pa kompashon, ma no tabatin, i pa konsoladnan, ma mi no a haa ni ngun. SAL 69:21 Tambe nan a dunami hal pa kuminda, i pa mi set nan a dunami bina ger. SAL 69:22 Laga nan mesa bira un laso nan dilanti; i loke tabata pa nan bon, laga esei bira un trampa. SAL 69:23 Laga nan wowo bira skur, pa nan no mira, i hasi nan hep tembla kontinuamente. SAL 69:24 Basha bo indignashon riba nan, i la ga Bo rabia ardiente poder di nan. SAL 69:25 Laga nan kampamentu keda desol; no la ga ningun hende biba den nan tntnan. SAL 69:26 Pasobra nan a prsigu esun ku Bo mes a aflig, nan ta konta di e dol di esnan ku Bo a herid. SAL 69:27 Pone inikidat riba nan inikidat, i no laga nan drenta den Bo hustisia. SAL 69:28 Laga nan wrdu kit f or di e buki di bida, i no laga nan wrdu inskrib huntu ku e hustunan. SAL 69:29 Ma ami ta aflig i yen di dol; laga Bo salbashon, O Dios, protehmi. SAL 69:30 Lo mi al ab e nmber di Dios ku kantika, i lo mi engrandes'E ku gradisimentu. SAL 69:31 I es aki lo agrad SEOR mas ku un buey f un bish machu ku tin kachu i huf. SAL 69:32 E umi ldenan lo mira esaki i keda kontentu; boso ku ta buska Dios, boso kurason lo bib a. SAL 69:33 Pasobra SEOR ta tende esnan den nesesidat, i no ta despresi esnan di djE ku ta prezo. SAL 69:34 Laga shelu i tera alab'E, lamannan i tur loke ta move den nan. SAL 69:35 Pasobra Dios lo salba Sion i konstru e statnan di Juda, asina ku nan por biba ayanan i bira doo di dj. SAL 69:36 E desendientenan di Su sirbidna n lo ered', i esnan ku ta stima Su nmber lo biba den dj. SAL 70:1 O DIOS, pura pa l ibrami; O SEOR, pura pa yudami! SAL 70:2 Laga esnan ku ta buska mi alma keda bron gos i umiy; i esnan ku tin goso den mi desgrasia, pone nan hal'atras yen di brguens a. SAL 70:3 Laga esnan ku ta bisa: "Ah, ah!" hal'atras pa motibu di brguensa. SAL 7 0:4 Laga tur esnan ku ta buskaBo regosih i alegr nan mes den Bo; i laga esnan ku t a stima Bo salbashon bisa kontinuamente: "Dios sea engrandes." SAL 70:5 Ma ami ta aflig i den nesesidat; pura bin serka mi, O Dios! Bo ta mi yudansa i mi libertad or; O SEOR, no tarda. SAL 71:1 Den Bo, O SEOR, mi a tuma refugio; no lagami wrdu br ongos nunka. SAL 71:2 Librami den Bo hustisia i reskatmi; inklin Bo orea na mi, i s albami. SAL 71:3 Sea Abo un baranka di refugio pa mi, kaminda mi por bin tur ora ; Bo a duna rdu pa salbami, pasobra Bo ta mi baranka i mi frti. SAL 71:4 Reskatmi, O mi Dios, for di man di e malbado, for di gara di e hasid di maldat i e hende kr uel. SAL 71:5 Pasobra Bo ta mi speransa; O Seor DIOS, Bo ta mi konfiansa for di m i hubentut. SAL 71:6 Dor di Bo mi a wrdu sosten for di mi nasementu; Abo ta Esun k u a sakami for di barika di mi mama; pa semper lo mi alabBo. SAL 71:7 Pa hopi hen de mi a bira un maraviya, pasobra Bo ta mi refugio fuerte. SAL 71:8 Henter dia m i boka ta yen di Bo alabansa, i di Bo gloria. SAL 71:9 No bentami af den tempu di biehes; no bandonmi ora mi forsa ta faya. SAL 71:10 Pasobra mi enemigunan a papi a kontra mi; i esnan ku ta lur pa kita mi bida a konsult huntu, SAL 71:11 bisando : "Dios a bandon'; prsigui i gar', pasobra no tin ningun hende pa libr'." SAL 71:12 O Dios, no keda leu for di mi; O mi Dios, pura pa yudami! SAL 71:13 Laga esnan ku ta atversarionan di mi alma keda brongos i elimin; laga esnan ku ta buska pa hasi mi malu

keda tap ku reproche i desonor. SAL 71:14 Ma pa loke t'ami, lo mi spera kontinuam ente, i lo mi alabBo ainda mas i mas. SAL 71:15 Mi boka lo konta di Bo hustisia i di Bo salbashon henter dia; pasobra mi no sa kon hopi nan ta. SAL 71:16 Lo mi b in ku e echonan poderoso di Seor DIOS; lo mi menshon Bo hustisia, di Bo so. SAL 71 :17 O Dios, Bo a siami for di mi hubentut; i te ainda mi ta deklar Bo obranan mara viyoso. SAL 71:18 I asta ora mi bira bieu, ku kabei blanku, O Dios, no bandonmi, te ora mi deklar Bo poder na e generashon aki, Bo poder na tur esnan ku ta bin. S AL 71:19 Pasobra Bo hustisia, O Dios, ta yega te na e shelunan; Abo ku a hasi ko snan grandi, O Dios, ken ta manera Bo? SAL 71:20 Abo ku a hasimi mira hopi angus tia i aflikshon lo rebibmi atrobe, i lo tresemi ariba atrobe for di e profundidat nan di tera. SAL 71:21 Abo lo oument mi grandesa, i konsolmi atrobe. SAL 71:22 Tam be lo mi alabBo ku arpa, alab Bo fieldat, O mi Dios; lo mi kanta alabansa na Bo ku salterio, O Abo, Esun Santu di Israel. SAL 71:23 Mi lepnan lo grita di alegria ora mi ta kanta alabansa na Bo, i mi alma, ku Bo a redim. SAL 71:24 Mi lenga tamb e lo papia di Bo hustisia henter dia; pasobra esnan ku ta buska di hasimi malu t a keda brongos i umiy. SAL 72:1 O Dios, duna rei Bo huisionan, i Bo hustisia na e yu hmber di rei. SAL 72:2 Lagu' huzga Bo pueblo ku hustisia, i Bo aflignan ku huisi o. SAL 72:3 Laga e serunan trese pas na e pueblo, tambe e seritunan, den hustisi a. SAL 72:4 Lagu' huzga e aflignan di e pueblo, salba e yunan di esnan den nesesid at, i plcha e opresor. SAL 72:5 Laga nan tin temor di Bo, tanten ku tin solo i lu na, durante di tur generashon. SAL 72:6 Lagu' baha meskos ku awaseru riba yerba kr t, meskos ku yobidanan ku ta muha tera. SAL 72:7 Den su dianan laga e hustu flore s, i laga tin abundansia di pas te ora ku no tin luna mas. SAL 72:8 Lagu' gobern ta mbe di laman pa laman, i for di Riu Eufrates te na e finnan di tera. SAL 72:9 La ga e tribunan di desierto big su dilanti, i su enemigunan lembe stf. SAL 72:10 Lag a e reinan di Tarsis i di e islanan trese regalo; laga e reinan di Saba i Seba o fres regalo. SAL 72:11 S, laga tur rei big su dilanti, ku kara te na suela; laga tu r nashon sirbi. SAL 72:12 Pasobra e lo libra esun den nesesidat ora ku e sklama p a yudansa, esun aflig tambe i esun ku no tin ningun hende pa yud'. SAL 72:13 E lo tin kompashon di e pober i di esun den nesesidat, i e lo salba bida di esnan den nesesidat. SAL 72:14 E lo reskat nan bida for di opreshon i violensia; i nan san ger lo ta presioso den su bista. SAL 72:15 I e lo biba; i nan lo dun' di e oro di Saba; nan lo hasi orashon p' kontinuamente, i bendishon' henter dia. SAL 72:16 Lo tin abundansia di mainshi den e tera, riba kabes di e serunan; su fruta lo zoya manera e palunan di seda di Lbano; i esnan di e stat lo flores manera yerba di sa bana. SAL 72:17 Su nmber lo permanes pa semper; su nmber lo kontinu tanten ku tin so lo; i hende lo wrdu bendishon den dj; i tur nashon lo yam' bendishon. SAL 72:18 Bendi shon sea SEOR Dios, e Dios di Israel, Kende so ta hasi maraviyanan. SAL 72:19 I be ndishon sea Su nmber glorioso pa semper; i ku henter tera wrdu yen ku Su gloria. Amn i Amn. SAL 72:20 E orashonnan di David, yu hmber di Isa, a trmin.n BUKI IIIr Salmo 73 -89 SAL 73:1 Siguramente Dios ta bon pa Israel, pa esnan ku ta di kurason puru! SAL 73:2 Ma pa loke t'ami, mi pia a hera di trompek; parumpinga mi pasonan a slep . SAL 73:3 Pasobra mi tabata envidioso di e arogantenan, ora mi a mira e prosper idat di e malbadonan. SAL 73:4 Pasobra nan no konos dol na ora di morto, i nan kur pa ta sal i fuerte. SAL 73:5 Nan no ta pasa trabou manera otro hende; ni nan no t a wrdu aflig manera otro hende. SAL 73:6 Pesei orguyo ta nan koyar; violensia ta t apa nan manera un bist. SAL 73:7 Nan wowo ta bul'af di vt; e imaginashonnan di nan kurason no tin lmite. SAL 73:8 Nan ta hasi bofon, i ku maldat nan ta papia di opr eshon; nan ta papia ku arogansia. SAL 73:9 Nan a habri nan boka kontra e sheluna n; i nan lenga ta keiru tur rnt di mundu. SAL 73:10 Pesei su pueblo ta bolbe na e lug aki; i nan ta bebe awanan di abundansia. SAL 73:11 I nan ta puntra: "Ta kon Dios por sa? E Haltsimo tin konosementu?" SAL 73:12 Mira, esakinan ta e malbadona n, ku semper ta trankil; nan rikesa ta oument. SAL 73:13 Siguramente ta en bano m i a tene mi kurason puru, i a laba mi mannan den inosensia;

SAL 73:14 pasobra henter dia mi a wrdu aflig, i tur mainta mi a wrdu kastig. SAL 73: 15 Si mi a bisa: "Lo mi papia asina", mira, lo mi a traishon e generashon di Bo y unan. SAL 73:16 Ora mi a purba komprend esaki, el a result masha trabahoso pa mi, SAL 73:17 te ora ku mi a drenta den e santuario di Dios; e ora ei mi a bin kompr end nan fin. SAL 73:18 Siguramente Bo ta pone nan den lugnan ku ta slep; Bo ta tir a nan abou den destrukshon. SAL 73:19 Mira kon nan a wrdu destru den n momento, kom pletamente kit, elimin dor di teror! SAL 73:20 Manera un soo ora ku un hende spirta, asina, O Seor, ora Abo spirta, lo Bo despresi nan aparensia. SAL 73:21 Tempu ku mi kurason tabata yen di amargura, i mi tabata kunsum te den mi higra, SAL 73:22 mi tabata bobo i ignorante; mi tabata manera un bestia Bo dilanti. SAL 73:23 Sinem bargo, mi ta konstantemente serka Bo; Bo a kohe mi man drechi tene. SAL 73:24 Ku Bo konseho lo Bo guiami, i despues risibmi den gloria. SAL 73:25 Ta ken mi tin d en shelu fuera di Bo? I fuera di Bo mi no ta dese nada riba tera. SAL 73:26 Mi ka rni i mi kurason por faya, ma Dios ta e fortalesa di mi kurason i mi porshon pa semper. SAL 73:27 Pasobra mira, esnan ku ta leu for di Bo lo peres; Bo a destru tu r esnan ku ta infiel na Bo. SAL 73:28 Ma pa loke t'ami, ta bon pa mi keda serka di Dios; mi a hasi Seor DIOS mi refugio, pa mi por konta di tur Bo obranan. SAL 7 4:1 O DIOS, pakiko Bo a rechas nos pa semper? Pakiko Bo rabia ta huma kontra e ka rnnan ku Bo ta pastori? SAL 74:2 Krda riba Bo kongregashon ku Bo a kumpra for di pr om aya, ku Bo a redim pa ta e tribu di Bo erensia, Seru Sion, kaminda Bo tabata bi ba. SAL 74:3 Dirig Bo pasonan na e ruinanan perpetuo; e enemigu a daa tur kos den e santuario. SAL 74:4 Bo atversarionan a brama meimei di Bo kongregashon; nan a lanta nan mes banderanan komo seal. SAL 74:5 Ta komo si fuera un hende a lanta ha cha den un mondi-ser. SAL 74:6 Anto nan a dal tur su obranan grab kibra ku hacha i martiu. SAL 74:7 Nan a kima Bo santuario hasi pareu ku suela; nan a profan e lug-d i-biba di Bo nmber. SAL 74:8 Nan a bisa den nan kurason: "Laga nos kaba ku nan ko mpletamente." Nan a kima tur e lugnan kaminda Dios ta wrdu ador na e tera. SAL 74:9 Nos no ta mira nos sealnan; no tin ningun profeta mas; no tin ningun hende meime i di nos tampoko ku sa kuantu tempu esaki lo dura. SAL 74:10 Kuantu tempu mas, O Dios, e atversario lo hasi bofon? E enemigu lo keda blasfem Bo nmber pa semper? S AL 74:11 Pakiko Bo ta wanta Bo man, Bo man drechi? Sak' for di Bo bus, destru nan! SAL 74:12 Ma Dios ta mi rei for di prom aya, Kende ta hasi obranan di liberashon meimei di tera. SAL 74:13 Ta Abo a divid laman pa medio di Bo poder; ta Abo a ki bra kabes di e dragonnan den e awanan. SAL 74:14 Ta Abo a plcha e kabesnan di Lev iatan; ta Abo a dun' pa kuminda na e poblashon di desierto. SAL 74:15 Ta Abo a ki bra habri fuentenan i koridanan di awa; ta Abo a seka riunan poderoso. SAL 74:16 Dia ta di Bo, anochi ta di Bo; ta Abo a prepar lus i solo. SAL 74:17 Ta Abo a st ables tur frontera di mundu; ta Abo a traha zomer i wenter. SAL 74:18 Krda esaki, O SEOR, ku e enemigu a hasi bofon, i ku un pueblo bobo a blasfem Bo nmber. SAL 74:1 9 No entreg alma di Bo trteldif na bestia di mondi; no lubid bida di Bo aflignan pa s emper. SAL 74:20 Konsider e aliansa; pasobra e lugnan skur di tera ta yen di habit ashonnan di violensia. SAL 74:21 No laga e hende oprim bolbe ku kara na brguensa; laga e aflignan i esnan den nesesidat alab Bo nmber. SAL 74:22 Lanta, O Dios, defen d Bo mes kousa; krda kon e hende bobo ta reprochBo henter dia. SAL 74:23 No lubid e bos di Bo atversarionan, e boroto di esnan ku ta lanta kontra Bo, ku ta subi bai ariba kontinuamente.Asaf, un kantika. SAL 75:1 Nos ta gradisBo, O Dios, nos ta g radisBo, pasobra Bo nmber ta serka; hende ta konta di Bo obranan maraviyoso. SAL 7 5:2 "Ora Mi skohe un tempu stipul, Mi ta huzga ku rektitut. SAL 75:3 Tera i tur k u ta biba den dj ta tambali; ta Ami ta Esun ku ta sosten su pilarnan. SAL 75:4 Mi a bisa esnan ku ta gusta gaba: 'No gaba,' i e malbadonan: 'No halsa kachu; SAL 75 :5 no halsa boso kachu te na shelu; no papia ku arogansia.'" SAL 75:6 Pasobra ha lsamentu no ta bin ni di pariba, ni di pabou, ni di desierto. SAL 75:7 Ma Dios t a Hues; E ta umiy esun i ta halsa e otro. SAL 75:8 Pasobra den e man di SEOR tin u n kopa, i e bia ta skuma; e bia ta bon meskl, i di e bia aki E ta basha; siguramente , tur e malbadonan di tera mester beb' te na e ltimo gota, asta su kachikachi.

SAL 75:9 Ma pa loke t'ami, ami lo anunsi esaki pa semper, lo mi kanta alabansa na e Dios di Jakb. SAL 75:10 Tur e kachunan di e malbadonan E lo krta kit'af, ma e ka chunan di e hustunan lo wrdu hals.Asaf, un kantika. SAL 76:1 DIOS ta konos na Juda; Su nmber ta grandi na Israel. SAL 76:2 I Su tabernakel ta na Salm, i Su lug di bib a tambe ta na Sion. SAL 76:3 Ayanan El a kibra e flechanan di e bog, e eskudo, e spada i e armanan di guera. SAL 76:4 Bo ta mas glorioso, mas mahestuoso ku e se runan yen di bestia pa yag ariba. SAL 76:5 E balentenan a wrdu geplnder; nan a peg a soo; i ni un di e guereronan no por a uza su mannan. SAL 76:6 Deb na Bo reprende mentu, O Dios di Jakb, tantu kored komo kabai a kai den un soo profundo. SAL 76:7 A bo, Abo mes, ta di teme; i ta ken por para den Bo presensia unabes ku Bo rabia? SAL 76:8 Bo a laga tende huisio for di shelu; tera a haa temor i a keda ketu, SAL 76:9 ora Dios a lanta pa huzga, pa salba tur e umildenan di tera. SAL 76:10 Pas obra e furia di hende lo alabBo; ku e restante di furia lo Bo faha Bo mes. SAL 76 :11 Hasi promesanan na SEOR bo Dios i kumpli ku nan; laga tur esnan ku ta rnt di d jE trese regalo pa Esun ku ta di teme. SAL 76:12 E lo krta spiritu di e prensnan kit'af; e reinan di tera tin temor di djE. SAL 77:1 Mi ta sklama na Dios ku mi bo s; na Dios mi ta sklama, i E lo skuchami. SAL 77:2 Den e dia di mi angustia mi a buska Seor; den anochi mi a ekstend mi man sin kansa; mi alma no kier a wrdu konso l. SAL 77:3 Ora mi krda riba Dios, mi ta keda konmov; ora mi suspir, mi spiritu ta d esmay. SAL 77:4 Bo a tene mi wowonan habr; mi ta asina intrankil ku mi no por papi a. SAL 77:5 Mi ta krda e dianan di prom aya, e aanan di hopi tempu pas. SAL 77:6 Mi ta krda mi kantika den anochi; mi ta medit den mi kurason, i mi spiritu ta keda pe nsa. SAL 77:7 Seor lo rechas pa semper? I lo E no mustra Su grasia nunka mas? SAL 77:8 Akaso Su miserikrdia a trmin pa semper? Su promesa a yega na un fin pa semper? SAL 77:9 Dios a lubid di ta miserikrdioso? El a kita Su kompashon den Su rabia? S AL 77:10 Pesei mi a bisa: "Esaki ta mi tristesa, ku e man drechi di e Haltsimo a kambia." SAL 77:11 Lo mi krda e echonan di SEOR; siguramente lo mi krda Bo maraviya nan di prom aya. SAL 77:12 Lo mi medit riba tur Bo obranan, i keda pensa riba Bo e chonan. SAL 77:13 Bo kaminda, O Dios, ta santu; kual dios ta grandi manera nos D ios? SAL 77:14 Abo ta e Dios ku ta hasi maraviyanan; Abo a hasi Bo poder bira ko nos meimei di e pueblonan. SAL 77:15 Abo a redim Bo pueblo ku Bo poder, e yu hmbern an di Jakb i Jose. SAL 77:16 E awanan a miraBo, O Dios; e awanan a miraBo, nan ta bata den angustia; e profundidatnan tambe a tembla. SAL 77:17 E nubianan a basha awa; un zonidu tabata reson for di e shelunan; Bo flechanan tabata krta p'aki p'a ya. SAL 77:18 E zonidu di Bo strena tabata den e warwar; Bo lampernan tabata lusa mundu; tera tabata tembla i sakud. SAL 77:19 Bo kaminda tabata den laman, i Bo b erehanan den e awanan poderoso, i Bo lastronan no ta konos. SAL 77:20 Bo a guia B o pueblo manera un tou di karn, pa medio di e man di Moiss i Aaron. SAL 78:1 Skuch a mi siansa, O mi pueblo, inklin boso oreanan na e palabranan di mi boka. SAL 78:2 Lo mi habri mi boka i papia den parbola; lo mi papia di kosnan skond di prom aya S AL 78:3 ku nos a tende i tabata sa di dj, i ku nos tatanan a konta nos. SAL 78:4 Nos lo no tene nan skond pa nan yunan, ma nos lo konta e generashon benidero di e alabansanan di SEOR, di Su forsa i di Su obranan maraviyoso ku El a hasi. SAL 78 :5 Pasobra El a stables un testimonio den Jakb, i a pone un lei den Israel, ku El a orden nos tatanan, pa nan sia nan yunan esei; SAL 78:6 pa e generashon benidero por konos nan, esta, e yunan ku tin ku nase ainda, pa nan por lanta i konta nan y unan, SAL 78:7 pa nan por pone nan konfiansa den Dios, i no lubid e obranan di Di os, ma warda Su mandamentunan; SAL 78:8 i pa nan no ta manera nan tatanan, un ge nerashon kabesura i rebelde, un generashon ku no a prepar su kurason, i su spirit u no tabata fiel na Dios. SAL 78:9 E yu hmbernan di Efrain tabata tiradnan di flec ha ekip ku bog, tg nan a hal'atras den e dia di bataya. SAL 78:10 Nan no a warda e aliansa di Dios, i a nenga di kana den Su lei; SAL 78:11 i nan a lubid Su echona n i Su milagernan ku El a mustra nan. SAL 78:12 El a hasi maraviyanan dilanti di nan tatanan, na tera di Egipto, den e kunuku di Soan.

SAL 78:13 El a divid laman, i a hasi nan pasa dor di dj; i El a hasi e awanan keda para manera un muraya. SAL 78:14 Anto di dia El a guia nan pa medio di un nubia , i henter anochi pa medio di un lus di kandela. SAL 78:15 El a spleit e baranka nan den desierto, i a duna nan awa pa bebe, komo for di e profundidatnan di lama n. SAL 78:16 Tambe El a laga koridanan di awa sali for di e baranka, i a hasi aw a basha manera riu. SAL 78:17 Tg nan a sigui hasi pik kontra djE dor di rebeldi kon tra e Haltsimo den desierto. SAL 78:18 I nan a tenta Dios den nan kurason dor di pidi kuminda segun nan deseo. SAL 78:19 S, nan a papia kontra Dios; nan a puntra: "Dios por prepar un mesa den desierto? SAL 78:20 Mira, El a dal e baranka, asina ku awa tabata brota bash'af. I koridanan di awa tabata basha ofer. E por duna pa n tambe? Lo E prove karni pa Su pueblo?" SAL 78:21 Pesei SEOR a tende i a rabia ma sha pis, i un kandela a sende kontra Jakb, i tambe Su rabia a lanta kontra Israel; SAL 78:22 pasobra nan no tabata kere den Dios, i no tabata konfia den Su salbas hon. SAL 78:23 Tg El a orden e nubianan aya riba, i a habri e portanan di shelu; S AL 78:24 i El a laga mana yobe riba nan pa nan kome, i a duna nan kuminda for di shelu. SAL 78:25 Hende a kome pan di angel; El a manda nan kuminda na abundansi a. SAL 78:26 El a hasi bientu di pariba supla den e shelunan; i ku Su poder El a dirig e bientu di sit. SAL 78:27 El a laga karni yobe riba nan, manera stf-- parha ku hala, manera santu di laman. SAL 78:28 I El a laga nan kai meimei di nan kam pamentu, tur rnt di nan habitashonnan. SAL 78:29 Asina nan a kome i a keda barika yen; i El a kumpli ku nan deseo. SAL 78:30 Prom ku nan a satisfas nan deseo, mien tras ku nan kuminda tabata den nan boka ainda, SAL 78:31 e rabia di Dios a lanta kontra nan, i a mata algun di esnan di mas robusto, i a dal e hmbernan skoh di Is rael mata. SAL 78:32 Apesar di tur esaki, nan a sigui hasi pik, i no a kere den S u obranan maraviyoso. SAL 78:33 Pesei El a laga nan dianan kaba den banidat, i n an aanan den teror. SAL 78:34 Ora ku El a mata nan, e ora ei nan a busk'E, i nan a bolbe i a buska Dios ku tur seriedat; SAL 78:35 i nan a krda ku Dios tabata nan baranka, i e Dios Haltsimo, nan Redentor. SAL 78:36 Ma nan a labi'E ku nan boka i a ga'E ku nan lenga. SAL 78:37 Pasobra nan kurason no tabata firme pa kunE, ni nan no tabata fiel den Su aliansa. SAL 78:38 Ma E, siendo miserikrdioso, a pordon nan inikidat, i no a destru nan; hopi biaha El a kita Su rabia for di riba nan, i no a lanta tur-tur Su furia. SAL 78:39 Pasobra El a krda ku ta karni nan tabata, un rosea ku ta pasa bai i ku no ta bolbe. SAL 78:40 Kuantu biaha nan a bira reb elde kontra djE den e tera seku, i a hasiE tristu den desierto! SAL 78:41 Bes tr as bes nan a tenta Dios, i a probok Esun Santu di Israel. SAL 78:42 Nan no a krda riba Su poder, ni e dia ku El a libra nan for di e atversario, SAL 78:43 tempu k u El a hasi Su sealnan na Egipto, i Su maraviyanan den e kunuku di Soan, SAL 78:4 4 i a hasi nan riunan bira sanger, i tambe nan koridanan di awa, asina ku nan no por a bebe. SAL 78:45 El a manda muskanan na kantidat meimei di nan, ku a devor nan, i dorinan, ku a destru nan. SAL 78:46 Tambe El a entreg nan kosechanan na tir akochi maron, i e frutanan di nan trabou na tirakochi brd. SAL 78:47 El a destru na n matanan di wendrif ku hagel, i nan palunan di sikamor ku frst. SAL 78:48 Tambe E l a entreg nan bakanan na hagel, i nan krianan di bestia chikitu na rayo di lampe r. SAL 78:49 El a manda Su rabia ardiente riba nan, furia, indignashon i angusti a, un ehrsito di angel ku ta destru. SAL 78:50 El a traha un bereha pa Su rabia; E no a spar nan alma for di morto, ma a entreg nan bida na pestilensia, SAL 78:51 i a mata tur primognito na Egipto, e prom fruta di nan forsa den e tntnan di Kam. S AL 78:52 Ma Su pueblo El a hasi sali manera karn, i a guia nan den desierto maner a un kria di bestia chikitu. SAL 78:53 El a guia nan ku siguridat, asina ku nan no tabatin miedu; ma nan enemigunan, laman a tapa nan. SAL 78:54 Asina El a hiba nan na Su tera santu, na e seru aki ku Su man drechi a konkist. SAL 78:55 Tambe El a kore ku e nashonnan dilanti di nan, i a parti un erensia pa nan segun mid, i a hasi e tribunan di Israel biba den nan tntnan. SAL 78:56 Sinembargo, nan a reb eldi kontra e Dios Haltsimo, i no a warda Su testimonionan, SAL 78:57 ma a hal'atr as i a trata infiel, meskos ku nan tatanan; nan a desvi manera un bog engaoso, SAL 78:58 nan a probok'E na rabia ku nan lugnan haltu, i a hasiE yalurs ku nan image nnan grab. SAL 78:59 Ora ku Dios a tende, El a rabia masha pis, i a haa un odio mas ha grandi mes pa Israel, SAL 78:60 asina ku El a bandon e lug di biba na Silo, e tn t ku El a pone meimei di hende;

SAL 78:61 i a entreg Su forsa na koutiverio, i Su gloria den man di e atversario. SAL 78:62 Tambe El a entreg Su pueblo na spada, i a rabia masha pis ku Su erensia . SAL 78:63 Kandela a devor nan hobennan, i no tabatin kantika di brit pa Su birge nnan. SAL 78:64 Su saserdotenan a kai pa medio di spada; i Su biudanan no por a yora. SAL 78:65 E ora ei Seor a lanta manera for di soo, manera un guerero bou di influensia di bia. SAL 78:66 I El a kore ku Su enemigunan pone nan hal'atras; El a pone nan na reproche perpetuo. SAL 78:67 Tambe El a rechas e tnt di Jose, i no a skohe e tribu di Efrain, SAL 78:68 ma a skohe e tribu di Juda, Seru Sion, ku E tabata stima. SAL 78:69 I El a traha Su santuario manera e halturanan, manera e mundu ku El a stables pa semper. SAL 78:70 Tambe El a skohe Su sirbid David, i a s ak' for di e kur-di-karn, SAL 78:71 for di tras di e karnnan ku a kaba di wrp El a tr es', pa pastori Jakb, Su pueblo, i Israel, Su erensia. SAL 78:72 Asina el a pastori nan segun e integridat di su kurason, i a guia nan ku su mannan eksperto. SAL 79 :1 O DIOS, e nashonnan a invad Bo erensia; nan a profan Bo tmpel santu; nan a hasi Jerusalm bira un ruina. SAL 79:2 Nan a duna e kadavernan di Bo sirbidnan komo kumi nda pa e parhanan di shelu, e karni di Bo santunan na e bestianan di tera. SAL 7 9:3 Nan a drama nan sanger manera awa tur rnt di Jerusalm, i no tabatin ningun hen de pa dera nan. SAL 79:4 Nos a bira un reproche pa nos bisianan, un despresio i b ofon pa esnan ku ta rnt di nos. SAL 79:5 Kuantu tempu mas, O SEOR? Lo Bo keda rabi pa semper? Bo yalursheit lo kima manera kandela? SAL 79:6 Basha Bo furia riba e nashonnan ku no konosBo, i riba e reinonan ku no ta invok Bo nmber. SAL 79:7 Pasobr a nan a devor Jakb, i a ruin su habitashon. SAL 79:8 No rekrd e inikidatnan di nos an tepasadonan; laga Bo kompashon bin pronto na nos enkuentro, pasobra nos ta hopi abat. SAL 79:9 Yuda nos, O Dios di nos salbashon, pa e gloria di Bo nmber; libra n os i pordon nos piknan, pa kousa di Bo nmber. SAL 79:10 Pakiko e nashonnan mester p untra: "Unda nan Dios ta?" Dilanti di nos bista, hasi konos meimei di e nashonnan ku Bo ta venga e sanger dram di Bo sirbidnan. SAL 79:11 Laga e kehamentu di e pre zo bin Bo dilanti; segun e grandesa di Bo poder preserv esnan konden na morto. SAL 79:12 I debolb nos bisianan shete biaha den nan skochi e reproche ku kual nan a r eprochBo, O Seor. SAL 79:13 Asina nos, Bo pueblo i e karnnan ku Bo ta pastori, lo gr adisBo pa semper; nos lo deklar Bo alabansa na tur generashon.testimonio di Asaf. Un salmo. SAL 80:1 Skucha, O Wardad di Israel, Abo ku ta guia Jose manera un tou di karn; Abo ku ta sint riba trono ariba di e kerubinnan, resplandes! SAL 80:2 Lant a Bo poder dilanti di Efrain, Benjamin i Manass, i bin pa salba nos! SAL 80:3 Res tor nos, O Dios, i hasi Bo kara resplandes, i nos lo ta salb. SAL 80:4 O SEOR Dios d i ehrsitonan, kuantu tempu mas lo Bo mustra Bo indignashon kontra e orashon di Bo pueblo? SAL 80:5 Bo a aliment nan ku pan di lgrima, i Bo a hasi nan bebe awa di w owo na abundansia. SAL 80:6 Bo a hasi nos un motibu di pleitu pa nos bisianan, i nos enemigunan ta hari nan ku nan. SAL 80:7 Restor nos, O Dios di ehrsitonan, i ha si Bo kara resplandes, i nos lo ta salb. SAL 80:8 Bo a saka un mata di wendrif for di Egipto; Bo a kore ku e nashonnan, i a plant'. SAL 80:9 Bo a prepar e tera p'; el a saka rais i a yena e tera. SAL 80:10 E serunan a keda tur tap ku su sombra, i e palunan di seda di Dios, ku su ramanan. SAL 80:11 E tabata manda su takinan te na laman, i su spreitnan te na Riu Eufrates. SAL 80:12 Pakiko Bo a basha su tra nkeranan abou, asina ku tur ku ta pasa pa e kaminda ei ta piki su fruta? SAL 80: 13 Porko di mondi ta kaba kun, i e bestianan di mondi ta kom' limpi-limpi. SAL 80: 14 Nos ta rogaBo, bolbe, O Dios di ehrsitonan, wak abou for di shelu i mira, i at end e mata di wendrif aki, SAL 80:15 e spreit ku Bo man drechi a planta, i mira ri ba e yu hmber ku Bo a hasi fuerte pa Bo mes. SAL 80:16 E ta tur kim ku kandela, e ta krt bash abou; deb na e reprendementu di Bo mirada, nan ta peres. SAL 80:17 Laga B o man ta riba e hmber di Bo man drechi, riba e yu di hende ku Bo a hasi fuerte pa Bo mes. SAL 80:18 E ora ei nos lo no bandonBo; rebib nos, i nos lo invok Bo nmber. SAL 80:19 Restor nos, O SEOR Dios di ehrsitonan; hasi Bo kara resplandes, i nos lo t a salb. SAL 81:1 Kanta ku goso na Dios, nos fortalesa; grita di alegria na e Dios di Jakb. SAL 81:2 Enton un kantika, toka tamburein, e lirio ku melodia bunita, hu ntu ku e arpa.

SAL 81:3 Supla trmpt na tempu di luna nobo, tempu di luna yen, riba nos dia di fie sta. SAL 81:4 Pasobra esaki ta un statuto pa Israel, un ordenansa di e Dios di J akb. SAL 81:5 El a stables esaki komo un testimonio den Jose. Tempu ku El a pasa d or di tera di Egipto, mi a tende un lenga ku mi no tabata komprend: SAL 81:6 "Mi a libra su skouder di e karga, su mannan a keda libr di e makutu. SAL 81:7 Den an gustia bo a yama, i Mi a reskatbo; Mi a kontestbo for di e lug sekreto di strena; M i a ponebo na prueba na e awanan di Meriba. SAL 81:8 "Tende, O Mi pueblo, i lo M i spirtabo, O Israel, si bo kier a skuchaMi! SAL 81:9 No laga tin dios strao meime i di boso, ni ador ningun dios stranhero. SAL 81:10 Ami, SEOR, ta bo Dios, Kende a sakabo for di tera di Egipto; habri bo boka hanchu i lo Mi yen'. SAL 81:11 "Ma M i pueblo no kier a skucha Mi bos, i Israel no a obedesMi. SAL 81:12 Pesei Mi a en treg nan na e kapricho di nan kurason, pa nan kana segun nan mes konsehonan. SAL 81:13 "O ku Mi pueblo lo kier a skuchaMi, ku Israel lo kier a kana den Mi kamind anan! SAL 81:14 Lo Mi a hasi nan enemigunan somet nan mes mesora, i lo Mi a bira Mi man kontra nan atversarionan. SAL 81:15 Esnan ku ta odia SEOR lo a fingi obede nsia na djE, i nan tempu di kastigu lo a dura pa semper. SAL 81:16 Ma Ami lo a a limentbo ku e mih di e trigo; i ku miel for di baranka lo Mi a satisfasbo." SAL 82: 1 Dios ta para den Su mes kongregashon; E ta huzga meimei di e diosnan. SAL 82:2 Kuantu tempu mas lo bo huzga inhustamente, i fabores e malbado? SAL 82:3 Defend e sun debil i e wrfano; hasi hustisia na esun aflig i na esun sin amparo. SAL 82:4 R eskat esun debil i esun den nesesidat; libra nan for di man di e malbado. SAL 82: 5 Nan no sa, ni nan no ta komprend; nan ta kana rnt den skuridat; tur e fundeshina n di tera ta sakud. SAL 82:6 Mi a bisa: "Boso ta diosnan, i boso tur ta yunan di e Haltsimo. SAL 82:7 Sinembargo, boso lo muri manera hende, i kai manera un di e prensnan." SAL 82:8 Lanta, O Dios, huzga tera! Pasobra ta Abo ta ered tur nashon. SAL 83:1 No warda silensio, O DIOS; no keda ketu, O Dios, no keda sin aktua. SA L 83:2 Pasobra mira, Bo enemigunan ta borot; i esnan ku ta odiaBo a halsa nan mes . SAL 83:3 Nan ta traha plannan astuto kontra Bo pueblo, i ta konspir huntu kontr a esnan ku Bo ta proteh. SAL 83:4 Nan a bisa: "Laga nos ban kaba ku nan komo nash on, pa e nmber di Israel no wrdu rekrd mas." SAL 83:5 Pasobra nan a konspir huntu den n akurdo, kontra Bo nan a sera un aliansa: SAL 83:6 e tntnan di Edm i e ismaelitana n, Moab i e hagarenonan, SAL 83:7 Gebal, Amon i Amalek, Filistea ku e habitanten an di Tiro; SAL 83:8 Asiria tambe a uni ku nan; nan a bira un yudansa pa e yunan di Lt. SAL 83:9 Trata ku nan manera Bo a trata ku Madian, manera Bo a trata ku Ss ara i Jabin, na e roi di Kison, SAL 83:10 kendenan a peres na Endor, kendenan a b ira manera mst pa tera. SAL 83:11 Hasi nan nobelnan bira manera Oreb i Zeb, i tur nan prensnan manera Zeba i Zalmuna, SAL 83:12 kendenan a bisa: "Laga nos tuma p a nos mes e lugnan di yerba brd di Dios." SAL 83:13 O mi Dios, hasi nan manera stf k u warwar ta lanta, manera bagas dilanti di bientu. SAL 83:14 Manera kandela ta ki ma mondi-ser, i manera un flam ta pega serunan na kandela, SAL 83:15 asina prsigu n an ku Bo tempestat, i teroris nan ku Bo bientu fuerte. SAL 83:16 Yena nan kara ku desonor, asina ku nan lo buska Bo nmber, O SEOR. SAL 83:17 Laga nan wrdu brongos i konfund pa semper; s, laga nan wrdu umiy i laga nan peres, SAL 83:18 pa nan por sa ku Abo so, Kende Su nmber ta SEOR, ta e Haltsimo riba henter tera.Kor. SAL 84:1 Ki dus hi ta Bo lugnan di biba, O SEOR di ehrsitonan! SAL 84:2 Mi alma ta anhel, s, ta antoh pa e pationan di SEOR; mi kurason i mi karni ta kanta ku goso na e Dios bibu. SAL 84:3 Asta mfi a haa un kas, i zwarchi un neishi pa su mes, kaminda e por pone su yunan, esta, Bo altarnan, O SEOR di ehrsitonan, mi Rei i mi Dios. SAL 84:4 Bendish on ta esnan ku ta biba den Bo kas; pa semper nan ta alabBo. SAL 84:5 Bendishon ta e hende, kende su fortalesa ta den Bo, den kende su kurason e kamindanan pa Sion ta. SAL 84:6 Pasando dor di e Vaye di Baka, nan ta hasi bira un fuente; tambe e p rom yobida ta tap' ku bendishon. SAL 84:7 Nan ta bai di forsa pa forsa, i nan tur ta present dilanti di Dios na Sion. SAL 84:8 O SEOR Dios di ehrsitonan, tende mi or ashon; skucha, O Dios di Jakb! SAL 84:9 O Dios, nos eskudo, opserv i mira e kara d i Bo ung.

SAL 84:10 Pasobra un dia den Bo pationan ta mih ku mil dia paf. Mi ta prefer di par a na entrada di e kas di mi Dios ku biba den e tntnan di maldat. SAL 84:11 Pasobr a SEOR Dios ta un solo i un eskudo; SEOR ta duna grasia i gloria; E no ta keda sin duna loke ta bon na esnan ku ta kana den rektitut. SAL 84:12 O SEOR di ehrsitonan , bendishon ta e hende ku ta konfia den Bo! SAL 85:1 O SEOR, Bo a fabores Bo tera; Bo a trese esnan di Jakb, ku tabata den koutiverio, bk. SAL 85:2 Bo a pordon e inik idat di Bo pueblo; Bo a tapa tur nan piknan. SAL 85:3 Bo a kita tur Bo furia; Bo a bira for di Bo rabia ardiente. SAL 85:4 Restor nos, O Dios di nos salbashon, i pone un fin na Bo indignashon kontra nos. SAL 85:5 Lo Bo keda rabi ku nos pa semp er? Lo Bo laga Bo rabia sigui dura di generashon pa generashon? SAL 85:6 Lo Bo n o rebib nos atrobe, pa Bo pueblo por regosih den Bo? SAL 85:7 Mustra nos Bo miseri krdia, O SEOR, i duna nos Bo salbashon. SAL 85:8 Lo mi tende loke Dios e SEOR ta bi sa, pasobra E lo papia pas na Su pueblo, na Su santunan; ma no laga nan bolbe na lokura atrobe. SAL 85:9 Siguramente Su salbashon ta serka di esnan ku ta tem'E, pa gloria por biba den nos tera. SAL 85:10 Miserikrdia i brdat a kontra ku otro; hustisia i pas a sunchi otro. SAL 85:11 Brdat ta brota for di tera; i hustisia ta wak abou for di shelu. SAL 85:12 S, SEOR lo duna loke ta bon; i nos tera lo duna su fruta. SAL 85:13 Hustisia lo bai Su dilanti, i lo hasi Su pasonan bira un kam inda. SAL 86:1 Inklin Bo orea, O SEOR, i kontestmi, pasobra mi ta aflig i den nesesi dat. SAL 86:2 Preserv mi alma, pasobra mi ta un hmber deboto; Abo, O mi Dios, salb a Bo sirbid ku ta konfia den Bo. SAL 86:3 Tene miserikrdia di mi, O Seor, pasobra t a na Bo mi ta sklama henter dia. SAL 86:4 Hasi e alma di Bo sirbid kontentu, paso bra ta na Bo, O Seor, mi ta halsa mi alma. SAL 86:5 Pasobra Abo, Seor, ta bon, i k la pa pordon, i abundante den miserikrdia pa tur esnan ku ta sklama na Bo. SAL 86: 6 Skucha mi orashon, O SEOR, i paga atenshon na e bos di mi splikanan! SAL 86:7 De n e dia di mi angustia lo mi sklama na Bo, pasobra Abo lo kontestmi. SAL 86:8 No tin ningun manera Bo entre e diosnan, O Seor, tampoko no tin ningun obra manera B o obranan. SAL 86:9 Tur nashon ku Bo a traha lo bin ador Bo dilanti, O Seor, i nan lo glorifik Bo nmber; SAL 86:10 pasobra Bo ta grandi i ta hasi obranan maraviyoso ; Abo so ta Dios. SAL 86:11 Siami Bo kaminda, O SEOR; lo mi kana den Bo brdat; uni mi kurason pa teme Bo nmber. SAL 86:12 Lo mi alabBo, O Seor mi Dios, ku henter mi k urason, i lo mi glorifik Bo nmber pa semper. SAL 86:13 Pasobra Bo miserikrdia pa ku mi ta grandi, i Bo a libra mi alma for di e profundidatnan di Seol. SAL 86:14 O Dios, hendenan arogante a lanta kontra mi, i un trupa di hende violento a buska mi bida, i nan no a poneBo nan dilanti. SAL 86:15 Ma Abo, O Seor, ta un Dios yen di kompashon i grasia, Kende no ta rabia lih, i ta abundante den miserikrdia i brd at. SAL 86:16 Bira wak mi, i tene miserikrdia di mi; duna Bo sirbid Bo fortalesa, i salba e yu hmber di Bo sirbiente. SAL 86:17 Mustrami un seal pa bon, pa esnan ku ta odiami mira esaki i keda na brguensa, pasobra Abo, O SEOR, a yudami i a konsolm i. SAL 87:1 Su fundeshi ta den e serunan santu. SAL 87:2 SEOR ta stima e portanan di Sion mas ku tur e otro lugnan di biba di Jakb. SAL 87:3 Kosnan glorioso nan ta konta di bo, O stat di Dios. SAL 87:4 "Lo Mi menshon Rahab i Babilonia entre esn an ku konosMi; ata Filistea, Tiro ku Etiopia: 'Esun aki a nase ayanan.'" SAL 87:5 Ma di Sion nan lo bisa: "Esun aki i esun aya a nase den dj"; i e Haltsimo mes lo stables'. SAL 87:6 SEOR lo konta ora ku E inskrib e pueblonan: "Esun aki a nase aya nan". SAL 87:7 E ora ei tantu esnan ku ta kanta komo esnan ku ta toka flit lo bis a: "Tur mi fuentenan di goso ta den Bo."kor; segun e melodia di Mahalat-leanot. Un Maskil di Heman e ezraita. SAL 88:1 O SEOR, e Dios di mi salbashon, di dia i a nochi mi a sklama Bo dilanti. SAL 88:2 Laga mi orashon yega Bo dilanti; inklin Bo orea na mi sklamashon! SAL 88:3 Pasobra mi alma tabata yen di angustia, i mi bi da a yega serka di Seol. SAL 88:4 Mi ta wrdu kont den esnan ku ta baha den pos; mi a bira manera un hende sin forsa, SAL 88:5 bandon meimei di e mortonan, manera e snan mat, ku ta drum den nan graf, kendenan Bo no ta krda mas, i

nan ta krt kit for di Bo man. SAL 88:6 Bo a ponemi den e pos di mas hundu, den lugna n skur, den e profundidatnan. SAL 88:7 Bo furia tabata pis riba mi, i Bo a afligmi ku tur Bo olanan. SAL 88:8 Bo a aleh mi konosnan leu for di mi; Bo a hasimi un ab ominashon pa nan. Mi ta tur enser, i mi no por sali. SAL 88:9 Mi wowo a bira skur pa motibu di aflikshon. O SEOR, tur dia mi a sklama na Bo; mi a ekstend mi mannan na Bo. SAL 88:10 Akaso Bo ta hasi maraviyanan pa e mortonan? E mortonan ta lant a pa alabBo? SAL 88:11 Bo miserikrdia ta wrdu deklar den graf, Bo fieldat den e lug d i destrukshon? SAL 88:12 Bo maraviyanan lo wrdu has konos den e skuridat, i Bo hust isia den e tera di olvido? SAL 88:13 Ma ami a sklama na Bo pa yudansa, O SEOR, i mainta mi orashon ta yega Bo dilanti. SAL 88:14 O SEOR, pakiko Bo ta rechas mi alm a? Pakiko Bo ta skonde Bo kara pa mi? SAL 88:15 For di mi hubentut mi tabata afl ig i serka di muri. Mi a pades Bo terornan, mi no por mas. SAL 88:16 Bo rabia ardi ente a pasa riba mi; Bo terornan a destrumi. SAL 88:17 Henter dia nan tabata tur rnt di mi manera awa; nan a rondonmi kompletamente. SAL 88:18 Bo a aleh stimnan i am igunan leu for di mi; mi konosnan ta den skuridat. SAL 89:1 Lo mi kanta di e mise rikrdia di SEOR pa semper; ku mi boka lo mi hasi Bo fieldat konos na tur generashon . SAL 89:2 Pasobra mi a bisa: "Miserikrdia lo wrdu edifik pa semper; lo Bo stables B o fieldat den e shelunan." SAL 89:3 "Mi a sera un aliansa ku Mi skoh; Mi a hura n a David, Mi sirbid: SAL 89:4 'Lo Mi stables bo simia pa semper, i edifik bo trono p a tur generashon.'" SAL 89:5 I e shelunan lo alab Bo maraviyanan, O SEOR; tambe Bo fieldat den e asamblea di e santunan. SAL 89:6 Pasobra ta ken den e shelunan po r ta di kompar ku SEOR? Ta ken entre e yunan di e poderosonan ta manera SEOR? SAL 8 9:7 Den e asamblea di e santunan Dios ta grandemente tem; E ta mas temibel ku tur esnan ku ta rnt di djE. SAL 89:8 O Seor DIOS di ehrsitonan, ken ta manera Bo, O SEO R poderoso? I Bo fieldat ta rondonBo. SAL 89:9 Bo ta gobern e laman brabu; ora su olanan lanta, Bo ta kalma nan. SAL 89:10 Abo mes a plcha Rahab lagu' manera un hen de ku a wrdu mat; Bo a plama Bo enemigunan ku Bo brasa poderoso. SAL 89:11 E shelu nan ta di Bo, tera tambe ta di Bo; mundu i tur loke ku e ta konten, Abo a funda n an. SAL 89:12 Nrt i sit, Abo a krea nan; Tabor i Hermon ta grita di alegria ora na n tende Bo nmber. SAL 89:13 Bo tin un brasa fuerte; Bo man ta poderoso, Bo man dr echi ta hals. SAL 89:14 Hustisia i huisio ta e fundeshi di Bo trono; miserikrdia i brdat ta bai Bo dilanti. SAL 89:15 Bendishon ta e pueblo ku konos e zonidu gososo! Nan ta kana, O SEOR, den e lus di Bo semblante. SAL 89:16 Den Bo nmber nan ta reg osih henter dia, i pa medio di Bo hustisia nan ta wrdu hals. SAL 89:17 Pasobra Abo ta e gloria di nan fortalesa, i pa medio di Bo grasia nos kachu ta wrdu hals. SAL 89:18 Pasobra nos eskudo ta pertenes na SEOR, i nos rei na Esun Santu di Israel. S AL 89:19 Un biaha Bo a papia den vishon ku Bo santunan, i a bisa: "Mi a duna yud ansa na un di e poderosonan; Mi a halsa un di e skohnan for di entre e pueblo. SA L 89:20 Mi a haa David, Mi sirbid; ku Mi zeta santu Mi a ungi. SAL 89:21 Mi man lo ta semper kun; Mi brasa tambe lo fortifik'. SAL 89:22 E enemigu lo no por eksig nad a for di dj, ni e yu di maldat lo no afligi. SAL 89:23 Ma lo Mi plcha su atversario nan su dilanti, i derot esnan ku ta odi'. SAL 89:24 Ma Mi fieldat i Mi miserikrdia lo ta kun, i den Mi nmber su kachu lo wrdu hals. SAL 89:25 Tambe lo Mi pone su man r iba e laman, i su man drechi riba e riunan. SAL 89:26 E lo sklama na Mi: 'Abo ta mi Tata, mi Dios, i e baranka di mi salbashon.' SAL 89:27 Tambe lo Mi hasi Mi pr imognito, esun mas haltu di e reinan di tera. SAL 89:28 Pa semper lo Mi konserv Mi miserikrdia p', i Mi aliansa kun lo keda firme. SAL 89:29 I lo Mi stables su desend ientenan pa semper, i su trono manera e dianan di shelu. SAL 89:30 "Si su yunan bandon Mi lei, i no kana den Mi huisionan, SAL 89:31 si nan viol Mi statutonan, i no warda Mi mandamentunan, SAL 89:32 e ora ei lo Mi kastig nan transgreshonnan ku bara, i nan inikidat ku sota. SAL 89:33 Ma lo Mi no kita Mi miserikrdia for di d j, ni prmit Mi fieldat faya. SAL 89:34 Lo Mi no viol Mi aliansa, ni kambia loke ta s ali for di Mi lepnan.

SAL 89:35 Un biaha Mi a hura pa Mi mes santidat; lo Mi no gaa David. SAL 89:36 Su desendientenan lo permanes pa semper, i su trono lo permanes manera solo Mi dilan ti. SAL 89:37 E lo ta stables pa semper manera luna, i e testigu na shelu ta fiel ." SAL 89:38 Ma Abo a rechas i a abores, Bo tabata yen di furia kontra Bo ung; SAL 89:39 Bo a despresi e aliansa di Bo sirbid, Bo a profan su korona i a bent' abou na suela; SAL 89:40 Bo a kibra tur su murayanan bash'abou, Bo a hasi su lugnan forti fik bira un ruina; SAL 89:41 tur hende ku pasa pa e kaminda ei ta plnder , el a bir a un reproche pa su bisianan; SAL 89:42 Bo a halsa e man drechi di su atversarion an, Bo a hasi tur su enemigunan regosih; SAL 89:43 tambe Bo a dobla e filo di su spada, i no a sosten' den bataya; SAL 89:44 Bo a pone un fin na su splendor, i a tira su trono abou na suela; SAL 89:45 Bo a hasi e dianan di su hubentut mas krti ku, Bo a kubri ku brguensa. SAL 89:46 Kuantu tempu mas, O SEOR? Lo Bo skonde Bo mes pa semper? Bo furia lo kima manera kandela? SAL 89:47 Krda kon krtiku mi bida ta, pa ki banidat Bo a krea tur yu di hende! SAL 89:48 Ken ta e hende ku lo biba i no mira morto? E por libra su alma for di e poder di Seol? SAL 89:49 O Seor, unda Bo miserikrdianan di antes ta, ku Bo a hura na David den Bo fieldat? SAL 89:50 Kr da, O Seor, e reproche di Bo sirbidnan, kon mi ta karga e reproche di hopi pueblo den mi bus, SAL 89:51 ku kual Bo enemigunan a reproch, O SEOR, ku kual nan a repro ch e pasonan di Bo ung. SAL 89:52 Bendishon sea SEOR pa semper! Amn i Amn.n BUKI IVr almo 90-106 SAL 90:1 SEOR, Bo tabata un refugio pa nos den tur generashon. SAL 90 :2 Prom ku e serunan a nase, i ku Bo a forma tera i mundu, s, for di etrnidat te na etrnidat, Abo ta Dios. SAL 90:3 Bo ta hasi hende bolbe na stf, i ta bisa: "Bolbe, O yunan di hende." SAL 90:4 Pasobra mil aa den Bo bista ta manera e dia di ayera ku a pasa bai, f manera un warda di anochi. SAL 90:5 Bo ta spula nan bai kun mane ra un diluvio; nan ta manera un soo. Mainta nan ta manera yerba ku ta krese di no bo. SAL 90:6 Mainta e ta flores i ta spreit di nobo; atardi e ta marchit i ta seka . SAL 90:7 Pasobra Bo rabia a kaba ku nos, i dor di Bo furia nos a keda teroris. SAL 90:8 Bo a pone nos inikidatnan Bo dilanti, nos piknan sekreto den e lus di Bo presensia. SAL 90:9 Pasobra tur nos dianan a pasa den Bo furia; nos a trmin nos aa nan manera un suspiro. SAL 90:10 E dianan di nos bida ta setenta aa, f si hende ti n hopi forsa, ochenta aa; tg nan orguyo no ta nada otro ku molster i pena, pasobra un djis el a pasa, i nos ta bula bai. SAL 90:11 Ta ken ta komprend e poder di Bo rabia, i Bo furia, konforme e reverensia ku Bo meres? SAL 90:12 Asina anto, sia no s konta nos dianan, pa nos por present na Bo un kurason yen di sabiduria. SAL 90: 13 Bolbe, O SEOR; kuantu tempu mas? Tene duele di Bo sirbidnan. SAL 90:14 O satisf as nos den mainta ku Bo miserikrdia, ku nos por kanta di goso i ta kontentu tur no s dianan. SAL 90:15 Hasi nos kontentu konforme e dianan ku Bo a aflig nos, konfor me e aanan ku nos a mira maldat. SAL 90:16 Revel Bo obra na Bo sirbidnan, i Bo glor ia na nan yunan. SAL 90:17 I laga e grasia di Seor nos Dios keda riba nos, i konf irm e obra di nos mannan pa nos, s, konfirm e obra di nos mannan. SAL 91:1 Esun ku ta biba bou di e protekshon di e Haltsimo lo permanes den e sombra di e Todopodero so. SAL 91:2 Lo mi bisa SEOR: "Mi refugio i mi frti, mi Dios, den Kende mi ta konf ia!" SAL 91:3 Pasobra E ta Esun ku ta librabo for di e trampa di e yagd, i for di e pst ku ta destru. SAL 91:4 E lo kubribo ku Su plumanan, i bou di Su halanan lo bo buska refugio; Su fieldat ta un eskudo i un baluarte. SAL 91:5 Lo bo no tin m iedu di e teror di anochi, ni di e flecha ku ta bula den dia, SAL 91:6 ni di e ps t ku ta kana den skuridat, ni di e destrukshon ku ta destru na ora di mrdia. SAL 9 1:7 Mil por kai band'i bo, i dies mil na bo man drechi, ma serka bo e lo no yega . SAL 91:8 Solamente ku bo wowo lo bo opserv, i mira e rekompensa di e malbadonan . SAL 91:9 Pasobra bo a hasi SEOR, Kende ta mi refugio, e Haltsimo, bo lug di biba, SAL 91:10 nada malu lo no pasa ku bo, ni ningun plaga lo no yega serka di bo tnt . SAL 91:11 Pasobra E lo duna Su angelnan enkargo tokante di bo, pa wardabo den tur bo kamindanan. SAL 91:12 Den nan mannan nan lo kargabo, pa bo no dal bo pia na piedra. SAL 91:13 Lo bo kana riba leon i kobra; lo bo trapa riba leon chikitu i kolebra. SAL 91:14 "Pasobra el a stimaMi, pesei lo Mi libr'; lo Mi proteh', pas obra e konos Mi nmber. SAL 91:15 E lo sklama na Mi, i Ami lo kontest'; lo Mi ta kun den angustia; lo Mi reskat' i onr'.

SAL 91:16 Ku bida largu lo Mi satisfas', i lagu' mira Mi salbashon." SAL 92:1 Ta b on pa duna gradisimentu na SEOR, i pa kanta alabansa na Bo nmber, O Haltsimo; SAL 9 2:2 pa deklar Bo miserikrdia den mainta, i Bo fieldat tur anochi, SAL 92:3 ku un i nstrumnt di dies kurd, i ku arpa, ku muzik resonante, tok riba lirio. SAL 92:4 Pasob ra Abo, O SEOR, a hasimi kontentu ku loke Bo a hasi; pa motibu di e obranan di Bo mannan lo mi kanta di goso. SAL 92:5 Ki grandi ta Bo obranan, O SEOR! Bo pensame ntunan ta masha profundo. SAL 92:6 Hende sin sint no tin konosementu, tampoko un hende bobo no ta komprend esaki, SAL 92:7 ku ora e malbado spreit manera yerba, i tur ku ta hasi inikidat flores, ta pa nan wrdu destru pa semper. SAL 92:8 Ma Abo, O SEOR, ta hals pa semper. SAL 92:9 Pasobra mira, Bo enemigunan, O SEOR, pasobra mi ra, Bo enemigunan lo peres; tur ku ta hasi inikidat lo wrdu plam. SAL 92:10 Ma Abo a halsa mi kachu manera kachu di buey di mondi; mi a wrdu ung ku zeta fresku. SAL 92:11 I mi wowo a wak ku satisfakshon riba mi enemigunan; mi oreanan a tende di e hasidnan di maldat ku ta lanta kontra mi. SAL 92:12 E hende hustu lo flores mane ra palma, e lo krese manera palu di seda na Lbano. SAL 92:13 Plant den e kas di SEO R, nan lo flores den e plenchinan di nos Dios. SAL 92:14 Asta den nan biehes nan lo duna fruta; nan lo ta yen di vigor i brd-brd, SAL 92:15 pa deklar ku SEOR ta rekto E ta mi baranka, i no tin inhustisia den djE. SAL 93:1 SEOR ta reina, E ta bist k u mahestat; SEOR a bisti i a faha Su mes ku fortalesa; di brdat, mundu ta firmemen te stables, asina ku e lo no wrdu mov. SAL 93:2 Bo trono ta stables for di prom aya; Bo ta for di tur etrnidat. SAL 93:3 E diluvionan a lanta, O SEOR, e diluvionan a l anta nan bos; e diluvionan a lanta nan olanan ku ta ronka. SAL 93:4 SEOR den e ha lturanan ta poderoso, mas ku e zonidunan di hopi awanan, mas ku e olanan poderos o di laman. SAL 93:5 Bo testimonionan ta masha sigur; santidat ta e adorno di Bo kas, O SEOR, pa semper i semper. SAL 94:1 O SEOR, Dios di vengansa; Dios di venga nsa, resplandes! SAL 94:2 Lanta, O Hues di tera; duna e orguyosonan nan pago. SAL 94:3 Kuantu tempu mas e malbadonan, O SEOR, kuantu tempu mas e malbadonan lo tri unf? SAL 94:4 Nan ta insult, nan ta papia ku arogansia; tur esnan ku ta hasi malda t ta gaba nan mes. SAL 94:5 Nan ta plcha Bo pueblo, O SEOR, i ta aflig Bo erensia. SAL 94:6 Nan ta mata biuda i stranhero, i ta asesin e wrfanonan. SAL 94:7 Nan a bi sa: "SEOR no ta mira, ni e Dios di Jakb no ta paga tino." SAL 94:8 Boso, hende sin sint den e pueblo, paga tino! Ki dia boso lo komprend, boso, hende bobo? SAL 94:9 Esun ku a planta orea, E no ta tende? Esun ku a forma wowo, E no ta mira? SAL 9 4:10 Esun ku ta kastig nashonnan, lo E no reprend? Esta, Esun ku ta sia hende konos ementu? SAL 94:11 SEOR konos e pensamentunan di hende, ku nan ta banidat. SAL 94:1 2 Bendishon ta e hende ku Bo ta kastig, O SEOR, i ku Bo ta sia for di Bo lei, SAL 94 :13 pa Bo por dun' sosiegu den e dianan di atversidat, te ora ku un buraku wrdu ko b pa e malbado. SAL 94:14 Pasobra SEOR no ta bandon Su pueblo, ni E no ta bai laga Su erensia. SAL 94:15 Pasobra huisio lo bira hustisia atrobe, i tur esnan rekto di kurason lo sigui esei. SAL 94:16 Ken lo lanta pa mi kontra hasidnan di maldat? Ken lo para pa mi kontra esnan ku ta hasi maldat? SAL 94:17 Si SEOR no tabata mi yudansa, pronto mi alma lo a biba den silensio. SAL 94:18 Si mi lo a bisa: "Mi pia ta slep," Bo miserikrdia, O SEOR, lo sostenmi. SAL 94:19 Den e multitut di mi p reokupashonnan den mi, Bo konsuelonan ta alegr mi alma. SAL 94:20 Un trono di des trukshon por ta lig ku Bo-- un trono ku ta plania prvrsidat pa medio di dekreto? SA L 94:21 Nan ta uni nan mes kontra bida di e hustu, i ta konden sanger inosente. S AL 94:22 Ma SEOR tabata mi defensa, i mi Dios e baranka di mi refugio. SAL 94:23 I El a trese nan inikidat bk riba nan mes, i lo destru nan den nan maldat; SEOR nos Dios lo destru nan. SAL 95:1 Laga nos ban kanta ku goso na SEOR; laga nos grita d i alegria na e baranka di nos salbashon. SAL 95:2 Laga nos bin den Su presensia ku gradisimentu; laga nos grita di alegria na djE ku salmo. SAL 95:3 Pasobra SEOR ta un Dios grandi, i un Rei grandi ariba tur e diosnan, SAL 95:4 den Kende Su m an e profundidatnan di tera ta; e kabesnan di e serunan tambe ta di djE.

SAL 95:5 Laman ta di djE, pasobra ta E ta Esun ku a trah'; Su mannan a forma e te ra seku. SAL 95:6 Laga nos ban ador i big te na suela; laga nos hinka rudia dilant i di SEOR, Esun ku a traha nos. SAL 95:7 Pasobra E ta nos Dios, i nos ta e pueblo ku E ta pastori, i e karnnan di Su man. Awe, si boso kier tende Su bos, SAL 95:8 no hasi boso kurason duru, manera a sosod na Meriba, manera den e dia di Masa den desierto, SAL 95:9 kaminda boso tatanan a probokMi i a poneMi na prueba, apesar ku nan a mira Mi obra. SAL 95:10 Kuarenta aa largu Mi tabata masha desgust ku e ge nerashon ei, i a bisa ku nan ta un pueblo di kurason ku ta dwal, i nan no konos M i kamindanan. SAL 95:11 Pesei Mi a hura den Mi rabia, ku nan lo no drenta den Mi sosiegu. SAL 96:1 Kanta un kantika nobo na SEOR; kanta na SEOR, henter mundu. SAL 96:2 Kanta na SEOR, bendishon Su nmber; proklam e bon nobo di Su salbashon dia tras dia. SAL 96:3 Konta di Su gloria meimei di e nashonnan, Su echonan maraviyoso m eimei di tur e pueblonan. SAL 96:4 Pasobra SEOR ta grandi, i digno di ser alab na gran manera; tambe E mester wrdu tem mas ku tur dios. SAL 96:5 Pasobra tur e diosn an di e pueblonan ta dolo, ma ta SEOR a traha e shelunan. SAL 96:6 Splendor i mahe stat ta Su dilanti, fortalesa i bunitesa ta den Su santuario. SAL 96:7 Atribu na SEOR, O famianan di e pueblonan, atribu na SEOR gloria i poder. SAL 96:8 Atribu na S EOR e gloria deb na Su nmber; trese un ofrenda i bin den Su plenchinan. SAL 96:9 Ad or SEOR den e splendor di santidat; tembla Su dilanti, henter tera. SAL 96:10 Bisa meimei di e nashonnan: "SEOR ta reina; di brdat mundu ta firmemente stables, e lo no wrdu mov; E lo huzga e pueblonan ku rektitut." SAL 96:11 Laga e shelunan alegr, i laga tera regosih; laga laman ronka, i tur loke ku e ta konten; SAL 96:12 laga k unuku regosih, i tur loke tin den dj. Anto tur e palunan di mondi-ser lo kanta di g oso SAL 96:13 dilanti di SEOR, pasobra E ta bin; pasobra E ta bin pa huzga tera. E lo huzga mundu ku hustisia, i e pueblonan den Su fieldat. SAL 97:1 SEOR ta rein a; laga tera regosih; laga e multitut di islanan ta kontentu. SAL 97:2 Nubianan i skuridat profundo ta rondon'E; hustisia i huisio ta e fundeshi di Su trono. SAL 97:3 Kandela ta bai Su dilanti, i ta kima Su atversarionan tur rnt. SAL 97:4 Su lampernan ta lusa mundu; tera a mira i a tembla. SAL 97:5 E serunan ta dirti man era was dilanti di SEOR, den e presensia di e Seor di henter tera. SAL 97:6 E shel unan ta deklar Su hustisia, i tur e pueblonan ta mira Su gloria. SAL 97:7 Laga tu r esnan ku ta sirbi imagennan grab, keda brongos, esnan ku ta gloria den nan dolona n; boso, diosnan tur, ador'E. SAL 97:8 Sion a tende esaki i a keda kontentu, i e yu muhnan di Juda a regosih pa motibu di Bo huisionan, O SEOR. SAL 97:9 Pasobra Ab o ta e SEOR Haltsimo riba henter tera; Bo ta hals muchu mas haltu ku tur e diosnan. SAL 97:10 Boso ku ta stima SEOR, odia maldat; E ta preserv alma di Su santunan; E ta libra nan for di man di e malbado. SAL 97:11 Lus ta sembr pa e hustu, i alegr ia pa esnan ku ta rekto di kurason. SAL 97:12 Sea kontentu den SEOR, boso, hustun an, i duna gradisimentu na Su nmber santu. SAL 98:1 O kanta na SEOR un kantika nob o, pasobra El a hasi kosnan maraviyoso; Su man drechi i Su brasa santu a gana e viktoria p'E. SAL 98:2 SEOR a hasi Su salbashon konos; El a revel Su hustisia den b ista di e nashonnan. SAL 98:3 El a krda riba Su miserikrdia i Su fieldat pa ku e k as di Israel; tur e finnan di tera a mira e salbashon di nos Dios. SAL 98:4 Grit a di alegria na SEOR, mundu henter; hubil i kanta di goso, i kanta alabansa. SAL 9 8:5 Kanta alabansa na SEOR ku lirio, ku lirio i ku bos di kantamentu, SAL 98:6 ku trmpt i ku zonidu di kachu; grita di alegria dilanti di Rei, e SEOR. SAL 98:7 Laga laman ronka, i tur loke ku e ta konten, mundu i esnan ku ta biba den dj. SAL 98:8 Laga e riunan bati man; laga e serunan huntu kanta di goso SAL 98:9 dilanti di SEOR, pasobra E ta bin pa huzga tera; E lo huzga mundu ku hustisia i e pueblonan ku rektitut. SAL 99:1 SEOR ta reina, laga e pueblonan tembla; E ta sint riba trono ariba di e kerubinnan, laga tera tembla! SAL 99:2 SEOR ta grandi den Sion, i E t a hals riba tur e pueblonan. SAL 99:3 Laga nan alab Bo nmber grandi i temibel; sant u E ta.

SAL 99:4 I e fortalesa di e Rei ta stima huisio; Bo a stables rektitut; Bo a ehek ut huisio i hustisia den Jakb. SAL 99:5 Halsa SEOR nos Dios i ador na e banki pa Su pianan; pasobra E ta santu. SAL 99:6 Moiss i Aaron tabata entre Su saserdotenan, i Samuel tabata entre esnan ku tabata invok Su nmber; nan a sklama na SEOR i El a k ontest nan. SAL 99:7 El a papia ku nan den e pilar di nubia; nan a warda Su testi monionan, i e statuto ku El a duna nan. SAL 99:8 O SEOR nos Dios, Bo a kontest nan ; Bo tabata pa nan un Dios ku ta pordon, i tg Bo a tuma vengansa riba nan echonan. SAL 99:9 Halsa SEOR nos Dios, i ador na Su seru santu, pasobra SEOR nos Dios ta sa ntu. SAL 100:1 Grita di alegria na SEOR, mundu henter. SAL 100:2 Sirbi SEOR ku gos o; bin den Su presensia ku kantamentu gososo. SAL 100:3 Rekonos ku SEOR, E ta Dios ; E ta Esun ku a traha nos, i no ta nos a traha nos mes; nos ta Su pueblo, i e k arnnan ku E ta pastori. SAL 100:4 Drenta Su portanan ku gradisimentu, i Su plenchi nan ku alabansa; dun'E gradisimentu, bendishon Su nmber, SAL 100:5 pasobra SEOR ta bon; Su miserikrdia ta pa semper, i Su fieldat ta pa tur generashon. SAL 101:1 Lo mi kanta di miserikrdia i huisio, na Bo, O SEOR, lo mi kanta alabansa. SAL 101:2 Lo mi komport mi mes ku sabiduria, na un manera perfekto. Ki tempu lo Bo bin serk a mi? Lo mi kana den mi kas den e integridat di mi kurason. SAL 101:3 Lo mi no p one nada malu dilanti di mi wowo. Mi ta abores e obra di esnan ku ta desvi; esei l o no tin gara riba mi. SAL 101:4 Un kurason prvrso mester keda leu di mi; mi no ki er tin nada di hasi ku maldat. SAL 101:5 Esun ku ta kalumni su prhimo na sekreto, esei lo mi destru; lo mi no soport ningun hende ku tin un mirada altanero i un kur ason arogante. SAL 101:6 Mi wowonan lo ta riba e fielnan di e tera, pa nan por b iba serka mi; esun ku ta kana den e kaminda di perfekshon lo sirbimi. SAL 101:7 Esun ku ta praktik engao lo no biba den mi kas; esun ku ta papia mentira lo no ked a para den mi presensia. SAL 101:8 Tur mainta lo mi destru tur e malbadonan di e tera, pa mi por krta kita for di e stat di SEOR tur esnan ku ta hasi inikidat.keho dilanti di SEOR. SAL 102:1 Tende mi orashon, O SEOR! I laga mi sklamashon pa yuda nsa yega serka Bo. SAL 102:2 No skonde Bo kara pa mi den e dia di mi angustia; i nklin Bo orea na mi; den e dia ku mi yama, kontestmi lih. SAL 102:3 Pasobra mi dian an ta kaba manera huma, i mi wesunan ta kima manera fogon. SAL 102:4 Mi kurason ta deka i marchit manera yerba, asina ku mi ta lubid di kome mi pan. SAL 102:5 Pa m otibu di e bos di mi kehamentu mi wesunan ta pega na mi karni. SAL 102:6 Mi a bi ra manera pelikan di desierto; mi a bira manera shoko di lugnan bandon. SAL 102:7 Mi no por drumi, mi a bira manera parha solitario riba dak di kas. SAL 102:8 Hen ter dia mi enemigunan ta reprochmi; esnan ku ta hasi bofon di mi ta uza mi nmber k omo maldishon. SAL 102:9 Pasobra mi a kome shinishi komo si fuera ta pan, i a me skla mi bibida ku yoramentu, SAL 102:10 pa motibu di Bo indignashon i Bo furia, komo ku Bo a hisami bentami af. SAL 102:11 Mi dianan ta manera un sombra di atard i, i mi ta marchit manera yerba. SAL 102:12 Ma Abo, O SEOR, ta permanes pa semper; i e rekurdo di Bo nmber pa tur generashon. SAL 102:13 Lo Bo lanta i tene kompashon ku Sion; pasobra ta tempu pa tin miserikrdia di dj, pasobra e tempu stipul a yega. SAL 102:14 Siguramente Bo sirbidnan ta hiba gustu den su piedranan, i tin duele di su stf. SAL 102:15 Asina e nashonnan lo teme e nmber di SEOR, i tur e reinan di tera, Bo gloria. SAL 102:16 Pasobra SEOR a konstru Sion; El a apares den Su gloria. SAL 102:17 El a konsider e orashon di esnan desampar i no a despresi nan orashon. SAL 102:18 Esaki lo wrdu skirb pa e generashon benidero, ku un pueblo ku ainda mes ter wrdu kre por alab SEOR. SAL 102:19 Pasobra for di Su haltura santu El a wak abou ; for di shelu SEOR a kontempl tera, SAL 102:20 pa skucha kehamentu di e prezo, pa libra esnan ku ta konden na morto; SAL 102:21 pa nan deklar e nmber di SEOR den Sio n, i Su alabansa na Jerusalm,

SAL 102:22 ora ku e pueblonan ta reun, i e reinonan, pa sirbi SEOR. SAL 102:23 El a debilit mi forsa na kaminda; El a hasi mi dianan mas krtiku. SAL 102:24 Mi ta bi sa: "O mi Dios, no hibami na mitar di mi dianan; Bo aanan ta dura di generashon p a generashon. SAL 102:25 For di prinsipio Bo a funda tera; i e shelunan ta e obr a di Bo mannan. SAL 102:26 Nan lo peres, ma Abo lo permanes; nan tur lo gasta mane ra un bist; manera paa lo Bo kambia nan, i nan lo ta kambi. SAL 102:27 Ma Abo ta ke da meskos, i Bo aanan lo no tin fin. SAL 102:28 E yunan di Bo sirbidnan lo biba de n siguridat, i nan desendientenan lo biba den Bo presensia." SAL 103:1 Bendishon SEOR, O mi alma, i tur loke tin den mi, bendishon Su nmber santu. SAL 103:2 Bendish on SEOR, O mi alma, i no lubid ni un di Su benefisionan; SAL 103:3 Kende ta pordon t ur bo inikidatnan; Kende ta kura tur bo malesanan; SAL 103:4 Kende ta redim bo bi da for di destrukshon; Kende ta koronbo ku miserikrdia i kompashon; SAL 103:5 Kend e ta satisfas bo deseonan ku kosnan bon, asina ku bo hubentut ta wrdu renob manera g uila. SAL 103:6 SEOR ta hasi hustisia i huisio pa tur esnan ku ta wrdu oprim. SAL 1 03:7 El a hasi Su kamindanan konos na Moiss, Su echonan na e yunan di Israel. SAL 103:8 SEOR ta yen di kompashon i grasia, Kende no ta rabia lih, i ta abund den mise rikrdia. SAL 103:9 E lo no reprend pa semper, ni keda rabi pa semper. SAL 103:10 E no a trata ku nos segun nos piknan, ni a paga nos segun nos inikidatnan. SAL 103: 11 Pasobra mes haltu ku e shelunan ta for di tera, mes grandi Su miserikrdia ta p a esnan ku ta tem'E. SAL 103:12 Mes leu ku pariba ta for di pabou, mes leu El a aleh nos transgreshonnan for di nos. SAL 103:13 Meskos ku un tata tin kompashon k u su yunan, asina SEOR tin kompashon ku esnan ku ta tem'E. SAL 103:14 Pasobra E s a di kiko nos ta trah; E ta krda ku ta stf nos ta. SAL 103:15 Pa loke ta hende, su dianan ta manera yerba; manera flor di sabana, asina e ta flores. SAL 103:16 Ora bientu pasa riba dj, e no t'ei mas; i su lug no konos' mas. SAL 103:17 Ma e miserikr dia di SEOR ta di etrnidat pa etrnidat riba esnan ku ta tem'E, i Su hustisia na e y unan di yunan, SAL 103:18 na esnan ku ta warda Su aliansa, i ku ta krda Su presep tonan pa kumpli ku nan. SAL 103:19 SEOR a stables Su trono den e shelunan; i Su re ino ta gobern riba tur kos. SAL 103:20 Bendishon SEOR, boso, Su angelnan, poderoso den fortalesa, ku ta ehekut Su palabra, obedesiendo e bos di Su palabra! SAL 103: 21 Bendishon SEOR, boso tur, Su ehrsitonan, boso ku ta sirbiE i ku ta hasi Su bolun tat. SAL 103:22 Bendishon SEOR, boso tur, Su obranan, na tur parti di Su dominio. Bendishon SEOR, O mi alma! SAL 104:1 Bendishon SEOR, O mi alma! O SEOR mi Dios, Bo ta masha grandi; Bo ta bist ku splendor i mahestat. SAL 104:2 E ta kubri Su mes ku lus manera ku un mantel, E ta span e shelunan manera lona di tnt, SAL 104:3 E ta pone e balkinan di Su kambernan-ariba den e awanan, E ta hasi e nubianan Su garo shi, E ta kana riba e halanan di bientu, SAL 104:4 E ta hasi e bientunan Su mens aheronan, Su sirbidnan flam di kandela. SAL 104:5 El a stables tera riba su fundes hinan, pa asina esei no kita for di su lug nunka mas. SAL 104:6 Bo a tap' ku profu ndidat, manera ku un bist; ariba di e serunan e awanan tabata keda para. SAL 104: 7 Deb na Bo reprendementu nan a hui; na e zonidu di Bo strena nan a pura bai. SAL 104:8 Nan a subi pasa riba e serunan i a baha den e vayenan, na e lug ku Bo a st ables pa nan. SAL 104:9 Bo a pone un frontera ku nan no por pasa, pa nunka mas na n no bolbe kubri tera. SAL 104:10 E ta manda fuentenan den e vayenan; nan ta kor e meimei di e serunan. SAL 104:11 Nan ta duna di bebe na tur bestia di sabana; e burikunan di mondi ta kita nan set. SAL 104:12 Banda di nan e parhanan di shelu tin nan neishi; nan ta kanta den e ramanan. SAL 104:13 E ta muha e serunan for di Su kambernan-ariba; tera ta keda satisfecho ku e fruta di Su obranan. SAL 104 :14 E ta hasi yerba krese pa bestia, i vegetashon pa hende kultiv, pa asina e por saka pan for di e tera, SAL 104:15 i bia ku ta hasi kurason di hende kontentu, z eta pa hasi su kara lombra, i pan ku ta fortales kurason di hende. SAL 104:16 E p alunan di SEOR ta haa sufisiente awa, e palunan di seda di Lbano, ku El a planta. S AL 104:17 Ayanan e parhanan ta traha nan neishi, i e oyevar tin su kas den e pal u di pino. SAL 104:18 E serunan haltu ta pa kabritu di mondi; e barankanan, un r efugio pa konnchi.

SAL 104:19 El a pone luna pa e temporadanan di aa; solo sa ki ora e mester baha. SAL 104:20 Bo ta pone skuridat, i ta bira nochi; e ora ei tur bestia di mondi ta kumins move. SAL 104:21 E leonnan chikitu ta grua tras di nan proi, i ta buska na n kuminda for di Dios. SAL 104:22 Ora solo sali nan ta retir, i ta kai drumi den nan kueba. SAL 104:23 Hende ta sali bai su trabou i ta traha te anochi. SAL 104: 24 O SEOR, ki numeroso Bo obranan ta! Ku sabiduria Bo a traha tur; tera ta yen di loke Bo a krea. SAL 104:25 Ata e laman, grandi i hanchu, kaminda tin kantidat d i bestia ku no por wrdu kont ta kriul den otro, bestia chikitu i grandi. SAL 104:2 6 Aya barkunan ta pasa; i Leviatan, ku Bo a forma, ta hunga den dj. SAL 104:27 Es akinan tur ta spera riba Bo, pa Bo duna nan kuminda na su debido tempu. SAL 104: 28 Bo ta duna nan, nan ta rekoh esaki; Bo ta habri Bo man, nan ta keda satisfecho ku kosnan bon. SAL 104:29 Bo ta skonde Bo kara, nan ta desmay; Bo ta kita nan ro sea, nan ta muri i ta bolbe bira stf. SAL 104:30 Bo ta manda Bo Spiritu, nan ta wr du kre; Bo ta renob e superfisio di tera. SAL 104:31 Laga e gloria di SEOR dura pa semper; laga SEOR regosih den Su obranan. SAL 104:32 E ta wak e tera, i esaki ta t embla; E ta mishi ku e serunan, i nan ta saka huma. SAL 104:33 Lo mi kanta na SEO R tanten ku mi ta biba; lo mi kanta alabansa na mi Dios mientras ku mi tin bida. SAL 104:34 Laga mi meditashon ta agradabel p'E; pa loke t'ami, lo mi alegr mi me s den SEOR. SAL 104:35 Laga pekadnan peres for di riba tera, i no laga malbadonan e ksist mas. Bendishon SEOR, O mi alma. Alab SEOR! SAL 105:1 Duna gradisimentu na SEOR, invok Su nmber; hasi Su echonan konos den e pueblonan. SAL 105:2 Kanta na djE, kant a alabansa na djE; papia di tur Su maraviyanan. SAL 105:3 Gloria den Su nmber san tu; laga e kurason di esnan ku ta buska SEOR ta kontentu. SAL 105:4 Buska SEOR i S u fortalesa; buska Su kara kontinuamente. SAL 105:5 Krda Su echonan maraviyoso ku El a hasi, Su milagernan i e huisionan di Su boka, SAL 105:6 O simia di Abraham , Su sirbid, O yunan di Jakb, Su skohnan! SAL 105:7 E ta SEOR nos Dios; Su huisionan ta den henter mundu. SAL 105:8 El a krda Su aliansa pa semper, e palabra ku El a orden na mil generashon, SAL 105:9 e aliansa ku El a sera ku Abraham, i Su huram entu na Isaak. SAL 105:10 Anto El a konfirm esaki na Jakb komo un statuto, na Isra el komo un aliansa etrno, SAL 105:11 bisando: "Na bo lo Mi duna tera di Kanaan ko mo e porshon di bo erensia." SAL 105:12 Tempu ku nan tabata poko hende ainda, ma sha poko mes, i stranhero den dj. SAL 105:13 I nan a kana dwal di un nashon pa ot ro, di un reino pa un otro pueblo. SAL 105:14 E no a prmit ningun hende oprim nan; El a reprend reinan pa nan motibu, SAL 105:15 bisando: "No mishi ku Mi ungnan, ni hasi malu na Mi profetanan." SAL 105:16 I El a manda un hamber riba tera; El a k ibra henter e provishon di pan. SAL 105:17 El a manda un hmber nan dilanti, Jose, kende a wrdu bend komo esklabu. SAL 105:18 Nan a lastim su pianan ku bui, i su nk n an a sera den heru, SAL 105:19 te ora ku su palabra a wrdu kumpl, te ora ku e pala bra di SEOR a proba ku e tabatin rason. SAL 105:20 E rei a duna rdu pa ls , e gobern ante di e pueblonan a pon' den libertat. SAL 105:21 El a hasi seor di su kas, i gob ernante riba tur su propiedatnan, SAL 105:22 pa enkarsel su prensnan ki ora ku e tabata kier, pa e por a sia su ansianonan sabiduria. SAL 105:23 Israel tambe a bi n Egipto; i Jakb a keda biba komo stranhero na tera di Kam. SAL 105:24 I El a has i Su pueblo multiplik masha hopi mes, i a hasi nan mas fuerte ku nan atversariona n. SAL 105:25 El a kambia nan kurason pa nan odia Su pueblo, pa trata Su sirbidna n ku astusia. SAL 105:26 El a manda Su sirbid Moiss, i Aaron, kende El a skohe. SA L 105:27 Nan a hasi Su sealnan meimei di nan, i Su milagernan na tera di Kam. SAL 105:28 El a manda skuridat i a hasi e tera bira skur, i nan no a rebeldi kontra Su palabranan. SAL 105:29 El a hasi nan awanan bira sanger, i a hasi ku nan piskn an a muri. SAL 105:30 Nan tera a keda pest di dori, asta den e kambernan di nan r einan. SAL 105:31 El a papia, i a bin un nubia di muska i wimpiri den henter nan teritorio. SAL 105:32 El a duna nan hagel pa yobida, flam di kandela den nan te ra. SAL 105:33 Tambe El a destru nan matanan di wendrif i nan palunan di figo, i a kibra e palunan di nan teritorio na pida-pida.

SAL 105:34 El a papia, i tirakochi a bin, i bichi di tirakochi na kantidat, SAL 105:35 ku a kome tur vegetashon di nan tera, i ku a kome tur fruta di nan kunuku . SAL 105:36 Tambe El a mata tur primognito den nan tera, e prom fruta di tur nan vigor. SAL 105:37 E ora ei El a saka nan af, karg ku plata i oro; i den nan tribun an no tabatin ningun hende ku a trompek. SAL 105:38 Egipto a keda kontentu ora na n a bai, pasobra temor pa nan a drenta nan. SAL 105:39 El a habri un nubia pa ta pa nan, i kandela pa lusa anochi. SAL 105:40 Nan a pidi, i El a trese patrishi, i a satisfas nan ku e pan di shelu. SAL 105:41 El a habri e baranka, i awa a bash a for di dj; esei a kore manera riu den e lugnan seku. SAL 105:42 Pasobra El a krda Su palabra santu na Su sirbid Abraham; SAL 105:43 i El a saka Su pueblo ku goso, Su skohnan ku un gritu di alegria. SAL 105:44 Tambe El a duna nan e teranan di e nashonnan, pa nan kohe pa nan mes e fruta di trabou di e pueblonan, SAL 105:45 asina ku nan por a warda Su statutonan i kumpli ku Su leinan. Alab SEOR! SAL 106:1 Alab SEOR! Duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon; pasobra Su miserikrdia ta p a semper. SAL 106:2 Ta ken por ekspres e obranan poderoso di SEOR, f deklar tur Su a labansa? SAL 106:3 Bendishon ta esnan ku ta manten huisio, kendenan ta praktik hust isia tur ora. SAL 106:4 Krda riba mi, O SEOR, segun Bo bondat pa ku Bo pueblo; bis hitmi ku Bo salbashon, SAL 106:5 pa mi por mira e prosperidat di Bo skohnan, pa mi por regosih den e alegria di Bo nashon, pa mi por gloria huntu ku Bo erensia. SA L 106:6 Nos a peka meskos ku nos tatanan, nos a komet inikidat, nos a hasi maldat . SAL 106:7 Nos tatanan na Egipto no a komprend Bo maraviyanan; nan no a krda riba e multitut di Bo miserikrdianan, ma a rebeldi na laman, na Laman Kr. SAL 106:8 Sine mbargo, El a salba nan pa kousa di Su nmber, pa hasi Su poder konos. SAL 106:9 Asi na El a reprend Laman Kr, i esei a seka; El a guia nan dor di e profundidatnan, man era dor di desierto. SAL 106:10 Asina El a salba nan for di man di esun ku tabat a odia nan, i a redim nan for di man di e enemigu. SAL 106:11 I e awanan a tapa n an atversarionan; ni un di nan no a sobrebib. SAL 106:12 E ora ei nan a kere Su p alabranan; nan a kanta Su alabansa. SAL 106:13 Masha lih nan a lubid Su obranan; n an no a spera riba Su konseho. SAL 106:14 Den e tera seku nan a entreg nan mes ko mpletamente na golosidat, i a tenta Dios den desierto. SAL 106:15 Asina El a dun a nan loke nan a pidi, ma a manda flakesa den nan alma. SAL 106:16 Tempu ku nan tabata envidi Moiss den e kampamentu, i Aaron, esun santu di SEOR, SAL 106:17 tera a habri i a traga Datan, i a tapa e asamblea di Abiram. SAL 106:18 I un kandela a sende den nan asamblea; e flam a kaba ku e malbadonan. SAL 106:19 Nan a traha un bish na Horb, i a ador un imagen bash. SAL 106:20 Asina nan a kambia nan gloria p a e imagen di un baka ku ta kome yerba. SAL 106:21 Nan a lubid Dios, nan Salbador , Kende a hasi kosnan grandi na Egipto, SAL 106:22 maraviyanan na tera di Kam, i kosnan temibel na Laman Kr. SAL 106:23 Pesei El a bisa ku E lo a destru nan, si Mo iss, Su skoh, no a interven pa kita Su furia for di riba nan, pa E no destru nan. SA L 106:24 E ora ei nan a despresi e dushi tera; nan no a kere Su palabra, SAL 106: 25 ma nan tabata murmur den nan tntnan; nan no a skucha na e bos di SEOR. SAL 106:2 6 Pesei El a hura nan, ku E lo benta nan abou den desierto, SAL 106:27 i ku E lo tira nan desendientenan meimei di e nashonnan, i plama nan den e teranan. SAL 1 06:28 Tambe nan a uni nan mes ku Baal-peor, i tabata kome sakrifisionan ofres na e mortonan. SAL 106:29 Asina nan a probok'E na rabia ku nan echonan, i a lanta u n plaga meimei di nan. SAL 106:30 E ora ei Finees a lanta i a interven; i asina e plaga a para. SAL 106:31 I esei a wrdu kont komo hustisia p', pa tur generashon, p a semper. SAL 106:32 Tambe nan a probok'E na rabia na e awanan di Meriba, i pa n an motibu a bai malu ku Moiss; SAL 106:33 pasobra nan a rebeldi kontra Su Spiritu, i sin pensa mes el a papia ku su lepnan. SAL 106:34 Nan no a destru e pueblonan, manera SEOR a orden nan, SAL 106:35 ma nan a meskla ku e nashonnan i a sia nan prkt ikanan, SAL 106:36 i a sirbi nan dolonan, kualnan a bira un trampa pa nan. SAL 10 6:37 Asta nan tabata sakrifik nan yu hmbernan i nan yu muhnan na demoonan, SAL 106:3 8 i tabata drama sanger inosente, e sanger di nan yu hmbernan i nan yu muhnan, ku nan tabata sakrifik na

e dolonan di Kanaan; i e tera a keda kontamin ku sanger. SAL 106:39 Asina nan a wrd u kontamin dor di nan mes prktikanan, i ku nan mes echonan nan a prostitu nan mes. SAL 106:40 Pesei e rabia di SEOR a sende kontra Su pueblo, i El a abores Su erensi a. SAL 106:41 E ora ei El a entreg nan den man di e nashonnan, i esnan ku tabata odia nan tabata gobern riba nan. SAL 106:42 Tambe nan enemigunan tabata oprim nan, i nan a keda umiy bou di nan poder. SAL 106:43 Hopi biaha E kier a libra nan, ma nan tabata desidido den nan rebeldia, i asina a hundi den nan inikidat. SAL 106 :44 Apesar di esei El a wak nan aflikshon, ora ku El a tende nan sklamashon; SAL 106:45 i pa nan kousa El a krda riba Su aliansa ku nan, i a repent konforme e gra ndesa di Su miserikrdia. SAL 106:46 Tambe El a hasi ku nan a haa kompashon serka t ur esnan ku a hiba nan komo katibu. SAL 106:47 Salba nos, O SEOR nos Dios, i reko h nos for di meimei di e nashonnan, pa nos duna gradisimentu na Bo nmber santu, i pa nos gloria den Bo alabansa. SAL 106:48 Bendishon sea SEOR, e Dios di Israel, fo r di etrnidat i te na etrnidat. I laga henter e pueblo bisa: "Amn." Alab SEOR!n BUKI Vr Salmo 107-150 SAL 107:1 Duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon; pasobra S u miserikrdia ta pa semper. SAL 107:2 Laga esnan ku SEOR a redim bisa asina, esnan ku El a redim for di man di e atversario, SAL 107:3 i ku El a rekoh for di e paisn an, for di pariba i for di pabou, for di nrt i for di sit. SAL 107:4 Nan a kana dw al den desierto den un region desol, sin haa un stat pa biba aden. SAL 107:5 Yen d i hamber i set nan alma a desmay den nan. SAL 107:6 E ora ei nan a sklama na SEOR den nan angustia, i El a libra nan for di nan aflikshonnan. SAL 107:7 Tambe El a guia nan riba un kaminda stret, pa bai na un stat habit. SAL 107:8 Laga nan duna gradisimentu na SEOR pa Su miserikrdia, i pa Su maraviyanan na e yunan di hende! SAL 107:9 Pasobra E ta satisfas e alma ku tin set, i e alma ku tin hamber E ta ye na ku loke ta bon. SAL 107:10 Algun tabata biba den skuridat i den e sombra di m orto, prezonan den miseria i na kadena, SAL 107:11 pasobra nan a rebeldi kontra e palabranan di Dios, i a despresi e konseho di e Haltsimo. SAL 107:12 Pesei El a u miy nan kurason ku trabou duru; nan a trompek i no tabatin ningun hende pa yuda na n. SAL 107:13 E ora ei nan a sklama na SEOR den nan angustia, i El a salba nan fo r di nan aflikshonnan. SAL 107:14 El a saka nan for di skuridat i for di e sombr a di morto, i a kibra nan kadenanan na pida-pida. SAL 107:15 Laga nan duna gradi simentu na SEOR pa Su miserikrdia, i pa Su maraviyanan na e yunan di hende! SAL 10 7:16 Pasobra El a kibra e portanan di brns, i a krta e grndelnan di heru na pida-pi da. SAL 107:17 Bobonan a wrdu aflig pa motibu di nan komportashon rebelde i pa mot ibu di nan inikidatnan. SAL 107:18 Nan alma a abores tur sorto di kuminda, i nan a yega te na e portanan di morto. SAL 107:19 E ora ei nan a sklama na SEOR den na n angustia, i El a salba nan for di nan aflikshonnan. SAL 107:20 El a manda Su p alabra i a kura nan, i a libra nan for di nan destrukshonnan. SAL 107:21 Laga na n duna gradisimentu na SEOR pa Su miserikrdia, i pa Su maraviyanan na e yunan di h ende! SAL 107:22 Tambe, laga nan ofres sakrifisionan di gradisimentu, i konta di Su obranan ku kantamentu gososo. SAL 107:23 Esnan ku ta baha bai laman den barku , ku ta hasi negoshi riba awanan grandi, SAL 107:24 eseinan a mira e obranan di SEOR, i Su maraviyanan den e profundidat. SAL 107:25 Pasobra El a papia i a lanta un bientu di tempestat ku a lanta e olanan di laman. SAL 107:26 Nan a subi na e shelunan, nan a baha den e profundidatnan; nan alma a dirti bai pa motibu di mi seria. SAL 107:27 Nan tabata tembla i zeilu manera hmber burachi, i a keda man na kabes. SAL 107:28 E ora ei nan a sklama na SEOR den nan angustia, i El a saka na n for di nan aflikshonnan. SAL 107:29 El a hasi e tempestat bira bientu suave, a sina ku e olanan di laman a kalma. SAL 107:30 E ora ei nan a keda kontentu, paso bra e olanan a kalma. Asina El a guia nan na nan haf dese. SAL 107:31 Laga nan du na gradisimentu na SEOR pa Su miserikrdia, i pa Su maraviyanan na e yunan di hende ! SAL 107:32 Laga nan hals'E tambe den e kongregashon di e pueblo, i alab'E den e konseho di ansianonan. SAL 107:33 E ta hasi riunan bira desierto, fuentenan di awa bira tera seku, SAL 107:34 i tera frtil bira salia, pa motibu di e maldat di esnan ku ta biba den dj. SAL 107:35 E ta hasi desierto bira tanki di awa, i tera seku, fuentenan di awa. SAL 107:36 I ayanan E ta duna esnan ku tin hamber lug pa biba aden, pa nan por stables un stat habit, SAL 107:37 i sembra kunukunan, i plan ta hfinan di wendrif ku ta produs un kosecha abundante. SAL 107:38 Tambe E ta bendi shon nan, i nan ta multiplik masha hopi mes; i E no ta laga nan bestianan mengua. SAL 107:39 Ora nan bira poko i abat pa motibu di opreshon, miseria i pena, SAL 10

7:40 E ta drama despresio riba prensnan, i ta hasi nan kana dwal den un lug desol sin kaminda.

SAL 107:41 Ma E ta lanta esnan den nesesidat, saka nan for di aflikshon, i ta ha si famianan multiplik manera tou di karn. SAL 107:42 E hustunan ta mira esaki i ta keda kontentu, ma tur inikidat ta sera boka. SAL 107:43 Ken ta sab? Lagu' paga bo n tino na e kosnan aki, i konsider e miserikrdia di SEOR. SAL 108:1 Mi kurason ta p ara firme, O Dios; lo mi kanta, lo mi kanta alabansa, s, mi alma lo kanta. SAL 10 8:2 Spirta, arpa i lirio; lo mi spirta e ourora! SAL 108:3 Lo mi duna gradisimentu na Bo den e pueblonan, O SEOR; lo mi kanta alabansa na Bo den e nashonnan, SAL 1 08:4 pasobra Bo miserikrdia ta grandi, mas haltu ku e shelunan, i Bo brdat ta yega te na e nubianan. SAL 108:5 Sea hals ariba di e shelunan, O Dios, i Bo gloria ri ba henter mundu. SAL 108:6 Salba ku Bo man drechi i kontestmi, pa Bo stimnan por wr du libr! SAL 108:7 Dios a papia for di Su santuario: "Lo Mi regosih, lo Mi repart S ikem i midi e Vaye di Sukot. SAL 108:8 Galaad ta di Mi, Manass ta di Mi; tambe Ef rain ta e hlm di Mi kabes; Juda ta Mi spter. SAL 108:9 Moab ta Mi punchero; riba E dm lo Mi tira Mi sapatu; riba Filistea lo Mi triunf." SAL 108:10 Ken lo hibami na e stat rondon? Ken lo guiami hiba Edm? SAL 108:11 No ta Abo mes, O Dios, a rechas n os? I lo Bo no sali huntu ku nos ehrsitonan, O Dios? SAL 108:12 Duna nos yudansa kontra e atversario, pasobra yudansa di hende ta en bano. SAL 108:13 Ku Dios nos lo hasi kosnan grandi, i ta E ta Esun ku lo trapa nos atversarionan. SAL 109:1 O DIOS di mi alabansa, no keda ketu! SAL 109:2 Pasobra nan a habri boka di malda t i engao kontra mi; nan a papia kontra mi ku lenga mentiroso. SAL 109:3 Tambe na n a rondonmi ku palabranan di odio, i a bringa kontra mi sin motibu. SAL 109:4 Ko mo pago pa mi amor nan ta aktua komo mi akusadnan; ma ami ta hasi orashon. SAL 10 9:5 Asina nan a pagami malu pa bon, i odio pa mi amor. SAL 109:6 Nombra un hende malbado pa ta riba dj, i laga un akusad para na su man drechi. SAL 109:7 Ora ku e wrdu huzg, lagu' sali kulpabel, i laga su orashon bira pik. SAL 109:8 Laga su diana n ta poko; laga un otro tuma su puesto. SAL 109:9 Laga su yunan keda sin tata, i su esposa keda biuda. SAL 109:10 Laga su yunan dwal rnt i pidi limosna, i laga n an buska pan leu for di nan kasnan ruin. SAL 109:11 Laga fiad di plaka gara tur lo ke e tin, i laga stranheronan plnder e fruta di su labor. SAL 109:12 No laga tin ningun hende pa tene miserikrdia di dj, ni ningun hende pa tene kompashon ku su yu nan ku a keda sin tata. SAL 109:13 Laga su desendientenan wrdu krt kit af, laga nan n ber wrdu kit den e prksimo generashon. SAL 109:14 Laga e inikidat di su tatanan ked a rekrd dilanti di SEOR, i no laga e pik di su mama wrdu kit. SAL 109:15 Laga nan ta ontinuamente dilanti di SEOR, pa E krta kita rekurdo di nan for di riba tera. SAL 1 09:16 Pasobra e no a krda di tene miserikrdia, ma a prsigu e hende aflig i den nesesi dat, i esun di kurason kibr, pa mata nan. SAL 109:17 Tambe e tabata gusta maldish on, i esei a bin riba dj; i e no tabata hiba gustu den bendishon, asina esei a ke da leu for di dj. SAL 109:18 Ma el a bisti maldishon komo si fuera ta su paa di bi sti, i esei a drenta su kurpa manera awa, i manera zeta el a drenta su wesunan. SAL 109:19 Laga esei sirbi p' komo un paa ku e ta tapa su kurpa kun, i komo un faha ku konstantemente e ta faha su mes kun. SAL 109:20 Laga esaki ta e rekompensa di SEOR pa mi akusadnan, i pa esnan ku ta papia malu kontra mi alma. SAL 109:21 Ma A bo, O DIOS, e Seor, trata ku mi pa kousa di Bo nmber; librami, pasobra Bo miserikrd ia ta bon; SAL 109:22 pasobra mi ta aflig i den nesesidat, i mi kurason ta herid d en mi. SAL 109:23 Mi ta pasa bai manera un sombra di atardi; mi ta wrdu sakud kit f or di kurpa manera tirakochi. SAL 109:24 Mi rudianan ta debil pa motibu di yunam entu, i mi kurpa a bira flaku, sin vt. SAL 109:25 Tambe mi a bira un reproche pa nan; ora nan mirami, nan ta sakud kabes. SAL 109:26 Yudami, O SEOR mi Dios; salbam i segun Bo miserikrdia. SAL 109:27 Laga nan sa ku esaki ta Bo man; Abo, SEOR, a ha si esaki. SAL 109:28 Laga nan maldishon, ma Abo bendishon; ora nan lanta, nan lo k eda brongos, ma Bo sirbid lo ta kontentu. SAL 109:29 Laga mi akusadnan wrdu bist ku d esonor, i laga nan tapa nan mes ku nan mes brguensa manera ku un mantel.

SAL 109:30 Ku mi boka lo mi duna masha hopi gradisimentu na SEOR, i meimei di e m ultitut lo mi alab'E. SAL 109:31 Pasobra E ta para na man drechi di esun den nes esidat, pa salb' for di esnan ku ta huzga su alma. SAL 110:1 SEOR ta bisa mi Seor: "Sinta na Mi man drechi, te ora Mi hasi Bo enemigunan un banki pa Bo pianan." SA L 110:2 SEOR lo ekstend Bo spter poderoso for di Sion, bisando: "Gobern meimei di Bo enemigunan." SAL 110:3 Bo pueblo lo pone su mes disponibel den e dia di Bo pode r; den e splendor di santidat, for di e matris di mardug, Bo hobennan ta pa Bo ma nera serena. SAL 110:4 SEOR a hura, i lo no repent: "Bo ta un saserdote pa semper, segun e rdu di Melkisedek." SAL 110:5 Seor ta na Bo man drechi; E lo plcha reinan den e dia di Su furia. SAL 110:6 E lo huzga entre e nashonnan, E lo yena e lugnan ku kadaver, E lo plcha e kabesantenan di hopi pais. SAL 110:7 E lo bebe for di e roi kantu di kaminda; pesei E lo hisa Su kabes. SAL 111:1 Alab SEOR! Lo mi duna g radisimentu na SEOR ku henter mi kurason, den e reunion di e hendenan rekto i den e asamblea. SAL 111:2 Grandi ta e obranan di SEOR; tur esnan ku tin delisia den nan ta studia nan. SAL 111:3 Su obra ta glorioso i mahestuoso; i Su hustisia ta permanes pa semper. SAL 111:4 El a hasi ku Su maraviyanan lo wrdu rekrd; SEOR ta yen di grasia i kompashon. SAL 111:5 El a duna kuminda na esnan ku ta tem'E; E lo re krd Su aliansa pa semper. SAL 111:6 El a mustra Su pueblo e poder di Su obranan, d or di duna nan e erensia di e nashonnan. SAL 111:7 E obranan di Su mannan ta brda t i hustisia; tur Su preseptonan ta sigur. SAL 111:8 Nan ta para firme pa semper i semper; nan ta has den brdat i den rektitut. SAL 111:9 El a manda redenshon pa Su pueblo; El a orden Su aliansa pa semper; Su nmber ta santu i temibel. SAL 111:1 0 E temor di SEOR ta e prinsipio di sabiduria; tur hende ku kumpli ku Su mandamen tunan tin bon komprendementu; Su alabansa ta permanes pa semper. SAL 112:1 Alab SEO R! Bendishon ta e hende ku ta teme SEOR, ku tin gran delisia den Su mandamentunan. SAL 112:2 Su desendientenan lo ta poderoso riba tera; e generashon di e rektona n lo ta bendishon. SAL 112:3 Tin prosperidat i rikesa den su kas, i su hustisia t a permanes pa semper. SAL 112:4 Pa e rektonan lus ta sali den skuridat; e ta yen di grasia i kompashon, i ta hustu. SAL 112:5 Ta bai bon ku e hende ku tin kompas hon i ta fia, e lo atend su asuntonan ku huisio, SAL 112:6 pasobra e lo no wrdu mo v nunka; e hustu lo wrdu rekrd pa etrnidat. SAL 112:7 E lo no tin miedu di mal notisi a; su kurason ta trankil, konfiando den SEOR. SAL 112:8 Su kurason ta firme, e lo no tin miedu, te ora ku e mira su deseo kumpl riba su atversarionan. SAL 112:9 E l a parti, el a duna na e pobernan; su hustisia ta permanes pa semper; su kachu l o wrdu hals ku onor. SAL 112:10 E malbado lo mira esaki i keda rabi; e lo morde rib a su djente i para kaba na nada; e deseo di e malbado lo peres. SAL 113:1 Alab SEOR ! Alab, O boso sirbidnan di SEOR, alab e nmber di SEOR. SAL 113:2 Bendishon sea e n di SEOR for di awor i pa semper. SAL 113:3 For di ora solo sali te ora ku e drent a e nmber di SEOR ta di alab. SAL 113:4 SEOR ta hals riba tur nashon; Su gloria ta ma s haltu ku e shelunan. SAL 113:5 Ken ta manera SEOR nos Dios, Kende ta sint riba t rono den haltura, SAL 113:6 Kende ta umiy su mes pa mira e kosnan ku ta den shelu i riba tera? SAL 113:7 E ta lanta hende pober for di stf, i ta lanta esnan den n esesidat for di e lug di benta sushi, SAL 113:8 pa pone nan sinta huntu ku prensn an, huntu ku e prensnan di Su pueblo. SAL 113:9 E ta hasi e muh steril biba den k as, manera un mama di yu, masha felis. Alab SEOR! SAL 114:1 Tempu ku Israel a sali for di Egipto, e kas di Jakb for di un pueblo di lenga strao, SAL 114:2 Juda a bi ra Su santuario, Israel, Su dominio. SAL 114:3 Laman a mira esaki i a hui; Jorda n a hal'atras. SAL 114:4 E serunan tabata bula manera karn chubatu, e seritunan m anera lamchi. SAL 114:5 Ki faltabo, O laman, ku bo ta hui? Abo, Jordan, ku bo ta hal'atras? SAL 114:6 Boso, serunan, ku boso ta bula rnt manera karn chubatu, i bo so, seritunan, manera lamchi? SAL 114:7 Tembla, O tera, den e presensia di Seor, den e presensia di e Dios di Jakb, SAL 114:8 Kende a hasi e baranka bira un tanki di awa, e piedra duru un fuente di awa. SAL 115:1 No na nos, O SEOR, no na nos, ma na Bo nmber duna gloria, pa motibu di Bo miserikrdia, i pa motibu di Bo brdat. S AL 115:2 Pakiko e nashonnan mester puntra: "Unda nan Dios a keda awor?"

SAL 115:3 Ma nos Dios ta den e shelunan; E ta hasi tur loke ta agrad'E. SAL 115: 4 Nan dolonan ta plata i oro, e obra di mannan di hende. SAL 115:5 Nan tin boka, ma nan no por papia; nan tin wowo, ma nan no por mira; SAL 115:6 nan tin orea, m a nan no por tende; nan tin nanishi, ma nan no por hole; SAL 115:7 nan tin man, ma nan no por fula; nan tin pia, ma nan no por kana; nan no por saka zonidu for di nan garganta. SAL 115:8 Esnan ku ta traha nan lo bira meskos ku nan, tur esna n ku ta konfia den nan. SAL 115:9 O Israel, konfia den SEOR; E ta nan yudansa i n an eskudo. SAL 115:10 O kas di Aaron, konfia den SEOR; E ta nan yudansa i nan esk udo. SAL 115:11 Boso ku ta teme SEOR, konfia den SEOR; E ta nan yudansa i nan esku do. SAL 115:12 SEOR a krda riba nos; E lo bendishon nos; E lo bendishon e kas di Isr ael; E lo bendishon e kas di Aaron. SAL 115:13 E lo bendishon esnan ku ta teme SEOR , tantu chikitu komo grandi. SAL 115:14 Ku SEOR hasi boso oument mas i mas, boso i boso yunan. SAL 115:15 Ku boso sea bendishon di SEOR, Esun ku a traha shelu i ter a. SAL 115:16 E shelunan ta e shelunan di SEOR, ma tera El a duna na e yunan di h ende. SAL 115:17 E mortonan no ta alab SEOR, ni esnan ku ta baha den e lug di silen sio; SAL 115:18 ma nos lo bendishon SEOR for di awor i pa semper. Alab SEOR! SAL 116 :1 Mi ta stima SEOR, pasobra E ta tende mi bos i mi splikanan. SAL 116:2 Pasobra E l a inklin Su orea na mi, pesei lo mi sklama na djE tanten ku mi ta biba. SAL 116 :3 E kabuyanan di morto a ensermi, i e terornan di Seol a bin riba mi; mi a haa an gustia i pena. SAL 116:4 E ora ei mi a invok e nmber di SEOR: "O SEOR, mi ta rogaBo, salba mi bida!" SAL 116:5 SEOR ta yen di grasia i ta hustu; s, nos Dios ta yen di kompashon. SAL 116:6 SEOR ta warda e simpelnan; mi tabata abat, i El a salbami. S AL 116:7 Bolbe na bo sosiegu, O mi alma, pasobra SEOR tabata masha bon mes pa bo. SAL 116:8 Pasobra Bo a reskat mi alma for di morto, mi wowo for di lgrima, i mi p ia for di trompek. SAL 116:9 Lo mi kana dilanti di SEOR den e tera di e bibunan. S AL 116:10 Mi a kere ora mi a bisa: "Mi ta masha aflig." SAL 116:11 Mi a bisa den mi desesperashon: "Tur hende ta gaad." SAL 116:12 Kiko lo mi duna SEOR pa tur Su be nefisionan na mi? SAL 116:13 Lo mi hisa e kopa di salbashon, i invok e nmber di SEO R. SAL 116:14 Lo mi kumpli ku mi promesanan na SEOR den presensia di henter Su pu eblo. SAL 116:15 Presioso den bista di SEOR ta e morto di Su santunan. SAL 116:16 O SEOR, di brdat, mi ta Bo sirbid, mi ta Bo sirbid, yu hmber di Bo sirbiente; Bo a l mi kadenanan. SAL 116:17 Na Bo lo mi ofres un sakrifisio di gradisimentu, i invo k e nmber di SEOR. SAL 116:18 Lo mi kumpli ku mi promesanan na SEOR den presensia di henter Su pueblo, SAL 116:19 den e plenchinan di e kas di SEOR, meimei di bo, O Jerusalm. Alab SEOR! SAL 117:1 Alab SEOR, tur nashon; alab'E, tur pueblo! SAL 117:2 P asobra Su miserikrdia pa nos ta grandi, i e fieldat di SEOR ta permanes pa semper. Alab SEOR! SAL 118:1 Duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon; pasobra Su miseri krdia ta pa semper. SAL 118:2 Laga Israel bisa: "Su miserikrdia ta pa semper." SAL 118:3 Laga e kas di Aaron bisa: "Su miserikrdia ta pa semper." SAL 118:4 Laga es nan ku ta teme SEOR bisa: "Su miserikrdia ta pa semper." SAL 118:5 For di mi aflik shon mi a sklama na SEOR; SEOR a kontestmi i a ponemi den un lug espasioso. SAL 118: 6 SEOR ta ku mi; lo mi no tin miedu; kiko hende por hasimi? SAL 118:7 SEOR ta ku m i entre mi yudadnan; pesei lo mi mira ku satisfakshon riba esnan ku ta odiami. SA L 118:8 Ta mih pa tuma refugio den SEOR ku konfia den hende. SAL 118:9 Ta mih pa tu ma refugio den SEOR ku konfia den prensnan. SAL 118:10 Tur nashon tabata rondonmi; den e nmber di SEOR lo mi destru nan sigur. SAL 118:11 Nan tabata rondonmi, s, nan t abatin mi tur rondon; den e nmber di SEOR lo mi destru nan sigur. SAL 118:12 Nan a r ondonmi manera abeha; nan a wrdu pag manera un kandela di sumpia; den e nmber di SEOR lo mi destru nan sigur. SAL 118:13 Ku violensia bo a pushami te ku mi a kai, ma S EOR a yudami.

SAL 118:14 SEOR ta mi fortalesa i mi kantika, i El a bira mi salbashon. SAL 118:1 5 E zonidu di gritunan di alegria i di salbashon ta den e tntnan di e hustunan; e man drechi di SEOR ta hasi kosnan grandi. SAL 118:16 E man drechi di SEOR ta hals; e man drechi di SEOR ta hasi kosnan grandi. SAL 118:17 Lo mi no muri, ma lo mi b iba, i konta di e obranan di SEOR. SAL 118:18 SEOR a disiplinmi severamente, ma E n o a entregmi na morto. SAL 118:19 Habri e portanan di hustisia pa mi; lo mi drent a dor di nan, lo mi duna gradisimentu na SEOR. SAL 118:20 Esaki ta e porta di SEOR ; e hustunan lo drenta dor di dj. SAL 118:21 Lo mi dunaBo gradisimentu, pasobra B o a kontestmi, i Bo a bira mi salbashon. SAL 118:22 E piedra ku e trahadnan a rech as a bira e piedra-di-skina prinsipal. SAL 118:23 Esaki ta loke SEOR a hasi; i e t a maraviyoso den nos bista. SAL 118:24 Esaki ta e dia ku SEOR a traha; laga nos r egosih i ta kontentu den dj. SAL 118:25 O SEOR, salba awor, nos ta rogabo; O SEOR, n os ta rogaBo, manda prosperidat! SAL 118:26 Bendishon ta esun ku ta bin den e nmbe r di SEOR; nos a bendishon boso for di e kas di SEOR. SAL 118:27 SEOR ta Dios, i El a hasi Su lus briya riba nos; mara e sakrifisio ku kabuya na e kachunan di e alt ar. SAL 118:28 Bo ta mi Dios, i mi ta dunaBo gradisimentu; mi Dios, mi ta halsaB o. SAL 118:29 Duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 119:1 Bendishon ta esnan ku nan kaminda ta sin mancha, ku ta ka na den e lei di SEOR. SAL 119:2 Bendishon ta esnan ku ta warda Su testimonionan, k u ta busk'E ku henter nan kurason; SAL 119:3 tampoko nan no ta hasi inhustisia; nan ta kana den Su kamindanan. SAL 119:4 Bo a orden Bo preseptonan pa nos kumpli ku nan ku diligensia. SAL 119:5 O ku mi kamindanan por wrdu stables, pa warda Bo s tatutonan! SAL 119:6 E ora ei lo mi no keda brongos, ora mi paga tino na tur Bo m andamentunan. SAL 119:7 Lo mi dunaBo gradisimentu ku rektitut di kurason, ora mi sia Bo huisionan hustu. SAL 119:8 Lo mi warda Bo statutonan; no bandonmi kompleta mente! SAL 119:9 Kon un hoben por tene su kaminda puru? Dor di manten esei segun Bo palabra. SAL 119:10 Ku henter mi kurason mi a buskaBo; no lagami desvi for di Bo mandamentunan. SAL 119:11 Bo palabra mi a skonde den mi kurason, pa mi no pek a kontra Bo. SAL 119:12 Bo ta bendishon, O SEOR; siami Bo statutonan. SAL 119:13 Ku mi lepnan mi a deklar tur e ordenansanan di Bo boka. SAL 119:14 Mi a regosih den e kaminda di Bo testimonionan, meskos ku den tur rikesa. SAL 119:15 Lo mi medit d en Bo preseptonan, i konsider Bo kamindanan. SAL 119:16 Lo mi tin delisia den Bo statutonan; lo mi no lubid Bo palabra. SAL 119:17 Hasi bon na Bo sirbid, pa mi por biba i warda Bo palabra. SAL 119:18 Habri mi wowo, pa mi por kontempl kosnan mar aviyoso for di Bo lei. SAL 119:19 Mi ta un stranhero riba tera; no skonde Bo man damentunan pa mi. SAL 119:20 Mi alma ta muri di anhelo pa Bo ordenansanan na tur momento. SAL 119:21 Bo ta reprend e arogantenan, esnan maldishon, ku ta desvi for di Bo mandamentunan. SAL 119:22 Kita reproche i menospresio for di mi, pasobra m i ta warda Bo testimonionan. SAL 119:23 Maske prensnan sinta papia kontra mi, Bo sirbid ta medit den Bo statutonan. SAL 119:24 Bo testimonionan tambe ta mi delisi a i mi konseheronan. SAL 119:25 Mi alma ta pega duru na stf; rebibmi segun Bo pala bra. SAL 119:26 Mi a konta di mi kamindanan i Bo a kontestmi; siami Bo statutonan. SAL 119:27 Hasimi komprend e kaminda di Bo preseptonan; asina lo mi medit den Bo maraviyanan. SAL 119:28 Mi alma ta yora di tristesa; fortalesmi segun Bo palabra. SAL 119:29 Kita e kaminda di mentira for di mi, i den Bo miserikrdia, dunami Bo lei. SAL 119:30 Mi a skohe e kaminda di fieldat; Bo ordenansanan mi a pone mi di lanti. SAL 119:31 Mi ta tene duru na Bo testimonionan; O SEOR, no ponemi na brguen sa! SAL 119:32 Lo mi kore riba e kaminda di Bo mandamentunan, pasobra Abo lo eng randes mi kurason. SAL 119:33 Siami, O SEOR, e kaminda di Bo statutonan, i lo mi wa rda esei te na fin. SAL 119:34 Dunami komprendementu, pa mi por warda Bo lei i k umpli kun ku henter mi kurason. SAL 119:35 Hasimi kana den e bereha di Bo mandame ntunan, pasobra mi tin delisia den dj. SAL 119:36 Inklin mi kurason na Bo testimon ionan, i no na ganashi desonesto.

SAL 119:37 Kita mi bista for di banidat; i rebibmi den Bo kamindanan. SAL 119:38 Konfirm Bo palabra na Bo sirbid, kual ta pa esnan ku tin temor pa Bo ku tur revere nsia. SAL 119:39 Kita for di mi e reproche ku mi ta teme, pasobra Bo ordenansana n ta bon. SAL 119:40 Mira, mi ta anhel na Bo preseptonan; rebibmi pa medio di Bo h ustisia. SAL 119:41 Laga Bo miserikrdia tambe bin na mi, O SEOR, Bo salbashon segu n Bo palabra; SAL 119:42 asina lo mi tin un kontesta pa esun ku ta reprochmi, pas obra mi ta konfia den Bo palabra. SAL 119:43 I no kita e palabra di brdat komplet amente for di mi boka, pasobra mi speransa ta den Bo ordenansanan. SAL 119:44 As ina lo mi warda Bo lei kontinuamente, pa semper i semper. SAL 119:45 I lo mi kan a den libertat, pasobra mi ta buska Bo preseptonan. SAL 119:46 Tambe lo mi papia di Bo testimonionan dilanti di reinan, i lo no tin brguensa. SAL 119:47 I lo mi tin delisia den Bo mandamentunan ku mi ta stima. SAL 119:48 I lo mi halsa mi man nan na Bo mandamentunan ku mi ta stima; i lo mi medit den Bo statutonan. SAL 119: 49 Krda e palabra dun na Bo sirbid, den kual Bo a hasimi spera. SAL 119:50 Esaki ta mi konsuelo den mi aflikshon, ku ta Bo palabra a rebibmi. SAL 119:51 E aroganten an a hasi masha bofon di mi; tg mi no ta desvi for di Bo lei. SAL 119:52 Mi a krda Bo ordenansanan di prom aya, O SEOR, i mi ta konsol mi mes. SAL 119:53 Indignashon a garami pa motibu di e malbadonan ku ta bandon Bo lei. SAL 119:54 Bo statutonan ta mi kantikanan den e kas di mi peregrinashon. SAL 119:55 O SEOR, anochi mi ta kr da riba Bo nmber i ta warda Bo lei. SAL 119:56 Asina a sosod ku mi, pasobra mi ta warda Bo preseptonan. SAL 119:57 SEOR ta mi porshon; mi a primint di warda Bo pala branan. SAL 119:58 Mi a buska Bo fabor ku henter mi kurason; tene miserikrdia di mi segun Bo palabra. SAL 119:59 Mi a pensa bon tokante di mi kamindanan, i a dir ig mi pianan na Bo testimonionan. SAL 119:60 Mi a pura i no a tarda pa warda Bo m andamentunan. SAL 119:61 E lasonan di e malbadonan a rondonmi, ma mi no a lubid Bo lei. SAL 119:62 Mei anochi lo mi lanta pa dunaBo gradisimentu, pa motibu di Bo ordenansanan hustu. SAL 119:63 Mi ta kompaero di tur esnan ku ta temeBo, i di esn an ku ta warda Bo preseptonan. SAL 119:64 Tera ta yen di Bo miserikrdia, O SEOR; s iami Bo statutonan. SAL 119:65 Bo tabata bon pa Bo sirbid, O SEOR, segun Bo palabra . SAL 119:66 Siami bon disernimentu i konosementu, pasobra mi ta kere Bo mandamen tunan. SAL 119:67 Prom ku mi a wrdu aflig, mi a desvi, ma awor mi ta warda Bo palabr a. SAL 119:68 Bo ta bon i ta hasi bon; siami Bo statutonan. SAL 119:69 E arogante nan a saka mentira kontra mi; ku henter mi kurason lo mi warda Bo preseptonan. S AL 119:70 Nan kurason ta tur tap ku vt, ma ami tin delisia den Bo lei. SAL 119:71 Ta bon pa mi ku mi a wrdu aflig, pa mi por sia Bo statutonan. SAL 119:72 E lei di B o boka ta mih pa mi ku miles di pida oro i plata. SAL 119:73 Bo mannan a trahami i a formami; dunami komprendementu, pa mi sia Bo mandamentunan. SAL 119:74 Laga e snan ku ta temeBo mirami i keda kontentu, pasobra mi speransa ta den Bo palabra. SAL 119:75 Mi sa, O SEOR, ku Bo huisionan ta hustu, i ku den fieldat Bo a afligmi . SAL 119:76 Laga Bo miserikrdia konsolmi, segun Bo palabra na Bo sirbid. SAL 119:7 7 Laga Bo kompashon bin riba mi, pa mi por biba, pasobra Bo lei ta mi delisia. S AL 119:78 Laga e arogantenan keda brongos, pasobra nan a kalumnimi sin motibu, ma ami lo medit den Bo preseptonan. SAL 119:79 Laga esnan ku ta temeBo bolbe serka m i, esnan ku konos Bo testimonionan. SAL 119:80 Laga mi kurason ta perfekto den Bo statutonan, pa mi no keda brongos. SAL 119:81 Mi alma ta muri di anhelo pa Bo sa lbashon; mi speransa ta den Bo palabra. SAL 119:82 Mi wowonan ta faya di anhelo pa Bo palabra, bisando: "Ki ora lo Bo konsolmi?" SAL 119:83 Maske mi a bira maner a un saku di kueru den huma, mi no ta lubid Bo statutonan. SAL 119:84 Kuantu e di anan di Bo sirbid lo ta? Ki tempu lo Bo ehekut huisio riba esnan ku ta prsigumi? SAL 119:85 E arogantenan a koba buraku pa mi, lokual no ta konforme Bo lei. SAL 119 :86 Tur Bo mandamentunan ta fiel; ku mentira nan a prsigumi; yudami! SAL 119:87 Na n a hera di kaba ku mi riba tera, ma pa loke t'ami, mi no a bandon Bo preseptonan . SAL 119:88 Rebibmi segun Bo miserikrdia, pa asina mi warda e testimonio di Bo bo ka.

SAL 119:89 Pa semper, O SEOR, Bo palabra ta stables den shelu. SAL 119:90 Bo field at ta di generashon pa generashon; Bo a stables tera, i e ta keda para. SAL 119:9 1 Nan ta keda para te dia djawe segun Bo ordenansanan, pasobra nan tur ta Bo sir bidnan. SAL 119:92 Si Bo lei no tabata mi delisia, lo mi a peres kaba den mi aflik shon. SAL 119:93 Nunka lo mi lubid Bo preseptonan, pasobra pa medio di nan Bo a r ebibmi. SAL 119:94 Mi ta di Bo, salbami, pasobra mi a buska Bo preseptonan. SAL 1 19:95 E malbadonan ta wardami pa nan destrumi; lo mi konsider Bo testimonionan. SA L 119:96 Mi a mira un lmite na tur perfekshon; Bo mandamentu ta smamente amplio. S AL 119:97 O kuantu mi ta stima Bo lei! E ta mi meditashon henter dia. SAL 119:98 Bo mandamentunan ta hasimi bira mas sab ku mi enemigunan, pasobra semper nan ta ku mi. SAL 119:99 Mi tin mas komprendementu ku tur mi siadnan, pasobra Bo testimon ionan ta mi meditashon. SAL 119:100 Mi ta komprend mas ku e bieunan, pasobra mi a warda Bo preseptonan. SAL 119:101 Mi a deten mi pianan for di tur mal kaminda, p a mi por warda Bo palabra. SAL 119:102 Mi no a desvi for di Bo ordenansanan, paso bra ta Abo mes a siami. SAL 119:103 Ki dushi Bo palabranan ta pa mi shel'i boka, mas dushi ku miel den mi boka! SAL 119:104 For di Bo preseptonan mi ta haa kompre ndementu; pesei mi ta odia tur kaminda di mentira. SAL 119:105 Bo palabra ta un lampi pa mi pia i un lus pa mi kaminda. SAL 119:106 Mi a hura i lo mi konfirm esa ki, ku lo mi warda Bo ordenansanan hustu. SAL 119:107 Mi ta masha aflig mes; rebi bmi, O SEOR, segun Bo palabra. SAL 119:108 Asept, O SEOR, e ofrendanan boluntario di mi boka, i siami Bo ordenansanan. SAL 119:109 Mi bida ta kontinuamente na pelige r; tg mi no ta lubid Bo lei. SAL 119:110 E malbadonan a pone un trampa pa mi; tg mi no a desvi for di Bo preseptonan. SAL 119:111 Mi a ered Bo testimonionan pa sempe r, pasobra nan ta e goso di mi kurason. SAL 119:112 Mi a inklin mi kurason pa kum pli ku Bo statutonan pa semper, s, te na fin. SAL 119:113 Mi ta odia esnan indesi so, ma mi ta stima Bo lei. SAL 119:114 Bo ta mi lug di skonde i mi eskudo; mi spe ransa ta den Bo palabra. SAL 119:115 Bai for di mi, boso, hasidnan di maldat, pa mi por warda e mandamentunan di mi Dios. SAL 119:116 Sostenmi segun Bo palabra, p a mi por biba, i no lagami keda na brguensa den mi speransa. SAL 119:117 Sostenmi, i lo mi ta sigur, i lo mi respet Bo statutonan kontinuamente. SAL 119:118 Bo a r echas tur esnan ku ta desvi for di Bo statutonan, pasobra nan engao ta en bano. SAL 119:119 Tur e malbadonan di mundu Bo a kita manera skuma; pesei mi ta stima Bo testimonionan. SAL 119:120 Mi karni ta tembla di temor pa Bo, i mi tin miedu di Bo huisionan. SAL 119:121 Mi a hasi huisio i hustisia; no entregmi na mi opresorn an. SAL 119:122 Para brg na fabor di Bo sirbid; no laga e arogantenan oprimmi. SAL 119:123 Mi wowonan ta faya di anhelo pa Bo salbashon i pa Bo palabra hustu. SAL 119:124 Trata ku Bo sirbid segun Bo miserikrdia, i siami Bo statutonan. SAL 119:125 Mi ta Bo sirbid; dunami komprendementu, pa mi por konos Bo testimonionan. SAL 119 :126 Ta tempu pa SEOR aktua, pasobra nan a kibra Bo lei. SAL 119:127 Pesei mi ta stima Bo mandamentunan mas ku oro, s, mas ku oro fini. SAL 119:128 Pesei mi ta ko nsider komo rekto tur Bo preseptonan tokante di tur kos; mi ta odia tur kaminda d i mentira. SAL 119:129 Bo testimonionan ta maraviyoso; pesei mi alma ta warda na n. SAL 119:130 E habrimentu di Bo palabranan ta ilumin; e ta duna komprendementu na e simpelnan. SAL 119:131 Mi a habri mi boka hanchu i a suspir, pasobra mi taba tin asina un deseo pa Bo mandamentunan. SAL 119:132 Mirami i tene miserikrdia di mi, manera Bo sa hasi ku esnan ku ta stima Bo nmber. SAL 119:133 Stables mi pasona n den Bo palabra, i no laga ningun inikidat tin dominio riba mi. SAL 119:134 Red immi for di opreshon di hende, pa mi por warda Bo preseptonan. SAL 119:135 Hasi B o kara resplandes riba Bo sirbid, i siami Bo statutonan. SAL 119:136 Riunan di awa ta basha for di mi wowo, pasobra nan no ta warda Bo lei. SAL 119:137 Bo ta hustu , O SEOR, i Bo huisionan ta rekto. SAL 119:138 Bo a orden Bo testimonionan den rek titut i den gran fieldat. SAL 119:139 Mi zelo a kaba ku mi, pasobra mi atversari onan a lubid Bo palabranan. SAL 119:140 Bo palabra ta puru, pesei Bo sirbid ta sti m'. SAL 119:141 Mi ta chikitu i despresi, tg mi no ta lubid Bo preseptonan.

SAL 119:142 Bo hustisia ta un hustisia etrno, i Bo lei ta brdat. SAL 119:143 Aflik shon i angustia a bin riba mi; tg Bo mandamentunan ta mi delisia. SAL 119:144 Bo testimonionan ta hustu pa semper; dunami komprendementu pa mi biba. SAL 119:145 Mi a sklama ku henter mi kurason; kontestmi, O SEOR! Lo mi warda Bo statutonan. SA L 119:146 Mi a sklama na Bo; salbami, i lo mi warda Bo testimonionan. SAL 119:14 7 Prom ku mardug mi ta lanta i ta pidi yudansa; mi speransa ta den Bo palabranan. SAL 119:148 Mi wowo ta antisip e wardanan di anochi, pa mi por medit den Bo palabr a. SAL 119:149 Tende mi bos segun Bo miserikrdia; rebibmi, O SEOR, segun Bo ordenan sanan. SAL 119:150 Esnan ku ta sigui tras di maldat ta hala serka; nan ta keda l eu for di Bo lei. SAL 119:151 Abo ta serka, O SEOR, i tur Bo mandamentunan ta brda t. SAL 119:152 For di prom aya mi a komprend for di Bo testimonionan, ku Bo a fund a nan pa semper. SAL 119:153 Mira mi aflikshon i reskatmi, pasobra mi no ta lubid Bo lei. SAL 119:154 Defend mi kaso i redimmi; rebibmi segun Bo palabra. SAL 119:155 Salbashon ta keda leu for di e malbadonan, pasobra nan no ta buska Bo statutona n. SAL 119:156 Bo miserikrdia ta grandi, O SEOR; rebibmi segun Bo ordenansanan. SAL 119:157 Mi prsiguidnan i mi atversarionan ta hopi, tg mi no ta desvi for di Bo test imonionan. SAL 119:158 Mi ta mira e traidnan i ta abores nan, pasobra nan no ta wa rda Bo palabra. SAL 119:159 Mira kon mi ta stima Bo preseptonan; rebibmi, O SEOR, segun Bo miserikrdia. SAL 119:160 Bo palabra den Su totalidat ta brdat, i kada un di Bo ordenansanan hustu ta etrno. SAL 119:161 Prensnan ta prsigumi sin motibu, ma mi kurason ta teme Bo palabranan. SAL 119:162 Mi ta regosih ofer di Bo palabra, m anera un hende ku ta haa gran botn. SAL 119:163 Mi ta odia i ta detest mentira, ma mi ta stima Bo lei. SAL 119:164 Shete biaha pa dia mi ta alabBo, pa motibu di Bo ordenansanan hustu. SAL 119:165 Esnan ku ta stima Bo lei tin gran pas, i nada no ta hasi nan trompek. SAL 119:166 Mi ta spera riba Bo salbashon, O SEOR, i ta kump li ku Bo mandamentunan. SAL 119:167 Mi alma ta warda Bo testimonionan, i mi ta s tima nan masha hopi mes. SAL 119:168 Mi ta warda Bo preseptonan i Bo testimonion an, pasobra tur mi kamindanan ta Bo dilanti. SAL 119:169 Laga mi sklamashon yega Bo dilanti, O SEOR; dunami komprendementu segun Bo palabra. SAL 119:170 Laga mi splika yega Bo dilanti; librami segun Bo palabra. SAL 119:171 Laga mi lepnan eksp res alabansa, pasobra Bo ta siami Bo statutonan. SAL 119:172 Laga mi lenga kanta d i Bo palabra, pasobra tur Bo mandamentunan ta hustisia. SAL 119:173 Laga Bo man ta kla pa yudami, pasobra mi a skohe pa Bo preseptonan. SAL 119:174 Mi ta anhel n a Bo salbashon, O SEOR, i Bo lei ta mi delisia. SAL 119:175 Laga mi alma biba pa e por alabBo, i laga Bo ordenansanan yudami. SAL 119:176 Mi a kana dwal manera un karn prd; buska Bo sirbid, pasobra mi no ta lubid Bo mandamentunan. SAL 120:1 Den mi aflikshon mi a sklama na SEOR, i El a kontestmi. SAL 120:2 Libra mi alma, O SEOR, for di lepnan mentiroso, for di lenga engaoso. SAL 120:3 Kiko lo wrdu dun na bo, i kiko mas mester hasi ku bo, abo, lenga engaoso? SAL 120:4 Flechanan skrpi di un gu erero, send ku karbon di mata di enebro. SAL 120:5 Ai di mi, ku mi ta keda biba n a Mesek, ku mi ta biba meimei di e tntnan di Kedar! SAL 120:6 Mi alma a biba much u tempu serka esnan ku ta odia pas. SAL 120:7 Ami ta pa pas, ma ora mi papia, na n ta pa guera. SAL 121:1 Lo mi halsa mi wowonan na e serunan; for di unda mi yud ansa lo bin? SAL 121:2 Mi yudansa ta bin for di SEOR, Kende a traha shelu i tera. SAL 121:3 E lo no prmit pa bo pia slep; Esun ku ta wardabo lo no kabish. SAL 121:4 Mira, Esun ku ta kuida Israel lo no kabish ni drumi. SAL 121:5 SEOR ta bo wardad; SEOR ta bo sombra na bo man drechi. SAL 121:6 Solo lo no fatigbo di dia, ni luna a nochi. SAL 121:7 SEOR lo protehbo kontra tur maldat; E lo warda bo alma. SAL 121:8 SEOR lo warda bo salida i bo entrada for di awor i pa semper. SAL 122:1 Mi tabat a kontentu ora nan a bisami: "Laga nos bai na e kas di SEOR." SAL 122:2 Nos piana n ta para denter di bo portanan, O Jerusalm, SAL 122:3 Jerusalm, ku ta konstru mane ra un stat trah ku kas un riba otro,

SAL 122:4 na unda e tribunan ta subi bai, e tribunan di SEOR-- un ordenansa pa Is rael-- pa duna gradisimentu na e nmber di SEOR. SAL 122:5 Pasobra aya trononan a wr du pon pa huisio, trononan di e kas di David. SAL 122:6 Pidi pa e pas di Jerusalm: "Ku esnan ku ta stimabo lo prosper. SAL 122:7 Ku lo tin pas denter di bo murayan an, i prosperidat denter di bo palasionan." SAL 122:8 Pa motibu di mi rumannan i mi amigunan lo mi bisa awor: "Ku pas lo reina den bo." SAL 122:9 Pa motibu di e kas di SEOR nos Dios lo mi buska loke ta bon pa bo. SAL 123:1 Na Bo mi ta halsa mi wowonan, Abo, Kende ta sint riba Bo trono den e shelunan! SAL 123:2 Mira, mane ra wowo di sirbidnan ta riba man di nan shon, manera wowo di sirbiente ta riba ma n di e seora, asina nos wowo ta riba SEOR nos Dios, te ora ku E tene miserikrdia di nos. SAL 123:3 Tene miserikrdia di nos, O SEOR, tene miserikrdia di nos, pasobra n os a soport basta menospresio. SAL 123:4 Nos alma a soport basta bofon di e arogan tenan, i despresio di e orguyosonan. SAL 124:1 "Si no tabata pa SEOR, Kende tabat a na nos banda," laga Israel bisa awor: SAL 124:2 "Si no tabata pa SEOR, Kende ta bata na nos banda, ora hende a lanta kontra nos, SAL 124:3 nan lo a traga nos bi bu, ora nan rabia a sende kontra nos. SAL 124:4 E awanan lo a inund nos, e korida di awa lo a pasa riba nos alma; SAL 124:5 e awanan furioso lo a pasa riba nos a lma." SAL 124:6 Bendishon sea SEOR, Kende no a entreg nos komo proi pa nan djente. SAL 124:7 Nos alma a skapa manera un parha for di trampa di yagd; e trampa a kibr a i nos a skapa. SAL 124:8 Nos yudansa ta den e nmber di SEOR, Kende a traha shelu i tera. SAL 125:1 Esnan ku ta konfia den SEOR ta manera Seru Sion, ku no por wrdu mov, ma ku ta permanes pa semper. SAL 125:2 Manera e serunan ta tur rnt di Jerusalm , asina SEOR ta tur rnt di Su pueblo di awor i pa semper. SAL 125:3 Pasobra e spter di maldat lo no keda riba tera di e hustunan, pa e hustunan no saka nan man pa hasi maldat. SAL 125:4 Hasi bon, O SEOR, na esnan ku ta bon, i na esnan ku ta rek to den nan kurason. SAL 125:5 Ma esnan ku ta desvi pa sigui nan kamindanan tros, S EOR lo saka nan af huntu ku e hasidnan di inikidat. Pas sea riba Israel! SAL 126:1 Dia SEOR a hasi esnan di Sion, ku tabata den koutiverio, regres, nos tabata manera esnan ku ta soa. SAL 126:2 E ora ei nos boka a yena ku harimentu, i nos lenga ku gritu di alegria; e ora ei nan a bisa entre e nashonnan: "SEOR a hasi kosnan gra ndi pa nan." SAL 126:3 SEOR a hasi kosnan grandi pa nos; pesei nos ta kontentu. S AL 126:4 Trese esnan di nos ku ta den koutiverio, bk, O SEOR, manera e koridanan d i awa na Negv. SAL 126:5 Esnan ku sembra ku awa na wowo lo kosech ku gritu di aleg ria. SAL 126:6 Esun ku bai na yoramentu, kargando e saku di simia, sin duda lo b olbe ku gritu di alegria, kargando su bohnan di mainshi. SAL 127:1 Si SEOR no trah a e kas, ta en bano esnan ku ta trah' ta traha kansa kurpa; si SEOR no warda e sta t, ta en bano e guardia ta keda lant. SAL 127:2 Lo no sirbibo di nada pa lanta te mpran, pa keda lant te lat, pa kome pan di amargura, pasobra ta E ta prove pa Su s tim den su soo. SAL 127:3 Mira, yunan ta un erensia di SEOR; e fruta di barika ta u n rekompensa. SAL 127:4 Manera flecha den man di un guerero, asina ta e yunan ha d en un hende su hubentut. SAL 127:5 Bendishon ta e hmber ku tin su muchila yen di n an; nan lo no keda brongos ora nan ta papia ku nan enemigunan den e porta di stat . SAL 128:1 Bendishon ta tur esnan ku ta teme SEOR, ku ta kana den Su kamindanan. SAL 128:2 Ora bo kome di e trabou di bo mannan, lo bo ta felis i lo bai bo bon. SAL 128:3 Bo esposa lo ta manera un mata di wendrif fruktfero den e parti mas pade n di bo kas; bo yunan lo ta manera palunan di oleifi rnt di bo mesa. SAL 128:4 Mi ra, asina e hmber ku ta teme SEOR lo wrdu bendishon. SAL 128:5 Ku SEOR bendishonbo fo di Sion, i lagabo mira e prosperidat di Jerusalm tur e dianan di bo bida, SAL 12 8:6 s, lagabo mira e yunan di bo yunan. Pas sea riba Israel! SAL 129:1 "For di mi hubentut nan a prsigumi hopi biaha," laga Israel bisa awor: SAL 129:2 "For di mi hubentut nan a prsigumi hopi biaha, ma nan no a prevales kontra mi. SAL 129:3 E plu gdnan a plug riba mi lomba; nan a hasi nan hoyonan mas largu." SAL 129:4 SEOR ta h ustu; El a krta e kabuyanan di e malbadonan na dos.

SAL 129:5 Mara tur esnan ku ta odia Sion por a keda brongos i derot. SAL 129:6 Lag a nan ta manera yerba riba dak di kas, ku ta seka prom ku e krese, SAL 129:7 ku k ual e kosechad no ta yena su man, ni e marad di boh no ta yena su brasa. SAL 129:8 Tampoko no laga esnan ku ta pasa bisa: "Ku e bendishon di SEOR sea riba boso; nos ta bendishon boso den e nmber di SEOR." SAL 130:1 For di e profundidatnan mi a skl ama na Bo, O SEOR. SAL 130:2 Seor, tende mi bos! Laga Bo orea ta atento na e bos d i mi splikanan. SAL 130:3 Si Abo, SEOR, tuma inikidatnan na kuenta, O Seor, ken lo por a keda para? SAL 130:4 Ma serka Bo tin pordon, pa Bo por wrdu tem. SAL 130:5 M i ta spera riba SEOR, mi alma ta spera, i mi speransa ta den Su palabra. SAL 130: 6 Mi alma ta spera riba SEOR, mas ku e guardianan ta spera dia habri; s, mas ku e guardianan ta spera dia habri. SAL 130:7 O Israel, spera riba SEOR, pasobra serka SEOR tin miserikrdia, i serka djE tin redenshon na abundansia. SAL 130:8 I E lo r edim Israel for di tur su inikidatnan. SAL 131:1 O SEOR, mi kurason no ta orguyoso , ni mi wowo no ta arogante; tampoko mi no ta envolv mi mes den asuntonan grandi, ni den kosnan muchu difisil pa mi. SAL 131:2 Siguramente mi a kalma i a trankil is mi alma; manera un mucha kit for di pechu ta drumi serka su mama, manera un muc ha kit for di pechu, asina mi alma ta den mi. SAL 131:3 O Israel, spera riba SEOR for di awor i pa semper. SAL 132:1 O SEOR, krda riba David, i riba tur su afliksho nnan; SAL 132:2 kon el a hura na SEOR, i a hasi promesa na Esun Poderoso di Jakb: SAL 132:3 "Siguramente lo mi no drenta mi kas, ni subi mi kama; SAL 132:4 lo mi no prmit soo na mi wowo, ni madoho na mi klp di wowo, SAL 132:5 te ora mi haa un lug a SEOR, un lug di biba pa Esun Poderoso di Jakb." SAL 132:6 Ata, nos a tende di esa ki na Efrata; nos a ha' den e kunuku di Jar. SAL 132:7 Laga nos drenta den Su lug d i biba; laga nos ador na e banki pa Su pianan. SAL 132:8 Lanta, O SEOR, drenta e l ug di Bo sosiegu, Abo ku e arka di Bo fortalesa. SAL 132:9 Laga Bo saserdotenan t a bist ku hustisia, i laga Bo santunan kanta di alegria. SAL 132:10 Pa motibu di David, Bo sirbid, no rechas Bo ung. SAL 132:11 SEOR a hura un brdat na David, for di kual E lo no hal'atras: "Un di bo desendientenan lo Mi pone riba bo trono. SAL 1 32:12 Si bo yu hmbernan warda Mi aliansa, i Mi testimonio ku lo Mi sia nan, nan yu hmbernan tambe lo sinta riba bo trono pa semper." SAL 132:13 Pasobra SEOR a skohe Sion; El a dese esaki komo Su habitashon. SAL 132:14 "Esaki ta Mi lug di soseg pa semper; aki lo Mi biba, pasobra esaki Mi a dese. SAL 132:15 Lo Mi bendishon e prov ishon di Sion abundantemente; lo Mi satisfas su pobernan ku pan. SAL 132:16 I tam be lo Mi bisti su saserdotenan ku salbashon, i ku alegria su santunan lo kanta n a bos haltu. SAL 132:17 "Ayanan lo Mi hasi e kachu di David spreit; Mi a prepar u n lampi pa Mi ung. SAL 132:18 Su enemigunan lo Mi bisti ku brguensa, ma riba su ka bes su korona lo resplandes." SAL 133:1 Mira, ki bon i ki dushi ta pa rumannan bi ba huntu den harmonia! SAL 133:2 Esaki ta manera e zeta presioso riba kabes, ku ta kore baha riba barba, e barba di Aaron, i ku ta kore baha te na zm di su bist. SAL 133:3 E ta manera serena di Seru Hermon, ku ta baha riba e serunan di Sion; pasobra ayanan SEOR a orden e bendishon, bida pa semper. SAL 134:1 Laga nos ban be ndishon SEOR, tur sirbid di SEOR ku ta sirbi anochi den e kas di SEOR! SAL 134:2 Hals a boso mannan na e santuario i bendishon SEOR. SAL 134:3 Ku SEOR, Kende a traha she lu i tera, bendishonbo for di Sion. SAL 135:1 Alab SEOR! Alab e nmber di SEOR; alab'E O sirbidnan di SEOR, SAL 135:2 ku ta sirbi den e kas di SEOR, riba e plenchinan di e kas di nos Dios! SAL 135:3 Alab SEOR, pasobra SEOR ta bon; kanta alabansa na Su nmber, pasobra esaki ta agradabel. SAL 135:4 Pasobra SEOR a skohe Jakb pa Su mes, I srael komo Su tesoro pekuliar. SAL 135:5 Pasobra mi sa ku SEOR ta grandi, i ku no s Seor ta riba tur dios.

SAL 135:6 Tur loke ta agrad SEOR, E ta hasi den shelu i riba tera, den e lamannan i den tur e profundidatnan. SAL 135:7 E ta hasi damp subi bai ariba for di e fin nan di tera; E ta traha lamper pa awaseru; E ta hasi bientu sali for di Su lugnan -di-warda-tesoro. SAL 135:8 El a mata e primognitonan di Egipto, tantu di hende k omo di bestia. SAL 135:9 El a manda sealnan i maraviyanan meimei di bo, O Egipto, riba Farao i tur su sirbidnan. SAL 135:10 El a derot hopi nashon, i a mata reinan poderoso: SAL 135:11 Sehon, rei di e amoreonan, i Og, rei di Basan; i tur e rei nonan di Kanaan; SAL 135:12 i nan tera El a duna komo un erensia, un erensia na Israel, Su pueblo. SAL 135:13 Bo nmber, O SEOR, ta etrno, O SEOR, durante di tur gen erashon lo Bo wrdu rekrd. SAL 135:14 Pasobra SEOR lo huzga Su pueblo, i E lo tin kom pashon ku Su sirbidnan. SAL 135:15 E dolonan di e nashonnan ta plata i oro, obra d i mannan di hende. SAL 135:16 Nan tin boka, ma nan no ta papia; nan tin wowo, ma nan no ta mira; SAL 135:17 nan tin orea, ma nan no ta tende; tampoko no tin ros ea den nan boka. SAL 135:18 Esnan ku ta traha nan lo ta meskos ku nan, i tur esn an ku ta konfia den nan. SAL 135:19 O kas di Israel, bendishon SEOR; O kas di Aaro n, bendishon SEOR; SAL 135:20 O kas di Lev, bendishon SEOR; boso ku ta teme SEOR, ben ishon SEOR. SAL 135:21 Bendishon sea SEOR for di Sion, Kende ta biba na Jerusalm. Ala b SEOR! SAL 136:1 Duna gradisimentu na SEOR, pasobra E ta bon, pasobra Su miserikrdi a ta pa semper. SAL 136:2 Duna gradisimentu na e Dios di diosnan, pasobra Su mis erikrdia ta pa semper. SAL 136:3 Duna gradisimentu na e Seor di seornan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 136:4 Na e Uniko ku ta hasi gran maraviyanan, paso bra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:5 na Esun ku a traha e shelunan ku sabid uria, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:6 na Esun ku a ekstend tera rib a e awanan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:7 na Esun ku a traha e l usnan grandi, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:8 solo pa gobern den di a, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:9 luna i strea pa gobern anochi, p asobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 136:10 Na Esun ku a mata e primognitonan d i Egipto, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:11 i a saka Israel for di meimei di nan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:12 ku man fuerte i ku brasa ekstend, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:13 na Esun ku a parti Laman Kr na dos, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:14 i a hasi Israel p asa meimei di dj, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:15 i El a derot Fara o i su ehrsito den Laman Kr, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 136:16 Na Esun ku a guia Su pueblo dor di desierto, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 13 6:17 na Esun ku a derot gran reinan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136: 18 i a mata reinan poderoso, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:19 Seho n, rei di e amoreonan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:20 i Og, rei di Basan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:21 i nan tera El a duna ko mo un erensia, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:22 komo un erensia na Su sirbid Israel, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 136:23 Kende a krda rib a nos den nos umiyashon, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:24 i a resk at nos for di nos atversarionan, pasobra Su miserikrdia ta pa semper; SAL 136:25 K ende ta duna kuminda na tur karni, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 136:2 6 Duna gradisimentu na e Dios di shelu, pasobra Su miserikrdia ta pa semper. SAL 137:1 Banda di e riunan di Babilonia, ayanan nos tabata sinta yora ora nos tabat a krda riba Sion. SAL 137:2 Nos a kolog nos arpanan na e palunan di populir, meime i di Babilonia. SAL 137:3 Pasobra ayanan esnan ku a hiba nos komo katibu a eksig un kantika for di nos, i esnan ku ta torment nos a eksig alegria, bisando: "Kanta pa nos un di e kantikanan di Sion." SAL 137:4 Kon nos por kanta e kantika di SEOR na un tera stranhero? SAL 137:5 Si mi lubidbo, O Jerusalm, laga mi man drechi tam be lubid su abilidat. SAL 137:6 Laga mi lenga pega na mi shel'i boka, si mi no krd a riba bo, si mi no konsider Jerusalm komo mi goso di mas grandi. SAL 137:7 Krda, O SEOR, kiko e yunan di Edm a hasi riba e dia di Jerusalm; kon nan a bisa: "Bash' abo u, bash' abou, te na su fundeshi."

SAL 137:8 O yu muh di Babilonia, abo ku a keda desol, bendishon lo ta esun ku pagab o bk ku e mesun pago ku bo a paga nos kun. SAL 137:9 Bendishon lo ta esun ku gara b o yu chikitunan i spat nan for di otro kontra baranka. SAL 138:1 Lo mi alabBo ku henter mi kurason; dilanti di e diosnan lo mi kanta alabansa na Bo. SAL 138:2 Lo mi big den direkshon di Bo tmpel santu, i alab Bo nmber pa Bo miserikrdia i Bo brdat pasobra Bo a engrandes Bo palabra riba henter Bo nmber. SAL 138:3 Riba e dia ku m i a yama, Bo a kontestmi; Bo a dunami kurashi, ku fortalesa den mi alma. SAL 138: 4 Tur e reinan di tera lo dunaBo gradisimentu, O SEOR, ora nan tende e palabranan di Bo boka. SAL 138:5 I nan lo kanta di e kamindanan di SEOR, pasobra grandi ta e gloria di SEOR. SAL 138:6 Pasobra ounke SEOR ta hals, tg E ta atend e hende umilde; ma e hende orguyoso E ta konos djaleu. SAL 138:7 Maske mi kana meimei di angusti a, Abo lo rebibmi; lo Bo saka Bo man kontra e furia di mi enemigunan, i Bo man dr echi lo salbami. SAL 138:8 SEOR lo kumpli ku Su propsito den mi; O SEOR, Bo miserikr dia ta etrno; no bandon e obranan di Bo mannan. SAL 139:1 O SEOR, Bo a saminmi i Bo konosmi. SAL 139:2 Bo sa ki ora mi ta sinta i ki ora mi ta lanta; Bo ta komprend m i pensamentunan djaleu. SAL 139:3 Bo ta skudri mi kanamentu i mi drumimentu, i tur mi kamindanan ta konos pa Bo. SAL 139:4 Prom ku tin un palabra riba mi lenga, ya Bo konos esaki kaba, O SEOR. SAL 139:5 Bo a rondonmi di patras i di padilanti, i a pone Bo man riba mi. SAL 139:6 E konosementu aki ta muchu maraviyoso pa mi; e ta muchu haltu, mi no por alkans'. SAL 139:7 Na unda mi por bai for di Bo Spiritu? Of na unda mi por hui bai for di Bo presensia? SAL 139:8 Si mi subi na shelu, Bo ta einan; si mi habri mi kama den Seol, mira, einan tambe Bo ta! SAL 139:9 Si m i tuma hala di mardug, si mi bai biba den e partinan mas aleh di laman, SAL 139:10 ayanan tambe Bo man lo guiami, i Bo man drechi lo kohemi tene. SAL 139:11 Si mi bisa: "Siguramente skuridat lo tapami, i e lus ku ta rnt di mi lo bira nochi," S AL 139:12 asta e skuridat no ta skur pa Bo, i anochi ta mes kla ku di dia. Skuri dat i lus ta meskos pa Bo. SAL 139:13 Pasobra Bo a forma mi rionnan; Bo a wef mi, formami den barika di mi mama. SAL 139:14 Mi ta alabBo, pasobra mi ta trah na un manera temerosamente maraviyoso; maraviyoso ta Bo obranan, i mi alma sa esei mas ha bon. SAL 139:15 Mi wesunan no tabata skond pa Bo, tempu ku mi a wrdu trah na sek reto, bon form den e profundidatnan di tera. SAL 139:16 Bo wowonan a mira mi sups tansia sin forma; i e dianan ku tabata stipul pa mi, tur tabata skirb den Bo buki, tempu ku no tabatin ningun di nan ainda. SAL 139:17 Ki presioso Bo pensamentuna n ta pa mi, O Dios! Ki grandi nan kantidat ta! SAL 139:18 Si mi lo a konta nan, nan lo a surpas e pipitanan di santu. Ora mi spirta, ainda mi ta serka Bo. SAL 139 :19 O Dios, ku Bo lo a kita bida di e malbado; bai for di mi, boso, hmbernan dram ad di sanger! SAL 139:20 Pasobra nan ta papia malu di Bo, i Bo enemigunan ta uza Bo nmber en bano. SAL 139:21 Lo mi no odia esnan ku ta odiaBo, O SEOR, i abores esn an ku ta lanta kontra Bo? SAL 139:22 Mi ta odia nan di henter mi kurason; mi tin nan pa mi enemigu. SAL 139:23 Skudrimi, O Dios, i konos mi kurason; purbami i kono s mi pensamentunan, SAL 139:24 i mira si tin kualke kaminda di maldat den mi, i g uiami riba e kaminda etrno. SAL 140:1 Reskatmi for di hende malbado, O SEOR; protehm i kontra hende violento, SAL 140:2 ku ta plania maldat den nan kurason; kontinua mente nan ta buska guera. SAL 140:3 Nan ta hasi nan lenga mes skrpi ku lenga di k olebra; veneno di vbora ta bou di nan lepnan. SAL 140:4 Wardami, O SEOR, for di ma n di e malbadonan; protehmi kontra hende violento ku a plania pa hasi mi pianan t rompek. SAL 140:5 E orguyosonan a skonde un trampa pa mi, i kabuyanan; nan a span un reda kantu di kaminda; nan a pone trampa pa mi. SAL 140:6 Mi a bisa SEOR: "Ab o ta mi Dios; skucha, O SEOR, na e bos di mi splikanan. SAL 140:7 O DIOS e Seor, e fortalesa di mi salbashon, Bo a tapa mi kabes den e dia di bataya. SAL 140:8 O S EOR, no kumpli ku e deseonan di e malbado; no laga su plannan malu result, pa e no halsa su mes. SAL 140:9 "Pa loke ta esnan ku ta rondonmi, laga e prvrsidat di nan mes lepnan tapa nan. SAL 140:10 Laga karbon send kai riba nan; laga nan wrdu tir de n kandela, den burakunan hundu, for di unda nan no

por sali mas. SAL 140:11 No laga e kalumniad wrdu stables na e tera; laga maldat ya g riba e hende violento pa derot'." SAL 140:12 Mi sa ku SEOR lo manten kousa di e h ende aflig, i derecho di e pobernan. SAL 140:13 Siguramente e hustunan lo duna gr adisimentu na Bo nmber; e rektonan lo biba den Bo presensia. SAL 141:1 O SEOR, mi ta sklama na Bo; bin lih serka mi! Skucha mi bos ora mi yama na Bo! SAL 141:2 Lag a mi orashon wrdu pon Bo dilanti manera sensia; e halsamentu di mi mannan manera e sakrifisio di atardi. SAL 141:3 Pone un guardia na mi boka, O SEOR; tene warda n a e porta di mi lepnan. SAL 141:4 No inklin mi kurason na ningun kos malu pa prak tik obranan di maldat huntu ku hende ku ta hasi inikidat; i no lagami kome di nan delikatesanan. SAL 141:5 Laga e hustu kastigmi ku amor i reprendmi; esaki ta zeta riba kabes; no laga mi kabes nenga esaki, pasobra ainda mi orashonnan ta kontra nan echonan di maldat. SAL 141:6 Nan huesnan a wrdu tir abou for di e baranka; i nan ta tende mi palabranan, pasobra nan ta agradabel. SAL 141:7 Manera ora un he nde ta plug i ta habri e tera, asina nos wesunan a wrdu plam na boka di Seol. SAL 141:8 Ma mi wowonan ta fih riba Bo, O DIOS, Seor; den Bo mi ta tuma refugio; no la gami sin defensa. SAL 141:9 Wardami di e trampanan ku nan a pone pa mi, i di e l asonan di esnan ku ta hasi inikidat. SAL 141:10 Laga e malbadonan kai den nan me s redanan, mientras ku ami ta pasa bai trankil asina. SAL 142:1 Ku mi bos mi ta sklama na SEOR; ku mi bos mi ta hasi splika na SEOR. SAL 142:2 Mi ta deshog mi kuras on Su dilanti; mi ta hasi mi angustia konos Su dilanti. SAL 142:3 Ora mi spiritu tabata desmay den mi, Abo tabata konos mi bereha. Riba e kaminda ku mi ta kana nan a skonde un trampa pa mi. SAL 142:4 Mi ta wak na banda drechi, i mira, no tin n ingun hende ku ta preokup pa mi; no tin refugio pa mi; ni un hende no ta buska mi drechi. SAL 142:5 Mi a sklama na Bo, O SEOR; mi a bisa: "Bo ta mi refugio, mi po rshon den e tera di e bibunan. SAL 142:6 Paga atenshon na mi sklamashon, pasobra mi ta mash abat; librami for di mi prsiguidnan, pasobra nan ta muchu fuerte pa mi. SAL 142:7 Saka mi alma for di prizon, pa mi por duna gradisimentu na Bo nmber; e hustunan lo rondonmi, pasobra Abo lo tratami ku tur bondat." SAL 143:1 Tende mi o rashon, O SEOR, skucha mi splikanan! Kontestmi den Bo fieldat, den Bo hustisia! SAL 143:2 I no drenta den huisio ku Bo sirbid, pasobra den Bo bista ningun hende bib u no ta hustu. SAL 143:3 Pasobra e enemigu a prsigu mi alma; el a trapa mi bida te na suela; el a hasimi biba den skuridat, manera esnan ku a muri hopi tempu pas k aba. SAL 143:4 Pesei mi spiritu ta keda desmay den mi; mi kurason ta keda desol de n mi. SAL 143:5 Mi ta krda e dianan di prom aya; mi ta medit riba tur Bo obranan; m i ta reflekshon riba e obra di Bo mannan. SAL 143:6 Mi ta ekstend mi mannan na Bo; mi alma ta anhel na Bo manera un tera ku tin set di awa. SAL 143:7 Kontestmi lih, O SEOR, mi spiritu ta desmay; no skonde Bo kara pa mi, pa mi no bira manera esnan ku ta baha den pos. SAL 143:8 Lagami tende Bo miserikrdia den mainta, pasobra den Bo mi ta konfia; siami e kaminda ku mi mester kana, pasobra na Bo mi ta halsa mi alma. SAL 143:9 Librami for di mi enemigunan, O SEOR; mi ta tuma refugio den Bo. SAL 143:10 Siami hasi Bo boluntat, pasobra Abo ta mi Dios; laga Bo bon Spiritu g uiami na e tera di rektitut. SAL 143:11 Pa kousa di Bo nmber, O SEOR, rebibmi. Den Bo hustisia, saka mi alma for di angustia. SAL 143:12 I den Bo miserikrdia, kaba ku mi enemigunan, i destru tur esnan ku ta aflig mi alma; pasobra mi ta Bo sirbid. SAL 144:1 Bendishon sea SEOR, mi baranka, Kende ta tren mi mannan pa guera, i mi d edenan pa bataya; SAL 144:2 mi miserikrdia i mi frti, mi toren fuerte i Esun ku ta librami; mi eskudo i Esun den Ken mi ta tuma refugio; Kende ta hasi pueblonan s omet nan mes na mi. SAL 144:3 O SEOR, kiko hende ta, ku Bo ta krda riba dj? I e yu d i hende, ku Bo ta hasi kaso di dj? SAL 144:4 Hende ta manera un rosea; su dianan ta manera un sombra ku ta pasa bai. SAL 144:5 Inklin Bo shelunan, O SEOR, i baha b in abou; toka e serunan, pa nan huma. SAL 144:6 Lansa lamper i plama nan; tira B o flechanan i konfund nan. SAL 144:7 Ekstend Bo man for di ariba; reskatmi i libram i for di awanan grandi, for di man di stranheronan,

SAL 144:8 kende nan boka ta papia mentira, i kende nan man drechi ta man drechi di engao. SAL 144:9 O Dios, lo mi kanta un kantika nobo na Bo; riba arpa di dies kurd lo mi kanta alabansa na Bo, SAL 144:10 na Esun ku ta duna salbashon na reinan , na Esun ku ta reskat Su sirbid David for di e spada di maldat. SAL 144:11 Reskatm i i librami for di man di stranheronan, kende nan boka ta papia mentira, i kende nan man drechi ta man drechi di engao. SAL 144:12 Laga nos yu hmbernan den nan hu bentut ta manera mata ku a krese bira grandi, i nos yu muhnan manera pilarnan di skina, trah manera pa un palasio; SAL 144:13 laga nos mangasinanan ta yen di tur sorto di provishon, i nos karnnan rende bira milnan i dies milnan den nos kunukun an. SAL 144:14 Laga nos bueynan ta yen di forsa pa traha, sin desgrasia i sin prd ida, sin gritamentu den nos kayanan! SAL 144:15 Bendishon ta e pueblo ku ta asina par; bendishon ta e pueblo ku su Dios ta SEOR! SAL 145:1 Lo mi halsaBo, mi Dios, O Rei, i lo mi bendishon Bo nmber pa semper i semper. SAL 145:2 Tur dia lo mi bendi shonBo, i lo mi alab Bo nmber pa semper i semper. SAL 145:3 SEOR ta grandi, i digno di ser alab na gran manera; i Su grandesa ta inskudriabel. SAL 145:4 Generashon pa generashon lo alab Bo obranan, i lo deklar Bo echonan poderoso. SAL 145:5 Lo mi m edit den e splendor glorioso di Bo mahestat, i den Bo obranan maraviyoso. SAL 145 :6 Hende lo papia di e poder di Bo echonan temibel; i lo mi konta di Bo grandesa . SAL 145:7 Ku nimo nan lo papia di e rekurdo di Bo gran bondat, i lo kanta ku gos o di Bo hustisia. SAL 145:8 SEOR ta yen di grasia i kompashon, Kende no ta rabia lih, i ta grandi den miserikrdia. SAL 145:9 SEOR ta bon pa tur, i Su miserikrdianan ta riba tur Su obranan. SAL 145:10 Tur Bo obranan lo alabBo, O SEOR, i Bo santunan lo bendishonBo. SAL 145:11 Nan lo papia di e gloria di Bo reino, i papia di Bo p oder, SAL 145:12 pa hasi yunan di hende konos Bo echonan poderoso, i e mahestat g lorioso di Bo reino. SAL 145:13 Bo reino ta un reino etrno, i Bo dominio ta di ge nerashon pa generashon. SAL 145:14 SEOR ta sosten tur ku kai, i ta lanta tur ku ta abat. SAL 145:15 Wowo di tur hende ta spera riba Bo, i Bo ta duna nan nan kumind a na su debido tempu. SAL 145:16 Bo ta habri Bo man, i ta satisfas e deseo di tur ser bibu. SAL 145:17 SEOR ta hustu den tur Su kamindanan, i miserikrdioso den tur Su obranan. SAL 145:18 SEOR ta serka di tur esnan ku ta sklama na djE, serka di tur esnan ku ta sklama na djE den brdat. SAL 145:19 E lo kumpli ku e deseo di esn an ku ta tem'E; tambe E lo tende nan sklamashon i lo salba nan. SAL 145:20 SEOR t a warda tur ku ta stim'E, ma tur e malbadonan E lo destru. SAL 145:21 Mi boka lo papia di e alabansa di SEOR; i tur karni lo bendishon Su nmber santu pa semper i se mper. SAL 146:1 Alab SEOR! Alab SEOR, O mi alma! SAL 146:2 Tanten ku mi ta biba lo m i alab SEOR; lo mi kanta alabansa na mi Dios, tanten ku mi tin bida. SAL 146:3 No konfia den prensnan, den yu di hende, den kende no tin salbashon. SAL 146:4 Su s piritu ta sali, e ta bolbe na tera; e mes dia ei su pensamentunan ta peres. SAL 1 46:5 Bendishon ta esun, kende su yudansa ta e Dios di Jakb, kende su speransa ta d en SEOR su Dios, SAL 146:6 e Kreador di shelu i tera, laman i tur loke tin den na n; Kende ta warda brdat pa semper; SAL 146:7 Kende ta ehekut hustisia pa e oprimnan ; Kende ta duna pan na esnan ku tin hamber. SEOR ta pone e prezonan den libertat; SAL 146:8 SEOR ta habri wowo di e siegunan; SEOR ta lanta esnan ku ta abat; SEOR ta stima e hustunan; SAL 146:9 SEOR ta proteh e stranheronan; E ta sosten wrfano i biu da; ma e kaminda di e malbadonan E ta trastorn. SAL 146:10 SEOR lo reina pa semper , bo Dios, O Sion, pa tur generashon. Alab SEOR! SAL 147:1 Alab SEOR! Pasobra ta bon pa kanta alabansa na nos Dios, pasobra esei ta agradabel, i alabansa ta masha a propi. SAL 147:2 SEOR ta konstru Jerusalm; E ta rekoh e eksiliadonan di Israel. SAL 1 47:3 E ta kura esnan di kurason kibr, i ta mara nan heridanan. SAL 147:4 E ta det ermin e kantidat di e streanan; E ta yama nan tur na nan nmber. SAL 147:5 Grandi t a nos Seor, i abundante den fortalesa; Su komprendementu ta infinito. SAL 147:6 S EOR ta sosten e aflignan; E ta tira e malbadonan te abou na suela. SAL 147:7 Kanta na SEOR ku gradisimentu; kanta alabansa na nos Dios riba lirio, SAL 147:8 Kende t a tapa e shelunan ku nubia, Kende ta prove awaseru pa tera, Kende ta hasi yerba k rese riba e

serunan. SAL 147:9 E ta duna baka su kuminda, tambe e yunan di raf ku ta chip. S AL 147:10 E no tin delisia den e forsa di kabai; E no tin plaser den e pianan di un hmber. SAL 147:11 SEOR ta hiba gustu den esnan ku ta tem'E, den esnan ku ta sp era riba Su miserikrdia. SAL 147:12 Alab SEOR, O Jerusalm! Alab bo Dios, O Sion! SAL 147:13 Pasobra El a fortales e grndelnan di bo portanan; El a bendishon bo yunan ku ta den bo. SAL 147:14 E ta duna pas denter di bo fronteranan; E ta satisfasbo ku e mih di e trigo. SAL 147:15 E ta manda Su mandamentu na tera; Su palabra ta kor e masha lih. SAL 147:16 E ta duna sneu manera lana; E ta plama frst manera shinish i. SAL 147:17 E ta tira Su eis manera piedra chikitu; ken por para dilanti di Su frialdat? SAL 147:18 E ta manda Su palabra i ta dirti nan; E ta hasi Su bientu supla i e awanan kore. SAL 147:19 E ta deklar Su palabranan na Jakb, Su statutonan i Su ordenansanan na Israel. SAL 147:20 E no a trata asina ku ningun otro nasho n; i pa loke ta Su ordenansanan, nunka nan no a konos nan. Alab SEOR! SAL 148:1 Ala b SEOR! Alab SEOR for di e shelunan; alab'E den e halturanan! SAL 148:2 Alab'E, tur Su angelnan; alab'E, tur Su ehrsitonan! SAL 148:3 Alab'E, solo i luna; alab'E, tu r strea di lus! SAL 148:4 Alab'E, shelunan di shelunan, i e awanan ku ta ariba e shelunan! SAL 148:5 Laga nan alab e nmber di SEOR, pasobra El a duna rdu, i nan tab ata kre. SAL 148:6 Tambe El a stables nan pa semper i semper; El a traha un dekret o ku lo no pasa nunka. SAL 148:7 Alab SEOR for di tera, mnster di laman i tur profu ndidat; SAL 148:8 kandela i hagel, sneu i nubia; bientu di tempestat, kumpliendo Su palabra; SAL 148:9 seru i tur seritu; palu di fruta i tur palu di seda; SAL 148:10 baka i tur bestia di kria; bestia ku ta lastra i parha ku ta bula; SAL 14 8:11 rei di tera i tur pueblo; prens i tur hues di tera; SAL 148:12 tantu ynkuman komo birgen; ansiano i mucha. SAL 148:13 Laga tur alab e nmber di SEOR, pasobra ta Su nmber so ta hals; Su gloria ta mas haltu ku tera i shelu. SAL 148:14 I El a ha lsa un kachu pa Su pueblo, alabansa pa tur Su santunan, pa e yunan di Israel, un pueblo serka di djE. Alab SEOR! SAL 149:1 Alab SEOR! Kanta un kantika nobo na SEOR, i Su alabansa den e kongregashon di e santunan. SAL 149:2 Laga Israel alegr su me s den Esun ku a trah'; laga e yunan di Sion regosih den nan Rei. SAL 149:3 Laga na n alab Su nmber ku baliamentu; laga nan kanta alabansa na djE ku tamburein i lirio . SAL 149:4 Pasobra SEOR ta hiba gustu den Su pueblo; E ta drna e aflignan ku salba shon. SAL 149:5 Laga e santunan regosih den gloria; laga nan kanta di goso riba n an kama. SAL 149:6 Laga e alabansa di Dios ta den nan boka, i un spada di dos fi lo den nan man, SAL 149:7 pa ehekut vengansa riba e nashonnan, i kastigu riba e p ueblonan; SAL 149:8 pa mara nan reinan ku kadena, i nan nobelnan ku bui di heru; SAL 149:9 pa ehekut riba nan e huisio skirb; esaki ta un onor pa tur Su santunan. Alab SEOR! SAL 150:1 Alab SEOR! Alab Dios den Su santuario; alab'E den Su firmamentu poderoso. SAL 150:2 Alab'E pa Su echonan poderoso; alab'E segun Su grandesa eks elente. SAL 150:3 Alab'E ku zonidu di trmpt; alab'E ku arpa i lirio. SAL 150:4 Ala b'E ku tamburein i baliamentu; alab'E ku instrumnt di kurd i flit. SAL 150:5 Alab'E ku simbal ku ta zona duru; alab'E ku simbal ku ta reson. SAL 150:6 Laga tur loke tin rosea alab SEOR. Alab SEOR!

PROVERBIONAN PRO 1:1 E proverbionan di Salomon, yu hmber di David, rei di Israel: PRO 1:2 pa k onos sabiduria i instrukshon, pa disern e dichonan di komprendementu, PRO 1:3 pa r isib instrukshon den kondukta prudente, hustisia, huisio i rektitut; PRO 1:4 pa d una prudensia na e simpelnan, konosementu i disernimentu na e hobennan-PRO 1:5 u n hende sab lo tende i lo oument su konosementu, i un hende di komprendementu lo a tkir bon konseho-PRO 1:6 pa komprend proverbio i parbola, palabranan di e sabnan i n an charadanan. PRO 1:7 E temor di SEOR ta e prinsipio di konosementu; bobonan ta despresi sabiduria i instrukshon. PRO 1:8 Mi yu, tende e instrukshon di bo tata, i no bandon e siansa di bo mama; PRO 1:9 pasobra nan lo ta un bunita adorno pa bo kabes, i koyarnan na bo garganta. PRO 1:10 Mi yu, si pekadnan tentabo, no konsent. PRO 1:11 Si nan bisa: "Ban ku nos, laga nos skonde lur pa drama sanger, laga no s skonde atak e inosentenan sin motibu; PRO 1:12 laga nos traga nan bibu, manera Seol, i hent, manera esnan ku ta baha den graf; PRO 1:13 nos lo haa tur sorto di r ikesa presioso, nos lo yena nos kasnan ku botn; PRO 1:14 purba bo suerte ku nos, nos tur lo tin un solo saku di plaka"-PRO 1:15 mi yu, no anda ku nan. No laga bo pia kohe nan kaminda, PRO 1:16 pasobra nan pia ta kore bai na maldat, i nan ta lih pa drama sanger. PRO 1:17 Brdaderamente, span nt den bista di parha ta trabou pr nada; PRO 1:18 ma nan ta skonde lur pa drama nan mes sanger; nan ta skonde atak n an mes bida. PRO 1:19 Asina ta e kamindanan di kada un ku ta golos pa ganashi, k ual ta kita bida di esnan ku ta doo di dj. PRO 1:20 Sabiduria ta sklama den kaya, e ta halsa su bos riba plenchi; PRO 1:21 na skina di kayanan drk e ta sklama; na entrada di e portanan den e stat e ta trese su mensahe: PRO 1:22 "Kuantu tempu m as, O simpelnan, boso lo stima simplisidat, i bofonadnan lo tin delisia den hasim entu di bofon, i bobonan lo odia sabiduria? PRO 1:23 Bolbe na mi reprendementu! Mira, lo mi drama mi spiritu riba boso; lo mi hasi mi palabranan konos na boso. P RO 1:24 Pasobra mi a yama i boso a nenga; mi a saka mi man i ningun hende no a h asi kaso. PRO 1:25 Ma boso a neglish tur mi konseho, i no tabata kier mi reprende mentu; PRO 1:26 tambe lo mi hari boso kalamidat; lo mi hasi bofon ora miedu bin riba boso, PRO 1:27 ora boso miedu bin manera un tempestat, i boso kalamidat bin manera warwar, ora ku ansha i angustia bin riba boso. PRO 1:28 "E ora ei nan lo yamami, ma lo mi no kontest; nan lo buskami ku diligensia, ma nan lo no haami, PRO 1:29 pasobra nan tabata odia konosementu, i no a skohe pa e temor di SEOR. PRO 1 :30 Nan no kier a asept mi konseho, nan a rechas tur mi reprendementu. PRO 1:31 Pe sei nan lo kome di e fruta di nan mes kondukta, i lo keda yen di nan mes kmpltnan. PRO 1:32 Pasobra e desviashon di e simpelnan lo mata nan, i e negligensia di e bobonan lo destru nan. PRO 1:33 Ma esun ku skuchami lo biba konfiadamente, i lo b iba trankil, sin miedu di maldat." PRO 2:1 Mi yu, si bo kier risib mi palabranan i warda mi mandamentunan den bo, PRO 2:2 hasi bo orea atento na sabiduria, i ink lin bo kurason na komprendementu; PRO 2:3 pasobra si bo sklama pa disernimentu, h alsa bo bos pa komprendementu, PRO 2:4 si bo busk' manera plata, i rondi' manera t esoro skond, PRO 2:5 e ora ei lo bo disern e temor di SEOR, i deskubr e konosementu di Dios. PRO 2:6 Pasobra SEOR ta duna sabiduria; for di Su boka ta sali konosemen tu i komprendementu. PRO 2:7 E ta warda sabiduria sano pa esnan ku ta rekto; E t a un eskudo pa esnan ku ta kana den integridat; PRO 2:8 E ta warda e berehanan d i hustisia, i ta preserv e kaminda di Su santunan. PRO 2:9 E ora ei lo bo disern h ustisia i huisio, i rektitut, s, tur bon kaminda. PRO 2:10 Pasobra sabiduria lo b in den bo kurason, i konosementu lo ta agradabel na bo alma. PRO 2:11 Diskreshon lo wardabo; komprendementu lo kuidabo. PRO 2:12 Sabiduria lo librabo for di e k aminda di maldat, for di e hende ku ta papia kosnan prvrso, PRO 2:13 for di esnan ku ta bandon e berehanan di rektitut, pa kana den e kamindanan di skuridat; PRO 2 :14 kendenan tin delisia den hasimentu di maldat, i ta regosih den e prvrsidat di m aldat, PRO 2:15 kende nan berehanan ta tros, i kendenan ta sigui nan kamindanan t ros.

PRO 2:16 E lo librabo tambe for di e muh strao, for di e adltera ku ta labia ku su palabranan, PRO 2:17 ku ta bandon e kompaero di su hubentut, i ta lubid e aliansa d i su Dios; PRO 2:18 pasobra su kas ta senk bai abou te na morto, i su lastronan ta hiba te na e mortonan; PRO 2:19 ni un hende ku bai serka dj no ta bolbe bk, ni nan no ta alkans e berehanan di bida. PRO 2:20 Asina lo bo kana den e kaminda di bon hende, i permanes riba e berehanan di e hustunan. PRO 2:21 Pasobra e rektonan lo biba den e tera, i e perfektonan lo keda den dj; PRO 2:22 ma e malbadonan lo wrdu krt kit for di tera, i e traidnan lo wrdu rank for di dj ku rais ku tur. PRO 3 yu, no lubid mi siansa, ma laga bo kurason warda mi mandamentunan, PRO 3:2 pasobr a dianan largu, bida largu i pas nan lo agreg na bo. PRO 3:3 No laga miserikrdia i brdat bandonbo; mara nan rnt di bo garganta, skirbi nan riba tabla di bo kurason. PRO 3:4 Asina lo bo haa grasia i aprobashon den bista di Dios i hende. PRO 3:5 Ko nfia den SEOR ku henter bo kurason, i no depend riba bo mes komprendementu. PRO 3: 6 Den tur bo kamindanan rekonos'E, i E lo dirig bo berehanan. PRO 3:7 No sea sab d en bo mes bista; teme SEOR, i apart bo mes for di maldat. PRO 3:8 Esaki lo ta kura mentu pa bo kurpa, i tuti pa bo wesunan. PRO 3:9 Onra SEOR ku bo rikesa, i ku e p rom fruta di tur bo produktonan; PRO 3:10 asina bo mangasinanan lo wrdu yen ku abun dansia, i bo bakinan-di-prs-wendrif lo basha ofer di bia nobo. PRO 3:11 Mi yu, no r echas e disiplina di SEOR, ni abores Su reprendementu, PRO 3:12 pasobra esun ku SEOR ta stima, E ta reprend, meskos ku un tata ta reprend e yu ku e tin delisia den dj. PRO 3:13 Bendishon ta e hende ku haa sabiduria, e hende ku haa komprendementu, PRO 3:14 pasobra probecho di esaki ta mih ku probecho di plata, i su ganashi mas ku oro fini. PRO 3:15 E ta mas presioso ku rub, i tur loke bo por dese no ta di kompa r kun. PRO 3:16 Bida largu ta den su man drechi, i rikesa i onor ta den su man rob es. PRO 3:17 Su kamindanan ta kamindanan agradabel, i tur su berehanan ta pas. P RO 3:18 E ta un palu di bida pa esnan ku ta gar' tene, i felis ta tur esnan ku te ne duru na dj. PRO 3:19 Pa medio di sabiduria SEOR a funda tera; pa medio di kompr endementu El a stables e shelunan. PRO 3:20 Pa medio di Su konosementu e profundi datnan a wrdu kibr, i e nubianan ta gotia serena. PRO 3:21 Mi yu, no laga esakinan kita for di bo bista; reten sabiduria sano i diskreshon, PRO 3:22 asina nan lo t a bida pa bo alma i adorno na bo garganta. PRO 3:23 E ora ei lo bo kana den bo k aminda ku tur konfiansa, i bo pia lo no trompek. PRO 3:24 Ora bo kai drumi, lo bo no tin miedu; ora bo kai drumi, bo soo lo ta dushi. PRO 3:25 No tene miedu di de saster inesper, ni di atake di malbadonan ora ku esaki bin; PRO 3:26 pasobra SEOR lo ta bo konfiansa, i lo warda bo pia di wrdu koh den trampa. PRO 3:27 No laga di hasi bon na esnan ku meres esaki, si ta den bo poder pa hasi. PRO 3:28 No bisa bo prhimo: "Bai bolbe, i maan lo mi dunabo," mientras ku bo tin ku bo. PRO 3:29 No pl ania maldat kontra bo prhimo, mientras ku e ta biba konfiadamente band'i bo. PRO 3:30 No pleita ku un hende sin motibu, si e no a hasibo ningun dao. PRO 3:31 No e nvidi un hende di violensia, i no skohe ningun di su kamindanan. PRO 3:32 Pasobra e hende prvrso ta un abominashon pa SEOR, ma E tin komunion ntimo ku e hende rekto. PRO 3:33 Maldishon di SEOR ta riba e kas di e malbado, ma E ta bendishon e lug di biba di e hustu. PRO 3:34 E ta hasi bofon di e bofonadnan, ma E ta duna grasia na e umildenan. PRO 3:35 E sabnan lo ered onor, ma bobonan ta monton brguensa riba nan mes. PRO 4:1 Mi yunan, tende instrukshon di un tata, i paga atenshon pa boso haa komprendementu; PRO 4:2 pasobra mi a duna boso siansa sano; no bandon mi instruks hon. PRO 4:3 Tempu ku mi tabata un yu pa mi tata, delikado i e niko yu hmber den b ista di mi mama, PRO 4:4 el a siami i a bisami: "Laga bo kurason tene duru na mi palabranan; warda mi mandamentunan i biba. PRO 4:5 Atkir sabiduria! Atkir komprend ementu! No lubid mi palabranan, ni desvi for di nan. PRO 4:6 No bandon sabiduria, i lo wardabo; stim', i lo kuidabo. PRO 4:7 E prinsipio di sabiduria ta: Atkir sabid uria; i riba tur kos, atkir komprendementu; PRO 4:8 hals', i lo halsabo; lo onrabo si bo bras'. PRO 4:9 E lo pone un adorno di grasia riba bo kabes; lo regalbo un k orona di gloria." PRO 4:10 Tende, mi yu, i asept mi palabranan, i e aanan di bo bi da lo ta hopi.

PRO 4:11 Mi a dirigbo den e kaminda di sabiduria; mi a guiabo den e berehanan di rektitut. PRO 4:12 Ora bo kana, bo pasonan lo no wrdu strob; i si bo kore, lo bo n o trompek. PRO 4:13 Gara instrukshon; no lagu' bai. Kuid', pasobra e ta bo bida. PR O 4:14 No pasa riba e bereha di e malbadonan, i no subi e kaminda di hmbernan mal bado. PRO 4:15 Evit esei, no pasa riba dj; hala leu for di dj i sigui bo kaminda. P RO 4:16 Pasobra nan no por drumi si nan no a hasi maldat; i nan soo ta wrdu kit for di nan, ora ku nan no por hasi un hende trompek. PRO 4:17 Pasobra nan ta kome e pan di maldat, i ta bebe e bia di violensia. PRO 4:18 Ma e bereha di e hustu ta m anera lus di ourora, ku ta briya mas i mas te ora ku bira di dia kla. PRO 4:19 K aminda di e malbado ta manera skuridat; nan no sa riba kiko nan ta trompek. PRO 4 :20 Mi yu, paga atenshon na mi palabranan; inklin bo orea na loke mi ta bisa. PRO 4:21 No laga nan kita for di bo bista; warda nan den bo kurason. PRO 4:22 Pasob ra nan ta bida pa esnan ku haa nan, i sal pa henter nan kurpa. PRO 4:23 Warda bo k urason riba tur kos, pasobra e ta e fuente di bida. PRO 4:24 Kita for di bo un b oka engaoso, i tene lepnan prvrso leu for di bo. PRO 4:25 Laga bo wowo wak rgt bo di lanti; laga bo klp di wowo keda fih stret bo dilanti. PRO 4:26 Mira bon unda bo pi anan ta hibabo, e ora ei tur bo kamindanan lo keda stables. PRO 4:27 No bira ni n a man drechi ni na man robes; tene bo pia leu for di maldat. PRO 5:1 Mi yu, paga atenshon na mi sabiduria, inklin bo orea na mi komprendementu, PRO 5:2 pa bo man ten prudensia, i bo lepnan por warda konosementu. PRO 5:3 Pasobra lepnan di un adl tera ta gotia miel, i su boka ta mas suave ku zeta; PRO 5:4 ma na final e ta mar ga manera apsintus, skrpi manera spada di dos filo. PRO 5:5 Su pianan ta baha bai te na morto; su pasonan ta hiba derechito Seol. PRO 5:6 E no ta pensa mes riba e bereha di bida; su kamindanan ta instabil, ma e no sa esaki. PRO 5:7 Pesei ant o, mi yunan, skuchami, i no desvi for di e palabranan di mi boka. PRO 5:8 Tene bo kaminda leu for di e adltera, i no yega serka di su porta di kas, PRO 5:9 pa bo no duna bo vigor na otronan, i bo aanan na esun kruel; PRO 5:10 pa stranheronan n o wrdu yen ku bo forsa, i fruta di bo trabou keda den kas di un stranhero, PRO 5:1 1 i na final di bo bida bo keha, ora bo karni i bo kurpa kaba na nada, PRO 5:12 i bo bisa: "Mira kon mi a odia instrukshon! Mira kon mi kurason a rechas reprende mentu! PRO 5:13 Mi no a obedes bos di mi siadnan, ni a inklin mi orea na esnan ku a instrumi! PRO 5:14 Mi tabata kasi totalmente ruin meimei di e asamblea i e kongreg ashon." PRO 5:15 Bebe awa for di bo mes rembak, i awa fresku for di bo mes pos. PRO 5:16 Bo fuentenan mester basha ofer den e kayanan, koridanan di awa den e pl enchinan? PRO 5:17 Laga nan ta pa bo so, i no pa kompart ku stranhero. PRO 5:18 L aga bo fuente ta bendishon, i alegrbo den e esposa di bo hubentut. PRO 5:19 Manera un bin amabel i un gasl grasioso, laga su pechunan satisfasbo tur ora; sea semper enkant ku su amor. PRO 5:20 Mi yu, pakiko bo mester ta enkant ku un adltera, i bras a pechu di un muh stranhero? PRO 5:21 Pasobra e kamindanan di un hende ta den bis ta di SEOR, i E ta vigil tur su berehanan. PRO 5:22 Su mes inikidatnan lo kaptur e malbado, i e lo keda gar den e kabuyanan di su pik. PRO 5:23 E lo muri pa falta di instrukshon, i den su gran lokura e lo desvi. PRO 6:1 Mi yu, si bo a para brg pa bo prhimo, si bo a para garantia pa un stranhero, PRO 6:2 bo a wrdu koh den trampa ku e palabranan di bo boka; bo a wrdu koh prezo ku e palabranan di bo boka. PRO 6: 3 Hasi esaki anto, mi yu, i libra bo mes, ya ku bo a kai den man di bo prhimo: ba i, umiy bo mes, i insist serka bo prhimo. PRO 6:4 No laga soo domin bo wowo, ni madoh o domin bo klp di wowo; PRO 6:5 libra bo mes manera un gasl for di man di yagd, i ma nera un parha for di man di yagd di parha. PRO 6:6 Bai wak vruminga, abo floho, o pserv su maneranan, i sea sab! PRO 6:7 E no tin hefe, ni kapitan, ni gobernante, P RO 6:8 tg e ta prepar su kuminda den zomer, i ta rekoh su provishonnan den tempu di kosecha. PRO 6:9 O floho, kuantu tempu mas bo kier keda drumi? Ki ora bo tin id ea di lanta for di bo soo? PRO 6:10 "Lagami drumi poko mas, kabish poko mas, lagam i drumi poko mas ku man krus"--

PRO 6:11 asina bo pobresa lo bin manera un bagamundo, i bo nesesidat manera un hm ber arm. PRO 6:12 Un hende ku no ta sirbi pa nada, un hmber malbado, ta esun ku ta kana rnt ku boka engaoso, PRO 6:13 ku ta kinip wowo, ku ta hasi sea ku pia, ku ta m ustra ku dede; PRO 6:14 kende, ku prvrsidat den su kurason, ta plania maldat konti nuamente, kende ta sembra desunion. PRO 6:15 Pesei su kalamidat lo bin direpient e; instantneamente e lo wrdu kibr, i lo no tin kuramentu. PRO 6:16 Tin seis kos ku SEOR ta odia, s, shete kos ku ta un abominashon p'E: PRO 6:17 wowonan altanero, un lenga mentiroso, i mannan ku ta drama sanger inosente, PRO 6:18 un kurason ku t a plania maldat, pianan ku ta lih pa kore hasi maldat, PRO 6:19 un testigu falsu ku ta papia mentira, i esun ku ta sembra desunion entre rumannan. PRO 6:20 Mi yu , warda e mandamentu di bo tata, i no bandon e siansa di bo mama; PRO 6:21 mara na n kontinuamente riba bo kurason, mara nan rnt di bo garganta. PRO 6:22 Ora bo ta riba kaminda, nan lo guiabo; ora bo ta drumi, nan lo kuidabo; i ora bo lanta, na n lo papia ku bo. PRO 6:23 Pasobra e mandamentu ta un lampi, i e siansa ta lus; i e reprendementunan di disiplina ta e kaminda di bida, PRO 6:24 pa wardabo for d i e muh malbado, for di e labiamentu di e adltera. PRO 6:25 No dese su bunitesa den bo kurason, ni lagu' garabo ku su klp di wowo. PRO 6:26 Pasobra pa kousa di un pr ostituta un hmber ta wrdu rebah te na un pida pan; i un adltera ta yag riba un bida presioso. PRO 6:27 Un hmber por tuma kandela den su bus sin kima su paa? PRO 6:28 Of un hmber por kana riba karbon kayente sin kima su pia? PRO 6:29 Asina ta pasa ku esun ku drumi ku esposa di su prhimo; esun ku mishi kun no ta keda sin haa kasti gu. PRO 6:30 Hende no ta despresi un ladron si e hrta pa yena su barika, ora ku e tin hamber; PRO 6:31 ma ora ku e wrdu ha ta hrta, e mester paga bk shete bes mas tant u; e mester duna tur loke tin den su kas. PRO 6:32 Esun ku komet adulterio ku un muh ta falta komprendementu; esun ku hasi esaki ta kaba ku su mes. PRO 6:33 Herid a i desonor e lo haa, i su reproche lo no wrdu kit nunka. PRO 6:34 Pasobra yalurshe it ta lanta furia di un hmber; e lo no tin miserikrdia riba e dia di vengansa. PRO 6:35 E lo no asept ningun sorto di kompensashon, i lo no kalma, ni maske kuantu regalo bo dun'. PRO 7:1 Mi yu, warda mi palabranan, i warda mi mandamentunan mane ra tesoro den bo. PRO 7:2 Warda mi mandamentunan i biba, i mi siansa manera bo pr et'i wowo. PRO 7:3 Mara nan na bo dedenan; skirbi nan riba tabla di bo kurason. PRO 7:4 Bisa sabiduria: "Bo ta mi ruman muh," i yama komprendementu bo amigu ntimo , PRO 7:5 pa nan wardabo for di e adltera, for di e muh stranhero ku ta labia ku s u palabranan. PRO 7:6 Pasobra na bentana di mi kas mi tabata wak dor di yalus, PR O 7:7 i mi a mira entre e simpelnan, mi a ripar entre e hobennan, un hoben ku fal ta komprendementu PRO 7:8 ta pasa den e kaya peg ku e skina, kaminda e muh ta biba ; i el a kohe kaminda pa e kas PRO 7:9 den skuritu, ora nochi ta sera, mei anoch i i den skuridat. PRO 7:10 I ata un muh ta sali kontr', bist manera prostituta, i k u astusia den su kurason. PRO 7:11 E ta un hasid di beheit i ta rebelde; su piana n no ta para na su kas. PRO 7:12 Tin biaha e ta den kaya, otro biaha at' riba ple nchi ta lur na tur skina. PRO 7:13 Asina e ta gara e hoben i ta sunch', i ku kara seku e ta bis': PRO 7:14 "Mi a primint di ofres sakrifisionan di pas; awe mi a kum pli ku mi promesanan. PRO 7:15 Pesei mi a sali pa kontrabo, pa ansiosamente busk abo pa mira, i mi a haabo. PRO 7:16 Mi a drecha mi kama ku paa di lino fini di tur kol for di Egipto. PRO 7:17 Mi a sprngu mi kama ku mirra, alo i kan. PRO 7:18 Ban, laga nos bebe di amor te ora dia habri; laga nos gosa di amor. PRO 7:19 Pasobra mi esposo no ta na kas; el a bai hasi un biahe largu; PRO 7:20 el a bai ku un sa ku di plaka den su man; te dia ku luna ta yen e ta bin kas." PRO 7:21 Ku su kant idat di palabranan e ta konvens'; ku su labiamentu e ta sedusi. PRO 7:22 Mesora e hoben ta bai su tras, manera un buey ta bai pa wrdu mat, manera un bobo mar na kade na, PRO 7:23 te ora ku un flecha traspas su higra; manera un parha ta pura bai na trampa, asina e no sa ku esaki lo kost' su bida. PRO 7:24 Pesei awor, mi yu hmber nan, skuchami, i paga atenshon na e palabranan di mi boka. PRO 7:25 No laga bo k urason desvi bai den su kamindanan; no dwal bai den su berehanan.

PRO 7:26 Pasobra hopi ta e vktimanan ku el a bent'abou, i na gran kantidat, tur e snan ku el a mata. PRO 7:27 Su kas ta e kaminda pa Seol, ku ta baha bai na e kam bernan di morto. PRO 8:1 Sabiduria no ta yama? I komprendementu no ta halsa su b os? PRO 8:2 Riba e lugnan haltu banda di kaminda, kaminda e berehanan ta krusa ot ro, e ta bai para; PRO 8:3 banda di e portanan, na entrada di e stat, na entrada di e portanan, e ta grita na bos haltu: PRO 8:4 "Na boso, O hmbernan, mi ta yama , i mi bos ta dirig na e yunan di hende. PRO 8:5 O boso, simpelnan, disern prudens ia, i boso, bobonan, disern sabiduria. PRO 8:6 Skucha, pasobra lo mi papia kosnan ekselente; i lo mi habri mi lepnan pa papia loke ta korekto. PRO 8:7 Pasobra mi boka lo papia brdat, i maldat ta abominashon pa mi lepnan. PRO 8:8 Tur e palabra nan di mi boka ta hustu; no tin nada tros ni prvrso den nan. PRO 8:9 Nan tur ta mas ha kla pa esun ku ta komprend, i korekto pa esnan ku tin konosementu. PRO 8:10 Ri sib mi instrukshon, i no plata, i mas bien konosementu ku oro puru. PRO 8:11 Paso bra sabiduria ta mih ku rub, i tur loke hende por dese no ta di kompar kun. PRO 8:12 "Ami, sabiduria, ta biba huntu ku prudensia, i mi ta haa konosementu i prudensia. PRO 8:13 E temor di SEOR ta pa odia maldat; orguyo, arogansia i mal kaminda, i u n boka prvrso, mi ta odia. PRO 8:14 Konseho ta di mi, i sabiduria sano; ami ta kom prendementu; poder ta di mi. PRO 8:15 Pa medio di mi reinan ta reina, i gobernan tenan ta determin hustisia. PRO 8:16 Pa medio di mi prensnan ta gobern, i nobelnan tambe, tur ku ta huzga ku rektitut. PRO 8:17 Mi ta stima esnan ku ta stimami; i esnan ku buskami ku diligensia lo haami. PRO 8:18 Rikesa i onor ta serka mi, rik esa brdadero i hustisia. PRO 8:19 Mi fruta ta mih ku oro, s, mih ku oro fini, i loke mi ta produs ta mih ku plata puru. PRO 8:20 Mi ta kana den e kaminda di hustisia, meimei di e berehanan di huisio, PRO 8:21 pa mi por hasi esnan ku ta stimami er ed rikesa, pa mi por yena nan lugnan-di-warda-tesoro. PRO 8:22 "SEOR a kreami na pr insipio di Su kaminda, prom ku Su obranan di prom aya. PRO 8:23 For di etrnidat mi tabata stables, for di prinsipio, prom ku tera tabata eksist. PRO 8:24 Tempu ku no tabatin profundidatnan mi a nase, tempu ku no tabatin fuentenan ku abundansia di awa. PRO 8:25 Prom ku e serunan a wrdu pon na nan lug, prom ku e seritunan mi a nase ; PRO 8:26 tempu ku E no a traha tera ainda, ni e sabananan, ni e prinsipio di s tf di mundu. PRO 8:27 Ora ku El a stables e shelunan, mi tabat'ei, ora ku El a mar ka un srkulo riba superfisio di e profundidat, PRO 8:28 ora ku El a stables e nubi anan aya riba, ora ku El a fortifik e fuentenan di e profundidat, PRO 8:29 ora ku El a pone pa laman su lmite, pa e awa no transgres Su mandamentu, tempu ku El a m arka e fundeshinan di tera; PRO 8:30 e tempu ei mi tabata na Su lado, manera un trahad eksperto, i dia tras dia mi tabata Su delisia, regosihando semper Su dilan ti, PRO 8:31 regosihando den e mundu, Su tera, i mi delisia tabata den e yunan d i hende. PRO 8:32 "Pesei anto, O yunan, skuchami, pasobra bendishon ta esnan ku t a warda mi kamindanan. PRO 8:33 Paga tino na instrukshon i sea sab, i no neglish e saki. PRO 8:34 Bendishon ta e hende ku ta skuchami, ku dia tras dia ta vigil na mi portanan, ku ta spera na mi koseinnan-di-porta. PRO 8:35 Pasobra esun ku haami, ta haa bida, i ta risib grasia for di SEOR. PRO 8:36 Ma esun ku peka kontra mi ta h asi dao na su mes alma; tur esnan ku ta odiami ta stima morto." PRO 9:1 Sabiduria a traha su kas, el a kap forma su shete pilarnan; PRO 9:2 el a mata su bestiana n, el a meskla su bia, tambe el a pone su mesa; PRO 9:3 el a manda su krinan, e ta grita riba e lugnan di mas haltu di e stat: PRO 9:4 "Esun ku ta simpel, lagu' bin aki!" Na esun ku ta falta komprendementu e ta bisa: PRO 9:5 "Bin, kome di mi pa n, i bebe di e bia ku mi a meskla. PRO 9:6 Bandon bobedat i biba, i sigui den e ka minda di komprendementu." PRO 9:7 Esun ku koreg un hasid di bofon ta trese desonor riba su mes, i esun ku reprend un malbado, e mes ta keda tur blous. PRO 9:8 No re prend un hasid di bofon, pa e no odiabo; reprend un hende sab, i e lo stimabo. PRO 9 :9 Duna instrukshon na un hende sab, i e lo bira mas sab ainda; sia un hende hustu, i e lo krese den siansa. PRO 9:10 E temor di SEOR ta e prinsipio di sabiduria, i e konosementu di Esun Santu ta komprendementu. PRO 9:11 Pasobra pa medio di mi b o dianan lo wrdu multiplik, i aanan lo wrdu aad na bo bida.

PRO 9:12 Si bo ta sab, ta pa bo mes bo ta sab, ma si bo hasi bofon, ta bo so lo ka rga esaki. PRO 9:13 Un muh bobo ta hasi beheit; e ta sin tino, e no sa nada. PRO 9:14 E ta sinta na entrada di su kas, riba un asiento na e lugnan mas haltu di e stat, PRO 9:15 yamando esnan ku ta pasa, kendenan ta hasi nan berehanan stret: P RO 9:16 "Laga tur ku ta sin tino bin akinan," i na esun ku falta komprendementu e ta bisa: PRO 9:17 "Awa hrt ta dushi, i pan kom na sekreto ta agradabel." PRO 9:18 Ma e no sa ku e mortonan ta einan, ku su invitadonan ta den e profundidatnan di Seol. PRO 10:1 E proverbionan di Salomon: Un yu sab ta hasi su tata kontentu, ma un yu bobo ta un tristesa pa su mama. PRO 10:2 Tesoronan ha ku maldat no ta duna probecho, ma hustisia ta libra for di morto. PRO 10:3 SEOR lo no prmit pa e hustu p asa hamber, ma deseo di e malbado E ta tira un banda. PRO 10:4 Esun ku traha ku man negligente ta bira pober, ma man di e balente ta hasi riku. PRO 10:5 Esun ku rekoh den zomer ta un yu sab, ma esun ku drumi den tempu di kosecha ta un yu ku t a kousa brguensa. PRO 10:6 Tin bendishon riba kabes di e hustu, ma violensia ta t apa boka di e malbado. PRO 10:7 Rekurdo di e hustu ta bendishon, ma nmber di e malb ado lo putri. PRO 10:8 Esun sab di kurason lo asept mandamentunan, ma un bobo ku t a papia hopi lo wrdu bent abou. PRO 10:9 Esun ku kana den rektitut ta kana konfiad amente, ma esun ku prvrt su kamindanan lo wrdu deskubr. PRO 10:10 Esun ku kinip wowo a kousa problema, i un bobo ku ta papia hopi lo wrdu bent abou. PRO 10:11 Boka di e hustu ta un fuente di bida, ma violensia ta tapa boka di e malbado. PRO 10:12 Odio ta lanta pleitu, ma amor ta tapa tur pik. PRO 10:13 Sabiduria ta wrdu ha riba l ep di esun ku tin komprendementu, ma bara ta pa lomba di esun ku falta komprende mentu. PRO 10:14 E hende sab ta monton sabiduria, ma boka di e bobo ta destrukshon serkano. PRO 10:15 Rikesa di e hende riku ta su frti; destrukshon di e pobernan ta nan pobresa. PRO 10:16 Labor di e hustu ta kondus na bida, fruta di e malbado ta kondus na kastigu. PRO 10:17 Esun ku tene kuenta ku instrukshon ta riba e bere ha di bida, ma esun ku rechas reprendementu ta kana dwal. PRO 10:18 Esun ku skond e odio tin lepnan mentiroso, i esun ku plama kalumnia ta un bobo. PRO 10:19 Ora tin hopi papiamentu, pik no ta falta, ma esun ku frena su lepnan ta sab. PRO 10:20 Lenga di e hustu ta manera plata puru; kurason di e malbado ta di poko balor. P RO 10:21 Lepnan di e hustu ta aliment hopi hende, ma e bobo ta muri pa falta di k omprendementu. PRO 10:22 Ta e bendishon di SEOR ta hasi riku, i E no ta agreg tris tesa na dj. PRO 10:23 Meskos ku hasimentu di maldat ta dibertishon pa e malbado, asina sabiduria ta pa un hende di komprendementu. PRO 10:24 Loke e malbado ta te me lo bin riba dj, i deseo di e hustu lo wrdu dun na dj. PRO 10:25 Ora warwar pasa, e malbado no t'ei mas, ma e hustu tin un fundeshi etrno. PRO 10:26 Manera binager ta pa djente i huma pa wowo, asina e floho ta pa esnan ku ta mand'. PRO 10:27 E t emor di SEOR ta prolong bida, ma aanan di e malbado lo wrdu has krtiku. PRO 10:28 E s eransa di e hustu ta alegria, ma e ekspektativa di e malbado lo peres. PRO 10:29 E kaminda di SEOR ta un fortalesa pa e rekto, ma e lo ta destrukshon pa e hasidnan di inikidat. PRO 10:30 E hustu nunka lo wrdu mov, ma e malbado lo no biba den e t era. PRO 10:31 Boka di e hustu ta produs sabiduria, ma lenga prvrso lo wrdu krt af. 10:32 Lepnan di e hustu ta produs loke ta aseptabel, ma boka di e malbado, loke ta prvrso. PRO 11:1 Un balansa engaoso ta abominashon pa SEOR, ma un peso hustu ta S u delisia. PRO 11:2 Ora ku orguyo bin, desonor tambe ta bin, ma sabiduria ta ser ka e umildenan. PRO 11:3 Integridat di e rektonan lo guia nan, ma prvrsidat di e t raidnan lo destru nan. PRO 11:4 Rikesa no ta di probecho den e dia di rabia, ma hu stisia ta libra for di morto. PRO 11:5 Hustisia di e hende perfekto lo dirig su k aminda, ma e malbado lo kai pa medio di su mes maldat. PRO 11:6 Hustisia di e he ndenan rekto lo libra nan, ma e traidnan lo wrdu atrap den nan mes golosidat. PRO 1 1:7 Ora ku un hende malbado muri, su ekspektativa lo peres, i e speransa di hende inhustu ta peres. PRO 11:8 E hustu ta wrdu libr for di tribulashon, ma e malbado t a tuma su lug. PRO 11:9 Un hipokrt ta destru su prhimo ku su boka, ma pa medio di sa biduria e hustu lo wrdu libr. PRO 11:10 Ora ta bai bon ku e hustu, e stat ta regos ih; i ora ku e malbado peres tin gritu di alegria.

PRO 11:11 Pa medio di e bendishon di e hendenan rekto e stat ta wrdu hals, ma pa m edio di boka di e malbado e ta keda trastorn. PRO 11:12 Esun ku despresi su prhimo ta falta huisio, ma un hende ku komprendementu ta keda ketu. PRO 11:13 Esun ku t a kana hasi redu ta saka sekreto, ma esun ku ta di konfia ta tapa e asunto. PRO 11:14 Kaminda no tin guiansa, e pueblo ta kai, ma kaminda tin hopi konsehero tin viktoria. PRO 11:15 Esun ku para brg pa un stranhero siguramente lo sufri pa ese i, ma esun ku no ta gusta para brg lo ta sigur. PRO 11:16 Un muh amabel ta opten on or, i hmbernan violento ta opten rikesa. PRO 11:17 E hende miserikrdioso ta hasi bo n na su mes alma, ma e hende kruel ta torment su mes karni. PRO 11:18 E malbado t a risib pago engaoso, ma esun ku sembra hustisia ta haa un rekompensa brdadero. PRO 11:19 Esun ku para firme den hustisia lo opten bida, i esun ku sigui maldat lo ko usa su mes morto. PRO 11:20 Esnan ku ta di kurason prvrso ta un abominashon pa SEOR , ma esnan perfekto den nan kaminda ta Su delisia. PRO 11:21 Siguramente e hende malbado lo no keda sin kastigu, ma e desendientenan di e hustu lo wrdu libr. PRO 11:22 Manera un renchi di oro den snit di porko, asina un muh bunita sin diskresho n ta. PRO 11:23 Deseo di e hustu ta result den kos bon so, ma ekspektativa di e m albado ta result den furia so. PRO 11:24 Tin ku ta repart i tg ta haa mas; tin ku ta reten mas di loke ta hustu, ma tg ta result den pobresa. PRO 11:25 E hende generos o lo prosper, i esun ku duna di bebe tambe lo haa di bebe. PRO 11:26 Esun ku tene mainshi atras, pueblo lo maldishon', ma bendishon lo ta riba kabes di esun ku ta bende mainshi. PRO 11:27 Esun ku diligentemente buska loke ta bon ta buska fabor , ma esun ku buska maldat, maldat lo bin riba dj. PRO 11:28 Esun ku konfia den su rikesa lo kai, ma e hustu lo flores manera blachi brd. PRO 11:29 Esun ku torment su mes kas lo ered bientu, i e bobo lo ta sirbid di esun ku ta sab di kurason. PRO 11 :30 Fruta di e hustu ta un palu di bida, i esun ku ta sab ta gana alma. PRO 11:31 Si e hustu wrdu rekompens riba tera, kuantu mas e malbado i e pekad! PRO 12:1 Esun ku ta stima disiplina ta stima konosementu, ma esun ku ta odia reprendementu ta bobo. PRO 12:2 Un bon hende lo risib grasia serka SEOR, ma un hende ku plania mal dat E lo konden. PRO 12:3 Un hende lo no wrdu stables pa medio di maldat, ma rais d i e hustu nunka lo no wrdu mov. PRO 12:4 Un muh birtuoso ta e korona di su esposo, ma e muh ku ta kousa brguensa ta manera putrimentu den su wesunan. PRO 12:5 E pens amentunan di e hustunan ta korekto, ma e konsehonan di e malbadonan ta engaoso. P RO 12:6 E palabranan di e malbadonan ta skonde warda pa drama sanger, ma boka di e hustunan lo libra nan. PRO 12:7 E malbadonan ta wrdu trastorn i no t'ei mas, ma kas di e hustunan lo permanes. PRO 12:8 Un hende lo wrdu elogi segun su sabiduria, ma un hende di kurason prvrso lo wrdu despresi. PRO 12:9 Mih ta esun ku ta wrdu meno presi, i tg tin un sirbid, ku esun ku ta hasi su mes grandi, i tin falta di pan. PR O 12:10 Un hende hustu ta kuida bida di su bestia, ma kompashon di e malbadonan ta kruel. PRO 12:11 Esun ku kultiv su tera lo tin pan na kantidat, ma esun ku kor e tras di banidat tin falta di komprendementu. PRO 12:12 E malbado ta dese e botn di hende malbado, ma rais di e hustunan ta duna fruta. PRO 12:13 Un hende malbad o ta kai den trampa dor di transgreshon di su lepnan, ma e hustu lo skapa for di tribulashon. PRO 12:14 Un hende lo wrdu sasi ku bondat dor di e fruta di su boka, i e echonan di man di un hende lo bolbe bk na dj. PRO 12:15 E kaminda di un bobo ta korekto den su mes bista, ma un hende sab ta esun ku ta skucha konseho. PRO 12 :16 Rabia di un bobo ta keda riparabel mesora, ma un hende prudente no ta hiba i nsulto na kuenta. PRO 12:17 Esun ku ta papia brdat ta konta loke ta korekto, ma u n testigu falsu ta papia mentira. PRO 12:18 Tin hende ta papia sin pensa, manera hink di spada, ma lenga di hende sab ta trese kuramentu. PRO 12:19 Lepnan ku ta p apia brdat lo ta stables pa semper, ma un lenga mentiroso ta pa un momento so. PRO 12:20 Tin engao den kurason di esnan ku ta plania maldat, ma konseheronan di pas tin goso. PRO 12:21 Lo no pasa nada malu ku e hustu, ma e malbadonan ta yen di problema. PRO 12:22 Lepnan mentiroso ta un abominashon pa SEOR, ma esnan ku ta tr ata ku fieldat ta Su delisia. PRO 12:23 Un hende prudente ta keda ketu tokante d i su konosementu, ma kurason di bobonan ta proklam lokura. PRO 12:24 Man di e hen de balente lo gobern, ma negligensia ta hiba na trabou frs. PRO 12:25 Ansha den kur ason di hende ta hasi abat, ma un bon palabra ta hasi kontentu. PRO 12:26 E hustu t a un guia pa su prhimo, ma kaminda di e malbadonan ta hasi nan kana dwal.

PRO 12:27 E floho no ta hasa loke el a kohe ku yagmentu, ma diligensia ta e pose shon presioso di hende. PRO 12:28 Den e kaminda di hustisia tin bida, i den e ka minda ei no tin morto. PRO 13:1 Un yu sab ta asept disiplina di su tata, ma un has id di bofon no ta hasi kaso di reprendementu. PRO 13:2 Un bon hende ta kome bon f or di e fruta di su boka, ma deseo di e traid ta violensia. PRO 13:3 Esun ku ward a su boka ta preserv su bida, ma esun ku habri su boka hanchu ta kaba na ruina. P RO 13:4 Alma di e hende floho ta antoh i no ta haa nada, ma alma di e hende balent e ta keda satisfecho. PRO 13:5 Un hende hustu ta odia mentira, ma un hende malba do ta aktua na un manera repugnante i brgonsoso. PRO 13:6 Hustisia ta warda esun ku su kaminda ta perfekto, ma maldat ta trastorn e pekad. PRO 13:7 Tin ku ta prete nd di ta riku, ma no tin nada; otro ta pretend di ta pober, ma tin gran rikesa. PR O 13:8 Preis di reskate pa bida di un hende ta su rikesa, ma e pober no ta tende ningun amenasa. PRO 13:9 Lus di e hustu ta briya kla, ma lampi di e malbado ta paga. PRO 13:10 Orguyo ta okashon pleitu so, ma sabiduria ta ku esnan ku ta asept konseho. PRO 13:11 Rikesa ha dor di engao lo mengua, ma esun ku rekoh dor di trabou ta oument esaki. PRO 13:12 Speransa pospon ta hasi e kurason sinti malu, ma deseo kumpl ta un palu di bida. PRO 13:13 Esun ku despresi instrukshon lo paga pesei, ma esun ku teme e mandamentu lo wrdu rekompens. PRO 13:14 Siansa di e hende sab ta un fuente di bida, pa evit e trampanan di morto. PRO 13:15 Bon komprendementu ta pro dus grasia, ma kaminda di e transgresornan ta duru. PRO 13:16 Tur hende prudente ta trata ku konosementu, ma un bobo ta manifest lokura. PRO 13:17 Un mensahero ma lbado ta kai den atversidat, ma un embahador fiel ta trese kuramentu. PRO 13:18 Pobresa i brguensa lo bin riba esun ku neglish instrukshon, ma esun ku hasi kaso d i korekshon lo wrdu onr. PRO 13:19 Deseo kumpl ta agradabel pa e alma, ma pa apart s u mes for di maldat ta un abominashon pa e bobonan. PRO 13:20 Esun ku anda ku he nde sab lo ta sab, ma un kompaero di hende bobo lo sufri dao. PRO 13:21 Atversidat t a prsigu pekadnan, ma e hustunan lo wrdu rekompens ku prosperidat. PRO 13:22 Un bon h ende ta laga un erensia pa yunan di su yunan, i rikesa di e pekad ta ward pa e hus tu. PRO 13:23 Tin abundansia di kuminda den kunuku di e pober, ma esei ta bai prd pa falta di hustisia. PRO 13:24 Esun ku laga di uza bara ta odia su yu, ma esun ku ta stim' ta disiplin' for di tempran. PRO 13:25 E hustu tin sufisiente pa satis fas su apetit, ma stoma di e malbadonan ta pidi ketu bai. PRO 14:1 E muh sab ta tra ha su kas, ma esun bobo ta bash' abou ku su mes man. PRO 14:2 Esun ku ta kana den rektitut ta teme SEOR, ma esun ku ta prvrso den su kamindanan ta despresi'E. PRO 1 4:3 Den boka di e bobo tin un bara pa su lomba, ma lepnan di e sabnan lo preserv n an. PRO 14:4 Kaminda no tin buey, stal ta keda limpi, ma dor di forsa di buey ti n gran abundansia. PRO 14:5 Un testigu fiel no ta gaa, ma un testigu falsu ta pap ia mentira. PRO 14:6 Un hasid di bofon ta buska sabiduria i no ta ha', ma konosemen tu ta fasil pa esun ku tin komprendementu. PRO 14:7 Bandon e presensia di un hend e bobo, sino lo bo no disern palabranan di konosementu. PRO 14:8 Sabiduria di e p rudente ta pa komprend su kaminda, ma bobedat di e bobonan ta engao. PRO 14:9 Hend e bobo ta hasi bofon di pik, ma e fabor di Dios ta biba meimei di e rektonan. PRO 14:10 E kurason konos su mes amargura, i un deskonos no ta kompart den su goso. PR O 14:11 Kas di e malbadonan lo wrdu destru, ma tnt di e rektonan lo flores. PRO 14:1 2 Tin un kaminda ku ta parse bon den bista di hende, ma su fin ta e kaminda di m orto. PRO 14:13 Asta den harimentu kurason por tin dol, i goso por kaba na pena. PRO 14:14 Esun ku ta infiel den su kurason lo fada di su mes kamindanan, ma un b on hende lo keda satisfecho ku esun di dj. PRO 14:15 E hende simpel ta kere tur k os, ma e hmber prudente ta wak bon unda e ta bai. PRO 14:16 Un hende sab ta koutel oso, i ta apart su mes for di maldat, ma e bobo ta arogante i sin kuidou. PRO 14: 17 Un hende ku ta rabia lih ta hasi ko'i bobo, i un hende ku mal intenshon ta wrdu odi. PRO 14:18 E simpelnan ta ered lokura, ma e prudentenan ta koron ku konosement u. PRO 14:19 E malbadonan lo big pa e bonnan, i e impionan lo big na e portanan di hende hustu. PRO 14:20 E pober ta wrdu odi asta dor di su bisia, ma e riku tin hop i amigu. PRO 14:21 Esun ku despresi su prhimo ta hasi pik, ma esun ku tin miserikrdi a di e pobernan ta felis. PRO 14:22 Esnan ku ta plania maldat no ta kana dwal? M a lo tin miserikrdia i brdat pa esnan ku ta plania bondat. PRO 14:23 Den tur trabo u tin ganashi, ma djis papia ku boka so ta kondus na pobresa. PRO 14:24 Korona di e sabnan ta nan rikesa, ma bobedat di e bobonan ta lokura.

PRO 14:25 Un testigu brdadero ta salba bidanan, ma esun ku papia mentira ta trais honero. PRO 14:26 Den e temor di SEOR tin konfiansa fuerte, i su yunan lo tin un lug di refugio. PRO 14:27 E temor di SEOR ta un fuente di bida, pa evit e trampanan di morto. PRO 14:28 Un poblashon grandi ta gloria di un rei, ma skarsedat di he nde ta ruina di un prens. PRO 14:29 Esun ku no ta rabia lih tin gran komprendemen tu, ma esun ku ta rabia lih ta halsa bobedat. PRO 14:30 Un kurason trankil ta bid a pa e kurpa, ma envidia ta putrimentu di wesu. PRO 14:31 Esun ku oprim e pober t a insult Esun ku a trah', ma esun ku tene miserikrdia di esun den nesesidat ta onr' E. PRO 14:32 E malbado ta keda bent abou den su maldat, ma e hustu tin un refugio na ora di su morto. PRO 14:33 Sabiduria ta repos den kurason di esun ku tin komp rendementu, i asta entre e bobonan e ta hasi su mes konos. PRO 14:34 Hustisia ta halsa un nashon, ma pik ta un brguensa pa kualke nashon. PRO 14:35 Rei tin delisia den un sirbid sab, ma su rabia ta kontra esun ku ta kousa brguensa. PRO 15:1 Un ko ntesta suave ta kita rabia, ma un palabra skrpi ta lanta rabia. PRO 15:2 Lenga di e sabnan ta uza konosementu korektamente, ma boka di e bobonan ta brota lokura. PRO 15:3 E wowonan di SEOR ta tur kaminda, vigilando malu i bon. PRO 15:4 Un leng a suave ta un palu di bida, ma prvrsidat den dj ta kibra e spiritu. PRO 15:5 Un bob o ta despresi disiplina di su tata, ma esun ku asept reprendementu ta prudente. PR O 15:6 Den kas di e hustu tin hopi rikesa, ma den ganashi di e malbado tin probl ema. PRO 15:7 Lepnan di e sabnan ta plama konosementu, ma kurason di e bobonan no ta hasi asina. PRO 15:8 Sakrifisio di e malbadonan ta abominashon pa SEOR, ma or ashon di e rektonan ta Su delisia. PRO 15:9 Kaminda di e malbado ta abominashon pa SEOR, ma E ta stima esun ku ta sigui hustisia. PRO 15:10 Disiplina severo ta p a esun ku bandon e kaminda; esun ku ta odia reprendementu lo muri. PRO 15:11 Seol i Abadon ta dilanti di SEOR, kuantu mas e kurasonnan di hende! PRO 15:12 Un hasi d di bofon no ta stima esun ku reprend', ni e lo no bai serka e sabnan. PRO 15:13 U n kurason alegre ta hasi kara kontentu, ma ora ku e kurason ta tristu, e spiritu ta kibr. PRO 15:14 Kurason di esun ku tin komprendementu ta buska konosementu, m a boka di e bobo ta aliment su mes ku lokura. PRO 15:15 Tur e dianan di esun ku t a aflig ta malu, ma esun di kurason kontentu semper tin fiesta. PRO 15:16 Mih djis un tiki, ku e temor di SEOR, ku gran tesoro, i problema huntu kun. PRO 15:17 Mih u n tay di brdura kaminda tin amor, ku un toro grd i odio huntu kun. PRO 15:18 Un hende ku ta rabia lih ta lanta pleitu, ma esun ku no ta rabia lih ta kalma pleitu. PRO 15:19 Kaminda di e floho ta manera un trankera di sumpia, ma bereha di e rektonan ta un kaminda grandi. PRO 15:20 Un yu hmber sab ta hasi su tata kontentu, ma un hm ber bobo ta despresi su mama. PRO 15:21 Bobedat ta alegria pa esun ku falta kompr endementu, ma un hende di komprendementu ta kana den rektitut. PRO 15:22 Pa falt a di konseho plannan ta frakas, ma ku hopi konsehero nan ta wrdu logr. PRO 15:23 Un hende tin alegria ora ku e duna un bon kontesta, i ki bon ta un palabra dun na o ra! PRO 15:24 E bereha di bida ta subi bai ariba pa esun sab, asina ku e por keda leu for di Seol abou. PRO 15:25 SEOR lo destru kas di e orguyosonan, ma E lo stab les frontera di e biuda. PRO 15:26 Plannan di maldat ta un abominashon pa SEOR, ma palabranan agradabel ta puru. PRO 15:27 Esun ku ta haragan pa ganashi ta tormen t su mes kas, ma esun ku ta odia plaka pas bou di mesa lo biba. PRO 15:28 Kurason di e hustu ta studia bon kon pa kontest, ma for di boka di e malbadonan ta brota maldat. PRO 15:29 SEOR ta leu for di e malbadonan, ma E ta tende orashon di e hus tunan. PRO 15:30 Wowo ku ta briya ta alegr kurason; bon notisia ta hasi wesu sal. PRO 15:31 Orea ku ta skucha reprendementu di bida lo biba meimei di e sabnan. PRO 15:32 Esun ku neglish disiplina ta despresi su mes alma, ma esun ku skucha repren dementu ta atkir komprendementu. PRO 15:33 E temor di SEOR ta instrukshon pa sabid uria, i prom ku onor ta bin umildat. PRO 16:1 E plannan di kurason ta pertenes na hende, ma e kontesta di lenga ta bin di SEOR. PRO 16:2 Tur e kamindanan di un hen de ta limpi den su mes bista, ma SEOR ta pisa e motibunan. PRO 16:3 Enkomend bo ob ranan na SEOR, i bo plannan lo wrdu stables. PRO 16:4 SEOR a traha tur kos ku un pro psito, s, asta e malbado pa e dia di kalamidat. PRO 16:5 Kada hende ku ta orguyoso di kurason ta un abominashon pa SEOR; siguramente e lo no keda sin kastigu.

PRO 16:6 Pa medio di miserikrdia i brdat inikidat ta wrdu ekspi, i pa medio di e tem or di SEOR hende ta keda leu for di maldat. PRO 16:7 Ora ku un hende su kaminda t a agrad SEOR, E ta pone asta su enemigunan keda na pas kun. PRO 16:8 Mih un tiki ku hustisia, ku gran entrada ku inhustisia. PRO 16:9 E mente di un hende ta plania su kaminda, ma SEOR ta dirig su pasonan. PRO 16:10 Un sentensia dibino ta riba lep di rei; su boka no mester faya ora ku e ta huzga. PRO 16:11 Peso i balansa hust u ta di SEOR, tur e piedranan-pa-pisa, ku ta den e saku, ta Su obra. PRO 16:12 Ta un abominashon pa reinan hasi maldat, pasobra un trono ta wrdu stables riba husti sia. PRO 16:13 Lepnan hustu ta e delisia di reinan, i nan ta stima esun ku ta pa pia loke ta korekto. PRO 16:14 Rabia di un rei ta manera mensaheronan di morto, ma un hende sab lo kalma esaki. PRO 16:15 Den e lus riba kara di rei tin bida, i su grasia ta manera un nubia di awaseru di primavera. PRO 16:16 Kuantu mas mih ta pa haa sabiduria ku pa haa oro! I pa haa komprendementu ta di prefer riba plata. PR O 16:17 Kaminda grandi di e rektonan ta: pa apart bo mes for di maldat; esun ku p aga tino kon e ta kana ta preserv su alma. PRO 16:18 Orguyo ta bin prom ku destruk shon, i un spiritu arogante prom ku kada. PRO 16:19 Ta mih pa ta di un spiritu umil de huntu ku e umildenan, ku parti botn ku e orguyosonan. PRO 16:20 Esun ku paga t ino na e palabra lo haa bondat, i bendishon ta esun ku ta konfia den SEOR. PRO 16:2 1 Esun di kurason sab lo wrdu yam prudente, i palabranan agradabel ta promov konosem entu. PRO 16:22 Komprendementu ta un fuente di bida pa esun ku tin , ma e disipli na di hende bobo ta bobedat. PRO 16:23 Kurason di un hende sab ta guia su boka, i su lepnan ta papia ku konosementu. PRO 16:24 Palabranan agradabel ta manera un panal di miel, dushi pa alma i kuramentu pa wesu. PRO 16:25 Tin un kaminda ku ta parse bon den bista di hende, ma su fin ta e kaminda di morto. PRO 16:26 Apetit di un trahad ta traha p', pasobra su boka ta obligu'. PRO 16:27 Un hende prvrso ta k oba saka maldat, i su palabranan ta manera un kandela tur na flam. PRO 16:28 Un hende prvrso ta sembra pleitu, i un hasid di redu ta separ amigunan ntimo. PRO 16:29 Un hende violento ta tenta su prhimo, i ta hib' den un kaminda ku no ta bon. PRO 1 6:30 Esun ku kinip ku su wowo ta hasi asina pa plania kosnan prvrso; esun ku primi su lepnan riba otro tin mal intenshon. PRO 16:31 Kabei blanku ta un korona di gl oria; den e kaminda di hustisia e ta wrdu ha. PRO 16:32 Esun ku no ta rabia lih ta m ih ku e poderoso, i esun ku ta gobern su spiritu ta mih ku esun ku ta kaptur un stat . PRO 16:33 Lt ta wrdu tir den skochi, ma SEOR ta Esun ku ta disid tur kos. PRO 17:1 Mih un pida pan seku, ku trankilidat, ku un kas yen di ko'i kome, ku pleitamentu. PRO 17:2 Un sirbid sab lo gobern riba un yu ku ta kousa brguensa, i e lo tin parti den e erensia huntu ku e rumannan. PRO 17:3 Wea pa dirti metal ta pa plata, i frn u ta pa oro, ma ta SEOR ta sonda kurason. PRO 17:4 Un malbado ta skucha na lepnan engaoso; i un gaad ta paga atenshon na lenga malisioso. PRO 17:5 Esun ku hasi bofo n di e hende pober ta insult Esun ku a trah'; i esun ku gosa di mira kalamidat lo no keda sin kastigu. PRO 17:6 Nietu ta korona di hende bieu, i gloria di e yunan ta nan mayornan. PRO 17:7 Palabranan elokuente no ta pas den boka di un hende b obo, muchu menos lepnan mentiroso ta pas pa un prens. PRO 17:8 Plaka pas bou di m esa ta manera un talisman den bista di su doo; unda ku e bira, e ta prosper. PRO 1 7:9 Esun ku tapa un transgreshon ta buska amor, ma esun ku ripit un asunto ta sep ar amigunan ntimo. PRO 17:10 Un reprendementu ta drenta mas profundo den un hende ku tin komprendementu, ku shen sla den un bobo. PRO 17:11 Un hende rebelde ta bu ska solamente maldat, pesei un mensahero kruel lo wrdu mand kontra dj. PRO 17:12 Mi h enfrent un ber ku nan a hrta su yunan for di dj, ku enfrent un bobo den su bobedat. PRO 17:13 Esun ku paga bon ku malu, maldat lo no bai for di su kas nunka. PRO 1 7:14 E kuminsamentu di pleitu ta manera ora dam kibra; pesei, laga e asunto para , prom ku e rement. PRO 17:15 Esun ku hustifik e malbado, i esun ku konden e hustu, tur dos ta abominashon pa SEOR. PRO 17:16 Ki bal plaka den man di un bobo pa kump ra sabiduria, siendo ku e no tin deseo pa haa esei? PRO 17:17 Un amigu ta stima t ur ora bai, i un ruman ta nas pa tempu di atversidat. PRO 17:18 Un hende ku falta komprendementu ta sera kombenio, i ta para brg den presensia di su prhimo.

PRO 17:19 Esun ku stima transgreshon ta stima pleitu, i esun ku traha un porta h altu ta buska destrukshon. PRO 17:20 Un hende ku kurason engaoso nunka ta haa bond at, i esun ku lenga prvrso ta kai den maldat. PRO 17:21 Esun ku engendr un bobo ta engendr' pa su mes tristesa, i tata di un bobo no tin goso. PRO 17:22 Un kurason kontentu ta un bon remedi, ma un spiritu abat ta seka wesu. PRO 17:23 Un malbado ta asept plaka pas bou di mesa, pa trose e kaminda di hustisia. PRO 17:24 Sabiduri a ta dilanti di esun ku tin komprendementu, ma wowo di un bobo ta dwal te na e f innan di tera. PRO 17:25 Un yu bobo ta tristesa pa su tata, i amargura pa esun k u a pon' na mundu. PRO 17:26 Tampoko no ta bon pa kastig e hustu, ni pa suta e nob elnan pa nan rektitut. PRO 17:27 Esun ku midi su palabranan tin konosementu, i e sun ku tin un spiritu kalmo ta un hende di komprendementu. PRO 17:28 Asta un bob o ta pasa pa sab, ora ku e keda ketu; ora ku e sera su boka, e ta pasa pa un hend e prudente. PRO 18:1 Esun ku isol su mes ta buska su mes deseo; su furia ta lanta kontra tur sabiduria sano. PRO 18:2 Un bobo no tin delisia den komprendementu, ma solamente den ekspreshon di su mes opinion. PRO 18:3 Ora ku un malbado bin, d espresio tambe ta bin, i huntu ku desonor ta bin reproche. PRO 18:4 E palabranan di boka di un hende ta awa hundu, i e fuente di sabiduria ta un roi ku ta brota . PRO 18:5 No ta bon pa duna un malbado preferensia, ni pa laga un hustu kai na ora di huisio. PRO 18:6 E lepnan di un bobo ta trese pleitu, i su boka ta pidi s la. PRO 18:7 E boka di un bobo ta su ruina, i su lepnan ta un trampa pa su alma. PRO 18:8 E palabranan di un hasid di redu ta manera kuminda di boka dushi, i nan ta baha bai te den e partinan di mas paden di hende. PRO 18:9 Tambe esun ku ta floho den su trabou ta ruman di esun ku ta destru. PRO 18:10 E nmber di SEOR ta un toren fuerte; e hustu ta kore drenta den dj i ta sigur. PRO 18:11 E rikesa di un hende riku ta su stat fortifik, i manera muraya haltu den su mes imaginashon. PRO 18:12 Prom ku su kada kurason di un hende ta halsa su mes, ma umildat ta bin prom ku onor. PRO 18:13 Esun ku rospond prom ku e skucha, esei ta bobedat i brguensa p'. PRO 18:14 E spiritu di un hende ta sosten' den su malesa, ma ken por soport un spi ritu abat? PRO 18:15 Kurason di e hende prudente ta atkir konosementu, i orea di e hende sab ta buska konosementu. PRO 18:16 Regalo di un hende ta habri kaminda p', i ta hib' dilanti di hmbernan grandi. PRO 18:17 Esun ku ta prom pa pleita su kaso ta parse hustu, te ora ku un otro bin interogu'. PRO 18:18 Tiramentu di lt ta pone fin na pleitu, i ta tene e poderosonan separ for di otro. PRO 18:19 Un ruman ofe nd ta mas difisil pa gana ku un stat fortifik, i pleitu ta manera baranan di un ka stel. PRO 18:20 Barika di un hende lo keda satisfecho ku e fruta di su boka; e l o keda satisfecho ku e produkto di su lepnan. PRO 18:21 Morto i bida ta den e po der di lenga, i esnan ku stima esaki lo kome su fruta. PRO 18:22 Esun ku haa un e sposa ta haa algu bon, i ta risib fabor for di SEOR. PRO 18:23 E pober ta papia ku rogamentu, ma e riku ta rospond brutu. PRO 18:24 Un hende ku tin hopi amigu por y ega na ruina, ma tin un amigu ku ta mas peg ku un ruman. PRO 19:1 Mih un hende pob er ku ta kana den su integridat, ku un hende ku tin boka prvrso i ta bobo tambe. P RO 19:2 Tampoko no ta bon pa hende ta sin konosementu; i esun ku ta pur ku su pia nan ta peka. PRO 19:3 Lokura di un hende ta ruin su kaminda, i den su kurason e t a bira razu kontra SEOR. PRO 19:4 Rikesa ta trese hopi amigu, ma amigu di un hend e pober ta bandon'. PRO 19:5 Un testigu falsu no ta keda sin kastigu, i esun ku t a papia mentira no ta skapa. PRO 19:6 Hopi ta esnan ku ta buska fabor di hende g eneroso, i tur hende ta amigu di esun ku ta duna regalo. PRO 19:7 Tur ruman di e hende pober ta odi'; kuantu mas su amigunan ta hala leu for di dj! E ta buska nan ku palabra, ma nan no t'ei mas. PRO 19:8 Esun ku haa sabiduria ta stima su mes a lma; esun ku warda komprendementu lo haa bondat. PRO 19:9 Un testigu falsu lo no keda sin kastigu, i esun ku papia mentira lo peres. PRO 19:10 Luho no ta pas pa u n bobo, muchu menos pa un esklabu gobern riba prensnan. PRO 19:11 Prudensia di un hende ta hasi ku e no ta rabia lih, i pa laga un ofensa pasa ta su gloria. PRO 1 9:12 Furia di un rei ta manera e gruamentu di leon, ma su grasia ta manera serena riba yerba. PRO 19:13 Un yu bobo ta kalamidat pa su tata, i pleitamentu di un e sposa ta manera gota di awa ku ta lk konstantemente. PRO 19:14 Kas i rikesa ta er ensia di tatanan, ma un esposa prudente ta di SEOR. PRO 19:15 Flohedat ta pone he nde kai den soo profundo, i un hende ku sinta prnada lo sufri hamber. PRO 19:16 Es un ku warda e mandamentu ta warda su alma, ma esun ku deskuid su kamindanan lo mu ri.

PRO 19:17 Esun ku tene miserikrdia di un hende pober ta fia SEOR, i E lo pagu' bk pa su bon obra. PRO 19:18 Disiplin bo yu mientras ku tin speransa ainda, i no dese s u morto. PRO 19:19 Un hende di mal rabia lo sufri kastigu, pasobra si bo reskat', lo bo tin ku hasi atrobe. PRO 19:20 Skucha konseho i asept disiplina, pa bo por t a sab pa restu di bo bida. PRO 19:21 Tin hopi plan den kurason di hende, ma e kon seho di SEOR, esei lo permanes. PRO 19:22 Loke ta deseabel den un hende ta su kario ; i un hende pober ta mih ku un gaad. PRO 19:23 E temor di SEOR ta kondus na bida, as ina ku un hende por drumi trankil, sin miedu di maldat. PRO 19:24 Un floho ta hi nka su man den tay, i ni sikiera ta hib' bk na su boka. PRO 19:25 Suta un hasid di b ofon, i un simpel lo bira spirtu, i koreg un ku tin komprendementu, i e lo haa kono sementu. PRO 19:26 Esun ku maltrat su tata i kore ku su mama ta un yu ku ta kousa brguensa i ta trese reproche. PRO 19:27 Stp di skucha instrukshon, mi yu, i lo bo desvi for di e palabranan di konosementu. PRO 19:28 Un testigu prvrso ta hasi bofo n di hustisia, i boka di e malbado ta guli inikidat. PRO 19:29 Huisio ta prepar p a hasid di bofon, i sla pa lomba di bobo. PRO 20:1 Bia ta un hasid di bofon, bibida strki un borotad; i esun ku ta bou di su influensia no ta sab. PRO 20:2 E furia di un rei ta manera e gruamentu di leon; esun ku probok' na rabia ta peka kontra su mes alma. PRO 20:3 Evit pleitu ta un onor pa un hende, ma tur bobo ta kla pa plei ta. PRO 20:4 Den hrfst e floho no ta plug; pesei e ta pidi den tempu di kosecha, ma e no ta haa nada. PRO 20:5 Un plan den kurason di un hende ta manera awa hundu , ma un hende di komprendementu ta saka esaki af. PRO 20:6 Hopi hende ta proklam n an mes lealtat, ma ken por haa un hende konfiabel? PRO 20:7 Un hende hustu ku ta kana den su integridat, ki bendishon su yunan ta despues di dj. PRO 20:8 Un rei ku ta sinta riba trono di hustisia ta sefta tur maldat ku su wowonan. PRO 20:9 Ken por bisa: "Mi a limpia mi kurason, mi ta limpi di mi pik"? PRO 20:10 Peso falsu i mid falsu, tur dos ta abominashon pa SEOR. PRO 20:11 Te asta un mucha ta konos pa su echonan, si su kondukta ta puru i rekto. PRO 20:12 Orea ku ta tende i wowo k u ta mira, SEOR a traha tur dos. PRO 20:13 No stima soo, pa bo no bira pober; habr i bo wowo, i lo bo tin pan na abundansia. PRO 20:14 E kumprad ta bisa: "E no ta b on, e no ta bon"; ma ora ku e bira bai, e ora ei s e ta gaba. PRO 20:15 Tin oro i rub na kantidat, ma lepnan prudente ta prenda presioso. PRO 20:16 Kohe paa di esu n ku ta para brg pa un deskonos, i tene mes komo garantia ora ku e para brg pa stra nheronan. PRO 20:17 Pan ha ku engao ta dushi pa un hende, ma despues su boka lo ta yen di greis. PRO 20:18 Traha plan dor di buska konseho; i si bo bai guera, bai bou di bon guiansa. PRO 20:19 Esun ku ta kana hasi redu ta saka sekreto; pesei, no asosi ku esun ku tin lenga ls. PRO 20:20 Esun ku maldishon su tata f su mama, su lampi lo wrdu pag den tempu di skuridat profundo. PRO 20:21 Un erensia ha muchu lih n a prinsipio lo no ta bendishon na fin. PRO 20:22 No bisa: "Lo mi paga maldat bk"; spera riba SEOR i E lo salbabo. PRO 20:23 Peso falsu ta un abominashon pa SEOR, i un balansa engaoso no ta bon. PRO 20:24 Ta SEOR ta dirig pasonan di hende; pues, ko n un hende por komprend su mes kaminda? PRO 20:25 Ta un trampa pa un hende bisa s in pensa: "Esaki ta santu!" i despues di a hasi e promesa, e bai reflekshon riba kiko el a hasi. PRO 20:26 Un rei sab ta sefta e malbadonan, i ta pasa e wil riba nan. PRO 20:27 E spiritu di hende ta e lampi di SEOR, ku ta skudri e profundidat di su kurason. PRO 20:28 Lealtat i brdat ta preserv rei, i pa medio di hustisia e ta sosten su trono. PRO 20:29 Gloria di hende yn ta nan forsa, i onor di hende bieu ta nan kabei blanku. PRO 20:30 Sota ku ta herid ta limpia saka maldat af, i sla ta purifik profundidat di kurason. PRO 21:1 Manera riunan di awa, asina kurason di rei ta den e man di SEOR; E ta bir' pa unda ku E kier. PRO 21:2 Tur kaminda di hen de ta rekto den su mes bista, ma SEOR ta pisa kurason. PRO 21:3 Hasi hustisia i h uisio ta mas aseptabel pa SEOR ku sakrifisio. PRO 21:4 Un mirada orguyoso, un kur ason hals, i e lampi di e malbado ta pik. PRO 21:5 E plannan di hende balente sigu ramente ta kondus na abundansia, ma tur esnan ku tin pur, siguramente ta result den pobresa. PRO 21:6 Un tesoro ha pa medio di un lenga engaoso ta damp ku ta pasa lih, un trampa mortal.

PRO 21:7 Violensia di e malbado lo lastr' bai kun, pasobra e ta nenga di hasi huis io. PRO 21:8 E kaminda di un hende kulpabel ta tros, ma pa loke ta e hende puru, su kondukta ta rekto. PRO 21:9 Mih biba den un skina riba dak, ku biba den un kas huntu ku un muh pleitad. PRO 21:10 Alma di e malbado ta dese maldat; su prhimo no t a haa grasia den su bista. PRO 21:11 Ora ku e hasid di bofon wrdu kastig, e simpel t a bira sab, ma ora ku e sab wrdu instru, e ta haa konosementu. PRO 21:12 E hustu ta o pserv kas di e malbado, e ta entreg e malbadonan na ruina. PRO 21:13 Esun ku sera su orea pa sklamashon di e pober, e tambe lo sklama, ma lo no wrdu kontest. PRO 21 :14 Un regalo na sekreto ta kalma rabia, i plaka pas bou di mesa ta kalma furia p is. PRO 21:15 Pa ehekut hustisia ta goso pa e hustu, ma ta teror pa e hasidnan di i nikidat. PRO 21:16 Un hende ku dwal kita for di e kaminda di komprendementu lo r epos den e asamblea di e mortonan. PRO 21:17 Esun ku gusta plaser lo bira un hend e pober; esun ku gusta bia i zeta lo no bira riku. PRO 21:18 E malbado ta preis d i reskate pa e hustu, i e infiel pa e rekto. PRO 21:19 Mih biba den desierto, ku biba huntu ku un muh pleitad i rabiad. PRO 21:20 Tin tesoro presioso i zeta den kas di e sab, ma un hende bobo ta drispid tur loke e tin. PRO 21:21 Esun ku aspir na h ustisia i lealtat ta haa bida, hustisia i onor. PRO 21:22 Un hende sab ta subi mur aya di stat di e poderoso, i ta bash'abou e fortalesa den kual nan ta konfia. PR O 21:23 Esun ku warda su boka i su lenga ta warda su alma di angustia. PRO 21:24 Un hende orguyoso i arogante-- "Hasid di bofon" ta su nmber; e ta aktua ku orguyo insolente. PRO 21:25 Deseo di e floho ta mat', pasobra su mannan ta nenga di tra ha. PRO 21:26 E ta pasa henter dia ta kudish, mientras ku e hustu ta duna sin ten e nada atras. PRO 21:27 Sakrifisio di e malbado ta un abominashon, kuantu mas or a ku e tres' ku mal intenshon. PRO 21:28 Un testigu falsu lo peres, ma palabra di un hende obedesido lo permanes. PRO 21:29 Un hende malbado ta sera su kara, ma e hende rekto ta stables su kaminda. PRO 21:30 No tin sabiduria, ni komprendementu, ni konseho kontra SEOR. PRO 21:31 E kabai ta wrdu prepar pa e dia di bataya, ma vi ktoria ta pertenes na SEOR. PRO 22:1 Un bon nmber ta mas di dese ku gran rikesa, i a presio ta mih ku plata i oro. PRO 22:2 Riku i pober tin esaki den komun: SEOR ta E sun ku a traha nan tur. PRO 22:3 Un hende prudente ta mira maldat i ta skonde, m a e simpelnan ta sigui bai, i ta haa kastigu pa esei. PRO 22:4 E rekompensa di um ildat i e temor di SEOR ta rikesa, onor i bida. PRO 22:5 Sumpia i trampa ta den ka minda di e hende prvrso; esun ku ta warda su alma lo keda leu di nan. PRO 22:6 Ins tru un mucha den e kaminda ku e mester kana, i asta ora ku e bira bieu e lo no ap art su mes for di dj. PRO 22:7 E riku ta manda riba e pobernan, i e fiad ta bira es klabu di esun ku ta fi'. PRO 22:8 Esun ku sembra inikidat lo kosech banidat, i e b ara di su furia lo peres. PRO 22:9 Esun ku ta generoso lo ta bendishon, pasobra e ta kompart su pan ku esun ku ta pober. PRO 22:10 Kore ku e hasid di bofon i pleitu lo sali bai; s, pleitu i insulto lo stp. PRO 22:11 Esun ku ta stima puresa di kur ason, i ku su manera di papia ta karioso, rei ta su amigu. PRO 22:12 E wowonan di SEOR ta preserv konosementu, ma E ta trastorn palabra di e hmber traishonero. PRO 2 2:13 E floho ta bisa: "Tin un leon paf; lo mi wrdu mat den kaya!" PRO 22:14 E boka di un adltera ta un pos hundu; esun ku SEOR maldishon lo kai aden. PRO 22:15 Lokura ta mar den kurason di un mucha; bara di korekshon lo aleh esaki for di dj. PRO 22: 16 Esun ku oprim e pober pa oument su rikesa, i esun ku duna na e riku, sigurament e lo yega na pobresa. PRO 22:17 Inklin bo orea i tende e palabranan di hende sab, i dirig bo kurason na mi konosementu. PRO 22:18 Pasobra lo ta algu agradabel si b o warda nan den bo, pa nan por ta kontinuamente riba bo lepnan. PRO 22:19 Pa bo konfiansa por ta den SEOR, mi a siabo awe, s, abo. PRO 22:20 No t'asina ku mi a ski rbibo kosnan ekselente di konseho i konosementu, PRO 22:21 pa lagabo sa e siguri dat di e palabranan di brdat, pa bo por kontest korektamente esun ku a mandabo? PR O 22:22 No hrta hende pober, pasobra e ta pober, ni oprim hende aflig na e porta di stat; PRO 22:23 pasobra SEOR lo pleita nan kaso, i kita bida di esnan ku ta hrta nan. PRO 22:24 No sera amistat ku hende ku ta gusta rabia, i no anda ku hende di mal genio, PRO 22:25 pa bo no sia su kamindanan, i pone un trampa pa bo alma. PR O 22:26 No sea un di esnan ku ta para brg, un di esnan ku ta para brg pa debe. PRO 22:27 Si bo no tin nada pa paga kun, pakiko nan lo mester kita bo kama fo'i bou di bo?

PRO 22:28 No kita marka di e frontera antiguo ku bo tatanan a pone. PRO 22:29 Bo ta mira un hende ku abilidat den su trabou? E lo para dilanti di reinan; e lo n o para dilanti di hende insignifikante. PRO 23:1 Ora bo sinta pa kome ku un gobe rnante, paga bon atenshon na loke tin bo dilanti, PRO 23:2 i pone kuch na bo garg anta, si bo ta un hende golos. PRO 23:3 No dese su delikatesanan, pasobra esaki t a kuminda engaoso. PRO 23:4 No kansa bo kurpa pa rikesa; stp di preokup pa esei. PR O 23:5 Ora bo pone bo bista riba dj, e no t'ei mas. Pasobra rikesa siguramente ta kria hala pa su mes, manera un guila ku ta bula bai laira. PRO 23:6 No kome pan di hende pichiri, ni dese su delikatesanan; PRO 23:7 pasobra manera e ta pensa de n su kurason, asina e ta. E ta bisabo: "Kome i bebe!" ma su kurason no ta ku bo. PRO 23:8 Lo bo saka bk e boka di kuminda ku bo a kome, i bo palabranan karioso lo ta prnada. PRO 23:9 No papia den presensia di un bobo, pasobra e lo despresi e sa biduria di bo palabranan. PRO 23:10 No kita marka di e frontera antiguo, ni dren ta kunuku di e wrfanonan. PRO 23:11 Pasobra nan Redentor ta poderoso; E lo pleita nan kaso kontra bo. PRO 23:12 Dirig bo kurason na instrukshon, i bo oreanan na p alabranan di konosementu. PRO 23:13 No keda sin duna un mucha disiplina; maske b o sut' ku bara, e lo no muri. PRO 23:14 Sut' ku bara, i libra su alma for di Seol. PRO 23:15 Mi yu, si bo kurason ta sab, e ora ei mi kurason tambe lo keda kontent u. PRO 23:16 S, mi alma lo regosih, ora bo lepnan papia loke ta korekto. PRO 23:17 No laga bo kurason envidi pekad, ma biba semper den e temor di SEOR. PRO 23:18 Sig uramente tin un futuro, i bo speransa lo no wrdu krt kit af. PRO 23:19 Skucha, mi yu, i sea sab, i dirig bo kurason riba e kaminda. PRO 23:20 No anda ku esnan ku ta gu sta dal nan bia, ni ku esnan ku ta golos pa kome karni. PRO 23:21 Pasobra e burac h i e hende golos lo bira pober, i kabishamentu lo hasi un hende bisti paa kibr. PR O 23:22 Skucha na bo tata ku a engendrbo, i no despresi bo mama ora ku e bira bieu . PRO 23:23 Kumpra brdat, i no bend', tambe sabiduria, instrukshon i komprendement u. PRO 23:24 Tata di e hustu lo tin gran goso, i esun ku engendr un yu sab lo tin delisia den dj. PRO 23:25 Laga bo tata i bo mama ta kontentu, i laga esun ku a haa bo regosih. PRO 23:26 Mi yu, dunami bo kurason, i laga bo wowo tin delisia den mi kamindanan. PRO 23:27 Pasobra un prostituta ta un buraku hundu, i un adltera ta un pos smal. PRO 23:28 S, e ta skonde lur manera ladron, i ta oument e infielnan e ntre hmbernan. PRO 23:29 Ken tin ai? Ken tin ferdrit? Ken tin pleitu? Ken tin keh o? Ken tin herida sin kousa? Ken tin wowo kr? PRO 23:30 Esnan ku ta sinta oranan l argu ku bia, esnan ku ta bai pa purba bia meskl. PRO 23:31 No wak bia ora ku e ta kr, ora ku e ta briya den kopa, ora ku e ta baha suave asina; PRO 23:32 na final e t a morde manera kolebra, i ta pika manera vbora. PRO 23:33 Bo wowonan lo mira kosn an strao, i bo kurason lo ekspres kosnan prvrso. PRO 23:34 Lo bo ta manera un hende drum meimei di laman, f manera un hende drum riba tp di un master. PRO 23:35 Lo bo b isa: "Nan a dal mi, ma mi no a sinti! Nan a batimi, ma mi no tabata sa mes! Ki o ra lo mi spirta? E ora ei mi ta bolbe buska mas." PRO 24:1 No sea envidioso di he nde malbado, ni dese di ta huntu ku nan; PRO 24:2 pasobra nan kurason ta plania v iolensia, i nan lepnan ta papia di kalamidat. PRO 24:3 Ku sabiduria un kas ta wrd u trah, i ku komprendementu e ta wrdu stables. PRO 24:4 I ku konosementu e kamberna n ta wrdu yen ku tur rikesa presioso i agradabel. PRO 24:5 Un hmber sab ta fuerte, i un hmber di konosementu ta oument poder. PRO 24:6 Pa medio di konseho sab bo ta ha si guera, i den un multitut di konseheronan tin viktoria. PRO 24:7 Sabiduria ta for di alkanse di un bobo; e no ta habri su boka na e porta di stat. PRO 24:8 Es un ku plania maldat, hende lo yam' un trahad di kmplt. PRO 24:9 Plania lokura ta pik, i e hasid di bofon ta un abominashon pa hende. PRO 24:10 Si bo desmay den e dia d i angustia, bo forsa ta keda limit. PRO 24:11 Libra esnan ku ta wrdu hib na morto, i salba esnan ku ta kore peliger di wrdu mat. PRO 24:12 Si bo bisa: "Mira, nos no tabata sa esaki," esun ku ta pisa kurason no ta ripar esei? Esun ku ta warda bo a lma no sa esei? I E lo no paga hende segun nan obranan?

PRO 24:13 Mi yu, kome miel, pasobra esei ta bon, s, miel for di panal ta smak dus hi den bo boka; PRO 24:14 sabi ku asina sabiduria ta pa bo alma; si bo ha', e ora ei lo tin futuro, i bo speransa lo no wrdu krt kit af. PRO 24:15 O hmber malbado, no konde lur kas di e hustu; no destru su lug di biba; PRO 24:16 pasobra un hende hus tu ta kai shete bes, i ta lanta atrobe, ma e malbadonan ta trompek den tempu di k alamidat. PRO 24:17 No gosa ora bo enemigu kai, i no laga bo kurason ta kontentu ora ku e trompek, PRO 24:18 pa SEOR no mira esaki i keda malkontentu, i E kita Su rabia for di riba dj. PRO 24:19 No kunsum pa kousa di hasidnan di maldat, ni sea e nvidioso di e malbadonan; PRO 24:20 pasobra lo no tin futuro pa e hende malbado; lampi di e malbadonan lo wrdu pag. PRO 24:21 Mi yu, teme SEOR i rei; no asosi ku es nan rebelde; PRO 24:22 pasobra direpiente nan kalamidat lo lanta, i ken sa ki ru ina e dosnan ei por trese? PRO 24:23 Esakinan tambe ta dichonan di hende sab. Pa tin distinshon di persona den hasimentu di huisio no ta bon. PRO 24:24 Esun ku b isa e malbado: "Bo ta hustu," pueblonan lo maldishon', nashonnan lo abores'. PRO 2 4:25 Ma lo bai bon ku esnan ku reprend e malbado, i un bon bendishon lo bin riba nan. PRO 24:26 Un kontesta korekto ta manera sunchi riba lep. PRO 24:27 Prepar bo trabou paf, pone tur kos kla pa bo mes den kunuku; i despues traha bo kas. PRO 2 4:28 No para testigu kontra bo prhimo sin motibu, i no gaa ku bo lepnan. PRO 24:29 No bisa: "Lo mi hasi kun meskos ku el a hasi ku mi; lo mi paga e hmber segun su o bra." PRO 24:30 Mi a pasa banda di kunuku di un floho, banda di hfi di wendrif di un hende ku falta komprendementu. PRO 24:31 I mira, tabatin kadushi ta krese tur kaminda; e superfisio tabata yen-yen di bringamosa. I su transhi a keda bash abo u. PRO 24:32 Ora mi a mira esaki, mi a reflekshon riba dj; mi a opserv i a risib ins trukshon. PRO 24:33 "Drumi poko mas, kabish poko mas, drumi poko mas ku man krus," PRO 24:34 asina bo pobresa lo bin manera un ladron, i bo nesesidat manera un hmb er arm. PRO 25:1 Esakinan tambe ta proverbionan di Salomon, ku e hendenan di Ezek ias, rei di Juda, a kopia. PRO 25:2 Ta e gloria di Dios pa skonde un asunto, ma e gloria di reinan ta pa skudri un asunto. PRO 25:3 Meskos ku e shelunan ta haltu, i tera ta profundo, asina e kurason di reinan ta inskudriabel. PRO 25:4 Kita e s kuma for di e plata, anto lo sali un artkulo-di-uzo pa e plat. PRO 25:5 Kita e mal bado for di e presensia di rei, i su trono lo wrdu stables den hustisia. PRO 25:6 No halsa bo mes den e presensia di rei, i no para den e lug di e grandinan. PRO 2 5:7 Pasobra ta mih pa nan bisabo: "Subi bin aki riba," ku pa nan umiybo den presen sia di prens, kende bo wowo a mira. PRO 25:8 No sea pur pa pleita bo kaso; pasobr a kiko lo bo hasi na final, ora bo prhimo ponebo na brguensa? PRO 25:9 Pleita bo k aso ku bo prhimo, i no revel sekreto di un otro, PRO 25:10 pa esun ku tende esaki no ponebo na brguensa, i bo reputashon keda ruin. PRO 25:11 Un palabra papi na ora apropi ta manera un apel di oro den montura di plata. PRO 25:12 Manera un rench'i orea di oro i un adorno di oro fini, asina ta un reprended sab pa un orea ku ta s kucha. PRO 25:13 Manera friu di sneu den tempu di kosecha, asina ta un mensahero fiel pa esnan ku ta mand', pasobra e ta refresk alma di su shonnan. PRO 25:14 Man era nubia i bientu sin awaseru, asina ta un hende ku ta gaba regalo ku e no a du na. PRO 25:15 Ku hopi pasenshi un gobernante por wrdu prsuad, i un lenga suave ta k ibra wesu. PRO 25:16 Bo a haa miel? Kome solamente loke bo mester, pa bo no yena di mas i sak' bk. PRO 25:17 No pone pia den kas di bo prhimo ku muchu frekuensia, p a e no fada di bo i odiabo. PRO 25:18 Manera un klp, un spada i un flecha skrpi, a sina ta un hende ku ta duna testimonio falsu kontra su prhimo. PRO 25:19 Konfians a den un hende infiel den tempu di angustia ta manera un djente putr i un pia sak for di lug. PRO 25:20 Manera un hende ku ta kita su paa riba un dia ku ta hasi fri u, i manera binager riba soda, ta esun ku ta kanta kantika pa un kurason tristu. PRO 25:21 Si bo enemigu tin hamber, dun' pan pa kome, i si e tin set, dun' awa pa bebe; PRO 25:22 pasobra asina lo bo monton karbon send riba su kabes, i SEOR lo re kompensbo. PRO 25:23 Bientu di nrt ta trese awaseru, i lenga ku ta kalumni ta trese kara rabi. PRO 25:24 Mih biba den un skina riba dak, ku biba den un kas huntu ku un muh pleitad.

PRO 25:25 Manera awa friu pa un alma ku tin set, asina ta bon notisia for di un tera leu. PRO 25:26 Manera un fuente trubl i un pos kontamin, asina ta un hende hu stu ku ta kai dilanti di e malbado. PRO 25:27 No ta bon pa kome hopi miel; tampo ko no ta onorabel pa buska bo mes onor. PRO 25:28 Esun ku no tin dominio riba su spiritu ta manera un stat bash abou, sin muraya. PRO 26:1 Meskos ku sneu no ta p as pa zomer i awaseru no ta pas pa tempu di kosecha, asina onor no ta pas pa un bobo. PRO 26:2 Manera un mfi ta zwef, manera zwarchi ta bula rnt, asina un maldish on sin motibu no ta alkans su meta. PRO 26:3 Un zwip ta pa kabai, un bosal pa bur iku, i un bara pa lomba di hende bobo. PRO 26:4 No kontest un bobo segun su bobed at, pa bo tambe no bira meskos kun. PRO 26:5 Kontest un bobo manera su bobedat ta meres, pa e no kere su mes sab. PRO 26:6 Esun ku manda un mensahe pa medio di un b obo ta krta su mes pia af i ta bebe violensia. PRO 26:7 Manera pia di un hende lam ta kolog slap, asina ta un proverbio den boka di bobonan. PRO 26:8 Manera un ku ta mara piedra den un slenger, asina ta esun ku ta duna onor na un bobo. PRO 26: 9 Manera un sumpia den man di un burach, asina ta un proverbio den boka di bobonan . PRO 26:10 Manera un tirad di flecha ku ta herid tur hende, asina ta esun ku ta k ontrat un bobo f kualkier hende ku ta pasa. PRO 26:11 Manera un kach ta bolbe na lo ke ku el a saka, asina un bobo ta ripit su bobedat. PRO 26:12 Bo ta mira un hende ku ta kere su mes sab? Tin mas speransa pa un bobo ku pa e hende ei. PRO 26:13 E floho ta bisa: "Tin un leon riba kaminda! Tin un leon den kaya!" PRO 26:14 Mane ra porta ta drai riba su skarnirnan, asina e floho ta drai riba su kama. PRO 26: 15 Un floho ta hinka su man den tay, ma ta muchu kansansio p' pa hib' bk na su boka. PRO 26:16 E floho ta kere su mes mas sab ku shete hende ku por kontest ku prudens ia. PRO 26:17 Esun ku pasa entremet su mes den pleitu di otro ta manera un hende ku ta kohe un kach na su orea. PRO 26:18 Manera un hende loko ku ta tira flambeu, flecha i morto, PRO 26:19 asina ta e hende ku ta gaa su prhimo, i ta bisa: "Ai ta chansa mi ta chansa!" PRO 26:20 Pa falta di palu, kandela ta paga, i kaminda no tin hasid di redu, pleitu ta stp. PRO 26:21 Manera karbon ta pa karbon send, i pal u pa kandela, asina un hende pleitad ta pa forma pleitu. PRO 26:22 E palabranan d i un hasid di redu ta manera kuminda di boka dushi, i nan ta baha bai den e parti nan di mas paden di hende. PRO 26:23 Manera un artkulo di klei, pas den skuma di p lata, asina ta lepnan ferviente i un mal kurason. PRO 26:24 Esun ku ta odia ta d isimul esei ku su lepnan, ma den su kurason e ta monton engao. PRO 26:25 Ora ku e p apia karioso asina, no ker', pasobra tin shete abominashon den su kurason. PRO 26: 26 Maske su odio ta purba di tapa su mes ku engao, su maldat lo wrdu revel dilanti di e asamblea. PRO 26:27 Esun ku koba un pos lo kai aden, i esun ku blter un pied ra, e piedra lo lora bin bk riba dj. PRO 26:28 Un lenga mentiroso ta odia esnan ku e ta lastim, i un boka ku ta labia ta obra ruina. PRO 27:1 No gaba tokante di e dia di maan, pasobra bo no sa kiko un dia por trese. PRO 27:2 Laga un otro gababo , i no bo mes boka, un hende strao, i no bo mes lepnan. PRO 27:3 Piedra ta pis, i santu ta pisa hopi, ma furia di un bobo ta mas pis ku tur dos. PRO 27:4 Furia ta kruel i rabia ta un diluvio, ma ken por bestan ku hende yalurs? PRO 27:5 Reprend ementu dun ku tur frankesa ta mih ku amor skond. PRO 27:6 Fiel ta e heridanan di un amigu, ma engaoso ta e sunchinan di un enemigu. PRO 27:7 Un hende barika yen ta despresi miel, ma pa un hende ku tin hamber tur kos marga ta smak dushi. PRO 27:8 Manera un parha ku ta dwal bai for di su neishi, asina ta un hende ku ta dwal b ai for di su kas. PRO 27:9 Unguente i perfume ta hasi kurason kontentu, meskos k u dulsura di konseho, ku ta sali for di kurason di un amigu, ta hasi. PRO 27:10 No bandon bo amigu ni amigu di bo tata, ni bai kas di bo ruman den dia di bo kala midat; mih un bisia ku ta serka ku un ruman ku ta leu. PRO 27:11 Sea sab, mi yu, i hasi mi kurason kontentu, pa mi por kontest esun ku reprochmi. PRO 27:12 Un hende prudente ta mira maldat i ta skonde, ma e simpelnan ta sigui nan kaminda i ta wrd u kastig. PRO 27:13 Kohe paa di esun ku ta para brg pa un stranhero, i tene mes kom o garantia ora ku e para brg pa un adltera. PRO 27:14 Esun ku lanta bendishon su am igu na bos haltu mainta tempran, esaki lo konta komo maldishon p'. PRO 27:15 Lkmen tu konstante riba un dia di hopi awaseru, i un muh pleitad, ta meskos. PRO 27:16 E sun ku purba want' ta wanta bientu, i ta gara zeta ku su man drechi.

PRO 27:17 Manera heru ta mula heru, asina un hende ta mula kara di su amigu. PRO 27:18 Esun ku kuida e palu di figo lo kome di su fruta; esun ku kuida su shon l o wrdu onr. PRO 27:19 Meskos ku den awa kara ta refleh kara, asina kurason di hende ta refleh hende. PRO 27:20 Seol i Abadon nunka tin basta, tampoko wowo di hende. PRO 27:21 Wea pa dirti metal ta pa plata i frnu pa oro, ma hende ta wrdu prob dor di elogio ku e ta risib. PRO 27:22 Maske bo bati un bobo den un pilon ku un stamp er, huntu ku pipita di mainshi, tg su bobedat no ta kita for di dj. PRO 27:23 Sea sigur ku bo konos kondishon di bo tounan di karn, i wak bon pa bo krianan di besti a, PRO 27:24 pasobra rikesa no ta pa semper, tampoko un korona no ta dura di gen erashon pa generashon. PRO 27:25 Ora yerba seku dispars, yerba nobo ta apares, i e yerbanan di e serunan ta wrdu rekoh. PRO 27:26 E lamchinan lo ta pa bo paa di bist i, i e kabritunan chubatu pa e preis di un kunuku. PRO 27:27 I lo tin lechi di k abritu sufisiente pa bo kuminda, pa kuminda di bo kas i pa manteneshon di bo sir bientenan. PRO 28:1 E malbado ta hui sin ku ni un hende ta prsigui, ma e hustu ta wapu manera leon. PRO 28:2 Ora ku un pais ta rebelde, e tin hopi gobernante, ma un hende ku komprendementu i konosementu ta manten rdu. PRO 28:3 Un hende pober ku ta oprim e pobernan ta manera awaseru pis ku ta ruin kosecha. PRO 28:4 Esnan ku ba ndon lei ta elogi e malbadonan, ma esnan ku warda lei ta resist nan. PRO 28:5 Hende malbado no ta komprend hustisia, ma esnan ku ta buska SEOR ta komprend tur kos. PR O 28:6 Mih un pober ku ta kana den su integridat, ku esun ku ta prvrso den su kamin da, maske e ta riku. PRO 28:7 Esun ku warda lei ta un yu prudente, ma esun ku ta kompaero di hende golos ta pone su tata na brguensa. PRO 28:8 Esun ku oument su ri kesa pa medio di interes i ganashi inhustu ta rekoh esaki pa esun ku tin miserikrd ia di e hende pober. PRO 28:9 Esun ku hasi su mes sordo pa no skucha lei, asta s u orashon ta un abominashon. PRO 28:10 Esun ku hasi e hustunan dwal bai den mal kaminda lo kai den su mes buraku; ma e perfektonan lo ered un bon erensia. PRO 28 :11 E hende riku ta sab den su mes bista, ma e pober ku tin komprendementu ta sku dri'. PRO 28:12 Ora ku e hustunan triunf, gloria ta grandi, ma ora ku e malbadonan lanta kabes, hende ta bai skonde. PRO 28:13 Esun ku skonde su piknan lo no prospe r, ma esun ku konfes i laga nan lo haa miserikrdia. PRO 28:14 Bendishon ta e hende ku semper tin temor, ma esun ku hasi su kurason duru lo kai den kalamidat. PRO 28: 15 Manera un leon ku ta grua i un ber hambr, asina ta un malbado ku ta gobern un pu eblo pober. PRO 28:16 Un lider ku ta un gran opresor ta falta komprendementu, ma esun ku ta odia ganashi inhustu lo prolong su dianan. PRO 28:17 Un hende ku ta k arg ku kulpa di sanger humano lo keda un fugitivo te na su morto; no laga ningun hende sosten'. PRO 28:18 Esun ku kana den rektitut lo wrdu salb, ma esun ku ta prvrso den su kamindanan lo kai direpiente. PRO 28:19 Esun ku kultiv su tera lo tin pan na abundansia, ma esun ku sigui kosnan bano lo tin hopi pobresa. PRO 28:20 Un h ende fiel lo ta yen di bendishon, ma esun ku ta pur pa bira riku lo no keda sin k astigu. PRO 28:21 No ta bon pa tin distinshon di persona, pasobra pa un pida pan un hende lo transgres. PRO 28:22 Un hende pichiri ta pur pa bira riku, i e no sa ku pobresa lo bin riba dj. PRO 28:23 Esun ku ta reprend un hende, despues lo haa ma s apresio ku esun ku ta labia ku su lenga. PRO 28:24 Esun ku hrta su tata f su mam a, i ta bisa: "Esei no ta transgreshon," ta kompaero di un hende ku ta destru. PRO 28:25 Un hende arogante ta lanta pleitu, ma esun ku konfia den SEOR lo prosper. P RO 28:26 Esun ku konfia den su mes kurason ta un bobo, ma esun ku kana ku sabidu ria lo wrdu libr. PRO 28:27 Esun ku duna na pober lo no tin falta di nada, ma esun ku sera su wowo lo risib hopi maldishon. PRO 28:28 Ora ku e malbadonan haa poder, hende ta skonde, ma ora nan peres, e hustunan ta oument. PRO 29:1 Esun ku wrdu rep rend hopi biaha i tg ta hasi su nk steif, lo wrdu kibr direpiente, sin remedi. PRO 29 :2 Ora ku e hustunan oument, pueblo ta regosih, ma ora ku un malbado ta gobern, pue blo ta suspir. PRO 29:3 Esun ku stima sabiduria ta hasi su tata kontentu, ma esun ku anda ku prostituta ta malgast su rikesa. PRO 29:4 Pa medio di huisio rei ta s tables e tera, ma un hende ku tuma plaka pas bou di mesa ta destrui. PRO 29:5 Un he nde ku ta labia su prhimo ta span un nt pa su pianan. PRO 29:6 Un malbado ta kai d en trampa di su mes transgreshon, ma e hustu ta kanta i ta regosih. PRO 29:7 E hu stu ta konsider derecho di e pobernan, ma e malbado no ta komprend un kos asina.

PRO 29:8 Hasidnan di bofon ta pega un stat na kandela, ma hende sab ta kalma rabia . PRO 29:9 Ora ku un hende sab tin un diskushon ku un hende bobo, e bobo ta bira razu f e ta hari; i no tin pas. PRO 29:10 Hmbernan dramad di sanger ta odia esun ku ta perfekto, ma e hustunan ta buska su bienestar. PRO 29:11 Un bobo ta duna rie nda suelta na su rabia, ma un sab ta wanta esaki aden. PRO 29:12 Si un gobernante paga atenshon na mentira, tur su sirbidnan ta bira malbado. PRO 29:13 E hende po ber i e opresor tin esaki den komun: SEOR ta ilumin wowo di tur dos. PRO 29:14 Si un rei huzga e pobernan segun brdat, su trono lo ta stables pa semper. PRO 29:15 B ara i reprendementu ta duna sabiduria, ma un yu lag pa su kuenta ta pone su mama na brguensa. PRO 29:16 Ora ku e malbadonan oument, transgreshon ta oument, ma e hus tunan lo mira nan kada. PRO 29:17 Koreg bo yu, i e lo dunabo trankilidat; s, e lo h asi bo alma kontentu. PRO 29:18 Kaminda no tin vishon e pueblo ta laga tur frena bai, ma felis ta esun ku ta warda lei. PRO 29:19 Un esklabu lo no wrdu koreg ku p alabra so, pasobra maske e ta komprend, e lo no kontest. PRO 29:20 Bo ta mira un h ende ku ta muchu lih ku su palabranan? Tin mas speransa pa un bobo ku p'. PRO 29:2 1 Esun ku mima su esklabu for di chikitu, na final e lo tin komo yu. PRO 29:22 U n hende rabi ta lanta pleitu, i un hende furioso ta hasi hopi transgreshon. PRO 2 9:23 Orguyo di un hende lo rebah', ma esun ku ta di spiritu umilde lo risib onor. PRO 29:24 Esun ku ta kmplise di un ladron ta su mes enemigu; e ta ha' oblig di hura, ma no ta tribi bisa nada. PRO 29:25 Temor pa hende ta pone un trampa, ma esun k u konfia den SEOR lo ta hals. PRO 29:26 Hopi ta buska fabor di un gobernante, ma t a for di SEOR hende ta haa hustisia. PRO 29:27 Un hende inhustu ta un abominashon pa e hustunan, i esun ku ta kana den rektitut ta un abominashon pa e malbado. PR O 30:1 E palabranan di Agur, yu hmber di Jake--e profesia. E hmber a bisa Itiel, e sta, Itiel i Ukal: PRO 30:2 Siguramente mi ta mas bobo ku kualkier hende, i mi n o tin e komprendementu di hende. PRO 30:3 Tampoko mi no a sia sabiduria, ni mi no tin konosementu di Esun Santu. PRO 30:4 Ken a subi na shelu i a bolbe baha? Ken a rekoh bientu den Su moketa? Ken a lora e awanan den Su bist? Ken a stables tur e finnan di tera? Kon ta Su nmber i nmber di Su Yu? Siguramente bo sa! PRO 30:5 Tur palabra di Dios ta puru; e ta un eskudo pa esnan ku ta tuma refugio den djE. PR O 30:6 No aad na Su palabranan, pa E no reprendbo i bo wrdu prob di ta un gaad. PRO 7 Dos kos mi ta pidiBo, no nengami nan prom ku mi muri: PRO 30:8 Tene falsedat i mentira leu for di mi, no dunami ni pobresa ni rikesa-- dunami solamente mi pan di kada dia, PRO 30:9 pa mi no tin di mas i nengaBo, i bisa: "Ken ta SEOR?" Of pa mi no ta den nesesidat i hrta, i profan e nmber di mi Dios. PRO 30:10 No kalumni un esklabu serka su shon, pa e no maldishonbo i bo wrdu ha kulpabel. PRO 30:11 Tin un generashon ku ta maldishon su tata, i no ta bendishon su mama. PRO 30:12 Tin un ge nerashon ku ta puru den su mes bista, i tg no ta lab di su sushedat. PRO 30:13 Tin un generashon--esta orguyoso su wowonan ta! E ta wak ku menospresio. PRO 30:14 Tin un generashon ku su djentenan ta manera spada, i su kisnan manera kuch, pa de vor e aflignan for di riba tera, i esnan den nesesidat for di meimei di hende. PRO 30:15 E chupad di sanger tin dos yu muh ku ta grita: "Duna! Duna!" Tin tres kos k u nunka ta keda sasi, s, kuater kos ku nunka ta bisa: "Ta basta": PRO 30:16 Seol, i e matris steril, tera ku nunka tin basta awa, i kandela ku nunka ta bisa: "Ta basta." PRO 30:17 E wowo ku ta hasi bofon di un tata, i ta despresi obedensia na un mama, e rafnan di vaye lo pik sak' af, i e guilanan chikitu lo kom'. PRO 30:18 Ti n tres kos ku ta muchu maraviyoso pa mi, s, kuater ku mi no ta komprend: PRO 30:19 e kaminda di un guila den laira, e kaminda di un kolebra riba baranka, e kaminda di un bapor meimei di laman, i e kaminda di un hmber pa ku un mucha muh. PRO 30:2 0 Esaki ta e kaminda di un adltera: e ta kome i ta limpia su boka, i ta bisa: "Mi no a hasi nada malu." PRO 30:21 Pa tres kos tera ta tembla, s, kuater e no por s oport: PRO 30:22 un esklabu ora ku e bira rei, un loko barika yen, PRO 30:23 un m uh despresi, ora ku e haa un esposo, i un kri ku tuma lug di su seora. PRO 30:24 Tin uater kos ku ta chikitu riba tera, ma nan ta smamente sab: PRO 30:25 vruminga no t a un pueblo fuerte, tg nan ta prepar nan kuminda den zomer; PRO 30:26 konnchi ta un pueblo swak, tg nan ta traha nan kasnan den baranka;

PRO 30:27 tirakochi no tin rei, tg nan tur ta sali huntu na rdu perfekto; PRO 30:2 8 araa bo por gara ku man, tg e ta den palasionan di rei. PRO 30:29 Tin tres kos k u ta kana mahestuosamente, s, kuater ku tin un kan mahestuoso: PRO 30:30 e leon, k u ta esun di mas fuerte entre e bestianan, i ku no ta hal'atras pa nada; PRO 30: 31 e gai, ku ta kana orguyosamente, tambe e kabritu chubatu, i un rei ora ku su ehrsito ta huntu kun. PRO 30:32 Si bo a komet e bobedat di halsa bo mes, f si bo a p lania maldat, pone man na bo boka. PRO 30:33 Pasobra meskos ku batimentu di lech i ta produs manteka, i trosementu di nanishi ta produs sanger, asina probokamentu di rabia ta produs pleitu. PRO 31:1 Palabranan di rei Lemuel, e dichonan ku su ma ma a si'. PRO 31:2 Kiko, mi yu? I kiko, yu di mi mondongo? I kiko, yu di mi promes anan? PRO 31:3 No gasta bo forsa ku muh, ni bo vigor ku esnan ku ta destru reinan. PRO 31:4 No ta pas pa reinan, O Lemuel, no ta pas pa reinan bebe bia, ni pa gobe rnantenan dese bibida strki, PRO 31:5 pa nan no bebe i lubid lei, i trose derecho d i tur e aflignan. PRO 31:6 Duna bibida strki na esun ku ta peres, i bia na esun ku s u kurason ta amarg. PRO 31:7 Lagu' bebe i lubid su pobresa, i no krda su miseria mas . PRO 31:8 Habri bo boka pa e mudo, pa derecho di tur esnan desafortun. PRO 31:9 Habri bo boka, huzga ku hustisia, i defend derecho di e pober i di hende den nese sidat. PRO 31:10 Un muh birtuoso, ken por ha'? Pasobra bal muchu mas ku rub. PRO 31: 11 Kurason di su esposo ta konfia den dj, i su esposo lo no tin falta di ganashi. PRO 31:12 E ta hasi bon na su esposo, i no malu, tur e dianan di su bida. PRO 3 1:13 E ta buska lana i lino, i ku gustu e ta traha ku su mannan. PRO 31:14 E ta manera barkunan di komersiante; e ta trese su kuminda for di leu. PRO 31:15 E ta lanta mientras ta nochi ainda, i ta duna kuminda na su famia, i tarea na su sir bientenan. PRO 31:16 E ta inspekt un tereno, i ta kumpr'; for di su ganashi e ta p lanta un kunuku di wendrif. PRO 31:17 E ta faha su hep ku fortalesa, i ta fortale s su brasanan. PRO 31:18 E ta ripar ku su negoshi ta bai bon; anochi su lampi no t a paga. PRO 31:19 E ta tene e karete-pa-hila den su man, i su dedenan ta gara e spul. PRO 31:20 E ta habri su man pa e pober, i ta ekstend su man na esun den nes esidat. PRO 31:21 E no tin miedu di sneu pa su famia, pasobra henter su famia ta bist na skarlata. PRO 31:22 E ta traha ko'i tapa pa pone riba su kama; su bist ta di paa di lino fini i prpura. PRO 31:23 Su esposo ta konos den e portanan di stat, ora ku e sinta entre e ansianonan di e pais. PRO 31:24 E ta traha paa-di-bisti d i tela di lino, i ta bende nan, i ta entreg faha na e komersiantenan. PRO 31:25 F ortalesa i dignidat ta su bist, i ku alegria e ta spera e porvenir. PRO 31:26 E t a habri su boka ku sabiduria, i siansa karioso ta riba su lenga. PRO 31:27 E ta te ne e kamindanan di su famia bon na bista, i no ta kome pan di flohedat. PRO 31:2 8 Su yunan ta lanta i ta yam' bendishon; su esposo tambe, i e ta gab', bisando: PRO 31:29 "Tin hopi yu muh ku a hasi bon, ma abo ta surpas nan tur." PRO 31:30 Ser at raktivo ta engaoso i bunitesa ta banidat, ma un muh ku ta teme SEOR, esei lo wrdu el ogi. PRO 31:31 Dun' di e fruta di su mannan, i laga su mes obranan gab' den e porta nan di stat.

ECCLIASTES ECCL 1:1 E palabranan di e Predikad, yu hmber di David, rei di Jerusalm. ECCL 1:2 " Banidat di banidatnan," e Predikad ta bisa, "Banidat di banidatnan! Tur ta banida t." ECCL 1:3 Ki probecho hende tin di tur su trabou ku e ta hasi bou di solo? EC CL 1:4 Un generashon ta bai i un generashon ta bin, ma tera ta permanes pa semper . ECCL 1:5 Tambe solo ta sali i solo ta drenta, i ta pura bai bk na e lug for di u nda e ta sali. ECCL 1:6 Bientu ta supla bai sit i ta bira bai nrt; bientu ta sigui bira kontinuamente, i siguiendo su kurso, e ta bolbe. ECCL 1:7 Tur riu ta kore bai laman, tg laman no ta yena. Na e lug for di unda riunan ta bin, aya nan ta bol be bai. ECCL 1:8 Tur kos ta un kansansio, mas ku hende por ekspres. Nunka wowo no ta keda sasi di mira, ni orea di tende. ECCL 1:9 Loke tabata ta loke lo ta, i lo ke a wrdu has ta loke lo wrdu has. Asina no tin nada nobo bou di solo. ECCL 1:10 Aka so tin algu ku hende por bisa di dj: "Mira esaki, e ta nobo"? Ya el a eksist kaba pa siglonan ku tabata prom ku nos. ECCL 1:11 No tin rekurdo di kosnan di antes, ni di kosnan ku lo sosod despues; lo no tin rekurdo di nan serka esnan ku lo bin des pues ainda. ECCL 1:12 Ami, e Predikad, tabata rei di Israel na Jerusalm. ECCL 1:13 I mi a pone mi kurason pa buska i investig pa medio di sabiduria, tur loke a wrdu has bou di shelu. Ta un tarea penoso ku Dios a duna e yunan di hende pa wrdu afli g kun. ECCL 1:14 Mi a mira tur e obranan ku a wrdu has bou di solo, i ata, tur ta ba nidat i korementu tras di bientu. ECCL 1:15 Loke ta tros no por wrdu has stret, i l oke ta falta no por wrdu kont. ECCL 1:16 Mi a bisa mi mes: "Mira, mi a krese i a o ument den sabiduria, mas ku tur ku a gobern Jerusalm prom ku mi; i mi kurason a eksp erensi hopi sabiduria i konosementu." ECCL 1:17 I mi a pone mi kurason pa konos sa biduria i pa konos lokura i bobedat; mi a realis ku esaki tambe ta korementu tras di bientu. ECCL 1:18 Pasobra den hopi sabiduria tin hopi tristesa, i oumento di konosementu ta result den oumento di dol. ECCL 2:1 Mi a bisa mi mes: "Bin awor, lo mi ponebo na prueba ku plaser. Pesei, gosa bo mes." I mira, esaki tambe tabata banidat. ECCL 2:2 Di harimentu mi a bisa: "Ta lokura," i di plaser: "Di kiko e t a sirbi?" ECCL 2:3 Ku mi mente mi a investig kon pa stimul mi kurpa ku bia, mientra s ku mi mente tabata guiami ku sabiduria, i kon pa reten lokura, te ora mi mira k i kos bon tin pa e yunan di hende hasi bou di shelu durante di e poko aanan di na n bida. ECCL 2:4 Mi a hasi obranan grandi pa mi mes: mi a traha kasnan pa mi mes , mi a planta kunukunan di wendrif pa mi mes; ECCL 2:5 mi a traha hfi i parke pa m i mes, i mi a planta tur sorto di palu di fruta den nan; ECCL 2:6 mi a traha tan kinan di awa pa mi mes, pa for di nan mi muha un mondi di palu ku ta kresiendo. ECCL 2:7 Mi a kumpra esklabu hmber i muh, i mi tabatin esklabu ku a nase na kas. T ambe mi tabatin mas tantu baka i karn ku tur esnan ku tabata na Jerusalm prom ku mi . ECCL 2:8 Tambe mi a monton plata i oro pa mi mes, i e tesoro di reinan i provin sianan. Mi a atkir kantad hmber i muh pa mi mes, i e plasernan di hmber--hopi konkubi na. ECCL 2:9 Anto mi a bira mas grandi i a surpas tur esnan ku tabata na Jerusalm prom ku mi. Mi sabiduria tambe a keda ku mi. ECCL 2:10 I mi no a nenga mi wowonan nada di loke nan tabata dese. Mi no a nenga mi kurason ningun plaser, pasobra mi kurason tabata gosa pa motibu di tur mi trabou; i esaki tabata mi rekompensa pa tur mi trabou. ECCL 2:11 Asina mi a konsider tur mi aktividatnan ku mi mannan a hasi i e trabou ku mi a tuma pa hasi nan; i mira, tur tabata banidat i korementu tras di bientu. No tabatin probecho bou di solo. ECCL 2:12 Asina mi a bira pa k onsider sabiduria, lokura i bobedat; pasobra kiko e hende ku ta bin despues di re i lo hasi, sino loke a wrdu has kaba? ECCL 2:13 I mi a mira ku sabiduria ta surpas lokura, manera lus ta surpas skuridat. ECCL 2:14 Wowo di hende sab ta den su kabes , ma e bobo ta kana den skuridat. I tg mi sa ku ta n destino tin pa nan tur dos. E CCL 2:15 E ora ei mi a bisa den mi mes: "Manera ta sosod ku un bobo, asina lo sos od ku mi tambe. Pakiko mi tabata tantu sab anto?" Pesei mi a bisa den mi mes: "Esa ki tambe ta banidat." ECCL 2:16 Pasobra ni di e hende sab ni di e hende bobo no t in rekurdo duradero, komo ku den e dianan benidero tur

lo wrdu lubid. Meskos ku hende bobo, hende sab tambe tin ku muri! ECCL 2:17 Pesei m i tabata odia bida, pasobra e trabou ku a wrdu has bou di solo tabata penoso pa mi ; pasobra tur kos ta banidat i korementu tras di bientu. ECCL 2:18 Asina mi taba ta odia tur e fruta di mi trabou ku mi a traha p' bou di solo, pasobra mi mester lagu' pa e hende ku lo bin despues di mi. ECCL 2:19 I ken sa si e lo ta un hende sab f un hende bobo. Tg e lo tin kontrol riba tur fruta di mi trabou ku mi a traha p' dor di aktua ku sabiduria bou di solo. Esaki tambe ta banidat. ECCL 2:20 Pesei mi a desesper kompletamente di tur e fruta di mi trabou ku mi a traha p' bou di s olo. ECCL 2:21 Despues ku un hende a traha ku sabiduria, konosementu i abilidat, e ta duna su propiedat na un hende ku no a traha ku esakinan. Esaki tambe ta ba nidat i gran maldat. ECCL 2:22 Pasobra kiko hende ta haa den tur su trabou i den su lucha ku kual e ta traha duru bou di solo? ECCL 2:23 Pasobra durante di tur s u dianan su tarea ta doloroso i penoso; asta anochi su mente no ta soseg. Esaki t ambe ta banidat. ECCL 2:24 No tin nada mih pa un hende ku kome i bebe i bisa su m es ku su trabou ta bon. Mi a ripar ku esaki tambe ta bin for di man di Dios. ECCL 2:25 Pasobra ken por kome i ken por tin plaser sin djE? ECCL 2:26 Pasobra na e persona ku ta bon den Su bista El a duna sabiduria i konosementu i goso, mientra s ku na e pekad El a duna e tarea di rekoh i kolekt, asina ku E por duna na esun ku ta bon den bista di Dios. Esaki tambe ta banidat i korementu tras di bientu. EC CL 3:1 Tin un tempu stipul pa tur kos. I tin un tempu pa tur evento bou di shelu: ECCL 3:2 un tempu pa nase i un tempu pa muri, un tempu pa planta i un tempu pa ranka ku rais ku tur, loke ku a wrdu plant, ECCL 3:3 un tempu pa mata i un tempu p a kura, un tempu pa bash'abou i un tempu pa rekonstru, ECCL 3:4 un tempu pa yora i un tempu pa hari, un tempu pa tene rou i un tempu pa balia, ECCL 3:5 un tempu pa tira piedra i un tempu pa piki piedra, un tempu pa brasa i un tempu pa keda s in brasa, ECCL 3:6 un tempu pa buska i un tempu pa stp di buska, un tempu pa ward a i un tempu pa tir'af, ECCL 3:7 un tempu pa sker for di otro i un tempu pa kose pega na otro, un tempu pa keda ketu i un tempu pa papia, ECCL 3:8 un tempu pa st ima i un tempu pa odia, un tempu pa guera i un tempu pa pas. ECCL 3:9 Ki probech o e trahad tin di loke e ta traha duru p'? ECCL 3:10 Mi a mira e tarea ku Dios a d una e yunan di hende pa okup nan mes kun. ECCL 3:11 El a traha tur kos apropi na su tempu. Tambe El a pone etrnidat den nan kurason, sin ku hende por haa sa e trabou ku Dios a hasi for di prinsipio te na fin. ECCL 3:12 Mi sa ku no tin nada mih pa hende, ku regosih i hasi bon den su bida, ECCL 3:13 i tambe ku tur hende por kom e i bebe i mira e bon ku tin den tur su trabou--esaki ta e regalo di Dios. ECCL 3:14 Mi sa ku tur loke Dios ta hasi lo permanes pa semper; no tin nada pa aad i no tin nada pa kit'af, pasobra Dios a hasi asina pa hende tin temor p'E. ECCL 3:15 L oke ta, tabata kaba, i loke ta bin, tabat'ei kaba, pasobra Dios ta buska loke a pasa kaba. ECCL 3:16 Mas ainda, mi a mira bou di solo: ku na lug di huisio--ta ma ldat tabatin einan, i na lug di hustisia--ta maldat tabatin einan. ECCL 3:17 Mi a bisa den mi mes: "Dios lo huzga tantu e hende rekto komo e hende malbado," paso bra tin un tempo pa tur asunto i pa tur echo. ECCL 3:18 Mi a bisa den mi mes tok ante di e yunan di hende: "Siguramente Dios a pone nan na prueba pa nan mira ku nan ta meskos ku bestia." ECCL 3:19 Pasobra destino di yu di hende i destino di bestia ta meskos. Manera esun ta muri, e otro tambe ta muri; di brdat, nan tur ti n e mesun rosea i no tin bentaha pa hende riba bestia, pasobra tur ta banidat. E CCL 3:20 Tur ta bai na e mesun lug. Tur a bin di stf i tur ta bolbe na stf. ECCL 3: 21 Ken sa si rosea di hende ta subi bai ariba i si rosea di bestia ta baha bai a bou den tera? ECCL 3:22 I mi a mira ku no tin nada mih pa hende ku gosa den su ak tividatnan, pasobra esei ta su parti. Pasobra ken lo hib' pa mira kiko lo sosod de spues di dj? ECCL 4:1 E ora ei mi a bolbe wak tur e aktonan di opreshon ku a wrdu has bou di solo. I ata, mi a wak e lgrimanan di esnan oprim, i ku nan no tabatin ni un hende pa konsol nan; i pa banda di nan opresornan tabatin poder, ma nan no ta batin ni un hende pa konsol nan. ECCL 4:2 Pesei mi a felisit e mortonan ku ta mort o kaba, mas ku e bibunan ku ta na bida ainda.

ECCL 4:3 Ma esun ku nunka a eksist, ku nunka a mira e obra di maldat ku a wrdu has bou di solo, ta mas felis ku nan tur dos. ECCL 4:4 I mi a mira ku tur trabou i t ur logro ta resultado di kompetensia entre un hende i su prhimo. Esaki tambe ta b anidat i korementu tras di bientu. ECCL 4:5 E bobo ta krusa su man i ta kome su mes karni. ECCL 4:6 Un man yen di sosiegu ta mih ku dos moketa yen di trabou i ko rementu tras di bientu. ECCL 4:7 E ora ei mi a bolbe mira banidat bou di solo. E CCL 4:8 Tabatin un sierto hmber sin kompaero, ku no tabatin ni yu hmber ni ruman hmb er; tg e tabata traha sin fin. Di brdat, su wowo nunka tabata keda satisfecho ku r ikesa, i nunka el a puntra: "I ta pa ken mi ta traha i ta apsten mi mes di plaser ?" Esaki tambe ta banidat i ta un tarea penoso. ECCL 4:9 Dos ta mih ku un, pasobr a nan tin un bon pago pa nan trabou. ECCL 4:10 Pasobra si un di nan kai, esun lo lanta su kompaero. Ma ai di esun ku kai ora no tin ningun hende pa lant'. ECCL 4: 11 Ademas, si dos hende drumi huntu, nan ta keda kayente, ma kon un hende por ke da kayente su so? ECCL 4:12 I maske un hende por vense n ku ta su so, dos s por ri sisti. Un kordon lor tripel no ta kibra lih. ECCL 4:13 Un mucha hmber pober, ma sab, ta mih ku un rei bieu i bobo ku no sa mas kon pa risib instrukshon. ECCL 4:14 Paso bra el a sali for di prizon pa bira rei, maske el a nase pober den su reino. ECC L 4:15 Mi a mira tur e bibunan ku tin bou di solo basha bai tras di e di dos muc ha hmber ku a bira susesor di esun prom. ECCL 4:16 No tin fin na tur e hendenan, n a tur esnan ku tabata prom ku nan, i asta esnan ku lo bin despues lo no ta konten tu kun, pasobra esaki tambe ta banidat i korementu tras di bientu. ECCL 5:1 Warda bo pasonan ora bo ta bai na e kas di Dios, i hala serka pa skucha enbes di ofre s e sakrifisio di bobonan, pasobra nan no sa ku ta malu nan ta hasi. ECCL 5:2 No sea pur pa papia ni laga bo kurason ta lih pa menshon un asunto den e presensia di Dios. Pasobra Dios ta den shelu, i abo ta riba tera; pesei, laga bo palabranan t a poko. ECCL 5:3 Pasobra soo ta bin dor di hopi esfuerso, i e bos di un bobo dor di hopi palabra. ECCL 5:4 Ora bo hasi un promesa na Dios, no tarda pa kumpli kun, pasobra E no ta hiba gustu den hende bobo. Kumpli ku loke bo ta primint! ECCL 5: 5 Ta mih bo no primint, ku primint i keda sin kumpli. ECCL 5:6 No laga bo boka hasi bo peka, i no bisa den presensia di e mensahero di Dios ku esei tabata un eror. Pakiko Dios mester ta rabi pa motibu di bo bos i destru e obra di bo mannan? ECCL 5:7 Pasobra den kantidat di soo i den kantidat di palabra tin banidat. Pesei, tem e Dios. ECCL 5:8 Si bo mira opreshon di pobernan i prvrshon di hustisia i rektitut den un provinsia, no laga loke bo mira straabo; pasobra un ofisial ta vigil otro ofisial, i tin ofisialnan mas haltu riba nan. ECCL 5:9 Ademas, un rei ku ta kult iv kunuku ta un bentaha pa e tera. ECCL 5:10 Esun ku ta stima plaka lo no keda sa tisfecho ku plaka, ni esun ku ta stima abundansia, ku su entrada. Esaki tambe ta banidat. ECCL 5:11 Ora kosnan bon ta oument, esnan ku ta konsum nan tambe ta oume nt. Pesei, ki otro bentaha nan doonan tin, ku solamente wak? ECCL 5:12 Soo di e hmbe r trahad ta dushi, sea ku e ta kome poko f hopi. Ma barika-yen di e hmber riku no t a lagu' drumi. ECCL 5:13 Tin un maldat penoso ku mi a mira bou di solo: rikesa ku ta wrdu monton dor di su doo pa su mes dao. ECCL 5:14 Ora ku e rikesa ei bai prd dor di un mal invershon, i e doo engendr un yu hmber, e ora ei no tin nada pa sosten e y u. ECCL 5:15 Manera el a sali sun for di barika di su mama, asina e lo bolbe mesk os ku el a sali. E lo no hiba nada di e fruta di su trabou ku e por karga den su man. ECCL 5:16 I esaki tambe ta un gran tragedia: eksaktamente manera un hende a nase, asina e ta muri. Pesei, ki probecho tin pa esun ku ta traha mata kurpa p a bientu? ECCL 5:17 Henter su bida e tambe ta kome den skuridat ku gran tristesa , malesa i rabia. ECCL 5:18 Esaki ta loke mi a mira ku ta bon i konveniente: pa kome, pa bebe i pa un hende gosa su mes den tur su trabou ku el a traha duru p' b ou di solo durante di e poko aanan di bida ku Dios a dun'; pasobra esaki ta su rek ompensa. ECCL 5:19 Ademas, tur hende ku Dios a duna rikesa i propiedat, El a dun a tambe poder pa kome for di nan, pa risib su rekompensa i pa gosa den su trabou; esaki ta e regalo di Dios.

ECCL 5:20 Pasobra e lo no rekrd e aanan di su bida mash, pasobra Dios ta ten' okup ku e alegria di su kurason. ECCL 6:1 Tin un maldat ku mi a mira bou di solo i esaki ta hopi pis riba hende-ECCL 6:2 un hende ku Dios a duna rikesa, propiedat i onor , asina ku su alma no tin falta di nada di tur loke ku e ta dese, ma Dios no a du n' poder pa kome for di nan, pasobra un stranhero ta gosa di nan. Esaki ta banida t i un gran aflikshon. ECCL 6:3 Si un hmber engendr shen yu i biba hopi aa, asina k u e dianan di su bida ta hopi, si su alma no keda satisfecho ku kosnan bon, i e no haa un entiero drechi, ami ta bisa: "Un meskram ta mih kun, ECCL 6:4 pasobra esa ki ta bin den banidat i ta bai den skuridat, i su nmber ta keda tap ku skuridat. E CCL 6:5 Maske e no ta mira solo i nunka e no sa nada, e tin mas sosiegu ku e hmbe r ei, ECCL 6:6 asta si e hmber biba dos bes mil aa i no ta gosa di kosnan bon. No t'asina ku tur ta bai na e mesun lug?" ECCL 6:7 Tur trabou di hende ta pa su boka , i tg su apetit no ta keda sasi. ECCL 6:8 Pasobra ki probecho un hende sab tin rib a un hende bobo? Ki probecho un hende pober tin dor di sa kon pa kana entre e bi bunan? ECCL 6:9 Loke wowo ta mira ta mih ku loke alma ta dese. Esaki tambe ta bani dat i korementu tras di bientu. ECCL 6:10 Tur loke ta eksist a wrdu nombr kaba, i t a konos kiko hende ta; pasobra e no por diskut ku Esun ku ta mas fuerte kun. ECCL 6 :11 Pasobra tin hopi palabra ku ta oument banidat. Kiko anto ta e probecho pa un hende? ECCL 6:12 Pasobra ta ken sa kiko ta bon pa un hende durante di su bida, d urante di e poko aanan di su bida bano? E lo pasa nan manera un sombra. Pasobra t a ken por bisa un hende kiko lo bin despues di dj bou di solo? ECCL 7:1 Un bon nmb er ta mih ku un bon unguente, i e dia di un hende su morto ta mih ku e dia di su n asementu. ECCL 7:2 Ta mih bai na un kas di rou ku bai na un kas di fiesta, pasobr a morto ta e fin di tur hende, i esun ku ta na bida ta tuma esaki na kuenta. ECC L 7:3 Tristesa ta mih ku harimentu, pasobra ora ku un kara ta tristu, e kurason p or ta kontentu. ECCL 7:4 Kurason di hende sab ta den e kas di rou, mientras ku ku rason di hende bobo ta den e kas di plaser. ECCL 7:5 Ta mih pa skucha reprendemen tu di un hende sab, ku skucha kantika di bobonan. ECCL 7:6 Pasobra manera sumpia t a chispa bou di wea, asina harimentu di e bobo ta, i esaki tambe ta banidat. ECC L 7:7 Pasobra opreshon ta hasi un hende sab bira loko, i plaka pas bou di mesa ta korump kurason. ECCL 7:8 Fin di un asunto ta mih ku su prinsipio; i pasenshi ta mi h ku orguyo. ECCL 7:9 No sea lih den bo kurason pa rabia, pasobra rabia ta biba de n pechu di hende bobo. ECCL 7:10 No bisa: "Pakiko e dianan di antes tabata mih ku esakinan?" Pasobra no ta for di sabiduria bo ta puntra esaki. ECCL 7:11 Sabidur ia huntu ku un erensia ta bon, i ta un probecho pa esnan ku ta mira solo. ECCL 7 :12 Pasobra sabiduria ta protekshon meskos ku plaka ta protekshon. Ma e bentaha di konosementu ta ku sabiduria ta preserv bida di esnan ku ta pose'. ECCL 7:13 Kon sider e obra di Dios, pasobra ta ken por stret loke ku El a dobla? ECCL 7:14 Sea kontentu den e dia di prosperidat, ma pensabo bon den e dia di atversidat; Dios a traha tantu esun komo e otro, pa hende no deskubr nada ku ta bin despues di dj. ECCL 7:15 Mi a mira tur kos durante di mi bida di banidat; tin un hende hustu ku ta peres den su hustisia, i tin un hende malbado ku ta prolong su bida den su mal dat. ECCL 7:16 No sea demasiado hustu, i no sea sab di mas. Pakiko lo bo ruin bo m es? ECCL 7:17 No sea demasiado malbado, i no sea un bobo. Pakiko lo bo muri prom ku bo tempu? ECCL 7:18 Ta bon pa bo gara un kos, i tambe pa no laga e otro bai; pasobra esun ku ta teme Dios ta keda ku nan tur dos. ECCL 7:19 Sabiduria ta fort ifik un hende sab mas ku dies gobernante den un stat. ECCL 7:20 Di brdat, no tin he nde hustu riba tera ku kontinuamente ta hasi bon i nunka ta peka. ECCL 7:21 Tamb e, no tuma na serio tur palabra ku wrdu papi, pa bo no tende bo sirbid maldishonbo. ECCL 7:22 Pasobra den bo kurason bo sa ku hopi biaha abo mes tambe a maldishon ot ro hende. ECCL 7:23 Mi a pone tur esaki na prueba ku sabiduria, i mi a bisa: "Lo mi ta sab," ma esei tabata fuera di mi alkanse. ECCL 7:24 Loke a pasa kaba ta le u i smamente misterioso. Ken por deskubr esaki? ECCL 7:25 Mi a dirig mi mente pa ko nos, pa investig i pa buska sabiduria i un splikashon, i pa konos e maldat di bobed at i e bobedat di lokura. ECCL 7:26 I mi a deskubr ku e muh ku su kurason ta un tr ampa i un reda, i su mannan ta kadenanan, ta mas marga ku morto. Un hende ku ta agrad Dios lo skapa for di dj, ma e pekad lo wrdu kaptur dor di dj.

ECCL 7:27 "Mira, esaki mi a deskubr," e Predikad ta bisa: "Aadiendo un kos na otro pa haa un splikashon, ECCL 7:28 ku ainda mi ta buska ma no a haa. Mi a haa un hmber entre mil, ma entre tur esakinan mi no a haa un muh. ECCL 7:29 Mira, esaki so mi a haa: Dios a traha hende rekto, ma nan a buska hopi plan di maldat." ECCL 8:1 Ken ta manera e hende sab i ken sa e interpretashon di un asunto? Un hende su sabidu ria ta ilumin' i ta hasi su kara ser briya. ECCL 8:2 Mi ta bisa: "Obedes e rdu di re i pa motibu di e huramentu dilanti di Dios. ECCL 8:3 No sea pur pa bai for di rei su presensia. No uni den un asunto di maldat, pasobra e lo hasi loke ku e haa ta bon." ECCL 8:4 Komo ku e palabra di rei tin outoridat, ken lo bis': "Kiko bo ta hasi?" ECCL 8:5 Esun ku obedes un rdu di rei no ta ha' den problema, pasobra un kura son sab sa e tempu i prosedura apropi. ECCL 8:6 Pasobra tin un tempu i prosedura a propi pa kada asunto, ora maldat di un hende ta pis riba dj. ECCL 8:7 Si ni un hend e no sa kiko lo sosod, ken por bis' ki ora esei lo sosod? ECCL 8:8 Ningun hende no tin outoridat pa wanta bientu ku bientu, f outoridat riba e dia di morto; i no ti n retiro den tempu di guera, i maldat lo no libra esnan ku ta praktik'. ECCL 8:9 Tur esaki mi a mira i a dirig mi kurason na kada echo ku a wrdu has bou di solo, de n kual un hende a ehers outoridat riba un otro hende pa su dao. ECCL 8:10 Asina an to, mi a mira e malbadonan wrdu der, esnan ku tabatin kustumber di drenta i sali f or di e lug santu, i pronto nan ta wrdu lubid den e stat kaminda nan tabata hasi as ina. Esaki tambe ta banidat. ECCL 8:11 Pasobra sentensia kontra un echo di malda t no ta wrdu ehekut lih; pesei kurason di e yunan di hende den nan ta kompletamente dispuesto pa hasi maldat. ECCL 8:12 Maske un pekad hasi maldat shen biaha i e pr olong su bida, tg mi sa ku lo bai bon ku esnan ku ta teme Dios, ku tin temor Su di lanti. ECCL 8:13 Ma lo no bai bon ku e hmber malbado i e lo no hasi su dianan lar gu manera sombra, pasobra e no tin temor pa Dios. ECCL 8:14 Tin banidat ku ta wrd u has riba tera, esta, tin hende hustu ku ta haa loke e malbado ta meres. Di otro b anda, tin hende malbado ku ta haa loke e hustu ta meres. Mi ta bisa ku esaki tambe ta banidat. ECCL 8:15 Pesei mi a rekomend plaser, pasobra no tin nada bon pa hen de bou di solo ku solamente kome, bebe i ta alegre; i esaki lo kompa' den su trabo u duru durante di tur e dianan di su bida ku Dios a dun' bou di solo. ECCL 8:16 O ra mi a dedik mi kurason pa konos sabiduria i pa mira e tarea ku a wrdu has riba ter a (ounke ku tin hende ku no ta mira soo di dia ni anochi), ECCL 8:17 i mi a mira tur trabou di Dios, mi a bin na konklushon ku hende no por deskubr e obra ku a wrd u has bou di solo. Maske kuantu esfuerso hende hasi pa buska, e lo no deskubr esak i; i maske hende sab bisa: "Mi sa," e no por deskubr esaki. ECCL 9:1 Pasobra mi a tuma tur esaki na kuenta i a bin na konklushon ku hende hustu i hende sab i nan e chonan ta den man di Dios. Hende no sa si ta amor f si ta odio ta sper'. ECCL 9:2 Ta meskos pa tur hende. Tin n destino pa e hustu i pa e malbado; pa e bon, pa e l impi i pa e impuru; pa e hende ku ta ofres sakrifisio i pa esun ku no ta ofres sak rifisio. Manera e hende bon ta, asina e pekad ta; manera esun ku ta hura ta, asin a esun ku tin miedu di hura ta. ECCL 9:3 Esaki ta un maldat den tur loke ta wrdu has bou di solo, ku tin n destino pa tur hende. Ademas, kurason di e yunan di hend e ta yen di maldat, i tin lokura den nan kurason durante di henter nan bida. Des pues nan ta bai serka e mortonan. ECCL 9:4 Pasobra pa esun ku ta entre e bibunan tin speransa; siguramente un kach bibu ta mih ku un leon morto. ECCL 9:5 Pasobra e bibunan sa ku nan lo muri, ma e mortonan no sa nada, ni nan no tin rekompensa mas, pasobra ningun hende no ta krda mas riba nan. ECCL 9:6 Di brdat nan amor, nan odio i nan zelo a peres kaba, i nan lo no tin parti mas den tur loke ta wrdu has b ou di solo. ECCL 9:7 Bai anto, kome bo pan den felisidat i bebe bo bia ku kurason kontentu, pasobra Dios a aprob bo obranan kaba. ECCL 9:8 Laga bo paanan ta blanku tur ora bai, i no laga zeta falta riba bo kabes. ECCL 9:9 Gosa bida ku e muh ku bo ta stima tur e dianan di bo bida di banidat ku El a dunabo bou di solo; pasob ra esaki ta bo rekompensa den bida i den bo trabou duru bou di solo.

ECCL 9:10 Tur loke bo man haa pa hasi, hasi ku tur bo forsa; pasobra no tin ni akt ividat ni planifikashon ni sabiduria den Seol, kaminda bo ta bai. ECCL 9:11 Atro be mi a mira bou di solo: ku e kareda no ta pa esun mas lih, i e bataya no ta pa e guereronan, ni pan no ta pa e sabnan, ni rikesa pa esnan ku tin disernimentu, n i fabor pa e hendenan ku abilidat; pasobra tempu i suerte ta alkans nan tur. ECCL 9:12 Ademas, hende no konos su tempu: manera pisk koh den un reda traishonero, i p arha koh den un trampa, asina e yunan di hende ta kai den trampa den un tempu mal u, ora esaki bin direpiente riba nan. ECCL 9:13 Tambe esaki mi a mira komo sabid uria bou di solo i el a impreshonmi. ECCL 9:14 Tabatin un stat chikitu ku poko he nde den dj i un gran rei a bin kontra dj, a rondon' i a konstru baluartenan grandi k ontra dj. ECCL 9:15 Ma a wrdu ha un hmber pober i sab den dj, i pa medio di su sabid a el a libra e stat. Tg ni un hende no a krda riba e hmber pober ei. ECCL 9:16 Anto mi a bisa: "Sabiduria ta mih ku forsa." Ma sabiduria di e hmber pober ta wrdu desp resi i su palabranan no ta wrdu skuch. ECCL 9:17 E palabranan di e hende sab, tend de n kietut, ta mih ku gritamentu di un gobernante meimei di hende bobo. ECCL 9:18 S abiduria ta mih ku armanan di guera, ma n pekad ta destru hopi kos bon. ECCL 10:1 Mu ska morto ta hasi zeta di un trahad-di-perfume hole malu; asina un poko bobedat t a pisa mas ku sabiduria i onor. ECCL 10:2 Kurason di un hende sab ta dirigi na ban da drechi, ma kurason di un hende bobo ta dirigi na banda robes. ECCL 10:3 Asta o ra un hende bobo ta kana riba kaminda, e ta falta komprendementu, i e ta demostr na tur hende ku e ta un hende bobo. ECCL 10:4 Si rabia di un gobernante lanta ko ntra bo, no bandon bo posishon, pasobra trankilidat ta kalma ofensanan grandi. EC CL 10:5 Tin un maldat ku mi a mira bou di solo, manera un eror ku ta sali for di un gobernante-ECCL 10:6 bobonan ta wrdu pon den hopi posishon haltu, mientras ku hendenan riku ta sinta den lugnan umilde. ECCL 10:7 Mi a mira esklabunan ta kore riba kabai, i prensnan ta kana na pia manera esklabu. ECCL 10:8 Esun ku koba un buraku por kai aden, i kolebra por morde esun ku kibra pasa dor di muraya. ECCL 10:9 Esun ku krta piedra por wrdu herid dor di nan, i esun ku spleit balki por kore peliger dor di nan. ECCL 10:10 Si e hacha ta stmpi, i su rant no wrdu mul pa hasi s krpi, e ora ei mester uza mas forsa. Sabiduria tin e bentaha ku e ta duna bon ksit o. ECCL 10:11 Si kolebra morde prom ku e wrdu enkant, no tin benefisio pa e enkanta d. ECCL 10:12 Palabranan for di boka di un hende sab ta yen di grasia, mientras ku lepnan di un hende bobo ta kaba kun; ECCL 10:13 e prinsipio di su papiamentu ta bobedat, i fin di esaki ta lokura di maldat. ECCL 10:14 Tg e hende bobo ta multip lik palabra. Ningun hende no sa kiko lo sosod, i ken por bis' kiko lo bin despues d i dj? ECCL 10:15 Trabou di un hende bobo ta kans' asina tantu ku ni sa e no sa kon pa bai stat. ECCL 10:16 Ai di bo, O tera, kual su rei ta un mucha i kual su pre nsnan ta hasi fiesta mainta. ECCL 10:17 Bendishon bo ta, O tera, ora bo rei ta un nobel i ora bo prensnan ta kome na tempu apropi-- pa forsa i no pa buracheria. E CCL 10:18 Dor di flohedat span ta sak, i dor di negligensia kas ta lk. ECCL 10:19 Hende ta prepar kuminda pa plaser, i bia ta hasi bida alegre; ma plaka ta e konte sta pa tur kos. ECCL 10:20 Ademas, no maldishon rei den bo pensamentu, i no maldi shon hende riku den bo kamber; pasobra un parha di shelu lo hiba e zonidu, i best ianan ku hala lo hasi e asunto konos. ECCL 11:1 Tira bo pan riba superfisio di e awanan, pasobra lo bo ha' despues di hopi dia. ECCL 11:2 Parti bo porshon den shet e, s, den ocho, pasobra bo no sa ki maldat por sosod riba tera. ECCL 11:3 Si e nub ianan ta yen, nan ta basha awaseru riba tera; i si un palu kai pasit f panrt, kamin da ku e palu kai, einan e ta keda. ECCL 11:4 Esun ku opserv bientu no ta sembra, i esun ku opserv e nubianan no ta kosech. ECCL 11:5 Meskos ku bo no sa e kaminda d i bientu i kon wesunan ta wrdu form den barika di un muh na estado, asina bo no kon os e obra di Dios, Kende ta traha tur kos. ECCL 11:6 Sembra bo simia mainta, i no keda sin hasi nada atardi; pasobra bo no sa si sembramentu di mainta f di

atardi lo tin ksito, f si nan tur dos lo ta bon. ECCL 11:7 Lus ta agradabel, i ta bon pa wowo mira solo. ECCL 11:8 Di brdat, si un hende biba hopi aa, lagu' regosih d en nan tur, i lagu' krda e dianan di skuridat, pasobra nan lo ta hopi. Tur kos ku ta bin ta banidat. ECCL 11:9 Regosih, hoben, durante di bo hubentut, i laga bo ku rason tin plaser durante di e dianan di bo adolesensia. I sigui e kamindanan di bo kurason i e deseonan di bo wowo. Ma sabi s ku Dios lo huzgabo pa tur e kosnan aki. ECCL 11:10 Pesei, kita tristesa for di bo kurason, i tene maldat for di bo kurpa, pasobra adolesensia i hubentut ta banidat. ECCL 12:1 Krda tambe riba bo Kr eador den e dianan di bo hubentut, prom ku e dianan malu bin i e aanan yega serka, di kualnan lo bo bisa: "Mi no tin goso den nan"; ECCL 12:2 prom ku solo, lus, lu na i e streanan bira skur, i e nubianan bolbe despues di yobida; ECCL 12:3 ora k u e guardianan di e kas ta tembla, i e hmbernan fuerte ta kana dobl, ora ku e mula dnan ta stp di mula, pasobra nan ta poko, i esnan ku ta wak dor di bentana ta bira skur; ECCL 12:4 ora ku e portanan pa kaya ta wrdu ser i e zonidu di e mulamentu t a baha, i hende ta lanta ora parha kumins kanta, i tur e yu muhnan di kantika ta k anta poko-poko. ECCL 12:5 Ademas, hende tin miedu di un lug haltu i di terornan r iba kaminda; e palu di amandel ta floria, e tirakochi ta lastra pia i e ta prd ape tit. Pasobra hende ta bai na su kas etrno, mientras ku yoradnan di morto ta kana rn t den kaya. ECCL 12:6 Krda riba djE prom ku e kabuya di plata wrdu kibr i e kmchi di oro wrdu plch, e kanika banda di e fuente wrdu kibr na pida-pida i e wil na pos wrdu ibr. ECCL 12:7 E ora ei e stf lo bolbe na e tera ku el a bin for di dj, i e spiritu lo bolbe na Dios, Kende a duna esaki. ECCL 12:8 "Banidat di banidatnan," e Pred ikad ta bisa, "tur kos ta banidat!" ECCL 12:9 Ademas di ta un hende sab, e Predika d a sia e pueblo konosementu tambe; i el a keda studia, a skudri, i a kompon hopi pro verbio. ECCL 12:10 E Predikad a buska pa haa palabranan agradabel i pa skirbi pala branan di brdat na manera korekto. ECCL 12:11 E palabranan di hende sab ta manera punta di heru, i maestronan di e kolekshonnan aki ta manera klabunan bon klab; na n ta dun dor di n Wardad. ECCL 12:12 I ademas, mi yu, sea spirt: skirbimentu di hopi buki ta un kos sin fin, i deboshon di mas na buki ta kansamentu di kurpa. ECCL 1 2:13 E konklushon di tur loke ku a wrdu tend, ta: teme Dios i warda Su mandamentun an, pasobra esaki ta aplikabel na kada persona. ECCL 12:14 Pasobra Dios lo trese tur echo na huisio, tur kos ku ta skond, sea bon f malu.

KANTIKANAN DI SALOMON KAN 1:1 Salomon su Kantika di Kantikanan. KAN 1:2 "O, ku e sunchi mi ku e sunchi nan di su boka! Pasobra bo amor ta mih ku bia. KAN 1:3 Bo zetanan tin un hol dushi, manera zeta purifik bo nmber ta; pesei e birgennan ta stimabo. KAN 1:4 Hibami ku bo i laga nos kore huntu! Rei a hibami den su kambernan." "Nos lo ta kontentu i regosih den bo; nos lo alab bo amor mas ku bia." "Ku rason nan ta stimabo. KAN 1:5 "Mi ta pretu, ma bunita, O yu muhnan di Jerusalm, manera e tntnan di Kedar, manera e kortinanan di Salomon. KAN 1:6 No keda wak mi pasobra mi ta pretu, pasobra sol o a kimami. E yu hmbernan di mi mama tabata rabi ku mi; nan a hasimi kuidad di e ku nukunan di wendrif, ma mi no a kuida mi mes kunuku di wendrif. KAN 1:7 Bisami, abo , kende mi alma ta stima, unda bo ta pastori bo tou, unda bo ta laga bo tou drumi mrdia? Pasobra pakiko mi mester ta manera un muh ku ta tapa su mes ku velo banda di e tounan di bo kompaeronan?" KAN 1:8 "Si bo no sa, abo, esun di mas bunita ent re muhnan, sigui lastro di e tou, i pastori bo kabritunan chikitu banda di e tntnan di e wardadnan di karn." KAN 1:9 "Mi amor, pa mi bo ta manera mi yewa entre e gar oshinan di Farao. KAN 1:10 Bo band'i kara ta bunita ku adornonan, bo garganta tu r na koyar di kuenta." KAN 1:11 "Nos lo traha adornonan di oro pa bo, ku kuenta di plata." KAN 1:12 "Mientras ku rei tabata na su mesa, mi perfume tabata manda su hol dushi. KAN 1:13 Mi stim ta un saku di mirra pa mi, ku ta keda henter anochi entre mi pechunan. KAN 1:14 Mi stim ta un bshi di flor di hena pa mi den e kunuku nan di wendrif di En-gadi." KAN 1:15 "Ki bunita bo ta, mi amor, ki bunita bo ta! Bo wowonan ta manera palomba." KAN 1:16 "Ki nchi bo ta, mi stim, i asina plasenter o! Di brdat, nos kama ta luhoso! KAN 1:17 E balkinan di nos kas ta di palu di sed a, nos spannan, di palu di siprs. KAN 2:1 "Ami ta e rosa di Saron, e leli di e va yenan." KAN 2:2 "Manera un leli meimei di sumpia, asina mi amor ta meimei di e mu cha muhnan." KAN 2:3 "Manera un palu di apel meimei di e palunan di mondi-ser, asi na mi stim ta meimei di e ynkumannan. Mi a gosa grandemente di sinta den su sombra , i su fruta tabata dushi na mi shel'i boka. KAN 2:4 El a hibami na su sala di b ankete, i su bandera ofer di mi ta amor. KAN 2:5 Sostenmi ku klmpi di rasenchi, re freskmi ku apel, pasobra mi ta malu di amor. KAN 2:6 Laga su man robes ta bou di mi kabes i su man drechi brasami." KAN 2:7 "Mi ta hura boso, O yu muhnan di Jerus alm, pa e gaslnan f pa e binnan di sabana, pa boso no lanta ni spirta mi amor te ora ku e ta dese esaki." KAN 2:8 "Tende! Mi stim! At' ta bin, subiendo e serunan, bulan do riba e seritunan! KAN 2:9 Mi stim ta manera un gasl f un yu di bin. Mira, e ta pa ra tras di nos muraya, e ta wak dor di e bentananan; e ta lur dor di e tralinan. KAN 2:10 Mi stim a kontest i a bisami: 'Lanta, mi amor, mi bunita, i ban ku mi. K AN 2:11 Pasobra, mira, wenter a pasa, awaseru a pasa i a dispars. KAN 2:12 E flor nan a sali kaba den e tera; a yega e tempu pa snui mata di wendrif, i e bos di trt eldif a wrdu tend den nos tera. KAN 2:13 E palu di figo a hasi su figonan hecha, i e matanan di wendrif na flor ta manda nan hol dushi. Lanta, mi amor, mi bunita, i ban ku mi!'" KAN 2:14 "O mi palomba, den e skernan di baranka, na e lug sekreto d i e subida di baranka, lagami mira bo kara; lagami tende bo bos; pasobra bo bos ta dushi, i bo kara ta bunita." KAN 2:15 "Kohe e zoronan pa nos, e zoronan chiki tu ku ta ruin e kunukunan di wendrif, mientras ku nos kunukunan di wendrif ta na fl or." KAN 2:16 "Mi stim ta di mi, i mi ta di dj; e ta pastori su tou meimei di e lel inan. KAN 2:17 Te na e ora fresku di dia ora ku e sombranan ta hui bai, bolbe, m i stim, i sea manera un gasl f un yu di bin riba e serunan di Beter. KAN 3:1 "Riba m i kama, nochi tras nochi, mi a buska esun ku mi alma ta stima; mi a busk', ma mi no a ha'. KAN 3:2 'Mi mester lanta awor i bai rnt den stat; den e kayanan i riba e plenchinan mi mester buska esun ku mi alma ta stima.' Mi a busk', mi no a ha'. KAN 3:3 E guardianan ku ta hasi rndu den stat a haami, i mi a bisa: 'Boso a mira esun ku mi alma ta stima?'

KAN 3:4 Apenas mi a pasa nan bai ku mi a haa esun ku mi alma ta stima; mi a ten' i no kier a lagu' bai, te ora mi a tres' na kas di mi mama, i den kamber di esun ku a konsebmi." KAN 3:5 "Mi ta hura boso, O yu muhnan di Jerusalm, pa e gaslnan f pa e binnan di sabana, pa boso no lanta ni spirta mi amor, te ora ku e dese esaki." KAN 3:6 "Ta kiko esaki ta ku ta subi bin for di desierto manera kolumnanan di huma, perfum ku mirra i sensia, ku tur sorto di polvo aromtiko di komersiante? KAN 3:7 M ira, ta e stul ku nan ta karga Salomon riba dj; tin sesenta hmber poderoso rnt di d j, di e hmbernan poderoso di Israel. KAN 3:8 Nan tur ta karga spada, i ta eksperto den guera; kada hmber tin su spada na su hep, pa motibu di terornan di anochi. K AN 3:9 Rei Salomon a traha pa su mes un karosa di palu di Lbano. KAN 3:10 El a tr aha su speilunan di plata, su lomba di oro i su asiento di tela prpura, su parti paden fur ku amor dor di e yu muhnan di Jerusalm. KAN 3:11 Sali, O yu muhnan di Sion , i keda wak rei Salomon ku e korona ku su mama a koron' kun riba e dia di su kasa mentu, i riba e dia di alegria di su kurason." KAN 4:1 "Ki bunita bo ta, mi amor ! Ki bunita bo ta! Bo wowonan ta manera palomba tras di bo velo; bo kabei ta man era un tou di kabritu ku ta baha for di Seru Galaad. KAN 4:2 Bo djentenan ta man era un tou di karn ku nan a kaba di pela, ku a kaba di haa un bao, nan tur ku yu oh ochi, i ni un di nan no a prd su yu. KAN 4:3 Bo lepnan ta manera un hilu skarlata, i bo boka ta bunita. Bo band'i kara ta manera un snechi di granatapel tras di b o velo. KAN 4:4 Bo garganta ta manera e toren di David, trah ku karedanan di pied ra, na kual tin mil eskudo kolog, tur e eskudonan rond di e hmbernan poderoso. KAN 4:5 Bo dos pechunan ta manera dos yu di bin, yu ohochi di un gasl ku ta kome meime i di e lelinan. KAN 4:6 Te na e ora fresku di dia, ora ku e sombranan ta hui bai , mi kier sigui mi kaminda pa e seru di mirra i pa e seritu di sensia. KAN 4:7 B o ta tur bunita ku tin, mi amor, i no tin defekto den bo. KAN 4:8 "Ban ku mi for di Lbano, mi brit, ban ku mi for di Lbano. Baha for di e tp di Amana, for di e tp di Senir i Hermon, for di e kuebanan di leon, for di e serunan di leopardo. KAN 4: 9 Bo a hrta mi kurason, mi ruman, mi brit; bo a hrta mi kurason ku solamente n mirad a di bo wowo, ku solamente n kuenta di bo koyar. KAN 4:10 Ki bunita bo amor ta, m i ruman, mi brit! Kuantu mas mih ku bia bo amor ta, i e hol dushi di bo zetanan, ku tur sorto di speserei! KAN 4:11 Bo lepnan, mi brit, ta gotia miel; miel i lechi t a bou di bo lenga, i e hol dushi di bo paanan ta manera e hol dushi di Lbano. KAN 4: 12 Un hfi ser mi ruman, mi brit, ta, un pos ser, un fuente sey. KAN 4:13 Bo spreitnan ta un plantashon di palu di granatapel, ku e mih frutanan, hena ku mata di nardo , KAN 4:14 nardo i azafran, kaa aromtiko i kan, ku tur e palunan di sensia, mirra i alo, huntu ku tur e spesereinan di mas mih. KAN 4:15 Bo ta un fuente di hfi, un po s di awa bibu, i koridanan di awa ku ta kore for di Lbano." KAN 4:16 "Spirta, bien tu di nrt, i bin, bientu di sit! Supla den mi hfi, pa su hol dushi plama. Ku mi stim bin den su hfi i kome su mih frutanan!" KAN 5:1 "Mi a bin den mi hfi, mi ruman, mi brit; mi a piki mi mirra huntu ku mi balsem. Mi a kome mi panal di miel i mi miel ; mi a bebe mi bia i mi lechi. Kome, amigunan; bebe, s, bebe kuantu ku boso kier, O namoradonan." KAN 5:2 "Mi tabata na soo, ma mi kurason a keda lant. Un bos! Mi s tim tabata bati na porta. 'Habri pa mi, mi ruman, mi amor, mi palomba, esun perfe kto di mi! Pasobra mi kabes ta yen di serena, mi lknan ta yen di damp di anochi.' KAN 5:3 Mi a kita mi bist; kon mi por bisti atrobe? Mi a laba mi pianan; kon mi p or susha nan atrobe? KAN 5:4 Mi stim a pasa su man dor di e habr, i mi kurason a k umins bati duru p'. KAN 5:5 Mi a lanta pa habri pa mi stim; i mi mannan tabata goti a mirra, i mi dedenan tabata gotia mirra lkido riba mannan di e grndel. KAN 5:6 Mi a habri pa mi stim, ma mi stim a bira bai kaba! Mi kurason a desmay, ora ku el a p apia. Mi a busk', ma mi no a ha'; mi a yam', ma e no a kontestmi.

KAN 5:7 E guardianan ku tabata hasi rndu den stat a haami; nan a dal mi i a heridmi ; e guardianan di e murayanan a kita mi shal for di mi. KAN 5:8 Mi ta hura boso, O yu muhnan di Jerusalm, si boso haa mi stim, kiko boso tin di bis': pasobra mi ta m alu di amor." KAN 5:9 "Ki sorto di stim bo stim ta, O, esun di mas bunita entre mu hnan? Ki sorto di stim bo stim ta, ku bo ta hura nos asina?" KAN 5:10 "Mi stim ta ko l kla i kr, sobresaliente entre dies mil. KAN 5:11 Su kabes ta manera oro, oro puru ; su lknan ta manera trshinan di dadel, i pretu manera raf. KAN 5:12 Su wowonan ta manera palomba, kantu di koridanan di awa, ba den lechi, pon den nan montura. KAN 5:13 Su bandanan di kara ta manera un kama di balsem, hfinan di yerba di hol dushi ; su lepnan ta lelinan ku ta gotia mirra lkido. KAN 5:14 Su mannan ta baranan di oro ku berilo pon riba nan; su barika ta ivor grab, kubr ku safiro. KAN 5:15 Su pia nan ta pilarnan di alabaster pon riba base di oro puru; su aparensia ta manera Lba no, ekselente manera palu di seda. KAN 5:16 Su boka ta yen di dulsura, i e ta ko mpletamente deseabel. Esaki ta mi stim i esaki ta mi amigu, O yu muhnan di Jerusalm ." KAN 6:1 "Unda bo stim a bai, O esun di mas bunita entre muhnan? Unda bo stim a b ira bai, pa nos por bai busk' huntu ku bo?" KAN 6:2 "Mi stim a baha bai na su hfi, na e kamanan di balsem, pa pastori su tounan den e hfinan i pa piki leli. KAN 6:3 Mi ta di mi stim, i mi stim ta di mi, esun ku ta pastori su tounan meimei di e leli nan." KAN 6:4 "Bo ta mes bunita ku Tirsa, mi amor, mes dushi ku Jerusalm, mes tem ibel ku un ehrsito ku emblema. KAN 6:5 Kita bo wowonan for di mi, pasobra nan ta konfundmi; bo kabei ta manera un tou di kabritu ku ta baha for di Galaad. KAN 6:6 Bo djentenan ta manera un tou di karn muh ku a subi bin for di nan bao, nan tur ku yu ohochi, i ni un di nan no a prd su yu. KAN 6:7 Bo band'i kara ta manera un sne chi di granatapel tras di bo velo. KAN 6:8 Tin sesenta reina i ochenta konkubina , i mucha muhnan, muchu hopi pa konta. KAN 6:9 Ma mi palomba, esun perfekto di mi , ta niko: e ta e niko yu muh di su mama; e ta e yu faborito di esun ku a ha'. E much a muhnan a mir' i a yam' bendishon, e reinanan i e konkubinanan tambe, i nan a gab'. KAN 6:10 "Ta ken esaki ta, ku ta parse ourora, mes bunita ku luna yen, mes puru ku solo, mes temibel ku un ehrsito ku emblema?" KAN 6:11 "Mi a baha bai na e hfi d i palunan di nechi, pa mira e vaye bira brd, pa mira si e matanan di wendrif a saka knpi f si e palunan di granatapel a floria. KAN 6:12 Prom ku mi a realis esaki, mi a lma a ponemi entre e garoshinan di Aminadab." KAN 6:13 "Bin bk, bin bk, O sulamita ; bin bk, bin bk, pa nos por keda wak bo!" "Pakiko bo kier fiha bista riba e sulam ita, manera ta fiha bista riba e baliamentu di e dos kampamentunan? KAN 7:1 "Ki bunita bo pianan ta den sandalia, O, yu muh di prens! E kurvanan di bo hepnan ta manera prenda, obra di e mannan di un artista. KAN 7:2 Bo lombrishi ta manera un kopa rond, ku nunka ta falta bia meskl; bo barika ta manera un monton di trigo, tu r ser ku leli. KAN 7:3 Bo dos pechunan ta manera dos yu di bin, yu ohochi di un ga sl. KAN 7:4 Bo garganta ta manera un toren di ivor, bo wowonan ta manera e tankin an-di-awa di Hesbon na porta di Bat-rabim; bo nanishi ta manera e toren di Lbano, ku ta keda kara pa Damasko. KAN 7:5 Bo kabes ta koronbo manera Karmelo, i e lknan riba bo kabes ta manera hilu prpura; rei ta keda enkant ku bo krlnan. KAN 7:6 Ki b unita i ki agradabel bo ta, mi amor, ku tur bo enkantonan! KAN 7:7 Bo estatura t a manera un palma, i bo pechunan ta manera trshinan di dadel. KAN 7:8 Mi a bisa: 'Mi kier subi e palma, i mi kier kohe su ramanan di fruta tene.' O, ku bo pechun an por ta manera trshinan di wendrif, i e hol dushi di bo rosea manera apel, KAN 7: 9 i bo boka manera e mih bia!" "Esaki ta baha suave asina pa mi stim, bashando poko -poko ofer di su lepnan mientras ku e ta drumi. KAN 7:10 Mi ta di mi stim, i su d eseo ta pa mi. KAN 7:11 Ban, mi stim, laga nos bai den kunuku; laga nos pasa noch i den e pueblitonan.

KAN 7:12 Laga nos lanta tempran i bai na e kunukunan di wendrif; laga nos wak si e matanan di wendrif a saka knpi, i si su flornan a habri, i si e palunan di granat apel a floria; ayanan lo mi dunabo mi amor. KAN 7:13 E mandrgoranan a manda hol du shi; i na nos portanan tin tur mih fruta, tantu nobo komo bieu, ku mi a warda pa bo, mi stim. KAN 8:1 "O, si bo tabata manera un ruman hmber pa mi, ku a bebe na e pechunan di mi mama. Si mi a haabo paf, lo mi a sunchi bo; i ni un hende lo no a d espresimi. KAN 8:2 Lo mi a guiabo i hibabo den kas di mi mama, kende a instrumi; l o mi a dunabo bia ku speserei bebe for di e djus di mi granatapelnan. KAN 8:3 Lag a su man robes ta bou di mi kabes, i su man drechi brasami." KAN 8:4 "Mi kier pa boso hura, O yu muhnan di Jerusalm, no lanta ni spirta mi amor, te ora ku e ta des e esaki." KAN 8:5 "Ta ken esaki ta ku ta subi bin for di desierto, mientras ku e ta ln riba su stim?" "Bou di e palu di apel mi a lantabo for di soo; ayanan bo mama tabatin dol pa bo, ayanan e tabatin dol i a duna lus na bo. KAN 8:6 Ponemi manera un seyo riba bo kurason, manera un seyo riba bo brasa. Pasobra amor ta mes fuer te ku morto, yalursheit ta mes severo ku Seol; su flamnan ta flamnan di kandela, e flam di SEOR. KAN 8:7 Hopi awanan no por paga amor, ni riunan lo no pasa ofer di dj; si un hende duna tur e rikesanan di su kas pa amor, tg esaki lo wrdu despres i kompletamente." KAN 8:8 "Nos tin un ruman muh chikitu, i e no tin pechu; kiko no s lo hasi pa nos ruman muh riba e dia ku un hende pidi p'? KAN 8:9 Si e ta un mura ya, nos lo traha un defensa di plata riba dj; ma si e ta un porta, nos lo ser' ade n ku tablanan di seda." KAN 8:10 "Mi tabata un muraya, i mi pechunan tabata mane ra toren; e ora ei mi a bira den su bista manera un hende ku ta haa pas. KAN 8:11 Salomon tabatin un kunuku di wendrif na Baal-hamon; el a konfia e kunuku di wend rif na kuidadnan; kada un mester a trese mil siklo di plata pa su fruta. KAN 8:12 Mi mes kunuku di wendrif ta na mi disposishon; e mil siklonan ta pa bo, Salomon, i dos shen ta pa esnan ku ta kuida su fruta." KAN 8:13 "O abo ku ta sinta den e hfinan, mi kompaeronan ta skucha pa tende bo bos; lagami tend'!" KAN 8:14 "Pura, mi stim, i sea manera un gasl f un bin yn riba e serunan di speserei."

ISAIAH ISA 1:1 E vishon ku Isaias, yu hmber di Amos, a mira tokante di Juda i Jerusalm, d urante di e dianan di Uzias, Jotam, Akaz i Ezekias, reinan di Juda. ISA 1:2 Skuc ha, O shelunan, i tende, O tera; pasobra SEOR ta papia: "Mi a kria i a kuida yuna n, ma nan a rebeldi kontra Mi. ISA 1:3 Buey konos su doo, i buriku konos pesebre di su shon, ma Israel no sa, Mi pueblo no ta komprend." ISA 1:4 O nashon pekaminoso, pueblo karg ku inikidat, desendientenan di malbadonan, yunan ku ta komport nan me s na un manera korupto! Nan a bandon SEOR, nan a despresi Esun Santu di Israel, nan a bira lomba p'E. ISA 1:5 Pakiko mester sigui batibo? Pakiko bo ta sigui rebeld i? Henter e kabes ta malu, i henter e kurason ta desmay. ISA 1:6 For di plant'i pi a te na kabes no tin nada bon den dj, sino solamente herida, glpi i yaga habr ku no a wrdu prim, ni mar ku verbant, ni suavis ku zeta. ISA 1:7 Boso tera ta desol, boso statnan ta kim ku kandela; i boso kunukunan, stranheronan ta destru nan den boso p resensia; e ta un desolashon, komo si fuera ta stranheronan a destrui. ISA 1:8 I e yu muh di Sion a keda manera un kabaa den un kunuku di wendrif, manera un chosa d en un kunuku di knkmber, manera un stat rondon. ISA 1:9 Si e SEOR di ehrsitonan no a laga algun sobrebibiente pa nos, nos lo tabata manera Sodoma, nos lo tabata mane ra Gomora. ISA 1:10 Tende e palabra di SEOR, boso, gobernantenan di Sodoma; skuch a e instrukshon di nos Dios, boso, pueblo di Gomora. ISA 1:11 "Di kiko e multitu t di boso sakrifisionan ta sirbiMi?" SEOR ta puntra. "Mi ta hart di boso ofrendana n kim di chubatu i di e vt di bestianan grd. Mi no ta hiba gustu den e sanger di bis h machu, lamchi f kabritu. ISA 1:12 Ora boso bin pa present Mi dilanti, ta ken ta e ksig di boso pa trapa Mi pationan? ISA 1:13 No trese ofrendanan bano mas, sensia ta un abominashon pa Mi. Luna nobo i sabat, e yamamentu di asambleanan-- Mi no p or soport inikidat, ni e asamblea solm. ISA 1:14 Mi ta odia boso festivalnan di lu na nobo i boso fiestanan stipul; nan a bira un karga pa Mi. Mi ta kans di soport na n. ISA 1:15 Pesei, ora boso habri boso mannan den orashon, lo Mi skonde Mi wowon an pa boso; s, maske boso hasi hopi orashon, lo Mi no skucha. Boso mannan ta yen di sanger. ISA 1:16 Laba boso mes, hasi boso mes limpi; kita e maldat di boso ec honan for di Mi bista. Stp di hasi maldat, ISA 1:17 sia di hasi bon, buska huisio, reprend e hende kruel, defend e wrfano, pleita kaso di e biuda. ISA 1:18 "Bin awor , i laga nos rason huntu," SEOR ta bisa. "Maske boso piknan ta manera skarlata, nan lo bira blanku manera sneu; maske nan ta kr manera skarlata, nan lo bira manera l ana. ISA 1:19 Si boso ta dispuesto i ta obedes, boso lo kome e mih di e tera; ISA 1:20 ma si boso nenga i rebeldi, spada lo devor boso." Di brdat, e boka di SEOR a pa pia. ISA 1:21 Mira kon e stat fiel a para bira un prostituta, esun ku tabata yen di rektitut! Un tempu hustisia tabata biba den dj, ma awor ta asesinonan ta biba den dj. ISA 1:22 Bo plata a bira skuma, bo bibida ta meskl ku awa. ISA 1:23 Bo go bernantenan ta rebeldenan i kompaeronan di ladron; nan tur ta stima plaka pas bou di mesa i ta kore tras di rekompensa. Nan no ta defend e wrfano, i kaso di e biuda tampoko no ta yega serka nan. ISA 1:24 Pesei e Seor DIOS di ehrsitonan, Esun Pode roso di Israel, ta deklar: "Mira, lo Mi libra Mi mes di Mi atversarionan, i tuma vengansa riba Mi enemigunan. ISA 1:25 Tambe lo Mi bira Mi man kontra bo, i lo Mi dirti bo skuma, komo si fuera ta ku soda brabu Mi ta hasi, i lo Mi kita tur bo i mpuresa. ISA 1:26 E ora ei lo Mi restor bo huesnan manera den tempunan aya, i bo konseheronan manera den prinsipio; despues lo bo wrdu yam stat di hustisia, un sta t fiel." ISA 1:27 Sion lo wrdu redim ku huisio, i esnan di dj ku repent, ku hustisia . ISA 1:28 Ma transgresornan i pekadnan, tur dos, lo wrdu destru, i esnan ku bandon SEOR lo yega na un fin. ISA 1:29 Siguramente boso lo tin brguensa di e palunan di eik ku boso a dese, i boso lo keda brongos pa motibu di e hfinan ku boso a skohe. I SA 1:30 Pasobra boso lo ta manera un palu di eik ku su blachinan ta marchit, f man era un hfi sin awa. ISA 1:31 E hmber fuerte lo bira manera yerba seku, su trabou m anera un chispa di kandela; asina nan tur dos lo kima huntu, sin ningun hende pa paga nan.

ISA 2:1 E palabra ku Isaias, yu hmber di Amos, a mira tokante di Juda i Jerusalm. ISA 2:2 Awor lo sosod den e ltimo dianan ku e seru di e kas di SEOR lo wrdu stables k omo e seru prinsipal, i lo wrdu hals mas haltu ku e seritunan; i tur nashon lo bas ha bai na dj. ISA 2:3 I hopi pueblo lo bin bisa: "Ban, laga nos subi bai na e ser u di SEOR, na e kas di e Dios di Jakb, pa E sia nos tokante di Su kamindanan, i pa nos kana den Su berehanan." Pasobra e lei lo sali for di Sion, i e palabra di SEO R for di Jerusalm. ISA 2:4 I E lo huzga entre e nashonnan, i lo reprend hopi puebl o. I nan lo bati nan spadanan traha plug ku nan, i nan lo bati nan lansanan trah a skr-pa-snui ku nan. Nashon lo no lanta spada kontra nashon, i nunka mas nan lo tren pa guera. ISA 2:5 Bin, kas di Jakb, laga nos kana den e lus di SEOR. ISA 2:6 Bo a bandon Bo pueblo, e kas di Jakb, pasobra nan ta yen di influensia for di orie nte, i nan ta mirad di destino meskos ku e filisteonan, i nan ta sera kombenio ku yu di stranhero. ISA 2:7 Tambe nan tera ta yen di plata i oro, i no tin fin na nan tesoronan; tambe nan tera ta yen di kabai, i no tin fin na nan garoshinan. I SA 2:8 Tambe nan tera ta yen di dolo; nan ta ador e obra di nan mannan, loke nan d edenan a traha. ISA 2:9 Asina e hende umilde a wrdu umiy, i e hende importante a wr du rebah; ma no pordon nan. ISA 2:10 Drenta den baranka i skonde bou di tera pa e teror di SEOR i pa e splendor di Su mahestat. ISA 2:11 E mirada orguyoso di hende lo wrdu rebah, i e arogansia di hende lo wrdu umiy, i SEOR so lo wrdu hals den e di i. ISA 2:12 Pasobra e SEOR di ehrsitonan tin un dia kontra tur hende orguyoso i ar ogante, i kontra tur hende hals, pa nan wrdu rebah, ISA 2:13 i kontra tur palu di s eda di Lbano, arogante i hals, kontra tur palu di eik di Basan, ISA 2:14 kontra tu r seru arogante, kontra tur seritu hals, ISA 2:15 kontra tur toren haltu, kontra tur muraya fortifik, ISA 2:16 kontra tur barku di Tarsis i kontra tur bunita obra di man. ISA 2:17 E orguyo di hende lo wrdu umiy, i e arogansia di hende lo wrdu re bah; i SEOR so lo wrdu hals den e dia ei. ISA 2:18 Ma e dolonan lo dispars kompletame te. ISA 2:19 Hende lo drenta den kuebanan den baranka i den burakunan den tera, pa motibu di e teror di SEOR i pa motibu di e splendor di Su mahestat, ora ku E l anta pa hasi tera tembla. ISA 2:20 Den e dia ei hende lo tira nan dolonan di plat a i nan dolonan di oro, ku nan a traha pa nan ador, pa ml i raton di anochi, ISA 2: 21 pa bai den e skernan den baranka i den e hlnan den baranka haltu, pa motibu di e teror di SEOR i pa motibu di e splendor di Su mahestat, ora ku E lanta pa hasi tera tembla. ISA 2:22 Stp di konfia den hende, kende su rosea ta den su nanishi, pasobra ki balor e tin? ISA 3:1 Pasobra, mira, e Seor DIOS di ehrsitonan ta bai k ita for di Jerusalm i for di Juda tantu provishon komo manteneshon, e provishon k ompleto di pan, i e provishon kompleto di awa, ISA 3:2 e hmber poderoso i e guere ro, e hues i e profeta, e adivinad i e ansiano, ISA 3:3 e kapitan di sinkuenta i e hmber onorabel, e konsehero, e trahad eksperto di obra di man i e enkantad eksper to. ISA 3:4 Lo Mi hasi mucha bira nan prens, i mucha kaprichoso lo gobern riba na n. ISA 3:5 E pueblo lo wrdu oprim, kada un dor di e otro, i kada un dor di su bisia ; hoben lo lanta kontra ansiano i esun inferior kontra esun onorabel. ISA 3:6 Or a ku un hende kohe su ruman hmber tene den kas di su tata, i bisa: "Bo tin un man tel, abo lo ta nos gobernante, i e ruinanan aki lo ta na bo enkargo," ISA 3:7 e ora ei esaki lo protest, bisando: "Mi no kier ta boso sanador, pasobra den mi kas no tin pan ni mantel; no nombrami komo gobernante di e pueblo." ISA 3:8 Pasobra Jerusalm a trompek i Juda a kai, komo ku nan palabranan i nan echonan ta kontra S EOR, pa rebeldi kontra Su presensia glorioso. ISA 3:9 E ekspreshon riba nan kara t a testigu kontra nan. Nan ta proklam nan pik manera Sodoma; nan no ta skond'. Ai di nan, pasobra nan a trese maldat riba nan mes. ISA 3:10 Bisa e hustunan ku kos lo bai bon pa nan, pasobra nan lo kome e fruta di nan echonan. ISA 3:11 Ai di e ma lbado! Kos lo bai malu p', pasobra nan lo hasi kun loke e meres. ISA 3:12 O Mi pueb lo! Nan opresornan ta mucha, i muh ta manda riba nan. O Mi pueblo! Esnan ku ta gu iabo ta hasibo

desvi, i ta konfund e direkshon di bo kamindanan. ISA 3:13 SEOR ta lanta pa pleita Su kaso, i ta para pa huzga e pueblo. ISA 3:14 SEOR ta drenta huisio ku e ansiano nan i prensnan di Su pueblo: "Ta boso a destru e kunuku di wendrif; e botn di e hen de pober ta den boso kasnan. ISA 3:15 Ki falta boso, ku boso ta plcha Mi pueblo, i ta mula kara di e hende pober?" e Seor DIOS di ehrsitonan ta deklar. ISA 3:16 Ade mas, SEOR a bisa: "Pasobra e yu muhnan di Sion ta orguyoso, i ta kana ku kabes na laira i ku wowo ku ta sedus, i ta kana yanga, i ta laga e banchinan na nan pia zo na, ISA 3:17 pesei Seor lo aflig kueru di kabes di e yu muhnan di Sion ku sarna, i SEOR lo ekspon nan brguensa." ISA 3:18 Den e dia ei Seor lo kita e bunitesa di nan b anchinan di nkel, nan banchinan pa bisti na frenta, luneta, ISA 3:19 renchi largu di orea, armbant, velo, ISA 3:20 paa di mara kabes, kadena di nkel, faha, bter di perfume, kos di suerte, ISA 3:21 renchi di dede, renchi di nanishi, ISA 3:22 bis t di fiesta, tnika, mantel, kartera, ISA 3:23 spil di man, paa djabou, tlban i velo. ISA 3:24 Anto lo sosod ku na lug di perfume dushi lo tin putrimentu; na lug di fah a, kabuya; na lug di peinado di moda, kabes pelon; na lug di paa fini, paa di saku; na lug di bunitesa, marka di heru kayente. ISA 3:25 Bo hmbernan lo kai pa medio di spada, i bo hmbernan poderoso lo kai den bataya. ISA 3:26 Su portanan lo lament i keha, i siendo bandon e lo sinta abou na suela. ISA 4:1 Den e dia ei shete muh lo gara n hmber, bisando: "Nos lo kome nos mes pan i bisti nos mes paa. Solamente, la ga nos karga bo nmber. Kita nos reproche!" ISA 4:2 Den e dia ei e Rama di SEOR lo ta bunita i glorioso, i e fruta di e tera lo ta e orguyo i e adorno di e sobrebi bientenan di Israel. ISA 4:3 I lo sosod ku esun ku resta den Sion i keda na Jerus alm lo wrdu yam santu--kada un ku wrdu registr entre e bibunan na Jerusalm. ISA 4:4 O a SEOR a laba kita e sushedat di e yu muhnan di Sion, i a limpia e sanger for di m eimei di Jerusalm pa medio di e spiritu di huisio i e spiritu di kandela, ISA 4:5 e ora ei Seor lo krea riba henter e teritorio di Seru Sion i riba su asambleanan un nubia di huma den dia, i anochi e splendor di un kandela tur na flam, pasobr a lo tin un kapa riba henter e gloria. ISA 4:6 I lo tin un kabaa pa duna sombra k ontra kalor den dia, i refugio i protekshon kontra tempestat i awaseru. ISA 5:1 Awor lagami kanta pa mi stim un kantika di mi stim tokante di Su kunuku di wendrif. Mi stim tabatin un kunuku di wendrif riba un seru frtil. ISA 5:2 I El a kob' tur rnt , a kita e piedranan i a plant' ku e matanan di wendrif di mas mih. Meimei di dj El a traha un toren i a traha un baki-di-prs-wendrif den dj; anto El a spera ku esaki lo a produs bon wendrif, ma el a produs solamente wendrif shimaron. ISA 5:3 "I awor, O habitantenan di Jerusalm i hmbernan di Juda, huzga entre Ami i Mi kunuku di wen drif. ISA 5:4 Kiko mas tabatin di hasi pa Mi kunuku di wendrif, ku Mi no a hasi de n dj? Pakiko el a produs wendrif shimaron, mientras ku Mi tabata spera pa e produs b on wendrif? ISA 5:5 Awor lagaMi bisa boso kiko Mi ta bai hasi ku Mi kunuku di wen drif: lo Mi kita su trankera i e lo wrdu destru; lo Mi basha su muraya abou i e lo wrdu trap. ISA 5:6 Lo Mi lagu' keda desol; nan lo no snui ni chapi den dj, ma kadush i mata di sumpia lo nase den dj; i lo Mi orden e nubianan pa no yobe riba dj." ISA 5:7 Pasobra e kunuku di wendrif di e SEOR di ehrsitonan ta e kas di Israel, i e hmbe rnan di Juda ta Su mata agradabel. El a spera huisio, ma mira, dramamentu di san ger; hustisia, ma mira, un gritu di angustia. ISA 5:8 Ai di esnan ku ta buska ma s i mas kas i ku ta aad un kunuku na otro te ora no tin lug mas, asina ku ta boso s o ta biba den e tera! ISA 5:9 E SEOR di ehrsitonan a hura pa mi tende: "Sigurament e hopi kas lo keda desol, kasnan grandi i bunita, sin habitante. ISA 5:10 Pasobra dies bnder di kunuku di wendrif lo produs solamente n bato di bia, i un homer di sim ia lo produs solamente n efa di mainshi." ISA 5:11 Ai di esnan ku ta lanta mainta tempran pa kore tras di bibida strki, ku ta keda lant te anochi lat, te ora bia sub i na nan kabes! ISA 5:12 Nan tin lirio, arpa, tamburein, flit i bia na nan bankete nan, ma nan no ta paga atenshon na e echonan di

SEOR, ni nan no ta konsider e obra di Su mannan. ISA 5:13 Pesei Mi pueblo ta bai d en eksilio pa motibu di nan falta di konosementu; nan hmbernan onorabel ta muri h amber, i nan multitut ta pades di set. ISA 5:14 Pesei Seol a habri su garganta ha nchu i a span su boka habri sin mid; i den dj ta baha Jerusalm su splendor, su mult itut, su boroto di fiesta i esnan ku ta regosih den dj. ISA 5:15 Asina hende umild e lo wrdu umiy, i hende importante lo wrdu rebah; wowo di e orguyoso tambe lo wrdu re bah. ISA 5:16 Ma e SEOR di ehrsitonan lo wrdu hals den huisio, i e Dios santu lo must ra Su mes santu den hustisia. ISA 5:17 E ora ei e lamchinan lo kome manera den n an mes lug di yerba brd, i stranheronan lo kome den e lugnan ruin di hende riku. ISA 5:18 Ai di esnan ku ta hala inikidat ku kabuyanan di engao, i pik manera ku kabuya di hala garoshi, ISA 5:19 kendenan ta bisa: "Lagu'E hasi lih, lagu'E pura Su tra bou, pa nos mira esei; i laga e propsito di Esun Santu di Israel hala serka, i la gu' sosod, pa nos konos esei!" ISA 5:20 Ai di esnan ku ta yama loke ta malu, bon, i loke ta bon, malu, loke ta skuridat, lus, i loke ta lus, skuridat, loke ta marg a, dushi, i loke ta dushi, marga. ISA 5:21 Ai di esnan ku ta sab den nan mes wowo , i prudente den nan mes bista! ISA 5:22 Ai di esnan ku ta kampeon den bebementu di bia, i hmbernan eksperto den mesklamentu di bibida strki; ISA 5:23 ku ta hustif ik e malbado pa plaka pas bou di mesa, i ta kita derecho di esnan ku ta hustu! ISA 5:24 Pesei, manera lenga di kandela ta traga yerba seku, i flam ta kaba ku palu di mainshi seku, asina nan rais lo bira manera kos putr i nan flor lo bula bai m anera stf; pasobra nan a rechas e lei di e SEOR di ehrsitonan, i a despresi e palabra di Esun Santu di Israel. ISA 5:25 Pa e motibu aki e rabia di SEOR a sende kontra Su pueblo, i El a saka Su man kontra nan i a dal nan abou, i e serunan a tembla . Nan kadaver a keda tir manera sushi meimei di e kayanan. Apesar di tur esaki Su rabia no a wrdu kit, ma ainda Su man ta keda ekstend. ISA 5:26 Tambe E lo lanta un emblema pa e nashonnan leu, i lo flit nan for di e finnan di tera; i mira, nan l o bin lih, masha lih mes. ISA 5:27 Ningun di nan no ta kansa ni ta trompek, ningun no ta bai un madoho di soo ni ta drumi; ni e faha na nan sintura no a wrdu gels, ni e strp di nan sandalia no a wrdu kibr. ISA 5:28 Nan flechanan ta skrpi i tur nan bo gnan ta gespan; e hufnan di nan kabainan ta manera piedra duru, i e wilnan di na n garoshi ta manera warwar. ISA 5:29 Nan gruamentu ta manera di un leon muh, i nan ta grua manera leon chikitu. Nan ta grua ora nan ta kohe proi, i ta kargu' bai kun s in ningun hende pa libr'. ISA 5:30 Riba e dia ei nan lo grua riba dj manera laman t a ronka. Si hende wak tera, mira, tin skuridat i angustia; i asta e lus ta wrdu h as skur dor di su nubianan. ISA 6:1 Den e aa ku rei Uzias a muri mi a mira Seor sin t riba un trono, haltu i elev, i e kola di Su mantel tabata yena e tmpel. ISA 6:2 S erafinnan tabata par ariba di djE. Kada un tabatin seis hala; ku dos e tabata tap a su kara, ku dos e tabata tapa su pianan i ku dos e tabata bula. ISA 6:3 I un t abata yama bisa otro: "Santu, Santu, Santu, ta e SEOR di ehrsitonan, henter tera t a yen di Su gloria." ISA 6:4 I e fundeshinan di e drmpelnan a tembla na zonidu di e bos di esun ku tabata yama, mientras ku e tmpel tabata yena ku huma. ISA 6:5 E ora ei mi a bisa: "Ai di mi, pasobra mi ta ruin! Pasobra mi ta un hmber di lep im puru, i mi ta biba meimei di un pueblo di lep impuru; pasobra mi wowo a mira e R ei, e SEOR di ehrsitonan." ISA 6:6 E ora ei un di e serafinnan a bula bin serka mi , ku un karbon send den su man ku el a kohe ku pins for di e altar. ISA 6:7 I kun el a mishi ku mi boka i a bisa: "Mira, esaki a mishi ku bo lepnan; i bo inikidat ta kit, i bo pik ta pordon." ISA 6:8 Despues mi a tende e bos di Seor ta puntra: "K en lo Mi manda i ken lo bai pa Nos?" E ora ei mi a kontest: "At'ami aki! Manda am i!" ISA 6:9 I El a bisa: "Bai, i bisa e pueblo aki: 'Sigui skucha, ma no kompren d; sigui mira, ma no ripar.' ISA 6:10 Hasi kurason di e pueblo aki insensitivo, ha si nan orea sordo i nan wowo skur, pa nan no mira ku nan wowo, tende ku nan orea , komprend ku nan kurason, i repent i wrdu kur." ISA 6:11 E ora ei mi a bisa: "Pa ku antu tempu mas, Seor?" i El a kontest: "Te ora statnan keda ruin i sin habitante, k asnan keda sin hende, i e tera keda kompletamente desol;

ISA 6:12 i te ora SEOR manda hende na lugnan leu, i e lugnan bandon bira hopi den e tera. ISA 6:13 Tg lo keda un dsimo parti den dj, i esaki lo wrdu kim atrobe, manera u n palu di roble f un palu di eik, di kual e tronkon ta keda despues ku el a wrdu g ekap. E simia santu ta su tronkon." ISA 7:1 Awor a sosod den e dianan di Akaz, yu hmber di Jotam, yu hmber di Uzias, rei di Juda, ku Rezin, rei di Siria, i Peka, y u hmber di Remalias, rei di Israel, a bai Jerusalm pa bringa kontra dj, ma no por a konkist'. ISA 7:2 Ora ku e notisia a yega na e kas di David: "Siria a uni ku Efr ain," su kurason i kurason di su pueblo a tembla manera palu di mondi ta tembla den bientu. ISA 7:3 E ora ei SEOR a bisa Isaias: "Abo ku bo yu hmber Sear-jasub, s ali bai kontra ku Akaz na fin di e akuadukto di e tanki ariba, riba e kaminda gr andi ku ta bai pa kunuku di e Flt di Labad, ISA 7:4 i bis': 'Tene kuidou i keda tra nkil; no tene miedu i no laga bo kurason desmay pa motibu di e dos stmpinan aki di palu ku ta huma, pa motibu di e rabia ardiente di Rezin i Siria, i e yu hmber di Remalias. ISA 7:5 Pasobra Siria, huntu ku Efrain i e yu hmber di Remalias, a pla nia maldat kontra bo, bisando: ISA 7:6 "Laga nos bai kontra Juda i teroris', i tr aha pa nos mes un kibr den su murayanan i pone yu hmber di Tabeel komo rei den dj;" ISA 7:7 pesei Seor DIOS ta bisa: "Esei lo no tuma lug; esei lo no sosod. ISA 7:8 P asobra e kabes di Siria ta Damasko i e kabes di Damasko ta Rezin-- awor denter d i sesent'i sinku aa mas Efrain lo keda destros, asina ku e lo no ta un pueblo masISA 7:9 i e kabes di Efrain ta Samaria i e kabes di Samaria ta e yu hmber di Rema lias. Si boso no kier kere, siguramente boso lo no permanes."'" ISA 7:10 E ora ei SEOR a bolbe papia ku Akaz, i a bisa: ISA 7:11 "Pidi un seal pa bo mes for di SEOR bo Dios; hasi hundu manera Seol f haltu manera shelu." ISA 7:12 Ma Akaz a bisa: " Lo mi no pidi, ni lo mi no tenta SEOR!" ISA 7:13 E ora ei Isaias a bisa: "Skucha awor, O kas di David! No ta basta ku bo ta kansa hende, ku awor bo ta kansa mi D ios tambe? ISA 7:14 Pesei Seor mes lo duna boso un seal: Mira, un birgen lo sali n a estado i lo haa un yu hmber, i e lo dun'E e nmber Emanuel. ISA 7:15 E lo kome lec hi kuah i miel, asina ku E sa di nenga maldat i skohe bondat. ISA 7:16 Pasobra pr om ku e mucha hmber lo sa di nenga maldat i skohe bondat, e tera di e dos reinan, di kendenan bo tin miedu, lo ta bandon. ISA 7:17 SEOR lo trese riba bo, riba bo pu eblo i riba e kas di bo tata, dianan manera nunka a bin for di dia ku Efrain a s epar su mes for di Juda. E lo trese rei di Asiria." ISA 7:18 I lo sosod den e dia ei ku SEOR lo flit pa e muska ku ta na e parti mas aleh di e riunan di Egipto, i pa e abeha ku ta na tera di Asiria. ISA 7:19 I nan tur lo bin i baha den e vayenan hundu, den e skernan den baranka, den tur mata di sumpia i den tur lug pa bebe aw a. ISA 7:20 Den e dia ei Seor lo uza un nabaha ku El a hr for di e regionnan na e otro banda di Riu Eufrates, esta, rei di Asiria, pa feita kabes i kabei di pia, i pa kita barba tambe. ISA 7:21 I lo sosod den e dia ei ku un hmber lo tene un bis h muh i dos karn na bida. ISA 7:22 I lo sosod ku pa motibu di e abundansia di lechi produs e lo kome lechi kuah, pasobra tur ku a resta den e tera lo kome lechi kuah i miel. ISA 7:23 I lo sosod den e dia ei ku tur lug ku tabatin mil mata di wendrif, na balor di mil siklo di plata, lo tin solamente kadushi i mata di sumpia. ISA 7: 24 Hende lo bin ayanan ku bog i flecha, pasobra henter e tera lo ta yen di kadus hi i mata di sumpia. ISA 7:25 I pa loke ta tur e seritunan ku tabata wrdu kultiv ku chapi, boso lo no bai ayanan pa miedu di kadushi i mata di sumpia, ma nan lo bir a un lug pa pastori buey i pa karn trapa. ISA 8:1 E ora ei SEOR a bisami: "Kohe un t abla grandi pa bo mes i skirbi riba dj ku lter ku tur hende por lesa: Maher-salalhasbaz. ISA 8:2 I lo Mi tuma pa Mi mes testigunan fiel pa testimonio, saserdote Urias i Zakarias, yu hmber di Jeberekias." ISA 8:3 E ora ei mi a bai serka e prof eta muh, i el a konseb i a duna lus na un yu hmber. Anto SEOR a bisami: "Yam' Maher-s alal-hasbaz, ISA 8:4 pasobra prom ku e mucha por bisa 'Mi tata' f 'Mi mama,' e rik esa di Damasko i e botn di Samaria lo wrdu hib dilanti di rei di Asiria." ISA 8:5 A trobe SEOR a papia ku mi, bisando:

ISA 8:6 "Komo ku e hendenan aki a nenga e awanan di Silo ku ta kore suave asina, i ta gosa den Rezin i den e yu hmber di Remalias, ISA 8:7 pesei awor, mira, Seor t a bai trese riba nan e awanan poderoso i abundante di Riu Eufrates, esta, rei di Asiria i tur su gloria; i esei lo subi pasa ofer di tur su kanalnan i pasa ofer di tur su oriyanan. ISA 8:8 Anto e lo penetr drenta Juda; e lo pasa ofer i sigui bai; e lo yega te na garganta, i su halanan habr lo yena e hanchura di bo tera, O Emanuel. ISA 8:9 "Sea kibr, O pueblonan, i sea destros; i skucha, tur lug di mund u ku ta keda leu. Faha boso mes i sea destros; faha boso mes i sea destros. ISA 8: 10 Traha un plan, ma e lo wrdu strob; papia un palabra, ma esaki lo no tuma lug, pa sobra Dios ta ku nos." ISA 8:11 Pasobra asina SEOR a papia ku mi ku gran poder i a instrumi pa no kana den e kaminda di e pueblo aki, bisando: ISA 8:12 "No bisa: 'Esaki ta un kmplt', tokante di tur loke e pueblo aki ta yama kmplt; i no teme loke nan ta teme, ni tene miedu di dj. ISA 8:13 Ta e SEOR di ehrsitonan boso mester kons ider komo santu; E ta Esun ku boso mester teme, i E ta Esun di Kende boso mester tin miedu. ISA 8:14 E ora ei E lo bira un santuario; ma pa tur dos e kasnan di I srael E lo bira un piedra pa trompek riba dj i un baranka ku ta hasi nan kai, i un laso i un trampa pa e habitantenan di Jerusalm. ISA 8:15 Hopi di nan lo trompek r iba nan; nan lo kai i wrdu kibr; nan lo wrdu koh den trampa i wrdu kaptur." ISA 8:16 ara e testimonio, seya e lei entre mi disipelnan. ISA 8:17 I lo mi spera riba SEO R, Kende ta skonde Su kara pa e kas di Jakb; i lo mi busk'E. ISA 8:18 Mira, ami i e yunan ku SEOR a dunami ta pa sealnan i maraviyanan den Israel di parti di e SEOR di ehrsitonan, Kende ta biba riba Seru Sion. ISA 8:19 I ora nan bisabo: "Konsult ku e montadnan i e spiritistanan, kendenan ta papia ketu-ketu i ta murmur"--no ta ku su Dios un pueblo mester konsult? E mester konsult ku e mortonan pa e bibunan? ISA 8:20 Bai na e lei i na e testimonio! Si nan no ta papia konforme e palabra a ki, ta pasobra nan no tin lus den nan. ISA 8:21 I nan lo pasa dor di e tera ku a ngustia i hamber. I lo sosod ku ora nan tin hamber, nan lo ta furioso; i mirando ariba, nan lo maldishon nan rei i nan Dios. ISA 8:22 Anto nan lo mira na tera, i ata, ansha i skuridat, e tiniebla di angustia; i nan lo wrdu push den skuridat. IS A 9:1 Ma lo no tin tiniebla mas pa esun ku tabata den angustia. Den tempunan pas El a trata tera di Zabulon i tera di Nftal ku despresio, ma despues E lo hasi glori oso, na e kaminda di laman, na e otro banda di Jordan, Galilea di e paganonan. I SA 9:2 E pueblo ku ta kana den skuridat lo mira un gran lus; esnan ku ta biba de n un tera skur, un lus lo lusa riba nan. ISA 9:3 Lo Bo multiplik e nashon, lo Bo oument nan goso; nan lo ta kontentu den Bo presensia, manera hende sa ta kontentu den tempu di kosecha, manera hmbernan sa regosih ora nan ta parti botn. ISA 9:4 Pa sobra Abo lo kibra e yugo ku ta pisa riba nan i e bara riba nan skouder, e garot i di nan opresor, manera na e bataya di Madian. ISA 9:5 Pasobra kada lars di gue rero ku ta wrdu uz den bataya, i kada mantel lor den sanger lo ta destin pa wrdu kim, lo ta kombustibel pa kandela. ISA 9:6 Pasobra un yu a nase pa nos, un yu hmber ta dun na nos, i e gobernashon lo ta riba Su skouder. Su nmber lo ta Konsehero Marav iyoso, Dios Poderoso, Tata Etrno, Prens di Pas. ISA 9:7 Lo no tin fin na e oument o di Su gobernashon i di pas, riba e trono di David i riba su reino, pa stables e saki i manten' ku huisio i hustisia for di e tempu ei i pa semper. E zelo di e SEO R di ehrsitonan lo hasi esaki. ISA 9:8 Seor ta manda un mensahe kontra Jakb i esaki ta kai riba Israel. ISA 9:9 I henter e pueblo sa esaki, esta, Efrain i e habita ntenan di Samaria, ku ta bisa ku orguyo i ku arogansia di kurason: ISA 9:10 "E k lenkunan a kai abou, ma nos lo trah' di nobo ku piedra gekap; e palunan di sikamo r a wrdu bash abou, ma nos lo remplas nan ku palu di seda." ISA 9:11 Pesei SEOR ta l anta atversarionan for di Rezin kontra nan, i ta instig nan enemigunan, ISA 9:12 e sirionan for di pariba i e filisteonan for di pabou; i nan ta traga Israel ku boka hanchu habr. Apesar di tur esaki Su rabia no ta wrdu kit, i Su man ta keda eks tend. ISA 9:13 Tg e pueblo no ta bolbe serka Esun ku a suta nan, ni nan no ta busk a e SEOR di ehrsitonan. ISA 9:14 Asina SEOR ta krta kabes i rabu di Israel kit'af, ta ntu rama di palma komo richi den un solo dia. ISA 9:15 E kabes ta e hmber ansiano i onorabel, i e profeta ku ta duna siansa falsu ta e rabu.

ISA 9:16 Pasobra esnan ku ta guia e pueblo aki ta hasi nan desvi; i esnan ku a wrd u gui dor di nan ta keda konfund. ISA 9:17 Pesei Seor no ta hiba gustu den nan hobe nnan; tampoko E no tin duele di nan wrfanonan ni di nan biudanan, pasobra kada un di nan ta impio i hasid di maldat, i tur boka ta papia lokura. Apesar di tur esa ki Su rabia no ta wrdu kit, i Su man ta keda ekstend. ISA 9:18 Pasobra maldat ta ki ma manera kandela; e ta kaba ku kadushi i mata di sumpia; asta e partinan ser di m ondi e ta pega na kandela, i nan ta subi bai ariba den un kolumna di huma. ISA 9 :19 Dor di e furia di e SEOR di ehrsitonan e tera a wrdu kim, i e pueblo ta manera k ombustibel pa e kandela; ningun hende no ta spar su ruman. ISA 9:20 Nan ta morde loke ta na man drechi, ma ainda tin hamber, i nan ta kome loke ta na man robes, ma nan no ta keda satisfecho; kada un di nan ta kome e karni di su mes brasa. I SA 9:21 Manass ta devor Efrain, i Efrain Manass, i huntu nan ta kontra Juda. Apesar di tur esaki Su rabia no ta wrdu kit, i Su man ta keda ekstend. ISA 10:1 Ai di esn an ku ta dikta statutonan inhustu, i di esnan ku konstantemente ta registr dekret onan di tirania, ISA 10:2 pa kita hustisia for di esnan ku ta den nesesidat, i p a roba e pobernan di Mi pueblo di nan derecho, pa hasi biuda bira botn pa nan, i pa nan plnder e wrfanonan. ISA 10:3 Awor kiko boso lo hasi den e dia di kastigu i den e destrukshon ku ta bin for di leu? Serka ken boso lo hui bai pa yudansa? I unda boso lo laga boso rikesa? ISA 10:4 No ta keda nada otro sino sak abou meime i di e katibunan, f kai meimei di esnan mat. Apesar di tur esaki Su rabia no ta wrd u kit, i Su man ta keda ekstend. ISA 10:5 Ai di Asiria, e bara di Mi rabia, den ke nde su man e garoti di Mi indignashon ta. ISA 10:6 Lo Mi mand' kontra un nashon i mpio i mand' kontra e pueblo di Mi furia, pa kaptur botn i pa kohe plnder, i pa trap a riba nan manera riba lodo di kaya. ISA 10:7 Ma esaki no ta su intenshon, tampo ko e no ta plania asina den su kurason; ma mas bien ta su propsito pa destru i pa kaba ku hopi nashon. ISA 10:8 Pasobra e ta bisa: "Tur mi prensnan, no ta rei nan ta? ISA 10:9 Kalno no ta manera Karkemis, f Hamat manera Arfad, f Samaria manera Damasko? ISA 10:10 Meskos ku mi man a alkans e reinonan di e dolonan, kualnan su i magennan grab tabata surpas esnan di Jerusalm i Samaria, ISA 10:11 lo mi no hasi ku Jerusalm i su imagennan meskos ku mi a hasi ku Samaria i su dolonan?" ISA 10:12 A sina lo sosod ku ora Seor a komplet tur Su trabou riba Seru Sion i riba Jerusalm, E lo bisa: "Lo Mi kastig e fruta di e kurason arogante di rei di Asiria i e mirada orguyoso di su wowonan." ISA 10:13 Pasobra el a bisa: "Ku e poder di mi man i ku mi sabiduria mi a hasi esaki, pasobra mi tin komprendementu; i mi a kita e fron teranan di e pueblonan i a plnder nan tesoronan; i manera un hmber poderoso mi a h asi nan habitantenan somet. ISA 10:14 Mi man a alkans e rikesanan di e pueblonan, manera ta alkans un neishi, i manera ta piki webu bandon, mi a piki henter tera. I no tabatin ni un ku a bati hala f ku a habri pik, f ku a chip." ISA 10:15 Hacha s a gaba su mes riba esun ku ta kap kun? Zag sa halsa su mes riba esun ku ta uz'? Ko mo si fuera klp por zwai riba esnan ku ta his'! Komo si fuera garoti por hisa esun ku no ta palu! ISA 10:16 Pesei Seor, e DIOS di ehrsitonan, lo manda un flakesa me imei di su guereronan robusto, i bou di su gloria un kandela lo wrdu send manera f lam di kandela. ISA 10:17 I e lus di Israel lo bira un kandela, i Esun Santu di dj un flam, i esaki lo kima i devor su kadushinan i su matanan di sumpia den un sol o dia. ISA 10:18 I E lo destru e gloria di su mondi-ser i di su hfi fruktfero, tantu alma komo kurpa; i lo ta manera ora un hende malu ta kaba na nada. ISA 10:19 E restu di e palunan di su mondi-ser lo ta asina poko, ku un mucha lo por konta nan . ISA 10:20 Awor lo sosod den e dia ei ku e restante di Israel i esnan di e kas d i Jakb ku a skapa nunka mas lo depend di esun ku a suta nan, ma brdaderamente lo de pend di SEOR, Esun Santu di Israel. ISA 10:21 Un restante lo bolbe, e restante di Jakb, serka e Dios poderoso. ISA 10:22 Pasobra maske bo pueblo, O Israel, ta mane ra e santu di laman, solamente un restante di nan lo bolbe. E destrukshon ku a wr du dekret lo rebos di hustisia. ISA 10:23 Pasobra un destrukshon kompleto, un ku t a determin kaba, e Seor DIOS di ehrsitonan lo ehekut meimei di henter e tera. ISA 10 :24 Pesei, asina e Seor DIOS di ehrsitonan ta bisa: "O Mi pueblo, ku ta biba na Si on, no tene miedu di e asirio,

ku ta sutabo ku bara i ta lanta su garoti kontra bo, manera Egipto a hasi. ISA 1 0:25 Pasobra den masha poko tempu Mi indignashon kontra bo lo plakia, i Mi rabia lo ta dirig pa destru nan." ISA 10:26 I e SEOR di ehrsitonan lo lanta un zwip kontr a dj, manera e matansa di Madian na e baranka di Oreb. I Su garoti lo wrdu his ofer di laman, i E lo his' manera El a hasi na Egipto. ISA 10:27 Asina lo sosod den e dia ei ku su karga lo wrdu kit for di bo skouder i su yugo for di bo nk, i e yugo l o wrdu kibr pa motibu di e zeta di unshon. ISA 10:28 El a bin kontra Ayat, el a pa sa dor di Migron; na Mikmas el a deposit su ekipahe. ISA 10:29 Nan a krusa e pasa da den seru, bisando: "Geba lo ta nos lug di hosped." Rama a keda teroris, i Gaba d i Saul a hui bai. ISA 10:30 Grita na bos haltu, O yu muh di Galim! Paga atenshon, Lais i pober Anatot! ISA 10:31 Madmena a hui. E habitantenan di Gebim a buska r efugio. ISA 10:32 Sinembargo, awe e lo para na Nob; e ta sakud su moketa pa e ser u di e yu muh di Sion, e seru di Jerusalm. ISA 10:33 Mira, Seor, e DIOS di ehrsitona n, lo kap e takinan ku gran poder kit'af. Tambe esnan ku ta di gran haltura lo wrd u bash abou, i esnan ku ta arogante lo wrdu rebah. ISA 10:34 I E lo kap e partinan mas ser di mondi bash'abou ku un hacha di heru, i Lbano lo kai pa medio di Esun Po deroso. ISA 11:1 Anto un Spreit lo sali for di e tronkon di Isa, i un Rama for di su raisnan lo karga fruta. ISA 11:2 E Spiritu di SEOR lo keda riba djE, e Spirit u di sabiduria i komprendementu, e Spiritu di konseho i poder, e Spiritu di kono sementu i temor di SEOR. ISA 11:3 I E lo tin delisia den e temor di SEOR, i E lo n o huzga segun loke Su wowo ta mira, ni hasi desishon segun loke Su orea ta tende ; ISA 11:4 ma ku hustisia E lo huzga e pobernan, i disid ku onestidat pa e afligna n di e tera; i E lo suta e tera ku e bara di Su boka, i ku e rosea di Su lepnan E lo mata e malbado. ISA 11:5 Hustisia lo ta e faha rnt di Su hep, i fieldat e fa ha rnt di Su sintura. ISA 11:6 Lobo lo ta huntu ku lamchi di karn, leopardo lo kai drumi banda di lamchi di kabritu, i bish, leon chikitu i bestia grd lo ta huntu, i un mucha chikitu lo guia nan. ISA 11:7 Baka i ber lo kome yerba huntu; nan chik itunan lo drumi banda di otro, i leon lo kome yerba seku manera buey. ISA 11:8 Y u na pechu lo hunga banda di buraku di kolebra, i yu kit for di pechu lo hinka su man den kueba di vbora. ISA 11:9 Nan lo no kousa dao ni destrukshon den henter Mi seru santu, pasobra tera lo ta yen di e konosementu di SEOR, manera awa ta tapa laman. ISA 11:10 Anto lo sosod den e dia ei ku e nashonnan lo akud na e Rais di Is a, Kende lo para komo un seal pa e nashonnan; i Su lug di soseg lo ta glorioso. ISA 11:11 I den e dia ei lo sosod ku Seor lo ekstend Su man pa di dos bes, pa rekoh e re stante di Su pueblo--ku lo keda--for di Asiria, Egipto, Patros, Etiopia, Elam, S inar, Hamat, i for di e islanan di laman. ISA 11:12 I E lo lanta un emblema pa e nashonnan, i lo trese huntu esnan di Israel ku a wrdu deport, i lo reun esnan di J uda ku a wrdu plam, trese nan for di e kuater skinanan di tera. ISA 11:13 E ora ei e envidia di Efrain lo dispars, i esnan ku ta torment Juda lo wrdu krt kit af. Efra lo no envidi Juda, i Juda lo no torment Efrain. ISA 11:14 Nan lo baha riba skouder di e filisteonan den direkshon pabou; huntu nan lo plnder e yu hmbernan di direks hon pariba. Nan lo poder di Edm i Moab, i e yu hmbernan di Amon lo wrdu somet na nan. ISA 11:15 SEOR lo destru e lenga di Laman di Egipto kompletamente; i E lo zwai Su man riba Riu Eufrates, ku Su bientu kayente. I E lo dal parti den shete korida d i awa, i hasi hende pasa dor di dj ku sandalia na pia. ISA 11:16 I lo tin un kami nda grandi for di Asiria pa e restante di Su pueblo ku lo keda, meskos ku tabati n pa Israel den e dia ku nan a sali for di tera di Egipto. ISA 12:1 Anto den e d ia ei lo bo bisa: "Lo mi duna gradisimentu na Bo, O SEOR, pasobra maske Bo tabata rabi ku mi, bo rabia a kita, i Bo ta konsolmi. ISA 12:2 Mira, Dios ta mi salbasho n; lo mi konfia i no tene miedu; pasobra SEOR DIOS ta mi fortalesa i mi kantika, i El a bira mi salbashon." ISA 12:3 Pesei, ku goso boso lo saka awa for di e fue ntenan di salbashon. ISA 12:4 I den e dia ei boso lo bisa: "Duna gradisimentu na SEOR, invok Su nmber. Hasi Su echonan konos entre e pueblonan; hasi nan krda ku Su n ber ta hals." ISA 12:5 Alab SEOR ku kantika, pasobra El a hasi kosnan ekselente. La ga esaki ta konos den henter tera.

ISA 12:6 Halsa bos i kanta di alegria, O habitante di Sion, pasobra grandi ta Es un Santu di Israel meimei di boso. ISA 13:1 Un profesia tokante di Babilonia, ku Isaias, yu hmber di Amos, a mira. ISA 13:2 Lanta un emblema riba e seru pelon, h alsa boso bos yama nan. Hasi sea ku boso man pa nan drenta e portanan di e nobeln an. ISA 13:3 Mi a duna rdu na esnan konsagr na Mi, i Mi a yama Mi guereronan poder oso, Mi hendenan ku ta regosih ku orguyo, pa ehekut Mi rabia. ISA 13:4 Un zonidu d i tumulto riba e serunan, manera e tumulto di hopi hende! Un zonidu di e tumulto di reinonan, di nashonnan ku a reun huntu! E SEOR di ehrsitonan ta mobilis e ehrsito pa bataya. ISA 13:5 Nan ta bin for di un tera leu, for di fin di e shelunan, SEO R i Su instrumntnan di indignashon, pa destru henter e tera. ISA 13:6 Lament, pasob ra e dia di SEOR ta serka! E lo bin manera destrukshon for di e Todopoderoso. ISA 13:7 Pesei tur man lo bira slap, i kurason di tur hende lo dirti. ISA 13:8 Nan lo yena ku teror, dol i ansha lo poder di nan; nan lo trose manera un muh na ora di parto; tur turd nan lo wak otro, ku kara manera flam di kandela. ISA 13:9 Mira, e dia di SEOR ta bin, kruel, ku furia i ku rabia ardiente, pa hasi e tera un deso lashon; i E lo kaba ku e pekadnan ku tin den dj. ISA 13:10 Pasobra e streanan di s helu i nan konstelashonnan lo no duna nan klaridat; solo lo ta skur ora e sali, i luna lo no duna su klaridat. ISA 13:11 Asina lo Mi kastig mundu pa su maldat, i e malbadonan pa nan inikidat. Tambe lo Mi pone un fin na e arogansia di e orguy osonan, i rebah e orguyo di hende kruel. ISA 13:12 Lo Mi hasi hende mortal mas sk ars ku oro puru, i humanidat mas skars ku oro di Ofir. ISA 13:13 Pesei lo Mi has i e shelunan tembla, i tera lo wrdu sakud for di su lug den e furia di e SEOR di ehrs itonan, den e dia di Su rabia ardiente. ISA 13:14 I lo sosod ku manera un gasl ku yagd ta prsigu, f manera karn sin wardad, kada un lo bolbe serka su mes hendenan, i k da un lo hui bai su mes tera. ISA 13:15 Ken ku nan haa lo wrdu traspas, i ken ku na n kaptur lo kai pa medio di spada. ISA 13:16 Nan muchanan chikitu tambe lo wrdu plc h dilanti di nan bista; nan kasnan lo wrdu geplnder i nan esposanan viol. ISA 13:17 Mira, Mi ta bai lanta e medonan kontra nan, kendenan no ta interes den plata ni t in plaser den oro. ISA 13:18 Nan bognan lo plcha e hobennan; nan lo no tene kompa shon ku e fruta di barika, ni nan wowo lo no tene duele di mucha. ISA 13:19 I Ba bilonia, e bunitesa di reinonan, e gloria di e orguyo di e kaldeonan, lo ta mane ra Sodoma i Gomora, tempu ku Dios a destru nan. ISA 13:20 Di generashon pa genera shon nunka mas e lo wrdu habit ni pobl; ni arabir lo no arma su tnt ayanan, ni warda d di karn lo no pone su tou di karn drumi ayanan. ISA 13:21 Ma bestianan di desiert o lo soseg ayanan, i nan kasnan lo ta yen di palabrua; abestrus tambe lo biba aya nan, i kabritu di mondi lo bula rnt ayanan. ISA 13:22 I hiena lo yora den nan tor ennan fortifik i chakl den nan palasionan luhoso. Tambe su tempu lo bin pronto i s u dianan lo no wrdu prolong. ISA 14:1 Pasobra SEOR lo tene kompashon di Jakb, i lo s kohe Israel atrobe i stables nan den nan mes tera. E ora ei stranheronan lo djin n an i uni nan mes ku e kas di Jakb. ISA 14:2 I e pueblonan lo bai ku nan i hiba na n na nan lug, i e kas di Israel lo tuma nan komo un erensia den e tera di SEOR kom o sirbid hmber i muh. I nan lo kaptur esnan ku antes a kaptur nan, i lo gobern riba e nan ku a oprim nan. ISA 14:3 I lo sosod den e dia ku SEOR dunabo sosiegu di bo dol, konfushon i trabou duru, ku kualnan bo a wrdu sklabis, ISA 14:4 ku lo bo enton e pr overbio aki kontra rei di Babilonia, i bisa: "Mira kon e opresor a stp i kon furi a a stp! ISA 14:5 SEOR a kibra garoti di e malbadonan, spter di e gobernantenan, IS A 14:6 kendenan den furia tabata glpia e pueblonan sin fin, kendenan den rabia a pone e nashonnan somet ku persekushon sin miserikrdia. ISA 14:7 Henter e tera ta n a pas i ta ketu; nan ta dal gritunan di alegria. ISA 14:8 Asta e palunan di siprs i e palunan di seda di Lbano ta regosih pa bo motibu, bisando: 'Desde ku bo a wrdu tumb, ningun kapd di palu no ta bin kontra nos.'

ISA 14:9 "Seol aya bou ta eksit pa bo motibu, pa kontra ku bo ora bo bin; pa bo e ta spirta spiritu di e mortonan, tur e lidernan di mundu; e ta hasi tur e reinan di e nashonnan lanta for di nan trono. ISA 14:10 Nan tur lo rospond i bisabo: 'A bo tambe a bira debil manera nos, bo a bira meskos ku nos. ISA 14:11 Bo luho i e muzik di bo arpanan a wrdu tir den Seol; bichi ta bo kama i bichi ta bo klechi pa tapa kun.' ISA 14:12 "Mira kon bo a kai for di shelu, O strea di mardug, yu hmber di mainta! Bo a wrdu tir riba e tera, abo ku a debilit e nashonnan! ISA 14:13 Ma bo a bisa den bo kurason: 'Lo mi subi na shelu; lo mi hasi mi trono mas haltu ku e streanan di Dios, i lo mi sinta riba e seru di asamblea, na e partinan mas reti r di nrt. ISA 14:14 Lo mi subi mas haltu ku e halturanan di e nubianan; lo mi hasi mi mes meskos ku e Haltsimo.' ISA 14:15 Sinembargo, lo bo wrdu tir abou den Seol, te na e partinan mas retir di e abismo. ISA 14:16 "Esnan ku mirabo lo fiha bista riba bo; nan lo keda wak bo, bisando: 'Ta esaki ta e hmber ku a hasi tera tembla, ku a sakud reinonan, ISA 14:17 ku a hasi mundu manera un desierto i ku a destru s u statnan, ku no a prmit su prezonan bai kas?' ISA 14:18 "Tur e reinan di e nashon nan ta drum yen di onor, kada un den su mes tumba. ISA 14:19 Ma abo a wrdu bent for di bo tumba, manera un rama rechas, tap ku e mortonan ku ta traspas ku spada, ku t a baha bai na e piedranan di e abismo, manera un kadaver ku a wrdu trap. ISA 14:20 Lo bo no wrdu un ku nan den graf, pasobra bo a ruin bo tera, bo a mata bo pueblo. "Ku e yunan di e hasidnan di maldat no wrdu menshon nunka mas. ISA 14:21 Prepar un l ug di matansa pa su yu hmbernan, pa motibu di e inikidat di nan tatanan; pa nan no lanta i poder di e tera i yena e superfisio di mundu ku statnan. ISA 14:22 I lo Mi lanta kontra nan," e SEOR di ehrsitonan ta deklar, "i lo Mi krta nmber i sobrebibi ente, yu i desendensia kita for di Babilonia," SEOR ta deklar. ISA 14:23 "I lo Mi hasi bira propiedat di porko di spia, i hasi bira plasnan di awa, i lo Mi bari ku e basora di destrukshon," e SEOR di ehrsitonan ta deklar. ISA 14:24 E SEOR di ehrsitona n a hura, bisando: "Siguramente, manera Mi a pensa, asina a sosod, i manera Mi a plania, asina lo pasa. ISA 14:25 Mi ta bai kibra Asiria den Mi tera, i trap' riba Mi serunan. E ora ei su yugo lo wrdu kit for di nan, i su karga kit for di nan sko uder. ISA 14:26 "Esaki ta e plan trah kontra henter tera, i esaki ta e man ku ta ekstend kontra tur e nashonnan. ISA 14:27 Pasobra e SEOR di ehrsitonan a plania, i ken por anul esaki? I pa loke ta Su man ekstend, ken por hal' bk?" ISA 14:28 Den e aa ku rei Akaz a muri, e profesia aki a bin: ISA 14:29 "No regosih, abo, henter ter a di Filistea, pa motibu ku e bara ku a dal bo ta kibr; pasobra for di rais di ko lebra lo sali un vbora, i su fruta lo ta un kolebra ku ta bula. ISA 14:30 I e pri mognito di e pobernan lo kome, i esnan den nesesidat lo kai drumi trankil di nan. Lo Mi destru boso rais ku hamber, i esaki lo mata boso sobrebibientenan. ISA 14: 31 "Lament, O porta; yora, O stat; dirti bai, O Filistea, boso tur; pasobra huma ta bin for di nrt, i no tin ni un hende ta ked'atras den su filanan. ISA 14:32 Ki ko anto hende lo kontest e mensaheronan di e nashon? Ku SEOR a funda Sion, i ku e aflignan di Su pueblo lo buska refugio den dj." ISA 15:1 Un profesia tokante di Mo ab. Siguramente den un anochi Ar di Moab a keda destru i ruin; siguramente den un anochi Kir di Moab a keda destru i ruin. ISA 15:2 Nan a subi bai na e tmpel i na Di bon, na e lugnan haltu, pa yora. Moab ta lament ofer di Nebo i Medeba; tur hende s u kabes ta pelon i tur barba ta kit. ISA 15:3 Den nan kayanan nan a faha nan mes ku paa di saku; riba dak di nan kasnan i riba nan plenchinan tur hende ta lament i ta yora sin fin. ISA 15:4 Hesbon i Eleale tambe ta sklama; nan bos ta wrdu tend t e na Jahaza; pesei e hmbernan arm di Moab ta grita yora; su alma ta tembla den dj. ISA 15:5 Mi kurason ta sklama pa Moab; su fugitivonan a yega te na Zoar i Eglatselisia; nan ta subi e subida di Luhit na yoramentu; siguramente riba kaminda di Horonaim nan ta lansa gritu di angustia ofer di nan ruina. ISA 15:6 Pasobra e a wanan di Nimrim a keda desol. Siguramente e yerba a seka, yerba ku a kaba di nase a muri; no a keda nada ku ta brd. ISA 15:7 Pesei e abundansia ku nan a atkir i a w arda, nan ta hiba ofer di e roi di Arabim.

ISA 15:8 Pasobra e gritu di angustia a pasa tur rnt den e teritorio di Moab; su s klamashon ta yega te na Eglaim i su lamentashon te na Beer-elim. ISA 15:9 Pasobr a e awanan di Dimon ta yen di sanger; siguramente lo Mi trese mas kalamidat riba Dimon, un leon riba e fugitivonan di Moab i riba e restante di e tera. ISA 16:1 Manda e lamchi di karn pa e gobernante di e tera, for di Sela dor di desierto te na e seru di e yu muh di Sion. ISA 16:2 E ora ei, manera parhanan spant, push for di neishi, asina e yu muhnan di Moab lo ta na e vadonan di Arnon. ISA 16:3 "Duna nos konseho, hasi un desishon; hasi bo sombra komo si fuera ta nochi na ora di mr dia; skonde esnan rechas, no traishon e fugitivo. ISA 16:4 Laga esnan rechas di Moa b biba serka bo; sea pa nan un lug pa skonde for di presensia di e destruid." Paso bra e destruid a yega na un fin, destrukshon a trmin. Opresornan a dispars kompletam ente for di e tera. ISA 16:5 Den miserikrdia un trono lo keda stables, i den field at un hues lo sinta riba dj den e tnt di David; ademas, e lo buska huisio i lo ta pur pa hasi hustisia. ISA 16:6 Nos a tende di e orguyo di Moab, un orguyo masha g randi mes; nos a tende di su arogansia, orguyo i furia; su gabamentunan ta bash. ISA 16:7 Pesei Moab lo lament; tur hende di Moab lo lament. Boso lo antoh pa e klmpi nan di rasenchi di Kir-hareset, manera hende tur abat. ISA 16:8 Pasobra e kunukun an di Hesbon a seka, tambe e matanan di wendrif di Sibma. E seornan di e nashonnan a trapa su trshinan di wendrif di mas mih, kualnan un tempu a yega te na Jazer i a plama bai den direkshon di desierto. Nan ramanan a plama i a yega te na laman. ISA 16:9 Pesei lo mi yora amrgamente pa Jazer, pa e mata di wendrif di Sibma; lo m i muhabo ku mi lgrimanan, O Hesbon i Eleale; pasobra e gritamentu a stp pa motibu ku bo frutanan di zomer i bo kosecha a faya. ISA 16:10 I alegria i goso ta kit fo r di e kunuku fruktfero; tampoko lo no tin gritu di goso ni gritu di hbilo den e k unukunan di wendrif. Ningun hende no ta trapa bia den e bakinan-di-prs-wendrif, paso bra mi a pone un fin na e gritunan. ISA 16:11 Pesei mi kurason ta lament manera u n arpa pa Moab, i mi paden pa Kir-hareset. ISA 16:12 Asina lo sosod ku ora Moab p resent su mes, ora ku e kansa su kurpa riba su lug haltu, i bin na su santuario pa hasi orashon, e lo no prevales. ISA 16:13 Esaki ta e palabra ku SEOR a papia ante s tokante di Moab. ISA 16:14 Ma awor SEOR ta papia, bisando: "Denter di tres aa, m anera un trahad kontrat lo a konta esakinan, e gloria di Moab lo wrdu despresi, hunt u ku henter su gran poblashon; i su restante lo ta masha chikitu i debil." ISA 1 7:1 Un profesia tokante di Damasko. "Mira, pronto Damasko lo no ta un stat mas, i e lo bira un monton di ruina. ISA 17:2 E statnan di Aroer ta bandon; nan lo sir bi pa tou di karn drumi aden, sin ningun hende pa spanta nan. ISA 17:3 E stat for tifik lo dispars for di Efrain, i soberania lo dispars for di Damasko i e restante di Siria; nan lo ta manera e gloria di e yunan di Israel," e SEOR di ehrsitonan ta deklar. ISA 17:4 Awor lo sosod den e dia ei ku e gloria di Jakb lo mengua, i e vt d i su kurpa lo para seka. ISA 17:5 E lo ta manera e kosechad ku ta rekoh mainshi pa r den kunuku, ora su brasa ta kita e tapushinan; f lo ta manera un hende ku ta pik i tapushi di mainshi ku a resta den e vaye di Refaim. ISA 17:6 Ainda lo tin algu n di dj ku a resta, manera ora ta sakud palu di oleifi dos f tres oleifi ta keda na e taki di mas ariba, kuater f sinku na e ramanan di un palu fruktfero, SEOR, e Dio s di Israel, ta deklar. ISA 17:7 Den e dia ei hende lo pone su bista riba Esun ku a trah', i su wowo lo mira na Esun Santu di Israel. ISA 17:8 E lo no pone su bis ta riba e altarnan, e obra di su mannan; tampoko e lo no mira riba loke su deden an a traha, e imagennan di Asera i e altarnan di sensia. ISA 17:9 Den e dia ei n an statnan fortifik lo ta manera lugnan bandon den mondi-ser, f manera rama ku nan a bandon pa motibu di e yunan di Israel; i e tera lo ta un desolashon. ISA 17:10 Pa sobra bo a lubid e Dios di bo salbashon i no a krda riba e baranka di bo refugio, pesei bo ta planta mata bunita i ta planta nan ku stk di mata di un dios strao. IS A 17:11 E dia ku bo plant', bo ta traha un trankera rnt di dj ku masha kuidou, i ma inta bo ta laga bo simia saka knpi; ma e kosecha lo ta un monton di ruina den un d ia di malesa i dol inkurabel. ISA 17:12 Ai di e babel di un multitut di hende, ku ta zona manera ronkamentu di laman, i e boroto di nashonnan, ku ta borot manera boroto di awanan poderoso! ISA 17:13 E nashonnan ta borot manera boroto di hopi a wanan, ma E lo reprend nan i nan lo hui bai leu, i lo wrdu prsigu manera bagas den e serunan ta wrdu prsigu dor di bientu, f manera stf ku ta keda drai dilanti di warwar

ISA 17:14 Mira, atardi tin teror! Prom ku mainta nan no t'ei mas. Esaki ta e pors hon di esnan ku ta plnder nos, i destino di esnan ku ta hrta nos. ISA 18:1 Ai di e tera di halanan ku ta bati, ku ta keda na e otro banda di e riunan di Etiopia, ISA 18:2 ku ta manda embahadornan riba laman, den barkunan di papirus riba super fisio di e awanan. Boso, mensaheronan lih, bai serka un pueblo di estatura haltu i di kutis fini, serka un pueblo ku tur parti nan tin temor p', un nashon poderos o i kruel, kual su tera ta wrdu part dor di riunan. ISA 18:3 Boso tur, habitantena n di mundu i esnan ku ta biba riba tera, asina ku un emblema wrdu lant riba e seru nan, boso lo mir', i asina ku un trmpt wrdu supl, boso lo tend'. ISA 18:4 Pasobra asi a SEOR a bisami: "Trankil asina lo Mi wak for di Mi lug di biba, manera kalor ku t a briya den e lus di solo, manera un nubia di serena den e kalor di tempu di kos echa." ISA 18:5 Pasobra prom ku kosecha, asina ku tempu di floria a pasa, i e flo r bira wendrif ku ta hecha, E lo krta e spreitnan kit'af ku skr-pa-snui, anto kita i kap e takinan ku ta rama. ISA 18:6 Nan tur lo keda komo kuminda pa e parhanan d i rapia ku ta biba den seru, i pa e bestianan di riba tera; parha di rapia lo pasa zomer riba nan, i tur bestia di riba tera lo pasa hrfst riba nan. ISA 18:7 Na e tempu ei un regalo di omenahe lo wrdu tres pa e SEOR di ehrsitonan dor di un pueblo di estatura haltu i di kutis fini, dor di un pueblo ku tur parti nan tin temor p ', un nashon poderoso i kruel, kual su tera ta wrdu part dor di riunan-- na e lug di e nmber di e SEOR di ehrsitonan, na Seru Sion. ISA 19:1 Un profesia tokante di Egi pto. Mira, SEOR ta kore riba un nubia ku ta pasa lih, i ta serka di yega Egipto; e dolonan di Egipto lo tembla den Su presensia, i kurason di e egipsionan lo dirti den nan paden. ISA 19:2 "Asina lo Mi instig egipsio kontra egipsio; i kada un di nan lo bringa kontra su ruman hmber, i kada un kontra su prhimo, stat kontra stat i reino kontra reino. ISA 19:3 Anto e spiritu di e egipsionan lo keda desanim; i lo Mi bruha nan strategia, asina ku nan lo konsult ku dolo, spiritu di morto, mon tad i spiritista. ISA 19:4 Ademas, lo Mi entreg e egipsionan den man di un maestro kruel, i un rei violento lo gobern riba nan," e Seor DIOS di ehrsitonan ta deklar. ISA 19:5 E awanan for di laman lo seka, i e riu lo keda seku-seku. ISA 19:6 E ka nalnan lo manda un hol stinki, e koridanan di awa di Egipto lo mengua te seka; ri chi i yerba lo putri bai. ISA 19:7 E yerbanan di papirus kantu di Neil, na boka di Neil, i tur loke wrdu sembr den e kunukunan kantu di Neil lo seka, i bientu lo hiba nan i nan lo no t'ei mas. ISA 19:8 E piskadnan lo lament, i tur esnan ku ta t ira lia den Neil lo lament, i esnan ku ta tira reda den awa poko-poko lo kaba na n ada. ISA 19:9 Ademas, esnan ku ta traha lino fini i esnan ku ta wef tela blanku lo keda tur na brguensa. ISA 19:10 I e pilarnan di Egipto lo wrdu garn; tur trahad k ontrat lo sinti nan mes tristu. ISA 19:11 Siguramente e prensnan di Zoan ta hende bobo; e konseho di e konseheronan di mas sab di Farao a bira lokura. Kon boso po r bisa Farao: "Mi ta yu di e sabnan, yu di e reinan di tempunan di antes"? ISA 19 :12 Unda bo hmbernan sab ta anto? Laga nan bisabo, i laga nan komprend kiko e SEOR d i ehrsitonan a propon kontra Egipto. ISA 19:13 E prensnan di Zoan a hasi kos di bo bo; e prensnan di Menfis a keda enga; esnan ku ta e piedra-di-skina di su tribunan a hasi Egipto dwal. ISA 19:14 SEOR a meskla un spiritu di prvrsidat den dj; nan a h asi Egipto dwal den tur loke e ta hasi, manera un hmber burachi ta zeilu den loke el a saka. ISA 19:15 I Egipto lo no tin trabou ku kabes f rabu, rama di palma f r ichi por hasi. ISA 19:16 Den e dia ei e egipsionan lo bira manera muh. Nan lo tem bla i tin spantu pa motibu di e man di amenasa di e SEOR di ehrsitonan, ku E ta ba i menas nan kun. ISA 19:17 I tera di Juda lo bira un teror pa Egipto. Tur hende ku menshon' lo tin miedu di dj, pa motibu di e propsito di e SEOR di ehrsitonan ku E ta propon kontra nan. ISA 19:18 Den e dia ei sinku stat den tera di Egipto lo papia lenga di Kanaan, i lo hura fieldat na e SEOR di ehrsitonan. Un lo wrdu yam Stat di Destrukshon. ISA 19:19 Den e dia ei lo tin un altar pa SEOR meimei di tera di Egi pto, i un pilar pa SEOR na su frontera. ISA 19:20 I esaki lo bira un seal i un tes tigu pa e SEOR di ehrsitonan den tera di Egipto, pasobra nan lo sklama na SEOR pa m otibu di opresornan, i E lo manda un Salbador i un Kampeon pa nan; i E lo libra nan. ISA 19:21 Asina SEOR lo hasi Su mes konos na Egipto, i e egipsionan lo konos S EOR den e dia ei. Asta nan lo ador ku sakrifisio i ofrenda, i lo hasi un promesa n a SEOR i kumpli ku esaki.

ISA 19:22 I SEOR lo suta Egipto; E lo suta i kura nan. Asina nan lo bolbe serka S EOR i E lo tende nan i lo kura nan. ISA 19:23 Den e dia ei lo tin un kaminda gran di for di Egipto pa Asiria, i e asirionan lo bai Egipto i e egipsionan lo bai As iria, i e egipsionan lo ador huntu ku e asirionan. ISA 19:24 Den e dia ei Israel lo ta e di tres partido huntu ku Egipto i Asiria, un bendishon meimei di e tera. ISA 19:25 Asina e SEOR di ehrsitonan lo bendishon nan, bisando: "Bendishon ta Egipt o, Mi pueblo, i Asiria, e obra di Mi mannan, i Israel, Mi erensia." ISA 20:1 Den e aa ku Tartan a bin Asdod, tempu ku Sargon, rei di Asiria, a mand', i el a bring a kontra Asdod i a kaptur', ISA 20:2 na e tempu ei SEOR a papia pa medio di Isaias , yu hmber di Amos, bisando: "Bai i ls e paa di saku for di bo hep i kita bo sapatu for di bo pia." I el a hasi asina i a kana sun i pia abou. ISA 20:3 E ora ei SEOR a bisa: "Meskos ku Mi sirbid Isaias a kana sun i pia abou pa tres aa, komo un seal i smbolo kontra Egipto i Etiopia, ISA 20:4 asina rei di Asiria lo bai ku e katibu nan di Egipto i e eksiliadonan di Etiopia, hoben i bieu, sun i pia abou, ku atras sun, pa brguensa di Egipto. ISA 20:5 Anto nan lo keda desmay i brongos pa motibu di Etiopia, nan speransa, i Egipto, nan orguyo. ISA 20:6 Asina e habitantenan di e tera na kosta aki lo bisa den e dia ei: 'Mira, esaki ta nos speransa, kaminda n os a hui bai pa buska yudansa pa wrdu libr for di rei di Asiria; i nos awor, kon n os lo skapa?'" ISA 21:1 Un profesia tokante di e desierto na laman. Manera bient u fuerte di Negv ta suta ketu bai, asina e ta bin for di desierto, for di un tera teribel. ISA 21:2 Un vishon spantoso a wrdu mustr na mi: e traid ta sigui trata ku traishon, i e destruid ta destru ketu bai. Subi, Elam, rondon, Media! Mi a pone un fin na tur e kehamentu ku el a kousa. ISA 21:3 Pa e motibu aki mi paden ta yen di angustia; dol a serami, manera dol di un muh na ora di parto. Mi ta asina angust i ku mi no por tende, asina yen di teror, ku mi no por mira. ISA 21:4 Mi kurason ta bula; horor ta poder di mi; e freskura di atardi ku mi tabata anhel na dj, a bir a temblamentu pa mi. ISA 21:5 Nan ta pone mesa, nan ta habri paa di mesa, nan ta kome, nan ta bebe: "Lanta, boso prensnan, hunta e eskudonan ku zeta!" ISA 21:6 P asobra, asina Seor ta bisami: "Bai! Pone un hmber vigil. Lagu' report loke e ta mira. ISA 21:7 Ora ku e mira un trupa di kored, kored di kabai na dos-dos, un trupa di buriku, un trupa di kamel, lagu' paga bon atenshon, hopi bon atenshon." ISA 21:8 E ora ei e hmber ku ta vigil a grita manera leon: "O Seor, di dia mi ta para kontin uamente riba e toren di vigilansia, i tur anochi mi ta para na mi pst. ISA 21:9 A wor mira, un trupa di kored ta bin, kored di kabai na dos-dos." Anto un di nan a k ontest i a bisa: "Babilonia a kai, ta kai mes el a kai; i tur e imagennan di su d iosnan a keda tur garn tir abou na suela." ISA 21:10 Ai mi pueblo bat, i mi aflignan di e plenchi-di-bati-mainshi! Loke mi a tende di e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, mi ta konta boso. ISA 21:11 Un profesia tokante di Edm. Un hende ta keda yamami for di Seir: "Guardia, kuantu ora mas a keda di anochi? Guardia, kuantu o ra mas a keda di anochi?" ISA 21:12 E guardia ta kontest: "Mainta ta bin, ma anoc hi tambe. Si bo kier inform, anto inform; bin bk atrobe." ISA 21:13 Un profesia tok ante di Arabia. Boso mester pasa nochi den e mondinan-ser di Arabia, O karavanana n di Dedan. ISA 21:14 Trese awa pa esnan ku tin set, O habitantenan di tera di T ema; sali bai kontra ku e fugitivonan ku pan. ISA 21:15 Pasobra nan a hui pa spa da, pa spada sak for di balia i pa bog gespan, i pa e preshon di bataya. ISA 21:16 Pasobra t'asina Seor a bisami: "Aki un aa, manera un trahad kontrat lo a konta esak i, tur splendor di Kedar lo trmin, ISA 21:17 i esnan ku resta di e kantidat di tir adnan-di-flecha, e hmbernan poderoso di e yunan di Kedar, lo ta poko, pasobra e SEO R Dios di Israel a papia." ISA 22:1 Un profesia tokante di e vaye di vishon. Kik o a pasa boso awor, ku boso tur a subi bai riba dak di kas? ISA 22:2 Abo ku taba ta yen di boroto, abo, stat di buya, abo, stat di alegria; bo mortonan no a wrdu mat ku spada, ni nan no a muri den bataya. ISA 22:3 Tur bo gobernantenan a hui ba i huntu; nan a wrdu kaptur sin ku mester a uza bog; tur ku a wrdu ha den bo a wrdu ka tur huntu, maske nan a hui bai masha leu.

ISA 22:4 Pesei mi ta bisa: "Kita bo bista for di mi, lagami yora amrgamente; no p urba di konsolmi tokante di e destrukshon di e yu muh di mi pueblo." ISA 22:5 Paso bra e Seor DIOS di ehrsitonan tin un dia di pniko, angustia i konfushon den e vaye di vishon, un bashamentu abou di murayanan i un gritamentu na e seru. ISA 22:6 A nto Elam a kohe su muchila-pa-karga-flecha, huntu ku garoshi, sldnan-na-pia i kore dnan di kabai; i Kir a saka eskudo. ISA 22:7 Bo vayenan di mas bunita tabata yen di garoshi, i e korednan di kabai a pone nan mes den rdu di bataya na e porta di s tat. ISA 22:8 I El a kita e defensa di Juda. Den e dia ei bo tabata depend riba e armanan di e kas di mondi-ser, ISA 22:9 i boso a mira ku e kibrnan den muraya di e stat di David tabata hopi; i boso a rekoh awa for di e tanki mas abou. ISA 22:1 0 E ora ei boso a konta e kasnan di Jerusalm, i boso a tumba kasnan pa fortifik e muraya. ISA 22:11 I meimei di e dos murayanan boso a traha un rembak, pa e awa d i e tanki bieu. Ma boso no a depend di Esun ku a trah', ni boso no a tuma den kons iderashon Esun ku a plania esaki hopi tempu pas. ISA 22:12 Pesei den e dia ei e S eor DIOS di ehrsitonan a yama boso pa yora, pa lament, pa feita kabes i pa bisti paa -di-saku. ISA 22:13 Ma na lug di esei tin goso i alegria, matamentu di baka i mat amentu di karn, komementu di karni i bebementu di bia: "Laga nos kome i bebe, paso bra maan nos ta muri." ISA 22:14 Ma e SEOR di ehrsitonan a revel Su mes na mi: "Sigu ramente, te dia ku boso muri boso lo no ta pordon pa e inikidat aki," e Seor DIOS di ehrsitonan ta bisa. ISA 22:15 Asina e Seor DIOS di ehrsitonan ta bisa: "Bai serk a e mayordomo aki, serka Sebna, kende tin enkargo di e kas di rei: ISA 22:16 'Ta ki derecho bo tin akinan, i ta ken bo tin akinan, ku bo a traha un tumba pa bo mes akinan, abo ku a traha un tumba na haltu, abo ku a kap un lug di soseg pa bo m es den baranka? ISA 22:17 'Mira, SEOR ta bai bentabo af ku violensia, O hmber; E ta kla pa garabo duru, ISA 22:18 i lorabo firme manera un bala, pa wrdu tir den un p ais inmenso; ayanan lo bo muri, i ayanan bo garoshinan luhoso lo keda, abo, brgue nsa pa kas di bo maestro.' ISA 22:19 Lo Mi bahabo for di bo lug, i lo Mi rankabo bahabo for di bo puesto. ISA 22:20 "Anto lo sosod den e dia ei ku lo Mi yama Mi s irbid Eliakim, yu hmber di Hilkias, ISA 22:21 i lo Mi bisti bo tnika i mara bo faha bon mar na su barika. Lo Mi entreg bo outoridat na dj, i e lo bira un tata pa e hab itantenan di Jerusalm i pa e kas di Juda. ISA 22:22 E ora ei lo Mi pone e yabi di kas di David riba su skouder. Ora ku e habri, ningun hende lo no sera; ora ku e sera, ningun hende lo no habri. ISA 22:23 Lo Mi klab' manera un klabu den un lug firme, i e lo bira un trono di gloria pa e kas di su tata. ISA 22:24 Asina nan l o kolog tur e gloria di e kas di su tata na dj, yunan i nietunan, tur artkulo-di-uz o di mas chikitu, for di kmchi te na tur sorto di butishi. ISA 22:25 "Den e dia e i," e SEOR di ehrsitonan ta deklar, "e klabu klab den un lug firme lo ls; e lo kibra it'af i kai, i e karga ku ta kolog na dj lo wrdu kit'af, pasobra SEOR a papia." ISA 2 :1 Un profesia tokante di Tiro. Lament, O barkunan di Tarsis, pasobra Tiro a wrdu destru i a keda sin kas i sin haf; for di tera di Siprs nan a risib e notisia aki. ISA 23:2 Keda ketu, boso, habitantenan di tera na kosta, boso, komersiantenan di Sidon; boso mensaheronan a krusa laman. ISA 23:3 Pasando riba hopi awanan e mai nshi di Sihor-- e kosecha di Neil--tabata e ganashi di Tiro, i e tabata e merkad o di nashonnan. ISA 23:4 Tene brguensa, O Sidon, pasobra laman ta papia, e lug for tifik di laman ta bisa: "Mi no tabatin dol di parto, ni mi no a duna lus; mi no a lanta yu hmber, ni mi no a kria birgen." ISA 23:5 Ora ku e notisia yega Egipto, n an lo ta den ansha pa motibu di e notisia di Tiro. ISA 23:6 Krusa bai Tarsis; la ment, O habitantenan di tera na kosta. ISA 23:7 Ta esaki ta boso stat alegre, kua l su origen ta di tempunan antiguo, kual su pianan tabata hib' pa kolonis lugnan le u? ISA 23:8 Ta ken a plania esaki kontra Tiro, esun ku ta regal korona, esun ku s u komersiantenan tabata prensnan, esun ku su negoshantenan tabata e onorabelnan di tera? ISA 23:9 E SEOR di ehrsitonan a plania esaki pa rebah e orguyo di tur buni tesa, pa menospresi tur e onorabelnan

di tera. ISA 23:10 Inund bo tera manera Neil ta hasi, O yu muh di Tarsis; no tin n ada mas pa want'. ISA 23:11 El a ekstend Su man ofer di laman, El a hasi reinonan tembla. SEOR a duna un rdu tokante di Kanaan pa destru su lugnan fortifik. ISA 23:12 I El a bisa: "Lo bo no regosih mas, O birgen desonr, yu muh di Sidon. "Lanta, krusa bai Kitim; ayanan tampoko lo bo no haa sosiegu." ISA 23:13 Ata, e tera di e kald eonan-- esaki ta e pueblo ku no ta eksist mas. Asiria a destin' pa ta un lug pa bes tia di desierto. Nan a lanta nan torennan di baluarte, nan a plnder su palasionan , nan a hasi un ruina. ISA 23:14 Lament, O barkunan di Tarsis, pasobra boso lug for tifik ta destru. ISA 23:15 Awor lo sosod den e dia ei ku Tiro lo wrdu lubid pa setent a aa, e dianan di n rei. Na fin di setenta aa lo sosod ku Tiro manera e kantika di p rostituta ta bisa: ISA 23:16 "Kohe bo arpa, bai rnt den e stat, O prostituta ku h ende a lubid. Pika e kurdnan bunita asina, kanta hopi kantika, pa bo wrdu rekrd." ISA 23:17 I lo sosod na fin di setenta aa ku SEOR lo bishit Tiro. E ora ei e lo bai bk na su pago di prostitushon i lo komet fornikashon ku tur reino riba superfisio di t era. ISA 23:18 I su ganashi i su pago di prostitushon lo wrdu konsagr na SEOR. Esak i lo no wrdu ward ni monton, ma su ganashi lo bira sufisiente kuminda i bistnan di m as mih pa esnan ku ta biba den e presensia di SEOR. ISA 24:1 Mira, SEOR ta hasi ter a bash, ta destrui, ta bir' bok'abou, i ta plama su habitantenan. ISA 24:2 I lo ta meskos tantu pa pueblo komo pa saserdote, tantu pa sirbid komo pa shon, tantu pa kri komo pa su seora, tantu pa kumprad komo pa bended, tantu pa esun ku ta duna fian sa komo pa esun ku ta fia, tantu pa esun ku ta duna kredit komo pa esun ku ta de be. ISA 24:3 Tera lo keda kompletamente bash i kompletamente geplnder, pasobra SEOR a papia e palabra aki. ISA 24:4 Tera ta lament i ta marchit. Mundu ta pades i ta m archit. E orguyosonan di e pueblo di tera ta pades. ISA 24:5 Tera tambe ta wrdu kon tamin dor di su habitantenan, pasobra nan a transgres leinan, a viol statutonan, a kibra e aliansa etrno. ISA 24:6 Pesei un maldishon ta devor tera, i esnan ku ta bi ba den dj ta keda kulpabel. Pesei e habitantenan di tera a wrdu kim i poko hende a keda. ISA 24:7 E bia nobo ta lament, e mata di wendrif ta putri, tur esnan di kuras on kontentu ta suspir. ISA 24:8 E alegria di tamburein ta kaba, e boroto di esnan ku ta gosa ta stp, e alegria di arpa ta kaba. ISA 24:9 Nan no ta bebe bia bou di kantamentu mas; bibida strki ta marga pa esnan ku ta beb'. ISA 24:10 E stat di kon fushon ta keda bent abou; tur kas ta ser, asina ku ningun hende no por drenta. ISA 24:11 Tin un gritu pa bia den e kayanan; tur goso ta bira skur. E alegria di e t era a dispars. ISA 24:12 Desolashon ta keda den e stat, i e porta di stat a keda na wrki. ISA 24:13 Pasobra asina lo ta den e tera meimei di e pueblonan: manera t a sakud palu di oleifi, manera fruta ku ta ked'atras despues di kosecha di wendrif . ISA 24:14 Nan ta halsa nan bos; nan ta grita di goso. For di pabou nan ta grit a tokante di e mahestat di SEOR. ISA 24:15 Pesei, glorifik SEOR pariba, glorifik e nm ber di SEOR, e Dios di Israel, na e teranan na kosta di laman. ISA 24:16 For di e finnan di tera nos ta tende kantamentu: "Gloria na Esun Hustu." Ma ami ta bisa: "Ai di mi! Ai di mi! Ai di mi! Traidnan ta trata ku traishon, s, traidnan ta trata ku hopi traishon." ISA 24:17 Teror, pos i trampa ta konfrontbo, O habitante di t era. ISA 24:18 E ora ei lo t'asina ku esun ku hui pa e notisia di desaster lo ka i den buraku, i esun ku subi sali for di buraku lo wrdu koh den trampa, pasobra e bentananan ariba ta habr i e fundeshinan di tera ta sakud. ISA 24:19 Tera ta sker habri, tera ta spleit for di otro, tera ta sakud masha duru mes. ISA 24:20 Tera t a zeilu manera un burach, i ta keda zoya manera chosa den bientu, pasobra su tran sgreshon ta pis riba dj; i e lo kai pa no lanta nunka mas. ISA 24:21 Asina lo soso d den e dia ei ku SEOR lo kastig e ehrsito di shelu, den haltura, i e reinan di tera , riba tera. ISA 24:22 Nan lo wrdu reun huntu, manera prezonan den kasht, i lo keda ser den prizon; despues di hopi dia nan lo wrdu kastig. ISA 24:23 E ora ei luna lo wrdu konfund i solo brongos, pasobra e SEOR di ehrsitonan lo reina riba Seru Sion i den Jerusalm, i Su gloria lo ta dilanti di Su ansianonan. ISA 25:1 O SEOR, Bo ta m i Dios; lo mi halsaBo; lo mi duna gradisimentu na Bo nmber; pasobra Bo a hasi kos nan maraviyoso, plannan form hopi tempu pas, den fieldat perfekto.

ISA 25:2 Pasobra Bo a hasi e stat bira un monton, e stat fortifik, un ruina; e si tadel di stranheronan no ta stat mas; nunka mas e lo wrdu lant di nobo. ISA 25:3 P esei un pueblo fuerte lo glorifikBo; statnan di nashonnan kruel lo respetBo. ISA 2 5:4 Pasobra Bo tabata un fortalesa pa esun sin yudansa, un fortalesa pa e hende pober den su angustia, un refugio kontra tempestat, un sombra kontra kalor; paso bra rosea di hende kruel ta manera tempestat kontra un muraya. ISA 25:5 Manera k alor den sekura Bo ta somet e boroto di stranheronan; manera kalor dor di sombra di un nubia, asina e kantika di hende kruel ta wrdu silensi. ISA 25:6 I e SEOR di e hrsitonan lo prepar un bankete luhoso pa tur pueblo riba e seru aki, un bankete di bia bieu, e mih pida-pidanan di karni i tuti i bia bieu refin. ISA 25:7 I riba e se ru aki E lo destru e velo ku ta tapa tur pueblo, s, e mantel ku ta habr ofer di tur nashon. ISA 25:8 E lo traga morto pa semper, i Seor DIOS lo seka awa di wowo for di tur kara. E lo kita e reproche di Su pueblo for di henter tera, pasobra SEOR a papia. ISA 25:9 Anto den e dia ei hende lo bisa: "Mira, esaki ta nos Dios, rib a Kende nos a spera pa E salba nos. Esaki ta e SEOR, riba Kende nos a spera; laga nos regosih i sea kontentu den Su salbashon." ISA 25:10 Pasobra e man di SEOR lo soseg riba e seru aki, i Moab lo wrdu trap na su mes sitio, manera yerba seku ta wrd u trap den e awa di un monton di mst. ISA 25:11 I e lo habri su mannan meimei di d j, manera un landad ta habri su mannan pa landa; ma Seor lo rebah su orguyo huntu ku e trikinan di su mannan. ISA 25:12 I e fortifikashonnan impenetrabel di bo mura yanan E lo bash'abou, umiy, tira na suela, te den stf. ISA 26:1 Den e dia ei e kan tika aki lo wrdu kant na tera di Juda: "Nos tin un stat fuerte; Dios ta lanta mura yanan i baluartenan pa siguridat. ISA 26:2 Habri e portanan di stat pa e nashon hustu drenta, esun ku ta keda fiel. ISA 26:3 Lo Bo warda den pas perfekto esun k u su pensamentu ta permanes den Bo, pasobra e ta konfia den Bo. ISA 26:4 Konfia d en SEOR pa semper, pasobra den DIOS e SEOR nos tin un Baranka etrno. ISA 26:5 Pasob ra El a rebah esnan ku ta biba na haltu, e stat impenetrabel; E ta umiy', E ta umi y' te na suela, E ta tir' den stf. ISA 26:6 Pia lo trap', e pianan di esnan aflig, e pasonan di esnan sin yudansa." ISA 26:7 Kaminda di e hustu ta rekto; O Esun Rekt o, hasi kaminda di e hustu pareu. ISA 26:8 Di brdat, mientras ku nos tabata sigui e kaminda di Bo huisionan, O SEOR, nos a spera riba Bo; Bo nmber, e rekurdo di Bo, ta e deseo di nos alma. ISA 26:9 Anochi mi alma ta anhel na Bo, di brdat, mi spir itu den mi ta buskaBo ku diligensia; pasobra ora Bo huisionan bin riba tera, e h abitantenan di mundu ta sia hustisia. ISA 26:10 Maske miserikrdia wrdu mustr na e ma lbado, e no ta sia hustisia; e ta trata inhustu den e tera di rektitut, i no kier mira e mahestat di SEOR. ISA 26:11 O SEOR, Bo man ta hals, ma nan no ta mira esaki . Nan ta mira Bo zelo pa e pueblo i nan ta wrdu brongos; di brdat, kandela lo kaba ku Bo enemigunan. ISA 26:12 SEOR, lo Bo stables pas pa nos, pasobra Bo a hasi tur nos obranan pa nos. ISA 26:13 O SEOR nos Dios, otro seornan fuera di Bo a manda ri ba nos, ma pa medio di Bo so nos ta konfes Bo nmber. ISA 26:14 Nan ta morto awor, nan no ta biba mas, nan a muri, nan no ta lanta mas; pesei Bo a kastig i a destru nan, i Bo a kita tur rekurdo di nan. ISA 26:15 Bo a hasi e nashon oument, O SEOR, B o a hasi e nashon oument, Bo ta wrdu glorifik; Bo a ekstend tur e fronteranan di e t era. ISA 26:16 O SEOR, nan a buskaBo den angustia; apenas nan por a flister un ora shon; Bo kastigu tabata riba nan. ISA 26:17 Manera ora di duna lus ta yega pa un muh na estado, i e ta trose i ta grita den su dol di parto, asina nos tabata dila nti di Bo, O SEOR. ISA 26:18 Nos tabata na estado, nos tabata trose den dol di par to, ma tabata komo si fuera ta bientu nos a pari. Nos no por a trese liberashon pa e tera, ni habitantenan di mundu no a nase. ISA 26:19 Bo mortonan lo biba; na n kadavernan lo lanta. Boso ku ta drumi den stf, spirta i grita di goso, pasobra b o serena ta manera serena di ourora, i tera lo duna lus na su mortonan. ISA 26:2 0 Bin, mi pueblo, drenta den bo kambernan i sera bo portanan bo tras; skonde pa un poko tempu, te ora indignashon pasa. ISA 26:21 Pasobra mira, SEOR ta serka di sali for di Su lug di biba, pa kastig e habitantenan di tera pa nan inikidat;

i tera lo revel e sanger ku el a drama, i lo no tapa su mortonan mas. ISA 27:1 De n e dia ei SEOR, ku Su spada furioso, grandi i poderoso, lo kastig Leviatan, e kol ebra ku ta move lih, si, Leviatan, e kolebra ku ta trose; i E lo mata e dragon ku ta biba den laman. ISA 27:2 Den e dia ei: "Un kunuku di wendrif, kanta di dj! ISA 27:3 Ami, SEOR, ta su wardad; Ami ta muh' tur ora bai. Pa ningun hende no hasi dao na dj, Mi ta ward' di dia i anochi. ISA 27:4 Mi no ta rabi. Si un hende a dunaMi ka dushi i sumpia den bataya, lo Mi a trapa riba nan, lo Mi a kima nan kompletamente . ISA 27:5 Of lagu' konfia riba Mi protekshon, lagu' hasi pas ku Mi, lagu' hasi pas ku Mi." ISA 27:6 Den e dianan ku ta bin Jakb lo saka rais, Israel lo floria i sp reit, i yena henter mundu ku fruta. ISA 27:7 Akaso El a bati Israel manera El a bati esnan ku a bati nan? Of nan a wrdu mat konforme e matansa di esnan ku El a ma ta? ISA 27:8 Bo a lucha ku nan dor di deport nan, dor di kore ku nan. Ku Su bient u fuerte El a ekspuls nan riba e dia di bientu di pariba. ISA 27:9 Pesei pa medio di esaki Jakb su inikidat lo ta pordon; i esaki lo ta e preis kompleto pa e pordo n di su pik: ora ku e hasi tur e piedranan di altar manera piedra di kalki garn, o ra ku e imagennan di Asera i e altarnan di sensia lo no keda para. ISA 27:10 Pas obra e stat fortifik ta keda isol, un pueblito ku ta bandon i lag manera desierto; a yanan bish lo kome yerba i ayanan e lo kai drumi i kome te kaba ku su ramanan. IS A 27:11 Ora su takinan seka, nan ta wrdu kit af; muhnan ta bin sende kandela ku nan. Pasobra nan no ta un pueblo ku disernimentu, pesei Esun ku a traha nan lo no te ne miserikrdia di nan, i nan Kreador lo no tene kompashon ku nan. ISA 27:12 Ma lo sosod den e dia ei ku SEOR lo kumins ku Su batimentu di mainshi for di e korida di Riu Eufrates te na e roi di Egipto; i boso lo wrdu reun un pa un, O yunan di Isra el. ISA 27:13 Tambe lo sosod den e dia ei ku un gran trmpt lo wrdu tok; i esnan ku ta bata peres den tera di Asiria i ku tabata plam den tera di Egipto lo bin i ador SEOR riba e seru santu na Jerusalm. ISA 28:1 Ai di e korona di orguyo, ai di e burachn an di Efrain, kende nan bunitesa glorioso ta un flor ku ta marchit, kual ta riba kabes di e vaye frtil. Ai di esnan ku ta poder dor di bia! ISA 28:2 Mira, Seor tin u n ku ta fuerte i poderoso; manera un bientu duru ku hagel, un tempestat di destr ukshon, manera un tempestat di awanan poderoso ku ta keda inund, El a tir' abou na suela ku Su man. ISA 28:3 E korona orguyoso di e burachnan di Efrain ta keda tra p bou di pia. ISA 28:4 I e bunitesa glorioso ta un flor ku ta marchit, kual ta rib a kabes di e vaye frtil, manera e prom figo ku ta hecha prom ku bira zomer, kual un hende ta mira, i asina ku e ta den su man, e ta guli mand'abou. ISA 28:5 Den e d ia ei e SEOR di ehrsitonan lo bira un korona bunita, i un diadema glorioso pa e re stante di Su pueblo, ISA 28:6 un spiritu di hustisia pa esun ku ta sinta pa huzg a, un forsa pa esnan ku ta para e bataya pa e no pasa e porta di stat. ISA 28:7 I esakinan tambe ta zeilu pa motibu di bia, i ta tambali pa motibu di bibida strki: e saserdote i e profeta ta zeilu pa motibu di bibida strki; bia tin nan tur bruh; nan ta tambali pa motibu di bibida strki; nan ta zeilu mientras ku nan tin vishon; nan ta trompek ora nan ta dikta sentensia. ISA 28:8 Pasobra tur mesa ta yen di l oke nan a saka; no a keda ni un lug limpi. ISA 28:9 "Ken lo E sia konosementu? Ken lo E splika e mensahe? Esnan kit for di lechi? Esnan kit for di pechu? ISA 28:10 Pasobra E ta bisa: 'Ordu riba rdu, rdu riba rdu, lia riba lia, lia riba lia, aki un o, aya un poko.'" ISA 28:11 Di brdat, E lo papia ku e pueblo aki pa medio di leng a gagu i idioma stranhero, ISA 28:12 Esun ku a bisa nan: "Aki tin sosiegu, duna sosiegu na esnan kans," i, "Aki tin deskanso," ma nan no kier a skucha. ISA 28:13 Pesei e palabra di SEOR pa nan lo ta: "Ordu riba rdu, rdu riba rdu, lia riba lia, li riba lia, aki un poko, aya un poko," pa nan bai i trompek kai ku lomba, i wrdu kibr, koh den trampa i hib den koutiverio. ISA 28:14 Pesei, tende e palabra di SEOR, O h asidnan di bofon, kendenan ta gobern e pueblo aki ku ta na Jerusalm. ISA 28:15 Paso bra boso a bisa: "Nos a sera un aliansa ku morto, i ku Seol nos a sera un pakto; e zwip tremendo lo no alkans nos ora ku e ta pasa, pasobra nos a hasi mentira no s refugio, i nos a skonde nos mes bou di engao." ISA 28:16 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta pone un piedra na Sion, un piedra prob, un piedra-di-skina

presioso, un fundeshi firme; esun ku kere den dj lo no desmay. ISA 28:17 Lo Mi has i huisio bira e lia-di-midi, i hustisia e waterpas; anto hagel lo lastra e refugi o di mentira bai kun, i e awanan lo inund e lug di skonde. ISA 28:18 Boso aliansa k u morto lo wrdu kansel, i boso pakto ku Seol lo no keda para; ora ku e zwip tremen do pasa, boso lo keda trap dor di dj. ISA 28:19 Mes tantu biaha ku e pasa, e lo ga ra boso. Pasobra mainta tras mainta e lo pasa, durante di dia i anochi. "I esaki lo ta puru teror pa komprend kiko e ta nifik." ISA 28:20 E kama ta muchu krtiku pa rk kurpa riba dj, i e dekel ta muchu smal pa lora kurpa aden. ISA 28:21 Pasobra S EOR lo lanta manera El a lanta riba Seru Perazim, E lo ta indign manera E tabata i ndign den e vaye di Gabaon, pa hasi Su tarea, Su tarea asombroso, i pa hasi Su tr abou, Su trabou ekstraordinario. ISA 28:22 Awor, no hasi manera hasidnan di bofon , pa boso kadenanan no bira mas prt; pasobra mi a tende for di e Seor DIOS di ehrsit onan di destrukshon determin riba henter tera. ISA 28:23 Paga tino i tende mi bos , skucha i tende mi palabranan. ISA 28:24 Akaso un kunukero ta plug kontinuament e pa planta simia? Akaso e ta blter i ls e tera kontinuamente? ISA 28:25 E no ta h asi su superfisio pareu pa sembra eneldo i plama komino? E no ta planta trigo na kareda, puspas na su lug fiho i avena na rant? ISA 28:26 Pasobra su Dios ta inst rui i ta si' korektamente. ISA 28:27 Pasobra eneldo no ta wrdu bat ku un hrmnt-pa-ba mainshi, ni wil di garoshi no ta wrdu pas ofer di komino; ma eneldo ta wrdu bat ku p alu, i komino ku bara. ISA 28:28 Mainshi pa traha pan ta wrdu mul; di brdat, hende no ta keda bati sin fin. Komo ku wil di su garoshi i su kabainan por da', e no ta k eda bati. ISA 28:29 Esaki tambe ta bin di e SEOR di ehrsitonan, Kende a hasi Su kon seho maraviyoso i Su sabiduria ekselente. ISA 29:1 Ai di Ariel, Ariel, e stat ka minda David a kampa! Aad un aa na otro; warda boso fiestanan segun nan kurso. ISA 2 9:2 Tg lo Mi trese angustia pa Ariel, i e lo ta un stat di lamentashon i yorament u; e lo ta manera un Ariel pa mi. ISA 29:3 Lo Mi kampa tur rnt kontra bo i lo Mi lanta baluarte kontra bo, i lo Mi lanta torennan di bataya kontra bo. ISA 29:4 E ora ei lo bo wrdu rebah; for di suela lo bo papia, i bo palabranan lo sali for di den stf. Bo bos lo sali for di tera, manera bos di fantasma, i bo palabra lo sal i ketu-ketu asina for di den stf. ISA 29:5 Ma e multitut di bo enemigunan lo bira manera stf fini, i e multitut di hende kruel manera bagas ku ta bula bai. I esak i lo sosod den un instante, direpiente. ISA 29:6 Dor di e SEOR di ehrsitonan lo bo wrdu kastig ku strena, temblor i zonidu duru, ku warwar, tempestat i flam di kandel a ku ta destru. ISA 29:7 I e multitut di tur e nashonnan ku ta bringa kontra Arie l, s, tur ku ta bringa kontra dj i kontra su lug fortifik, i ku ta pon' den prt, lo manera un soo, un vishon den anochi. ISA 29:8 I lo ta manera ora ku un hende ku h amber ta soa ku e ta kome, ma ora ku e spirta, su stoma ta bash; f manera ora ku un hende ku set ta soa ku e ta bebe, ma ora ku e spirta, at'el a keda morch i su set n o a kita. Asina e multitut di tur e nashonnan lo ta, ku ta bringa kontra Seru Si on. ISA 29:9 Spera i keda spera. Hasi boso mes siegu i keda siegu. Nan ta bira b urachi, ma no di bia; nan ta tambali, ma no di bibida strki. ISA 29:10 Pasobra SEOR a basha un spiritu di soo profundo riba boso: El a sera boso wowonan, e profetana n; i El a tapa boso kabesnan, e miradnan. ISA 29:11 I henter e vishon lo ta pa bo so manera e palabranan di un buki sey. Ora nan entreg esaki na esun ku sa lesa, bi sando: "Pa fabor, lesa esaki," e lo kontest: "Mi no por, pasobra e ta sey." ISA 29 :12 Of ora nan duna e buki na esun ku no sa lesa, bisando: "Pa fabor, lesa esaki ", e lo bisa: "Mi no sa lesa." ISA 29:13 I Seor a bisa: "Pasobra e hendenan aki t a aserkMi ku nan boka i ta onraMi ku nan lepnan, ma nan kurason ta leu for di Mi, i nan temor pa Mi ta konsist di mandamentu di hende, ku nan ta sia for di kabes, ISA 29:14 pesei, mira, un biaha mas lo Mi hasi kosnan maraviyoso meimei di e pue blo aki, kosnan maraviyoso i milagroso; i e sabiduria di nan hmbernan sab lo peres, i e komprendementu di nan hmbernan prudente lo ta skond. ISA 29:15 Ai di esnan ku ta skonde nan plan bon skond pa SEOR, i ku ta hasi nan obranan den un lug skur, i nan ta bisa: Ken ta mira nos?" f "Ken konos nos?" ISA 29:16 Boso ta bira kos robes pa drechi! E alfarero mester wrdu konsider igual ku e klei, ku loke a wrdu trah lo a bisa esun ku a trah': "E no a trahami"? Of loke a wrdu form bisa esun ku a form': "E no tin komprendementu"? ISA 29:17 No ta djis den poko tempu Lbano lo bira un k unuku frtil, i e kunuku frtil wrdu konsider komo

mondi-ser? ISA 29:18 Den e dia ei e sordo lo tende palabranan di un buki, i for d i nan tiniebla i skuridat wowonan di e siegu lo mira. ISA 29:19 Esnan aflig tambe lo oument nan alegria den SEOR, i esnan di mas pober di humanidat lo regosih den E sun Santu di Israel. ISA 29:20 Pasobra e hende kruel lo yega na un fin, i e hasi d di bofon lo no eksist mas; di brdat, tur ku tin intenshon di hasi maldat lo wrdu kr t kit af-ISA 29:21 esnan ku ta trese un persona bou di kondenashon ku un palabra, i ku ta kohe den trampa esun ku ta huzga na e porta di stat, i ku ta defroud esun ku ta den su derecho ku pleitamentu bano. ISA 29:22 Pesei, asina SEOR, Kende a re dim Abraham, ta bisa tokante di e kas di Jakb: "Jakb lo no keda brongos mas, tampoko su kara lo no bira blek mas, ISA 29:23 ma ora ku e mira su yunan, e obra di Mi mannan, meimei di dj, eseinan lo santifik Mi nmber; di brdat, nan lo santifik Esun Sa ntu di Jakb, i lo tin temor di e Dios di Israel. ISA 29:24 I esnan ku ta desvi den spiritu lo konos e brdat, i esnan ku ta murmur lo asept instrukshon. ISA 30:1 "Ai d i e yunan rebelde," SEOR ta deklar, "kendenan ta ehekut un plan ku no ta di Mi, i k u ta sera un aliansa ku no ta di Mi Spiritu, pa monton pik riba pik; ISA 30:2 ku ta baha bai Egipto sin konsult ku Mi, pa buska refugio den e siguridat di Farao, i pa buska protekshon den e sombra di Egipto! ISA 30:3 Pesei e siguridat di Farao lo ta boso brguensa, i e protekshon den e sombra di Egipto lo ta boso umiyashon. ISA 30:4 Pasobra nan prensnan ta na Zoan, i nan embahadornan ta yega Hanes. ISA 30:5 Tur hende lo tin brguensa pa motibu di un pueblo ku no por ta di probecho pa nan, ku no ta di yudansa ni di probecho, ma di brguensa i tambe di reproche." IS A 30:6 E profesia tokante di e bestianan di Negv. Dor di un tera di aflikshon i a ngustia, for di kaminda ta bin leon muh i leon machu, vbora i kolebra ku ta bula, nan ta karga nan rikesanan riba lomba di buriku yn, i nan tesoronan riba bulto di kamel, hiba na un pueblo ku no por ta di probecho pa nan; ISA 30:7 s, na Egipto, kende su yudansa ta bano i bash. Pesei Mi a yam' "Rahab, esun ku ta sinta prnada." ISA 30:8 Bai awor, skirbi esaki den nan presensia riba un tabla, i registr' den un rl, pa esaki por sirbi den e tempu ku ta bin komo un testigu pa semper. ISA 30 :9 Pasobra esaki ta un pueblo rebelde, yunan mentiroso, yunan ku ta nenga di sku cha e instrukshon di SEOR; ISA 30:10 ku ta bisa e miradnan: "No mira vishon", i ku ta bisa e profetanan: "No profetis pa nos loke ta korekto; papia kosnan agradabe l ku nos; profetis mentira. ISA 30:11 Kita for di e kaminda, hala for di e bereha ; no laga nos tende mas di Esun Santu di Israel." ISA 30:12 Pesei, asina Esun Sa ntu di Israel ta bisa: "Komo ku boso a rechas e palabra aki i a pone boso konfian sa den opreshon i engao, i a depend riba nan, ISA 30:13 pesei e inikidat aki lo ta pa boso manera kibr den un muraya ku ta serka di kai, un muraya haltu ku a blas, ku su kada ta bin direpiente, den un instante. ISA 30:14 E lo kibra na pida-pida manera butishi di alfarero, asina kruelmente kibr ku ni un fragmento lo no wrdu h a entre su pidanan pa kohe kandela for di fogon, f pa saka awa for di rembak kun." I SA 30:15 Pasobra asina Seor DIOS, Esun Santu di Israel, a bisa: "Den repentimentu i sosiegu boso lo ta salb; den kietut i konfiansa boso fortalesa ta." ma boso no tabata dispuesto, ISA 30:16 i boso a bisa: "N, nos lo hui riba kabai," pesei bos o lo hui! "I nos lo kore riba kabai lih," pesei esnan ku ta prsigu boso lo ta lih. I SA 30:17 Mil lo hui pa amenasa di n hende; boso lo hui pa amenasa di sinku hende, te ora boso keda manera un bandera riba kabes di un seru, i manera un seal riba un seritu. ISA 30:18 Pesei SEOR ta anhel di ta miserikrdioso ku boso, i pesei E lo wrdu hals pa tene kompashon ku boso. Pasobra SEOR ta un Dios di huisio; bendishon ta tur esnan ku ta spera riba djE. ISA 30:19 O pueblo di Sion, ku ta biba na Jerus alm, lo bo no yora mas. Siguramente E lo ta miserikrdioso ku bo ora ku E tende e z onidu di bo yoramentu; ora ku E tende esaki, E lo kontestbo. ISA 30:20 Maske Seor a duna boso pan di atversidat i awa di aflikshon, E, bo Siad, lo no skonde Su mes mas, ma bo wowonan lo mira bo Siad. ISA 30:21 Bo orea lo tende un palabra tras di bo ta bisa: "Esaki ta e kaminda, kana den dj," ki ora ku boso bira na man drechi f na man robes. ISA 30:22 I lo bo desonr bo imagennan grab, kubr ku plata, i bo imag ennan bash, kubr ku oro. Lo bo tira nan af,

manera un kos masha fis mes, i lo bisa nan: "Bai!" ISA 30:23 E ora ei E lo dunab o awaseru pa e simia ku lo bo sembra den tera, i pan for di e produkshon di tera , i esaki lo ta riku i abundante. Den e dia ei bo bestianan lo kome den un lug di yerba brd ku tin hopi espasio. ISA 30:24 Tambe e bueynan i e burikunan ku ta plug tera lo kome kuminda sal, ku a wrdu bient ku skp i frki. ISA 30:25 I riba tur montaa haltu i riba tur seru haltu lo tin roinan di awa ta kore den e dia di e gran mat ansa, ora ku e torennan kai. ISA 30:26 I lus di luna lo ta manera lus di solo, i lus di solo lo ta shete bes mas kla, manera lus di shete dia, den e dia ku SEOR mara e fraktura di Su pueblo i kura e herida ku El a kousa. ISA 30:27 Mira, e nmb er di SEOR ta bin for di un lug leu; Su rabia ta kima i Su huma ta diki; Su lepnan ta yen di indignashon, i Su lenga ta manera un kandela ku ta destru; ISA 30:28 i Su rosea ta manera un korida di awa ku ta basha ofer, ku ta yega te na garganta -- pa sakud e nashonnan p'aki p'aya den un sefta, i pa pone den boka di e pueblon an e frena ku ta hiba nan na ruina. ISA 30:29 Boso lo tin kantika manera den ano chi, ora boso ta selebr un fiesta; i alegria di kurason manera ora ku un hende ta marcha riba zonidu di flit, pa bai na e seru di SEOR, na e Baranka di Israel. ISA 30:30 I SEOR lo laga hende tende Su bos di outoridat, i lo laga nan mira Su bras a baha ku rabia furioso i ku kandela ku ta destru, ku awaseru pis, yobida duru i h agel. ISA 30:31 Pasobra e bos di SEOR lo hasi Asiria keda yen di teror, ora ku E suta ku bara. ISA 30:32 I kada sla ku bara di kastigu ku SEOR lo pone riba dj, lo ta ku muzik di tamburein i lirio; i den batayanan, mientras ku E ta zwai ku arma , E lo bringa nan. ISA 30:33 Pasobra Tofet tabata kla pa hopi tempu kaba; di brda t, el a wrdu prepar pa rei. El a trah' hundu i hanchu, ku kandela i palu na kantida t; e rosea di SEOR ta send' na kandela, manera un korida di swafel. ISA 31:1 Ai di esnan ku ta baha bai Egipto pa buska yudansa, ku ta depend riba kabai i ta konfi a den garoshi, pasobra nan ta hopi, i den kored di kabai, pasobra nan ta masha fu erte mes, ma nan no ta mira na Esun Santu di Israel, ni nan no ta buska SEOR! ISA 31:2 Tg E tambe ta sab i lo trese desaster, i no ta hala Su palabranan atras, ma lo lanta kontra e kas di hasidnan di maldat, i kontra e yudansa di esnan ku ta ha si inikidat. ISA 31:3 Awor e egipsionan ta hende i no Dios, i nan kabainan ta ka rni i no spiritu; asina SEOR lo ekstend Su man, i esun ku ta yuda lo trompek, i esu n ku a wrdu yud lo kai, i nan tur huntu lo yega na un fin. ISA 31:4 Pasobra asina SEOR ta bisami: "Meskos ku leon f leon yn ta grua riba su proi (ora ku un multitut d i wardad di karn ta reun kontra dj, e no tin miedu di nan bos, ni ta sinti su mes mo lesti dor di nan gritu), asina e SEOR di ehrsitonan lo baha bin pa bringa riba Seru Sion i riba su seritu." ISA 31:5 Manera parhanan ku ta keda zwef, asina e SEOR d i ehrsitonan lo proteh Jerusalm. E lo proteh' i libr'; E lo defend' i reskat'. ISA 3 Bolbe serka Esun ku boso a rebeldi kontra djE asina tantu, O yunan di Israel. IS A 31:7 Pasobra den e dia ei kada un di boso lo deshas di su dolonan di plata i di su dolonan di oro, ku boso man pekaminoso a traha. ISA 31:8 I e asirio lo kai pa medio di spada ku no ta di hende, i un spada ku no ta di hende lo devor'. Asina e lo no skapa for di spada, i su hobennan lo ta oblig di hasi trabou frs. ISA 31:9 " I su baranka lo kaba na nada pa motibu di pniko, i su prensnan lo tin masha miedu mes di e emblema," SEOR, Kende Su kandela ta na Sion i Kende Su frnu ta na Jerusa lm, ta deklar. ISA 32:1 Mira, un rei lo reina ku hustisia, i prensnan lo gobern ku huisio. ISA 32:2 Kada un lo ta manera un refugio kontra bientu, i un protekshon kontra tempestat, manera koridanan di awa den un tera seku, manera sombra di un baranka masha grandi mes den un tera ku tin set di awa. ISA 32:3 E ora ei wowo d i esnan ku ta mira lo no wrdu sieg mas, i orea di esnan ku ta tende lo skucha. ISA 32:4 Kurason di e hende impulsivo lo disern brdat, i lenga di e gagunan lo papia bon kla. ISA 32:5 E bobo lo no wrdu yam nobel mas, tampoko e bandido lo no wrdu yam generoso. ISA 32:6 Pasobra un bobo ta papia ko'i loko, i su kurason ta inklin na maldat, pa komet impiedat i pa plama eror tokante di SEOR, pa no satisfas e hende k u tin hamber, i pa nenga di duna awa pa bebe na esun ku tin set. ISA 32:7 Armana n di e bandido ta maligno; e ta invent plannan maligno pa destru e aflignan ku kalu mnia, maske esun den nesesidat ta papia loke ta korekto. ISA 32:8 Ma e hende nob el ta invent plannan nobel, i ta para pa loke ta nobel. ISA 32:9 Lanta, boso, muhn an ku ta sinti boso mes trankil, i skucha mi bos; paga tino na mi palabra, boso, yu muhnan ku ta sinti boso mes sigur.

ISA 32:10 Denter di un aa i algun dia boso lo bira intrankil, O yu muhnan ku ta si nti boso mes sigur; pasobra e kosecha di wendrif a frakas, i lo no tin kosecha di fruta. ISA 32:11 Tembla, boso, muhnan ku ta sinti boso mes trankil; sea intrankil , boso, yu muhnan ku ta sinti boso mes sigur; kita sun i bisti paa di saku na boso sintura. ISA 32:12 Bati riba boso pechu ku duele pa e kunukunan plasentero, pa e matanan di wendrif fruktfero, ISA 32:13 pa e tera di mi pueblo kaminda mata di su mpia i kadushi lo nase; s, pa tur e kasnan alegre i pa e stat di alegria. ISA 32:1 4 Pasobra e palasio a wrdu bandon, e stat pobl, desol. Seritu i toren di vigilansia a bira kueba pa semper, un delisia pa buriku shimaron, yerba brd pa tounan di karn, ISA 32:15 te ora ku e Spiritu wrdu bash riba nos for di ariba, i desierto bira ku nuku frtil, i kunuku frtil wrdu konsider komo mondi-ser. ISA 32:16 E ora ei huisio lo biba den desierto, i hustisia lo biba den kunuku frtil. ISA 32:17 E fruta di hus tisia lo ta pas, i e resultado di hustisia lo ta kietut i konfiansa pa semper. I SA 32:18 E ora ei mi pueblo lo biba den un lug kaminda pas ta reina, i den kasnan sigur i den lugnan kaminda tin sosiegu i trankilidat, ISA 32:19 maske hagel kai i tumba tur palu di mondi-ser, i e stat keda kompletamente destru. ISA 32:20 Ki be ndishon boso lo ta, boso ku ta sembra kantu di tur awa, i ku ta laga buey i burik u sali kana rnt liber. ISA 33:1 Ai di bo, O destruid, mientras ku abo no a wrdu des tru; i esun ku ta traishon, mientras ku otronan no a trat' ku traishon! Asina bo ka ba di destru, abo lo wrdu destru; asina bo stp di traishon, otronan lo traishonbo. IS 33:2 O SEOR, sea miserikrdioso ku nos; nos a spera riba Bo. Sea Abo nos forsa tur mainta, tambe nos salbashon den tempu di angustia. ISA 33:3 Na e zonidu di tumu lto pueblonan ta hui; ora Bo lanta, nashonnan ta plama bai. ISA 33:4 Bo botn ta wr du rekoh, komo si fuera ta tirakochi brd a hasi. Hende ta baha riba dj manera un nubi a di tirakochi. ISA 33:5 SEOR ta eksalt, pasobra E ta biba den e halturanan; El a yena Sion ku huisio i hustisia. ISA 33:6 I E lo ta e stabilidat di bo tempunan, un rikesa di salbashon, sabiduria i konosementu; e temor di SEOR ta su tesoro. IS A 33:7 Mira, nan hmbernan balente ta yora den kaya; e embahadornan di pas ta yora amrgamente. ISA 33:8 E kamindanan grandi ta keda desol, e biahero a dispars; el a kibra e aliansa, el a despresi e statnan; e no tin rspt pa hende. ISA 33:9 E tera t a lament i ta kaba na nada. Lbano ta keda brongos i ta marchit; Saron ta manera un d esierto, anto Basan i Karmelo ta prd nan blachi. ISA 33:10 "Awor lo Mi lanta," SEOR ta bisa; "Awor lo Mi wrdu eksalt, awor lo Mi wrdu hals. ISA 33:11 Boso a konseb baga s, boso lo duna lus na palu di mainshi seku; Mi rosea lo kaba ku boso manera kan dela. ISA 33:12 E pueblonan lo kima bira kalki kim, manera sumpia krt ku ta kim den k andela. ISA 33:13 "Boso ku ta leu, tende loke Mi a hasi; boso ku ta serka, rekon os Mi poder." ISA 33:14 Pekadnan na Sion ta yen di teror; temblamentu a gara e mal badonan. "Ken di nos por biba kaminda tin kandela ku ta destru? Ken di nos por bi ba kaminda tin kimamentu etrno?" ISA 33:15 Esun ku ta kana den hustisia i ta papi a ku sinseridat, esun ku ta rechas ganashi inhustu i ta sakud su mannan, nengando plaka pas bou di mesa; esun ku ta sera su orea pa no tende di dramamentu di sange r i ta sera su wowo pa no mira maldat; ISA 33:16 e lo biba riba e halturanan; su refugio lo ta e baranka impenetrabel; semper e lo tin pan, i e lo no tin falta di awa. ISA 33:17 Bo wowonan lo mira e Rei den Su bunitesa; nan lo mira un tera leu. ISA 33:18 Bo kurason lo medit riba teror: "Unda esun ku ta konta ta? Unda es un ku ta pisa ta? Unda esun ku ta konta e torennan ta?" ISA 33:19 Lo bo no mira un pueblo feros mas, un pueblo di abla inkomprendibel, ku ningun hende no ta kom prend, ku lenga gagu, ku ningun hende no ta komprend. ISA 33:20 Ata Sion, e stat d i nos fiestanan stipul; bo wowo lo mira Jerusalm, un lug trankil pa biba aden, un tn t ku lo no wrdu desarm; su stakanan lo no wrdu rank af nunka, tampoko ni un di su kab uyanan lo no wrdu kibr. ISA 33:21 Ma ayanan SEOR, Esun mahestuoso, lo ta pa nos un lug di riunan i kanalnan hanchu, riba kualnan boto di rema lo no pasa, i riba kua lnan barku poderoso lo no pasa. ISA 33:22 Pasobra SEOR ta nos Hues, SEOR ta nos Du nad di lei, SEOR ta nos Rei; E lo salba nos.

ISA 33:23 Bo kabuyanan ta kolog slap; nan no por wanta e master den su base, pa e keda firme, ni nan no por span e bela. E ora ei un abundansia di botn lo wrdu par t; kohonan lo kohe e botn. ISA 33:24 I ningun habitante lo no bisa: "Mi ta malu"; e pueblo ku ta biba ayanan lo wrdu pordon pa nan inikidat. ISA 34:1 Hala serka pa tende, O nashonnan; i skucha, O pueblonan! Laga tera i tur loke e ta konten tende , i mundu i tur loke e ta produs. ISA 34:2 Pasobra SEOR Su indignashon ta kontra t ur e nashonnan, i Su furia ta kontra tur nan ehrsitonan. El a destru nan kompletam ente, El a entreg nan pa matansa. ISA 34:3 Asina nan mortonan lo wrdu tir af, i nan kadavernan lo manda hol stinki, i e serunan lo keda papa muh di nan sanger. ISA 34 :4 I henter e ehrsito di shelu lo disolv, i e shelunan lo wrdu lor, manera ta lora u n rl; tur nan ehrsitonan tambe lo seka, manera blachi ta seka na mata di wendrif, f manera blachi ta seka na palu di figo. ISA 34:5 Pasobra Mi spada ta sasi den shel u; mira, e lo baha pa huzga Edm i pa huzga e pueblo ku Mi a destin pa destrukshon. ISA 34:6 E spada di SEOR ta tur na sanger; e ta yen-yen di vt, di sanger di lamch i i di kabritu, di vt di nir di karn chubatu. Pasobra SEOR tin un sakrifisio na Bos ra, i un gran matansa na tera di Edm. ISA 34:7 Buey di mondi tambe lo kai huntu k u nan, i toro yn huntu ku esnan fuerte; asina nan tera lo ta papa muh di sanger, i nan stf lo ta satur ku vt. ISA 34:8 Pasobra SEOR tin un dia di vengansa, un aa di re kompensa pa kousa di Sion. ISA 34:9 Su koridanan di awa lo bira breu, i su stf lo bira swafel. Su tera lo bira breu ku ta kima. ISA 34:10 E lo no wrdu pag di dia n i anochi; su huma lo subi bai ariba pa semper; di generashon pa generashon e lo keda desol; hamas ningun hende lo pasa dor di dj. ISA 34:11 Ma pelikan i porko di spia lo poder di dj, i palabrua i raf lo biba den dj. I E lo span e lia di konfushon riba dj, i e chumbu-di-midi di desolashon. ISA 34:12 Su nobelnan--no tin ni un di nan ayanan ku nan por proklam komo rei-- i tur su prensnan lo ta nada. ISA 34:13 Sumpia lo nase den su torennan fortifik, bringamosa i kadushi den su statnan fort ifik; tambe e lo ta un lug pa chakl biba aden i un lug pa abestrus keda. ISA 34:14 B estia di desierto lo kontra ku lobo, tambe kabritu di mondi lo grita otro. S, e mn ster di anochi lo biba ayanan, i lo haa un lug di soseg pa su mes. ISA 34:15 Palabr ua lo traha neishi ayanan i pone webu, e lo brui nan i trese nan huntu bou di su protekshon; s, kinikini lo reun ayanan, kada un ku su sorto. ISA 34:16 Buska i le sa den e buki di SEOR: Ningun di esakinan lo no falta; ningun lo no falta su komp aero. Pasobra Su boka a orden, i Su Spiritu a reun nan. ISA 34:17 Anto El a tira su erte pa nan, i Su man a parti pa nan segun mid. E lo ta di nan pa semper; di gener ashon pa generashon nan lo biba den dj. ISA 35:1 Tera seku i desierto lo ta konte ntu, i Arab lo regosih i floria manera rosa. ISA 35:2 E lo floria abundantemente, i regosih ku goso i gritu di alegria. E gloria di Lbano lo wrdu dun na dj, e mahestat di Karmelo i Saron. Nan lo mira e gloria di SEOR, e mahestat di nos Dios. ISA 35 :3 Enkurash esnan agot, i fortales esnan debil. ISA 35:4 Bisa esnan ku nan kurason ta yen di ansha: "Tene kurashi, no tene miedu. Mira, boso Dios lo bin ku vengans a, ku e pago di Dios, ma E lo salba boso." ISA 35:5 E ora ei wowo di e siegunan lo mira, i orea di e sordonan lo tende. ISA 35:6 Anto e kohonan lo bula manera b in, i lenga di e mudo lo grita di alegria. Pasobra awa lo basha den desierto, i k oridanan di awa den Arab. ISA 35:7 Tera seku, kim dor di solo, lo bira plas di awa , i e tera ku tin set lo bira fuentenan di awa; den e lug pa chakl biba aden, esta , su lug di soseg, yerba ta bira richi i kabana. ISA 35:8 I lo tin un kaminda gran di ayanan, un karetera, i esaki lo wrdu yam e Kaminda Grandi di Santidat. Hende im puru lo no pasa riba dj, ma e lo ta pa esun ku ta kana den e kaminda ei, i hende bobo lo no kana pariba pabou riba dj. ISA 35:9 Lo no tin ningun leon ayanan, ni n ingun bestia feros lo no subi e kaminda ei; esakinan lo no wrdu ha ayanan. Ma esnan redim lo kana ayanan, ISA 35:10 i esnan redim di SEOR lo bolbe; nan lo bin Sion ku gritu di goso, ku goso etrno riba nan kabes. Nan lo haa alegria i goso, i tristes a i suspiro lo hui bai. ISA 36:1 Awor a sosod ku den e di dieskuater aa di rei Eze kias, Senakerib, rei di Asiria, a bin kontra tur e statnan

fortifik di Juda i a kaptur nan. ISA 36:2 I rei di Asiria a manda Rabsakes for di Lakis pa bai Jerusalm serka rei Ezekias ku un ehrsito grandi. El a bai para banda di e akuadukto di e tanki ariba, ku ta keda na e kaminda grandi di e Flt di Labad. ISA 36:3 Anto Eliakim, yu hmber di Hilkias, kende tabata mayordomo di e kas, Seb na, e eskriba, i Joa, yu hmber di Asaf, e registrad, a sali bin serka dj. ISA 36:4 E ora ei Rabsakes a bisa nan: "Awor bisa Ezekias: 'Asina e gran rei, rei di Asir ia, ta bisa: "Riba kiko bo ta basa e konfiansa aki ku bo tin? ISA 36:5 Mi ta bis a: 'Bo strategia i forsa pa guera ta solamente palabranan bash.' Awor ta den ken bo ta konfia, ku bo a rebeldi kontra mi? ISA 36:6 Mira, bo ta konfia den e bara d i richi machik aki, esta, den Egipto, ku si un hende ln riba dj, e ta drenta den su man i ta traspas'. Asina Farao, rei di Egipto, ta pa tur esnan ku ta konfia den dj. ISA 36:7 Ma si bo bisami: 'Nos ta konfia den SEOR nos Dios,' no ta E ta Esun, Kende Su lugnan haltu i Kende Su altarnan Ezekias a kita, i a bisa Juda i Jerusalm : 'Boso mester ador dilanti di e altar aki?' ISA 36:8 "Pesei anto, bin hasi un ko mbenio ku mi shon, rei di Asiria, i lo mi dunabo dos mil kabai, si abo, di bo ba nda, por pone kored riba nan. ISA 36:9 Kon anto bo por resist un solo ofisial, un di esnan di mas menos di e sirbidnan di mi shon, i konfia den Egipto pa garoshi i pa kored di kabai? ISA 36:10 Akaso ta sin e aprobashon di SEOR mi a bin awor kont ra e tera aki pa destrui? SEOR a bisami: 'Bai kontra e tera aki i destrui.'"'" ISA 36:11 E ora ei Eliakim, Sebna i Joa a bisa Rabsakes: "Papia awor ku bo sirbidnan na arameo, pasobra nos ta komprend esei; i no papia ku nos na lenga hebreo, pa e pueblo ku ta riba muraya no tende." ISA 36:12 Ma Rabsakes a bisa: "Akaso ta serk a bo shon i serka abo so mi shon a mandami pa papia e palabranan aki, i no serka e hmbernan ku ta sint riba muraya, konden pa kome nan mes sushi i bebe nan mes uri na huntu ku boso?" ISA 36:13 E ora ei Rabsakes a para grita na bos haltu na leng a hebreo, bisando: "Tende e palabranan di e gran rei, rei di Asiria. ISA 36:14 A sina rei ta bisa: 'No laga Ezekias gaa boso, pasobra e lo no por libra boso; ISA 36:15 ni laga Ezekias hasi boso konfia den SEOR, bisando: "SEOR lo libra nos sigur ; i e stat aki lo no wrdu entreg den man di rei di Asiria." ISA 36:16 'No skucha E zekias,' pasobra asina rei di Asiria ta bisa: 'Hasi pas ku mi i sali bin serka m i, i kada un kome di su mata di wendrif i kada un kome di su palu di figo, i kada un bebe awa di su mes rembak, ISA 36:17 te ora mi bin i hiba boso na un tera ma nera boso mes tera, un tera di mainshi i bia nobo, un tera di pan i di kunukunan di wendrif. ISA 36:18 'Mira pa Ezekias no gaa boso, bisando: "SEOR lo libra nos." A kaso un di e diosnan di e nashonnan a yega di libra su tera for di man di rei di Asiria? ISA 36:19 Unda e diosnan di Hamat i Arfad ta? Unda e diosnan di Sefarva im ta? Ki dia nan a libra Samaria for di mi man? ISA 36:20 Ken entre tur e diosn an di e teranan aki a yega di libra nan pais for di mi man, ku SEOR lo libra Jeru salm for di mi man?'" ISA 36:21 Ma nan a keda ketu i no a kontest' ni un palabra, pasobra e rdu di rei tabata: "No kontest'." ISA 36:22 E ora ei Eliakim, yu hmber di Hilkias, kende tabata mayordomo di e kas, i Sebna, e eskriba, i Joa, yu hmber di Asaf, e registrad, a sker nan paanan i a bin serka Ezekias i a kont' e palabranan di Rabsakes. ISA 37:1 I ora rei Ezekias a tende esaki, el a sker su paanan, a bis ti paa-di-saku i a bai den e kas di SEOR. ISA 37:2 Anto el a manda Eliakim, kende tabata mayordomo di e kas, huntu ku Sebna, e eskriba, i e ansianonan di e saserd otenan, bist na paa-di-saku, serka profeta Isaias, yu hmber di Amos. ISA 37:3 I nan a bis': "Asina Ezekias ta bisa: 'E dia aki ta un dia di angustia, reprendementu i despresio, pasobra yunan ta serka di nase i no tin forsa pa duna lus. ISA 37:4 Podis SEOR bo Dios lo tende e palabranan di Rabsakes, kende su shon, rei di Asiri a, a manda pa reproch e Dios bibu, i lo reprend e palabranan ku SEOR bo Dios a tend e. Pesei, hasi orashon pa e restante ku a keda.'" ISA 37:5 Asina e sirbidnan di r ei Ezekias a bin serka Isaias. ISA 37:6 I Isaias a bisa nan: "Asina boso mester bisa boso shon: 'Asina SEOR ta bisa: "No laga e palabranan ku bo a tende, ku kual nan e sirbidnan di rei di Asiria a blasfemMi, spantabo. ISA 37:7 Mira, lo Mi pone un spiritu den dj, asina ku e lo tende un rumor i bolbe na su mes tera. I lo Mi h asi ku e lo muri pa medio di spada na su mes tera."'"

ISA 37:8 E ora ei Rabsakes a bolbe i a haa rei di Asiria ta bringa kontra Libna, pasobra el a tende ku rei a bai for di Lakis. ISA 37:9 Ora ku el a tende nan bis a tokante di Tirhaka, rei di Etiopia: "El a sali pa bringa kontra bo," i ora ku el a tende esaki, el a manda mensaheronan serka Ezekias, bisando: ISA 37:10 "Asi na boso mester bisa Ezekias, rei di Juda: 'No laga bo Dios, den Kende bo ta konf ia, gaabo, bisando: "Jerusalm lo no wrdu entreg den man di rei di Asiria." ISA 37:11 Mira, bo a tende kiko e reinan di Asiria a hasi ku tur e teranan, ku nan a dest ru nan kompletamente. Anto abo lo skapa? ISA 37:12 Akaso e diosnan di e nashonnan ei, ku mi tatanan a destru, a libra nan: Gozan, Haran, Resef i e yu hmbernan di E dn ku tabata na Telasar? ISA 37:13 Unda rei di Hamat, rei di Arfad, rei di e stat di Sefarvaim, di Hena i di Iva, ta?'" ISA 37:14 E ora ei Ezekias a tuma e karta for di man di e mensaheronan i a les', i el a bai na e kas di SEOR i a pone e kar ta habr dilanti di SEOR. ISA 37:15 I Ezekias a hasi orashon na SEOR, bisando: ISA 3 7:16 "O SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, Kende ta sint riba trono ariba di e k erubinnan, Abo ta e Dios, Abo so, di tur e reinonan di tera. Abo a traha shelu i tera. ISA 37:17 Inklin Bo orea, O SEOR, i tende; habri Bo wowo, O SEOR, i mira; i skucha tur e palabranan di Senakerib, kende a manda nan pa reproch e Dios bibu. I SA 37:18 "Di brdat, O SEOR, e reinan di Asiria a destru tur e nashonnan i nan teran an, ISA 37:19 i a tira nan diosnan den kandela, pasobra nan no tabata dios, sino e obra di mannan di hende, palu i piedra. Pesei nan a destru nan. ISA 37:20 I aw or, O SEOR nos Dios, libra nos for di su man, pa tur reino di mundu por sa ku Abo so, SEOR, ta Dios." ISA 37:21 E ora ei Isaias, yu hmber di Amos, a manda bisa Eze kias: "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Pasobra bo a hasi orashon na Mi to kante di Senakerib, rei di Asiria, ISA 37:22 esaki ta e palabra ku SEOR a papia k ontra dj: "El a despresibo i a hasi bofon di bo, e yu muh birgen di Sion; el a saku d su kabes tras di bo lomba, e yu muh di Jerusalm! ISA 37:23 Ta ken bo a reproch i a blasfem? I kontra ken bo a halsa bo bos i a hisa bo kara wak ku arogansia? Kontr a Esun Santu di Israel! ISA 37:24 Pa medio di bo sirbidnan bo a reproch Seor, i bo a bisa: 'Ku mi hopi garoshinan mi a subi e halturanan di e serunan, te na e part inan di mas aleh den Lbano; i mi a kap su palunan di seda di mas haltu i su paluna n di siprs di mas mih. Lo mi yega te na su tp di mas haltu, na su mondi di mas ser. ISA 37:25 Mi a koba pos i a bebe awa, i ku mi plant'i pia mi a seka tur e riunan di Egipto.' ISA 37:26 "Bo no a tende? Hopi tempu pas Mi a hasi esaki; for di tem punan antiguo Mi a plania esaki. Awor Mi a lagu' sosod, pa bo hasi statnan fortifi k bira montonnan di ruina. ISA 37:27 Pesei nan habitantenan tabata falta forsa; n an a keda desmay i a wrdu brongos; nan tabata manera e vegetashon den kunuku i mane ra yerba brd, manera yerba riba dak di kas ta kima seka prom ku e kaba di krese. IS A 37:28 "Ma Mi sa ora bo ta sinta, i ora bo ta sali i ora bo ta drenta, i Mi sa di bo furia kontra Mi. ISA 37:29 Pa motibu di bo furia kontra Mi, i pasobra bo a rogansia a yega na Mi orea, pesei lo Mi pone Mi hak den bo nanishi, i Mi frena n a bo boka, i lo Mi hasibo bolbe pa e mesun kaminda ku bo a bin. ISA 37:30 "Anto esaki lo ta e seal pa bo: "E aa aki boso lo kome loke ta nase di su mes, e di dos aa loke ta spreit for di esei, i e di tres aa boso lo sembra, kosech, planta kunuku nan di wendrif i kome nan fruta. ISA 37:31 I e restante di e kas di Juda ku sobre bib lo bolbe saka rais abou i duna fruta ariba. ISA 37:32 Pasobra for di Jerusalm lo sali un restante, i sobrebibientenan for di Seru Sion. E zelo di e SEOR di ehrs itonan lo hasi esaki."' ISA 37:33 "Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di rei di As iria: 'E lo no bin na e stat aki, ni tira flecha den dj; tampoko e lo no bin dila nti di dj ku eskudo, ni lanta un baluarte kontra dj. ISA 37:34 Pa e mesun kaminda ku el a bin, e lo bolbe, i e lo no bin na e stat aki,' SEOR ta deklar. ISA 37:35 ' Pasobra Ami lo defend e stat aki, pa salb' pa Mi mes kousa i pa kousa di Mi sirbid David.'" ISA 37:36 Anto e angel di SEOR a sali i a mata shent'i ochent'i sinku mi l hende den e kampamentu di e asirionan; i ora ku e hendenan a lanta su manis, at a tur esakinan tabata morto. ISA 37:37 Asina Senakerib, rei di Asiria, a sali i a bai kas, i a keda biba na Nnive. ISA 37:38 I a sosod ku mientras e tabata ador de n e kas di su dios Nisrok, su yu hmbernan Adramelek i Sarezer a

mat' ku spada; i nan a hui bai na tera di Ararat. I su yu hmber Esarhadon a bira r ei na su lug. ISA 38:1 Den e dianan ei Ezekias a bira malu pa muri. I profeta Isa ias, yu hmber di Amos, a bin serka dj i a bis': "Asina SEOR ta bisa: 'Regla e asunto nan di bo kas, pasobra bo ta bai muri i bo no ta keda biba.'" ISA 38:2 E ora ei Ezekias a bira su kara pa muraya i a hasi orashon na SEOR, ISA 38:3 i a bisa: "Mi ta rogaBo, O SEOR, krda awor kon mi a kana Bo dilanti den brdat i ku henter mi kur ason, i a hasi bon den Bo bista." I Ezekias a yora amrgamente. ISA 38:4 Anto e pa labra di SEOR a yega na Isaias, bisando: ISA 38:5 "Bai bisa Ezekias: 'Asina SEOR, e Dios di bo tata David, ta bisa: "Mi a tende bo orashon, Mi a mira bo lgrimanan; mira, lo Mi aad diesinku aa mas na bo bida. ISA 38:6 I lo Mi libra abo i e stat ak i for di man di rei di Asiria, i lo Mi defend e stat aki."' ISA 38:7 "Esaki lo ta e seal di SEOR pa bo, ku SEOR lo hasi e kos aki ku El a papia: ISA 38:8 Mira, lo M i hasi e sombra riba e trapi, ku a baha pareu ku solo riba e trapi di Akaz, bolb e bai dies tret patras." Asina e sombra di solo a bolbe bai dies tret patras rib a e trapi riba kual el a baha kaba. ISA 38:9 Loke Ezekias, rei di Juda, a skirbi despues di su malesa i rekuperashon: ISA 38:10 Mi a bisa: "Nt na mitar di mi bid a mi ta bai drenta e portanan di Seol; e restu di mi aanan lo wrdu kit for di mi." ISA 38:11 Mi a bisa: "Lo mi no mira SEOR, e SEOR, den tera di e bibunan; lo mi no mira hende mas entre e habitantenan di mundu. ISA 38:12 Manera tnt di un wardad di karn mi lug di biba ta wrdu desarm i kit for di mi; manera un wefd-di-tela ta lora t la, asina mi a lora mi bida. E ta krtami kita for di e aparato-pa-wef-tela; di di a i anochi Bo ta kaba ku mi. ISA 38:13 Mi a warda ku pasenshi te ora dia a habri . Manera un leon, asina E ta kibra tur mi wesunan, di dia i anochi Bo ta kaba ku mi. ISA 38:14 Manera souchi mi ta chip; mi ta keha manera palomba. Mi wowonan t a kans di tantu ku mi ta wak na e halturanan; O Seor, mi ta sintimi oprim; sea mi s iguridat. ISA 38:15 "Kiko lo mi bisa? Pasobra El a papia ku mi i ta E mes a hasi. Lo mi kana dwal durante di tur mi aanan, pa motibu di e amargura di mi alma. ISA 38:16 O Seor, pa medio di e kosnan aki hende ta biba; i bida di mi spiritu ta de n tur e kosnan aki; O restor mi sal i lagami biba! ISA 38:17 Mira, tabata pa mi me s benefisio ku mi a sufri tantu amargura; ta Abo a warda mi alma for di e pos di destrukshon, pasobra Bo a tira tur mi piknan tras di Bo lomba. ISA 38:18 Pasobra Seol no por gradisBo, morto no por alabBo; esnan ku ta baha den pos no por spera riba Bo fieldat. ISA 38:19 Ta e bibunan ta duna gradisimentu na Bo, manera ami t a hasi awe; un tata ta konta su yunan di Bo fieldat. ISA 38:20 "Siguramente SEOR lo salbami; pesei nos lo toka mi kantikanan riba instrumntnan di kurd tur e dianan di nos bida den e kas di SEOR." ISA 38:21 Anto Isaias a bisa: "Laga nan kohe un k lmpi di figo pone riba e blufein, pa e rekuper." ISA 38:22 E ora ei Ezekias a punt ra: "Kiko ta e seal ku mi lo subi bai na e kas di SEOR?" ISA 39:1 Na e tempu ei Me rodak-baladan, yu hmber di Baladan, rei di Babilonia, a manda kartanan i un regal o pa Ezekias, pasobra el a tende ku Ezekias tabata malu i ku el a rekuper. ISA 39 :2 I Ezekias a keda kontentu i a mustra nan henter su kas di tesoro, e plata i e oro, e spesereinan i e zeta presioso, henter su kas di arma i tur loke tabatin den su lugnan-di-warda-tesoro. No tabatin nada den su kas, ni den henter su domin io, ku Ezekias no a mustra nan. ISA 39:3 E ora ei profeta Isaias a bin serka rei Ezekias i a puntr': "Kiko e hmbernan aki a bisa, i for di unda nan a bin serka bo ?" I Ezekias a kontest: "Nan a bin serka mi for di un tera leu, for di Babilonia. " ISA 39:4 I e profeta a puntra: "Kiko nan a mira den bo kas?" Asina Ezekias a k ontest: "Nan a mira tur loke tin den mi kas; no tin nada den mi lugnan-di-warda-te soro ku mi no a mustra nan." ISA 39:5 E ora ei Isaias a bisa Ezekias: "Tende e p alabra di e SEOR di ehrsitonan: ISA 39:6 'Mira, e dianan ta bin ku tur loke tin de n bo kas, i tur loke bo tatanan a akumul te dia djawe, lo wrdu hib Babilonia; nada lo no ked'atras,' SEOR ta bisa. ISA 39:7 'I di bo yu hmbernan ku lo sali for di bo , ku abo lo engendr, nan lo hiba algun; i nan lo bira eunuko den e palasio di rei di Babilonia.'" ISA 39:8 E ora ei Ezekias a bisa Isaias: "E palabra di SEOR ku b o a papia ta bon." Pasobra el a pensa: "Lo tin pas i brdat durante di mi dianan."

ISA 40:1 "Konsol, O konsol Mi pueblo," boso Dios ta bisa. ISA 40:2 "Papia ku Jerus alm ku kario; i proklam na dj ku su guera a trmin, ku su inikidat a wrdu kit, ku el sib dbel for di e man di SEOR pa tur su piknan." ISA 40:3 Bos di un ku ta sklama: "P repar e kaminda pa SEOR den desierto; traha den desierto un kaminda lizu pa nos Di os. ISA 40:4 Laga tur vaye wrdu elev, i tur seru i seritu wrdu bah; hasi e kamindana n malu bira sabana, i e lug yen di baranka bira un vaye hanchu. ISA 40:5 E ora ei e gloria di SEOR lo wrdu revel, i tur karni lo mira esaki konhuntamente, pasobra e boka di SEOR a papia." ISA 40:6 Un bos ta bisa: "Grita." Anto el a kontest: "Kiko mi mester grita?" Tur karni ta yerba i tur su bunitesa ta manera flor di sabana . ISA 40:7 Yerba ta seka, flor ta marchit, ora ku e rosea di SEOR supla riba dj; si guramente e pueblo ta yerba. ISA 40:8 Yerba ta seka, flor ta marchit, ma e palabr a di nos Dios ta permanes pa semper. ISA 40:9 Subi riba un seru haltu, O Sion, ab o ku ta trese bon notisia, lanta bo bos fuertemente, O Jerusalm, abo ku ta trese bon notisia; lanta bos, no tene miedu. Bisa e statnan di Juda: "Ata boso Dios!" ISA 40:10 Mira, Seor DIOS ta bin ku poder, i Su brasa lo gobern p'E. Mira, Su reko mpensa ta bin huntu kunE, i Su pago ta bin Su dilanti. ISA 40:11 Manera un warda d di karn E lo kuida Su tou, e lo kohe e lamchinan den Su brasa, i tene nan serka di Su kurason; ku ternura E lo guia esnan ku tin yu chikitu. ISA 40:12 Ta ken a midi e awanan den e hl di Su man, a marka e shelunan ku e hanchura di Su man, a k alkul e stf di tera ku un mid i a pisa e serunan den un balansa, i e seritunan ku p eso? ISA 40:13 Ta ken a dirig e Spiritu di SEOR, f a instruiE komo Su konsehero? IS A 40:14 Ta ken El a konsult i ta ken a dun'E komprendementu? Ta ken a si'E den e k aminda di hustisia i a si'E konosementu, i a instruiE e kaminda di komprendementu ? ISA 40:15 Mira, e nashonnan ta manera un gota for di un hmchi, i ta wrdu konside r manera stf riba balansa. Mira, E ta hisa e islanan manera stf fini. ISA 40:16 Ast a Lbano no ta sufisiente pa kima; ni su bestianan no ta sufisiente pa un ofrenda kim. ISA 40:17 Tur e nashonnan ta manera nada Su dilanti, i p'E nan ta menos ku n ada i insignifikante. ISA 40:18 Ku ken lo bo kompar Dios? Of ki semehansa lo bo k ompar kunE? ISA 40:19 Pa loke ta un dolo, un hmber di ofishi ta bash', i un plat ta f ur' ku oro i ta traha kadena di plata p'. ISA 40:20 Esun ku ta muchu pober pa tres e un ofrenda asina ta skohe un palu ku no ta putri; e ta buska un hmber di ofishi ku ta eksperto pa traha un dolo ku no ta knter. ISA 40:21 Boso no sa? Boso no a t ende? Esaki no a wrdu deklar na boso for di prinsipio? Boso no a komprend desde ku mundu a wrdu fund? ISA 40:22 Ta E ta sinta mas ariba di e srkulo di tera, i e habit antenan di esaki ta manera tirakochi. Ta E ta ekstend e shelunan manera un kortin a, i ta span nan manera un tnt pa biba aden. ISA 40:23 Ta E ta hasi gobernantenan bira nada, i ta hasi e huesnan di tera bira insignifikante. ISA 40:24 Apenas na n a wrdu plant, apenas nan a wrdu sembr, apenas nan stk a saka rais den tera, ku E ta djis supla riba nan i nan ta marchit, i un bientu duru ta bai ku nan, manera yer ba seku. ISA 40:25 "Ku ken anto bo kier komparMi, f ken ta Mi igual?" Esun Santu t a bisa. ISA 40:26 Hisa bo wowo wak ariba i mira ta ken a krea e streanan aki; Es un ku ta guia nan ehrsito segun nan kantidat, ta E ta yama nan tur na nan nmber; p a motibu di e grandesa di Su forsa i Su poder ningun di nan no ta falta. ISA 40: 27 Pakiko bo ta bisa, O Jakb, i ta keha, O Israel: "Mi kaminda ta skond pa SEOR, i mi Dios no ta hasi kaso di mi derecho"? ISA 40:28 Bo no sa? Bo no a tende? E Dio s Etrno, e SEOR, e Kreador di e finnan di tera no ta bira kans ni fatig. Su komprend ementu ta inskudriabel. ISA 40:29 E ta duna forsa na esun kans, i E ta oument poder pa esun ku ta falta poder. ISA 40:30 Hobennan mes ta bira kans i fatig, i hobenna n ku vigor ta trompek pis, ISA 40:31 ma esnan ku spera riba SEOR lo haa forsa renob; nan lo bula bai ariba ku hala manera guila, nan lo kore sin bira fatig, nan lo kan a sin kansa. ISA 41:1 "Boso, teranan na kosta, skuchaMi den silensio, i laga e p ueblonan haa forsa renob; laga nan bin dilanti i laga nan papia; laga nos bin hunt u pa huisio. ISA 41:2 "Ta ken a lanta un hende for di oriente, ku e ta yama den hustisia na su pianan? E ta entreg nashonnan na dj i

ta hasi reinan somet. Ku su spada e ta hasi nan manera stf, ku su bog e ta hasi na n manera bagas ku bientu ta supla bai kun. ISA 41:3 E ta prsigu nan, i ta pasa tran kil riba un kaminda ku su pianan no a pasa nunka. ISA 41:4 Ken a prepar i a hasi esaki, yamando generashonnan for di prinsipio? 'Ami, SEOR, ta e prom; i ku e ltimon an ta Ami t'E.'" ISA 41:5 E teranan na kosta a mira i nan tin miedu; e finnan di tera ta tembla; nan a hala serka i a yega. ISA 41:6 Kada un ta yuda su bisia i t a bisa su ruman hmber: "Sea fuerte!" ISA 41:7 Asina e hmber di ofishi ta enkurash e plat, i esun ku ta hasi metal plat ku martiu ta enkurash esun ku ta bati ambelt, i ta bisa di loke el a slder: "E ta bon"; i e ta pegu' ku klabu pa e no knter. ISA 41:8 "Ma abo, Israel, Mi sirbid, Jakb, ku Mi a skohe, desendiente di Mi amigu Abra ham, ISA 41:9 abo ku Mi a kohe for di e finnan di tera, i Mi a yama for di su lu gnan di mas aleh, i a bisabo: 'Abo ta Mi sirbid, Mi a skohebo i no a rechasbo. ISA 4 1:10 No tene miedu, pasobra Mi ta ku bo; no desmay, pasobra Mi ta bo Dios. Lo Mi fortalesbo, s, lo Mi yudabo, s, lo Mi sostenbo ku Mi man drechi di hustisia.' ISA 41 :11 "Mira, tur esnan ku ta rabi ku bo lo keda brongos i desonr; esnan ku ta pleita ku bo lo ta manera nada i lo peres. ISA 41:12 Lo bo buska esnan ku ta bringa ku b o, ma lo bo no haa nan, esnan ku ta hasi guera kontra bo lo ta manera nada, maner a un kos ku nunka a eksist. ISA 41:13 Pasobra Ami ta SEOR bo Dios, Kende ta sosten bo man drechi, Kende ta bisabo: 'No tene miedu, lo Mi yudabo.' ISA 41:14 No tene miedu, abo bichi Jakb, boso hmbernan di Israel; lo Mi yudabo," SEOR ta deklar, "I b o Redentor ta Esun Santu di Israel. ISA 41:15 Mira, Mi a hasibo un hrmnt-pa-bati-m ainshi, ku ta nobo, skrpi i di dos filo; lo bo bati e serunan i hasi nan bira stf, i hasi e seritunan manera bagas. ISA 41:16 Lo bo bienta nan i bientu lo supla n an bai ku nan, i tempestat lo plama nan; ma abo lo regosih den SEOR, lo bo gloria den Esun Santu di Israel. ISA 41:17 "E aflignan i esnan den nesesidat ta buska aw a, ma no tin, i nan lenga ta seku di set; Ami, SEOR, lo kontest nan Mi mes, komo e Dios di Israel lo Mi no bandon nan. ISA 41:18 Lo Mi habri riunan riba e halturan an pelon, i fuentenan meimei di e vayenan; lo Mi hasi desierto bira un tanki di awa, i tera seku fuentenan di awa. ISA 41:19 Lo Mi pone palu di seda, akasia, mi rto i oleifi den tera seku; lo Mi pone palu di pino den desierto, huntu ku palu di bohes i di siprs, ISA 41:20 pa nan mira, rekonos, konsider i komprend tambe, ku e man di SEOR a hasi esaki, i Esun Santu di Israel a krea esaki. ISA 41:21 "Presen t bo kaso," SEOR ta bisa. "Trese bo defensanan fuerte padilanti," e Rei di Jakb ta bisa. ISA 41:22 Laga nan yega serka i bisa nos kiko ta bai sosod; bisa kiko e kos nan ku a sosod antes tabata, pa nos konsider nan i haa sa nan resultado; f anunsi nos kiko ta bai sosod. ISA 41:23 Konta e kosnan ku ta bin despues, pa nos haa sa ku b oso ta diosnan; s, hasi bon f malu, pa huntu nos wak rnt di nos ku ansha i temor. I SA 41:24 Mira, boso no bal nada i boso obra ta sin balor; esun ku skohe boso ta un abominashon. ISA 41:25 "Mi a lanta un hende for di nrt i el a bin; for di kami nda solo ta sali e lo invok Mi nmber; e lo trapa riba gobernantenan manera riba lo do, manera e alfarero ta trapa klei." ISA 41:26 Ken a konta esaki for di prinsip io, pa nos por sa, f for di prom aya, pa nos por bisa: "E tin rason"? Siguramente ningun hende no a konta, siguramente ningun hende no a proklam, siguramente ningu n hende no a tende bo palabranan. ISA 41:27 "Di antemano Mi a bisa Sion: 'Ata na n aki!' I Mi a bisa Jerusalm: 'Lo Mi duna un mensahero ku ta trese bon nobo.' ISA 41:28 Ma ora Mi wak, no tin ningun hende, i entre nan no tin konsehero ku por d una kontesta, si Mi puntra nan. ISA 41:29 Mira, nan tur ta falsu; nan obranan ta sin balor; nan imagennan bash ta bientu i banidat. ISA 42:1 "Ata Mi Sirbid ku Mi ta sosten, Mi Skoh, den Kende Mi alma tin delisia. Mi a pone Mi Spiritu riba djE; E lo trese hustisia pa e nashonnan. ISA 42:2 E lo no grita ni halsa Su bos, ni E lo no laga Su bos wrdu tend den kaya. ISA 42:3 Un richi gekrak E lo no kibra, i u n mecha ku ta sende flou E lo no paga; E lo trese huisio segun brdat.

ISA 42:4 E lo no faya ni keda deskurash, te ora ku El a stables hustisia riba tera ; i e teranan na kosta lo spera riba Su lei." ISA 42:5 Asina Dios e SEOR, Esun ku a krea e shelunan i a span nan, Esun ku a ekstend tera i tur loke ta krese riba dj, Esun ku ta duna rosea na e hendenan ku tin riba dj, i spiritu na esnan ku ta k ana riba dj, ta bisa: ISA 42:6 "Ami ta SEOR, Mi a yamabo den hustisia, tambe lo Mi tene bo man i prkur pa bo. Lo Mi nombrabo komo un aliansa pa e pueblo, komo un lu s pa e nashonnan, ISA 42:7 pa habri wowo siegu, pa libra prezonan for di den kas ht, i esnan ku ta biba den skuridat, for di prizon. ISA 42:8 "Ami ta SEOR, esei ta Mi nmber; lo Mi no duna Mi gloria na un otro, ni Mi alabansa na imagennan grab. I SA 42:9 Mira, e kosnan di antes a pasa, awor Mi ta deklar kosnan nobo; prom ku nan sali na kla, Mi ta anunsi nan na boso." ISA 42:10 Kanta un kantika nobo na SEOR, kanta Su alabansa for di e fin di tera! Boso ku ta baha bai laman, i tur loke ti n den dj, boso, islanan, i esnan ku ta biba riba nan. ISA 42:11 Laga e desierto i su statnan halsa nan bos, e pueblitonan kaminda Kedar ta biba. Laga e habitante nan di Sela kanta duru, laga nan grita di goso for di kabes di e serunan. ISA 42 :12 Laga nan duna gloria na SEOR, i deklar Su alabansa den e teranan na kosta. ISA 42:13 SEOR lo sali manera un guerero; E lo lanta Su zelo manera un hmber di guera . E lo dal un gritu, s, E lo lansa un gritu di guera. E lo triunf riba Su enemigun an. ISA 42:14 "Mi a keda ketu pa hopi tempu; Mi a keda ketu i a domin Mi mes. Man era un muh na ora di parto lo Mi keha, lo Mi suspir i ansha. ISA 42:15 Lo Mi hasi e serunan i seritunan keda ruin, i seka henter nan plantashon; lo Mi hasi riunan bira islanan, i seka e plasnan grandi di awa. ISA 42:16 Lo Mi guia e siegunan ri ba un kaminda ku nan no konos; riba berehanan ku nan no konos lo Mi guia nan. Lo M i hasi skuridat bira lus nan dilanti, i lo Mi hasi lugnan yen di baranka bira sab ana. Esakinan ta e kosnan ku lo Mi hasi, i lo Mi no keda sin kumpli ku nan." ISA 42:17 Ma esnan ku ta konfia den dolonan, ku ta bisa imagennan bash: "Boso ta nos dios", lo wrdu oblig di bira bai bk, i lo keda tur brongos. ISA 42:18 Tende, boso, s ordonan! I wak, boso, siegunan, pa boso mira. ISA 42:19 Ken ta siegu, sino Mi si rbid, f asina sordo manera Mi mensahero ku Mi ta manda? Ken ta siegu manera esun k u ta na pas ku Mi, f siegu manera e sirbid di SEOR? ISA 42:20 Bo a mira hopi kos, m a bo no a paga tino; bo oreanan ta habr, ma bo no ta tende. ISA 42:21 SEOR tabata kontentu pa motibu di Su hustisia, pa hasi e lei grandi i glorioso. ISA 42:22 Ma esaki ta un pueblo sake i plum; nan tur ta atrap den kueba, f skond den prizon. Nan a bira proi, sin ningun hende pa libra nan, i nan a bira botn, sin ningun hende p a bisa: "Debolb nan!" ISA 42:23 Kual di boso lo skucha esaki? Ken lo paga tino i skucha den tempu benidero? ISA 42:24 Ken a entreg Jakb pa bira botn, i Israel den m an di sakeadnan? No ta kontra SEOR nos a peka, den Kende Su kaminda nan no kier a kana, i Kende Su lei nan no a obedes? ISA 42:25 Asina El a drama e ardor di Su ra bia i e violensia di bataya riba dj; i esaki a send' na kandela tur rnt, tg e no a r ipar; i esaki a kim', ma e no a hasi kaso. ISA 43:1 Ma awor, asina SEOR, bo Kreador , ta bisa, O Jakb, i Esun ku a formabo, O Israel: "No tene miedu, pasobra Ami a r edimbo; Mi a yamabo na bo nmber; bo ta di Mi! ISA 43:2 Ora bo ta pasa dor di e awa nan lo Mi ta ku bo, i dor di e riunan, nan lo no lastrabo bai ku bo. Ora bo ta k ana dor di kandela, esaki lo no flamabo, ni e flam lo no kimabo. ISA 43:3 Pasobr a Ami ta SEOR bo Dios, Esun Santu di Israel, bo Salbador; Mi a duna Egipto komo p ago pa bo, i den bo lug, Etiopia i Seba. ISA 43:4 Pasobra bo ta presioso den Mi b ista, pasobra bo ta onr, i Mi ta stimabo, lo Mi duna otro hende den bo lug, i otro pueblonan en kambio di bo bida. ISA 43:5 No tene miedu, pasobra Mi ta ku bo; lo Mi trese bo yunan for di pariba, i rekohbo for di pabou. ISA 43:6 Lo Mi bisa nrt: 'Entreg nan!' i sit: 'No tene nan.' Trese Mi yu hmbernan for di leu, i Mi yu muhnan for di e finnan di tera, ISA 43:7 kada un ku ta wrdu yam na Mi nmber, i ku Mi a kr ea pa Mi gloria, ku Mi a forma i ku Mi a traha." ISA 43:8 Trese e hendenan ku ta siegu, maske nan tin wowo, i esnan ku ta sordo, maske nan tin orea. ISA 43:9 La ga tur e nashonnan reun i laga e pueblonan bin huntu. Kual di nan por konta esaki i proklam nos e kosnan di antes? Laga nan trese nan testigunan pa nan wrdu hustif ik, f laga nan tende i bisa: "Ta brdat."

ISA 43:10 "Boso ta Mi testigunan," SEOR ta deklar, "I Mi sirbid ku Mi a skohe, pa b oso konosMi i kereMi i komprend ku ta Ami t'E. Prom ku Mi ningun Dios no a wrdu form, i lo no tin ningun despues di Mi. ISA 43:11 Ami, s, Ami mes, ta SEOR, i no tin ot ro salbador fuera di Mi. ISA 43:12 Ta Ami a deklar, a salba i a proklam, i no taba tin ningun dios strao meimei di boso; pesei boso ta Mi testigunan," SEOR ta deklar, "I Ami ta Dios. ISA 43:13 For di etrnidat ta Ami t'E, i no tin ningun hende ku p or libra for di Mi man; Ami ta obra i ken por kambia esei?" ISA 43:14 Asina SEOR boso Redentor, Esun Santu di Israel, ta bisa: "Pa bo kousa Mi a manda un hende B abilonia, i lo Mi hasi tur e kaldeonan baha komo fugitivo bai den e barkunan, de n kualnan nan tabata gloria. ISA 43:15 Ami ta SEOR, Esun Santu di boso, e Kreador di Israel, boso Rei." ISA 43:16 Asina SEOR ta bisa, Kende ta traha un kaminda do r di laman, i un bereha dor di awanan poderoso, ISA 43:17 Kende ta hasi garoshi i kabai sali, ehrsito i hmber poderoso (nan lo kai drumi huntu pa no lanta mas; na n a wrdu supl, pag manera mecha): ISA 43:18 "No rekrd e kosnan di antes, ni keda pens a riba kosnan ku a pasa kaba. ISA 43:19 Mira, Mi ta bai hasi algu nobo, awor esa ki ta bai sali na kla; boso no ta ripar esei? Lo Mi traha un karetera den tera se ku, riunan den desierto. ISA 43:20 E bestianan di mondi lo glorifikMi, e chaklnan i abestrusnan; pasobra Mi a duna awa den tera seku, i riunan den desierto, pa du na di bebe na Mi pueblo skoh. ISA 43:21 E pueblo ku Mi a forma pa Mi mes lo dekla r Mi alabansa. ISA 43:22 "Tg bo no a sklama na Mi, O Jakb, ma bo a kansa di Mi, O I srael. ISA 43:23 Bo no a trese e karnnan di bo ofrendanan kim pa Mi, ni bo no a on raMi ku bo sakrifisionan. Mi no a kargabo ku ofrendanan, ni a kansabo ku sensia. ISA 43:24 Bo no a kumpra kaa dushi ku plaka pa Mi, ni bo no a yenaMi ku e vt di b o sakrifisionan; mas bien ta abo a kargaMi ku bo piknan, bo a kansaMi ku bo iniki datnan. ISA 43:25 "Ami, s, Ami, ta Esun ku ta kita bo transgreshonnan pa Mi mes k ousa; i lo Mi no krda bo piknan. ISA 43:26 HasiMi krda; laga nos diskut nos kaso hun tu; deklar bo kaso, pa bo por proba ku bo ta korekto. ISA 43:27 Bo prom tata a pek a, i bo siadnan a transgres kontra Mi. ISA 43:28 Pesei lo Mi hasi e prensnan di e s antuario impuru; i lo Mi entreg Jakb na maldishon, i Israel na reproche. ISA 44:1 "Ma awor tende, O Jakb, Mi sirbid, i Israel, kende Mi a skohe: ISA 44:2 asina SEOR, Kende a trahabo, Kende a formabo den barika, i Kende lo yudabo, ta bisa: 'No te ne miedu, O Mi sirbid Jakb, i abo, Jesurun, kende Mi a skohe. ISA 44:3 Pasobra lo Mi basha awa riba e tera ku tin set, i koridanan di awa riba e tera seku; lo Mi basha Mi Spiritu riba bo yunan, i Mi bendishon riba bo desendientenan. ISA 44:4 Nan lo spreit meimei di yerba, manera populir banda di koridanan di awa.' ISA 44 :5 Esun aki lo bisa: 'Ami ta di SEOR', i esun aya lo yama su mes na e nmber di Jakb . I un otro lo skirbi riba su man: 'Ami ta di SEOR', i lo tuma e nmber Israel komo su fam. ISA 44:6 "Asina SEOR, e Rei di Israel, i su Redentor, e SEOR di ehrsitonan , ta bisa: 'Ami ta e prom i Ami ta e ltimo, i no tin Dios fuera di Mi. ISA 44:7 Ke n ta manera Mi? Lagu' proklam i deklar esei; s, lagu' pone su pruebanan Mi dilanti, f or di tempu ku Mi a stables e nashon antiguo. I laga nan deklar na nan e kosnan ku ta bin i e kosnan ku ta bai sosod. ISA 44:8 No tembla i no tene miedu. No ta for di hopi tempu pas Mi a anunsi i a deklarbo esaki? Boso ta Mi testigunan. Tin otro Dios fuera di Mi, f tin otro Baranka? Mi no konos ningun.'" ISA 44:9 Esnan ku ta t raha imagennan grab no ta nada, i nan kosnan presioso ta sin balor. Nan mes ta te stigu ku eseinan no ta mira ni nan no sa nada, asina ku nan ta keda na brguensa. ISA 44:10 Ken a yega di traha un dios f basha un dolo ku no ta di probecho p'? ISA 44:11 Mira, tur su kompaeronan lo keda na brguensa, pasobra e hmbernan di ofishi, t a simplemente hende nan ta. Laga nan tur reun, laga nan lanta para, laga nan temb la, laga nan tur huntu keda na brguensa. ISA 44:12 E smet ta kohe un hrmnt i ta tra ha kun riba e karbon. E ta forma un dolo ku martiu, i ta trah' ku forsa di su brasa . E ta haa hamber i ta prd forsa; e no ta bebe awa i ta desmay. ISA 44:13 E karpint t a span su lia-di-midi; e ta marka e palu ku kreit. E ta traha riba dj ku skaf, ta mark' ku paser i ta trah' den forma di hende, manera e bunitesa di hende, pa e por keda den un kas. ISA 44:14 E ta krta palunan di seda i ta kohe un palu di siprs f un palu di eik, i ta lagu' krese pa su mes entre e palunan di mondi-ser. E ta plan ta un palu di pino, i awaseru ta hasi krese.

ISA 44:15 Anto esei ta sirbi pa hende uza komo palu pa kandela; asina e ta kohe poko for di dj i ta keinta su kurpa; tambe e ta sende un kandela pa hrna pan. Tamb e e ta traha un dios i ta ador'; di dj e ta traha un imagen grab i ta tira su kurpa abou su dilanti. ISA 44:16 Mitar di dj e ta kima den kandela. Riba esaki e ta pr epar su kuminda; e ta hrna karni i ta kome su barika yen. Tambe e ta keinta su kur pa i ta bisa: "Awor s mi kurpa a keinta; mi ta sinti e kayente di e kandela." ISA 44:17 Ma ku loke a resta di dj e ta traha un dios--su imagen grab. E ta tira su k urpa abou su dilanti i ta ador'. Tambe e ta hasi orashon na dj i ta bisa: "Librami , pasobra abo ta mi dios." ISA 44:18 Nan no sa, ni nan no ta komprend, pasobra El a tapa nan wowo, pa nan no mira, i nan kurason, pa nan no komprend. ISA 44:19 I ningun hende no ta sinta pensa e kos aki, ningun hende no tin konosementu ni kom prendementu pa bisa: "Mi a kima mitar di dj den kandela i tambe mi a hrna pan riba su karbonnan. Mi ta hrna karni i ta kom'. Anto mi ta traha un kos abominabel ku l oke a resta! Mi ta tira mi kurpa abou dilanti di un blki di palu!" ISA 44:20 E ta biba di shinishi; un kurason engaoso a hasi desvi. E no por libra su mes ni bisa: "No ta puru mentira e kos den mi man drechi aki ta?" ISA 44:21 "Krda e kosnan aki , O Jakb, i Israel, pasobra bo ta Mi sirbid; Mi a formabo, bo ta Mi sirbid, O Israe l, lo Mi no lubidbo. ISA 44:22 Mi a kita bo transgreshonnan manera un nubia skur, i bo piknan manera neblina pis. Bolbe serka Mi, pasobra Mi a redimbo." ISA 44:23 G rita di alegria, O shelunan, pasobra SEOR a hasi esaki! Regosih, O profundidatnan di tera; boso, serunan, dal un gritu di goso, O mondi-ser i tur palu ku tin den d j; pasobra SEOR a redim Jakb, i E ta mustra Su gloria den Israel. ISA 44:24 Asina SEO R, bo Redentor, i Esun ku a formabo den barika, ta bisa: "Ami, SEOR, ta e trahad d i tur kos, Ami mes a span e shelunan, Ami so, i a ekstend tera pa medio di Mi mes forsa. ISA 44:25 "Mi ta hasi ku e sealnan di gabadnan ta frakas, i ta hasi adivina dnan, bobo; Mi ta hasi hmbernan sab hal'atras, i ta hasi nan konosementu bira bobed at. ISA 44:26 Mi ta konfirm e palabra di Su sirbid, i ta kumpli ku e propsito di Su mensaheronan. "Ta Ami ta bisa di Jerusalm: 'E lo ta habit!' i di e statnan di Jud a: 'Nan lo wrdu konstru.' I lo Mi lanta su ruinanan atrobe. ISA 44:27 Ta Ami ta bi sa e profundidat di laman: 'Bira seku!' I lo Mi hasi bo riunan seka. ISA 44:28 T a Ami ta bisa di Siro: 'E ta Mi wardad! E lo kumpli ku tur loke Mi ta dese.' Di Je rusalm e ta deklar: 'Lo bo wrdu konstru,' i di e tmpel: 'Bo fundeshi lo wrdu pon.'" 45:1 Asina SEOR ta bisa Siro, Su ung, esun ku Mi a kohe na su man drechi, pa hasi nashonnan somet nan mes su dilanti, i pa kita arma for di reinan, pa habri porta nan su dilanti, asina ku e portanan di stat lo no wrdu ser: ISA 45:2 "Lo Mi bai bo dilanti i hasi e kamindanan malu bira lizu; lo Mi kibra e portanan di brns, i krt a pasa dor di nan baranan di heru. ISA 45:3 Lo Mi dunabo e tesoronan di skuridat , i rikesa skond di lugnan sekreto, pa bo sa ku ta Ami, SEOR, e Dios di Israel, ta yamabo na bo nmber. ISA 45:4 Pa kousa di Mi sirbid Jakb i Israel, Mi skoh, Mi a yama abo tambe na bo nmber; Mi a dunabo un ttulo di onor, ounke bo no tabata konosMi. I SA 45:5 Ami ta SEOR i no tin ningun otro; fuera di Mi no tin Dios. Lo Mi fahabo, ounke bo no a konosMi, ISA 45:6 pa hende por sa for di ora solo sali te ora ku e drenta, ku no tin ni un otro fuera di Mi. Ami ta SEOR, i no tin ningun otro, ISA 45:7 Esun ku ta forma klaridat i ta krea skuridat, Esun ku ta trese prosperidat i ta krea kalamidat; Ami ta e SEOR ku ta hasi tur e kosnan aki. ISA 45:8 "Gotia f or di ariba, O shelunan, i laga e nubianan basha hustisia; laga tera habri i sal bashon produs fruta, i laga hustisia spreit huntu kun. Ami, SEOR, a krea esaki. ISA 45:9 "Ai di esun ku ta pleita ku Esun ku a trah'-- un tinashi di klei entre e ti nashinan di klei! Akaso e klei ta puntra e alfarero: 'Kiko bo ta hasi?' Of un ko s ku bo ta trahando ta bisa: 'E no tin man'? ISA 45:10 Ai di esun ku ta puntra u n tata: 'Kiko bo ta engendr?' Of ku ta puntra un muh: 'Na kiko bo ta duna lus?'" I SA 45:11 Asina SEOR, Esun Santu di Israel, i Esun ku a trah', ta bisa: "Bo kier pu ntraMi tokante di e kosnan ku lo bin, relashon ku Mi yu hmbernan; bo kier ordenMi t okante di e obra di Mi mannan? ISA 45:12 Ta Ami a traha tera, i a krea hende rib a dj. Mi a span e shelunan ku Mi mannan, i Mi a orden henter nan ehrsito. ISA 45:13 Ta Ami a lant' den hustisia, i lo Mi hasi tur su kamindanan pareu; e lo traha Mi stat i laga Mi eksiliadonan

sali liber, sin ningun pago i sin rekompensa," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. ISA 4 5:14 Asina SEOR ta bisa: "E produktonan di Egipto i e merkansia di Etiopia, i e s abeonan, hmbernan di estatura haltu, lo pasa pa bo banda, i nan lo bira di bo; na n lo kana bo tras; na kadena nan lo pasa pa bo banda, i lo big bo dilanti; nan lo suplikbo, bisando: 'Siguramente Dios ta ku bo i no tin ningun otro, ni un otro D ios.'" ISA 45:15 Di brdat, Bo ta un Dios ku ta skonde Su mes, O Dios di Israel, S albador! ISA 45:16 Tur e trahadnan di dolo lo keda na brguensa i lo wrdu umiy; huntu nan lo bai den konfushon. ISA 45:17 SEOR a salba Israel ku un salbashon etrno; bos o lo no wrdu brongos ni umiy pa tur etrnidat. ISA 45:18 Pasobra, asina SEOR, Kende a krea e shelunan, ta bisa (E ta e Dios, Kende a forma tera i a trah'; El a stables ', i no a krea esaki pa e keda bash, ma El a form' pa e wrdu habit): "Ami ta SEOR, i o tin ningun otro. ISA 45:19 Mi no a papia na sekreto den kualke tera skur; Mi n o a bisa e yunan di Jakb: 'BuskaMi den un lug bandon'; Ami, SEOR, ta papia hustisia, i ta deklar loke ta rekto. ISA 45:20 "Boso reun i bin; boso, fugitivonan di e nas honnan, hala serka; esnan ku ta kana rnt ku nan dolonan di palu, i ta hasi orashon na un dios ku no por salba, no tin konosementu. ISA 45:21 Konta i present boso k aso; di brdat, laga nan konsult ku otro. Ken a anunsi esaki for di tempunan aya? Ke n a konta esaki for di tempunan pas? No ta Ami, e SEOR? I no tin otro Dios fuera d i Mi, un Dios hustu i un Salbador; no tin otro sino Ami so. ISA 45:22 "Mira na M i i sea salb, tur e finnan di tera, pasobra Ami ta Dios i no tin ningun otro. ISA 45:23 Mi a hura pa Mi mes; e palabra a sali for di Mi boka den hustisia, i lo n o bolbe-- ku tur rudia lo dobla pa Mi, tur lenga lo hura lealtat na Mi. ISA 45:2 4 Tokante di Mi nan lo bisa: 'Solamente den SEOR tin hustisia i fortalesa.' Hende lo bin serka djE, i tur esnan ku tabata rabi kunE lo wrdu brongos. ISA 45:25 Den S EOR tur e yunan di Israel lo ta hustifik i lo gloria." ISA 46:1 Bl a big; Nebo a bk; nan a pone nan imagennan riba bestia di karga i baka, pa esakinan karga nan. E k osnan ku boso ta karga ta pis, un karga pis pa e bestianan kans. ISA 46:2 Nan a bk; tur huntu nan a big; nan no por a reskat e karga, ma nan mes a bai den koutiverio. ISA 46:3 "SkuchaMi, O kas di Jakb, i henter e restante di e kas di Israel, boso ku Mi a karga for di dia di konsepshon, i ku a wrdu karg for di dia di nasementu. ISA 46:4 Te na boso biehes Ami lo ta meskos, i te na boso aanan di kabei blanku l o Mi karga boso! Mi a traha boso i lo Mi sosten boso; lo Mi karga boso i lo Mi li bra boso. ISA 46:5 "Ku ken boso kier komparMi, i konsiderMi igual i similar, pa no s por ta meskos? ISA 46:6 Esnan ku ta basha oro for di saku i ta pisa plata den balansa ta kontrat un plat pa e traha un dios kun; nan ta big te na suela, di brdat, nan ta ador'. ISA 46:7 Nan ta his' pone riba skouder i ta kargu'; nan ta pon' na su lug i einan e ta keda para. E no ta kita for di su lug. Maske un hende sklama na d j, e no por kontest; E no por libr' for di su angustia. ISA 46:8 "Krda esaki, i hink ' bon den boso kabes; tum' na kuenta, boso, transgresornan. ISA 46:9 Krda e kosnan di antes, kosnan di hopi tempu pas, pasobra Ami ta Dios, i no tin ningun otro Dio s. Ami ta Dios, i no tin ningun manera Mi, ISA 46:10 Kende ta deklar e fin for di prinsipio, i for di tempunan antiguo, kosnan ku no a wrdu has ainda, bisando: 'Mi propsito lo wrdu stables, i lo Mi kumpli ku tur loke ta agradMi'; ISA 46:11 for di pariba Mi ta yama un parha di rapia, for di un tera leu un hmber pa ehekut Mi propsi to. Di brdat Mi a papia; di brdat lo Mi kumpli kun. Mi a plania esaki, siguramente lo Mi hasi. ISA 46:12 SkuchaMi, boso, kabesuranan, boso ku ta leu di hustisia. IS A 46:13 Lo Mi trese Mi hustisia serka, e no ta leu; i Mi salbashon lo no tarda. Lo Mi duna salbashon den Sion i Mi gloria pa Israel. ISA 47:1 "Baha bai i sinta den stf, O yu muh birgen di Babilonia; sinta abou na suela, sin trono, O yu muh di e kaldeonan. Pasobra lo bo no wrdu yam suave i delikado mas. ISA 47:2 Kohe e piedr anan di mulina i mula haria. Kita bo velo, hisa bo saya, laga bo pal'i pianan ked a sun, krusa riunan. ISA 47:3 Bo sun lo wrdu ekspon, i bo brguensa lo ta bisto; lo Mi tuma vengansa i no spar ni un hende." ISA 47:4 Nos Redentor, e SEOR di ehrsitonan ta Su nmber, Esun Santu di Israel. ISA 47:5 "Sinta den silensio i bai den skurid at, O yu muh di e kaldeonan, pasobra lo bo no wrdu yam mas reina di reinonan. ISA 4 7:6 Mi tabata rabi ku Mi pueblo; Mi a profan Mi erensia, i a entreg nan den bo man. Bo no tabatin miserikrdia

ku nan; bo a hasi bo yugo masha pis riba e ansianonan. ISA 47:7 Bo a bisa: 'Lo mi ta un reina pa semper.' E kosnan aki bo no a konsider, ni a krda riba nan resulta do. ISA 47:8 Awor anto, tende esaki, abo hende sensual, ku ta biba trankil asina , ku ta bisa den bo kurason: 'Ami ta, i no tin ningun otro fuera di mi. Lo mi no sinta komo biuda, ni lo mi no konos prdida di yu.' ISA 47:9 Ma e dos kosnan aki l o bin direpiente riba bo, den un solo dia: lo bo tin prdida di yu i lo bo bira bi uda. Nan lo bin riba bo ku tur nan forsa, apesar di e multitut di bo bruherianan , apesar di e abundansia di bo enkantamentunan. ISA 47:10 Bo a konfia den bo mal dat i a bisa: 'Ni un hende no ta mirami.' Bo sabiduria i bo konosementu a gaabo, pasobra bo a bisa den bo kurason: 'Ami ta, i no tin ni un fuera di mi.' ISA 47:1 1 Ma maldat lo bin riba bo, i lo bo no sa for di unda e ta sali. Desaster lo kai riba bo ku bo no por evit, i destrukshon ku bo no konos lo bin direpiente riba bo . ISA 47:12 "Para firme awor den bo enkantamentunan i den e multitut di bo bruhe rianan, ku kualnan bo a traha for di bo hubentut; kisas bo por tin bon ksito, kis as bo por kousa teror. ISA 47:13 Bo ta kans di e kantidat di konsehonan. Awor, la ga e astrlogonan, esnan ku ta profetis pa medio di strea, esnan ku ta pronostik pa medio di luna nobo, lanta para i salbabo for di loke lo bin riba bo. ISA 47:14 M ira, nan a bira manera yerba seku, kandela ta kima nan; nan no por libra nan mes for di e poder di flam di kandela; lo no tin karbon pa keinta kurpa, ni kandela pa sinta dilanti di dj! ISA 47:15 Asina esnan ku kendenan bo a traha kansa kurpa a bira pa bo, esnan ku a anda ku bo for di bo hubentut; kada un a sigui su mes kaminda. No tin ningun pa salbabo. ISA 48:1 "Tende esaki, O kas di Jakb, ku ta ka rga e nmber Israel, i ku ta bin for di e lomo di Juda, ku ta hura pa e nmber di SEO R, i ta invok e Dios di Israel, ma no den brdat ni den hustisia. ISA 48:2 Pasobra nan ta yama nan mes siudadano di e stat santu, i ta depend di e Dios di Israel; e SEOR di ehrsitonan ta Su nmber. ISA 48:3 Mi a konta e kosnan di antes hopi tempu p as kaba; nan a sali for di Mi boka i Mi a proklam nan. Direpiente Mi a aktua, i na n a sosod. ISA 48:4 Pasobra Mi sa ku bo ta kabesura, i bo nk ta un bara di heru, i bo frenta ta di brns. ISA 48:5 Pesei Mi a kontabo di nan hopi tempu pas. Prom ku n an a sosod Mi a proklam nan na bo, pa bo no bisa: 'Mi dolo a hasi esakinan, i mi im agen grab i mi imagen bash a orden nan.' ISA 48:6 Bo a tende i a mira tur esaki. I abo, lo bo no deklar esaki? "For di awor padilanti Mi ta proklam kosnan nobo na bo , kosnan skond, ku bo no tabata sa. ISA 48:7 Ta awor nan a wrdu kre i no hopi tempu pas; i prom ku awe bo no a tende di nan, pa bo no bisa: 'Mira, mi tabata sa di na n.' ISA 48:8 Bo no a tende, bo no tabata sa. For di tempunan aya bo orea no taba ta habr, pasobra Mi tabata sa ku lo bo a trata ku traishon; i for di bo nasementu bo a wrdu yam rebelde. ISA 48:9 Pa kousa di Mi nmber Mi ta tarda ku Mi furia, i pa motibu di Mi alabansa Mi ta want' pa bo, pa no kaba ku bo. ISA 48:10 Mira, Mi a refinbo, ma no manera plata; Mi a probabo den e frnu di aflikshon. ISA 48:11 Pa mo tibu di Mi mes, pa motibu di Mi mes lo Mi aktua. Kon Mi por laga Mi nmber wrdu pro fan? I Mi gloria lo Mi no duna na un otro. ISA 48:12 "SkuchaMi, O Jakb, i abo, Isr ael, ku Mi a yama; ta Ami t'E, Ami ta e prom, Ami ta e ltimo tambe. ISA 48:13 Sigu ramente Mi man a funda tera, i Mi man drechi a span e shelunan; ora Mi yama nan, nan ta para huntu. ISA 48:14 "Boso tur, reun i skucha! Kual di nan a konta e kos nan aki? SEOR ta stim'; e lo kumpli ku Su deseo kontra Babilonia, i Su brasa lo ta kontra e kaldeonan. ISA 48:15 Ami, s, Ami a papia; di brdat Mi a yam'. Mi a tres', i su kamindanan lo prosper. ISA 48:16 "Hala serka Mi, tende esaki: "For di prinsi pio Mi no a papia na sekreto; for di e tempu ku el a tuma lug, Ami tabata ayanan. "I awor Seor DIOS, i Su Spiritu, a mandaMi." ISA 48:17 Asina SEOR, bo Redentor, E sun Santu di Israel, ta bisa: "Ami ta SEOR bo Dios, Kende ta siabo, pa bo prosper, Kende ta guiabo den e kaminda ku bo mester kana. ISA 48:18 Mara bo a pone atensh on na Mi mandamentunan! E ora ei bo pas lo tabata manera un riu, i bo hustisia m anera ola di laman. ISA 48:19 Bo desendientenan lo tabata manera santu, i bo yun an na kantidat manera pipita di santu; nunka nan nmber lo no a wrdu krt kit, ni destr u for di Mi presensia." ISA 48:20 Sali for di Babilonia! Hui pa e kaldeonan! Anun si esaki ku gritu di goso i proklam'. Plam' mand' te na e finnan di tera; bisa: "SEOR a redim Su sirbid Jakb."

ISA 48:21 Nan no tabatin set tempu ku El a guia nan dor di e desiertonan. El a h asi awa basha for di e baranka pa nan; El a spleit e baranka i awa a brota sali af. ISA 48:22 "No tin pas pa e malbadonan," SEOR ta bisa. ISA 49:1 SkuchaMi, O isl anan, i pone atenshon, boso, pueblonan for di leu. SEOR a yamaMi for di prom ku Mi a nase; for di tempu ku Mi tabata den barika di Mi mama El a menshon Mi nmber. IS A 49:2 I El a hasi Mi boka manera un spada skrpi; den e sombra di Su man El a sko ndeMi, tambe El a hasiMi un flecha ku punta skrpi; El a skondeMi den Su muchila-p a-karga-flecha. ISA 49:3 I El a bisaMi: "Bo ta Mi Sirbid, Israel, den Kende Mi lo mustra Mi gloria." ISA 49:4 Ma Mi a bisa: "Mi a traha kansa Mi kurpa en bano, M i a gasta Mi forsa prnada i en bano; ma siguramente, e huisio ku Mi meres ta den e man di SEOR, i Mi rekompensa ta serka Mi Dios." ISA 49:5 I awor SEOR, Kende a for maMi den barika pa bira Su Sirbid, ta bisa pa trese Jakb bk serka djE, pa Israel wrd u reun serka djE-- pasobra Mi ta onr den bista di SEOR, i Mi Dios ta Mi fortalesa-I SA 49:6 i E ta bisa: "No ta sufisiente ku Bo ta Mi Sirbid pa lanta e tribunan di Jakb, i pa restor esnan preserv di Israel; lo Mi hasiBo tambe un lus pa e nashonnan , pa Mi salbashon por yega te na e finnan di tera." ISA 49:7 Asina SEOR, e Redent or di Israel, i Esun Santu di dj, ta bisa Esun despresi, Esun ku e nashon ta abore s, e Sirbid di gobernantenan: "Reinan lo mira i lanta, prensnan tambe lo big te na suela, pa motibu di SEOR, Kende ta fiel, Esun Santu di Israel, Kende a skoheBo." ISA 49:8 Asina SEOR ta bisa: "Na un tempu agradabel Mi a kontestBo, i den e dia di salbashon Mi a yudaBo; lo Mi wardaBo i dunaBo komo aliansa pa e pueblo, pa rest or e tera, pa hasi nan ered e erensianan desol, ISA 49:9 pa bisa e prezonan: 'Sali, ' i esnan ku ta den skuridat: 'Sali af.' "Nan lo kome banda di e kamindanan; i na n lug di yerba brd lo ta riba tur haltura pelon. ISA 49:10 Nan lo no tin hamber ni set, ni kalor di desierto ni solo lo no hasi nan dao; pasobra Esun ku tin kompash on di nan lo guia nan, i lo guia nan na fuentenan di awa. ISA 49:11 Lo Mi hasi t ur Mi serunan bira kaminda, i Mi kamindanan grandi lo wrdu elev. ISA 49:12 Esakina n lo bin for di leu, mira, esakinan lo bin for di nrt i for di pabou, i esakinan for di tera di Sinim." ISA 49:13 Grita di goso, O shelunan! I regosih, O tera! Da l gritu di goso, O serunan! Pasobra SEOR a konsol Su pueblo, i E lo tin kompashon di Su aflignan. ISA 49:14 Ma Sion a bisa: "SEOR a bandonmi, i Seor a lubidmi." ISA 49 :15 "Un muh por lubid su yu ku e ta kria na pechu, i no tene kompashon ku e yu di su mondongo? Esakinan por lubid, ma Ami s lo no lubidbo. ISA 49:16 Mira, Mi a graba bo den Mi plant'i man; bo murayanan ta kontinuamente Mi dilanti. ISA 49:17 Bo yu hmbernan ta pura bin; esnan ku ta destrubo i ta ruinabo lo bai for di bo. ISA 49: 18 Hisa bo kara wak rnt; nan tur ta reun, nan ta bin serka bo. Manera Mi ta biba," SEOR ta deklar, "siguramente lo bo bisti nan tur manera hoya, i mara nan na bo ku rpa manera brit ta hasi. ISA 49:19 "Pasobra maske bo a keda ruin i desol, i bo tera destru-- siguramente awor lo bo ta muchu prt pa e habitantenan, i esnan ku a traga bo lo ta te leu aya. ISA 49:20 E yunan ku bo a prd lo bisa den bo orea: 'E lug ta m uchu prt pa mi; traha lug pa mi por biba aki.' ISA 49:21 E ora ei lo bo bisa den bo kurason: 'Ta ken a haa esakinan pa mi, siendo ku mi a prd mi yunan, i mi ta steril , un eksiliado i un peregrino; ta ken a kria esakinan? Mira, mi so a keda; for d i unda esakinan a bin anto?'" ISA 49:22 Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, lo Mi his a Mi man pa e nashonnan, i lanta Mi emblema pa e pueblonan; nan lo trese bo yu hm bernan den nan brasa, i bo yu muhnan nan lo karga riba nan skouder. ISA 49:23 Rei nan lo ta tata di kriansa pa bo, i nan prenssnan lo ta mama di lechi pa bo. Nan l o big bo dilanti ku nan kara te na suela, i lo lembe e stf di bo pia, i lo bo sa k u Ami ta SEOR; esnan ku ta spera riba Mi lo no keda brongos. ISA 49:24 "Por kita p roi for di e hmber poderoso? Of e katibunan di un tirano por wrdu reskat?" ISA 49:2 5 Siguramente, asina SEOR ta bisa: "Asta e katibunan di e hmber poderoso lo wrdu ki t for di dj, i e proi di un tirano lo wrdu reskat; pasobra lo Mi pleita ku esun ku t a pleita ku bo, i lo Mi salba bo yu hmbernan. ISA 49:26 Lo Mi aliment bo opresorna n ku nan mes karni, i nan lo bira burachi di nan mes sanger, manera di bia dushi; i tur karni lo sa ku Ami, SEOR, ta bo Salbador, i bo Redentor, Esun poderoso di Jakb." ISA 50:1 Asina SEOR ta bisa: "Unda e karta di diborsio ta, ku kual Mi a rep udi boso mama? Of ku kual di esnan ku Mi ta debe Mi a bende boso? Mira, ta pa bos o inikidatnan boso a wrdu bend, i ta pa boso transgreshonnan boso mama a wrdu repud i. ISA 50:2 Pakiko no tabatin ni un hende ora Mi a bin? Ora Mi a yama, pakiko no tabatin ni un hende pa kontest? Akaso Mi man ta muchu krtiku ku e no por redim? Of

Mi no tin poder pa libra? Mira, Mi ta seka laman ku Mi

reprendementu, Mi ta hasi riunan bira desierto; nan pisk ta hole stinki pa falta di awa, i ta muri di set. ISA 50:3 Mi ta bisti e shelunan ku skuridat, i Mi ta h asi paa-di-saku nan ko'i tapa." ISA 50:4 Seor DIOS a dunaMi un lenga ku a wrdu si, pa Mi sa kon pa sosten ku palabra esun ku ta kans. E ta spirtaMi mainta tras mainta; E ta spirta Mi orea pa tende manera un ku ta wrdu si. ISA 50:5 Seor DIOS a habri Mi o rea; Mi no tabata desobedesido, ni Mi no a hal'atras. ISA 50:6 Mi a entreg Mi lom ba na esnan ku ta glpiaMi, i Mi band'i kara na esnan ku ta ranka Mi barba kit'af; Mi no a skonde Mi kara pa umiyashon i skupimentu. ISA 50:7 Pasobra Seor DIOS ta y udaMi, pesei Mi no ta wrdu brongos; pesei Mi a hasi Mi kara manera piedra duru, i Mi sa ku lo Mi no wrdu brongos. ISA 50:8 Esun ku ta hustifikMi ta serka; ken lo ple ita ku Mi? Laga nos konfront otro. Ken tin un kaso kontra Mi? Lagu' aserkMi. ISA 50 :9 Mira, Seor DIOS ta yudaMi; ken ta esun ku ta kondenMi? Mira, nan tur lo gasta m anera un bist; mt lo kome nan. ISA 50:10 Ken entre boso ta teme SEOR, ken ta obedes e bos di Su Sirbid, ken ta kana den skuridat i no tin lus? Lagu' konfia den e nmber di SEOR i depend riba su Dios. ISA 50:11 Mira, boso tur ku ta pega kandela, ku ta rondon boso mes ku flambeu: kana den e lus di boso kandela i meimei di e flambeu nan ku boso a sende. Esaki boso lo haa for di Mi man, i boso lo kai drumi abou de n tormento. ISA 51:1 "SkuchaMi, boso ku ta sigui hustisia, i ku ta buska SEOR: Mi ra na e baranka for di kual boso a wrdu krt, i na e mina-di-piedra for di kual boso a wrdu kob. ISA 51:2 Mira na Abraham, boso tata, i na Sara, kende a haa boso ku do l; tempu ku e tabata n hende so, Mi a yam', anto Mi a bendishon' i a multiplik'." ISA 51:3 Di brdat, SEOR lo konsol Sion; E lo konsol tur su lugnan desol. E lo hasi su lu an desol bira manera Edn, i su desierto manera e hfi di SEOR; goso i alegria lo wrdu ha den dj, gradisimentu i e zonidu di kantamentu. ISA 51:4 "Paga atenshon na Mi, O Mi pueblo, i tendeMi, O Mi nashon; pasobra un lei lo sali for di Mi, i lo Mi pon e Mi huisio komo un lus pa e pueblonan. ISA 51:5 Mi hustisia ta serka, Mi salbas hon ta na kaminda, i Mi brasanan lo huzga e pueblonan; e teranan na kosta lo spe ra riba Mi, i riba Mi brasa nan lo pone nan speransa. ISA 51:6 Hisa boso kara wa k na shelu; anto mira abou na tera, pasobra e shelunan lo dispars manera huma, i tera lo gasta manera un bist, i su habitantenan lo muri na e mesun manera; ma Mi salbashon lo dura pa semper, i Mi hustisia lo no kaba nunka. ISA 51:7 "SkuchaMi, boso ku konos hustisia, un pueblo ku tin Mi lei den su kurason; no tene miedu di reproche di hende, ni desmay pa kousa di nan insultonan. ISA 51:8 Pasobra mt lo k ome nan manera un bist, i bichi lo kome nan manera lana. Ma Mi hustisia lo dura p a semper, i Mi salbashon pa tur generashon." ISA 51:9 Spirta, spirta, bisti fortal esa, O brasa di SEOR; spirta manera den e tempunan aya, generashonnan di hopi temp u pas! No ta Abo a krta Rahab na pida-pida, i a traspas e dragon? ISA 51:10 No ta A bo a seka laman, e awanan di e gran profundidat, Kende a hasi e profundidatnan d i laman bira kaminda, pa esnan redim pasa ofer di dj? ISA 51:11 Asina e redimnan di SEOR lo bolbe, i bin na Sion ku gritu di goso; i goso etrno lo ta riba nan kabes. Nan lo haa alegria i goso, i tristesa i suspiro lo hui bai. ISA 51:12 "Ami, s, Am i, ta Esun ku ta konsol boso. Ta ken bo ta ku bo tin miedu di hende mortal, i di yu di hende ku ta manera yerba, ISA 51:13 ku bo a lubid SEOR, Esun ku a trahabo, K ende a span e shelunan i a pone e fundeshinan di tera, ku henter dia, kontinuame nte, bo tin miedu pa motibu di e furia di e opresor, ora ku e ta prepar pa destru? Ma unda e furia di e opresor ta? ISA 51:14 Pronto e eksiliado lo wrdu libr i lo n o muri den kasht; tampoko e lo no falta pan. ISA 51:15 Pasobra Ami ta SEOR bo Dios , Kende ta hasi laman bira brabu, asina ku su olanan ta ronka-- e SEOR di ehrsiton an ta Su nmber. ISA 51:16 Mi a pone Mi palabranan den bo boka i a tapabo ku e som bra di Mi man, pa stables e shelunan, pa funda tera i pa bisa Sion: 'Abo ta Mi pu eblo.'" ISA 51:17 Spirta! Spirta! Lanta, O Jerusalm, abo ku a bebe for di e man di SEOR e kopa di Su furia; te na e kachikachi bo a bebe for di e klis ku ta hasi hen de zeilu.

ISA 51:18 Entre tur e yu hmbernan ku el a haa no tin ningun pa gui'; entre tur e yu hmbernan ku el a kria no tin ningun pa tene su man. ISA 51:19 E dos kosnan aki a pasa ku bo; ken lo tene duele di bo? Ruina i destrukshon, hamber i spada-- kon lo Mi konsolbo? ISA 51:20 Bo yu hmbernan a desmay, nan ta drum abou na skina di tur kaya, manera un antilope den nt; nan ta yen di e furia di SEOR, di e reprendementu di bo Dios. ISA 51:21 Pesei, pa fabor, tende esaki, abo ku ta aflig, ku ta burac hi, ma no di bia: ISA 51:22 asina bo Seor ta bisa, SEOR, bo Dios, Kende ta pleita e kaso di Su pueblo: "Mira, Mi a kita for di bo man e kopa ku ta hasi hende zeilu , e klis di Mi furia; lo bo no beb' nunka mas. ISA 51:23 Lo Mi pon' den man di esna n ku ta tormentbo, ku a bisabo: 'Drumi abou pa nos kana riba bo.' Asta bo a hasi bo lomba manera suela, i manera kaya, pa esnan ku ta kana riba dj." ISA 52:1 Spirt a! Spirta! Bisti bo fortalesa, O Sion; bisti bo paa bunita, O Jerusalm, stat santu. Pasobra esnan insirkumsid i impuru lo no drenta mas den bo. ISA 52:2 Sakud e stf f or di bo kurpa; lanta i sinta riba bo trono, O Jerusalm; libra bo mes for di e ka denanan ku tin rnt di bo garganta, O yu muh katibu di Sion. ISA 52:3 Pasobra, asin a SEOR ta bisa, "Boso a wrdu bend prnada, i sin plaka boso lo wrdu redim." ISA 52:4 P sobra, asina Seor DIOS ta bisa, "Den tempu pas Mi pueblo a baha bai Egipto pa biba ayanan, anto e asirionan a oprim nan sin motibu. ISA 52:5 "Awor anto, kiko Mi ti n aki," SEOR ta deklar, "siendo ku Mi pueblo a wrdu hib sin motibu?" Atrobe SEOR ta d eklar, "Esnan ku ta gobern riba nan ta hasi bofon di nan, i henter dia, kontinuame nte, Mi nmber ta wrdu blasfem. ISA 52:6 Pesei Mi pueblo lo konos Mi nmber; pesei den e dia ei ta Ami ta Esun ku ta bisa: 'At'Ami aki.'" ISA 52:7 Ki bunita riba e ser unan ta e pianan di esun ku ta trese bon nobo, ku ta anunsi pas i ta trese bon no bo di felisidat, ku ta anunsi salbashon i ku ta bisa Sion: "Bo Dios ta reina!" IS A 52:8 Skucha! Boso guardianan ta halsa nan bos; tur huntu nan ta grita di goso, pasobra ku nan mes wowo nan lo mira ora SEOR restor Sion. ISA 52:9 Dal gritu di g oso, kanta huntu, boso, lugnan desol di Jerusalm; pasobra SEOR a konsol Su pueblo; el a redim Jerusalm. ISA 52:10 SEOR a hasi Su brasa santu sun den bista di tur e nasho nnan, pa tur e finnan di tera por mira e salbashon di nos Dios. ISA 52:11 Sali, sali, bai for di einan, no mishi ku nada impuru; sali for di meimei di dj, purifi k boso mes, boso ku ta karga e artkulonan-di-uzo di SEOR. ISA 52:12 Ma boso lo no s ali den pur, ni sali manera fugitivo; pasobra SEOR lo bai boso dilanti, i e Dios d i Israel lo ta boso protekshon di patras. ISA 52:13 Mira, Mi Sirbid lo prosper; E lo ta haltu, elev, s, grandemente eksalt. ISA 52:14 Meskos ku hopi a keda stm di mir abo, Mi pueblo, asina Su aparensia a keda desfigur, mas ku di kualke hende, i Su forma mas ku di e yunan di hende. ISA 52:15 Asina E lo sprngu hopi nashon; reinan lo sera nan boka pa Su motibu, pasobra loke no a wrdu kont na nan, nan lo mira, i loke nan no a tende, nan lo komprend. ISA 53:1 Ken a kere nos mensahe? I na ken e brasa di SEOR a wrdu revel? ISA 53:2 Pasobra El a krese Su dilanti manera un spre it delikado, i manera un rais for di tera seku; E no tabatin ni forma ni mahesta t, pa nos lo a wak na djE, ni bunitesa, pa nos lo a dese'E. ISA 53:3 El a wrdu de spresi i bandon pa hende, un hmber di tristesa, ku konos sufrimentu; i manera un per sona ku hende ta skonde kara p', El a wrdu despresi, i nos no tabatin apresio p'E. ISA 53:4 Siguramente E mes a karga nos enfermedatnan, i El a karga nos tristesa; tg nos mes a konsider'E glpi, sut pa Dios, i aflig. ISA 53:5 Ma El a wrdu traspas p os transgreshonnan, El a wrdu glpi pa nos inikidatnan; e kastigu ku a trese pas pa nos tabata riba djE, i pa medio di Su heridanan nos ta kur. ISA 53:6 Nos tur a ka na dwal manera karn, kada un a kohe su mes kaminda; ma SEOR a hasi e inikidat di n os tur baha riba djE. ISA 53:7 E tabata oprim i E tabata aflig, tg E no a habri Su boka; manera un lamchi ku ta wrdu hib pa mata, i manera un karn ta ketu dilanti di su peladnan, asina E no a habri Su boka. ISA 53:8 Pa medio di opreshon i huisio n an a bai kunE. I pa loke ta Su generashon: ta ken a konsider ku El a wrdu

krta kit for di e tera di e bibunan, pa e transgreshon di mi pueblo ku tabata mere s e glpi? ISA 53:9 Nan a dispon ku Su graf lo ta huntu ku e malbadonan, i E tabata huntu ku e rikunan den Su morto, ounke ku E no a komet violensia nunka, ni mentir a no a wrdu ha den Su boka. ISA 53:10 Ma tabata e boluntat di SEOR pa herid'E; El a hasiE sufri. Si E entreg Su mes komo un ofrenda pa kulpa, E lo mira Su desendient enan, E lo tin bida largu; i e boluntat di SEOR lo prosper den Su man. ISA 53:11 K omo resultado di e angustia di Su alma, E lo mira esaki i lo keda satisfecho; do r di Su konosementu Esun Hustu, Mi Sirbid, lo hustifik hopi hende, pasobra E lo ka rga nan inikidatnan. ISA 53:12 Pesei lo Mi dun'E un porshon huntu ku e poderoson an, i E lo parti e botn ku e fuertenan; pasobra El a drama Su bida te na morto, i a wrdu kont huntu ku e transgresornan; i E mes a karga e pik di hopi hende, i a in tersed pa e transgresornan. ISA 54:1 "Grita di goso, s, grita na bos haltu, O muh s teril, abo ku nunka a haa yu; dal gritu di goso, grita na bos haltu, abo ku nunka a konos dol di parto; pasobra e yu hmbernan di e muh desol lo ta mas hopi ku e yu hm ernan di esun kas," SEOR ta bisa. ISA 54:2 "Hasi e lug di bo tnt mas grandi; span e kortinanan di bo lugnan di biba, sin spar nada; hasi bo kabuyanan mas largu, i ha si bo stakanan mas fuerte. ISA 54:3 Pasobra lo bo ekspand na man drechi i na man robes. I bo desendientenan lo poder di nashonnan, i nan lo habit e statnan desol. I SA 54:4 "No tene miedu, pasobra lo bo no wrdu brongos; ni sintibo umiy, pasobra bo kara lo no keda na brguensa, ma lo bo lubid e brguensa di bo hubentut, i lo bo no kr da mas e reproche ku bo ta biuda. ISA 54:5 Pasobra Esun ku a trahabo ta bo espos o, Kende Su nmber ta e SEOR di ehrsitonan; i bo Redentor ta Esun Santu di Israel, K ende ta wrdu yam e Dios di henter tera. ISA 54:6 Pasobra SEOR a yamabo, manera un e sposa bandon i tristu den spiritu, i manera un esposa di un hende su hubentut, or a ku e wrdu rechas," bo Dios ta bisa. ISA 54:7 "Pa un momento krtiku Mi a bandonbo, ma ku gran kompashon lo Mi rekohbo. ISA 54:8 Den e furia di Mi rabia Mi a skonde Mi kara pa bo pa un momento; ma ku miserikrdia etrno lo Mi tin kompashon ku bo," S EOR, bo Redentor, ta bisa. ISA 54:9 "Pasobra pa Mi esaki ta manera e dianan di No e; meskos ku Mi a hura ku e awanan di Noe lo no tapa tera nunka mas, asina Mi a hura ku lo Mi no rabia ku bo, ni reprendbo. ISA 54:10 Pasobra e serunan por wrdu k it i e seritunan por sakud, ma Mi miserikrdia lo no wrdu kit for di bo, i Mi aliansa di pas lo no wrdu sakud," e SEOR, Kende tin kompashon ku bo, ta bisa. ISA 54:11 "O hende aflig, ku ta abat pa tempestat, i sin konsuelo, mira, lo Mi pega bo piedrana n den antimonio, i bo fundeshinan lo Mi pega den piedra di safiro. ISA 54:12 Ade mas, lo Mi traha bo torennan di rub, i bo portanan di stat di kristal, i henter b o muraya di piedra presioso. ISA 54:13 SEOR lo sia tur bo yu hmbernan, i e prosperi dat di bo yu hmbernan lo ta grandi. ISA 54:14 Lo bo wrdu stables den hustisia; lo b o ta leu di opreshon, pasobra lo bo no tin miedu; i leu di teror, pasobra esei l o no yega serka bo. ISA 54:15 Si un hende bin atakbo violentamente, esei lo no bi n for di Mi. Esun ku atakbo lo kai pa bo kousa. ISA 54:16 "Mira, ta Ami mes a kre a e smet ku ta supla e kandela di karbon, i ku ta traha un arma pa esaki hasi su trabou; i Mi a krea e destruid pa destru. ISA 54:17 Ningun arma ku wrdu form kontra bo lo no prosper; i tur lenga ku lanta kontra bo den huzgamentu lo bo konden. Esa ki ta e erensia di e sirbidnan di SEOR, i nan hustifikashon ta bin for di Mi," SEOR ta deklar. ISA 55:1 "Bin, tur esnan ku tin set, bin na e awanan; i boso ku no ti n plaka, bin kumpra i kome. Bin kumpra bia i lechi sin plaka i sin preis. ISA 55: 2 Pakiko boso ta gasta plaka na loke no ta pan, i ta gasta boso suldo na loke no ta satisfas? SkuchaMi bon i kome loke ta bon, i laga boso alma gosa den abundansi a. ISA 55:3 Inklin boso orea i bin serka Mi. Skucha, pa boso por biba; i lo Mi se ra un aliansa etrno ku boso, segun e miserikrdianan fiel mustr na David. ISA 55:4 M ira, Mi a hasi un testigu pa e pueblonan, un lider i komandante pa e pueblonan. I SA 55:5 Mira, lo bo yama un nashon ku bo no konos, i un nashon ku no konosbo lo ko re bin serka bo, pa motibu di SEOR bo Dios, Esun Santu di Israel; pasobra El a gl orifikbo." ISA 55:6 Buska SEOR, mientras ku E por wrdu ha; yam'E, mientras ku E ta se rka. ISA 55:7 Laga e malbado bandon su kaminda, i e hende inhustu su pensamentuna n; i lagu' bolbe serka SEOR, i E lo

tin kompashon kun; i serka nos Dios, pasobra E lo pordon abundantemente. ISA 55:8 "Pasobra Mi pensamentunan no ta boso pensamentunan, ni boso kamindanan no ta Mi kamindanan," SEOR ta deklar. ISA 55:9 Pasobra meskos ku e shelunan ta mas haltu ku tera, asina Mi kamindanan ta mas haltu ku boso kamindanan, i Mi pensamentunan m as haltu ku boso pensamentunan. ISA 55:10 Pasobra manera awaseru i sneu ta kai f or di shelu, i no ta bolbe ayanan sin muha tera, i ta hasi tera produs i spreit, i ta duna simia na e sembrad i pan na esun ku ta kome, ISA 55:11 asina Mi palabra ku ta sali for di Mi boka lo ta; e lo no bolbe bash serka Mi, sin kumpli ku loke Mi ta dese, i sin alkans e propsito ku kual Mi a mand'. ISA 55:12 "Boso lo sali ku goso i lo wrdu gui den pas; e serunan i seritunan lo dal gritu di goso boso dilant i, i tur palu di kunuku lo bati man. ISA 55:13 Na lug di mata di sumpia lo nase pa lu di siprs; i na lug di bringamosa lo nase mirto; i esaki lo ta un rekurdo na SEOR, pa un seal etrno ku lo no wrdu krt kit af." ISA 56:1 Asina SEOR ta bisa: "Manten i hasi hustisia, pasobra Mi salbashon ta serka di bin, i Mi hustisia ta serka di wrdu revel. ISA 56:2 Bendishon ta e hende ku ta hasi esaki, i e yu di hende ku ta tene na dj, ku ta warda dia di sabat pa e no profan', i ta wanta su man pa no hasi malu." ISA 56:3 No laga e stranhero ku a uni su mes ku SEOR bisa: "Siguramente S EOR lo separmi for di Su pueblo." Ni laga e eunuko bisa: "Mira, mi ta un palu seku ." ISA 56:4 Pasobra asina SEOR ta bisa: "E eunukonan ku ta warda Mi sabatnan, ku ta skohe loke ta agradMi, i ta tene firme na Mi aliansa, ISA 56:5 eseinan lo Mi d una un rekurdo den Mi kas i paden di Mi murayanan, i un nmber ku ta mih ku esun di yu hmbernan i yu muhnan; lo Mi duna nan un nmber etrno ku lo no wrdu krt kit af. I Tambe e stranheronan ku uni nan mes ku SEOR, pa sirbiE, i pa stima e nmber di SEOR , pa ta Su sirbidnan, kada un ku no ta profan dia di sabat, i ta tene firme na Mi aliansa, ISA 56:7 eseinan lo Mi hiba na Mi seru santu, i lo Mi hasi nan kontentu den Mi kas di orashon. Nan ofrendanan kim i nan sakrifisionan lo ta aseptabel ri ba Mi altar, pasobra Mi kas lo wrdu yam kas di orashon pa tur e pueblonan." ISA 56 :8 Seor DIOS, Kende ta reun esnan plam di Israel, ta deklar: "Ainda lo Mi reun otrona n huntu ku nan, fuera di esnan ku ya ta reun kaba." ISA 56:9 Boso, tur bestia di sabana i boso, tur bestia di mondi-ser, bin kome. ISA 56:10 Su guardianan ta sieg u, ni un di nan no sa nada. Nan tur ta kach mudo ku no por blaf; nan ta hende ku ta drumi abou, blo soa numa, nan ta gusta drumi; ISA 56:11 i e kachnan ta golos, n unka nan no tin basta. Nan ta wardad di karn ku no tin komprendementu; nan tur a k ohe nan mes kaminda, kada un ta buska su ganashi inhustu, delaster un di nan. IS A 56:12 "Ban," nan ta bisa, "laga nos ban buska bia; laga nos bebe nos barika yen ku bibida strki; i maan lo ta manera awe, muchu mas mih ainda." ISA 57:1 Hende hus tu ta peres, i ningun hende no ta preokup pa esei; hende deboto ta wrdu hib, i ningu n hende no ta komprend ku e hende hustu ta wrdu hib pa spar di maldat ku ta bin. IS A 57:2 Esnan ku a kana e kaminda rekto ta drenta un pas; nan ta soseg riba nan ka ma. ISA 57:3 "Bin aki, boso, yunan di un hasid di bruha, yunan di un adltero i un prostituta. ISA 57:4 Ku ken boso ta chansa? Pa ken boso ta habri boka grandi i t a saka lenga? Boso no ta yunan di transgreshon, un generashon mentiroso, ISA 57: 5 ku ta kima di pashon bou di e palunan di eik, bou di tur palu brd, ku ta mata mu cha den e vayenan, den hlnan di baranka? ISA 57:6 Bo porshon ta entre e piedranan lizu di e vaye, eseinan ta bo parti; na nan bo a basha un ofrenda di bibida, bo a ofres ofrenda di mainshi. Mi mester keda ketu tokante di e kosnan aki? ISA 57: 7 Bo a habri bo kama riba un seru haltu i elev. Tambe bo a subi bai ayanan pa ofr es sakrifisio. ISA 57:8 I tras di e porta i e kosein-di-porta bo a lanta bo smbolo pagano; di brdat, despues ku bo a bandonMi, bo a ekspon bo mes; bo a subi i a habr i bo kama hanchu. Bo a bin na un akurdo ku nan, bo a gusta nan kama, bo a wak nan sun. ISA 57:9 Bo a biaha bai serka rei ku zeta i a oument bo perfumenan; bo a man da bo mensaheronan hopi leu i bo a baha te den Seol. ISA 57:10 E kaminda largu a kansabo, tg bo no a bisa: 'No tin speransa.' Bo a haa forsa renob, pesei bo no a

desmay. ISA 57:11 "Pa ken bo tabata preokup i spant ora bo a gaa i no a krda riba Mi, ni a pensa riba Mi? Ta pasobra Mi a keda ketu pa hopi tempu, pesei bo no tin mi edu di Mi? ISA 57:12 Lo Mi deklar bo hustisia i bo echonan, ma nan lo no ta di be nefisio pa bo. ISA 57:13 Ora bo sklama, laga bo kolekshon di dolonan librabo. Ma bientu lo bai ku nan tur i un rosea lo kita nan. Ma esun ku tuma refugio den Mi lo ered e tera, i lo pose Mi seru santu." ISA 57:14 I lo wrdu bis: "Drecha, drecha, prepar e kaminda; kita tur opstkulo for di e kaminda di Mi pueblo." ISA 57:15 Paso bra, asina Esun haltu i sublime, Kende ta biba pa semper, Kende Su nmber ta Santu , ta bisa: "Mi ta biba den un lug haltu i santu, i tambe huntu ku esnan umilde i di spiritu kibr, pa rebib spiritu di e hende kibr i pa rebib kurason di e umilde. IS A 57:16 Pasobra lo Mi no diskut pa semper, ni lo Mi no ta rabi pa semper, pasobra spiritu di hende lo desmay Mi dilanti, i rosea di esnan ku Mi a traha. ISA 57:17 Pa motibu di e inikidat di su ganashi inhustu Mi a rabia i Mi a dal ; Mi a skonde Mi kara i a keda rabi, tg el a sigui desvi segun e deseonan di su kurason. ISA 57: 18 Mi a mira su kondukta, ma lo Mi kur'; lo Mi gui' i bolbe duna konsuelo, tantu n a dj komo na su yoradnan. ISA 57:19 Mi ta krea e fruta di lepnan. Pas, pas pa esun ku ta leu i pa esun ku ta serka, i lo Mi kur'," SEOR ta bisa. ISA 57:20 Ma e malb adonan ta manera laman brutu ku no por keda trankil, i su awanan ta tira susheda t i lodo den laira. ISA 57:21 "No tin pas pa e malbadonan," mi Dios ta bisa. ISA 58:1 "Grita duru, no tene aden; halsa bo bos manera trmpt, i mustra Mi pueblo nan transgreshon, i e kas di Jakb nan piknan. ISA 58:2 Tg nan ta buskaMi dia tras dia, i ta nan delisia pa konos Mi kamindanan, manera un nashon ku a hasi hustisia, i no a bandon e ordenansa di nan Dios. Nan ta pidiMi desishonnan hustu; pa hala ser ka Dios ta nan delisia. ISA 58:3 'Pakiko nos a yuna i Bo no ta mira? Pakiko nos a umiy nos mes i Bo no ta ripar?' "Mira, riba e dia ku boso ta yuna, boso ta hasi loke boso kier, i ta eksplot tur boso trahadnan. ISA 58:4 Mira, boso yunamentu ta kaba na pleitamentu i na bringamentu, i na dalmentu ku moketa di maldat. Boso no ta yuna awe pa hasi ku boso bos ta wrdu tend te den haltu aya. ISA 58:5 Akaso ta un yunamentu asin'aki Mi ta skohe: un dia pa hende umiy su mes, pa e laga su kabe s kolog manera richi, i pa habri paa-di-saku i shinishi komo kama? Bo ta yama esak i yunamentu, un dia agradabel na SEOR? ISA 58:6 "No ta esaki ta e yunamentu ku Mi ta skohe: pa kita e kadenanan di maldat, pa ls e kabuyanan di e yugo, i pa duna libertat na esnan oprim i kibra tur yugo? ISA 58:7 No ta pa parti bo pan ku esun ku tin hamber, i pa trese e pobernan, ku no tin kas, den bo kas; pa ora bo mira un hende sun, bo bisti, i pa no bira lomba pa bo mes famia? ISA 58:8 E ora ei bo l us lo sali manera e ourora, i bo rekuperashon lo sigui mesora; i bo hustisia lo bai bo dilanti; e gloria di SEOR lo ta bo protekshon di patras. ISA 58:9 E ora ei lo bo yama, i SEOR lo kontest; lo bo sklama, i E lo bisa: 'At'Ami aki.' "Si bo ki ta e yugo for di meimei di boso, si bo stp di mustra dede i di lanta kalumnia, IS A 58:10 i si bo pone bo mes disponibel pa yuda esnan ku tin hamber, i satisfas e deseo di esnan aflig, e ora ei bo lus lo sali den skuridat, i bo tiniebla lo bira manera mrdia. ISA 58:11 I SEOR lo guiabo kontinuamente, i lo satisfas bo deseo den lugnan kim dor di solo, i duna forsa na bo wesunan; lo bo ta manera un hfi bon muh, i manera un fuente di awa ku su awanan no ta kaba. ISA 58:12 I bo mes hendenan lo traha e ruinanan antiguo di nobo; lo bo lanta e fundeshinan antiguo, i lo bo wrdu yam Esun ku ta Drecha e Kibr den Muraya, Esun ku ta Drecha e Kayanan unda Hend e por Biba. ISA 58:13 "Si riba dia di sabat bo warda bo pia di hasi bo mes gana riba Mi dia santu, i si bo yama dia di sabat un delisia, e dia santu di SEOR onor abel, i si bo onra esaki dor di bandon bo mes kamindanan, dor di no buska bo mes plaser, i di no papia bo mes palabra, ISA 58:14 e ora ei lo bo tin delisia den S EOR, i lo Mi hasibo kore riba e halturanan di tera; lo Mi alimentbo ku e erensia d i bo tata Jakb, pasobra e boka di SEOR a papia." ISA 59:1 Mira, e man di SEOR no ta krtiku ku e no por salba; tampoko Su orea no ta sordo ku e no por tende. ISA 59: 2 Ma boso inikidatnan a kousa separashon entre boso i boso Dios; i boso piknan a hasi ku Su kara a keda skond pa boso, asina ku E no ta tende. ISA 59:3 Pasobra bo so mannan ta manch ku sanger, i boso dedenan ku inikidat; boso lepnan a papia men tira; boso lenga ta papia maldat.

ISA 59:4 Ni un hende no ta eksig hustisia, i ni un hende no ta pleita su kaso ku integridat. Nan ta konfia den konfushon i ta papia mentira; nan ta konseb maldat i ta produs inikidat. ISA 59:5 Nan ta brui webu di kolebra i ta wef kas di araa; e sun ku kome nan webu ta muri; i for di loke a keda machik, un kolebra ta sali. IS A 59:6 Nan kas di araa no ta sirbi komo bist, tampoko nan no por tapa nan mes ku n an obranan; nan obranan ta obranan di inikidat, i un echo di violensia ta den na n man. ISA 59:7 Nan pia ta kore pa hasi maldat, i nan ta pur pa drama sanger inos ente; nan pensamentunan ta pensamentunan di inikidat; ruina i destrukshon ta den nan kamindanan grandi. ISA 59:8 Nan no konos e kaminda di pas, i no tin hustisia den nan lastronan; nan a hasi nan berehanan tur tros; esun ku kana riba nan no k onos pas. ISA 59:9 Pesei huisio ta leu for di nos, i hustisia no ta alkans nos. No s ta spera lus, ma ata skuridat; nos ta spera klaridat, ma nos ta kana den tinie bla. ISA 59:10 Nos ta fula kantu di muraya manera hende siegu, nos ta fula maner a esnan ku no tin wowo; mrdia nos ta trompek meskos ku den skuritu; entre esnan ku ta yen di vigor nos ta manera hende morto. ISA 59:11 Nos tur ta grua manera ber, i ta keha tristu asina manera palomba; nos ta spera hustisia, ma no tin, i salb ashon, ma esaki ta leu for di nos. ISA 59:12 Pasobra nos transgreshonnan ta mult iplik Bo dilanti, i nos piknan ta testifik kontra nos; pasobra nos transgreshonnan ta ku nos, i nos konos nos inikidatnan: ISA 59:13 nos ta transgres i ta nenga SEOR, i ta bira for di nos Dios; nos ta papia di opreshon i rebeldia, i ta pensa i pa pia palabranan di mentira ku ta origin den nos kurason. ISA 59:14 Huisio ta wrdu r echas i hustisia ta keda para leu, pasobra brdat a trompek den kaya, i integridat n o por drenta. ISA 59:15 S, brdat ta hasi falta, i esun ku bandon maldat ta hasi su mes bira proi. Awor SEOR a mira esaki, i tabata desagradabel den Su bista ku no t abatin hustisia. ISA 59:16 El a mira ku no tabatin ningun hende, i a keda asombr ku no tabatin ningun hende pa intersed; anto Su mes brasa a trese salbashon p'E, i Su hustisia a sosten'E. ISA 59:17 El a bisti hustisia manera ta bisti korasa, i e hlm di salbashon riba Su kabes; El a bisti bistnan di vengansa komo paa, i a lo ra Su mes den zelo, manera den un mantel. ISA 59:18 Segun nan echonan, asina E l o paga bk-- furia pa Su atversarionan i pago pa Su enemigunan; na e teranan na ko sta E lo duna e pago meres. ISA 59:19 Pesei nan lo teme e nmber di SEOR for di pabo u, i Su gloria for di kaminda solo ta sali. Ora ku e enemigu bin manera un diluv io, e Spiritu di SEOR lo lanta un emblema kontra dj. ISA 59:20 "Un Redentor lo bin Sion, serka esnan di Jakb ku bandon nan transgreshon," SEOR ta deklar. ISA 59:21 "I pa loke ta Ami, esaki ta Mi aliansa ku nan," SEOR ta bisa. "Mi Spiritu ku ta rib a bo, i Mi palabranan ku Mi a pone den bo boka, lo no apart for di bo boka ni for di boka di bo yunan, ni for di boka di yunan di bo yunan, di awor i pa semper," SEOR ta bisa. ISA 60:1 "Lanta, briya, pasobra bo lus a yega, i e gloria di SEOR t a briya riba bo. ISA 60:2 Pasobra mira, skuridat lo tapa tera, i skuridat profun do e pueblonan; ma SEOR lo briya riba bo, i Su gloria lo pares riba bo. ISA 60:3 N ashonnan lo bin na bo lus, i reinan na e klaridat di bo manis. ISA 60:4 "Hisa kar a i wak tur rnt di bo; nan tur ta bin huntu, nan ta bin serka bo. Bo yu hmbernan l o bin for di leu, i bo yu muhnan lo wrdu karg na hep. ISA 60:5 E ora ei lo bo mira i keda radiante, i bo kurason lo ta yen-yen di goso, pasobra e abundansia di lam an lo wrdu entreg na bo, e rikesa di e nashonnan lo bin serka bo. ISA 60:6 Un mult itut di kamel lo yena bo tera, kamel yn for di Madian i Efa; tur esnan for di Sab a lo bin; nan lo trese oro i sensia, i lo trese bon nobo di e alabansanan di SEOR . ISA 60:7 Tur e tounan di karn di Kedar lo wrdu tres huntu pa bo, e karnnan chubatu di Nebaiot lo sirbibo; nan lo wrdu asept komo ofrenda riba Mi altar, i lo Mi glor ifik Mi kas glorioso. ISA 60:8 "Ta ken esakinan ta ku ta bula manera nubia, i man era palomba na nan bentananan di trali? ISA 60:9 Siguramente e teranan na kosta lo speraMi; i e barkunan di Tarsis lo bin prom, pa trese bo yu hmbernan for di leu , ku nan plata i nan oro, pa e nmber di SEOR bo Dios, i pa Esun Santu di Israel, p asobra El a glorifikbo. ISA 60:10 "Stranheronan lo lanta bo murayanan di nobo, i nan reinan lo sirbibo; pasobra den Mi furia Mi a dal bo, i den Mi miserikrdia Mi a haa duele di bo.

ISA 60:11 Bo portanan lo ta habr tur ora; nan lo no wrdu ser ni di dia ni anochi, p a hende por trese e rikesa di e nashonnan pa bo, huntu ku nan reinan den prosesh on. ISA 60:12 Pasobra e nashon i e reino ku no kier sirbibo lo peres, i e nashonn an lo keda ruin kompletamente. ISA 60:13 "E gloria di Lbano lo bin serka bo, e pal unan di pino, bohes i siprs, tur huntu, pa hasi e lug di Mi santuario bunita; i lo Mi hasi e lug di Mi pianan glorioso. ISA 60:14 E yu hmbernan di esnan ku a afligbo lo bin big bo dilanti, i tur esnan ku a despresibo lo big te na bo plant'i pia. Na n lo yamabo e stat di SEOR, e Sion di Esun Santu di Israel. ISA 60:15 "Maske bo a keda bandon i odi, sin ku ningun hende ta pasa dor di bo, lo Mi hasibo un orguyo etrno, un goso di generashon pa generashon. ISA 60:16 Tambe lo bo chupa lechi di nashonnan, i lo chupa pechu di reinan; e ora ei lo bo sa ku Ami, SEOR, ta bo Salb ador i bo Redentor, Esun Poderoso di Jakb. ISA 60:17 Na lug di brns lo Mi trese oro , i na lug di heru lo Mi trese plata, na lug di palu, brns, i na lug di piedra, heru . Lo Mi hasi pas bira bo atministradnan, i hustisia bira bo mayordomonan. ISA 60: 18 Violensia lo no wrdu tend mas den bo tera, ni ruina ni destrukshon paden di bo fronteranan; ma lo bo yama bo murayanan 'salbashon', i bo portanan 'alabansa'. I SA 60:19 Solo lo no ta bo lus mas den dia, ni klaridat di luna lo no briya riba bo; pasobra SEOR lo ta bo lus etrno, i bo Dios lo ta bo gloria. ISA 60:20 Bo solo lo no baha mas, ni bo luna lo no mengua; pasobra lo bo tin SEOR pa un lus etrno, i e dianan di bo lamentashon lo trmin. ISA 60:21 Anto henter bo pueblo lo ta hustu; nan lo pose e tera pa semper, e rama ku Mi a planta, e obra di Mi mannan, pa Mi wrdu glorifik. ISA 60:22 Esun di mas chikitu lo bira un tribu, i esun di mas menos lo bira un nashon poderoso. Na su debido tempu, Ami, SEOR, lo pura hasi esaki." ISA 61:1 E Spiritu di Seor DIOS ta riba mi, pasobra SEOR a ungimi pa hiba bon nobo na esnan aflig; El a mandami pa kura hende di kurason kibr, pa proklam libertat na katibunan, i libertat na prezonan, ISA 61:2 pa proklam e aa agradabel di SEOR, i e dia di vengansa di nos Dios; pa konsol tur esnan ku ta yora, ISA 61:3 pa duna es nan ku ta yora na Sion un korona di bunitesa na lug di shinishi, zeta di alegria na lug di yoramentu, un mantel di alabansa na lug di un spiritu di desesperashon. Asina nan lo wrdu yam "eiknan di hustisia", e plantashon di SEOR, pa E wrdu glorifik. ISA 61:4 E ora ei nan lo lanta e ruinanan antiguo di nobo. Nan lo restor e lugnan destru pa hopi tempu kaba; nan lo drecha e statnan ruin, ku a keda desol pa genera shonnan largu. ISA 61:5 Hendenan deskonos lo para kla pa pastori boso tounan di ka rn, i stranheronan lo ta boso kunukeronan i kuidadnan di boso kunukunan di wendrif. ISA 61:6 Ma boso lo wrdu yam e saserdotenan di SEOR; boso lo wrdu yam sirbidnan di n s Dios. Boso lo kome e rikesa di nashonnan, i boso lo gloria den nan rikesanan. ISA 61:7 Na lug di boso brguensa boso lo tin un porshon dbel, i na lug di umiyashon nan lo grita di goso pa motibu di nan porshon. Pesei nan lo pose un porshon dbel d en nan tera; goso etrno lo ta di nan. ISA 61:8 Pasobra Ami, SEOR, ta stima hustisi a, Mi ta odia ladronisia den ofrenda kim; i fielmente lo Mi duna nan nan rekompen sa, i lo Mi sera un aliansa etrno ku nan. ISA 61:9 Anto nan yunan lo ta konos entr e e nashonnan, i nan desendientenan meimei di e pueblonan. Tur ku mira nan lo re konos nan, pasobra nan ta e yunan ku SEOR a bendishon. ISA 61:10 Lo mi gosa grandem ente den SEOR; mi alma lo regosih den mi Dios, pasobra El a bistimi ku e bistnan di salbashon. El a lorami den e mantel di hustisia, manera un bridehm ta drna su kabe s ku un korona, i manera un brit ta drna su mes ku su prendanan. ISA 61:11 Pasobra manera tera ta hasi mata nase, i manera un hfi ta hasi e kosnan sembr den dj sprei t, asina Seor DIOS lo hasi hustisia i alabansa spreit dilanti di tur e nashonnan. ISA 62:1 Pa motibu di Sion lo mi no keda ketu, i pa motibu di Jerusalm lo mi no soseg, te ora ku su hustisia sali manera splendor, i su salbashon manera flambeu send. ISA 62:2 I e nashonnan lo mira bo hustisia, i tur rei bo gloria. Lo bo haa u n nmber nobo ku boka di SEOR lo duna. ISA 62:3 Tambe lo bo ta un korona di bunites a den e man di SEOR, i un diadema real den e man di bo Dios. ISA 62:4 Nan lo no b isabo mas: "Bandon," ni nan lo no bisa bo tera mas: "Desol"; ma lo bo wrdu yam: "Mi delisia ta den dj," i nan lo yama bo tera: "Kas"; pasobra SEOR tin delisia den bo, i bo tera lo ta kas kunE. ISA 62:5 Pasobra manera un ynkuman ta kasa ku un birgen, asina bo yu hmbernan lo kasa ku bo; i manera bridehm

tin goso den su brit, asina bo Dios lo tin goso den bo. ISA 62:6 Mi a pone guardi anan riba bo murayanan, O Jerusalm; henter dia i henter anochi nan lo no keda ket u ni un ora so. Boso ku ta krda SEOR, no buska sosiegu pa boso mes; ISA 62:7 i no dun'E sosiegu te ora ku E stables i hasi Jerusalm bira un alabansa riba tera. ISA 62:8 SEOR a hura pa medio di Su man drechi i pa medio di Su brasa fuerte: "Nunka mas lo Mi no duna bo mainshi komo kuminda pa bo enemigunan, ni stranheronan lo n o bebe bo bia nobo, pa kual bo a traha mata kurpa." ISA 62:9 Ma esnan ku ta kosec h' lo kom', i alab SEOR; i esnan ku ta rekoh' lo beb' den e plenchinan di Mi santuari . ISA 62:10 Pasa, pasa dor di e portanan di stat; prepar e kaminda pa e pueblo; d recha, drecha e kaminda grandi; kita e piedranan, lanta un emblema pa e pueblona n. ISA 62:11 Mira, SEOR a proklam te na fin di tera: Bisa e yu muh di Sion: "Ata bo salbashon ta bin; mira, Su rekompensa ta huntu kunE, i Su pago ta Su dilanti." ISA 62:12 I nan lo yama nan "E pueblo santu, e redimnan di SEOR"; i lo bo wrdu yam " Un stat busk i no bandon." ISA 63:1 Ken esaki ta ku ta bin for di Edm, for di Bosra , ku bist kr, Esun aki ku ta mahestuoso den Su bist, ku ta marcha den e grandesa di Su fortalesa? "Ta Ami ku ta papia den hustisia, ku ta poderoso pa salba." ISA 63 :2 Pakiko Bo paa ta kr, i Bo bistnan manera di esun ku ta trapa den e baki-di-prs-wen drif? ISA 63:3 "Ta Ami so a trapa den e baki-di-prs-wendrif, i no tabatin ningun he nde di e pueblonan huntu ku Mi. Tambe Mi a trapa nan den Mi rabia i a plcha nan d en Mi furia; nan sanger a spat riba Mi bistnan, i Mi a mancha tur Mi paa. ISA 63:4 Pasobra e dia di vengansa tabata den Mi kurason, i Mi aa di redenshon a yega. IS A 63:5 Mi a wak i no tabatin ni un hende pa yuda, i Mi a keda asombr ku ni un hen de no tabata duna sosten; asina Mi mes brasa a trese salbashon pa Mi, i Mi furia a sostenMi. ISA 63:6 Mi a kana riba e pueblonan den Mi rabia, i a hasi nan burac hi den Mi furia, i Mi a basha nan sanger riba tera." ISA 63:7 Lo Mi menshon e mis erikrdianan di SEOR, e alabansanan di SEOR, konforme tur loke SEOR a duna nos, i e g ran bondat pa ku e kas di Israel, ku El a duna nan konforme Su kompashon, i konf orme e multitut di Su miserikrdianan. ISA 63:8 Pasobra El a bisa: "Siguramente, n an ta Mi pueblo, yunan ku no ta gaa." Asina El a bira nan Salbador. ISA 63:9 Den tur nan aflikshon E tabata aflig, i e Angel di Su presensia a salba nan. Den Su a mor i den Su miserikrdia El a redim nan; El a hisa nan i a karga nan tur e dianan di prom aya. ISA 63:10 Ma nan a rebeldi i a hasi Su Spiritu Santu tristu; pesei, p a nan El a kambia bira nan enemigu; El a bringa ku nan. ISA 63:11 Anto Su pueblo a krda riba e dianan di prom aya, riba Moiss. Unda Esun ta ku a trese nan for di l aman huntu ku e wardadnan di Su tou? Unda Esun ta ku a pone Su Spiritu Santu meim ei di nan, ISA 63:12 ku a hasi Su brasa glorioso bai na man drechi di Moiss, ku a parti e awanan nan dilanti pa stables un nmber etrno pa Su mes, ISA 63:13 ku a gui a nan dor di e profundidatnan? Manera kabai den tera seku, nan no a trompek; ISA 63:14 manera baka ku ta baha bai den vaye, e Spiritu di SEOR a duna nan sosiegu. Asina Bo a guia Bo pueblo, pa stables un nmber glorioso pa Bo mes. ISA 63:15 Wak a bou for di shelu i mira for di Bo habitashon santu i glorioso; unda Bo zelo i Bo echonan poderoso ta keda? Bo ta nenga di mustrami e kario di Bo kurason i Bo kom pashon. ISA 63:16 Pasobra Abo ta nos Tata, maske Abraham no konos nos, i Israel n o rekonos nos. Abo, O SEOR, ta nos Tata, nos Redentor for di etrnidat ta Bo nmber. I SA 63:17 O SEOR, pakiko Bo ta hasi nos dwal for di Bo kamindanan, i ta hasi nos k urason duru pa nos no tin temor pa Bo? Bolbe pa motibu di Bo sirbidnan, e tribuna n di Bo erensia. ISA 63:18 Bo pueblo santu tabata pose Bo santuario pa un tempu kr tiku; nos atversarionan a trapa riba dj. ISA 63:19 Nos a bira manera esnan ku Bo no a gobern nunka, manera esnan ku no a wrdu yam na Bo nmber. ISA 64:1 O ku Bo lo a sker e shelunan i baha bin, ku e serunan lo a tembla den Bo presensia-ISA 64:2 m anera kandela ta kima palu seku, manera kandela ta hasi awa hereb-- pa hasi Bo nmb er konos na Bo atversarionan, pa e nashonnan tembla dilanti di Bo presensia! ISA 64:3 Tempu ku Bo a hasi kosnan temibel ku nos no a spera, bo a baha bin, e serun an tabata tembla dilanti di Bo presensia. ISA 64:4 Pasobra for di tempunan aya n an no a tende, ni nan orea no a persib, ni wowo no a mira un Dios fuera di Bo, Ke nde ta obra pa esun ku ta spera riba djE.

ISA 64:5 Bo ta bin na yudansa di esun ku ta gosa di hasi hustisia, ku ta krda rib a Bo den Bo kamindanan. Mira, Bo tabata rabi, pasobra nos a peka; nos a sigui den nan pa hopi tempu; anto nos lo wrdu salb? ISA 64:6 Pasobra nos tur a bira manera hende ku ta impuru, i tur nos echonan hustu ta manera paa masha fis mes. Nos tur ta marchit manera blachi, i manera bientu nos inikidatnan ta hiba nos bai kun. ISA 64:7 No tin ni un hende ku ta invok Bo nmber, ku ta hasi esfuerso pa tene na Bo; pasobra Bo a skonde Bo kara pa nos, i a entreg nos na e poder di nos inikidatnan. ISA 64:8 Ma awor, O SEOR, Abo ta nos Tata, nos ta e klei i Abo ta nos alfarero; i nos tur ta e obra di Bo man. ISA 64:9 No rabia di mas, O SEOR, ni krda inikidat pa semper; mira nos, nos ta pidiBo, pasobra nos tur ta Bo pueblo. ISA 64:10 Bo s tatnan santu a bira un desierto, Sion a bira un desierto, Jerusalm un desolashon. ISA 64:11 Nos kas santu i bunita, kaminda nos tatanan tabata alabBo, a wrdu kim ku kandela; i tur nos kosnan presioso a bira ruina. ISA 64:12 O SEOR, lo Bo keda si n hasi nada pa motibu di e kosnan aki? Lo Bo keda ketu i aflig nos sin mid? ISA 65 :1 "Mi a revel Mi mes na esnan ku no a puntra pa Mi; Mi a wrdu ha dor di esnan ku no a buskaMi. Mi a bisa: 'At'Ami aki, at'Ami aki,' na un nashon ku no a invok Mi nmb er. ISA 65:2 Henter dia Mi a habri Mi mannan pa un pueblo rebelde, ku ta kana de n un kaminda ku no ta bon, i ta sigui nan mes pensamentunan, ISA 65:3 un pueblo ku ketu bai ta probokMi den Mi kara; ku ta ofres sakrifisionan den hfinan, i ta kim a sensia riba klenku; ISA 65:4 ku ta sinta meimei di grafnan, i ta pasa nochi de n lugnan sekreto; ku ta kome karni di porko, i ku tin buyon di karni impuru den n an weanan; ISA 65:5 ku ta bisa: 'Keda bo so, no aserkmi, pasobra mi ta mas santu ku bo!' Esakinan ta huma den Mi nanishi, un kandela ku ta kima henter dia. ISA 6 5:6 "Mira, esaki ta par skirb Mi dilanti, lo Mi no keda ketu, ma lo Mi paga nan bk; lo Mi paga nan bk den nan skochi, ISA 65:7 tantu nan mes inikidatnan komo e inik idatnan di nan tatanan tur huntu," SEOR ta bisa. "Pasobra nan a kima sensia riba e serunan, i a blasfemMi riba e seritunan, pesei lo Mi midi e suldo kompleto di na n trabou di antes den nan skochi." ISA 65:8 Asina SEOR ta bisa: "Manera bia nobo t a wrdu ha den trshi di wendrif, i hende ta bisa: 'No destrui, pasobra tin benefisio d n dj', asina lo Mi hasi pa kara di Mi sirbidnan; lo Mi no destru nan tur. ISA 65:9 Lo Mi hasi desendientenan sali for di Jakb, i un eredero di Mi serunan for di Jud a; Mi skohnan lo ered' i Mi sirbidnan lo biba ayanan. ISA 65:10 Saron lo ta un lug d i yerba brd pa tounan di karn, i e vaye di Akor lo ta un lug pa baka soseg, pa Mi pue blo ku ta buskaMi. ISA 65:11 "Ma boso ku ta bandon SEOR, ku ta lubid Mi seru santu, ku ta pone mesa pa Fortuna, i ku ta yena kopa ku bia meskl pa Destino: ISA 65:12 lo Mi destin boso pa spada, i boso tur lo hinka rudia pa wrdu mat. Pasobra Mi a yam a, ma boso no a kontest; Mi a papia, ma boso no a tende. Boso a hasi loke ta malu den Mi bista, i a skohe loke Mi no tabatin delisia den dj." ISA 65:13 Pesei, asi na Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi sirbidnan lo kome, ma boso lo pasa hamber. Mira, M i sirbidnan lo bebe, ma boso lo tin set. Mira, Mi sirbidnan lo regosih, ma boso lo wrdu brongos. ISA 65:14 Mira, Mi sirbidnan lo dal gritu di goso ku un kurason konte ntu, ma boso lo grita yora ku un kurason pis, i boso lo lament ku un spiritu kibr. ISA 65:15 Boso lo laga boso nmber komo un maldishon pa Mi skohnan, i Seor DIOS lo m ata boso; ma Mi sirbidnan lo Mi duna un otro nmber. ISA 65:16 Pasobra esun ku ta b endishon den e tera lo wrdu bendishon pa e Dios di brdat; i esun ku hura den e tera lo hura pa e Dios di brdat; pasobra e problemanan di antes a wrdu lubid, i pasobra nan ta skond pa Mi bista! ISA 65:17 "Pasobra mira, Mi ta krea shelunan nobo i un tera nobo; i e kosnan di antes lo no wrdu rekrd mas ni bin na memoria. ISA 65:18 Ma sea kontentu i regosih pa semper den loke Mi ta krea; pasobra mira, Mi ta krea J erusalm pa goso, i su pueblo pa alegria. ISA 65:19 Tambe lo Mi regosih ofer di Jer usalm i lo tin delisia den Mi pueblo; i e bos di lamento i e zonidu di yoramentu lo no wrdu tend mas den dj.

ISA 65:20 "Nunka mas lo tin den dj yu chikitu ku ta biba poko dia so, ni ansiano ku no ta biba tur su dianan; pasobra e hoben lo muri na edat di shen aa, i esun k u no yega edat di shen lo wrdu konsider komo maldishon. ISA 65:21 I nan lo traha ka s i biba den nan; tambe nan lo planta kunukunan di wendrif i kome nan fruta. ISA 65:22 Nan lo no traha kas pa otro hende biba aden, ni planta pa otro hende kome; pasobra manera e dianan di un palu, asina e dianan di Mi pueblo lo ta; i Mi sko hnan lo disfrut di e obra di nan mannan pa hopi tempu. ISA 65:23 Nan lo no traha e n bano, ni haa yu pa kalamidat; pasobra nan ta yu di esnan ku SEOR a bendishon, i h untu ku nan, nan desendientenan. ISA 65:24 Tambe lo sosod ku prom ku nan yama, lo Mi kontest, i mientras nan ta papia ainda, lo Mi tende. ISA 65:25 Lobo i lamchi d i karn lo kome yerba huntu; leon lo kome yerba seku manera buey; i stf di tera lo ta kolebra su kuminda. Nan lo no hasi malu ni dao den henter Mi seru santu," SEOR ta bisa. ISA 66:1 Asina SEOR ta bisa: "Shelu ta Mi trono, i tera ta e banki pa Mi pia. Unda e kas ta anto ku abo por traha pa Mi? I unda tin un lug pa Mi soseg? IS A 66:2 Pasobra ta Mi man a traha tur e kosnan aki, i asina tur e kosnan aki a bi n na eksistensia," SEOR ta deklar. "Ma di esun aki lo Mi hasi kaso: di esun ku ta umilde i ku tin spiritu kibr, i ku ta tembla pa Mi palabra. ISA 66:3 Ma esun ku m ata un buey ta manera un ku ta mata un hende; esun ku sakrifik un lamchi ta maner a un ku ta kibra garganta di kach; esun ku ofres ofrenda di mainshi ta manera un k u ta ofres sanger di porko; esun ku kima sensia ta manera un ku ta bendishon dolo. Meskos ku nan a skohe nan mes kamindanan, i nan alma tin delisia den nan abomina shonnan, ISA 66:4 asina lo Mi skohe nan kastigu, i lo Mi trese riba nan loke nan tin miedu di dj. Pasobra Mi a yama, ma ni un hende no a kontest; Mi a papia, ma n an no a skucha. Nan a hasi maldat den Mi bista, i a skohe loke Mi no tabatin del isia den dj." ISA 66:5 Tende e palabra di SEOR, boso ku ta tembla pa Su palabra: " Boso ruman hmbernan ku ta odia boso, ku ta eksklu boso pa motibu di Mi nmber, a bis a: 'Laga SEOR ta glorifik, pa nos mira boso goso.' Ma nan lo wrdu brongos. ISA 66:6 Un bos di boroto for di e stat! Un bos for di e tmpel! E bos di SEOR, Kende ta dun a Su enemigunan e pago meres! ISA 66:7 "Prom ku el a haa dol di parto, el a duna lus ; prom ku su dol a kumins, el a duna lus na un yu hmber. ISA 66:8 Ken a yega di tend e un kos asina? Ken a yega di mira kosnan asina? Un tera por nase den n dia? Un n ashon por wrdu ha den n momento? Asina ku Sion a haa dol di parto, el a haa su yunan mbe. ISA 66:9 Akaso Mi ta laga e momento di parto yega sin ku Mi ta laga e yu na se?" SEOR ta bisa. "Of Ami, Kende ta laga e yu nase, ta sera matris?" bo Dios ta bisa. ISA 66:10 "Sea alegre huntu ku Jerusalm i regosih pa su motibu, boso tur ku ta stim'; regosih grandemente huntu kun, boso tur ku ta yor', ISA 66:11 pa boso bebe i keda satisfecho na su pechunan di konsuelo, pa boso bebe i tin delisia den e abundansia di su pechu." ISA 66:12 Pasobra, asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta dun' pas manera un riu, i e gloria di e nashonnan manera un korida di awa ku ta basha ofer; boso lo bebe pechu, boso lo wrdu karg na hep, i karisi riba skochi. ISA 66:1 3 Manera esun ku su mama ta konsol, asina lo Mi konsol boso; i boso lo keda konsol na Jerusalm. ISA 66:14 "E ora ei boso lo mira esaki, i boso kurason lo ta kontent u, i boso wesunan lo flores manera yerba nobo; i e man di SEOR lo wrdu has konos na S u sirbidnan, ma E lo keda indign pa ku Su enemigunan. ISA 66:15 Pasobra mira, SEOR lo bin ku kandela, i Su garoshinan ta manera un warwar, pa drama Su rabia ku furi a, i Su reprendementu ku flam di kandela. ISA 66:16 Pasobra ku kandela i ku Su s pada SEOR lo ehekut huisio riba tur karni, i esnan ku SEOR mata lo ta hopi. ISA 66: 17 "Esnan ku ta santifik i ta purifik nan mes pa bai den e hfinan, siguiendo tras d i esun meimei, kendenan ta kome karn'i porko, kos repugnante i raton, nan tur hu ntu lo yega na un fin," SEOR ta deklar. ISA 66:18 "Pasobra Mi konos nan obranan i n an pensamentunan; e tempu ta bin pa reun tur nashon i lenga. I nan lo bin i mira Mi gloria. ISA 66:19 "I lo Mi pone un seal meimei di nan i lo manda sobrebibiente nan for di nan na e nashonnan--na Tarsis, Put, Lut, Meshek, Tubal i Javan--na e teranan na kosta te leu aya, ku no a tende di Mi fama ni a mira Mi gloria. I nan lo deklar Mi gloria meimei di e nashonnan. ISA 66:20 Anto nan lo trese tur boso rumannan for di tur e nashonnan komo un ofrenda di mainshi na SEOR--riba kabai, d en garoshi, den wagen, riba mula i riba kamel--na Mi seru santu Jerusalm, meskos ku e yunan di Israel ta trese

nan ofrenda di mainshi den un artkulo-di-uzo limpi na e kas di SEOR," SEOR ta bisa. ISA 66:21 "Tambe lo Mi tuma algun di nan komo saserdote i komo levita," SEOR ta bisa. ISA 66:22 "Pasobra meskos ku e shelunan nobo i e tera nobo, ku lo Mi traha , lo permanes Mi dilanti," SEOR ta deklar, "asina boso desendientenan i boso nmber l o permanes. ISA 66:23 I lo ta di luna nobo pa luna nobo, i di sabat pa sabat, ku henter humanidat lo bin pa big Mi dilanti," SEOR ta bisa. ISA 66:24 "Anto nan lo s ali mira e kadavernan di e hmbernan ku a transgres kontra Mi; pasobra nan bichi lo no muri, i nan kandela lo no wrdu pag, i nan lo ta un abominashon pa henter human idat."

JEREMIAS JER 1:1 E palabranan di Jeremias, yu hmber di Hilkias, di e saserdotenan ku tabat a na Anatot na e tera di Benjamin, JER 1:2 na kende e palabra di SEOR a yega den e dianan di Josias, yu hmber di Amon, rei di Juda, den e di diestres aa di su rein ado. JER 1:3 Esaki a bin tambe den e dianan di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Juda, te na fin di e di diesun aa di Sedekias, yu hmber di Josias, rei di Juda, t e na e eksilio di Jerusalm den e di sinku luna. JER 1:4 Awor e palabra di SEOR a y ega na mi, bisando: JER 1:5 "Prom ku Mi a formabo den barika, Mi tabata konosbo, i prom ku bo a nase, Mi a konsagrbo; Mi a nombrabo komo profeta pa e nashonnan." JE R 1:6 E ora ei mi a bisa: "Ai, Seor DIOS! Mira, mi no sa kon pa papia, pasobra mi ta un mucha." JER 1:7 Ma SEOR a bisami: "No bisa: 'Mi ta un mucha,' pasobra unda ku Ami mandabo, lo bo bai, i tur loke Ami mandabo papia, lo bo papia. JER 1:8 N o tene miedu di nan, pasobra Ami ta ku bo pa librabo," SEOR ta deklar. JER 1:9 Ant o SEOR a saka Su man i a mishi ku mi boka, i SEOR a bisami: "Ata, Mi a pone Mi pal abranan den bo boka. JER 1:10 Mira, awe Mi a nombrabo riba e nashonnan i riba e reinonan, pa ranka ku rais ku tur, i pa kibra bash'abou, pa destru i pa tumba, pa edifik i pa planta." JER 1:11 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: "Jeremia s, kiko bo ta mira?" I mi a kontest: "Mi ta mira un bara di palu di amandel." JER 1:12 Anto SEOR a bisami: "Bo a mira bon, pasobra Mi ta prkur pa Mi palabra, pa kum pli kunE." JER 1:13 I e palabra di SEOR a yega na mi pa di dos biaha, bisando: "K iko bo ta mira?" I mi a kontest: "Mi ta mira un wea ta hereb i e ta knter for di de n direkshon di nrt." JER 1:14 E ora ei SEOR a bisami: "For di nrt maldat lo basha b in riba tur habitante di e tera. JER 1:15 Pasobra, mira, Mi ta yama tur e famian an di e reinonan di nrt," SEOR ta deklar. "I nan lo bin. I kada un lo pone su trono na entrada di e portanan di Jerusalm, kontra tur su murayanan tur rnt, i kontra t ur e statnan di Juda. JER 1:16 I lo Mi dikta Mi huisionan kontra nan pa motibu d i tur nan maldat, pasobra nan a bandonMi i a ofres sakrifisionan na otro diosnan, i a ador e obranan di nan mes man. JER 1:17 "Awor, faha bo hep, lanta i bisa nan tur loke Mi ordenbo. No spanta pa nan, pa Mi no tin ku ponebo spanta nan dilanti. JER 1:18 Pasobra mira, awe Mi a hasibo manera un stat fortifik, manera un pilar di heru i manera murayanan di brns kontra henter e tera, kontra e reinan di Juda, kontra su prensnan, kontra su saserdotenan i kontra e pueblo di e tera. JER 1:1 9 I nan lo bringa kontra bo, ma nan lo no vensebo, pasobra Ami ta ku bo pa libra bo," SEOR ta deklar. JER 2:1 E palabra di SEOR a yega na mi, bisando: JER 2:2 "Bai i proklam pa Jerusalm tende, i bisa: 'Asina SEOR ta bisa: "Mi ta krda e fieldat di b o hubentut, e amor tempu ku bo tabata brit, kon bo a siguiMi den desierto, dor di un tera ku no a wrdu sembr. JER 2:3 Israel tabata santu pa SEOR, e prom fruta di Su kosecha; tur ku a kome for di dj a bira kulpabel; maldat a bin riba nan," SEOR ta deklar.'" JER 2:4 Skucha e palabra di SEOR, O kas di Jakb, i tur e famianan di e k as di Israel. JER 2:5 Asina SEOR ta bisa: "Ki inhustisia boso tatanan a haa den Mi , ku nan a bai leu for di Mi, i a sigui tras di banidat i a bira bano? JER 2:6 I nan no a puntra: 'Unda SEOR ta, Kende a saka nos for di tera di Egipto, Kende a guia nos dor di e desierto, dor di un tera desol i yen di buraku, dor di un tera seku i di sombra di morto, dor di un tera kaminda ningun hende a yega di pasa, k aminda ningun hende a yega di biba?' JER 2:7 I Mi a hiba boso na un tera fruktfer o, pa boso kome di su fruta i di tur loke ta bon den dj. Ma boso a bin kontamin Mi tera, i boso a hasi Mi erensia un abominashon. JER 2:8 E saserdotenan no a punt ra: 'Unda SEOR ta?' I esnan ku tabatin e lei den nan poder no tabata konosMi; e go bernantenan tambe a transgres kontra Mi, i e profetanan a profetis den e nmber di B aal, i a sigui tras di kosnan ku no ta di probecho. JER 2:9 "Pesei lo Mi sigui p leita ku boso," SEOR ta deklar. "I ku yunan di boso yunan lo Mi pleita. JER 2:10 P asa anto bai na e teranan na kosta di Kitim i mira, i manda mensahero na Kedar i opserv di serka, i mira si algu manera esaki a yega di sosod! JER 2:11 Akaso un n ashon a yega di kambia su diosnan, maske nan no tabata dios? Ma Mi pueblo a kamb ia nan gloria

pa kosnan ku no ta di probecho. JER 2:12 Keda babuk pa motibu di esaki, O sheluna n, tembla i keda masha desol," SEOR ta deklar. JER 2:13 "Pasobra Mi pueblo a komet d os echo di maldat: Nan a bandonMi, e fuente di awa bibu, pa traha rembak pa nan m es, rembak kibr ku no por tene awa. JER 2:14 Israel ta un esklabu? Of e ta un sir bid for di nasementu? Pakiko el a bira proi? JER 2:15 Leon chikitu a grua kontra d j, nan a grua duru. Nan a laga su tera keda desol; su statnan a keda destru, sin hab itante. JER 2:16 Tambe e hmbernan di Menfis i Tafnes a feita korona di bo kabes. JER 2:17 No ta bo mes a buska esaki dor di bandon SEOR bo Dios tempu ku El a guiab o den e kaminda? JER 2:18 Awor pakiko bai Egipto pa bebe awa di Riu Neil? Of pak iko bai Asiria pa bebe awa di Riu Eufrates? JER 2:19 Bo mes maldat lo koregbo, i bo apostasia lo reprendbo; sabi anto i mira ku ta algu malu i amargo ku bo a band on SEOR bo Dios, i ku bo no tin temor pa Mi," e Seor DIOS di ehrsitonan ta deklar. JE R 2:20 "Pasobra hopi tempu pas Mi a kibra bo yugo i a kibra bo kadenanan; ma bo a bisa: 'Mi no kier sirbi!' Pasobra riba tur seru haltu i bou di tur palu brd bo a kai drumi manera un prostituta. JER 2:21 Tg Mi a plantabo manera un mata di wendri f skoh, un simia kompletamente fiel. Kon anto bo por a kambia bo mes Mi dilanti i bira spreitnan degener di un mata di wendrif shimaron? JER 2:22 Maske bo laba bo mes ku soda brabu i uza hopi habon, tg e mancha di bo inikidat ta Mi dilanti," Seo r DIOS ta deklar. JER 2:23 "Kon bo por bisa: 'Mi no ta kontamin; mi no a sigui tra s di e Baalnan'? Mira bo kondukta den e vaye! Mira kiko bo a hasi! Bo ta un kame l yn i lih ku ta kore bai bin, JER 2:24 un yewa shimaron, kustumbr ku mondi, ku den su pashon ta snif bientu. I den su tempu di dk, ken por kontrol'? Ken ku busk' no t in mester di kansa kurpa; den su luna nan lo ha'. JER 2:25 Prkur pa bo no ta pia abo u i pa bo garganta no seka; ma bo a bisa: 'N! No tin speransa! Pasobra mi a stima stranheronan i lo mi sigui nan tras.' JER 2:26 "Meskos ku un ladron ta keda na brguensa ora ku e wrdu atrap, asina e kas di Israel ta keda na brguensa; nan mes, na n reinan, nan prensnan, nan saserdotenan i nan profetanan, JER 2:27 kendenan ta bisa pida palu: 'Abo ta mi tata,' i un piedra: 'Ta abo a ponemi na mundu.' Pasob ra nan a bira nan lomba pa Mi i no nan kara; ma den tempu di nan kalamidat nan l o bisa: 'Lanta i salba nos.' JER 2:28 Ma unda bo diosnan ta, ku bo a traha pa bo mes? Laga nan lanta, si nan por salbabo den tempu di bo kalamidat; pasobra bo d iosnan, O Juda, ta mes tantu ku bo statnan. JER 2:29 "Pakiko boso ta pleita ku M i? Boso tur a transgres kontra Mi," SEOR ta deklar. JER 2:30 En bano Mi a kastig bos o yu hmbernan; nan no a asept korekshon. Boso mes spada a devor boso profetanan, ma nera leon ku ta destros. JER 2:31 "O generashon, skucha e palabra di SEOR. "Ta un desierto pa Israel Mi tabata, f un tera di skuridat profundo? Pakiko Mi pueblo ta bisa: 'Nos ta liber; nos no ta bin serka Bo mas'? JER 2:32 Un birgen por lubid s u adornonan, f un brit su bist? Tg Mi pueblo a lubidMi pa dianan largu. JER 2:33 Esta bon bo ta prepar bo kaminda pa buska amor! Pesei asta muhnan malbado bo a sia bo k amindanan. JER 2:34 Tambe na bo sayanan hende por haa sanger di e pober inosenten an, kendenan bo no a haa ta kibra drenta kasnan. Ma apesar di tur e kosnan aki JE R 2:35 bo ta bisa: 'Ami ta inosente; siguramente Su rabia ta kit for di mi.' Mira , Mi ta bin pa huzgabo, pasobra bo ta bisa: 'Mi no a peka.' JER 2:36 Pakiko bo t a keda kana rnt asina, kambiando bo kaminda? Egipto tambe lo ponebo na brguensa, m eskos ku Asiria a ponebo na brguensa. JER 2:37 For di e lug aki tambe lo bo sali k u man na kabes; pasobra SEOR a rechas esnan ku bo ta konfia aden, i lo bo no prosp er huntu ku nan." JER 3:1 Dios ta bisa: "Si un esposo diborsi su esposa, i e espos a bai lagu' i bira esposa di otro hmber, su esposo lo bolbe serka dj atrobe? E tera ei lo no keda kompletamente kontamin? Ma abo ta un prostituta ku hopi amante, i tg bo ta bolbe serka Mi," SEOR ta deklar. JER 3:2 "Hisa bo kara na e halturanan pel on, i wak; unda bo no a wrdu viol? Bo a sinta kantu di kaminda warda nan manera un arabir den desierto; i bo a kontamin e tera ku bo prostitushon i bo maldat. JER 3:3 Pesei awaseru a wrdu want, i no tabatin yobida di primavera. Ma bo tabatin fre nta di prostituta; bo no kier a tene brguensa. JER 3:4 No t'awor aki bo a kaba di yamaMi: 'Mi Tata, Abo ta e amigu di mi hubentut?

JER 3:5 Lo E keda rabi pa semper? Lo E keda indign te na fin?' Ata, bo a papia i a hasi maldat, i bo a hasi manera bo tabata kier." JER 3:6 Den e dianan di rei Jo sias SEOR a bisami: "Bo a mira kiko e Israel infiel ei a hasi? El a bai riba tur seru haltu i bou di tur palu brd, i einan el a komet adulterio. JER 3:7 I Mi a pens a: 'Despues ku el a hasi tur e kosnan aki, e lo bolbe serka Mi'; ma e no a bolbe , i Juda, su ruman muh traishonero, a mira esaki. JER 3:8 Mi a mira ku pa motibu di tur e adulterio di Israel infiel, Mi a mand' bai i a dun' un karta di diborsio. Tg Juda, su ruman muh traishonero, no a haa temor, ma el a bai i e tambe a komet ad ulterio. JER 3:9 I a sosod ku pa motibu ku el a konsider su inmoralidat algu asina liviano, el a kontamin e tera i a komet adulterio ku piedra i palu. JER 3:10 I ap esar di tur esaki Juda, su ruman muh traishonero, no a bolbe serka Mi ku henter s u kurason, ma mas bien ku fingimentu," SEOR ta deklar. JER 3:11 I SEOR a bisami: "I srael infiel a result di ta mas hustu ku Juda traishonero. JER 3:12 Bai i proklam e palabranan aki den direkshon di nrt, i bisa: 'Bolbe, Israel infiel,' SEOR ta dek lar. 'Lo Mi no mira riba bo ku rabia, pasobra Mi ta miserikrdioso,' SEOR ta deklar. 'Lo Mi no keda rabi pa semper. JER 3:13 Solamente atmit bo inikidat, ku bo a trans gres kontra SEOR bo Dios, i a komet adulterio ku kualke stranhero ku ta, bou di tur palu brd, i ku bo no a obedes Mi bos,' SEOR ta deklar. JER 3:14 'Bolbe, O yu hmberna infiel,' SEOR ta deklar; 'pasobra Mi ta un maestro pa boso, i lo Mi tuma boso, un for di un stat i dos for di un famia, i lo Mi hiba boso na Sion.' JER 3:15 E or a ei lo Mi duna boso wardadnan di karn segun Mi kurason, kendenan lo aliment boso k u konosementu i komprendementu. JER 3:16 I lo sosod den e dianan ei, ora boso mul tiplik i oument den e tera," SEOR ta deklar, "ku nan lo no bisa mas: 'E arka di alia nsa di SEOR.' E lo no bin den nan pensamentu, ni nan lo no krda riba dj, ni nan lo no haa su falta, ni e lo no wrdu trah mas. JER 3:17 Na e tempu ei nan lo yama Jerus alm 'E trono di SEOR,' i tur e nashonnan lo reun ei na Jerusalm, pa e nmber di SEOR. ampoko nan lo no kana mas segun e kapricho di nan kurason malbado. JER 3:18 Den e dianan ei e kas di Juda lo kana huntu ku e kas di Israel, i nan lo bin huntu f or di e tera di nrt na e tera ku Mi a duna boso tatanan komo erensia. JER 3:19 "E ora ei Mi a bisa: 'Ku muchu gustu lo Mi kier a ponebo entre Mi yu hmbernan, i du nabo un tera plasentero, e erensia di mas bunita di e nashonnan!' I Mi a bisa: ' Lo bo yamaMi: Mi Tata, i siguiMi sin bira lomba pa Mi.' JER 3:20 Manera un muh tr aishonero ta bandon su amante, asina abo, O kas di Israel, a traishonMi," SEOR ta d eklar. JER 3:21 Un bos ta wrdu tend riba e halturanan pelon, e yoramentu i e splikan an di e yunan di Israel; pasobra nan a korump nan kaminda, nan a lubid SEOR nan Dio s. JER 3:22 "Bolbe, O yunan infiel, i lo Mi kura boso infieldat." "Ata, nos ta b in serka Bo, pasobra Abo ta SEOR nos Dios. JER 3:23 Di brdat, ta en bano salbashon ta wrdu sper for di e seritunan, i for di e multitut di serunan. Di brdat, e salba shon di Israel ta den SEOR nos Dios. JER 3:24 Ma e kos brgonsoso a kaba ku e trabo u di nos tatanan for di nos hubentut-- nan tounan di bestia chikitu, nan krianan di baka, nan yu hmbernan i nan yu muhnan. JER 3:25 Laga nos kai drumi den nos brgu ensa, i laga nos umiyashon tapa nos; pasobra for di nos hubentut te awe nos a pe ka kontra SEOR nos Dios, nos i nos tatanan. I nos no a obedes e bos di SEOR nos Dio s." JER 4:1 "Si bo kier bolbe, O Israel," SEOR ta deklar, "bolbe serka Mi. I si bo kier kita bo kosnan repugnante for di Mi presensia, i no dwal mas, JER 4:2 i si bo kier hura: 'Manera SEOR ta biba,' den brdat, den huisio i hustisia, e ora ei e nashonnan lo bendishon nan mes den djE, i den djE nan lo gloria." JER 4:3 Pasobr a asina SEOR ta bisa e hmbernan di Juda i di Jerusalm: "Plug bo tera ku no a wrdu ku ltiv nunka, i no sembra kaminda tin sumpia. JER 4:4 Sirkumsid boso mes pa SEOR i kit a e prepusio di boso kurason, hendenan di Juda i habitantenan di Jerusalm, pa Mi furia no sali manera kandela i kima sin ku tin hende pa pagu', pa motibu di e mal dat di boso echonan." JER 4:5 Deklar na Juda i proklam na Jerusalm, i bisa: "Supla trmpt den e tera; grita duru i bisa: 'Boso reun, i laga nos bai den e statnan forti fik.' JER 4:6 Lanta un emblema den direkshon di Sion! Buska refugio, no para ketu , pasobra Mi ta bai trese maldat for di

nrt, i gran destrukshon. JER 4:7 "Un leon a sali for di su mondi-ser, i un destrui d di nashonnan a sali; el a sali for di su lug pa hasi bo tera desol. Bo statnan lo keda ruin, sin habitante. JER 4:8 Pesei, bisti paa-di-saku, lament i grita yora, p asobra e rabia ardiente di SEOR no a kita for di nos." JER 4:9 "I lo sosod den e d ia ei," SEOR ta deklar, "ku kurason di rei i kurason di e prensnan lo faya. E sase rdotenan lo keda babuk i e profetanan lo keda asombr." JER 4:10 Anto mi a bisa: "A i, Seor DIOS! Siguramente Bo a gaa e pueblo aki i Jerusalm bon ga, bisando: 'Boso lo tin pas', mientras ku tin spada pon na nos garganta." JER 4:11 Na e tempu ei lo wr du bis na e pueblo aki i na Jerusalm: "Un bientu kayente for di e halturanan pelon ta supla den desierto, den direkshon di e yu muh di Mi pueblo--no pa bienta, ni pa limpia, JER 4:12 un bientu muchu fuerte pa esaki lo bin, ora Mi orden'. Awor l o Mi dikta sentensia tambe kontra nan. JER 4:13 "Mira, e ta avans manera nubia, i su garoshinan manera warwar; su kabainan ta mas lih ku guila. Ai di nos, pasobra n os a keda ruin!" JER 4:14 O Jerusalm, laba bo kurason kita maldat, pa bo wrdu salb. Kuantu tempu mas bo mal pensamentunan lo keda biba den bo? JER 4:15 Pasobra un b os ta anunsi for di Dan, i ta proklam maldat for di Seru Efrain. JER 4:16 "Partisi p na e nashonnan awor! Proklam na Jerusalm: 'Enemigunan ta bin for di un tera leu, i ta halsa nan bos kontra e statnan di Juda. JER 4:17 Manera hende ku ta kuida k unuku, nan ta rondon' di tur banda, pasobra el a rebeldi kontra Mi,' SEOR ta deklar. JER 4:18 Bo kondukta i bo echonan a trese e kosnan aki riba bo. Esaki ta bo mal dat. Esta marga e ta! Mira kon el a penetr bo kurason!" JER 4:19 Mi alma! Mi alma ! Mi ta den angustia! Ai mi kurason! Mi kurason ta bati duru den mi; mi no por k eda ketu, pasobra abo, O mi alma, a tende e zonidu di trmpt, e alarma di guera. JE R 4:20 Desaster riba desaster ta wrdu proklam, pasobra henter e tera a keda destro s; direpiente mi tntnan a wrdu destru, i mi kortinanan den un freg di wowo. JER 4:21 Kuantu tempu mas mi mester mira e emblema i tende e zonidu di trmpt? JER 4:22 "Pas obra Mi pueblo ta bobo. Nan no konosMi. Nan ta yunan masha tap mes, i nan no tin k omprendementu. Nan ta masha astuto den hasimentu di maldat, ma di hasi bon s nan no sa." JER 4:23 Mi a wak riba tera, i ata, e tabata sin forma i bash, i na e she lunan, i no tabatin lus. JER 4:24 Mi a wak e serunan, i ata, nan tabata tembla, i tur e seritunan tabata move bai bin. JER 4:25 Mi a wak, i ata, no tabatin ning un hende, i tur e parhanan di shelu a hui bai. JER 4:26 Mi a wak, i ata, e tera fruktfero a bira un desierto, i tur su statnan a wrdu bash abou dilanti di SEOR, dil anti di Su rabia ardiente. JER 4:27 Pasobra asina SEOR ta bisa: "Henter e tera lo bira un desolashon; tg lo Mi no ehekut un destrukshon kompleto. JER 4:28 Pa motib u di esaki e tera lo lament, i e shelunan ariba lo bira skur, pasobra Mi a papia, Mi a propon i lo Mi no repent, ni lo Mi no hal'atras." JER 4:29 Na zonidu di e ko red di kabai i e tirad di flecha tur stat ta hui bai; nan ta bai den e partinan ma s ser di mondi i ta subi pasa meimei di e barankanan; tur stat ta keda bandon, i n o tin ningun hende ta biba den nan. JER 4:30 I abo, O esun desol, kiko bo kier ha si? Maske bo bisti na skarlata, maske bo drna bo mes ku prenda di oro, maske bo p inta wowo, ta prnada bo ta hasi bo mes bunita. Bo amantenan ta odiabo; nan ta bus kabo pa mata. JER 4:31 Pasobra Mi a tende un gritu manera di un muh ku dol di part o, angustia manera di un muh ku ta duna lus na su prom yu, gritu di e yu muh di Sio n ku ta ansha pa haa rosea, i ta rk su man, bisando: "Ai di mi, pasobra mi ta desm ay dilanti di matadnan." JER 5:1 "Kana pariba-pabou den e kayanan di Jerusalm; opse rv awor i tuma nota. I buska riba su plenchinan si bo por haa n hende, si tin sikie ra n ku ta hasi hustisia, ku ta buska brdat; e ora ei lo Mi pordon'. JER 5:2 I mask e nan bisa: 'Manera SEOR ta biba,' siguramente ta huramentu falsu nan ta hasi." J ER 5:3 O SEOR, Bo wowo no ta buska brdat? Bo a suta nan, ma nan no a sinti; Bo a k aba ku nan, ma nan a nenga korekshon. Nan a hasi nan kara mas duru ku piedra; na n no kier repent. JER 5:4 E ora ei mi a bisa: "Esakinan ta e pobernan, nan ta bob o; pasobra nan no konos e kaminda di SEOR, ni e ordenansa di nan Dios. JER 5:5 Lo mi bai serka e poderosonan i papia ku nan, pasobra eseinan konos e kaminda di SEOR , i e ordenansa di

nan Dios." Ma nan tambe, di akurdo ku otro, a kibra e yugo i a rement e kadenanan. JER 5:6 Pesei un leon for di mondi-ser lo mata nan, un lobo di desierto lo destr u nan, un leopardo ta drumi lur nan statnan. Tur ku riska sali for di nan lo wrdu habrak na pida-pida, pasobra nan transgreshonnan ta hopi; nan apostasia ta oument. JER 5:7 "Pakiko Mi mester pordonbo? Bo yunan a bandonMi i a hura na esnan ku no t a dios. Ora Mi a duna nan kuminda i nan barika tabata yen, nan a komet adulterio, i nan a basha bai kas di prostituta. JER 5:8 Kabainan barika yen i apashon nan t abata. Kada un tabata relinch tras di esposa di su prhimo. JER 5:9 Mi no tin ku ka stig e pueblo aki?" SEOR ta puntra, "i riba un nashon manera esaki Mi no tin ku ve nga Mi mes?" JER 5:10 "Bai pasa dor di su kunuku di wendrif i destru, ma no hasi u n destrukshon kompleto. Ranka su ramanan kit'af, pasobra eseinan no ta di SEOR. JE R 5:11 Pasobra e kas di Israel i e kas di Juda a traishonMi," SEOR ta deklar. JER 5 :12 Nan a gaa riba SEOR, bisando: "E no! Nada malu lo bin riba nos, i nos lo no mi ra ni spada ni hamber. JER 5:13 E profetanan ta manera bientu, i e palabra no ta den nan. E kosnan ei lo sosod ku nan mes!" JER 5:14 Pesei, asina e SEOR Dios di e hrsitonan ta bisa: "Pasobra boso a papia e palabra aki, mira, Mi ta hasi Mi palab ranan bira kandela den bo boka, i e pueblo aki, palu; anto lo kaba ku nan. JER 5 :15 Mira, Mi ta bai trese un nashon for di leu kontra boso, O kas di Israel," SEO R ta deklar. "E ta un nashon poderoso, un nashon antiguo, un nashon ku bo no kono s su idioma, ni bo no por komprend loke nan ta papia. JER 5:16 Nan muchila-pa-karg a-flecha ta manera un graf habr; nan tur ta hmbernan poderoso. JER 5:17 Nan lo kab a ku bo kosecha i ku bo kuminda; nan lo kaba ku bo yu hmbernan i ku bo yu muhnan; nan lo kaba ku bo tounan di bestia chikitu i ku bo krianan di baka; nan lo kaba ku bo matanan di wendrif i ku bo palunan di figo. Ku spada nan lo destru bo statna n fortifik ku bo ta konfia aden. JER 5:18 "Ma asta den e dianan ei," SEOR ta dekla r, "lo Mi no destru boso kompletamente. JER 5:19 I lo sosod ku ora nan puntra: 'Pak iko SEOR nos Dios a hasi tur e kosnan aki ku nos?' e ora ei lo bo kontest nan: 'Me skos ku boso a bandonMi i a sirbi diosnan stranhero den boso tera, asina boso lo sirbi stranheronan den un tera ku no ta di boso.' JER 5:20 "Anunsi esaki den e ka s di Jakb, i proklam' na Juda, bisando: JER 5:21 'Tende esaki, O pueblo bobo i tap, ku tin wowo, ma no ta mira, ku tin orea, ma no ta tende. JER 5:22 Boso no tin t emor pa Mi?' SEOR ta puntra. 'Boso no ta tembla den Mi presensia? Pasobra Mi a po ne santu komo un frontera pa laman, un dekreto etrno, pa e no pasa ofer di dj. Mas ke e olanan lora bai laira, nan no por prevales; maske nan ronka, nan no por pasa ofer di dj. JER 5:23 Ma e pueblo aki tin kurason opstin i rebelde; nan a desvi i a kohe nan kaminda bai. JER 5:24 Tampoko nan no ta bisa den nan kurason: "Awor la ga nos teme SEOR nos Dios, Kende ta manda awaseru na su tempu, tantu e awaseru di hrfst komo esun di primavera, Kende ta warda pa nos e simannan stipul pa kosecha. " JER 5:25 Boso inikidatnan a kambia tur e kosnan aki, i boso piknan a stroba bos o di haa loke ta bon. JER 5:26 'Pasobra tin hmbernan malbado den Mi pueblo; nan ta lur skond manera yagd di parha; nan ta pone trampa; nan ta kohe hende. JER 5:27 M anera un kouchi yen di parha, asina nan kasnan ta yen di engao; pesei nan a bira poderoso i riku. JER 5:28 Nan ta gordo, nan ta lombra; tambe nan ta sobresal den echonan di maldat; nan no ta pleita e kaso, e kaso di e wrfano, pa nan prosper; i nan no ta defend e derecho di e pobernan. JER 5:29 Mi no mester kastig e pueblo ak i?' SEOR ta puntra. 'Riba un nashon manera esaki Mi no tin ku venga Mi mes?' JER 5:30 "Un kos spantoso i horibel a sosod den e tera: JER 5:31 e profetanan ta prof etis ku engao, i e saserdotenan ta gobern manera nan ta haa ta bon, i Mi pueblo ta g usta asina! Ma kiko boso lo hasi na fin di esaki? JER 6:1 "Hui for di meimei di Jerusalm, pa boso skapa, O yunan di Benjamin! Supla trmpt awor na Tekoa i lanta un seal riba Bt-hakerem; pasobra maldat i un gran destrukshon ta menas for di nrt. JER 6:2 Lo mi kaba ku e yu muh di Sion, esun asina bunita i delikado. JER 6:3 Wardadna n ku nan tounan di karn lo bin kontra dj, nan lo lanta nan tntnan rnt di dj, i kada u n lo tin un lug pa su tou kome. JER 6:4 "Prepar pa hasi guera kontra dj; lanta, ban atak na ora di mrdia. Ai di nos, pasobra dia ta pasa, sombra di atardi ta bira ma s largu! JER 6:5 Lanta, ban atak den anochi i destru su palasionan!"

JER 6:6 Pasobra asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Kap su palunan bash'abou, i l anta baluarte kontra Jerusalm. Esaki ta e stat ku mester wrdu kastig, pasobra ta op reshon so tin den dj. JER 6:7 Manera un pos ta tene su awa fresku, asina Jerusalm ta tene su maldat fresku. Violensia i destrukshon ta reson den dj; malesa i herida ta semper Mi dilanti. JER 6:8 Sea spirt, O Jerusalm, pa Mi no apart Mi mes for di b o, pa Mi no hasibo un desolashon, un tera sin habitante." JER 6:9 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Manera ta piki fruta ku a resta na mata di wendrif, i laga e saki keda limpi-limpi, asina nan lo buska e restante di Israel; pasa bo man den e ramanan atrobe, manera un hende ku ta piki wendrif." JER 6:10 Ku ken lo Mi papi a i duna spirtamentu, pa nan tende? Ata, nan orea ta insirkumsid, i nan no por ten de. Ata, e palabra di SEOR a bira un reproche pa nan; nan no tin delisia den dj. J ER 6:11 Ma mi ta yen di e furia di SEOR; mi no por want' aden mas. "Bash' riba e mu chanan ku ta riba kaya, i riba e reunion di hobennan; pasobra tantu esposo komo esposa lo wrdu koh prezo, e ansiano i esun hopi bieu. JER 6:12 I nan kasnan lo bir a di otro hende, huntu ku nan kunukunan i nan esposanan; pasobra lo Mi saka Mi m an kontra e habitantenan di e tera," SEOR ta deklar. JER 6:13 "Pasobra for di esna n di mas chikitu te na esnan di mas grandi, tur ta golos pa ganashi; i for di pr ofeta te saserdote, tur ta gaad. JER 6:14 Nan a gaa kura e herida di Mi pueblo, bis ando: 'Pas, pas,' ma no tin pas. JER 6:15 Nan tabatin brguensa di e abominashon k u nan a hasi? Nan no tabatin ni un tiki brguensa; nan no tabata ni sa mes kon pa tin ripara. Pesei nan lo kai huntu ku esnan ku ta kai; na e tempu ku Mi kastig na n, nan lo wrdu bent abou," SEOR ta bisa. JER 6:16 Asina SEOR ta bisa: "Para na e kam indanan i mira, i puntra pa e berehanan antiguo, unda e bon kaminda ta, i kana d en dj; i boso lo haa deskanso pa boso alma. Ma nan a bisa: 'Nos no kier kana den d j!' JER 6:17 I Mi a pone guardia riba boso, bisando: 'Skucha e zonidu di trmpt!' Ma nan a bisa: 'Nos no kier skucha.' JER 6:18 Pesei tende, O nashonnan, i komprend, O kongregashon, kiko lo bai sosod ku nan. JER 6:19 Tende, O tera! Ata, Mi ta bai trese desaster riba e pueblo aki, e fruta di nan plannan, pasobra nan no a skuc ha Mi palabranan, i tambe nan a rechas Mi lei. JER 6:20 Ku ki propsito sensia ta b in pa Mi for di Seba, i kaa dushi for di un tera leu? Boso ofrendanan kim no ta as eptabel, i boso sakrifisionan no ta agradMi." JER 6:21 Pesei, asina SEOR ta bisa: "Mira, lo Mi pone piedranan-di-trompek dilanti di e pueblo aki. I nan lo trompek r iba nan, tatanan i yu hmbernan huntu; bisia i amigu lo peres." JER 6:22 Asina SEOR t a bisa: "Ata, un pueblo ta bin for di e tera di nrt, i un gran nashon lo wrdu spirt for di partinan leu di mundu. JER 6:23 Nan ta kohe bog i spada; nan ta kruel i s in miserikrdia. Nan bos ta ronka manera laman, i nan ta kore riba kabai, bist mane ra un hmber prepar pa bataya kontra bo, O yu muh di Sion!" JER 6:24 Nos a haa e noti sia; nos mannan ta slap. Angustia a gara nos, dol manera di un muh na ora di parto . JER 6:25 No sali bai den kunuku i no kana riba kaminda, pasobra e enemigu tin spada; tin teror tur kaminda. JER 6:26 O yu muh di Mi pueblo, bisti paa-di-saku i lora abou den shinishi. Tene rou manera pa un niko yu, un lamentashon hopi amargo . Pasobra direpiente e destruid lo bin riba nos. JER 6:27 "Mi a hasibo un saminad i un analisad entre Mi pueblo, asina ku bo por konos i samin nan kaminda." JER 6:28 Nan tur ta hende masha-masha rebelde, ku ta kana rnt manera hasid di redu. Nan ta brns i heru; nan ta korump, nan tur! JER 6:29 E blaasbalgnan ta supla fuerte; kan dela ta dirti chumbu; en bano nan ta sigui refin, ma e malbadonan no por wrdu sepa r. JER 6:30 Nan ta wrdu yam plata rechas, pasobra SEOR a rechas nan. JER 7:1 E palabr di SEOR ku a yega na Jeremias, bisando: JER 7:2 "Para na entrada di e kas di SEOR i proklam ayanan e palabra aki, i bisa: 'Tende e palabra di SEOR, boso tur di Jud a ku ta pasa dor di e entradanan aki pa bin ador SEOR!'" JER 7:3 Asina e SEOR di ehr sitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Koreg boso kondukta i boso echonan, i lo Mi laga boso biba den e lug aki. JER 7:4 No konfia den palabranan engaoso ku ta bisa: 'Esaki ta e tmpel di SEOR, e tmpel di SEOR, e tmpel di SEOR.' JER 7:5 Pasobra si di dat boso koreg boso kondukta i boso echonan, si di brdat boso praktik hustisia un k u otro,

JER 7:6 si boso no oprim e stranhero, e wrfano f e biuda, i no drama sanger inosent e den e lug aki, ni sigui tras di otro diosnan, pa no perhudik boso mes, JER 7:7 e ora ei Ami lo laga boso biba den e lug aki, den e tera ku Mi a duna boso tatanan pa semper i semper. JER 7:8 Mira, boso ta konfia den palabranan engaoso ku no ta di probecho. JER 7:9 "Boso kier hrta, mata, komet adulterio, hasi huramentu falsu i ofres sakrifisionan na Baal, i sigui tras di otro diosnan ku boso no tabata ko nos, JER 7:10 anto bin para Mi dilanti den e kas aki ku ta wrdu yam na Mi nmber, i b isa: 'Nos a wrdu libr!'--pa asina boso por hasi tur e abominashonnan aki? JER 7:11 E kas aki, ku ta wrdu yam na Mi nmber, a bira un kueba di ladron den boso bista? M ira, Ami, Ami mes a mira esaki," SEOR ta bisa. JER 7:12 "Ma bai awor na Mi lug ku tabata keda na Silo, kaminda na prinsipio Mi a stables Mi nmber, i mira kiko Mi a hasi kun pa motibu di e maldat di Mi pueblo Israel. JER 7:13 I awor, pasobra boso a hasi tur e kosnan aki," SEOR ta deklar, "i Mi a papia ku boso, a lanta tur dia tempran papia ku boso, ma boso no a tende, i Mi a yama boso, ma boso no a kontes t, JER 7:14 pesei lo Mi hasi ku e kas ku ta wrdu yam na Mi nmber, den kual boso ta k onfia, i ku e lug ku Mi a duna boso i boso tatanan, manera Mi a hasi ku Silo. JER 7:15 Lo Mi tira boso for di Mi bista, manera Mi a hasi ku tur boso rumannan, he nter e desendensia di Efrain. JER 7:16 "I pa loke t'abo, no hasi orashon pa e pu eblo aki, no roga ni suplik pa nan, i no bin intersed serka Mi, pasobra Mi no ta t endebo. JER 7:17 Bo no ta mira kiko nan ta hasi den e statnan di Juda i den e ka yanan di Jerusalm? JER 7:18 E muchanan ta piki palu i e tatanan ta pega kandela, i e muhnan ta prepar mansa pa traha bolo pa e reina di shelu; nan ta basha ofrenda nan di bibida pa otro diosnan, pa probokMi. JER 7:19 Ta Ami nan ta probok?" SEOR ta puntra. "No ta nan mes nan ta probok, pa nan mes brguensa?" JER 7:20 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Ata, Mi rabia i Mi furia lo wrdu dram riba e lug aki, riba hend e i riba bestia, riba e palunan di kunuku i riba e fruta di tera; esei lo kima s in wrdu pag." JER 7:21 Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Pone boso ofrendanan kim huntu ku boso sakrifisionan i kome karni. JER 7:22 Pasobra Mi no a papia ku boso tatanan, ni a duna mandamentu tokante di ofrendanan kim i sak rifisionan dia ku Mi a saka nan for di tera di Egipto. JER 7:23 Ma esaki ta loke Mi a orden nan, bisando: 'Obedes Mi bos i lo Mi ta boso Dios i boso lo ta Mi pueb lo; i boso lo kana den henter e kaminda ku Mi ta orden boso, pa bai bon ku boso.' JER 7:24 Sinembargo, nan no a obedes ni a inklin nan orea, ma a kana segun nan me s konseho i den e kapricho di nan kurason malbado, i nan a bai atras i no dilant i. JER 7:25 For di e dia ku boso tatanan a sali for di tera di Egipto te dia dja we, Mi a manda tur Mi sirbidnan, e profetanan, serka boso, a lanta tur dia tempra n manda nan. JER 7:26 Sinembargo, nan no a tende na Mi, ni a inklin nan orea, ma a hasi nan nk steif. Nan a hasi mas maldat ku nan tatanan. JER 7:27 "I abo lo pap ia tur e palabranan aki ku nan, ma nan lo no tende na bo. Lo bo yama nan, ma nan lo no kontestbo. JER 7:28 I lo bo bisa nan: 'Esaki ta e nashon ku no a obedes e b os di SEOR nan Dios, ni a asept korekshon. Brdat a peres i a wrdu kit for di nan boka JER 7:29 Krta kita bo kabei tir'af, i kumins un lamentashon riba e halturanan pelo n; pasobra SEOR a rechas i a bandon e generashon di Su furia.' JER 7:30 "Pasobra e yunan di Juda a hasi loke ta malu den Mi bista," SEOR ta deklar. "Nan a pone nan k osnan repugnante den e kas ku ta wrdu yam na Mi nmber, pa kontamin'. JER 7:31 I nan a lanta e lugnan haltu di Tofet, ku ta keda den Vaye di Bn-hinom, pa kima nan yu hm bernan i nan yu muhnan den kandela, loke Mi no a orden, ni a bin den Mi pensamentu . JER 7:32 Pesei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku esaki lo no wrdu yam To fet, ni Vaye di Bn-hinom mas, ma Vaye di Matansa; pasobra nan lo dera hende den T ofet, pasobra no tin otro lug. JER 7:33 I e kadavernan di e pueblo aki lo bira ku minda pa e parhanan di shelu i pa e bestianan di mondi; i ningun hende lo no spa nta nan pa nan bai. JER 7:34 E ora ei lo Mi pone un fin na e bos di goso i e bos di alegria, e bos di bridehm i e bos di brit den e statnan di Juda i den e kayanan di Jerusalm; pasobra e tera lo bira un ruina.

JER 8:1 "Na e tempu ei," SEOR ta deklar, "nan lo saka wesu di e reinan di Juda, we su di su prensnan, wesu di e saserdotenan, wesu di e profetanan i wesu di e habi tantenan di Jerusalm, for di nan graf. JER 8:2 I nan lo plama nan dilanti di solo i luna i dilanti di henter e ehrsito di shelu ku nan tabata stima i sirbi, ku na n tabata sigui tras di dj i ku nan tabata buska i ador. E wesunan lo no wrdu rekoh n i der; nan lo ta manera mst riba superfisio di tera. JER 8:3 Henter e restante di e generashon malbado aki, ku ta keda den tur e lugnan kaminda ku Mi a oblig nan pa bai, lo skohe morto na lug di bida," e SEOR di ehrsitonan ta deklar. JER 8:4 "I lo bo bisa nan: 'Asina SEOR ta bisa: "Hende sa kai sin bolbe lanta? Of desvi sin repe nt? JER 8:5 Pakiko anto e pueblo aki di Jerusalm ta ketu bai den apostasia? Nan ta tene duru na engao; nan ta nenga di bolbe. JER 8:6 Mi a tende i a skucha, ma nan a papia loke no ta korekto; ningun hende no a repent di su maldat, bisando: 'Kik o mi a hasi?' Kada un a kohe su mes rumbo, manera un kabai ku ta kore enfrent bat aya. JER 8:7 Asta oyevar ku ta bula na shelu konos su temporadanan, i trteldif i so uchi sa ki tempu nan mester bin; ma Mi pueblo no konos e ordenansa di SEOR. JER 8: 8 "Kon boso por bisa: 'Nos ta sab, i e lei di SEOR ta ku nos'? Ma ata, e pn engaoso di e eskribanan a hasi esaki bira mentira. JER 8:9 E sabnan ta wrdu brongos; nan ta keda desmay i koh den trampa; ata, nan a rechas e palabra di SEOR; anto ki sorto di sabiduria nan tin? JER 8:10 Pesei lo Mi duna nan esposa na otro hmber, nan kunuk unan na otro doo; pasobra for di esun di mas chikitu te na esun di mas grandi, tu r ta golos pa ganashi; for di profeta te saserdote, tur ta praktik engao. JER 8:11 I nan ta gaa kura herida di e yu muh di Mi pueblo, bisando: 'Pas, pas,' ma no tin pas. JER 8:12 Nan tabatin brguensa pa motibu di e abominashon ku nan a hasi? Por sierto nan no tabatin brguensa, nan no tabata sa kon pa tin ripara; pesei nan lo kai huntu ku esnan ku ta kai; na e tempu di nan kastigu nan lo wrdu bent abou," S EOR ta deklar. JER 8:13 "Siguramente lo Mi kohe nan bai kun," SEOR ta deklar; "lo no tin wendrif na mata di wendrif, lo no tin figo na palu di figo, i e blachinan lo s eka; i loke Mi a duna nan lo pasa nan forbei."'" JER 8:14 Pakiko nos ta sinta prn ada? Boso reun, i laga nos drenta e statnan fortifik, i laga nos muri ayanan; paso bra SEOR nos Dios a destin nos pa peres, i a duna nos awa venen pa bebe, pasobra nos a peka kontra SEOR. JER 8:15 Nos tabata spera pas, ma no a bin nada bon; un temp u pa kura, ma ata, teror! JER 8:16 For di Dan por tende e snifmentu di su kabaina n; ora ku e kabainan ta relinch henter tera ta sakud; pasobra nan ta bin devor e te ra i su plenitut, e stat i su habitantenan. JER 8:17 "Pasobra, mira, Mi ta manda kolebra kontra boso, kolebra venenoso ku enkantad no por domin, i nan lo morde bo so," SEOR ta deklar. JER 8:18 No tin remedi pa mi tristesa; mi kurason ta kibr den mi. JER 8:19 Skucha e gritu di e yu muh di mi pueblo for di un tera leu: "SEOR no ta na Sion? Su Rei no ta den dj?" "Pakiko nan a probokMi ku nan imagennan grab, ku d olonan stranhero?" JER 8:20 "Kosecha a pasa, zomer a yega na su fin, i nos no ta salb." JER 8:21 Pa motibu di e kiebra di e yu muh di mi pueblo, ami ta kibr; mi ta lament; spantu a poder di mi. JER 8:22 No tin unguente na Galaad? No tin dkter ein an? Pakiko anto sal di e yu muh di mi pueblo no a wrdu restor? JER 9:1 O ku mi kabes tabata awa, i mi wowo un fuente di lgrima, ku mi por a yora di dia i anochi pa e mortonan di e yu muh di mi pueblo! JER 9:2 O ku mi por tabatin un posada pa biah ero den desierto, ku mi por a laga mi pueblo, i bai for di nan! Pasobra nan tur ta adltero, un trupa di hende traishonero. JER 9:3 "Nan ta span nan lenga manera nan bog; mentira ta prevales den e tera, i no brdat, pasobra nan ta bai di maldat pa maldat, i nan no konosMi," SEOR ta deklar. JER 9:4 "Laga tur hende tene kuidou k u su prhimo i no konfia ningun ruman, pasobra tur ruman ta trata ku astusia i tur prhimo ta kana rnt hasi redu. JER 9:5 I tur hende ta gaa su prhimo i no ta papia brd at. Nan a kustumbr nan lenga di papia mentira; nan ta kansa nan mes dor di komet i nikidat. JER 9:6 Bo lug di biba ta meimei di engao; pa motibu di engao nan ta nenga di rekonosMi," SEOR ta deklar. JER 9:7 Pesei, asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "M ira, lo Mi refin nan i tst nan; pasobra kiko mas Mi por hasi pa e yu muh di Mi pueb lo?

JER 9:8 Nan lenga ta un flecha mortal; e ta papia mentira; ku su boka un hende t a papia di pas ku su prhimo, ma paden e ta pone un trampa p'. JER 9:9 Lo Mi no kas tig nan pa e kosnan aki?" SEOR ta deklar. "Lo Mi no venga Mi mes riba un nashon asi na? JER 9:10 "Lo Mi yora i lament pa e serunan, i kanta un kantika di rou pa e lu gnan di yerba brd den desierto, pasobra esakinan ta keda bandon; ningun hende ta pas a dor di nan; i gritu di baka no ta wrdu tend mas. Tantu e parhanan di shelu komo e bestianan a hui; nan tur a bai. JER 9:11 "Lo Mi hasi Jerusalm un monton di ruin a, un lug pa chakl biba aden; i lo Mi hasi e statnan di Juda un desolashon, sin ha bitante." JER 9:12 Ken ta e hende sab ku por komprend esaki? I ken ta esun ku e bo ka di SEOR a papia kun, pa e por deklar esaki? Pakiko e tera ta ruin, bash manera des ierto ku ningun hende no ta pasa dor di dj? JER 9:13 I SEOR a bisa: "Pasobra nan a bandon Mi lei ku Mi a pone nan dilanti, i no a obedes Mi bos, ni a kana segun Mi lei, JER 9:14 ma a kana segun e kapricho di nan kurason i a sigui tras di e Baal nan, manera nan tatanan a sia nan," JER 9:15 pesei, asina e SEOR di ehrsitonan, e D ios di Israel, ta bisa, "mira, lo Mi aliment nan, e pueblo aki, ku apsintus i dun a nan awa venen pa bebe. JER 9:16 I lo Mi plama nan meimei di e nashonnan ku ni n an ni nan tatanan tabata konos; i lo Mi manda spada tras di nan te ora ku Mi kaba ku nan." JER 9:17 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Konsider i laga yama e muhna n yorad, pa nan bin; manda buska esnan ku ta yora mas mih, pa nan bin! JER 9:18 La ga nan hasi lih i kumins lament pa nos, pa nos wowo por yena ku lgrima, i ku awa por basha for di nos wowo. JER 9:19 Pasobra for di Sion por tende gritu di lamentas hon: 'Esta ruin nos a keda! Mira kon grandi nos brguensa ta; nos mester a bandon e tera, pa motibu ku nan a benta nos kasnan abou.'" JER 9:20 Boso, muhnan, skucha a wor e palabra di SEOR, i laga boso orea risib e palabra di Su boka; sia boso yu muhn an kon pa lament; kada un sia su prhimo un kantika di rou. JER 9:21 Pasobra morto a pasa dor di nos bentananan; el a drenta nos palasionan pa kaba ku e muchanan ku ta riba kaya, i ku e hobennan ku ta riba e plenchinan di stat. JER 9:22 Bisa na n: "Asina SEOR ta deklar: 'Kadaver di hmbernan lo kai manera mst riba tereno habr, i manera boh tras di kosechad, ma ningun hende lo no rekoh nan.'" JER 9:23 Asina SEOR ta bisa: "No laga un hende sab gaba di su sabiduria, i no laga e hende poderoso g aba di su poder; no laga un hende riku gaba di su rikesa, JER 9:24 ma laga esun ku ta gaba, gaba den esaki, ku e ta komprend i konosMi, ku Ami ta SEOR, Kende ta mu stra miserikrdia, huisio i hustisia riba tera; pasobra Mi tin delisia den e kosna n aki," SEOR ta deklar. JER 9:25 "Ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku lo Mi k astig tur ku ta sirkumsid i tg insirkumsid-JER 9:26 Egipto, Juda, Edm i e yu hmbernan di Amon i Moab, i tur esnan ku ta biba den desierto, ku ta pela e kabei na banda di nan kabes; pasobra tur e nashonnan ta insirkumsid, i henter e kas di Israel t a insirkumsid di kurason." JER 10:1 Skucha e palabra ku SEOR ta papia ku bo, O kas di Israel. JER 10:2 Asina SEOR ta bisa: "No sia e kustumbernan di e nashonnan, i no spanta pa e sealnan di e shelunan, maske e nashonnan ta morto spant pa nan; JER 10:3 pasobra kustumber di e pueblonan ta banidat; nan ta kap un palu den mondiser, i ku su hrmnt un hmber di ofishi ta krta un forma den dj. JER 10:4 Nan ta drn' lata i oro; nan ta pegu' ku klabu i martiu, pa e no knter. JER 10:5 Nan ta manera un spantaparha den kunuku di knkmber, i nan no por papia; nan mester wrdu karg, paso bra nan no por kana! No tene miedu di nan, pasobra nan no por hasi ningun dao, ni nan no por hasi nada bon." JER 10:6 No tin ningun manera Bo, O SEOR; grandi Bo t a, i Bo nmber ta grandi den poder. JER 10:7 Ken lo no tin temor di Bo, O Rei di n ashonnan? Di brdat, Bo meres esaki! Pasobra entre tur e hendenan sab di e nashonnan i den tur nan reinonan, no tin ni un manera Bo. JER 10:8 Ma nan tur ta sin sint i bobo den nan siansa bano-- nan dolo ta pida palu! JER 10:9 Nan ta trese plata ba t for di Tarsis, i oro for di Ufaz, e obra di un hmber di ofishi i di man di un pl at; nan bist ta kol lila i prpura; tur esaki ta e obra di hende eksperto. JER 10:10 Ma SEOR ta e Dios brdadero; E ta e Dios bibu i e Rei etrno. Ora ku E rabia, tera ta sakud, i e nashonnan no por soport Su indignashon. JER 10:11 Asina lo bo bisa nan : "E diosnan ku no a traha e shelunan i tera lo peres for di riba tera i for di b ou di e

shelunan." JER 10:12 Ta El a traha tera ku Su poder, El a stables mundu ku Su sab iduria; i ku Su konosementu El a span e shelunan. JER 10:13 Ora ku E laga Su bos reson, tin un tumulto di awanan den e shelunan, i E ta hasi e nubianan lanta for di e fin di tera; E ta traha strena pa awaseru, i ta trese bientu for di Su deps itonan. JER 10:14 Tur hende ta sin sint, sin komprendementu; tur plat ta keda na br guensa pa motibu di nan dolonan; pasobra nan imagennan bash ta engaoso, i no tin ro sea den nan. JER 10:15 Nan ta sin balor, kos ridkulo; na tempu di nan kastigu nan lo peres. JER 10:16 E porshon di Jakb no ta manera esakinan, pasobra E ta Esun ku ta traha tur kos, i Israel ta e tribu di Su erensia; e SEOR di ehrsitonan ta Su nm ber. JER 10:17 Hisa bo bnder for di suela, abo ku ta biba rondon pa enemigunan! JE R 10:18 Pasobra asina SEOR ta bisa: "Ata, e biaha aki Mi ta bai zwai e habitanten an di e tera tir'af, i lo Mi aflig nan pa nan sinti." JER 10:19 Ai di mi, pa motib u di mi fraktura! Mi herida ta inkurabel. Ma mi a bisa: "Di brdat, esaki ta un ma lesa, i mi tin ku soport'." JER 10:20 Mi tnt a keda destru, i tur mi kabuyanan ta k ibr; mi yu hmbernan a bai for di mi i nan no t'ei mas. No tin ni un pa span mi tnt atrobe, ni pa kolog mi kortinanan. JER 10:21 Pasobra e wardadnan ta sin sint i nan no a buska SEOR; pesei nan no a prosper, i henter nan tou ta plam. JER 10:22 Tende un rumor! At' ta bin-- un gran boroto for di e tera di nrt-- pa hasi e statnan di Juda un desolashon, un lug pa chakl biba aden. JER 10:23 O SEOR, mi sa ku e kaminda di hende no ta di dj mes; tampoko no ta keda na hende pa dirig su pasonan. JER 10 :24 Koregmi, O SEOR, ma ku huisio; no ku Bo rabia, pa Bo no kaba ku mi. JER 10:25 Drama Bo furia riba e nashonnan ku no konosBo, i riba e famianan ku no ta invok Bo nmber, pasobra nan a devor Jakb; nan a devor' i a kaba kun, i a laga su lug di biba eda desol. JER 11:1 E palabra ku a yega na Jeremias for di SEOR, bisando: JER 11:2 "Skucha e palabranan di e aliansa aki i papia ku e hmbernan di Juda i ku e habit antenan di Jerusalm, JER 11:3 i bisa nan: 'Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: "Maldishon ta e hende ku no ta obedes e palabranan di e aliansa aki, JER 11:4 ku M i a orden boso antepasadonan tempu ku Mi a saka nan for di tera di Egipto, for di e frnu di heru, bisando: 'Skucha Mi bos i hasi segun tur loke Mi ta orden boso; a sina boso lo ta Mi pueblo i Ami lo ta boso Dios,' JER 11:5 pa konfirm e huramentu ku Mi a hura boso antepasadonan, pa duna nan un tera ku tin lechi i miel na abu ndansia, manera ta awe."'" Anto mi a kontest: "Amn, O SEOR." JER 11:6 I SEOR a bisam i: "Proklam tur e palabranan aki den e statnan di Juda i den e kayanan di Jerusalm , bisando: 'Skucha e palabranan di e aliansa aki i kumpli ku nan. JER 11:7 Pasob ra bes tras bes Mi a spirta boso tatanan, tempu ku Mi a saka nan for di tera di E gipto, i te dia djawe ainda Mi ta spirta nan, bisando: "Skucha Mi bos." JER 11:8 Sinembargo, nan no a obedes ni a inklin nan orea, ma kada un a kana segun e kapric ho di su mes kurason malbado. Pesei Mi a trese riba nan tur e palabranan di e al iansa aki, ku mi a orden nan pa kumpli kun, ma nan no a kumpli kun.'" JER 11:9 E or a ei SEOR a bisami: "Un kmplt a wrdu ha entre e hmbernan di Juda i entre e habitante di Jerusalm. JER 11:10 Nan a bolbe na e inikidatnan di nan antepasadonan, kenden an a nenga di tende na Mi palabranan, i nan a sigui tras di otro diosnan pa sirb i nan. E kas di Israel i e kas di Juda a kibra Mi aliansa ku Mi a sera ku nan ta tanan." JER 11:11 Pesei, asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai trese desaster riba nan, for di kual nan no por skapa. Maske nan sklama na Mi, lo Mi no skucha nan. JER 11:12 Anto e statnan di Juda i e habitantenan di Jerusalm lo bai sklama na e diosnan, na kendenan nan ta kima sensia, ma siguramente eseinan lo no salba nan den tempu di nan desaster. JER 11:13 Pasobra boso diosnan ta mes tantu ku boso statnan, O Juda; i e altarnan ku boso a lanta pa e kos brgonsoso, e altarnan pa k ima sensia na Baal, ta mes tantu ku e kayanan di Jerusalm. JER 11:14 "Pesei, no p idi pa e pueblo aki, ni sklama ni hasi orashon pa nan, pasobra lo Mi no skucha o ra nan sklama na Mi pa motibu di nan desaster. JER 11:15 "Ki derecho Mi stim tin den Mi kas, ya ku el a hasi tantu echo di maldat? E karni santifik por skapabo di bo

desaster, di manera ku bo por regosih?" JER 11:16 SEOR a yama bo nmber: "Un palu di oleifi brd, ku bunita fruta i forma"; ku zonidu di un tumulto grandi El a send' na kandela, i su ramanan no bal nada. JER 11:17 I e SEOR di ehrsitonan, Kende a plan tabo, a pronunsi desaster kontra bo pa motibu di e maldat di e kas di Israel i di e kas di Juda, kual nan a hasi pa probokMi dor di ofres sakrifisionan na Baal. JE R 11:18 Ademas, SEOR a ponemi na haltura, i mi a haa sa esei; anto Bo a mustrami n an echonan. JER 11:19 Ma mi tabata manera un lamchi mansu ku ta wrdu hib pa mata; i mi no tabata sa ku nan a traha kmplt kontra mi, bisando: "Laga nos destru e palu huntu ku su fruta, i laga nos krt' kita for di tera di e bibunan, pa su nmber no wrd u rekrd mas." JER 11:20 Ma, O SEOR di ehrsitonan, Kende ta huzga ku hustisia, i ta s kudri e sintimentunan i e kurason, lagami mira Bo vengansa riba nan, pasobra ta na Bo mi a entreg mi kaso. JER 11:21 Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di e hendenan di Anatot, kendenan ta buskabo pa mata, bisando: "No profetis den e nmber di SEOR, pa bo no muri na nos man." JER 11:22 Pesei, asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: " Mira, Mi ta bai kastig nan! E hobennan lo muri pa medio di spada; nan yu hmbernan i yu muhnan lo muri di hamber. JER 11:23 I lo no keda ni un restante di nan, paso bra lo Mi trese desaster riba e hendenan di Anatot, den e aa di nan kastigu." JER 12:1 Bo ta semper hustu, O SEOR, ora mi trese mi kaso Bo dilanti; di brdat, lo mi kier a diskut asuntonan di huisio ku Bo: pakiko e malbado ta prosper den su kamin da? Pakiko tur esnan ku ta trata ku traishon ta biba trankil? JER 12:2 Abo a pla nta nan i nan a kria rais tambe; nan ta krese i asta ta duna fruta. Bo ta semper riba nan lepnan, ma leu for di nan kurason. JER 12:3 Ma Bo konosmi, O SEOR, Bo ta mirami; Bo ta samin e sintimentunan di mi kurason pa ku Bo. Lastra nan bai ku na n manera karn ku ta wrdu hib pa mata, i apart nan pa e dia di matansa! JER 12:4 Kuan tu tempu mas e tera mester lament i yerba di sabana marchit? Pa motibu di e maldat di esnan ku ta biba einan, bestia i parha a dispars, pasobra hende a bisa: "E lo no mira nos fin." JER 12:5 "Si bo kore huntu ku hende na pia i eseinan lagabo m orto kans, anto kon bo por kompet ku kabai? Si asta den un tera di pas bo kai, kon lo bo hasi den e mondi-ser di Jordan? JER 12:6 Pasobra asta bo ruman hmbernan i e snan di kas di bo tata, asta nan a traishonbo, asta nan a grita duru kontra bo. N o kere nan, maske kon bunita nan papia ku bo." JER 12:7 "Mi a laga Mi kas, Mi a bandon Mi erensia; Mi a entreg e stim di Mi alma den man di su enemigunan. JER 12:8 Mi erensia a bira pa Mi manera un leon den mondi-ser; el a gruaMi; pesei Mi ta od i'. JER 12:9 Mi erensia no ta pa Mi manera un parha di rapia tur pint? No tin parha di rapia kontra dj na tur banda? Bai, hunta tur e bestianan di kunuku, trese nan bin kome! JER 12:10 Hopi wardad a ruin Mi kunuku di wendrif, nan a kana trapa Mi ku nuku; nan a hasi Mi kunuku bunita bira un desolashon. JER 12:11 Nan a hasi un des olashon, tur desol e ta lament Mi dilanti; henter e tera a keda desol, pasobra ning un hende tin na kurason. JER 12:12 Destruidnan a yega riba tur e halturanan pelon den desierto, pasobra e spada di SEOR ta devor for di un punta di tera te na e ot ro; no tin pas pa ningun hende. JER 12:13 Nan a sembra trigo i a kosech sumpia; na n a kansa nan kurpa prnada. Ma tene brguensa di bo kosecha pa motibu di e rabia ar diente di SEOR." JER 12:14 Asina SEOR ta bisa tokante di Mi bisianan malbado, kende nan kier hrta e erensia ku Mi a duna Mi pueblo Israel: "Mira, Mi ta serka di rank a nan ku rais ku tur kita nan for di nan tera; i lo Mi ranka e kas di Juda ku ra is ku tur kita for di meimei di nan. JER 12:15 I lo sosod ku despues ku Mi a rank a nan ku rais ku tur, lo Mi bolbe tene kompashon ku nan; i lo Mi trese nan bk, ka da un na su erensia i kada un na su tera. JER 12:16 Anto lo sosod ku si di brdat n an kier sia e kamindanan di Mi pueblo, pa hura den Mi nmber: 'Manera SEOR ta biba,' meskos ku nan a sia Mi pueblo pa hura na Baal, e ora ei nan lo wrdu stables meimei di Mi pueblo. JER 12:17 Ma si nan no skucha, e ora ei lo Mi ranka e nashon ei k it' ku rais ku tur, i destrui," SEOR ta deklar. JER 13:1 Asina SEOR a bisami: "Bai ku mpra un faha di lino i pon' na bo sintura, ma no hink' den awa." JER 13:2 Anto mi a kumpra e faha, di akurdo ku e palabra di SEOR, i a pon' na mi sintura. JER 13:3 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi pa di dos biaha, bisando: JER 13:4 "Kohe e faha ku bo a kumpra i ku ta rnt di bo sintura, i bai mesora na Riu Eufrates, i s kond' ayanan den un

spleit den baranka." JER 13:5 Asina mi a bai skond' banda di Riu Eufrates, manera SEOR a ordenmi. JER 13:6 I a sosod ku despues di hopi dia SEOR a bisami: "Bai mesor a na Riu Eufrates i kohe for djei e faha ku Mi a ordenbo pa skonde einan." JER 13 :7 E ora ei mi a bai na Riu Eufrates i a koba, i mi a kohe e faha for di e lug ka minda mi a skond'; i at'e faha tabata tur da! E no tabata sirbi pa nada mas. JER 13 :8 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: JER 13:9 "Asina SEOR ta bisa: 'Na e mesun manera lo Mi destru e orguyo di Juda i e gran orguyo di Jerusalm. JER 13:10 Laga e pueblo malbado aki, ku ta nenga di skucha Mi palabranan, ku ta kan a segun e kapricho di nan mes kurason i ta sigui tras di otro diosnan pa sirbi n an i pa big dilanti di nan, ta meskos ku e faha aki ku no ta sirbi pa nada mas. J ER 13:11 Pasobra meskos ku un faha ta pega na sintura di un hende, asina Mi a ha si henter e kas di Israel i henter e kas di Juda pega na Mi, pa nan ta un pueblo pa Mi, pa fama, pa alabansa i pa gloria; ma nan no a skucha,' SEOR ta deklar. JER 13:12 "Pesei, bisa nan e palabra aki: 'Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: "T ur butishi mester wrdu yen ku bia."' I ora nan bisabo: 'Nos no sa masha bon ku tur butishi mester wrdu yen ku bia?' JER 13:13 e ora ei bisa nan: 'Asina SEOR ta bisa: " Mira, Mi ta bai yena tur habitante di e tera aki ku buracheria--e reinan ku ta s inta pa David riba su trono, e saserdotenan, e profetanan i tur habitante di Jer usalm! JER 13:14 I lo Mi dal nan un kontra otro, tatanan i yu hmbernan tur huntu," SEOR ta deklar. "Lo Mi no tene piedat, ni duele ni kompashon, ma lo Mi destru nan. "'" JER 13:15 Skucha i paga tino, no sea arogante, pasobra SEOR a papia. JER 13:1 6 Duna gloria na SEOR boso Dios prom ku E trese skuridat, i prom ku boso pia trompe k riba e serunan skur, i mientras ku boso ta spera riba klaridat, E ta hasi esaki bira skuridat profundo i ta hasi bira tiniebla. JER 13:17 Ma si boso no kier sku cha esaki, mi alma lo yora den sekreto pa motibu di boso orguyo; mi wowonan lo y ora amrgamente i basha lgrima, pasobra e tou di SEOR a wrdu kaptur. JER 13:18 Bisa re i i reina mama: "Baha for di boso trono, pasobra boso korona bunita a kai for di boso kabes." JER 13:19 E statnan di Negv a wrdu ser, i no tin ningun hende pa habr i nan; henter Juda a wrdu hib den eksilio, kompletamente hib den eksilio. JER 13:20 "Hisa boso kara i wak esnan ku ta bin for di nrt. Unda e tou ta ku a wrdu dun na b o, bo karnnan bunita? JER 13:21 Kiko lo bo bisa ora ku E nombra kompaeronan di ant es, ku bo mes a sia, pa manda riba bo? Dol lo no serabo manera dol di un muh na ora di parto? JER 13:22 I si bo bisa den bo kurason: 'Pakiko e kosnan aki a sosod ku mi?' Pa motibu di e magnitut di bo inikidat bo sayanan a wrdu kit i bo hilchinan a keda bisto. JER 13:23 Un etiope por kambia su kueru f un leopardo su manchanan? E ora ei boso tambe por hasi loke ta bon, boso ku ta kustumbr di hasi malu. JER 1 3:24 "Pesei lo Mi plama nan manera yerba seku ku ta bula bai ku bientu di desier to. JER 13:25 Esaki ta bo suerte, e porshon ku Mi a midi pa bo," SEOR ta deklar, " pasobra bo a lubidMi i a konfia den mentira. JER 13:26 Asina tambe Mi mes a hisa bo sayanan tapa bo kara kun, pa hende mira bo brguensa. JER 13:27 Pa loke ta bo ad ulterionan i bo relinchanan, e maldat di bo prostitushon riba e serunan den kunu ku, Mi a mira bo abominashonnan. Ai di bo, O Jerusalm! Kuantu tempu mas lo bo ked a impuru?" JER 14:1 Loke a yega na Jeremias komo e palabra di SEOR tokante di e s ekura: JER 14:2 "Juda ta lament, i su portanan ta kolog. E hendenan ta sinta abou na suela ta tene rou, i e klamor di Jerusalm a subi bai ariba. JER 14:3 I nan nob elnan a manda nan sirbidnan pa buska awa; nan a yega na e rembaknan i no a haa awa . Nan a bolbe ku purn bash; nan a keda na brguensa i a sinti nan mes umiy, i nan a t apa nan kabes. JER 14:4 Tera a sker, pasobra no tin awaseru riba tera; kunukeron an a keda na brguensa; nan a tapa nan kabes. JER 14:5 Asta e bin den mondi a wrp i a bandon su yu, pasobra no tin yerba. JER 14:6 Burikunan di mondi ta para riba se runan pelon; nan ta snif bientu meskos ku chakl; nan wowo ta bira skur, pasobra no tin yerba. JER 14:7 "Maske nos inikidatnan ta testigu kontra nos, aktua, O SEOR, pa kousa di Bo nmber! Di brdat, nos apostasia ta grandi, nos a peka kontra Bo. JER 14:8 Abo, Speransa di Israel, su Salbador den tempu di angustia, pakiko Bo ta m anera un stranhero den e tera, f

manera un biahero ku a span su tnt pa pasa nochi? JER 14:9 Pakiko Bo ta manera un hmber desanim, manera un hmber poderoso ku no por salba? O SEOR, tg Bo ta meimei di nos, i nos ta wrdu yam na Bo nmber; no bandon nos!" JER 14:10 Asina SEOR ta bisa toka nte di e pueblo aki: "Nan tabata gusta kana dwal; no a import nan na unda nan pia tabata hiba nan. Pesei SEOR no ta asept nan; awor E lo krda nan inikidat i kastig n an piknan." JER 14:11 Asina SEOR a bisami: "No hasi orashon pa bienestar di e pueb lo aki. JER 14:12 Ora nan yuna, lo Mi no skucha nan klamor. I ora nan ofres ofren da kim i ofrenda di mainshi, lo Mi no asept nan. Alkontrario, Mi ta bai kaba ku na n pa medio di spada, hamber i pst." JER 14:13 Ma mi a bisa: "Ai, Seor DIOS! At'e p rofetanan ta bisa nan: 'Boso lo no mira spada, ni boso lo no pasa hamber, ma Ami lo duna pas brdadero den e lug aki.'" JER 14:14 Anto SEOR a bisami: "E profetanan ta profetis mentira den Mi nmber. Mi no a manda nan, ni a duna nan rdu, ni a papia ku nan; un vishon falsu, adivinashon, kos sin ningun balor i desepshon di nan me s mente nan ta profetis na boso. JER 14:15 Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di e profetanan ku ta profetis den Mi nmber, sin ku ta Ami a manda nan, i ku tg ta sigui bisa: 'Lo no tin ni spada ni hamber den e tera aki.' Pa medio di spada i hamber e profetanan ei lo yega na nan fin! JER 14:16 E pueblo tambe, na kende nan ta p rofetis, lo keda bent abou den e kayanan di Jerusalm, pa motibu di hamber i spada. Lo no tin ningun hende pa dera nan--ni nan, ni nan esposanan, ni nan yu hmbernan, ni nan yu muhnan, pasobra lo Mi basha nan mes maldat riba nan. JER 14:17 "I abo lo bisa nan e palabra aki: 'Laga lgrima basha for di mi wowo di dia i anochi sin stp; pasobra e yu muh birgen di mi pueblo a wrdu destros ku un sla duru, ku un herid a masha infekt mes. JER 14:18 Si mi bai paf di stat, mi ta mira esnan mat ku spada! Of si mi bai den stat, mi ta mira esnan ku ta malu pa motibu di hamber! Pasobra tantu profeta komo saserdote ta dwal rnt den un tera ku nan no konos.'" JER 14:19 Bo a rechas Juda kompletamente? Bo a abores Sion? Pakiko Bo a dal nos di tal mane ra ku no tin kura mas pa nos? Nos tabata spera pas, ma nada bon no a bin, i temp u pa kura, ma ata, teror! JER 14:20 O SEOR, nos ta rekonos nos maldat, e inikidat di nos tatanan, pasobra nos a peka kontra Bo. JER 14:21 No despresi nos pa kousa di Bo mes nmber; no desonr e trono di Bo gloria; rekrd, i no anul Bo aliansa ku nos. JER 14:22 Tin sikiera n entre e dolonan di e nashonnan ku ta duna awaseru? Of e sh elunan por duna yobida? No ta Abo, O SEOR nos Dios? Pesei nos ta spera den Bo, pa sobra ta Abo ta Esun ku a hasi tur e kosnan aki. JER 15:1 E ora ei SEOR a bisami: "Ni maske Moiss i Samuel lo a bin para Mi dilanti, Mi kurason lo no a keda konmo v pa e pueblo aki; kore ku nan for di Mi presensia i laga nan bai! JER 15:2 I lo t'asina ku ora nan puntrabo: 'Na unda nos lo bai?' E ora ei kontest nan: 'Asina S EOR ta bisa: "Esnan destin pa morto, na morto; esnan destin pa spada, na spada; esn an destin pa hamber, na hamber; i esnan destin pa koutiverio, na koutiverio."' JER 15:3 "I lo Mi manda kuater sorto di destrukshon riba nan," SEOR ta deklar: "spada pa mata, kach pa lastra bai kun, parha di shelu i bestia di mondi pa devor i destr u. JER 15:4 I lo Mi hasi nan un opheto di horor meimei di tur e reinonan di tera pa motibu di Manass, yu hmber di Ezekias, rei di Juda, pa loke el a hasi na Jerusa lm. JER 15:5 "Pasobra ken lo tin duele di bo, O Jerusalm, f ken lo tene rou pa bo, f ken lo para pa puntra kon ta bai ku bo? JER 15:6 Abo a bandonMi," SEOR ta deklar, "Bo ta sigui bai atras. Pesei lo Mi saka Mi man kontra bo i destrubo; Mi ta kans d i repent! JER 15:7 Lo Mi bienta nan ku un frki-pa-bienta, na e portanan di e stat di e tera; lo Mi kita nan yunan for di nan, lo Mi destru Mi pueblo; nan no a bira for di nan kamindanan. JER 15:8 Nan biudanan lo bira mas numeroso Mi dilanti ku santu di laman; mrdia lo Mi manda un destruid kontra nan, kontra mama di un hoben . Di glpi lo Mi trese angustia i teror riba dj. JER 15:9 Esun ku a haa shete yu ta bira swak, i ta hala su ltimo rosea; su solo a drenta mientras ku tabata di dia a inda; el a wrdu brongos i umiy. Asina lo Mi entreg nan sobrebibientenan na spada dil anti di nan enemigunan," SEOR ta deklar. JER 15:10 Ai di mi, mi mama, ku bo a pone mi na mundu, un hmber ku henter e tera ta lucha kontra dj i ta pleita kun! Nunka mi a duna fiansa, ni nunka hende a fiami plaka; tg tur ta maldishonmi. JER 15:11 SEOR a bisa: "Siguramente lo Mi librabo pa bon; siguramente lo Mi hasi e enemigu bin pidibo yudansa

den tempu di desaster i den tempu di angustia. JER 15:12 "Hende por kibra heru, heru for di nrt, f brns? JER 15:13 Bo rikesa i bo tesoronan lo Mi duna komo botn sin preis, pa motibu di tur bo piknan den henter bo teritorio. JER 15:14 E ora ei lo Mi hasibo sirbid di bo enemigunan na un tera ku bo no konos, pasobra Mi rabia lo sende un kandela ku lo kima boso." JER 15:15 O SEOR, Abo ku sa, krda riba mi i kui dami, i tuma vengansa pa mi riba esnan ku ta prsigumi. Den Bo pasenshi, no kita mi bida; sabi ku ta pa Bo kousa mi ta soport reproche. JER 15:16 Bo palabranan a wrd u ha i mi a kome nan, i Bo palabranan a bira un goso pa mi i e delisia di mi kuras on; pasobra mi a wrdu yam na Bo nmber, O SEOR Dios di ehrsitonan. JER 15:17 Mi no a s inta huntu ku esnan ku ta hasi bofon, ni mi no a regosih. Mi tabata sinta mi so, pasobra Bo man tabata riba mi, i Bo a yenami ku indignashon. JER 15:18 Pakiko no tin fin na mi dol, i mi herida ta inkurabel i no kier sera? Lo Bo ta pa mi maner a un korida di awa ku bo no por konfia, manera awa ku bo no por depend di dj? JER 15:19 Pesei, asina SEOR ta bisa: "Si bo bolbe, e ora ei lo Mi restorbo; lo bo para Mi dilanti; i si bo separ loke ta presioso for di loke ta sin balor, lo bo ta Mi bosero. Nan s por bin serka bo, ma abo no mester bai serka nan. JER 15:20 Anto l o Mi hasibo un muraya-di-brns fortifik pa e pueblo aki; i maske nan lucha kontra b o, nan lo no triunf riba bo; pasobra Ami ta ku bo pa salbabo i pa librabo," SEOR t a deklar. JER 15:21 "Asina lo Mi librabo for di man di e malbadonan, i lo Mi redi mbo for di gara di hende violento." JER 16:1 Tambe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: JER 16:2 "Lo bo no tuma un esposa, ni haa yu hmber ni yu muh na e lug aki. " JER 16:3 Pasobra asina SEOR ta bisa tokante di e yu hmbernan i e yu muhnan ku nas e na e lug aki, i tokante di nan mamanan ku haa nan i nan tatanan ku engendr nan na e tera aki: JER 16:4 "Nan lo muri di malesanan mortal. Lo no tin lamentashon pa nan, ni nan lo no wrdu der. Nan lo ta manera mst riba superfisio di tera, i spada i hamber lo kaba ku nan, i nan kadavernan lo bira kuminda pa parha di shelu i pa bestia di mondi." JER 16:5 Pasobra asina SEOR ta bisa: "No drenta kas di rou, ni bai pa lament ni pa konsol nan; pasobra Mi a kita Mi pas, Mi miserikrdia i Mi komp ashon for di e pueblo aki," SEOR ta deklar. JER 16:6 "Tantu e poderosonan komo e c hikitunan lo muri na e tera aki. Nan lo no wrdu der, i lo no tin lamento pa nan. N i ningun hende lo no krta su kurpa ni feita su kabes pa nan motibu. JER 16:7 Ning un hende lo no parti pan pa esnan ku ta na rou, pa konsol nan pa nan defuntonan, ni duna nan bebe e kopa di konsolashon pa nan tata f nan mama. JER 16:8 "Tampoko bo no mester drenta un kas kaminda tin fiesta, pa sinta kome i bebe ku nan." JER 16:9 Pasobra asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Mira, dilant i di bo bista i den bo dianan Mi ta bai kita e bos di alegria i e bos di goso, e bos di bridehm i e bos di brit for di e lug aki. JER 16:10 "I lo sosod ku ora bo bis a e pueblo aki tur e palabranan aki, nan lo puntrabo: 'Pa ki motibu SEOR a deklar un kalamidat asina grandi kontra nos? Kiko ta nos inikidat f kiko ta e pik ku nos a komet kontra SEOR nos Dios?' JER 16:11 E ora ei bo mester bisa nan: 'Ta pasobra boso antepasadonan a bandonMi i a sigui otro diosnan, i a sirbi nan i a big nan di lanti; ma Ami nan a bandon i no a warda Mi lei,' SEOR ta deklar. JER 16:12 'Boso ta mbe a hasi malu, mas pi ainda ku boso antepasadonan, pasobra mira, kada un di bos o ta kana segun e kapricho di su kurason malbado, sin skucha na Mi. JER 16:13 Pe sei lo Mi zwai boso for di e tera aki benta na un tera ku ni boso ni boso tatana n tabata konos. Aya boso lo sirbi otro diosnan di dia i anochi, pasobra lo Mi no mustra boso ningun fabor.' JER 16:14 "Pesei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta dekla r, "ku lo no wrdu bis mas: 'Manera SEOR ta biba, Kende a saka e yunan di Israel for di tera di Egipto,' JER 16:15 sino: 'Manera SEOR ta biba, Kende a saka e yunan di Israel for di tera di nrt i for di tur e paisnan pa unda El a kore ku nan manda nan bai.' Pasobra lo Mi trese nan bk na nan mes tera ku Mi a duna nan tatanan. JE R 16:16 "Mira, Mi ta bai manda buska hopi piskad," SEOR ta deklar, "i nan lo piska nan. Despues lo Mi manda buska hopi yagd, i nan lo yag nan for di riba tur seru i tur seritu i for di den e spleitnan den baranka. JER 16:17 Pasobra Mi wowo ta r iba tur nan kamindanan. Nan no ta skond for di Mi bista, ni nan inikidat no ta ta p pa Mi wowo no mira. JER 16:18 Prom lo Mi paga nan dbel pa nan inikidat i pa nan p ik, pasobra nan a kontamin Mi tera. Nan a yena Mi

erensia ku e kadavernan di nan dolonan repugnante i ku nan abominashonnan." JER 1 6:19 O SEOR, mi fortalesa i mi frti, mi refugio den e dia di angustia, serka Bo e nashonnan lo bin for di e finnan di mundu, i lo bisa: "Nos tatanan no a ered nada otro sino mentira, banidat i kosnan sin ningun probecho." JER 16:20 Akaso hende por traha diosnan pa su mes? E por, ma nan no ta dios s! JER 16:21 "Pesei mira, Mi ta bai mustra nan-- e biaha aki lo Mi laga nan konos Mi poder i Mi forsa; i na n lo sa ku Mi nmber ta SEOR." JER 17:1 E pik di Juda ta skirb ku pn di heru; ku punta di djamanta e ta grab riba tabla di nan kurason, i riba e kachunan di nan altarn an. JER 17:2 Manera nan ta krda riba nan yunan, asina nan ta krda riba nan altarna n i nan imagennan di Asera banda di palunan brd riba serunan haltu. JER 17:3 O Mi seru den sabana, lo Mi entreg bo rikesa i tur bo tesoronan komo botn, huntu ku bo lugnan haltu, pa motibu di pik den henter bo teritorio. JER 17:4 I pa bo mes falta lo bo prd bo erensia ku Mi a dunabo; i lo Mi ponebo sirbi bo enemigunan na e tera ku bo no konos; pasobra boso a sende un kandela den Mi rabia ku lo kima pa sempe r. JER 17:5 Asina SEOR ta bisa: "Maldishon ta esun ku ta konfia den hende i ta has i karni su fortalesa, i kende su kurason ta aleh for di SEOR. JER 17:6 Pasobra e l o ta manera un mata den desierto, ku lo no ripar ora prosperidat bin, ma lo biba den lugnan seku den desierto, un tera di salpeter, sin habitante. JER 17:7 "Bendi shon ta e hende ku ta konfia den SEOR, i kende su konfiansa ta den SEOR. JER 17:8 P asobra e lo ta manera un palu plant kantu di awa, ku ta manda su raisnan bai na u n korida di awa, i ku lo no tin miedu ora kalor bin; ma su blachinan lo ta brd, i den e aa di sekura e no ta preokup, ni laga di duna fruta. JER 17:9 "E kurason ta mas engaoso ku tur kos i ta totalmente korupto; ken por komprend'? JER 17:10 "Ami, SEOR, ta skudri kurason, Mi ta samin mente, pa duna kada un segun su kondukta, segu n e fruta di su echonan. JER 17:11 "Manera patrishi ku ta brui webu ku e no a po ne, asina e hende ta ku ta monton rikesa ku engao; na mitar di su bida esei lo lag u', i na fin e lo ta un bobo." JER 17:12 Un trono glorioso hals for di prinsipio t a e lug di nos santuario. JER 17:13 O SEOR, e speransa di Israel, tur esnan ku ban donBo lo keda na brguensa; "Esnan ku apart nan mes for di Mi lo wrdu skirb den tera, pasobra nan a bandon SEOR, e fuente di awa bibu." JER 17:14 Kurami, O SEOR, i lo mi ta kur; salbami i lo mi ta salb, pasobra Bo ta mi alabansa. JER 17:15 Mira, ketu bai nan ta bisami: "Unda e palabra di SEOR ta? Laga esaki bin awor!" JER 17:16 Ma pa loke t'ami, mi no a buska manera di skapa pa no ta un wardad ku ta siguiBo, n i mi no a anhel na e dia di kalamidat; Abo mes sa ku e palabranan ku a sali for d i mi lepnan tabata Bo dilanti. JER 17:17 No sea un teror pa mi; Bo ta mi refugio den e dia di desaster. JER 17:18 Laga esnan ku ta prsigumi keda na brguensa, ma pa loke t'ami, no lagami keda na brguensa; laga nan keda desmay, ma no laga ami keda desmay. Trese un dia di desaster riba nan i destru nan ku destrukshon dbel. JER 17 :19 Asina SEOR a bisami: "Bai para den e porta pbliko di e yunan di e pueblo, dor di kual e reinan di Juda ta drenta i sali, i tambe den tur e portanan di Jerusalm , JER 17:20 i bisa nan: 'Skucha e palabra di SEOR, reinan di Juda i henter Juda, i tur habitante di Jerusalm ku ta drenta dor di e portanan aki: JER 17:21 asina S EOR ta bisa: "Prkur pa boso no karga ningun karga riba dia di sabat, ni drenta ku n ada dor di e portanan di Jerusalm. JER 17:22 I no saka ningun karga for di boso k asnan riba dia di sabat, ni hasi ningun trabou, ma santifik dia di sabat, manera Mi a orden boso antepasadonan. JER 17:23 Tg nan no a skucha ni a inklin nan orea, m a a hasi nan nk steif i no kier a skucha ni asept korekshon. JER 17:24 Ma lo sosod ku si boso skuchaMi ku atenshon," SEOR ta deklar, "i no drenta ku karga dor di e p ortanan di e stat aki riba dia di sabat, ma santifik dia di sabat dor di no hasi ningun trabou riba e dia ei, JER 17:25 e ora ei reinan i prensnan, sint riba e tr ono di David, lo drenta dor di e portanan di e stat aki den garoshi i riba kabai , nan i nan prensnan, e hmbernan di Juda i e habitantenan di Jerusalm; i e stat ak i lo keda habit pa semper. JER 17:26 Nan lo bin for di e statnan di Juda i for di e lugnan rnt di Jerusalm, for di e tera di Benjamin, for di e sabananan, for di e serunan i for di Negv. Nan lo trese ofrendanan kim, sakrifisionan, ofrendanan di m ainshi i sensia, i tambe nan lo trese sakrifisionan di gradisimentu na e kas di SEOR. JER 17:27 Ma si boso no tende na Mi pa santifik dia di sabat i pa no karga n ingun karga i pa no pasa dor di e portanan

di Jerusalm riba dia di sabat, e ora ei lo Mi sende un kandela den su portanan, i esaki lo devor e palasionan di Jerusalm sin ku e wrdu pag."'" JER 18:1 E palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 18:2 "Lanta i baha bai na kas di e alfarer o i ayanan lo Mi anunsi Mi palabranan na bo." JER 18:3 E ora ei mi a baha bai na kas di e alfarero i nt e tabata hasi un trabou riba e wil. JER 18:4 Ma e pchi ku e alfarero tabata forma ku e klei a frakas den su man; asina el a traha un otro pch i ku e klei, manera tabata parse bon den bista di e alfarero pa trah'. JER 18:5 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: JER 18:6 "Mi no por hasi ku boso , O kas di Israel, manera e alfarero aki ta hasi?" SEOR ta deklar. "Mira, meskos k u e klei ta den man di e alfarero, asina boso ta den Mi man, O kas di Israel. JE R 18:7 Si na un dado momento Mi deklar ku un nashon f un reino mester wrdu rank af, t umb f destru, JER 18:8 anto e nashon ei ku Mi a spirta bira for di su maldat, lo Mi repent di e kalamidat ku Mi a plania pa trese riba dj. JER 18:9 Of si na un otro m omento Mi deklar tokante di un nashon f un reino, pa edifik' f pa plant', JER 18:10 a nto esaki hasi maldat den Mi bista dor di no obedes Mi bos, e ora ei lo Mi repent di e bondat ku Mi a primint di bendishon' kun. JER 18:11 "Pesei, papia awor ku e hmb ernan di Juda i kontra e habitantenan di Jerusalm, i bisa nan: 'Asina SEOR ta bisa : "Mira, Mi ta preparando kalamidat kontra boso i ta trahando un plan kontra bos o. O bolbe bk, kada un di boso for di su mal kaminda i kambia boso kondukta i bos o echonan."' JER 18:12 Ma nan lo bisa: 'Esei no ta yuda ku nada! Pasobra nos ta bai sigui nos mes plannan, i kada un di nos lo aktua segun e kapricho di su kura son malbado.' JER 18:13 "Pesei, asina SEOR ta bisa: 'Puntra awor entre e nashonna n, ken a yega di tende un kos asina? E birgen Israel a hasi algu masha horibel m es. JER 18:14 E sneu di Lbano lo dispars for di e bahadanan di seru yen di baranka ? Of e awa friu ku ta kore for di teranan leu lo seka? JER 18:15 Pasobra Mi pueb lo a lubidMi; nan ta kima sensia na diosnan ku no bal nada, ku a hasi nan trompek den nan kamindanan, den e berehanan di antes, pa kana den hanchi i no riba kamin da grandi, JER 18:16 pa hasi nan tera un desolashon, un opheto di bofon pa sempe r; ken ku pasa banda di dj lo keda asombr i lo sakud kabes. JER 18:17 Manera un bie ntu di pariba lo Mi plama nan dilanti di e enemigu; lo Mi laga nan mira Mi lomba i no Mi kara den e dia di nan kalamidat.'" JER 18:18 E ora ei nan a bisa: "Laga nos ban traha kmplt kontra Jeremias. Siguramente e lei lo no ta prd pa e saserdoten an, ni konseho pa e hmber sab, ni e palabra dibino pa e profeta! Laga nos ban atak ' ku nos lenga i no paga tino na ningun di su palabranan." JER 18:19 Skuchami, O SEOR, i tende loke mi oponentenan ta bisa! JER 18:20 Mester paga bon ku malu? Pas obra nan a koba un pos pa mi. Krda kon mi a para Bo dilanti pa papia na nan fabor , pa kita Bo furia for di riba nan. JER 18:21 Pesei, entreg nan yunan na hamber, i entreg nan na e poder di spada; i laga nan esposanan keda sin yu i bira biuda. Laga nan hmbernan tambe wrdu mat, nan hobennan mat ku spada den bataya. JER 18:22 La ga un gritu wrdu tend for di nan kasnan, ora ku Abo laga sakeadnan bin riba nan dir epiente; pasobra nan a koba un pos pa kohemi prezo, i a skonde trampa pa kohe mi pia aden. JER 18:23 Ma Abo, O SEOR, konos tur nan plannan pa matami; no pordon nan inikidat, ni kita nan pik for di Bo bista. Ma laga nan wrdu tumb Bo dilanti; trata ku nan den e tempu di Bo rabia! JER 19:1 Asina SEOR ta bisa: "Bai kumpra un buti shi di klei serka e alfarero i hiba algun ansiano di e pueblo i algun ansiano di e saserdotenan. JER 19:2 Anto bai na Vaye di Bn-hinom, ku ta keda na entrada di e Porta Pariba, i proklam ayanan e palabranan ku Ami lo dunabo, JER 19:3 i bisa: 'Skucha e palabra di SEOR, O reinan di Juda i habitantenan di Jerusalm: asina e SEO R di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Mira, Mi ta bai manda kalamidat riba e lug aki, ku lo pone orea di tur esnan ku tende di dj flit. JER 19:4 Pasobra nan a bandonMi i a profan e lug aki i a kima sakrifisionan den dj na otro diosnan ku nun ka nan ni nan antepasadonan, ni e reinan di Juda a yega di konos; i pasobra nan a yena e lug aki ku sanger di hende inosente, JER 19:5 i a traha e lugnan haltu di Baal, pa kima nan yu hmbernan den kandela komo ofrenda kim na Baal, un kos

ku nunka Mi a orden ni papia di dj, ni nunka a bin den Mi pensamentu. JER 19:6 Pes ei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku e lug aki lo no wrdu yam Tofet ni Vaye di Bn-hinom mas, sino Vaye di Matansa. JER 19:7 "I lo Mi anul e konseho di Juda i di Jerusalm na e lug aki, i lo Mi laga nan kai pa medio di spada dilanti di nan e nemigunan i na man di esnan ku ta buska nan pa mata. I lo Mi entreg nan kadaverna n pa parha di shelu i bestia di mondi kome. JER 19:8 Tambe lo Mi hasi e stat aki un desolashon i un opheto di bofon. Ken ku pasa banda di dj lo keda tur asombr i lo hasi bofon di tur su desasternan. JER 19:9 I lo Mi pone nan kome karni di nan yu hmbernan i karni di nan yu muhnan, i un lo kome karni di otro mientras ku nan enemigunan ta rnt di nan, i mientras ku nan ta den e ansha ku nan enemigunan i es nan ku ta buska nan pa mata ta pone nan aden."' JER 19:10 "E ora ei bo mester ki bra e butishi den bista di esnan ku ta huntu ku bo, JER 19:11 i bisa nan: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Manera ta kibra pchi ku un alfarero a traha, i ku n o por wrdu drech mas, asina lo Mi kibra e pueblo i e stat aki. Nan lo dera na Tofe t, pasobra no tin otro lug pa dera. JER 19:12 Asin'aki lo Mi trata ku e lug aki i ku su habitantenan," SEOR ta deklar, "i hasi e stat aki meskos ku Tofet. JER 19:13 I e kasnan di Jerusalm i e kasnan di e reinan di Juda lo keda kontamin meskos ku e lug Tofet, pa motibu di tur e kasnan kaminda nan a kima sakrifisio riba dak pa henter e ehrsito di shelu, i a basha ofrendanan di bibida na otro diosnan."'" JER 19:14 E ora ei Jeremias a bolbe for di Tofet, kaminda SEOR a mand' bai profetis. I el a para riba plenchi di e kas di SEOR, i a bisa henter e pueblo: JER 19:15 "As ina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, Mi ta bai manda riba e stat aki i riba tur su statnan chikitu henter e kalamidat ku Mi a deklar kontra dj, pasobra nan a hasi nan nk steif i no kier a tende na Mi palabranan.'" JER 20:1 Ora saserdote Pasur, yu hmber di Imer, kende tabata e ofisial prinsipal den e ka s di SEOR, a tende Jeremias ta profetis e kosnan aki, JER 20:2 Pasur a laga bati p rofeta Jeremias, i a pon' den e sepanan ku tabatin na e Porta di Benjamin, esun a riba, ku tabata keda banda di e kas di SEOR. JER 20:3 Anto a sosod ku su manis, ora Pasur a ls Jeremias for di e sepanan, Jeremias a bis': "Pasur no ta e nmber ku SEOR a dunabo, sino Magor-misabib. JER 20:4 Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Mira, Mi ta bai hasibo un teror pa bo mes i pa tur bo amigunan. Mientras ku bo mes wowo ta m ira, nan lo kai pa medio di spada di nan enemigunan. Asina lo Mi entreg henter Ju da den man di rei di Babilonia i e lo hiba nan Babilonia den eksilio i lo mata n an ku spada. JER 20:5 Tambe lo Mi entreg tur rikesa di e stat aki, tur su produkt onan i tur su kosnan kostoso; s, tur e tesoronan di e reinan di Juda lo Mi entreg den man di nan enemigunan, i nan lo plnder nan, bai ku nan i hiba nan Babilonia. JER 20:6 I abo, Pasur, i tur esnan ku ta biba den bo kas, lo bai den koutiverio. Lo bo drenta Babilonia i ayanan lo bo muri i ayanan nan lo derabo, abo i tur bo amigunan, na kendenan bo a profetis mentira.'" JER 20:7 O SEOR, Bo a desepshonmi i mi a keda desepshon; Bo ta mas fuerte ku mi i Bo a prevales. Mi a bira un kos di hari henter dia; tur hende ta hasi bofon di mi. JER 20:8 Pasobra kada bes ku mi papia, mi ta grita duru; mi ta proklam violensia i destrukshon, pasobra a result k u e palabra di SEOR a bira un reproche i bofon pa mi henter dia. JER 20:9 Ma si m i bisa: "Lo mi no krda riba djE, ni papia mas den Su nmber," e ora ei esei ta bira manera kandela den mi kurason, ser den mi wesunan; mi ta kans di ten' paden, i mi no por mas. JER 20:10 Pasobra mi a tende hopi hende ta papia kuchikuchi ku otro: "Teror na tur banda! Denunsi'; s, laga nos denunsi'!" Tur mi amigunan ku mi ta kon fia ta spera di mirami kai, i ta bisa: "Kisas e por wrdu ga, asina ku nos por preva les kontra dj, i tuma nos vengansa riba dj." JER 20:11 Ma SEOR ta ku mi manera un gu erero poderoso; pesei esnan ku ta prsigumi lo trompek i nan lo no prevales. Nan lo k eda masha brongos, pasobra nan a faya. Nan brguensa etrno hamas lo wrdu lubid. JER 20 :12 Tg, O SEOR di ehrsitonan, Abo ku ta pone e hustunan na prueba, ku ta mira mente i kurason, lagami mira Bo vengansa riba nan, pasobra na Bo mi a present mi kaso. JER 20:13 Kanta na SEOR; alab SEOR, pasobra El a libra alma di esun den nesesidat for di man di hasidnan di maldat. JER 20:14 Maldishon sea e dia ku mi a nase; no l aga e dia ku mi mama a haami ta bendishon! JER 20:15 Maldishon sea e hmber ku a tres e e notisia pa mi tata, bisando: "Bo a bira tata di un yu hmber", loke a

hasi masha kontentu. JER 20:16 Laga e hmber ei ta manera e statnan ku SEOR a destru sin repent, i lagu' tende gritu mainta i gritu di alarma mrdia; JER 20:17 pasobra e no a matami prom ku mi a nase, asina ku mi mama lo tabata mi graf, i su matris p a semper na estado. JER 20:18 Pakiko anto mi a sali for di matris pa mira trbel i tristesa, asina ku mi dianan lo a kaba na brguensa? JER 21:1 E palabra di SEOR ku a yega na Jeremias, tempu ku rei Sedekias a manda Pasur, yu hmber di Malakias, i saserdote Sofonias, yu hmber di Maaseias, serka dj, bisando: JER 21:2 "Pa fabor, konsult ku SEOR pa nos, pasobra Nabukodonosor, rei di Babilonia, ta bringa kontra nos. Kisas SEOR lo trata ku nos segun tur Su obranan maraviyoso, asina ku e enemi gu lo retir for di nos." JER 21:3 Anto Jeremias a kontest nan: "Bisa Sedekias asin 'aki: JER 21:4 'Asina e SEOR Dios di Israel ta bisa: "Mira, Mi ta bai bira bk riba boso e mesun armanan di guera ei ku boso tin den boso man, ku kualnan boso ta b ringa kontra rei di Babilonia i e kaldeonan, kendenan ta rondon boso paf di e mura ya; i lo Mi reun nan meimei di e stat aki. JER 21:5 I Ami mes lo bringa kontra bo so ku un man ekstend i ku un brasa poderoso, s, ku rabia, furia i gran indignashon . JER 21:6 Tambe lo Mi dal e habitantenan di e stat aki mata, tantu hende komo b estia. Nan lo muri pa kousa di un pst pis. JER 21:7 Despues di esaki," SEOR ta dekl ar, "lo Mi entreg Sedekias, rei di Juda, su sirbidnan i e pueblo, s, esnan den e sta t aki ku sobrebib di pst, spada i hamber, den man di Nabukodonosor, rei di Babilon ia, den man di nan enemigunan i den man di esnan ku ta buska nan pa mata. I , Nab ukodonosor, lo dal nan mata ku filo di spada. E lo no spar nan, ni tene duele ni kompashon di nan."' JER 21:8 "Tambe bisa e pueblo aki: 'Asina SEOR ta bisa: "Mir a, Mi ta pone bo dilanti e kaminda di bida i e kaminda di morto. JER 21:9 Esun k u keda den e stat aki lo muri pa medio di spada, hamber i pst; ma esun ku sali i entreg su mes na e kaldeonan ku ta atak boso lo biba, i e lo tin su mes bida komo botn. JER 21:10 Pasobra Mi a pone Mi kara kontra e stat aki, pa malu i no pa bon, " SEOR ta deklar. "E lo wrdu entreg den man di rei di Babilonia, kende lo kim' ku kan dela."' JER 21:11 "Anto bisa e kas di rei di Juda: 'Skucha e palabra di SEOR, JER 21:12 O kas di David, asina SEOR ta bisa: "Atministr hustisia tur mainta; i libra for di man di su opresor esun ku a wrdu rob, pa Mi furia no sali manera kandela i kima sin ningun hende pa pagu', pa motibu di e maldat di nan echonan. JER 21:13 Mira, Mi ta kontra bo, abo ku ta biba den vaye, O baranka den sabana," SEOR ta de klar, "boso, hmbernan ku ta puntra: 'Ken lo sali kontra nos? Of ken lo drenta nos lugnan di biba?' JER 21:14 Ma lo Mi kastig boso segun e fruta di boso echonan," SEO R ta deklar, "i lo Mi sende un kandela den su mondi-ser, pa devor tur loke ta rnt di dj."'" JER 22:1 Asina SEOR ta bisa: "Bai na e kas di rei di Juda i hiba e palabra aki, JER 22:2 i bisa: 'Skucha e palabra di SEOR, O rei di Juda, abo ku ta sinta riba e trono di David, abo, bo sirbidnan i bo pueblo ku ta drenta pa e portanan a ki: JER 22:3 asina SEOR ta bisa: "Hasi huisio i hustisia i libra for di man di su opresor esun ku a wrdu rob. Tambe no maltrat ni uza violensia kontra e stranhero, e wrfano f e biuda. I no drama sanger inosente den e lug aki. JER 22:4 Pasobra si b oso prkur di kumpli ku e mandamentunan aki, e ora ei reinan ku ta sinta riba David su trono lo drenta dor di e portanan di e palasio aki, koriendo den garoshi i r iba kabai, akompa pa nan ofisialnan i nan pueblo. JER 22:5 Ma si boso no kier obed es e mandamentunan aki, Mi ta hura pa Mi mes," SEOR ta deklar, "ku e kas aki lo bir a un desolashon."'" JER 22:6 Pasobra asina SEOR ta bisa tokante di e kas di rei d i Juda: "Bo ta manera Galaad pa Mi, manera e punta di seru di Lbano; tg ta sigur k u lo Mi hasibo manera un desierto, manera statnan ku no ta habit. JER 22:7 Pasobr a lo Mi manda destruidnan kontra bo, kada un ku su armanan; i nan lo kap bo mih pa lunan di seda i tira nan den kandela. JER 22:8 "I hopi nashon lo pasa banda di e stat aki; i nan lo puntra otro: 'Pakiko SEOR a hasi asina ku e gran stat aki?' J ER 22:9 E ora ei nan lo kontest: 'Pasobra nan a bandon e aliansa di SEOR nan Dios, i a big te na suela pa otro diosnan i a sirbi nan.'" JER 22:10 No yora esun ku a muri, ni lament p'; mas bien yora amrgamente pa esun ku ta bai, pasobra nunka mas e

lo bolbe, ni mira su pais natal. JER 22:11 Pasobra asina SEOR ta bisa tokante di Salum, yu hmber di Josias, rei di Juda, kende a bira rei na lug di su tata Josias, kende a sali for di e lug aki: "Nunka mas e lo bolbe ei, JER 22:12 ma kaminda ku nan a hib' komo katibu, einan e lo muri; i e lo no mira e tera aki mas. JER 22:1 3 "Ai di esun ku ta traha su kas ku inhustisia i su salanan ariba, ku mala fe, k u no ta paga pa e trabou ku su prhimo ta hasi p', i no ta dun' su suldo, JER 22:14 k u ta bisa: 'Mi ta bai traha un kas grandi pa mi mes, ku salanan ariba ku hopi es pasio; i ta traha su bentananan, i ta fur' ku palu di seda, anto ta frf kr-kr.' JER :15 Bo ta bira rei pasobra bo ta kompet den palu di seda? Bo tata no a kome i beb e, i hasi huisio i hustisia? E tempu ei kos tabata bai bon p'. JER 22:16 El a sal i na defensa di esnan aflig i den nesesidat; e tempu ei kos tabata bai bon. No ta esei kier men konosMi?" SEOR ta deklar. JER 22:17 "Ma bo wowo i bo kurason ta fih s olamente riba ganashi inhustu pa bo mes, i riba dramamentu di sanger inosente, i riba opreshon i violensia." JER 22:18 Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di Joaki m, yu hmber di Josias, rei di Juda: "Nan lo no yor', bisando: 'Ai mi ruman hmber!' f , 'Ai mi ruman muh!' Nan lo no lament p' asina: 'Ai mi shon!' f, 'Ai su mahestat!' J ER 22:19 E lo wrdu der, manera ta dera buriku, lastr i bent paf di e portanan di Jeru salm. JER 22:20 "Bai Lbano i grita duru, i halsa bo bos na Basan; grita duru tambe for di Abarim, pasobra tur bo amantenan a wrdu plch. JER 22:21 Mi a papia ku bo de n e tempu di bo prosperidat, ma bo a bisa: 'Mi no kier tende!' Esei tabata bo ku stumber for di bo hubentut, ku bo no tabata obedes Mi bos. JER 22:22 Bientu lo su pla tur bo wardadnan di karn bai kun, i bo amantenan lo bai den koutiverio; e ora e i s lo bo keda brongos i umiy pa motibu di tur bo maldat. JER 22:23 Abo ku ta biba na Lbano, ku bo neishi den palu di seda, mira kon lo bo keha ora dol bin riba bo, dol manera dol di un muh na ora di parto! JER 22:24 "Manera Mi ta biba," SEOR ta dek lar, "maske Konias, yu hmber di Joakim, rei di Juda, tabata un renchi di seyo na M i man drechi, tg lo Mi a rankabo kitabo af. JER 22:25 I lo Mi entregbo den man di e snan ku ta buskabo pa mata, s, den man di esnan ku bo ta teme, asta den man di Na bukodonosor, rei di Babilonia, i den man di e kaldeonan. JER 22:26 Lo Mi zwai ab o i bo mama ku a haabo benta den un otro pais kaminda bo no a nase; i ei lo bo mu ri. JER 22:27 Ma na e tera ku nan ta anhel pa bolbe, nan lo no bolbe. JER 22:28 " Ta un butishi despresi i kibr e hmber Konias aki ta? Of e ta un pchi ku no ta sirbi pa nada? Pakiko ku su desendientenan a wrdu gezwai i bent den un pais ku nan no ta bata konos? JER 22:29 O tera, tera, tera, skucha e palabra di SEOR! JER 22:30 Asin a SEOR ta bisa: 'Registr e hmber aki komo un hmber sin yu, un hmber ku lo no prosper en su dianan; pasobra ningun di su desendientenan lo logra sinta riba trono di D avid f gobern atrobe na Juda.'" JER 23:1 "Ai di e wardadnan ku ta destru i ta plama e karnnan ku Mi ta pastori!" SEOR ta deklar. JER 23:2 Pesei, asina e SEOR Dios di Isr ael ta bisa tokante di e wardadnan ku ta kuida Mi pueblo: "Boso a plama Mi tou i a kore ku nan i no a prkur pa nan. Mira, lo Mi trata ku boso pa e maldat di boso e chonan," SEOR ta deklar. JER 23:3 "Anto Ami mes lo reun e restante di Mi tou for di tur e paisnan kaminda Mi a kore ku nan manda nan bai, i trese nan bk na nan lug d i yerba brd; i nan lo ta fruktfero i lo multiplik. JER 23:4 Tambe lo Mi pone wardadna n riba nan i nan lo kuida nan. Nan lo no tin miedu ni spantu mas, i lo no falta ni un," SEOR ta deklar. JER 23:5 "Ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku lo Mi l anta un Rama hustu pa David. I E lo reina komo rei i aktua ku sabiduria, i hasi huisio i hustisia den e tera. JER 23:6 Den Su dianan Juda lo wrdu salb, i Israel l o biba den siguridat; i esaki ta e nmber ku E lo karga: 'SEOR nos hustisia.' JER 2 3:7 "Pesei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku nan lo no bisa mas: 'Manera SEOR ta biba, Kende a saka e yunan di Israel for di tera di Egipto,' JER 23:8 si no: 'Manera SEOR ta biba, Kende a saka e desendientenan di e kas di Israel af, i a trese nan bk for di e tera di nrt i for di tur e paisnan kaminda Mi a kore ku nan manda nan bai.' E ora ei nan lo biba den nan mes tera." JER 23:9 Pa loke ta e p rofetanan: Mi kurason ta kibr den mi i tur mi wesunan ta tembla; mi a bira manera un hmber burachi, manera un hmber ku bia a subi na su kabes, pa motibu di SEOR i pa motibu di Su palabranan santu.

JER 23:10 Pasobra e tera ta yen di adlteronan; i e tera ta lament pa motibu di mal dishon. E lugnan di yerba brd den desierto a seka. Tambe e rumbo ku nan ta sigui ta malu, i nan ta hasi mal uzo di nan poder. JER 23:11 "Pasobra tantu profeta komo saserdote ta profano; asta den Mi kas Mi a haa nan maldat," SEOR ta deklar. JER 23 :12 "Pesei nan kaminda lo ta pa nan manera kaminda ku ta slep, nan lo wrdu mand de n skuridat i aya nan lo kai; pasobra lo Mi trese kalamidat riba nan, e aa di nan kastigu," SEOR ta deklar. JER 23:13 "Ademas, entre e profetanan di Samaria Mi a mi ra algu ofensivo: nan a profetis den e nmber di Baal i a hasi Mi pueblo Israel des vi. JER 23:14 Tambe entre e profetanan di Jerusalm Mi a mira algu horibel: nan ta komet adulterio i ta hiba un bida di engao; i nan ta fortales man di hasidnan di mal dat, di manera ku ningun hende no a bandon su maldat. Pa Mi nan tur a bira manera Sodoma, i su habitantenan manera Gomora. JER 23:15 "Pesei, asina e SEOR di ehrsit onan ta bisa tokante di e profetanan: 'Mira, Mi ta bai aliment nan ku apsintus i duna nan awa venenoso pa bebe, pasobra for di e profetanan di Jerusalm sakrilegio a plama den henter e tera.'" JER 23:16 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "No sk ucha palabranan di e profetanan ku ta profetis na boso. Nan ta yena boso ku spera nsa falsu; nan ta konta vishon di nan mes imaginashon, no for di e boka di SEOR. JER 23:17 Ketu bai nan ta bisa esnan ku ta despresiMi: 'SEOR a bisa: "Boso lo tin pas"'; i na kada un ku ta kana segun e kapricho di su mes kurason, nan ta bisa: 'Kalamidat lo no bin riba boso.' JER 23:18 Ma ta ken a para den e konseho di SEOR , ku e lo por a kapta i skucha Su palabra? Ta ken a paga tino na Su palabra i a skucha? JER 23:19 Mira, e tempestat di SEOR a sali ku furia, s, un warwar violento; e lo lora bin abou riba kabes di e malbadonan. JER 23:20 E rabia di SEOR lo no k ita te ora ku E kumpli kompletamente ku e propsitonan di Su kurason. Den e ltimo d ianan boso lo komprend esaki bon kla. JER 23:21 Mi no a manda e profetanan aki, tg nan a kore; Mi no a papia ku nan, tg nan a profetis. JER 23:22 Ma si nan a para d en Mi konseho, nan lo a anunsi Mi palabranan na Mi pueblo, i lo a hasi nan bira f or di nan mal kaminda i for di e maldat di nan echonan. JER 23:23 "Ami ta un Dio s ku ta serka," SEOR ta deklar, "i no un Dios ku ta leu tambe? JER 23:24 Un hende por skonde den lugnan sekreto, asina ku Mi no por mir'?" SEOR ta deklar. "No ta Ami ta yena shelu i tera?" SEOR ta deklar. JER 23:25 "Mi a tende loke e profetanan a b isa, ku ta profetis mentira den Mi nmber, bisando: 'Mi tabatin un soo! Mi tabatin u n soo!' JER 23:26 Kuantu tempu mas esaki lo keda den kurason di e profetanan ku t a profetis mentira? S, nan ta profetanan di e engao di nan mes kurason, JER 23:27 k u ta kere ku nan por hasi Mi pueblo lubid Mi nmber dor di nan soonan ku nan ta kont a otro, meskos ku nan tatanan a lubid Mi nmber pa motibu di Baal. JER 23:28 E prof eta ku tin un soo, lagu' konta su soo, ma laga esun ku tin Mi palabra papia Mi pala bra korektamente. Kiko yerba seku tin di hasi ku mainshi?" SEOR ta deklar. JER 23: 29 "Mi palabra no ta manera kandela?" SEOR ta deklar, "i manera un martiu ku ta ki bra baranka na pida-pida? JER 23:30 "Pesei mira, Mi ta kontra e profetanan," SEOR ta deklar, "ku ta hrta Mi palabranan for di otro. JER 23:31 Mira, Mi ta kontra e profetanan," SEOR ta deklar, "ku ta uza nan lenga pa bisa: 'SEOR ta deklar.' JER 23: 32 Mira, Mi ta kontra esnan ku a profetis soonan falsu," SEOR ta deklar, "i ku a kon ta nan, i a desvi Mi pueblo ku nan mentiranan i gabamentu iresponsabel. Ami no a manda nan, ni a duna nan rdu; pesei nan lo no ta di ningun probecho pa e pueblo a ki," SEOR ta deklar. JER 23:33 "Awor ora ku e pueblo aki f e profeta f un saserdote puntrabo, bisando: 'Kiko ta e profesia di SEOR?' e ora ei bo mester kontest nan: ' Kual profesia?' SEOR ta deklar: 'Lo Mi bandonbo.' JER 23:34 Pa loke ta e profeta, e saserdote f e pueblo ku bisa: 'E profesia di SEOR,' riba e hmber ei i su kas lo Mi manda kastigu. JER 23:35 Asina kada un di boso mester puntra su prhimo i su ruma n: 'Kiko SEOR a kontest?' f, 'Kiko SEOR a bisa?' JER 23:36 Pasobra boso lo no krda e profesia di SEOR mas, komo ku kada hende su mes palabra lo bira e profesia, i bos o a trose e palabranan di e Dios bibu, e SEOR di ehrsitonan, nos Dios.

JER 23:37 Asina lo bo puntra e profeta: 'Kiko SEOR a kontestbo?' i, 'Kiko SEOR a bi sa?' JER 23:38 Pasobra si boso bisa: 'E profesia di SEOR!' siguramente asina SEOR ta bisa: 'Pasobra boso a bisa e palabra aki: "E profesia di SEOR!" Ami a manda bi sa boso: "No bisa: 'E profesia di SEOR!'"' JER 23:39 Pesei mira, lo Mi lubid boso sigur i tira boso for di Mi presensia, huntu ku e stat ku Mi a duna boso i boso tatanan. JER 23:40 I lo Mi pone riba boso un reproche etrno i un umiyashon perpet uo, ku lo no wrdu lubid." JER 24:1 Despues ku Nabukodonosor, rei di Babilonia, a k ohe komo katibu Jekonias, yu hmber di Joakim, rei di Juda, i e ofisialnan di Juda , huntu ku e hmbernan di ofishi i smetnan, for di Jerusalm, i a hiba nan Babilonia , SEOR a mustrami dos makutu di figo pon dilanti di e tmpel di SEOR! JER 24:2 Den es un makutu tabatin figo masha bon mes, meskos ku figo ku ta e promnan ku ta hecha; i den e otro makutu tabatin figo masha malu mes, asina malu ku no por a kome na n. JER 24:3 E ora ei SEOR a puntrami: "Jeremias, kiko bo ta mira?" I mi a kontest: "Figo, e bon figonan ta masha bon mes, ma e mal figonan ta masha malu mes, asin a malu ku no por kome nan." JER 24:4 Anto e palabra di SEOR a yega na mi, bisando : JER 24:5 "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Manera e bon figonan aki, asi na bon lo Mi konsider e prezonan di Juda ku Mi a saka for di e lug aki manda na e tera di e kaldeonan. JER 24:6 Pasobra Mi bista lo ta fih riba nan pa bon, i lo Mi trese nan atrobe na e tera aki; i lo Mi edifik nan i no destru nan, i lo Mi plant a nan i no ranka nan. JER 24:7 Lo Mi duna nan un kurason pa konosMi, pasobra Ami ta SEOR; i nan lo ta Mi pueblo, i Ami lo ta nan Dios, pasobra nan lo bolbe serka Mi ku henter nan kurason. JER 24:8 'Ma meskos ku e figonan malu, asina malu ku n o por kome nan--pasobra t'asina SEOR ta bisa--asina lo Mi bandon Sedekias, rei di Juda, su ofisialnan i e restante di Jerusalm ku ta keda na e tera aki, i esnan ku ta biba na tera di Egipto. JER 24:9 I lo Mi hasi nan un teror i algu malu pa tu r e reinonan di mundu, manera un reproche i un proverbio, un insulto i un maldis hon tur kaminda ku Mi ta bai plama nan. JER 24:10 I lo Mi manda spada, hamber i pst riba nan te ora ku nan keda destru for di riba e tera ku Mi a duna nan i nan a ntepasadonan.'" JER 25:1 E palabra ku a yega na Jeremias tokante di henter e pue blo di Juda, den e di kuater aa di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Juda, esta, e prom aa di Nabukodonosor, rei di Babilonia, JER 25:2 ku profeta Jeremias a papia ku henter e pueblo di Juda i ku tur habitante di Jerusalm, bisando: JER 25:3 "Fo r di e di diestres aa di Josias, yu hmber di Amon, rei di Juda, te dia djawe, den e bint'i tres aanan aki e palabra di SEOR a yega na mi, i bes tras bes mi a papia ku boso, ma boso no a skucha. JER 25:4 "I SEOR a manda tur Su sirbidnan, e profeta nan, serka boso bes tras bes, ma boso no a tende, ni a inklin boso orea pa skucha . JER 25:5 Nan a bisa: 'Kada un bira awor for di su mal kaminda i for di e malda t di su echonan, i biba na e tera ku SEOR a duna boso i boso antepasadonan pa sem per i semper; JER 25:6 i no sigui tras di otro diosnan pa sirbi nan ni pa ador na n, i no probokMi na rabia ku e obra di boso mannan, i lo Mi no hasi boso dao.' JER 25:7 "Tg boso no a tende na Mi," SEOR ta deklar, "pa boso por a probokMi na rabia k u e obra di boso mannan, i asina hasi dao na boso mes. JER 25:8 "Pesei, asina e S EOR di ehrsitonan ta bisa: 'Pasobra boso no a obedes Mi palabranan, JER 25:9 mira, lo Mi manda buska tur e famianan di nrt,' SEOR ta deklar, 'i lo Mi manda buska Mi s irbid Nabukodonosor, rei di Babilonia, i trese nan kontra e tera aki i kontra su habitantenan, i kontra tur e nashonnan aki tur rnt. Lo Mi destru nan kompletamente , i hasi nan un horor, un bofon i un desolashon pa semper. JER 25:10 Ademas, lo Mi kita for di nan e bos di goso i e bos di alegria, e bos di bridehm i e bos di b rit, e zonidu di piedranan di mula i e klaridat di lampi. JER 25:11 I henter e te ra aki lo keda un desolashon i un horor, i e nashonnan aki lo sirbi rei di Babil onia pa setenta aa. JER 25:12 'Anto lo sosod ku ora setenta aa a keda kumpl, lo Mi k astig rei di Babilonia i e nashon ei,' SEOR ta deklar, 'pa nan inikidat, i pa e ter a di e kaldeonan; i lo Mi hasi un desolashon etrno. JER 25:13 Lo Mi trese riba e t era ei tur Mi palabranan ku Mi a pronunsi kontra dj, tur ku ta par skirb den e buki aki, ku Jeremias a profetis kontra tur e nashonnan. JER 25:14 Pasobra hopi nashon i gran reinan lo hasi nan bira nan esklabu. I Ami lo rekompens nan segun nan ech onan i segun e obra di nan mannan.'"

JER 25:15 Pasobra asina e SEOR Dios di Israel ta bisami: "Tuma e kopa aki di e bia di furia for di Mi man, i duna tur e nashonnan serka kendenan Mi ta mandabo, pa nan beb'. JER 25:16 I nan lo bebe i zeilu i prd sint pa motibu di e spada ku lo Mi manda meimei di nan." JER 25:17 E ora ei mi a tuma e kopa for di e man di SEOR i a duna tur e nashonnan bebe, esnan ku SEOR a mandami serka nan: JER 25:18 Jerusalm i e statnan di Juda, nan reinan i prensnan, pa hasi nan un ruina, un horor, un bofon i un maldishon, manera ta te dia djawe; JER 25:19 Farao, rei di Egipto, su sirbidnan, su prensnan i henter su pueblo; JER 25:20 i tur e pueblonan stranhero , tur e reinan di tera di Uz, tur e reinan di e tera di e filisteonan, esta, Ask alon, Gaza, Ekron i e restante di Asdod; JER 25:21 Edm, Moab i e yu hmbernan di Am on; JER 25:22 tur e reinan di Tiro, tur e reinan di Sidon i e reinan di e terana n na kosta na e otro banda di laman; JER 25:23 Dedan, Tema, Buz, i tur ku ta pel a e kabei na banda di nan kabes; JER 25:24 tur e reinan di Arabia i tur e reinan di e pueblonan stranhero ku ta biba den desierto; JER 25:25 tur e reinan di Zim ri, tur e reinan di Elam i tur e reinan di Media; JER 25:26 tur e reinan di nrt, serka i leu, un tras di otro; tur e reinonan di mundu ku ta riba superfisio di t era. I rei di Sesak lo bebe despues di nan. JER 25:27 "I lo bo bisa nan: 'Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Bebe, bira burachi, saka, kai ab ou i no lanta mas, pa motibu di e spada ku lo Mi manda meimei di boso."' JER 25: 28 I lo sosod ku si nan nenga di tuma e kopa for di bo man pa bebe, e ora ei lo b o bisa nan: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Boso mester beb'! JER 25:29 Pasob ra mira, Mi ta kumins trese kalamidat den e stat aki ku ta wrdu yam na Mi nmber, ant o boso lo keda kompletamente liber di kastigu? Boso lo no keda liber di kastigu, pasobra Mi ta yama un spada pa bai kontra tur habitante di tera," e SEOR di ehrsi tonan ta deklar.' JER 25:30 "Pesei profetis tur e palabranan aki kontra nan i bisa nan: 'SEOR lo brama for di haltura, i halsa Su bos for di Su habitashon santu; E lo brama fuertemente kontra Su tou. E lo grita manera esnan ku ta trapa wendrif, kontra tur e habitantenan di tera. JER 25:31 Un klamor a yega te na fin di mund u, pasobra SEOR tin un kaso kontra e nashonnan. E ta drenta den huisio ku tur kar ni; pa loke ta e malbadonan, El a entreg nan na spada,'" SEOR ta deklar. JER 25:32 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Ata, maldat ta bai di nashon pa nashon, i un gran tempestat lo wrdu lant for di e partinan mas aleh di mundu. JER 25:33 I esnan ku SEOR mata riba e dia ei lo keda bent tur kaminda, for di esun ekstremo di mundu te na e otro. Hende lo no lament pa nan ni rekoh nan, ni dera nan; nan lo ta mane ra mst riba superfisio di tera. JER 25:34 "Boso, wardadnan, lament i sklama; lora a bou den shinishi, boso, wardadnan di e tou; pasobra e dianan di boso matansa i pl amamentu a yega, i boso lo kai manera un ko'i kibra kostoso. JER 25:35 E wardadna n lo no tin manera pa hui, i e lidernan di e tou lo no skapa. JER 25:36 Skucha e zonidu di yoramentu di e wardadnan i e sklamashon di e lidernan di e tou! Pasobr a SEOR a destru nan lug di yerba brd. JER 25:37 E kurnan trankil di e karnnan a keda stru pa motibu di e rabia ardiente di SEOR. JER 25:38 Manera leon El a sali for di Su lug di skonde; pasobra nan tera a bira un horor, pa motibu di e krueldat di e spada violento, i pa motibu di Su rabia ardiente." JER 26:1 Na kuminsamentu di e reinado di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Juda, e palabra aki a bin for di SEOR, bisando: JER 26:2 "Asina SEOR ta bisa: 'Para riba plenchi di e kas di SEOR, i papia ku tur e statnan di Juda, ku a bin pa ador den e kas di SEOR, tur e palabra nan ku Mi a mandabo papia ku nan. No laga ni un palabra af! JER 26:3 Kisas nan lo skucha i tur lo bira for di nan mal kaminda, pa Mi por repent di e kalamidat ku Mi tin plani pa nan, pa motibu di e maldat di nan echonan!' JER 26:4 I bisa nan: 'Asina SEOR ta bisa: "Si boso no kier tende na Mi, pa kana den Mi lei ku Mi a pon e boso dilanti, JER 26:5 pa skucha na e palabranan di Mi sirbidnan, e profetanan ku Mi a manda serka boso bes tras bes sin ku boso a skucha, JER 26:6 e ora ei lo Mi hasi e kas aki manera Silo, i e stat aki lo Mi hasi un maldishon pa tur e na shonnan di tera."'" JER 26:7 I e saserdotenan i e profetanan i henter e pueblo a tende Jeremias papia e palabranan aki den e kas di SEOR. JER 26:8 Ora Jeremias a kaba di bisa tur hende tur loke SEOR a mand' papia, e saserdotenan, e profetanan i henter e

pueblo a gar', bisando: "Bo mester muri! JER 26:9 Pakiko bo a profetis den e nmber di SEOR, bisando: 'E kas aki lo ta manera Silo i e stat aki lo keda desol, sin hab itante'?" I henter e pueblo a reun rnt di Jeremias den e kas di SEOR. JER 26:10 Ora ku e prensnan di Juda a tende e kosnan aki, nan a sali for di e kas di rei bai na e kas di SEOR, i a kai sinta na e entrada di Porta Nobo di e kas di SEOR. JER 2 6:11 Anto e saserdotenan i e profetanan a papia ku e ofisialnan i ku henter e pu eblo, bisando: "Sentensi e hmber aki na morto, pasobra el a profetis kontra e stat aki, manera boso mes a tende." JER 26:12 E ora ei Jeremias a papia ku tur e ofis ialnan i ku henter e pueblo, bisando: "SEOR a mandami profetis kontra e kas aki i kontra e stat aki tur e palabranan ku boso a tende. JER 26:13 Pesei, koreg boso k ondukta i boso echonan awor, i obedes e bos di SEOR boso Dios; i SEOR lo repent enku anto e kalamidat ku El a pronunsi kontra boso. JER 26:14 Ma pa loke t'ami, mira, mi ta den boso man; hasi ku mi manera ta bon i korekto den boso bista. JER 26:15 Ma sea sigur ku si boso matami, boso lo hasi boso mes, e stat aki i su habitant enan kulpabel di sanger inosente; pasobra di brdat, ta SEOR a mandami serka boso p a papia tur e palabranan aki pa boso tende." JER 26:16 E ora ei e ofisialnan i h enter e pueblo a bisa e saserdotenan i e profetanan: "No sentensi e hmber aki na m orto, pasobra el a papia ku nos den e nmber di SEOR nos Dios." JER 26:17 Anto algu n di e ansianonan di e tera a lanta i a papia ku henter e pueblo ku tabata reun, bisando: JER 26:18 "Mikeas di Moreset a profetis den e dianan di Ezekias, rei di Juda; i el a papia ku henter e pueblo di Juda, bisando: 'Asina e SEOR di ehrsitona n a bisa: "Nan lo plug Sion manera ta plug kunuku, Jerusalm lo bira montonnan di ruina, i e seru di e tmpel manera e lugnan haltu di e mondi-ser."' JER 26:19 Akaso ta Ezekias, rei di Juda, i henter Juda a laga mat'? No t'asina ku el a teme SEOR i a pidi fabor di SEOR, anto SEOR a repent di e kalamidat ku El a pronunsi kontra nan ? Ma nos ta komet un gran maldat kontra nos mes." JER 26:20 I tabatin un hmber tam be, kende a profetis den e nmber di SEOR, Urias, yu hmber di Semaias di Kiriat-jeari m; i el a profetis kontra e stat aki i kontra e tera aki palabranan similar na tu r esnan di Jeremias. JER 26:21 Ora rei Joakim i tur su hmbernan poderoso i tur e ofisialnan a tende su palabranan, rei a busk' pa mata; ma Urias a tende di esei, a haa miedu i a hui bai Egipto. JER 26:22 E ora ei rei Joakim a manda algun hmber Egipto: Elnatan, yu hmber di Akbor, i algun hmber mas a bai Egipto huntu kun. JER 2 6:23 I nan a trese Urias for di Egipto i a hib' serka rei Joakim, kende a laga ma t' ku spada i a tira su kadaver den e santana di pueblo. JER 26:24 Ma Ahikam, yu hmber di Safan, a proteh Jeremias, asina ku nan no a entregu' den man di pueblo pa mat'. JER 27:1 Na kuminsamentu di e reinado di Sedekias, yu hmber di Josias, rei d i Juda, e palabra aki di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 27:2 asina SEOR ta bisa: "Traha kabuya i yugo pa bo mes i pone nan riba bo nk, JER 27:3 i manda noti sia pa rei di Edm, pa rei di Moab, pa rei di e yu hmbernan di Amon, pa rei di Tiro i pa rei di Sidon, pa medio di e mensaheronan ku ta bin Jerusalm serka Sedekias, rei di Juda. JER 27:4 Duna nan rdu pa bai serka nan shonnan, bisando: 'Asina e S EOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa, i asina boso mester bisa boso shonna n: JER 27:5 "Ami a traha e tera, e hendenan i e bestianan ku tin riba superfisio di tera, pa medio di Mi gran poder i pa medio di Mi brasa ekstend, i lo Mi duna esaki na esun ku Ami kier duna. JER 27:6 I awor Mi a entreg tur e teranan aki den man di Mi sirbid Nabukodonosor, rei di Babilonia, i Mi a dun' asta e bestianan di mondi pa sirbi. JER 27:7 I tur e nashonnan lo sirbi , su yu hmber i su nietu, te o ra ku e tempu di su mes tera yega. E ora ei hopi nashon i gran reinan lo hasi nan sirbid. JER 27:8 "I lo sosod ku e nashon f reino ku no kier sirbi, esta, Nabukodono sor, rei di Babilonia, i ku no kier pone su nk bou di yugo di rei di Babilonia, e nashon ei lo Mi kastig pa medio di spada, hamber i pst, te ora Mi destrui pa medio di su man," SEOR ta deklar. JER 27:9 "I boso, no tende na boso profetanan, boso a divinadnan, boso soadnan, boso hasidnan di bruha ni na boso tovenarnan, ku ta papia ku boso, bisando: 'Boso no mester sirbi rei di Babilonia.' JER 27:10 Pasobra nan ta profetis mentira na boso, pa hala boso leu for di boso tera; i lo Mi saka bos o af i boso lo peres.

JER 27:11 Ma e nashon ku lo pone su nk bou di yugo di rei di Babilonia i sirbi lo Mi laga keda den su tera, i nan lo kultiv e tera i biba den dj,"'" SEOR ta deklar. J ER 27:12 I mi a bisa Sedekias, rei di Juda, e mesun palabranan aki: "Pone boso nk bou di e yugo di rei di Babilonia i sirbi i su pueblo, i keda na bida! JER 27:1 3 Pakiko boso tin ku muri, abo i bo pueblo, pa medio di spada, hamber i pst, mane ra SEOR a bisa e nashon ei ku no kier sirbi rei di Babilonia? JER 27:14 Pesei, no skucha palabranan di e profetanan ku ta papia ku boso, bisando: 'Boso no mester sirbi rei di Babilonia,' pasobra nan ta profetis mentira na boso; JER 27:15 paso bra Ami no a manda nan," SEOR ta deklar, "ma nan ta profetis mentira den Mi nmber, p a Mi kore ku boso i pa boso peres, boso i e profetanan ku ta profetis na boso." JE R 27:16 E ora ei mi a papia ku e saserdotenan i ku henter e pueblo aki, bisando: "Asina SEOR ta bisa: No skucha na e palabranan di boso profetanan ku ta profetis na boso, bisando: 'Mira, pronto e artkulonan-di-uzo di e kas di SEOR lo wrdu tres at robe for di Babilonia'; pasobra nan ta profetis mentira na boso. JER 27:17 No sku cha nan; sirbi rei di Babilonia i keda na bida! Pakiko e stat aki tin ku bira un ruina? JER 27:18 Ma si ta profeta nan ta, i si e palabra di SEOR ta ku nan, laga nan pidi e SEOR di ehrsitonan awor pa e artkulonan-di-uzo, ku a keda den e kas di SEOR, den e kas di rei di Juda i na Jerusalm, no wrdu hib Babilonia. JER 27:19 Pasob ra asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa tokante di e pilarnan, tokante di e laman, t okante di e basenan, i tokante di sobr di e artkulonan-di-uzo ku a keda den e stat aki, JER 27:20 ku Nabukodonosor, rei di Babilonia, no a hiba tempu ku el a hiba Jekonias, yu hmber di Joakim, rei di Juda, den eksilio, for di Jerusalm pa Babilo nia, huntu ku tur e nobelnan di Juda i Jerusalm; JER 27:21 s, asina e SEOR di ehrsit onan, e Dios di Israel, ta bisa tokante di e artkulonan-di-uzo ku a keda den e ka s di SEOR, den e kas di rei di Juda i na Jerusalm: JER 27:22 'Nan lo wrdu hib Babilo nia i aya nan lo keda te dia ku Mi bishit nan,' SEOR ta deklar. 'E ora ei lo Mi tre se nan bk i restor nan na e lug aki.'" JER 28:1 Awor a sosod den e mesun aa ei, na ku minsamentu di e reinado di Sedekias, rei di Juda, den e di kuater aa, den e di si nku luna, ku Hananias, yu hmber di Azur, profeta di Gabaon, a papia ku mi den e k as di SEOR, den presensia di e saserdotenan i henter e pueblo, bisando: JER 28:2 "Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mi a kibra e yugo di rei di Babilonia. JER 28:3 Denter di dos aa lo Mi trese bk na e lug aki tur e artkulonan -di-uzo di e kas di SEOR ku Nabukodonosor, rei di Babilonia, a kohe for di e lug a ki, hiba Babilonia. JER 28:4 Tambe Mi ta bai trese Jekonias, yu hmber di Joakim, rei di Juda, bk na e lug aki, i tur e eksiliadonan di Juda ku a bai Babilonia,' SEO R ta deklar, 'pasobra lo Mi kibra e yugo di rei di Babilonia.'" JER 28:5 Anto pro feta Jeremias a papia ku profeta Hananias den presensia di e saserdotenan i den presensia di henter e pueblo ku tabata par den e kas di SEOR. JER 28:6 I profeta J eremias a bisa: "Amn! Ku SEOR hasi asina. Ku SEOR konfirm bo palabranan ku bo a prof etis dor di trese e artkulonan-di-uzo di e kas di SEOR i tur e eksiliadonan for di Babilonia bk na e lug aki. JER 28:7 Sinembargo, skucha awor e palabra aki ku mi ta bai papia pa abo i pa henter e pueblo tende! JER 28:8 Desde tempunan pas e profe tanan ku tabata prom ku mi i prom ku bo tabata profetis guera, kalamidat i pst kontr a hopi tera i kontra reinonan grandi. JER 28:9 Pa loke ta e profeta ku ta profet is pas, ora ku e palabra di e profeta wrdu kumpl, e profeta ei lo wrdu rekonos komo u n ku SEOR a manda di brdat." JER 28:10 Anto profeta Hananias a kita e yugo for di nk di profeta Jeremias i a kibr'. JER 28:11 I Hananias a papia den presensia di he nter e pueblo, bisando: "Asina SEOR ta bisa: 'Asina tambe lo Mi kibra e yugo di N abukodonosor, rei di Babilonia, for di nk di tur e nashonnan, denter di dos aa.'" E ora ei profeta Jeremias a sigui su kaminda. JER 28:12 Despues ku profeta Hanan ias a kibra e yugo for di nk di profeta Jeremias, e palabra di SEOR a yega na Jere mias, bisando: JER 28:13 "Bai i papia ku Hananias, bisando: 'Asina SEOR ta bisa: "Bo a kibra e yugonan di palu, ma na nan lug bo a traha yugonan di heru." JER 28: 14 Pasobra asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Mi a pone un yu go di heru riba nk di tur e nashonnan aki pa nan sirbi Nabukodonosor, rei di Babi lonia; i nan lo sirbi. Tambe Mi a dun' e bestianan di mondi."'" JER 28:15 E ora ei profeta Jeremias a bisa profeta Hananias: "Skucha awor, Hananias, SEOR no a mand abo. I abo a hasi e pueblo aki konfia den mentira.

JER 28:16 Pesei, asina SEOR ta bisa: 'Mira, lo Mi kitabo for di superfisio di ter a. E aa aki bo ta bai muri, pasobra bo a sia e pueblo rebeldi kontra SEOR.'" JER 28: 17 Asina den e mesun aa, den e di shete luna, profeta Hananias a muri. JER 29:1 A wor esakinan ta e palabranan di e karta ku profeta Jeremias a manda for di Jerus alm pa e ansianonan ku a keda entre e eksiliadonan, e saserdotenan, e profetanan i henter e pueblo ku Nabukodonosor a hiba den eksilio for di Jerusalm pa Babiloni a. JER 29:2 Esaki tabata despues ku rei Jekonias i e reina mama, e ofisialnan di korte, e prensnan di Juda i Jerusalm, e hmbernan di ofishi i e smetnan a sali for di Jerusalm. JER 29:3 E karta a wrdu mand ku Elasa, yu hmber di Safan, i Gemarias, yu hmber di Hilkias, kendenan Sedekias, rei di Juda, a manda Babilonia pa Nabukod onosor, rei di Babilonia. E karta tabata bisa: JER 29:4 "Asina e SEOR di ehrsitona n, e Dios di Israel, ta bisa tur e eksiliadonan ku Mi a manda den eksilio for di Jerusalm pa Babilonia: JER 29:5 'Traha kas i biba aden; planta hfi i kome loke na n ta produs. JER 29:6 Kasa i engendr yu hmber i yu muh; i buska esposanan pa boso yu hmbernan i duna boso yu muhnan na esposonan, pa nan haa yu hmber i yu muh, i multipl ik ayanan i no mengua. JER 29:7 Buska pas pa e stat kaminda Mi a manda boso den e ksilio, i pidi SEOR p', pasobra den su pas boso lo tin pas.' JER 29:8 Pasobra asin a e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'No laga boso profetanan ku ta meimei di boso i boso adivinadnan gaa boso, i no skucha e soonan ku nan ta soa. JER 29:9 Pasobra nan ta profetis mentira na boso den Mi nmber. Mi no a manda nan,' SEOR ta deklar. JER 29:10 "Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Despues ku setenta aa wrdu kumpl pa Babilonia, lo Mi bishit boso i kumpli ku Mi bon palabra pa ku boso, pa trese b oso bk na e lug aki. JER 29:11 Pasobra Mi sa e plannan ku Mi tin pa boso,' SEOR ta deklar, 'plannan pa pas i no pa kalamidat, pa duna boso un futuro i un speransa. JER 29:12 Anto boso lo sklama na Mi i bin hasi orashon na Mi, i lo Mi skucha bos o. JER 29:13 I boso lo buskaMi i haaMi, ora boso buskaMi ku henter boso kurason. JER 29:14 I lo Mi laga boso haaMi,' SEOR ta deklar, 'i lo Mi trese boso bk for di ko utiverio, i lo Mi rekoh boso for di tur e nashonnan i for di tur e lugnan kaminda Mi a kore ku boso manda boso bai,' SEOR ta deklar, 'i lo Mi trese boso bk na e lug f or di unda Mi a manda boso den eksilio.' JER 29:15 "Komo ku boso a bisa: 'SEOR a lanta profetanan pa nos na Babilonia'-JER 29:16 pasobra asina SEOR ta bisa tokant e di e rei ku ta sinta riba trono di David, i tokante di henter e pueblo ku ta b iba den e stat aki, boso rumannan ku no a bai huntu ku boso den eksilio-JER 29:1 7 asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Mira, Mi ta bai manda spada, hamber i pst ri ba nan, i lo Mi hasi nan manera figo putr, asina malu ku no por kome nan. JER 29: 18 I lo Mi prsigu nan ku spada, ku hamber i ku pst. I lo Mi hasi nan un teror pa tu r e reinonan di tera, pa nan ta un maldishon, un horor, un bofon i un reproche m eimei di tur e nashonnan kaminda Mi a kore ku nan manda nan bai, JER 29:19 pasob ra nan no a skucha Mi palabranan,' SEOR ta deklar, 'ku Mi a manda pa nan bes tras bes pa medio di Mi sirbidnan, e profetanan; ma boso no a skucha,' SEOR ta deklar. J ER 29:20 "Pesei boso tur, eksiliadonan, kendenan Mi a manda bai for di Jerusalm p a Babilonia, boso tur skucha e palabra di SEOR. JER 29:21 Asina e SEOR di ehrsitona n, e Dios di Israel, ta bisa tokante di Akab, yu hmber di Kolaias, i tokante di S edekias, yu hmber di Maaseias, kendenan ta profetis mentira na boso den Mi nmber: ' Mira, lo Mi entreg nan den man di Nabukodonosor, rei di Babilonia, i e lo mata na n dilanti di boso bista. JER 29:22 I pa nan motibu tur e eksiliadonan di Juda ku ta na Babilonia lo uza un maldishon, bisando: "Ku SEOR hasi ku bo manera Sedekia s i manera Akab, kendenan rei di Babilonia a hasa den kandela, JER 29:23 pasobra nan a hasi maldat na Israel i a komet adulterio ku e esposanan di nan prhimonan, i den Mi nmber nan a papia mentira ku Mi no a manda nan papia. I Ami ta Esun ku s a i ku ta testigu di esei," SEOR ta deklar.'" JER 29:24 I papia ku Semaias di Nehe lam, bisando: JER 29:25 "Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'P asobra bo a manda kartanan den bo mes nmber pa henter e pueblo ku ta na Jerusalm, i pa saserdote Sofonias, yu hmber di Maaseias, i pa tur e saserdotenan, bisando: JER 29:26 "SEOR a nombra abo komo saserdote na lug di saserdote Joiada, pa bira ma yordomo den e kas di SEOR riba kada hmber loko ku ta profetis, pa sera e hmber ei de n sepa i pa pone banchi di heru na su garganta. JER 29:27 Awor anto, pakiko bo n o a reprend Jeremias di Anatot, kende ta profetis pa boso?

JER 29:28 Pasobra el a manda bisa nos na Babilonia: 'E tempu di eksilio lo ta la rgu; traha kas i biba aden, i planta hfi i kome loke nan produs.'"'" JER 29:29 I s aserdote Sofonias a lesa e karta aki pa profeta Jeremias tende. JER 29:30 I e pa labra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 29:31 "Manda bisa tur e eksiliadon an: 'Asina SEOR ta bisa tokante di Semaias di Nehelam: "Pasobra Semaias a profeti s na boso, maske Mi no a mand', i el a hasi boso kere mentira," JER 29:32 pesei, a sina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai kastig Semaias di Nehelam i su desendientenan; e lo no tin ningun di su hendenan ta biba mas meimei di e pueblo aki, i e lo no mira e bon ku Mi ta bai hasi pa Mi pueblo," SEOR ta deklar, "pasobra el a predik r ebeldia kontra SEOR."'" JER 30:1 E palabra di SEOR ku a yega na Jeremias, bisando: JER 30:2 "Asina e SEOR Dios di Israel ta bisa: 'Skirbi tur e palabranan ku Mi a papia ku bo den un buki. JER 30:3 Pasobra, ata, e dianan ta bin,' SEOR ta deklar, 'ku lo Mi trese Mi pueblo Israel i Juda bk for di koutiverio.' SEOR ta bisa: 'Tamb e lo Mi trese nan bk na e tera ku Mi a duna nan antepasadonan, i nan lo poder di d j.'" JER 30:4 Awor esakinan ta e palabranan ku SEOR a papia tokante di Israel i to kante di Juda: JER 30:5 "Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Mi a tende e zonidu di tero r i di spantu, i no tin pas. JER 30:6 Puntra anto i wak si un hmber por duna lus. Pakiko Mi ta mira tur hmber ku man na hep, manera un muh na ora di parto? I pakik o tur kara a bira blek? JER 30:7 Ai, pasobra e dia ei ta grandi, no tin ningun p a kompar kun; esaki ta e tempu di angustia pa Jakb, ma e lo wrdu salb for di dj. JER 0:8 'I lo sosod den e dia ei,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar, 'ku lo Mi kibra su yu go for di riba nan nk, i lo Mi ranka nan kabuyanan kibra; i stranheronan lo no ha si nan esklabu mas. JER 30:9 Ma nan lo sirbi SEOR nan Dios, i David nan rei, kend e lo Mi lanta pa nan. JER 30:10 'I no tene miedu, O Mi sirbid Jakb,' SEOR ta deklar, 'i no desmay, O Israel; pasobra mira, lo Mi reskatbo for di leu aya, i bo yunan f or di e tera di nan koutiverio. Jakb lo bolbe i lo tin pas i siguridat, i ningun hende lo no spant'. JER 30:11 Pasobra Mi ta ku bo pa salbabo,' SEOR ta deklar; 'pas obra lo Mi destru tur e nashonnan kompletamente, pa unda Mi a plamabo, ma abo s lo Mi no destru kompletamente. Ma lo Mi kastigbo ku hustisia, i di ningun manera lo Mi no lagabo sin kastigu.' JER 30:12 "Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Bo aflikshon t a inkurabel, i no tin remedi pa bo herida. JER 30:13 No tin ningun hende pa plei ta bo kaso, no tin kura pa bo yaga, ni rekuperashon pa bo. JER 30:14 Tur bo aman tenan a lubidbo; nan no ta buskabo; manera un enemigu Mi a heridbo ku kastigu di u n hende kruel, pasobra bo inikidat ta grandi i bo piknan ta asina hopi. JER 30:15 Pakiko bo ta sklama pa motibu di bo herida? Bo dol ta inkurabel. Pa motibu di e multitut di bo inikidatnan, i pa motibu ku bo piknan a oument, Mi a hasi e kosnan aki ku bo. JER 30:16 'I pesei tur ku devorbo lo wrdu devor; i tur bo atversarionan, kada un di nan, lo bai den koutiverio; esnan ku plnder bo, otro lo plnder nan, i tur ku hrtabo, lo Mi laga otro hrta nan. JER 30:17 Pasobra lo Mi restor bo sal i lo Mi kura bo heridanan,' SEOR ta deklar, 'pasobra nan a yamabo rechas, bisando: "Esak i ta Sion; ningun hende ta preokup p'."' JER 30:18 "Asina SEOR ta bisa: 'Mira, lo M i trese e koutiverio di e tntnan di Jakb bk for di eksilio, i lo Mi tin kompashon k u su lugnan di biba; e stat lo wrdu trah di nobo riba su ruinanan, i e palasio lo p ara na su propio lug. JER 30:19 I for di nan lo sali gradisimentu i e bos di esna n ku ta regosih; lo Mi multiplik nan i nan lo no mengua; i lo Mi onra nan i nan lo no ta insignifikante. JER 30:20 Tambe nan yunan lo ta manera antes, i nan kongr egashon lo ta stables Mi dilanti; lo Mi kastig tur nan opresornan. JER 30:21 I nan lider lo ta un di nan mes, i nan gobernante lo ta skoh for di meimei di nan; lo Mi hasi hala serka, i e lo aserkMi; pasobra ken lo a tribi riska su bida pa aserkMi ?' SEOR ta deklar. JER 30:22 'Anto boso lo ta Mi pueblo, i Ami lo ta boso Dios.'" JER 30:23 At'e tempestat di SEOR! Furia a sali manera un siklon; e lo lora baha r iba kabes di e malbadonan. JER 30:24 E rabia ardiente di SEOR lo no wrdu kit te ora ku E hasi i kumpli ku e intento di Su kurason; den e ltimo dianan boso lo kompre nd esaki. JER 31:1 "Den e tempu ei," SEOR ta deklar, "Ami lo ta e Dios di tur e fam ianan di Israel, i nan lo ta Mi pueblo." JER 31:2 Asina SEOR ta bisa: "E pueblo k u a sobrebib spada a haa grasia den desierto-- Israel, ora ku el a bai pa buska su sosiegu."

JER 31:3 For di leu aya SEOR a pares na dj, bisando: "Mi a stimabo ku un amor etrno; pesei ku miserikrdia Mi a halabo. JER 31:4 Atrobe lo Mi trahabo, i lo bo wrdu tra h di nobo, O birgen di Israel! Atrobe lo bo kohe bo tambureinnan, i sali pa balia ku hendenan kontentu. JER 31:5 Atrobe lo bo planta kunukunan di wendrif riba e s erunan di Samaria; i e plantadnan lo planta i disfrut di nan. JER 31:6 Pasobra lo yega un dia ku guardianan riba e serunan di Efrain lo grita: 'Laga nos lanta bai Sion, serka SEOR nos Dios.'" JER 31:7 Pasobra asina SEOR ta bisa: "Kanta duru ku alegria pa Jakb, i grita meimei di e hefenan di e nashonnan; proklam, duna alabans a, i bisa: 'O SEOR, salba Bo pueblo, e restante di Israel.' JER 31:8 Mira, Mi ta bai trese nan for di e tera di nrt, i lo Mi rekoh nan for di e partinan mas aleh di tera, entre nan e hendenan siegu i lam, e muh na estado i esun ku dol di parto, t ur huntu; na gran kantidat nan lo bolbe aki. JER 31:9 Na yoramentu nan lo bin, i ku splika lo Mi guia nan. Lo Mi hasi nan kana banda di koridanan di awa, riba un kaminda lizu unda nan lo no trompek; pasobra Mi ta un tata pa Israel, i Efrain t a Mi primognito." JER 31:10 Skucha e palabra di SEOR, O nashonnan, i proklam den e teranan na kosta ku ta keda te leu aya, i bisa: "Esun ku a plama Israel lo rekoh ', i kuid' manera un wardad ta kuida su tou." JER 31:11 Pasobra SEOR a reskat Jakb, i a redimi for di man di esun ku tabata mas fuerte kun. JER 31:12 "I nan lo bin i gr ita di goso riba e haltura di Sion, i nan lo ta radiante pa motibu di e bondat d i SEOR-- pa motibu di e trigo, e bia nobo i e zeta, i pa motibu di e yunan di e to u di bestia chikitu i di e kria di baka; nan bida lo ta manera un hfi ku a wrdu mu h, i nunka mas nan lo tin tristesa. JER 31:13 E ora ei e birgen lo balia i regosi h, i e hobennan i e ansianonan tur huntu; lo Mi kambia nan lamento hasi bira goso, i konsol nan i duna nan goso na lug di nan tristesa. JER 31:14 Lo Mi yena alma di e saserdotenan ku abundansia, i Mi pueblo lo keda satisfecho ku Mi bondat," SEOR ta deklar. JER 31:15 Asina SEOR ta bisa: "Un bos ta wrdu tend na Rama, lamentashon i yoramentu amargo. Raquel ta yora su yunan, i no kier wrdu konsol pa su yunan, pa sobra nan no t'ei mas." JER 31:16 Asina SEOR ta bisa: "Domin bo bos pa bo no yora, i bo wowonan pa nan no basha lgrima, pasobra bo obra lo wrdu rekompens," SEOR ta de klar, "i nan lo bolbe for di tera di e enemigu. JER 31:17 I tin speransa pa bo fu turo," SEOR ta deklar, "i bo yunan lo bolbe na nan mes teritorio. JER 31:18 "Sigur amente Mi a tende Efrain su kehamentu: 'Bo a kastigmi, i mi a keda kastig, manera un bish ku nan no a hasi mansu; tresemi bk pa mi por wrdu restor, pasobra Abo ta SEOR mi Dios. JER 31:19 Despues ku mi a bin bk, mi a repent; i despues ku mi a haa inst rukshon, mi a dal mi mes riba mi hep; mi a keda brongos i tambe umiy, pasobra mi a karga e reproche di mi hubentut.' JER 31:20 Ta Efrain ta Mi yu hmber stim? E ta m i yu faborito? Maske Mi papia hopi biaha kontra dj, tg Mi ta krda riba dj; pesei Mi kurason ta anhel na dj; siguramente lo Mi tin miserikrdia di dj," SEOR ta deklar. JER 31:21 "Marka bo kaminda ku sealnan, pone brchi pa guiabo; paga bon tino riba e kam inda grandi, riba kual bo a bai. Bolbe, O birgen di Israel, bolbe na bo statnan aki. JER 31:22 Kuantu tempu mas lo bo sigui bai p'aki p'aya, O yu muh infiel? Pas obra SEOR a krea algu nobo riba tera: muh ta konkist hmber." JER 31:23 Asina e SEOR d i ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Atrobe nan lo papia e palabra aki na te ra di Juda i den su statnan, ora Mi trese nan bk for di koutiverio: 'Ku SEOR bendi shonbo, O habitashon di hustisia, O seru santu!' JER 31:24 I ayanan Juda i tur su statnan lo biba huntu, e kunukero i esnan ku ta sali bai ku e tounan di karn. JE R 31:25 Pasobra Mi ta satisfas esnan kans i ta refresk tur ku tin tristesa." JER 31 :26 I aki mi a spirta i a wak rnt, i mi a haa mi soo agradabel. JER 31:27 "Ata, e di anan ta bin," SEOR ta deklar, "ku lo Mi sembra e kas di Israel i e kas di Juda ku e simia di hende i ku e simia di bestia. JER 31:28 I lo sosod ku meskos ku Mi a v igil nan pa ranka nan af, kibra, tira abou, destru i trese desaster riba nan, asina lo Mi vigil nan pa edifik i planta nan," SEOR ta deklar. JER 31:29 "Den e dianan ei nan lo no bisa mas: 'E tatanan a kome wendrif zr, i djente di e yunan ta kohe rel .' JER 31:30 Ma kada hende lo muri pa su mes inikidat; ken ku kome wendrif zr, su mes djentenan lo kohe rel. JER 31:31 "Ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku l o Mi sera un aliansa nobo ku e kas di Israel i ku e kas di Juda, JER 31:32 no ma nera e aliansa ku Mi a sera ku nan tatanan den e dia ku Mi a kohe nan na nan man pa saka nan for di

tera di Egipto, Mi aliansa ku nan a kibra, ounke ku Mi tabata un esposo pa nan," SEOR ta deklar. JER 31:33 "Ma esaki ta e aliansa ku lo Mi sera ku e kas di Israel despues di e dianan ei," SEOR ta deklar. "Lo Mi pone Mi lei den nan i lo Mi skirb i riba nan kurason; i Ami lo ta nan Dios i nan lo ta Mi pueblo. JER 31:34 Ni prhim o ni ruman lo no sia otro mas, bisando: 'Konos SEOR,' pasobra nan tur lo konosMi, fo r di esun di mas menos te na esun di mas grandi," SEOR ta deklar, "pasobra lo Mi p ordon nan inikidat, i nan pik lo Mi no krda mas." JER 31:35 Asina SEOR ta bisa, Kend e ta duna solo komo lus di dia, i e lei fiho di luna i streanan komo lus anochi, Kende ta hasi laman bira brutu, asina ku su olanan ta ronka; e SEOR di ehrsitonan ta Su nmber: JER 31:36 "Si e lei fiho aki dispars for di Mi bista," SEOR ta deklar, "e ora ei e yunan di Israel nunka mas lo ta un nashon Mi dilanti." JER 31:37 As ina SEOR ta bisa: "Si e shelunan ariba por wrdu mid, i e fundeshinan di e tera abou , eksplor, e ora ei lo Mi benta tambe tur e yunan di Israel af, pa tur loke nan a hasi," SEOR ta deklar. JER 31:38 "Ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku e stat lo wrdu rekonstru pa SEOR for di e Toren di Hananeel te na e Porta di Skina. JER 31 :39 I e lia-di-midi lo sigui bai stret dilanti te na e seru di Gareb; i djei bira bai Goa. JER 31:40 I henter e vaye di kadaver i di shinishi, i tur e kunukunan te na Roi Kedron, te na e skina di Porta Kabai bai pariba, lo ta santu pa SEOR; n unka mas e lo wrdu rank af ni tir abou." JER 32:1 E palabra di SEOR ku a yega na Jere mias den e di dies aa di Sedekias, rei di Juda, kual tabata e di diesocho aa di Na bukodonosor. JER 32:2 Awor na e tempu ei e ehrsito di rei di Babilonia tabatin Je rusalm rondon, i profeta Jeremias tabata ser den e plenchi di prizon ku tabata den e kas di rei di Juda, JER 32:3 pasobra Sedekias, rei di Juda, a ser', bisando: "P akiko bo ta profetis, bisando: 'Asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai entreg e stat aki den man di rei di Babilonia, i e lo tum'. JER 32:4 I Sedekias, rei di Juda, l o no skapa for di man di e kaldeonan, ma siguramente e lo wrdu entreg den man di r ei di Babilonia, i e lo papia kara-kara kun i wak ku su mes wowo. JER 32:5 I e lo hiba Sedekias na Babilonia, i e lo keda ayanan te ora Mi bishit'," SEOR ta deklar. "Si bo bringa kontra e kaldeonan, lo bo no tin ksito"'?" JER 32:6 I Jeremias a b isa: "E palabra di SEOR a yega na mi, bisando: JER 32:7 'Mira, Hanameel, yu hmber di bo tio Salum, ta bin serka bo, bisando: "Kumpra pa bo mes mi kunuku ku ta ked a na Anatot, pasobra bo tin e derecho di redenshon pa kumpr'."' JER 32:8 "Anto Ha nameel, yu hmber di mi tio, a bin serka mi den e plenchi di prizon, segun e palab ra di SEOR, i a bisami: 'Pa fabor, kumpra mi kunuku ku ta keda na Anatot, ku ta n a tera di Benjamin, pasobra abo tin e derecho di erensia i ta toka na bo pa redi mi; kumpr' pa bo mes anto.' "E ora ei mi a komprend ku esaki tabata e palabra di SEO R. JER 32:9 I mi a kumpra e kunuku ku ta keda na Anatot for di Hanameel, yu hmber di mi tio, i mi a pisa e plata p', dieshete siklo di plata. JER 32:10 I mi a fir ma i seya e dokumento, i a laga testigunan konfirm esaki i a pisa e plata den bal ansa. JER 32:11 E ora ei mi a kohe e dokumentonan di benta, tantu e kopia sey ku ta konten e trminonan i e kondishonnan, komo e kopia habr. JER 32:12 I mi a duna Ba ruk, yu hmber di Nerias, yu hmber di Maaseias, e dokumento di benta den presensia di Hanameel, yu hmber di mi tio, i den presensia di e testigunan ku a firma e dok umento di benta, dilanti di tur e hudiunan ku tabata sinta den e plenchi di priz on. JER 32:13 "I den nan presensia mi a duna Baruk rdu, bisando: JER 32:14 'Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Tuma e dokumentonan aki, tantu e kopia sey komo esun habr di e dokumento di benta, i hinka nan den un butishi di klei, pa nan keda konserv pa hopi tempu." JER 32:15 Pasobra asina e SEOR di ehrsito nan, e Dios di Israel, ta bisa: "Kasnan, kunukunan i plantashonnan di wendrif lo wrdu kumpr atrobe den e tera aki."' JER 32:16 "Despues ku mi a entreg Baruk, yu hmbe r di Nerias, e dokumento di benta, mi a hasi orashon na SEOR, bisando: JER 32:17 'Ai Seor DIOS! Mira, ta Abo a traha e shelunan i tera pa medio di Bo gran poder i pa medio di Bo brasa ekstend! Nada ta muchu difisil pa Bo. JER 32:18 Bo ta mustr a miserikrdia na milnan, ma ta paga bk e inikidat di tatanan den skochi di nan yun an despues di nan, O Dios grandi i poderoso, Kende Su nmber ta e SEOR di ehrsitonan .

JER 32:19 Bo ta grandi den konseho i poderoso den echo, pasobra Bo wowo ta habr p a tur e kamindanan di e yunan di hende, pa rekompens kada un segun su kondukta i segun e fruta di su echonan. JER 32:20 Bo a hasi sealnan i maraviyanan na tera di Egipto te dia djawe, tantu den Israel komo den henter humanidat; i Bo a stables un nmber pa Bo mes, manera ta te dia djawe. JER 32:21 Bo a trese Bo pueblo Israel for di tera di Egipto ku sealnan i maraviyanan, ku un man fuerte, ku un brasa ek stend i ku gran teror; JER 32:22 i a duna nan e tera aki ku Bo a hura pa duna nan tatanan, un tera ku tin lechi i miel na abundansia. JER 32:23 Nan a drenta i a poder di dj, ma nan no a obedes Bo bos, ni nan no a kana segun Bo lei. Nan no a has i nada di tur loke Bo a orden nan pa hasi; pesei Bo a laga tur e kalamidat aki bi n riba nan. JER 32:24 'Mira, e baluartenan a yega te na e stat pa poder di dj. Pa medio di spada, hamber i pst e stat a wrdu entreg den man di e kaldeonan ku ta brin ga kontra dj; i loke Bo a bisa a sosod; i ata, Bo mes ta mira esei. JER 32:25 I Bo a bisami, O Seor DIOS: "Kumpra e kunuku pa bo mes ku plaka i laga testigunan kon firm esaki"--ounke ku e stat ta entreg den man di e kaldeonan.'" JER 32:26 E ora e i e palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 32:27 "Mira, Ami ta SEOR, e D ios di tur karni; akaso tin algu ku ta muchu difisil pa Mi?" JER 32:28 Pesei, as ina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta kla pa entreg e stat aki den man di e kaldeonan i d en man di Nabukodonosor, rei di Babilonia; i e lo tum'. JER 32:29 I e kaldeonan k u ta bringa kontra e stat aki lo drenta, pega e stat aki na kandela i kim', huntu ku e kasnan kaminda e hendenan a ofres sensia na Baal riba nan dak i a basha ofr endanan di bibida na otro diosnan, pa probokMi na rabia. JER 32:30 "Di brdat, e yu nan di Israel i e yunan di Juda a hasi solamente loke ta malu den Mi bista for d i nan hubentut; pasobra e yunan di Israel tabata blo probokMi na rabia ku e obra di nan mannan," SEOR ta deklar. JER 32:31 "Di brdat, for di dia ku nan a trah' te di a djawe, e stat aki a lanta Mi rabia i Mi furia, asina ku e mester wrdu kit for di Mi bista, JER 32:32 pa motibu di tur e maldat di e yunan di Israel i di e yunan di Juda, ku nan a hasi pa probokMi na rabia--nan, nan reinan, nan lidernan, nan saserdotenan, nan profetanan, e hmbernan di Juda i e habitantenan di Jerusalm. JER 32:33 I nan a bira nan lomba pa Mi i no nan kara; ounke Mi a sia nan, Mi a lanta tempran i a sia nan, nan no kier a skucha ni asept instrukshon. JER 32:34 Ma nan a pone nan kosnan repugnante den e kas ku ta wrdu yam na Mi nmber, pa kontamin'. JER 32:35 Nan a traha e lugnan haltu di Baal ku ta keda den Vaye di Bn-hinom, pa hasi nan yu hmbernan i nan yu muhnan pasa dor di kandela pa Molok, loke Mi no a orden n an pa hasi, ni nunka a bin den Mi pensamentu ku nan lo a hasi e abominashon aki, pa hasi Juda peka. JER 32:36 "Pesei, asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa tokan te di e stat aki, di kual bo ta bisa: 'E ta entreg den man di rei di Babilonia pa medio di spada, hamber i pst.' JER 32:37 Mira, lo Mi rekoh nan for di tur e paisn an kaminda Mi a kore ku nan manda nan bai den Mi rabia, den Mi furia i den gran indignashon; i lo Mi trese nan bk na e lug aki i hasi nan biba den siguridat. JER 32:38 I nan lo ta Mi pueblo i Ami lo ta nan Dios; JER 32:39 i lo Mi duna nan n ku rason i n kaminda, pa nan tin semper temor pa Mi, pa nan mes bon i pa bon di nan yunan despues di nan. JER 32:40 Lo Mi sera un aliansa etrno ku nan: nunka lo Mi s tp di hasi bon na nan. I lo Mi pone temor pa Mi den nan kurason, pa asina nan no bandonMi. JER 32:41 I lo Mi tin goso den nan pa hasi bon na nan; i lo Mi planta n an fielmente den e tera aki, ku henter Mi kurason i ku henter Mi alma. JER 32:42 "Pasobra asina SEOR ta bisa: 'Meskos ku Mi a trese tur e kalamidat pis aki riba e pueblo aki, asina Mi ta bai trese riba nan tur e bondat ku Mi ta primint nan. JE R 32:43 I kunukunan lo wrdu kumpr den e tera aki, di kual boso ta bisa: "E ta un d esolashon, sin hende i sin bestia; e ta entreg den man di e kaldeonan." JER 32:44 Hende lo kumpra kunuku ku plaka, firma i seya dokumento i laga testigunan konfi rm esaki den e tera di Benjamin, den e besindario di Jerusalm, den e statnan di Ju da, den e statnan riba seru, den e statnan den vaye i den e statnan di Negv; paso bra lo Mi trese nan bk for di koutiverio,' SEOR ta deklar." JER 33:1 E ora ei e pal abra di SEOR a yega na Jeremias pa di dos biaha, mientras ku e tabata ser ainda de n e plenchi di prizon, bisando: JER 33:2 "E SEOR ku a krea tera, e SEOR ku a form' pa stables'--SEOR ta Su nmber--ta bisa asina:

JER 33:3 'Sklama na Mi, i lo Mi kontestbo, i lo Mi mustrabo kosnan grandi i poder oso ku bo no sa.' JER 33:4 Pasobra asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa tokante di e kasnan di e stat aki, i tokante di e kasnan di e reinan di Juda, kualnan a wrdu kibr pa traha un defensa kontra e baluartenan i kontra spada: JER 33:5 'Nan t a bin pa bringa kontra e kaldeonan i pa yena e lugnan ku kadaver di hmbernan ku Mi a mata den Mi rabia i den Mi furia, i Mi a skonde Mi kara pa e stat aki pa moti bu di tur nan maldat. JER 33:6 'Mira, lo Mi trese sal i kura p' i lo Mi kura nan, i lo Mi revel na nan abundansia di pas i brdat. JER 33:7 Lo Mi trese Juda i Israel bk for di koutiverio; i lo Mi bolbe lanta nan manera nan tabata na prinsipio. JE R 33:8 Lo Mi purifik nan di tur nan inikidat ku nan a komet kontra Mi, i lo Mi por don tur nan inikidatnan ku nan a komet kontra Mi, i pa medio di kualnan nan a tran sgres kontra Mi. JER 33:9 I e stat aki lo ta pa Mi un nmber di goso, alabansa i gl oria dilanti di tur e nashonnan di tera ku lo tende di tur e bon ku Mi ta hasi p a nan; i nan lo haa miedu i tembla pa motibu di tur e bondat i tur e pas ku Mi ta hasi p'.' JER 33:10 "Asina SEOR ta bisa: 'Den e lug aki di kual boso ta bisa: "E t a desol, sin hende i sin bestia," esta, den e statnan di Juda i den e kayanan di Jerusalm ku ta desol, sin hende, sin habitante i sin bestia, tg lo por tende atrobe JER 33:11 bos di goso, bos di alegria, bos di bridehm i bos di brit, bos di esnan ku ta bisa: "Duna gradisimentu na e SEOR di ehrsitonan, pasobra SEOR ta bon, pasobr a Su miserikrdia ta pa semper"; i bos di esnan ku ta trese un ofrenda di gradisim entu den e kas di SEOR. Pasobra lo Mi trese esnan ku ta den koutiverio bk na e ter a, manera tabata na prinsipio,' SEOR ta bisa. JER 33:12 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Na e lug aki ku ta desol, sin hende i sin bestia, i den tur su statnan, lo tin lugnan di yerba brd atrobe pa wardadnan trese nan tou di karn aden. JER 33:13 Den e statnan den seru, den e statnan den vaye, den e statnan di Negv, den e ter a di Benjamin, den e besindario di Jerusalm i den e statnan di Juda, e tounan lo bolbe pasa bou di man di esun ku ta konta nan,' SEOR ta bisa. JER 33:14 'Ata, e d ianan ta bin,' SEOR ta deklar, 'ku lo Mi kumpli ku e bon palabra ku Mi a papia tok ante di e kas di Israel i e kas di Juda. JER 33:15 'Den e dianan ei i na e tempu ei lo Mi hasi un Rama hustu spreit pa David; i E lo ehekut huisio i hustisia rib a tera. JER 33:16 Den e dianan ei Juda lo wrdu salb i Jerusalm lo biba den sigurida t; i asina e lo wrdu yam: SEOR ta nos hustisia.' JER 33:17 "Pasobra, asina SEOR ta b isa: 'Nunka David lo no falta un hmber pa sinta riba trono di e kas di Israel; JE R 33:18 i e saserdotenan levtiko nunka lo no falta un hmber Mi dilanti pa ofres sak rifisionan kim, pa kima ofrendanan di mainshi i pa prepar sakrifisionan kontinuame nte.'" JER 33:19 I e palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 33:20 "Asin a SEOR ta bisa: 'Si boso por kibra Mi aliansa ku dia, i Mi aliansa ku nochi, asin a ku lo no tin dia i nochi na nan tempu stipul, JER 33:21 anto por kibra tambe Mi aliansa ku Mi tin ku Mi sirbid David, asina ku e lo no tin un yu hmber pa reina r iba su trono, i Mi aliansa ku e saserdotenan levtiko, Mi sirbidnan. JER 33:22 Mesk os ku e ehrsitonan di shelu no por wrdu kont, i santu di laman no por wrdu mid, asina lo Mi multiplik e desendientenan di Mi sirbid David i e levitanan ku ta sirbiMi.' " JER 33:23 I e palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 33:24 "Bo no a r ipar kiko e pueblo aki a bisa: 'SEOR a rechas e dos famianan ku El e skohe'? Pesei nan ta despresi Mi pueblo i den nan bista nan no ta un nashon mas. JER 33:25 Asin a SEOR ta bisa: 'Si Mi aliansa ku dia i nochi no permanes, i si Mi no a stables e l einan fiho pa shelu i tera, JER 33:26 anto lo Mi a rechas e desendientenan di Jakb i di Mi sirbid David tambe, i lo Mi no a skohe for di su desendientenan gobernan tenan pa e desendientenan di Abraham, Isaak i Jakb. Ma lo Mi trese nan bk for di k outiverio i lo Mi tene miserikrdia di nan.'" JER 34:1 Mientras ku rei Nabukodonos or di Babilonia i henter su ehrsito, huntu ku tur e reinonan di tera ku tabata bo u di su dominio, i tur e pueblonan, tabata bringa kontra Jerusalm i kontra tur su statnan, e palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 34:2 "Asina SEOR, e D ios di Israel, ta bisa: 'Bai papia ku Sedekias, rei di Juda, i bis': "Asina SEOR t a bisa: 'Mira, Mi ta bai entreg e stat aki den man di rei di Babilonia i e lo kim ' ku kandela. JER 34:3 I abo lo no skapa for di su man, pasobra nan lo kapturbo si gur i entregbo den su man; i lo bo mira rei di Babilonia ku bo mes wowo, i e lo p apia ku bo kara-kara, i lo bo bai Babilonia.'"'

JER 34:4 "Tg, skucha e palabra di SEOR, O Sedekias, rei di Juda! Asina SEOR ta bisa tokante di bo: 'Lo bo no muri pa medio di spada. JER 34:5 Lo bo muri na pas; i meskos ku nan a kima speserei na onor di bo tatanan, e reinan di antes ku tabata prom ku bo, asina nan lo kima speserei pa bo; i nan lo lament pa bo, bisando: "Ai seor!"' Pasobra ta Ami a papia e palabra," SEOR ta deklar. JER 34:6 E ora ei profe ta Jeremias a papia tur e palabranan aki ku Sedekias, rei di Juda, na Jerusalm, J ER 34:7 tempu ku e ehrsito di rei di Babilonia tabata bringa kontra Jerusalm i kon tra tur e statnan di Juda ku a keda, esta, Lakis i Azeka, pasobra nan so a keda komo statnan fortifik entre e statnan di Juda. JER 34:8 E palabra di SEOR ku a yeg a na Jeremias, despues ku rei Sedekias a sera un aliansa ku henter e pueblo ku t abata na Jerusalm, pa proklam libertat pa nan: JER 34:9 ku kada hende mester duna su sirbid hmber i kada hende su sirbid muh su libertat, un hmber hebreo f un muh heb , pa asina ningun hende no tene su ruman hudiu komo esklabu. JER 34:10 I tur e o fisialnan i henter e pueblo ku a bai di akurdo ku e aliansa, pa kada hende duna s u sirbidnan nan libertat, sea hmber f muh, pa ningun hende no tene nan mas komo eskl abu, a obedes; nan a obedes i a duna nan nan libertat. JER 34:11 Ma despues nan a kambia di idea i a bolbe tuma e sirbidnan hmber i e sirbidnan muh ku nan a duna libe rtat, i a hasi nan somet atrobe komo sirbidnan hmber i sirbidnan muh. JER 34:12 Anto e palabra di SEOR a yega na Jeremias for di SEOR, bisando: JER 34:13 "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mi a sera un aliansa ku boso antepasadonan tempu ku M i a saka nan for di tera di Egipto, for di e kas di sklabitut, bisando: JER 34:1 4 "Na fin di shete aa kada un di boso mester duna libertat na su ruman hebreo ku a wrdu bend ku bo i ku a sirbibo seis aa; bo mester dun' su libertat; ma boso antepa sadonan no a obedesMi, ni a inklin nan orea na Mi. JER 34:15 Ounke ku resientement e boso a repent i a hasi loke ta korekto den Mi bista, i tur hende a anunsi libert at na su prhimo, i boso a sera un aliansa Mi dilanti den e kas ku ta wrdu yam na Mi nmber. JER 34:16 Tg boso a bira bk i a profan Mi nmber, i kada hende a bolbe tuma su sirbid hmber i kada hende su sirbid muh, kendenan boso a duna libertat segun nan de seo, i boso a hasi nan somet pa atrobe nan bira boso sirbidnan hmber i sirbidnan muh. "' JER 34:17 "Pesei, asina SEOR ta bisa: 'Boso no a obedesMi; boso no a proklam lib ertat, kada un na su ruman i kada un na su prhimo. Mira, Mi ta proklam libertat na boso,' SEOR ta deklar, 'libertat pa kai pa medio di spada, pst i hamber; i lo Mi h asi boso un teror pa tur reino di tera. JER 34:18 I lo Mi entreg e hmbernan ku a t ransgres Mi aliansa, ku no a kumpli ku e palabranan di e aliansa ku nan a sera Mi dilanti, tempu ku nan a krta e bish parti na dos i a pasa meimei di e partinan-JER 34:19 e ofisialnan di Juda, e ofisialnan di Jerusalm, e ofisialnan di korte, e s aserdotenan, i tur hende di e tera ku a pasa meimei di e partinan di e bish-JER 3 4:20 lo Mi entreg nan den man di nan enemigunan i den man di esnan ku ta buska na n pa mata. I nan kadavernan lo ta kuminda pa parha di shelu i bestia di tera. JE R 34:21 'I lo Mi entreg Sedekias, rei di Juda, i su ofisialnan den man di nan ene migunan, den man di esnan ku ta buska nan pa mata i den man di e ehrsito di rei d i Babilonia, kende a bai laga boso. JER 34:22 Mira, Mi ta bai duna rdu,' SEOR ta d eklar, 'i lo Mi trese nan bk na e stat aki. Nan lo bringa kontra dj, konkist' i kim' ku kandela; i lo Mi hasi e statnan di Juda un desolashon, sin habitante.'" JER 3 5:1 E palabra di SEOR ku a yega na Jeremias den e dianan di Joakim, yu hmber di Jo sias, rei di Juda, bisando: JER 35:2 "Bai na kas di e rekabitanan i papia ku nan ; trese nan den e kas di SEOR, den un di e salanan, i duna nan bia pa nan bebe." J ER 35:3 Anto mi a bai buska Jaazanias, yu hmber di Jeremias, yu hmber di Habasinia s, i su ruman hmbernan, i tur su yu hmbernan, i henter e kas di e rekabitanan, JER 35:4 i mi a trese nan den e kas di SEOR, den e sala di e yu hmbernan di Hanan, yu hmber di Igdalias, e hmber di Dios, kual tabata keda banda di e sala di e ofisial nan, kual tabata keda riba esun di Maaseias, yu hmber di Salum, e wardad-di-porta. JER 35:5 E ora ei mi a pone kanikanan yen di bia i kopanan dilanti di e hmbernan di e kas di e rekabitanan; i mi a bisa nan: "Bebe bia!" JER 35:6 Ma nan a bisa: " Nos lo no bebe bia, pasobra nos tata Jonadab, yu hmber di Rekab, a duna nos rdu, bi sando: 'No bebe bia nunka, ni boso ni boso yunan. JER 35:7 I boso no mag traha ka s, ni sembra simia, ni planta kunuku di wendrif, ni tum' pa boso; ma boso mester b iba

den tnt henter boso bida, pa boso keda hopi tempu na e tera kaminda boso ta biba komo stranhero.' JER 35:8 I nos a obedes e bos di nos tata Jonadab, yu hmber di Re kab, den tur loke el a orden nos, pa no bebe bia nunka, ni nos, ni nos esposanan, ni nos yu hmbernan ni nos yu muhnan, JER 35:9 ni traha kas pa nos biba aden; i nos no tin plantashon di wendrif, ni kunuku, ni simia. JER 35:10 Den tnt so nos a bib a, i nos a obedes i a hasi konforme tur loke nos tata Jonadab a orden nos. JER 35: 11 Ma ora Nabukodonosor, rei di Babilonia, a lanta kontra e tera, nos a bisa: 'L aga nos bai Jerusalm pa skapa for di e ehrsito di e kaldeonan i for di e ehrsito di Siria.' Asina nos a keda na Jerusalm." JER 35:12 E ora ei e palabra di SEOR a yeg a na Jeremias, bisando: JER 35:13 "Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, t a bisa: 'Bai i puntra e hmbernan di Juda i e habitantenan di Jerusalm: "Boso no ki er asept instrukshon dor di skucha na Mi palabranan?" SEOR ta deklar. JER 35:14 "Jo nadab, yu hmber di Rekab, a orden su yu hmbernan pa no bebe bia, i e mandamentu aki a wrdu obedes. Te dia djawe nan no ta bebe bia, pasobra nan ta obedes e mandamentu d i nan tata. Ma Ami a papia ku boso bes tras bes; tg boso no a obedesMi. JER 35:15 Tambe Mi a manda tur Mi sirbidnan, e profetanan, bes tras bes serka boso, bisando : 'Boso tur bolbe for di boso mal kaminda i koreg boso echonan, i no sigui tras d i otro diosnan pa ador nan; anto boso lo biba den e tera ku Mi a duna boso i boso antepasadonan; ma boso no a inklin boso orea ni a skucha na Mi. JER 35:16 Di brda t, e yu hmbernan di Jonadab, yu hmber di Rekab, a obedes e mandamentu di nan tata k u el a orden nan, ma e pueblo aki no a skucha na Mi.'"' JER 35:17 "Pesei, asina e SEOR Dios di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, Mi ta bai trese riba J uda i riba tur e habitantenan di Jerusalm henter e desaster ku Mi a pronunsi kontr a nan; pasobra Mi a papia ku nan, ma nan no a skucha, i Mi a yama nan, ma nan no a kontest.'" JER 35:18 E ora ei Jeremias a bisa e kas di e rekabitanan: "Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Pasobra boso a obedes e mandamentu di boso tata Jonadab, a warda tur su mandamentunan i a hasi konforme tur loke e l a orden boso, JER 35:19 pesei, asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta b isa: "Nunka Jonadab, yu hmber di Rekab, lo no falta un hmber pa para Mi dilanti."' " JER 36:1 I a sosod ku den e di kuater aa di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Ju da, e palabra aki di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 36:2 "Kohe un rl i skir bi riba dj tur e palabranan ku Mi a papia ku bo tokante di Israel, tokante di Jud a i tokante di tur e nashonnan, for di dia ku Mi a papia ku bo pa prom biaha, for di tempu di Josias, te dia djawe. JER 36:3 Kisas e kas di Juda lo tende di tur e kalamidat ku Mi ta plania pa trese riba nan, pa kada hende bolbe for di su mal kaminda; e ora ei lo Mi pordon nan inikidat i nan pik." JER 36:4 E ora ei Jeremia s a yama Baruk, yu hmber di Nerias, i segun Jeremias tabata dikt', Baruk tabata sk irbi riba un rl tur e palabranan di SEOR ku El a papia kun. JER 36:5 I Jeremias a d una Baruk rdu, bisando: "Mi a wrdu prohib; mi no por bai den e kas di SEOR. JER 36:6 Abo bai anto i lesa for di e rl ku bo a skirbi segun ku mi a dikta e palabranan di SEOR, pa e pueblo den e kas di SEOR tende riba un dia di yunamentu. I lesa nan tambe pa henter e pueblo di Juda, ku ta bin for di nan statnan, tende. JER 36:7 Kisas nan splika lo yega dilanti di SEOR, i tur hende lo bolbe for di su mal kamin da. Pasobra e rabia i e furia ku SEOR a pronunsi kontra e pueblo aki ta grandi." J ER 36:8 I Baruk, yu hmber di Nerias, a hasi konforme tur loke profeta Jeremias a orden', i a lesa for di e buki e palabranan di SEOR den e kas di SEOR. JER 36:9 Awo r a sosod den e di sinku aa di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Juda, den e di nu ebe luna, ku henter e pueblo na Jerusalm i henter e pueblo ku a bin for di e stat nan di Juda pa Jerusalm, a proklam un yunamentu na SEOR. JER 36:10 E ora ei Baruk a lesa for di e buki, pa henter e pueblo tende e palabranan di Jeremias, den e ka s di SEOR, den e sala di Gemarias, yu hmber di Safan, e eskriba, den e plenchi ari ba, na entrada di Porta Nobo di e kas di SEOR. JER 36:11 Awor ora Mikaias, yu hmbe r di Gemarias, yu hmber di Safan, a tende tur e palabranan di SEOR for di e buki, JER 36:12 el a baha bai kas di rei i a drenta e sala di e eskriba. I mira, tur e ofisialnan tabata sint eiden: Elisama, e eskriba, i Delaia, yu hmber di Semaias, i Elnatan, yu hmber di Akbor, i Gemarias, yu hmber di Safan, i Sedekias, yu hmber d i Ananias, i tur e otro ofisialnan. JER 36:13 Anto Mikaias a konta nan tur e pal abranan ku el a tende ora Baruk tabata lesa for di e buki pa e pueblo tende.

JER 36:14 E ora ei tur e ofisialnan a manda Jehudi, yu hmber di Netanias, yu hmber di Selemias, yu hmber di Kusi, serka Baruk, bisando: "Kohe den bo man e rl for di kual bo a lesa pa e pueblo tende i bin aki." Asina Baruk, yu hmber di Nerias, a kohe e rl den su man i a bai serka nan. JER 36:15 I nan a bis': "Pa fabor, sinta b o les' pa nos." Asina Baruk a les' pa nan. JER 36:16 Awor a sosod ku ora nan a tend e tur e palabranan, un a bira wak otro tur spant, i a bisa Baruk: "Siguramente no s lo report tur e palabranan aki na rei." JER 36:17 I nan a puntra Baruk: "Pa fab or, konta nos, kon bo a skirbi tur e palabranan aki? Ta Jeremias a dikta nan na bo?" JER 36:18 E ora ei Baruk a kontest nan: "El a dikta tur e palabranan aki na mi, i mi a skirbi nan ku enk den e buki." JER 36:19 E ora ei e ofisialnan a bisa Baruk: "Abo i Jeremias, bai skonde, i no laga ningun hende sa unda boso ta." JE R 36:20 Asina nan a bai serka rei den korte, despues ku nan a pone e rl den e sal a di Elisama, e eskriba, i nan a report tur e palabranan na rei. JER 36:21 E ora ei rei a manda Jehudi buska e rl i el a bai koh' for di e sala di Elisama, e eskri ba. I Jehudi a les' pa rei, i pa tur e ofisialnan ku tabata par banda di rei. JER 36:22 Awor tabata e di nuebe luna di aa i rei tabata sint den e kas di wenter, ku kandela send den e konf su dilanti. JER 36:23 I a sosod ku kada biaha ku Jehudi a k aba di lesa tres f kuater kolumna, rei tabata krta nan af ku un kuch di eskriba i ta bata tira nan den e kandela ku tabatin den e konf, te ora ku henter e rl a kima ko mpletamente den e kandela ku tabatin den e konf. JER 36:24 Tg rei i tur su sirbidna n ku a tende tur e palabranan aki no a haa miedu, ni nan no a sker nan paanan. JER 36:25 Maske Elnatan, Delaia i Gemarias a roga rei pa no kima e rl, e no kier a s kucha nan. JER 36:26 I rei a duna rdu na Jerameel, yu hmber di rei, na Seraias, yu hmber di Azriel, i na Selemias, yu hmber di Abdel, pa kohe Baruk, e eskriba, i pr ofeta Jeremias prezo, ma SEOR a skonde nan. JER 36:27 Anto despues ku rei a kima e rl i e palabranan ku Jeremias a dikta pa Baruk skirbi, e palabra di SEOR a yega na Jeremias, bisando: JER 36:28 "Bolbe kohe un otro rl i skirbi riba dj tur e pala branan ku tabatin den e prom rl ku Joakim, rei di Juda, a kima. JER 36:29 I bisa t okante di Joakim, rei di Juda: 'Asina SEOR ta bisa: "Bo a kima e rl aki, i a puntr a: 'Pakiko bo a skirbi den dj ku sigur-sigur rei di Babilonia lo bin i destru e te ra aki, i kaba ku hende i bestia for di riba dj?'" JER 36:30 Pesei, asina SEOR ta bisa tokante di Joakim, rei di Juda: "E lo no tin ningun hende pa sinta riba tro no di David, i su kadaver lo wrdu tir af i ekspon na kalor di dia i na frialdat di n ochi. JER 36:31 Tambe lo Mi kastig , su desendientenan i su sirbidnan pa nan inikid at, i lo Mi trese riba nan, riba e habitantenan di Jerusalm i riba e hendenan di Juda tur e kalamidat ku Mi a deklar na nan--sin ku nan a skucha."'" JER 36:32 E o ra ei Jeremias a kohe un otro rl duna e eskriba Baruk, yu hmber di Nerias, i el a skirbi riba dj, segun Jeremias tabata dikta, tur e palabranan di e buki ku Joakim , rei di Juda, a kima den kandela; i hopi palabra similar a wrdu aad. JER 37:1 Awor Sedekias, yu hmber di Josias, kende Nabukodonosor, rei di Babilonia, a hasi rei den e tera di Juda, tabata reina komo rei na lug di Konias, yu hmber di Joakim. JE R 37:2 Ma ni , ni su sirbidnan, ni e pueblo di e tera no a paga atenshon na e pala branan di SEOR, ku El a papia dor di profeta Jeremias. JER 37:3 Sinembargo, rei S edekias a manda Jukal, yu hmber di Selemias, i saserdote Sofonias, yu hmber di Maa seias, serka profeta Jeremias, bisando: "Pa fabor, hasi orashon na SEOR nos Dios pa nos." JER 37:4 Awor Jeremias tabata liber pa drenta i sali meimei di e pueblo , pasobra ainda nan no a ser' den prizon. JER 37:5 Mientras tantu e ehrsito di Far ao a sali for di Egipto; i ora ku e kaldeonan ku tabata rondon Jerusalm a tende e notisia tokante di esaki, nan a retir for di Jerusalm. JER 37:6 E ora ei e palabra di SEOR a yega na profeta Jeremias, bisando: JER 37:7 "Asina SEOR, e Dios di Isra el, ta bisa: 'Asina boso tin ku bisa rei di Juda, kende a manda boso serka Mi pa konsult ku Mi: "Mira, e ehrsito di Farao, ku a bin pa yuda boso, lo bolbe bk pa su tera Egipto. JER 37:8 E kaldeonan tambe lo bolbe i bringa kontra e stat aki, i nan lo kaptur' i kim' ku kandela."' JER 37:9 "Asina SEOR ta bisa: 'No gaa boso mes d or di bisa: "Siguramente e kaldeonan lo bai for di nos," pasobra nan no ta bai. JER 37:10 Maske boso derot henter e ehrsito di e kaldeonan ku ta bringa kontra bos o, i keda solamente hmbernan herid meimei di nan, kada hmber lo a lanta den su tnt, pa bai kima e stat aki ku kandela.'"

JER 37:11 Awor a sosod ku ora e ehrsito di e kaldeonan a retir for di Jerusalm pa mo tibu di e ehrsito di Farao, JER 37:12 Jeremias a sali for di Jerusalm pa bai na te ra di Benjamin, pa asept ayanan su parti di e propiedat meimei di e pueblo. JER 3 7:13 Mientras ku e tabata na Porta Benjamin, un kapitan di guardia ku yama Irias , yu hmber di Selemias, yu hmber di Hananias, tabata einan; i el a arest profeta Je remias, bisando: "Abo ta pasa ofer pa banda di e kaldeonan!" JER 37:14 Ma Jeremi as a bisa: "No ta brdat! Ami no ta pasa ofer pa banda di e kaldeonan"; ma Irias n o kier a skucha Jeremias. I el a arest Jeremias i a tres' serka e ofisialnan. JER 37:15 E ora ei e ofisialnan a rabia ku Jeremias i a bati pon' den prizon den e kas di Jonatan, e eskriba, kual nan a hasi prizon. JER 37:16 Asina nan a sera Jerem ias den e sl sigur den bodega, i Jeremias a keda hopi dia ayanan. JER 37:17 E ora ei rei Sedekias a laga sak'; i den su palasio rei a puntr' na sekreto: "Tin un pal abra for di SEOR?" I Jeremias a bisa: "S, tin!" E ora ei el a bisa: "Abo lo wrdu en treg den man di rei di Babilonia!" JER 37:18 Ademas, Jeremias a puntra rei Sedeki as: "Di ki manera mi a peka kontra bo, f kontra bo sirbidnan, f kontra e pueblo aki , ku boso a serami den prizon? JER 37:19 Unda boso profetanan ta awor ku a profe tis na boso, bisando: 'Rei di Babilonia lo no bin kontra boso ni kontra e tera ak i'? JER 37:20 Ma awor, O seor mi rei, sea asina bon di skucha; lagami trese mi pe tishon bo dilanti i no mandami bk na e kas di Jonatan, e eskriba, pa mi no muri a yanan." JER 37:21 E ora ei rei Sedekias a duna rdu, i nan a sera Jeremias den e p lenchi di e guardianan i tur dia nan tabata dun' pan for di e kaya di panaderonan , te ora tur pan den stat a kaba. Asina Jeremias a keda den e plenchi di e guard ianan. JER 38:1 Awor Sefatias, yu hmber di Matan, i Gedalias, yu hmber di Pasur, J ukal, yu hmber di Selemias, i Pasur, yu hmber di Malkias, a tende e palabranan ku Jeremias tabata papia ku henter e pueblo, bisando: JER 38:2 "Asina SEOR ta bisa: 'Esun ku keda den e stat aki lo muri pa medio di spada, pa medio di hamber i pa medio di pst; ma esun ku pasa ofer pa e kaldeonan lo biba i lo skapa su mes bida komo botn, i keda na bida.' JER 38:3 Asina SEOR ta bisa: 'E stat aki sigur lo wrdu entreg den man di e ehrsito di rei di Babilonia, i e lo kaptur'.'" JER 38:4 E ora e i e ofisialnan a bisa rei: "Laga mata e hmber, pasobra e ta deskurash e hmbernan di guera ku a keda den e stat aki, i henter e pueblo, dor di papia sorto di palabr anan asina ku nan; pasobra e hmber aki no ta buska bienestar di e pueblo aki, sin o su destrukshon." JER 38:5 Asina rei Sedekias a bisa: "Mira, e ta den boso man; pasobra rei no por hasi nada kontra boso." JER 38:6 E ora ei nan a kohe Jeremia s i nan a tir' den e rembak di Malkias, yu hmber di rei, kual tabata keda den plen chi di e guardianan; i nan a baha Jeremias na kabuya. I no tabatin awa den e rem bak, solamente lodo, i Jeremias a senk den e lodo. JER 38:7 Ma Ebed-melek e etio pe, un eunuko ku tabata den palasio di rei, a tende ku nan a baha Jeremias den e rembak. I rei tabata sint na Porta Benjamin. JER 38:8 I Ebed-melek a sali for di palasio di rei i a papia ku rei, bisando: JER 38:9 "Seor mi rei, e hendenan aki a aktua ku malisia den tur loke nan a hasi ku profeta Jeremias. Nan a tir' den re mbak; i e lo muri di hamber eiden, pasobra no tin mas pan den stat." JER 38:10 E ora ei rei a duna rdu na Ebed-melek e etiope, bisando: "Bai ku trinta hmber bou d i bo mando, i saka profeta Jeremias for di e rembak prom ku e muri." JER 38:11 As ina Ebed-melek a hiba e hmbernan bou di su mando i a bai den palasio di rei na un lug bou di e depsito. I for di einan el a kohe bist bieu i paa kibr, i na kabuya nan a baha eseinan den e rembak pa Jeremias. JER 38:12 E ora ei Ebed-melek e etiope a bisa Jeremias: "Awor pone e bistnan bieu i paa kibr aki bou di bo brasanan, bou di e kabuyanan." I Jeremias a hasi asina. JER 38:13 Asina nan a hala Jeremias ar iba na e kabuyanan i a sak' for di e rembak, i Jeremias a keda den plenchi di e g uardianan. JER 38:14 E ora ei rei Sedekias a laga trese profeta Jeremias serka d j na e di tres entrada di e kas di SEOR; i rei a bisa Jeremias: "Mi ta bai puntrab o algu; no skonde nada pa mi." JER 38:15 E ora ei Jeremias a bisa Sedekias: "Si mi bisabo, no t'asina ku lo bo matami sigur? Ademas, si mi dunabo konseho, bo no ta skuchami tg." JER 38:16 Ma rei Sedekias a hura Jeremias na sekreto, bisando: "Manera SEOR ta biba, Kende a duna nos e bida aki, sea sigur ku lo mi no matabo, ni entregbo den man di e hmbernan aki ku ta buskabo pa mata."

JER 38:17 E ora ei Jeremias a kontest Sedekias: "Asina SEOR, e Dios di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Si di brdat bo bai entreg bo mes na e ofisialnan di re i di Babilonia, e ora ei lo bo biba, e stat aki lo no wrdu kim ku kandela i abo i bo kas lo sobrebib. JER 38:18 Ma si bo no entreg bo mes na e ofisialnan di rei di Babilonia, e ora ei e stat aki lo wrdu entreg den man di e kaldeonan; i nan lo kim ' ku kandela, i abo mes lo no skapa for di nan man.'" JER 38:19 Anto rei Sedekias a bisa Jeremias: "Mi tin miedu di e hudiunan ku a pasa ofer pa e kaldeonan, pa nan no entregmi den nan man i nan maltratmi." JER 38:20 Ma Jeremias a kontest: "Nan lo no entregbo. Pa fabor, obedes SEOR den loke mi ta bisabo, pa bai bo bon i bo ke da na bida. JER 38:21 Ma si bo sigui nenga di entreg bo mes, esaki ta e palabra k u SEOR a mustrami: JER 38:22 'Mira, tur e muhnan ku a ked'atras den palasio di rei di Juda lo wrdu tres pa e ofisialnan di rei di Babilonia; i e muhnan ei lo bisa: " Bo amigunan ntimo a gaabo i a prevales kontra bo; mientras ku bo pianan tabata hund den lodo, nan a bira bai lagabo." JER 38:23 'Nan lo saka tambe tur bo esposanan i bo yunan pa e kaldeonan, i abo mes lo no skapa for di nan man, ma man di rei d i Babilonia lo garabo, i e stat aki lo wrdu kim ku kandela.'" JER 38:24 Anto Sedek ias a bisa Jeremias: "No laga ningun hende sa nada di e palabranan aki, i lo bo no muri. JER 38:25 Ma si e ofisialnan tende ku mi a papia ku bo, i nan bin serka bo i bisabo: 'Bisa nos awor kiko bo a bisa rei, i kiko rei a bisabo; no skonde esei pa nos, i nos lo no matabo,' JER 38:26 e ora ei bo tin ku bisa nan: 'Mi tab ata present mi petishon dilanti di rei, pa no mandami bk na e kas di Jonatan pa mu ri ayanan.'" JER 38:27 I tur e ofisialnan a bin serka Jeremias i a hasi pregunta. I el a duna kuenta na nan segun tur e palabranan aki ku rei a orden; i nan no a bis' nada mas, ya ku ningun hende no a skucha e kombersashon. JER 38:28 Asina Jer emias a keda den plenchi di e guardianan te dia ku Jerusalm a wrdu kaptur. JER 39:1 Awor a sosod ku tempu ku Jerusalm a wrdu kaptur den e di nuebe aa di Sedekias, rei d i Juda, den e di dies luna, Nabukodonosor, rei di Babilonia, i henter su ehrsito a bin Jerusalm i a rondon'; JER 39:2 den e di diesun aa di Sedekias, den e di kuate r luna, riba e di nuebe dia di luna, nan a kibra muraya di e stat traha un burak u. JER 39:3 E ora ei tur e ofisialnan di rei di Babilonia a drenta i a sinta na Porta Meimei: Nergal-sarezer, Samgar-nebo, Sarsekim e Rabsaris, Nergal-sarezer e Rabmag, i tur e otro ofisialnan di rei di Babilonia. JER 39:4 I a sosod ku ora S edekias, rei di Juda, i tur e hmbernan di guera a mira nan, nan a hui den anochi sali for di e stat, dor di pasa den e hfi di rei via e porta meimei di e dos mura yanan; i el a sali bai den direkshon di Arab. JER 39:5 Ma e ehrsito di e kaldeonan a prsigu nan i a alkans Sedekias den e sabananan di Jeriko; i nan a gar' hiba pa Na bukodonosor, rei di Babilonia, na Ribla den e tera di Hamat, i Nabukodonosor a s entensi'. JER 39:6 E ora ei rei di Babilonia a mata e yu hmbernan di Sedekias dila nti di su bista na Ribla; tambe rei di Babilonia a mata tur e nobelnan di Juda. JER 39:7 I el a saka Sedekias su wowonan i a mar' ku bui di brns pa hib' Babilonia. JER 39:8 Tambe e kaldeonan a kima e palasio di rei ku kandela i e kasnan di e p ueblo, i nan a basha e murayanan di Jerusalm abou. JER 39:9 I pa loke ta e pueblo ku a keda den e stat, esnan ku a pasa ofer pa su banda, i e restu di e pueblo k u a keda, Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a hiba nan Babilonia den eksilio. J ER 39:10 Ma algun di e hendenan di mas pober, ku no tabatin nada, Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a laga ked'atras na tera di Juda, i den e dianan ei el a du na nan plantashonnan di wendrif i kunukunan. JER 39:11 Awor Nabukodonosor, rei di Babilonia, a duna Nabuzaradan, e kapitan di guardia, rdu tokante di Jeremias, bi sando: JER 39:12 "Tum' bou di bo kuido i no hasi ningun dao, ma mas bien hasi tur l oke e bisabo." JER 39:13 Asina Nabuzaradan, e kapitan di guardia, huntu ku Nabus azban e Rabsaris, Nergal-sarezer e Rabmag, i tur e ofisialnan prinsipal di rei d i Babilonia, JER 39:14 a duna rdu pa saka Jeremias for di e plenchi di e guardian an i a lagu' na enkargo di Gedalias, yu hmber di Ahikam, yu hmber di Safan, pa hib' su kas. Asina el a keda meimei di e pueblo. JER 39:15 Awor e palabra di SEOR a ye ga na Jeremias, mientras ku e tabata prezo den e plenchi di e guardianan, bisand o: JER 39:16 "Bai papia ku Ebed-melek e etiope, i bisa: 'Asina e SEOR di ehrsitona n, e Dios di Israel, ta bisa: "Mira, Mi ta kla pa kumpli ku Mi palabranan riba e stat aki, pa desaster i no pa prosperidat; i esaki lo sosod den bo presensia

riba e dia ei. JER 39:17 Ma lo Mi librabo riba e dia ei," SEOR ta deklar, "i lo bo no wrdu entreg den man di e hmbernan di kendenan bo tin miedu. JER 39:18 Pasobra l o Mi reskatbo sigur, i lo bo no muri pa medio di spada, ma lo bo tin bo mes bida komo botn, pasobra bo a konfia den Mi," SEOR ta deklar.'" JER 40:1 E palabra di SEOR ku a yega na Jeremias, despues ku Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a lagu' bai for di Rama, tempu ku esaki a hib' mar na kadena entre tur e eksiliadonan di Jeru salm i Juda, kendenan a wrdu mand den eksilio na Babilonia. JER 40:2 Awor e kapitan di guardia a manda buska Jeremias, i a bis': "SEOR bo Dios a primint e kalamidat a ki kontra e lug aki; JER 40:3 i SEOR a laga esaki sosod, i a hasi manera El a primi nt. Pasobra boso a peka kontra SEOR i no a skucha na Su bos, pesei esaki a pasa ku boso. JER 40:4 Ma mira, mi ta bai librabo awe for di e kadenanan ku ta na bo ma nnan. Si bo ta prefer di bai Babilonia ku mi, ban numa, i lo mi prkur pa bo; ma si bo ta prefer di no bai Babilonia ku mi, keda numa. Mira, henter e tera ta bo dila nti; bai kaminda ku bo ta haa ta bon i hustu pa bo bai." JER 40:5 Komo ku Jeremia s no a bai bk ainda, Nabuzaradan a bisa: "Bolbe anto serka Gedalias, yu hmber di A hikam, yu hmber di Safan, kende rei di Babilonia a nombra riba e statnan di Juda, i keda serka dj meimei di e pueblo; sino, bai kaminda ku bo ta haa ta bon pa bo b ai." Asina e kapitan di guardia a dun' provishon i un regalo i a lagu' bai. JER 40 :6 E ora ei Jeremias a bai Mizpa, serka Gedalias, yu hmber di Ahikam, i a keda se rka dj meimei di e pueblo ku a keda na e tera. JER 40:7 Awor tur e komandantenan di e ehrsitonan ku tabata den e kampo di bataya, nan i e hmbernan ku tabata huntu ku nan, a tende ku rei di Babilonia a nombra Gedalias, yu hmber di Ahikam, komo g obernante di e tera, i ku e tabatin na su enkargo e hmbernan, muhnan i muchanan, e snan di mas pober di e tera ku no a wrdu mand den eksilio na Babilonia. JER 40:8 I nan a bin serka Gedalias na Mizpa, huntu ku Ismael, yu hmber di Netanias, Johana n i Jonatan, yu hmbernan di Karea, i Seraias, yu hmber di Tanhumet, i e yu hmbernan di Efa e netofatita, i Jezanias, yu hmber di e makateo, tantu nan komo nan hmberna n. JER 40:9 E ora ei Gedalias, yu hmber di Ahikam, yu hmber di Safan, a hura na na n i na nan hmbernan, bisando: "No tene miedu di sirbi e kaldeonan; keda biba den e tera i sirbi rei di Babilonia, pa por bai bon ku boso. JER 40:10 Awor pa loke t'ami, mira, mi ta bai keda na Mizpa, pa ta boso representante meimei di e kalde onan ku ta bin serka nos; ma boso, boso bai rekoh bia, fruta di zomer i zeta, i wa rda nan den boso tinashinan, i keda biba den boso statnan ku boso a tuma ofer." JER 40:11 Ora tur e hudiunan ku tabata na Moab i meimei di e yu hmbernan di Amon i na Edm, i ku tabata na tur e otro teranan, a tende ku rei di Babilonia a laga u n restante na Juda i ku el a nombra Gedalias, yu hmber di Ahikam, yu hmber di Safa n, riba nan, JER 40:12 tur e hudiunan a bolbe for di tur e lugnan pa unda nan a wr du plam i a bin tera di Juda, serka Gedalias na Mizpa, i a rekoh bia i fruta di zom er na gran abundansia. JER 40:13 Awor Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komanda ntenan di e ehrsitonan ku tabata den kunuku a bin serka Gedalias na Mizpa, JER 40 :14 i nan a bis': "Bo no sa ku Baalis, rei di e yu hmbernan di Amon, a manda Ismae l, yu hmber di Netanias, pa matabo?" Ma Gedalias, yu hmber di Ahikam, no a kere na n. JER 40:15 E ora ei Johanan, yu hmber di Karea, a papia na sekreto ku Gedalias na Mizpa, bisando: "Lagami bai mata Ismael, yu hmber di Netanias, sin ku ningun h ende haa sa. Pakiko e mester matabo, asina ku tur e hudiunan ku a bin huntu serka bo ta wrdu plam, i e restante di Juda peres?" JER 40:16 Ma Gedalias, yu hmber di Ah ikam, a bisa Johanan, yu hmber di Karea: "No hasi e kos aki, pasobra loke bo ta b isa di Ismael ta mentira." JER 41:1 Awor a sosod den e di shete luna ku Ismael, y u hmber di Netanias, yu hmber di Elisama, di e famia real i di e ofisialnan prinsi pal di rei, huntu ku dies hmber, a bin Mizpa serka Gedalias, yu hmber di Ahikam. M ientras ku nan tabata kome pan huntu aya na Mizpa, JER 41:2 Ismael, yu hmber di N etanias, i e dies hmbernan ku tabata huntu kun, a lanta para i a mata Gedalias, yu hmber di Ahikam, yu hmber di Safan, ku spada. Asina nan a mata esun ku rei di Bab ilonia a nombra riba e tera. JER 41:3 Tambe Ismael a mata tur e hudiunan ku taba ta huntu kun, esta, huntu ku Gedalias na Mizpa, i e kaldeonan ku tabata ayanan, e sta, e hmbernan di guera.

JER 41:4 Awor a sosod ku riba e siguiente dia, despues ku Gedalias a wrdu mat, sin ku ningun hende tabata sa di esaki ainda, JER 41:5 ochenta hmber a bin for di Sik em, for di Silo i for di Samaria, ku nan barba feit limpi-limpi, nan paa kibr i nan kurpa tur na krt di kuch, ku ofrendanan di mainshi i sensia den nan man, pa hiba n a e kas di SEOR. JER 41:6 E ora ei Ismael, yu hmber di Netanias, a sali for di Miz pa pa kontra ku nan, i segun ku e tabata bai e tabata yora; i a sosod ku ora el a kontra ku nan, el a bisa nan: "Bin serka Gedalias, yu hmber di Ahikam!" JER 41:7 Ma a sosod ku asina ku nan a drenta den e stat Ismael, yu hmber di Netanias, i e hmbernan ku tabata huntu kun, a mata nan i a tira nan den rembak. JER 41:8 Ma entr e nan tabatin dies hmber ku a bisa Ismael: "No mata nos, pasobra nos tin provisho n di trigo, puspas, zeta i miel skond den kunuku." Asina ta ku e no a mishi ku na n i no a mata nan huntu ku nan kompaeronan. JER 41:9 Awor e rembak kaminda Ismael a tira tur e kadavernan di e hmbernan, ku el a mata pa motibu di Gedalias, tabat a esun ku rei Asa a traha komo parti di su defensa kontra Baasa, rei di Israel. Ismael, yu hmber di Netanias, a yen' ku e mortonan. JER 41:10 Anto Ismael a hiba k omo katibu henter e restante di e pueblo ku tabata na Mizpa: e yu muhnan di rei i henter e pueblo ku a keda na Mizpa, ku Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a pon e na enkargo di Gedalias, yu hmber di Ahikam; asina Ismael, yu hmber di Netanias, a kohe nan komo katibu i a sali pa krusa bai serka e yu hmbernan di Amon. JER 41: 11 Ma Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komandantenan di e ehrsitonan ku tabata huntu kun a tende di tur e maldat ku Ismael, yu hmber di Netanias, a hasi. JER 41: 12 Asina nan a bai ku tur e hmbernan pa bringa kontra Ismael, yu hmber di Netanias ; i nan a ha' banda di e tanki grandi ku ta keda na Gabaon. JER 41:13 I a sosod ku asina ku henter e pueblo ku tabata huntu ku Ismael a mira Johanan, yu hmber di Ka rea, i e komandantenan di e ehrsitonan ku tabata huntu kun, nan a bira kontentu. J ER 41:14 I henter e pueblo ku Ismael a hiba komo katibu for di Mizpa a bira bk i a bai serka Johanan, yu hmber di Karea. JER 41:15 Ma Ismael, yu hmber di Netanias, a skapa for di Johanan, huntu ku ocho hmber, i a bai serka e yu hmbernan di Amon. JER 41:16 E ora ei Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komandantenan di e ehrsito nan ku tabata huntu kun, a saka for di Mizpa henter e restante di e pueblo ku el a rekobr for di Ismael, yu hmber di Netanias, despues ku Ismael a mata Gedalias, y u hmber di Ahikam, esta, e hmbernan ku tabata sld, e muhnan, e muchanan i e eunukonan ku el a trese bk for di Gabaon. JER 41:17 I nan a bai i a keda na Gerut-kimam, k u ta keda peg ku Btlehm, pa sigui nan kaminda pa Egipto, JER 41:18 pa motibu di e k aldeonan; pasobra nan tabatin miedu di nan, despues ku Ismael, yu hmber di Netani as, a mata Gedalias, yu hmber di Ahikam, kende rei di Babilonia a nombra riba e t era. JER 42:1 E ora ei tur e komandantenan di e ehrsitonan, i Johanan, yu hmber di Karea, Jezanias, yu hmber di Osaias, i henter e pueblo, tantu chikitu komo grand i, a aserk JER 42:2 profeta Jeremias i a pidi: "Pa fabor, laga nos petishon bin bo dilanti, i hasi orashon pa nos na SEOR bo Dios, pa henter e restante aki. Pasobr a nos tabata asina hopi, ma awor ta djis un par di nos so a keda, manera bo mes wowo ta mira nos. JER 42:3 Pidi SEOR bo Dios pa E bisa nos e kaminda ku nos meste r sigui i loke nos mester hasi." JER 42:4 E ora ei profeta Jeremias a bisa nan: "Mi a tende boso. Mira, mi ta bai hasi orashon na SEOR boso Dios di akurdo ku boso palabranan; i lo sosod ku tur loke SEOR kontest boso, lo mi konta boso. Lo mi no s konde ningun palabra pa boso." JER 42:5 I nan a bisa Jeremias: "Laga SEOR ta un t estigu brdadero i fiel kontra nos, si nos no hasi di akurdo ku tur loke SEOR bo Dio s mandabo pa konta nos. JER 42:6 Sea ku ta agradabel f desagradabel, nos lo obede s e bos di SEOR nos Dios, serka Kende nos ta mandabo, pa bai nos bon ora nos obede s e bos di SEOR nos Dios." JER 42:7 Awor a sosod ku despues di dies dia e palabra d i SEOR a yega na Jeremias. JER 42:8 E ora ei el a manda yama Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komandantenan di e ehrsitonan ku tabata huntu kun, i henter e puebl o, tantu chikitu komo grandi, JER 42:9 i a bisa nan: "Asina SEOR, e Dios di Israe l, serka Kende boso a mandami pa present boso petishon Su dilanti, ta bisa: JER 4 2:10 'Si di brdat boso keda den e tera aki, lo Mi edifik boso i no destru boso, i l o Mi planta boso i no ranka

boso ku rais ku tur; pasobra lo Mi repent di e kalamidat ku Mi a aflig boso kun. JE R 42:11 No tene miedu di rei di Babilonia, di kende boso tin miedu awor; no tene miedu di dj,' SEOR ta deklar, 'pasobra Mi ta ku boso, pa salba boso i pa libra bos o for di su man. JER 42:12 I lo Mi mustra boso kompashon, asina ku e lo tin komp ashon ku boso i laga boso bolbe na boso mes tera. JER 42:13 'Ma si boso bisa: "N os no kier keda den e tera aki," pa asina no obedes e bos di SEOR boso Dios, JER 4 2:14 bisando: "N, ma nos kier bai biba na tera di Egipto kaminda nos no ta mira g uera, ni tende zonidu di trmpt, ni pasa hamber, i ayanan nos kier keda", JER 42:15 anto den tal kaso, skucha e palabra di SEOR, O restante di Juda. Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Si di brdat ta kier mes boso kier drenta E gipto pa bai keda biba ayanan, JER 42:16 anto lo sosod ku e spada ku boso ta teme lo alkans boso ayanan na tera di Egipto; i e hamber ku boso tin tantu miedu di d j lo sigui nt boso tras ayanan na Egipto, i ayanan boso lo muri. JER 42:17 Pesei t ur e hmbernan ku ta determin pa bai Egipto pa keda biba ayanan lo muri pa medio di spada, hamber i pst; i ningun di nan lo sobrebib ni skapa di e kalamidat ku Mi ta bai manda riba nan."'" JER 42:18 Pasobra, asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di I srael, ta bisa: "Manera Mi rabia i furia a wrdu dram riba e habitantenan di Jerusa lm, asina Mi furia lo wrdu dram riba boso ora boso drenta Egipto. I boso lo bira un maldishon, un opheto di horor, un kondenashon i un reproche; i boso lo no mira e lug aki mas." JER 42:19 SEOR a papia ku boso, O restante di Juda: "No bai Egipto !" Boso mester komprend bon kla ku awe mi a testigu kontra boso. JER 42:20 Pasobra ta boso mes boso a gaa, ora boso a mandami serka SEOR boso Dios, bisando: "Hasi o rashon pa nos na SEOR nos Dios; i tur loke SEOR nos Dios bisa, bisa nos esei i nos lo hasi." JER 42:21 I awe mi a bisa boso, ma ainda boso no a obedes SEOR boso Dios den tur loke El a mandami bisa boso. JER 42:22 Pesei boso mester komprend bon kl a awor ku boso lo muri pa medio di spada, hamber i pst den e lug ku boso ta dese di bai biba. JER 43:1 Ma a sosod ku asina ku Jeremias, kende SEOR nan Dios a manda, a kaba di bisa henter e pueblo tur e palabranan di SEOR nan Dios, esta, tur e pal abranan aki, JER 43:2 Azarias, yu hmber di Osaias, Johanan, yu hmber di Karea, i t ur e hmbernan arogante, a bisa Jeremias: "Bo ta papia mentira! SEOR nos Dios no a mandabo bisa: 'Boso no mester bai Egipto pa keda biba ayanan'; JER 43:3 ma Baruk , yu hmber di Nerias, ta instigbo kontra nos pa entreg nos den man di e kaldeonan, pa nan mata nos f hiba nos den eksilio na Babilonia." JER 43:4 Asina Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komandantenan di e ehrsitonan i henter e pueblo no a obede s e bos di SEOR, pa keda na tera di Juda. JER 43:5 Alkontrario Johanan, yu hmber di Karea, i tur e komandantenan di e ehrsitonan, a hiba henter e restante di Juda k u a bolbe for di tur e nashonnan pa unda nan a wrdu plam pa nan bin biba na tera d i Juda-JER 43:6 e hmbernan, e muhnan, e muchanan, e yu muhnan di rei i tur hende ku Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a laga serka Gedalias, yu hmber di Ahikam, i nietu di Safan, i tambe profeta Jeremias i Baruk, yu hmber di Nerias. JER 43:7 As ina nan a drenta tera di Egipto, pasobra nan no a obedes e bos di SEOR, i a yega t e na Tafnes. JER 43:8 Anto e palabra di SEOR a yega na Jeremias na Tafnes, bisand o: JER 43:9 "Kohe algun piedra grandi den bo man i skonde nan den e klei di e fl ur, na entrada di e palasio di Farao na Tafnes, den bista di algun di e hudiunan , JER 43:10 i bisa nan: 'Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "M ira, Mi ta bai manda buska Mi sirbid Nabukodonosor, rei di Babilonia, i Mi ta bai pone su trono nt riba e piedranan aki, ku Mi a skonde; i e lo habri su tnt real r iba nan. JER 43:11 I e lo bin i atak tera di Egipto; esnan destin pa morto, na mor to, esnan destin pa koutiverio, na koutiverio, i esnan destin pa spada, na spada. JER 43:12 I lo Mi pega e tmpelnan di e diosnan di Egipto na kandela, i e lo kima nan i hiba nan komo katibu. Manera un wardad di karn ta lora su paa rnt di su kurpa, asina e lo lora tera di Egipto rnt di dj, i e lo sali for di einan trankil di dj. JER 43:13 Tambe e lo garna e pilarnan sagrado di Bt-semes, ku ta keda na tera di Egipto; i e tmpelnan di e diosnan di Egipto e lo kima ku kandela."'" JER 44:1 E p alabra ku a yega na Jeremias pa tur e hudiunan ku tabata biba na tera di Egipto, esnan ku tabata biba na Migdol, Tafnes, Menfis i na tera di Patros, bisando: JE R 44:2 "Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Boso mes a mira tu r e kalamidat ku Mi a trese riba Jerusalm i riba tur e statnan di Juda; i ata, aw e nan ta un monton di ruina, i ningun hende no ta biba den nan,

JER 44:3 pa motibu di nan maldat ku nan a komet pa probokMi na rabia dor di sigui kima sakrifisionan i sirbi otro diosnan ku nan no tabata konos, ni nan, ni boso, ni boso tatanan. JER 44:4 Sinembargo, Mi a manda tur Mi sirbidnan, e profetanan, serka boso. Mi a lanta tur dia tempran i a manda nan, bisando: "No hasi e kos ab ominabel aki ku Mi ta odia." JER 44:5 Ma nan no a skucha, ni a inklin nan orea pa bira for di nan maldat, pa no kima sakrifisionan na otro diosnan mas. JER 44:6 Pesei Mi furia i Mi rabia a wrdu dram i a kima den e statnan di Juda i den e kayan an di Jerusalm, asina ku nan a bira un monton di ruina i un desolashon, manera ta te dia djawe. JER 44:7 'Pesei awor, asina SEOR, e Dios di ehrsitonan, e Dios di I srael, ta bisa: "Pakiko boso ta hasi dao grandi na boso mes dor di kaba ku hmber, muh, mucha i yu na pechu den Juda, lagando boso mes sin restante, JER 44:8 dor di probokMi na rabia ku e obranan di boso mannan, dor di kima sakrifisionan na otro diosnan na tera di Egipto, kaminda boso ta bai pa keda biba, pa boso wrdu destru i bira un maldishon i un reproche entre tur e nashonnan di mundu? JER 44:9 Boso a lubid e maldat di boso tatanan, e maldat di e reinan di Juda, e maldat di nan e sposanan, boso mes maldat, i e maldat di boso esposanan ku nan a komet na tera di Juda i den e kayanan di Jerusalm? JER 44:10 Nan no a umiy nan mes te dia djawe, n i nan no tabatin temor, ni a kana segun Mi lei f Mi statutonan ku Mi a pone dilan ti di boso i dilanti di boso tatanan."' JER 44:11 "Pesei, asina e SEOR di ehrsiton an, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, Mi ta bai bira Mi kara kontra boso pa kala midat, s, pa destru henter Juda. JER 44:12 I lo Mi kita e restante di Juda ku ta d etermin pa bai tera di Egipto pa keda biba ayanan, i nan tur lo peres na tera di E gipto; nan lo kai pa medio di spada i nan lo peres di hamber. Tantu chikitu komo grandi lo muri pa medio di spada i hamber, i nan lo bira un maldishon, un opheto di horor, un kondenashon i un reproche. JER 44:13 I lo Mi kastig esnan ku ta bib a na tera di Egipto, meskos ku Mi a kastig Jerusalm, pa medio di spada, hamber i ps t. JER 44:14 Asina lo no tin ni refugiado ni sobrebibiente pa e restante di Juda ku a drenta tera di Egipto pa keda biba ayanan i pa despues bolbe na tera di Ju da, na unda nan ta anhel pa bin biba bk; pasobra ningun hende lo no bolbe, sino so lamente algun refugiado.'" JER 44:15 E ora ei tur e hmbernan ku tabata sa masha b on ku nan esposanan tabata kima sakrifisionan na otro diosnan, huntu ku tur e mu hnan ku tabata presente, un asamblea grandi ku tabata inklu henter e pueblo ku tab ata biba na Patros na tera di Egipto, a kontest Jeremias, bisando: JER 44:16 "Pa loke ta e mensahe ku bo a duna nos den e nmber di SEOR, nos no ta bai skucha na bo ! JER 44:17 Ma alkontrario, nos lo kumpli sigur ku kada palabra ku a sali for di nos boka: nos lo kima sakrifisionan na e reina di shelu i basha ofrenda di bibi da p', meskos ku nos mes, nos antepasadonan, nos reinan i nos prensnan a hasi den e statnan di Juda i den e kayanan di Jerusalm; pasobra e tempu ei nos tabatin ku minda na abundansia i kos tabata bai bon, i nada malu no a pasa ku nos. JER 44:1 8 Ma desde ku nos a stp di kima sakrifisionan na e reina di shelu i di basha ofre nda di bibida p', nos tin falta di tur kos i nos a peres pa medio di spada i hambe r." JER 44:19 I e muhnan a aad: "Tempu ku nos tabata kima sakrifisionan pa e reina di shelu i tabata basha ofrenda di bibida p', boso ta kere ku ta sin konsentiment u di nos esposonan nos tabata traha bolo di sakrifisio segun su imagen p', i bash a ofrenda di bibida p'?" JER 44:20 E ora ei Jeremias a papia ku tur e hendenan--e hmbernan i e muhnan, henter e pueblo ku a kontest'--bisando: JER 44:21 "E sakrifis ionan ku boso a kima den e statnan di Juda i den e kayanan di Jerusalm, boso i bo so antepasadonan, boso reinan i boso prensnan, i e pueblo di e tera, SEOR no a re krd nan, i tur esaki no a bin den Su pensamentu? JER 44:22 I SEOR no por a soport es aki mas, pa motibu di e maldat di boso echonan, pa motibu di e abominashonnan ku boso a komet; pesei boso tera a bira un ruina, un opheto di horor i un maldishon , sin habitante, manera ta te dia djawe. JER 44:23 Komo ku boso a kima sakrifisi onan i a peka kontra SEOR i no a obedes e bos di SEOR, ni a kana segun Su lei, Su s tatutonan f Su testimonionan, pesei e kalamidat aki a bin riba boso, manera ta te dia djawe." JER 44:24 E ora ei Jeremias a bisa henter e pueblo, i tur e muhnan: "Skucha e palabra di SEOR, henter Juda ku ta na tera di Egipto; JER 44:25 asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Pa loke ta boso i boso esposanan, boso a papia ku

boso boka i ku boso mannan boso a kumpli, bisando: "Nos lo kumpli sigur ku nos p romesanan ku nos a primint, di kima sakrifisionan na e reina di shelu i di basha ofrendanan di bibida p'." 'Sigui numa i konfirm boso promesanan i prkur di kumpli ku boso promesanan!' JER 44:26 Sinembargo, skucha e palabra di SEOR, henter Juda ku ta biba na tera di Egipto: 'Mira, Mi a hura pa Mi gran nmber,' SEOR ta bisa, 'nun ka mas boka di ningun hende di Juda den henter tera di Egipto lo invok Mi nmber, b isando: "Manera Seor DIOS ta biba." JER 44:27 Mira, Mi ta vigil nan pa destrukshon i no pa bon; i tur e hmbernan di Juda ku ta na tera di Egipto lo peres pa medio d i spada i hamber, te ora ku nan kaba kompletamente. JER 44:28 I esnan ku skapa f or di spada i bolbe for di tera di Egipto na tera di Juda lo ta masha poko. Anto henter e restante di Juda, ku a bai tera di Egipto pa keda biba ayanan, lo sa k en su palabra lo permanes, di Mi f di nan. JER 44:29 'I esaki lo ta e seal pa boso, ' SEOR ta deklar, 'ku Mi ta bai kastig boso den e lug aki, pa boso sa ku Mi palabran an sigur lo permanes kontra boso, pa destrukshon.' JER 44:30 Asina SEOR ta bisa: ' Mira, Mi ta bai entreg Farao Hofra, rei di Egipto, den man di su enemigunan, den man di esnan ku ta busk' pa mata, meskos ku Mi a duna Sedekias, rei di Juda, den man di Nabukodonosor, rei di Babilonia, kende tabata su enemigu i tabata busk' pa mata.'" JER 45:1 Esaki ta e mensahe ku profeta Jeremias a duna Baruk, yu hmber d i Nerias, despues ku el a skirbi e palabranan aki den un buki, segun Jeremias ta bata dikt' pa e skirbi, den e di kuater aa di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Ju da, bisando: JER 45:2 "Asina SEOR, e Dios di Israel, ta bisabo, O Baruk: JER 45:3 'Bo a bisa: "Ai di mi! Pasobra SEOR a aad tristesa na mi dol; mi ta kans di mi keham entu i mi no a haa deskanso."' JER 45:4 "Asin'aki bo mester bis': 'Asina SEOR ta bi sa: "Mira, loke Mi a edifik Mi ta bai bash'abou, i loke Mi a planta Mi ta bai ran ka, esta, henter e tera." JER 45:5 Ma abo, bo ta buska kosnan grandi pa bo mes? No buska eseinan; pasobra mira, Mi ta bai trese desaster riba tur karni,' SEOR ta deklar, 'ma lo Mi dunabo bo bida komo botn, na tur lug ku bo bai.'" JER 46:1 Loke a yega na profeta Jeremias komo e palabra di SEOR, tokante di e nashonnan. JER 46 :2 Pa Egipto, tokante di e ehrsito di Farao Nekao, rei di Egipto, kual tabata ban da di Riu Eufrates na Karkemis, i kual Nabukodonosor, rei di Babilonia, a derot d en e di kuater aa di Joakim, yu hmber di Josias, rei di Juda: JER 46:3 "Prepar e es kudo, esun grandi i esun chikitu, i marcha bai bataya! JER 46:4 Bisti e kabainan harnas, i laga e korednan subi. Tuma bo posishon ku hlm bist! Hasi e lansanan lomb ra, bisti e bist di guera. JER 46:5 Pakiko mi a mira esaki? Nan ta morto spant, na n ta hal'atras, i nan hmbernan poderoso ta vens i a hui bai, sin wak atras; tin te ror na tur banda," SEOR ta deklar. JER 46:6 No laga e hmber ku ta kore lih, hui, ni e hmber poderoso, skapa; na nrt, banda di Riu Eufrates, nan a trompek i a kai. JER 46:7 Ken esaki ta ku ta lanta manera Riu Neil, manera e riunan ku ta brota awa? JER 46:8 Egipto ta lanta manera Riu Neil, manera e riunan ku ta brota awa; i El a bisa: "Lo Mi lanta i kubri e tera ei; siguramente lo Mi destru e stat i su habi tantenan." JER 46:9 Sali bai, boso, kabainan, i kore manera loko, boso, garoshin an, pa e hmbernan poderoso por marcha padilanti: Etiope i Put, ku ta maneh eskudo, i esnan di Lidia ku ta maneh i ta span bog. JER 46:10 Pasobra e dia ei ta perten es na e Seor DIOS di ehrsitonan, un dia di vengansa, pa venga Su mes riba Su enemig unan; i e spada lo devor i keda sasi i lo bebe nan sanger te bira burachi; pasobra lo tin un matansa pa e Seor DIOS di ehrsitonan den e tera di nrt, banda di Riu Euf rates. JER 46:11 Subi bai Galaad i buska balsem, O yu muh birgen di Egipto! En ba no bo a uza hopi remedi; no tin kura pa bo. JER 46:12 E nashonnan a tende di bo brguensa, i e tera ta yen di bo gritu di aflikshon; pasobra esun guerero a trompe k riba e otro, i nan tur dos a kai abou pareu. JER 46:13 Esaki ta e mensahe ku SEO R a duna profeta Jeremias tokante di e binida di Nabukodonosor, rei di Babilonia , pa atak tera di Egipto: JER 46:14 "Anunsi den Egipto i proklam den Migdol, prokla m tambe den Menfis i Tafnes; bisa: 'Tuma bo posishon i para kla, pasobra spada a devor esnan rnt di bo.' JER 46:15 Pakiko bo hmbernan poderoso a kai abou na suela? Nan no por a keda para, pasobra SEOR a stot nan bent'abou.

JER 46:16 Bes tras bes nan a trompek; i nan a kai un riba otro. Despues nan a bis a: 'Lanta riba! Laga nos bolbe na nos mes pueblo i na nos tera natal, leu for di spada di e opresor.' JER 46:17 Aya nan a grita: 'Farao, rei di Egipto, ta djis un hasid di buya; el a laga e tempu stipul pasa!' JER 46:18 "Manera mi ta biba," R ei ta deklar, Kende Su nmber ta e SEOR di ehrsitonan: "Un lo bin sigur, kende lo ta manera Tabor meimei di e serunan, f manera Karmelo kantu di laman. JER 46:19 Prep ar bo bnder pa bai den eksilio, O yu muh ku ta biba na Egipto, pasobra Menfis lo bi ra un desolashon; i asta e lo wrdu kim i lo keda sin habitante. JER 46:20 "Egipto ta un bish muh bunita, ma destrukshon ta bin, e ta bin for di nrt. JER 46:21 Su sldna n kontrat ku ta huntu kun ta manera bish grd, pasobra nan tambe a bira bk i a hui bai huntu; nan no a keda para firme, pasobra e dia di nan kalamidat a bin riba nan, e tempu di nan kastigu. JER 46:22 Su zonidu ta manera zonidu di kolebra, pasobra nan ta avans manera un ehrsito i ta bin riba dj manera kapdnan di palu ku hacha. JE R 46:23 Nan a kap su mondi-ser," SEOR ta deklar; "siguramente e lo no wrdu ha mas, ma ke ku awor nan ta mas hopi ku tirakochi i no por wrdu kont. JER 46:24 E yu muh di E gipto a wrdu brongos, a wrdu entreg den man di e pueblo di nrt." JER 46:25 E SEOR di hrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Mira, Mi ta bai kastig Amon di Tebas, i Far ao i Egipto, huntu ku su diosnan i su reinan, tantu Farao komo esnan ku ta konfi a den dj. JER 46:26 I lo Mi entreg nan den man di esnan ku ta buska nan pa mata, e sta, den man di Nabukodonosor, rei di Babilonia, i den man di su ofisialnan. Ma despues e lo wrdu habit manera den e dianan di prom aya," SEOR ta deklar. JER 46:27 " Ma pa loke t'abo, O Mi sirbid Jakb, no tene miedu, ni desmay, O Israel! Pasobra mir a, Mi ta bai salbabo for di leu aya, i bo desendientenan for di e tera di nan ko utiverio, i Jakb lo bolbe i lo no wrdu molesti mas, i e lo biba trankil di dj, sin n ingun hende pa hasi tembla. JER 46:28 O Mi sirbid Jakb, no tene miedu," SEOR ta dekl ar, "pasobra Ami ta ku bo, pasobra lo Mi pone un fin kompleto na tur e nashonnan pa unda Mi a kore ku bo mandabo bai; sinembargo, na abo lo Mi no pone un fin kom pleto; ma lo Mi koregbo manera mester ta, i di ningun manera lo Mi keda sin kasti gbo." JER 47:1 Loke a yega na profeta Jeremias komo e palabra di SEOR tokante di e filisteonan, prom ku Farao a konkist Gaza. JER 47:2 Asina SEOR ta bisa: "Mira, for di nrt awanan lo subi bira un riu ku ta basha ofer, i ku ta inund e tera i henter su plenitut, e stat i esnan ku ta biba den dj. I e hendenan lo grita yora, i tur habitante di e tera lo lament JER 47:3 pa motibu di e zonidu di huf di su kabain an, e tumulto di su garoshinan i e boroto di su wilnan. E tatanan ni sikiera a d rai wak pa buska drechi di nan yunan, pa kousa di e debilidat di nan mannan, JER 47:4 pa kousa di e dia ku ta bin pa destru tur e filisteonan, pa kita for di Tir o i Sidon tur aliado ku a keda; pasobra SEOR ta bai destru e filisteonan, e restan te di e teranan na kosta di Kaftor. JER 47:5 Gaza a keda pelon; Askalon a wrdu ru in. O restante di nan vaye, kuantu tempu mas lo bo sigui krta bo kurpa ku kuch? JER 47:6 "Ai, spada di SEOR, kuantu tempu mas lo dura prom ku bo para ketu? Bai bk den bo balia, soseg i para ketu. JER 47:7 Kon esei por para ketu, si SEOR a dun' un rdu? Kontra Askalon i kontra e kosta di laman, ta einan El a mand'." JER 48:1 Tokante di Moab. Asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "Ai di Nebo, paso bra el a wrdu destru; Kiriataim a wrdu brongos, el a wrdu kaptur; e fortalesa arogant a wrdu brongos i a desmay. JER 48:2 No tin alabansa mas pa Moab; na Hesbon nan a p lania kalamidat kontra dj: 'Laga nos ban kaba kun komo nashon!' Abo tambe, Madmena , lo wrdu silensi; spada lo prsigubo. JER 48:3 Zonidu di un gritu for di Horonaim: ' Ruina i gran destrukshon!' JER 48:4 Moab ta kibr, su chikitunan a dal un gritu di angustia. JER 48:5 Pasobra na subida di Luhit nan lo subi, ketu bai na yorament u; pasobra na bahada di Horonaim nan a tende un gritu di angustia. JER 48:6 Hui, salba boso bida, pa boso por ta manera mata di beishi den desierto. JER 48:7 Pa sobra pa motibu di bo konfiansa den bo mes logronan i den bo tesoronan, abo tamb e lo wrdu kaptur; i Kemos lo bai den eksilio huntu ku su saserdotenan i su prensna n. JER 48:8 I un destruid lo bin na kada stat, asina ku ningun stat lo no skapa. E vaye tambe lo wrdu ruin; i e sabana lo wrdu destru, manera SEOR a bisa.

JER 48:9 Duna Moab hala, pasobra e lo hui bai; i su statnan lo bira un desolasho n, sin habitante den nan. JER 48:10 "Maldishon ta esun ku ta hasi e trabou di SEOR kon ku ta, i maldishon ta esun ku ta apsten su spada di sanger. JER 48:11 "For di su hubentut Moab tabata trankil di dj, manera bia ku su kachikachi a keda aden, k u no a wrdu bash di un tinashi pa otro; tampoko e no a bai den eksilio. Pesei el a manten su sabor, i su aroma no a kambia. JER 48:12 Pesei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku lo Mi manda p' esnan ku ta blter tinashi, i nan lo blter i nan o hasi su tinashinan bash i kibra su butishinan. JER 48:13 I Moab lo keda na brgue nsa pa motibu di Kemos, manera e kas di Israel a keda na brguensa pa motibu di Bt-l , nan konfiansa. JER 48:14 "Kon boso por bisa: 'Nos ta guereronan poderoso, i hmb ernan balente di guera'? JER 48:15 Moab a wrdu destru, i hende a subi bai na su st atnan; su hobennan skoh tambe a baha bai na matansa," e Rei, Kende su nmber ta e S EOR di ehrsitonan, ta deklar. JER 48:16 E desaster di Moab ta bin pronto, i su kala midat a pura bin masha lih. JER 48:17 Tene rou p', boso tur ku ta biba rnt di dj, bo so tur ku konos su nmber; bisa: 'Mira kon e spter poderoso a wrdu kibr, un garoti di splendor!' JER 48:18 "Baha for di bo gloria i sinta riba e tera ku a sker, O hab itante di Dibon. Pasobra e destruid di Moab a subi bin kontra bo; el a destru bo l ugnan fortifik. JER 48:19 Para na kaminda i tene warda, O habitante di Aroer; punt ra esun ku hui i esun ku skapa, i bisa: 'Kiko a pasa?' JER 48:20 Moab a keda na brguensa, pasobra el a wrdu destros. Lament i grita yora; anunsi na Arnon ku Moab a w du destru. JER 48:21 Huisio tambe a bin riba e sabana, riba Holon, Jahaza, i kont ra Mefaat, JER 48:22 kontra Dibon, Nebo i Bt-diblataim, JER 48:23 kontra Kiriatai m, Bt-gamul i Bt-meon, JER 48:24 kontra Keriot, Bosra, i tur e statnan di tera di Moab, leu i serka. JER 48:25 E kachu di Moab a wrdu krta af, i su brasa a wrdu kibr," SEOR ta deklar. JER 48:26 "Hasi burachi, pasobra el a bira arogante pa ku SEOR; asi na Moab lo lora abou den loke el a saka, i tambe e lo bira un kos di hari. JER 4 8:27 Awor, Israel no tabata kos di hari pa bo? Of el a wrdu atrap meimei di ladron ? Pasobra ki ora ku bo papia di dj, bo ta sakud bo kabes i ta hasi bofon. JER 48:2 8 Bandon e statnan i biba meimei di e barankanan, O habitantenan di Moab, i sea m anera un palomba ku ta traha su neishi den boka di kueba. JER 48:29 "Nos a tende di e orguyo di Moab-- e ta masha orguyoso-- di su sobrbia, su orguyo, su arogans ia i su pechu haltu. JER 48:30 Mi konos su furia," SEOR ta deklar, "ma esei no tin ningun efekto; su gabamentu no ta sirbi di nada. JER 48:31 Pesei lo Mi yora pa Mo ab, pa henter Moab lo Mi grita yora; lo Mi tin pena di e hmbernan di Kir-hares. J ER 48:32 Mas ku e yoramentu pa Jazer lo Mi yora pa bo, O mata di wendrif di Sibma ! Bo ramanan a yega te na laman, nan a yega te na laman di Jazer; e destruid a ba ha riba bo frutanan di zomer i riba bo kosecha di wendrif. JER 48:33 Asina alegri a i goso a wrdu kit for di e kunuku fruktfero, for di tera di Moab. I Mi a hasi e b ia stp di basha for di e baki-di-prs-wendrif; ningun hende lo trapa nan ku gritament u, e gritamentu lo no ta gritunan di alegria. JER 48:34 "For di e sklamashon di Hesbon te na Eleale i te na Jahaza nan a lanta nan bos, for di Zoar te na Horona im i Eglat-selisia; pasobra te asta e awanan di Nimrim lo keda desol. JER 48:35 I lo Mi pone un fin na Moab," SEOR ta deklar, "na esun ku ta ofres sakrifisio riba e lug haltu, i na esun ku ta kima sensia na su diosnan. JER 48:36 Pesei Mi kurason ta lament manera flit pa Moab; tambe Mi kurason ta lament manera flit pa e hmbernan di Kir-hares. Pesei nan a prd e abundansia ku e tabata produs. JER 48:37 Pasobra tu r kabes ta pelon i tur barba krt chikitu; tin krt di kuch na tur man i paa-di-saku na tur hep. JER 48:38 Riba tur dak di kas na Moab i den su kayanan tin lamentashon tur kaminda, pasobra Mi a kibra Moab manera un butishi ku no ta sirbi," SEOR ta d eklar. JER 48:39 "Mira kon destros e ta! Kon nan a yora! Kon Moab a bira su lomba-el a keda brongos! Asina Moab lo bira un kos di hari i un opheto di teror pa tur ku ta rnt di dj." JER 48:40 Pasobra asina SEOR ta bisa: "Mira, un lo bula lih maner a guila, i habri su halanan kontra Moab. JER 48:41 Keriot a wrdu kaptur, i e lugnan fortifik a wrdu konkist; asina kurason di e hmbernan poderoso di Moab lo ta riba e d ia ei, manera kurason di un muh na ora di parto.

JER 48:42 I Moab lo wrdu destru komo nashon, pasobra el a bira arogante pa ku SEOR. JER 48:43 Teror, buraku i trampa ta bin pa bo, O habitante di Moab," SEOR ta dek lar. JER 48:44 "Esun ku hui pa teror lo kai den buraku, i esun ku sali for di bur aku lo wrdu koh den trampa; pasobra lo Mi trese riba dj, riba Moab, e aa di nan kast igu," SEOR ta deklar. JER 48:45 "Den sombra di Hesbon e fugitivonan ta para sin fo rsa; pasobra un kandela a sali for di Hesbon i un flam for di meimei di Sehon, i esei a devor e frenta di Moab i e kalpachi di e yunan di desrdu. JER 48:46 Ai di bo, Moab! E pueblo di Kemos a peres; pasobra bo yu hmbernan a wrdu hib komo katibu, i bo yu muhnan den koutiverio. JER 48:47 "Ma lo Mi trese esnan di Moab, ku ta den koutiverio, bk den e ltimo dianan," SEOR ta deklar. Aki e huisio di Moab a trmin. JE 49:1 Tokante di e yu hmbernan di Amon. Asina SEOR ta bisa: "Israel no tin yu hmber ? Of e no tin eredero? Pakiko anto Milkom a poder di Gad, i su pueblo a stables su mes den su statnan? JER 49:2 Pesei, ata, e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku lo Mi laga e zonidu di trmpt di guera wrdu tend kontra Raba di e yu hmbernan di Amon; i esei lo bira un monton di ruina, i su statnan lo wrdu peg na kandela. E ora ei Is rael lo poder di esnan ku a poder di dj," SEOR ta bisa. JER 49:3 "Lament, O Hesbon, p asobra Ai a wrdu destru! Sklama, O yu muhnan di Raba, faha boso mes ku paa-di-saku, i lament, i kore bai-bin paden di e murayanan; pasobra Milkom lo bai den eksilio huntu ku su saserdotenan i su prensnan. JER 49:4 Pakiko bo ta broma ku bo vayena n, bo vayenan asina fruktfero? O yu muh infiel, bo ta konfia den bo tesoronan, bis ando: 'Ken lo bin kontra mi?' JER 49:5 Mira, Mi ta bai trese teror riba bo, for di tur rnt di bo," E Seor DIOS di ehrsitonan ta deklar; "I boso tur lo wrdu plam, sin ningun hende pa reun e fugitivonan. JER 49:6 "Ma despues lo Mi trese esnan di Amo n, ku ta den koutiverio, bk," SEOR ta deklar. JER 49:7 Tokante di Edm. Asina e SEOR d i ehrsitonan ta bisa: "No tin sabiduria mas na Teman? Bon konseho a dispars for di e prudentenan? Nan sabiduria a bira korump? JER 49:8 Hui, bira bai bk, keda biba den e profundidatnan, O habitantenan di Dedan! Pasobra lo Mi trese e desaster di Esau riba dj, ora ku Mi kastigu'. JER 49:9 Si esnan ku ta piki wendrif bin serka b o, nan lo no a laga algu atras? Si ladron bin den anochi, nan lo no a destru te o ra nan a haa sufisiente? JER 49:10 Ma Ami a kita Esau sun, Mi a revel su lugnan di s konde, asina ku e lo no por skonde su mes; su yunan a wrdu destru huntu ku su ruma nnan i su bisianan, i e no t'ei mas. JER 49:11 Laga bo wrfanonan ked'atras, Ami lo tene nan na bida; i laga bo biudanan konfia den Mi." JER 49:12 Pasobra asina SEO R ta bisa: "Mira, esnan ku no a wrdu sentensi pa bebe di e kopa lo beb' sigur; i ab o ta esun ku lo keda kompletamente sin kastigu? Lo bo no keda sin kastigu, ma lo bo bebe di dj sigur. JER 49:13 Pasobra Mi a hura pa Mi mes," SEOR ta deklar, "ku B osra lo bira un opheto di horor, un reproche, un monton di ruina i un maldishon; i tur su statnan lo bira un ruina perpetuo." JER 49:14 Mi a tende un mensahe fo r di SEOR, i un mensahero a wrdu mand entre e nashonnan, bisando: "Reun boso i bin k ontra dj, i lanta riba pa bataya!" JER 49:15 "Pasobra mira, Mi a hasibo chikitu m eimei di e nashonnan, despresi entre hende. JER 49:16 E teror pa bo, i e arogansi a di bo kurason a gaabo, O abo ku ta biba den e hlnan di baranka, ku ta okup e halt ura di e seritu. Maske bo traha bo neishi mes haltu ku esun di guila, lo Mi bahab o for di einan," SEOR ta deklar. JER 49:17 "I Edm lo bira un opheto di horor; tur h ende ku pasa banda di dj lo keda tur babuk i lo hasi bofon di tur su heridanan. JE R 49:18 Meskos ku Sodoma i Gomora i nan bisianan a wrdu derot," SEOR ta bisa, "ningu n hende lo no biba ayanan, ni ningun yu di hende lo no keda den dj. JER 49:19 "Mi ra, un lo sali manera un leon for di e partinan mas ser di e mondi di Jordan kont ra un lug di yerba brd ku semper tin awa; pasobra den un instante lo Mi pon' kore ba i for di dj, i ken ku wrdu skoh lo Mi nombra riba dj. Pasobra ken ta manera Ami, i k en lo hibaMi dilanti di hues? I ken anto ta e wardad ku lo por para kontra Mi?" J ER 49:20 Pesei, skucha e plan di SEOR ku El a plania kontra Edm, i Su propsitonan k u El a propon kontra e habitantenan di Teman: siguramente nan lo lastra nan bai k u nan, asta e chikitunan di e tou; siguramente E lo hasi nan lugnan di yerba brd de sol pa nan motibu. JER 49:21 Tera a sakud na zonidu di nan kada. Tin un sklamashon! E zonidu di dj a wrdu tend te na Laman Kr. JER 49:22 Mira, E lo subi i bula lih mane a guila i habri Su halanan riba Bosra, i den e dia ei kurason di e hmbernan

poderoso di Edm lo ta manera kurason di muh na ora di parto. JER 49:23 Tokante di Damasko. "Hamat i Arfad ta keda brongos, pasobra nan a tende mal notisia; nan ta desmay. Tin ansha riba laman, esei no por wrdu kalm. JER 49:24 Damasko a keda desku rash; el a bira bai pa hui, i pniko a gar'. Aflikshon i dol a poder di dj manera un m h na ora di parto. JER 49:25 Pakiko e stat di alabansa no a wrdu bandon, e stat di Mi goso? JER 49:26 Pesei, su hobennan lo kai den su kayanan, i tur e hmbernan di guera lo wrdu silensi den e dia ei," e SEOR di ehrsitonan ta deklar. JER 49:27 "I lo Mi pega e muraya di Damasko na kandela, i esaki lo devor e toren fortifik di Bn-ada d." JER 49:28 Tokante di Kedar i e reinonan di Hazor ku Nabukodonosor, rei di Ba bilonia, a derot. Asina SEOR ta bisa: "Lanta i subi bai Kedar, i kaba ku e hmbernan di oriente. JER 49:29 Nan lo kohe nan tntnan i nan tounan di bestia chikitu bai kun; nan lo kohe pa nan mes nan kortinanan di tnt, tur nan biennan i nan kamelnan; i nan lo grita bisa otro: 'Teror na tur banda!' JER 49:30 "Kore bai! Hui! Biba den e profundidatnan, O habitantenan di Hazor," SEOR ta deklar; "Pasobra Nabukodon osor, rei di Babilonia, a traha un plan kontra boso, i a forma un kmplt kontra bos o. JER 49:31 "Lanta, bai kontra un nashon ku ta trankil di dj, ku ta biba konfiad amente," SEOR ta deklar. "E no tin porta ni bara; nan ta biba riba nan mes. JER 49 :32 I nan kamelnan lo bira plnder, i e kantidat grandi di nan bakanan lo ta pa bo tn, i lo Mi plama den tur direkshon di bientu esnan ku ta pela e kabei na banda d i nan kabes, i lo Mi trese destrukshon pa nan for di tur banda," SEOR ta deklar. J ER 49:33 "I Hazor lo bira un lug pa chakl biba aden, un desolashon pa semper; ning un hende lo no biba ayanan, ni ningun yu di hende lo no keda biba den dj." JER 49 :34 Loke a yega komo e palabra di SEOR na profeta Jeremias tokante di Elam, na ku minsamentu di e reinado di Sedekias, rei di Juda, bisando: JER 49:35 "Asina e SEO R di ehrsitonan ta bisa: 'Mira, Mi ta bai kibra e bog di Elam, e arma prinsipal d i nan poder. JER 49:36 I lo Mi trese riba Elam e kuater bientunan for di e kuate r skinanan di shelu, i lo Mi plama nan pa e kuater bientunan aki, i lo no tin ni ngun nashon pa unda esnan rechas di Elam lo no bai. JER 49:37 Asina lo Mi destros Elam dilanti di nan enemigunan i dilanti di esnan ku ta buska nan pa mata; i lo Mi trese kalamidat riba nan, Mi rabia ardiente,' SEOR ta deklar, 'i lo Mi prsigu nan ku spada, te ora ku Mi kaba ku nan. JER 49:38 E ora ei lo Mi pone Mi trono na E lam, i for di einan lo Mi destru rei i prensnan,' SEOR ta deklar. JER 49:39 'Ma lo sosod den e ltimo dianan ku lo Mi trese esnan di Elam, ku ta den koutiverio, bk,'" SEOR ta deklar. JER 50:1 E palabra ku SEOR a papia tokante di Babilonia, tera di e kaldeonan, pa medio di profeta Jeremias: JER 50:2 "Deklar i proklam entre e nashon nan, proklam esaki i lanta un emblema; no skond', ma bisa: 'Babilonia a wrdu kaptur, Bl a wrdu brongos, Merodak a wrdu destros; su imagennan a keda brongos, su dolonan du kibr na pida-pida.' JER 50:3 Pasobra un nashon a lanta kontra dj for di nrt. E l o hasi su tera un opheto di horor, i lo no tin habitante den dj. Tantu hende komo bestia a hui bai, bai nan a bai! JER 50:4 "Den e dianan ei i na e tempu ei," SEO R ta deklar, "e yunan di Israel lo bin, tantu nan komo e yunan di Juda; nan lo ta na yoramentu segun nan ta kana bai, i ta SEOR nan Dios nan lo buska. JER 50:5 Na n lo puntra pa e kaminda pa Sion, i lo bira nan kara den su direkshon; nan lo bi n pa uni nan mes ku SEOR den un aliansa etrno ku lo no wrdu lubid. JER 50:6 "Mi pueb lo a bira karnnan prd; nan wardadnan a hasi nan desvi, nan a hasi nan kana dwal riba e serunan; nan a bai di seru pa seritu i a lubid nan lug di soseg. JER 50:7 Tur ku a haa nan, a devor nan; i nan atversarionan a bisa: 'Nos no ta kulpabel, pasobra n an a peka kontra SEOR, Kende ta e habitashon di hustisia, kontra SEOR, e speransa di nan tatanan.' JER 50:8 "Hui bai for di meimei di Babilonia, i sali for di e t era di e kaldeonan; sea tambe manera kabritu chubatu na kabes di e tou. JER 50:9 Pasobra mira, Mi ta bai lanta i trese kontra Babilonia un ehrsito di nashonnan g randi for di tera di nrt, i nan lo pone nan mes den rdu di bataya kontra dj; for di ayanan e lo wrdu koh prezo. Nan flechanan lo ta manera un guerero eksperto ku no ta bolbe man bash. JER 50:10 I Kaldea lo bira plnder; i tur esnan ku plnder lo tin sufisiente," SEOR ta deklar. JER 50:11 "Pasobra boso ta kontentu, pasobra boso tin goso, O boso ku ta hrta Mi erensia, pasobra boso ta bula rnt

manera bish muh den yerba brd, i ta relinch manera kabai, JER 50:12 boso mama lo pasa masha brguensa; esun ku a duna lus na boso lo wrdu umiy. Mira, e lo ta esun di mas menos di e nashonnan, un mondi desol, un tera seku i un desierto. JER 50:13 Pa m otibu di e indignashon di SEOR e lo no wrdu habit, ma e lo ta kompletamente desol; k en ku pasa banda di Babilonia lo keda tur babuk i lo hasi bofon di tur su heridan an. JER 50:14 "Pone boso mes den rdu di bataya kontra Babilonia na tur banda, bos o tur ku ta span bog; tira riba dj, no spar boso flechanan, pasobra el a peka kon tra SEOR. JER 50:15 Lansa boso gritu di bataya na tur banda kontra dj! El a entreg su mes, su pilarnan a kai, su murayanan a wrdu bash abou. Pasobra esaki ta e venga nsa di SEOR: tuma vengansa riba dj; manera el a hasi ku otronan, hasi meskos kun. J ER 50:16 Krta kita e sembrad for di Babilonia, i esun ku ta zwai ku machete den te mpu di kosecha; for di dilanti di spada di e opresor kada un lo bolbe serka su m es hendenan, i kada un lo hui bai na su mes tera. JER 50:17 "Israel ta un tou di karn plam; e leonnan a plama nan. Esun di prom ku a devor' tabata rei di Asiria, i e ltimo aki ku a kibra su wesunan ta Nabukodonosor, rei di Babilonia. JER 50:18 " Pesei, asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: 'Mira, Mi ta bai kas tig rei di Babilonia i su tera, meskos ku Mi a kastig rei di Asiria. JER 50:19 I l o Mi trese Israel bk na su lug di yerba brd, i e lo kome yerba riba Karmelo i Basan, i su alma lo wrdu sasi den e serunan di Efrain i Galaad. JER 50:20 Den e dianan e i i na e tempu ei,' SEOR ta deklar, 'e inikidat di Israel lo wrdu busk, ma lo no tin ; i tambe e piknan di Juda, ma nan lo no wrdu ha; pasobra lo Mi pordon esnan ku Mi a laga keda komo un restante.' JER 50:21 "Lanta kontra tera di Merataim, s, lanta k ontra dj, i kontra e habitantenan di Pekod. Mata i destru nan kompletamente," SEOR ta deklar, "i hasi konforme tur loke Mi a ordenbo. JER 50:22 Tin boroto di bataya den e tera, i gran destrukshon. JER 50:23 Mira kon e martiu di henter e tera a wr du krt i kibr! Mira kon Babilonia a bira un opheto di horor entre e nashonnan! JER 50:24 Mi a pone trampa pa bo, bo a wrdu koh tambe, O Babilonia; prom ku bo mes a ri par esei, bo a wrdu ha i gar tambe, pasobra bo a drenta den konflikto ku SEOR." JER 5 :25 SEOR a habri Su depsito di arma i a saka e armanan di Su indignashon; pasobra esaki ta obra di e Seor DIOS di ehrsitonan den e tera di e kaldeonan. JER 50:26 Bi n serka dj for di e fronteranan di mas leu; habri su mangasinanan, hasi un monton di ruina i destrui kompletamente; no laga nada sobra di dj. JER 50:27 Mata tur su bishnan machu ku spada; laga nan baha bai na matansa! Ai di nan, pasobra nan dia a yega, e tempu di nan kastigu. JER 50:28 Tin un zonidu di fugitivonan i refugia donan for di tera di Babilonia, pa deklar den Sion e vengansa di SEOR nos Dios, ve ngansa pa Su tmpel. JER 50:29 "Yama hopi tirad di flecha bin kontra Babilonia, tur esnan ku ta span bog; lanta kampamentu kontra dj na tur banda; no laga ni un ska pa. Pagu' segun su obra; di akurdo ku tur loke el a hasi, hasi meskos kun; pasobra el a bira arogante pa ku SEOR, pa ku Esun Santu di Israel. JER 50:30 Pesei su hob ennan lo kai den su kayanan, i tur su hmbernan di guera lo keda silensi e dia ei," SEOR ta deklar. JER 50:31 "Mira, Mi ta kontra bo, O nashon arogante," e Seor DIOS di ehrsitonan ta deklar, "pasobra bo dia a yega, e tempu ku lo Mi kastigbo. JER 50: 32 I esun arogante lo trompek i kai sin ningun hende pa lant'; i lo Mi pega su sta tnan na kandela, i esaki lo devor henter su besindario." JER 50:33 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "E yunan di Israel ta wrdu oprim, i e yunan di Juda tambe; i t ur esnan ku a kohe nan komo katibu a tene nan; nan a nenga di laga nan bai. JER 50:34 Nan Redentor ta fuerte, e SEOR di ehrsitonan ta Su nmber; E lo pleita nan kas o fuertemente, pa E trese sosiegu pa nan tera, ma kaos pa e habitantenan di Babi lonia. JER 50:35 "Un spada kontra e kaldeonan," SEOR ta deklar, "i kontra e habita ntenan di Babilonia, i kontra su ofisialnan i su sabionan! JER 50:36 Un spada ko ntra e adivinadnan, i nan lo bira kns! Un spada kontra su hmbernan poderoso, i nan lo desmay! JER 50:37 Un spada kontra nan kabainan i kontra nan garoshinan, i kont ra tur e stranheronan ku ta meimei di dj, i nan

lo bira manera muh! Un spada kontra su tesoronan, i nan lo wrdu sake. JER 50:38 Un sekura riba su awanan, i nan lo seka! Pasobra e ta un tera di dolonan, i nan ta l oko pa motibu di dolonan spantoso. JER 50:39 "Pesei bestia di desierto lo biba ay anan huntu ku chakl; abestrus tambe lo biba den dj, i nunka mas e lo wrdu habit f lo tin hende pa biba den dj di generashon pa generashon. JER 50:40 Manera tempu ku D ios a destru Sodoma i Gomora ku su bisianan," SEOR ta deklar, "ningun hende lo biba ayanan, ni ningun yu di hende lo keda biba den dj. JER 50:41 "Mira, un pueblo ta bin for di nrt, i un gran nashon i hopi rei lo wrdu lant for di e finnan di tera. J ER 50:42 Nan ta kohe nan bog i nan lansa; nan ta kruel i no tin miserikrdia. Nan bos ta ronka manera laman i nan ta kore riba kabai, ekip manera un hmber ekip pa ba taya kontra bo, O yu muh di Babilonia. JER 50:43 Rei di Babilonia a tende e relat o tokante di nan, i su mannan ta kolog slap; spantu a gar', agonia, manera muh na o ra di parto. JER 50:44 Mira, n lo sali manera un leon for di e partinan mas ser di e mondi di Jordan bin na un lug di yerba brd ku semper tin awa; pasobra den un ins tante lo Mi pone nan kore bai for di dj, i ken ku wrdu skoh lo Mi nombra riba dj. Pa sobra ken ta manera Ami, i ken lo hibaMi dilanti di hues? I ken anto ta e wardad ku lo por para Mi dilanti?" JER 50:45 Pesei, skucha e plan di SEOR ku El a plania kontra Babilonia, i Su propsitonan ku El a propon kontra e tera di e kaldeonan: s iguramente nan lo lastra nan bai ku nan, asta e chikitunan di e tou; siguramente E lo hasi nan lugnan di yerba brd desol pa nan motibu. JER 50:46 Na e gritu: "Babil onia a wrdu kaptur!", tera ta wrdu sakud i un sklamashon ta wrdu tend meimei di e nas onnan. JER 51:1 Asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai lanta e spiritu di un destru id kontra Babilonia i kontra e habitantenan di Leb-kamai. JER 51:2 I lo Mi manda stranheronan na Babilonia pa nan bient', i pa nan destru su tera; pasobra riba e d ia di su kalamidat nan lo bai kontra dj for di tur banda. JER 51:3 No laga esun k u ta span bog, span , ni laga esun ku ta bisti bist di guera, lanta; no spar su ho bennan; entreg henter su ehrsito na destrukshon. JER 51:4 I esnan ku a wrdu mat lo k ai den e tera di e kaldeonan, i esnan ku a wrdu traspas, den nan kayanan." JER 51: 5 Pasobra ni Israel ni Juda no a wrdu bandon dor di su Dios, e SEOR di ehrsitonan, m aske nan tera ta yen di kulpa dilanti di Esun Santu di Israel. JER 51:6 Hui bai for di meimei di Babilonia, i kada un di boso salba su bida! No peres den su kast igu, pasobra esaki ta e tempu di vengansa di SEOR; E ta bai pagu' loke e ta meres. JER 51:7 Babilonia tabata un kopa di oro den e man di SEOR, ku a hasi henter e te ra burachi. E nashonnan a bebe di su bia; pesei e nashonnan a prd sint. JER 51:8 Bab ilonia a kai direpiente i a wrdu kibr; lament p'! Trese balsem pa su dol; kisas e por wrdu kur. JER 51:9 Nos a trata di kura Babilonia, ma e no a kura; bandon' i laga k ada un di nos bai na su mes pais, pasobra su huisio a yega te na shelu, i a subi te den e nubianan. JER 51:10 SEOR a trese nos hustisia na kla; laga nos ban dekl ar den Sion e obra di SEOR nos Dios! JER 51:11 Hasi e flechanan skrpi, rekoh e eskud onan! SEOR a lanta e spiritu di e reinan di e medonan, pasobra Su propsito ta kont ra Babilonia pa destrui; pasobra esaki ta e vengansa di SEOR, vengansa pa Su tmpel. JER 51:12 Lanta un emblema kontra e murayanan di Babilonia; pone un guardia fue rte, stashon e guardianan, pone hmbernan skond kla pa atak. Pasobra SEOR a propon i a kumpli ku loke El a papia tokante di e habitantenan di Babilonia. JER 51:13 O ab o ku ta biba kantu di hopi awanan, abundante den tesoronan, bo fin a yega, e mid di bo fin. JER 51:14 E SEOR di ehrsitonan a hura pa Su mes: "Siguramente lo Mi yen abo ku hende manera tirakochi, i nan lo dal gritu di viktoria ofer di bo." JER 5 1:15 Ta E ta Esun ku a traha tera pa medio di Su poder, Kende a stables mundu pa medio di Su sabiduria, i pa medio di Su komprendementu El a span e shelunan. JER 51:16 Ora ku E laga Su bos reson, tin un tumulto di awanan den e shelunan, i E t a hasi e nubianan subi for di fin di tera; E ta traha lamper pa awaseru, i ta la ga bientu sali for di Su mangasinanan. JER 51:17 Henter humanidat ta manera best ia, sin konosementu; tur plat ta keda na brguensa pa motibu di su dolonan; pasobra su imagennan bash ta engaoso, i no tin rosea den nan. JER 51:18 Nan ta sin balor, un obra di bofon; den e tempu di nan kastigu nan lo peres. JER 51:19 E porshon di Jakb no ta manera esakinan, pasobra E ta Esun ku a traha tur kos, i Israel ta e bara di Su

erensia; E SEOR di ehrsitonan ta Su nmber. JER 51:20 E ta bisa: "Bo ta Mi martiu di bataya, Mi arma di guera; i ku bo Mi ta destros nashonnan, i ku bo Mi ta destru r einonan, JER 51:21 i ku bo Mi ta destros kabai i su kored, i ku bo Mi ta destros wa gen i esun ku ta kore den dj, JER 51:22 i ku bo Mi ta destros hmber i muh, i ku bo M i ta destros hende bieu i hende yn, i ku bo Mi ta destros hoben i birgen, JER 51:23 i ku bo Mi ta destros wardad i su tou, i ku bo Mi ta destros kunukero i su yugo di buey, i ku bo Mi ta destros gobernantenan i lidernan. JER 51:24 "Ma lo Mi paga B abilonia i tur e habitantenan di Kaldea loke nan meres, pa tur e maldat ku nan a hasi den Sion den boso bista," SEOR ta deklar. JER 51:25 "Mira, Mi ta kontra bo, O seru ku ta destru, ku ta destru henter tera," SEOR ta deklar, "i lo Mi saka Mi man kontra bo, i hasibo lora kai for di baranka, i lo Mi hasibo un seru tur kim. JER 51:26 I nan lo no tuma ni un piedra pa skina, ni piedra pa fundeshi for di bo, m a lo bo keda desol pa semper," SEOR ta deklar. JER 51:27 Lanta un emblema den e ter a, supla trmpt meimei di e nashonnan! Prepar e nashonnan kontra dj, yama kontra dj e reinonan di Ararat, Mini i Askenaz. Nombra un komandante kontra dj; trese e kabai nan manera un nubia di tirakochi. JER 51:28 Prepar e nashonnan kontra dj, e reinan di e medonan, nan gobernantenan i tur nan lidernan, i tur tera bou di nan domin io. JER 51:29 Asina tera ta sakud i ta trose, pasobra e propsitonan di SEOR kontra Babilonia ta keda kumpl, pa hasi tera di Babilonia un desolashon, sin habitante. JER 51:30 E hmbernan poderoso di Babilonia a stp di bringa, nan ta keda den e lugna n fortifik; nan forsa a faya, nan a bira manera muh; nan lug di biba a wrdu peg na ka ndela, e baranan di su portanan ta kibr. JER 51:31 Un kored ta kore pa topa ku un otro, i un mensahero pa topa ku un otro, pa bisa rei di Babilonia ku su stat a wr du kaptur di punta pa punta; JER 51:32 e vadonan tambe a wrdu kaptur, i nan a kima e muras ku kandela, i e hmbernan di guera ta morto spant. JER 51:33 Pasobra asina e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta bisa: "E yu muh di Babilonia ta manera u n plenchi-di-bati-mainshi, ora ku nan trapa riba dj pa hasi duru. Tg den poko tempu , tempu di kosecha lo yega p'." JER 51:34 "Nabukodonosor, rei di Babilonia, a dev ormi i a destrosmi; el a ponemi un banda manera un tinashi bash; el a tragami maner a un mnster, el a yena su stoma ku mi delikatesanan; el a skupimi af. JER 51:35 Ku e violensia ku a wrdu has na mi i na mi karni sea riba Babilonia," e habitante di Sion lo bisa; i, "ku mi sanger sea riba e habitantenan di Kaldea," Jerusalm lo b isa. JER 51:36 Pesei, asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta bai pleita bo kaso i eheku t vengansa kompleto pa bo; i lo Mi seka su laman i hasi su fuente seka. JER 51:37 I Babilonia lo bira un monton di ruina, un lug pa chakl biba aden, un opheto di h oror i un bofon, sin habitante. JER 51:38 Nan lo grita huntu manera leon chikitu , nan lo grua manera yu di leon. JER 51:39 Ora nan bira hopi eksit, lo Mi sirbi na n nan bankete i hasi nan burachi, pa nan bira kontentu i drumi pa semper, sin sp irta mas," SEOR ta deklar. JER 51:40 "Lo Mi hiba nan manera lamchi pa mata, manera karn chubatu huntu ku kabritu chubatu. JER 51:41 "Mira kon Babilonia a wrdu kaptur, e atmirashon di henter mundu a wrdu gar! Mira kon Babilonia a bira un opheto di h oror meimei di e nashonnan! JER 51:42 Laman a inund Babilonia; el a wrdu tap dor di su multitut di olanan. JER 51:43 Su statnan a bira un opheto di horor, un tera seku i un desierto, un tera kaminda ningun hende no ta biba, i dor di kual ningu n yu di hende no ta pasa. JER 51:44 I lo Mi kastig Bl den Babilonia, i lo Mi hasi loke ku el a traga sali for di su boka; i e nashonnan lo no basha bai mas serka dj; asta e muraya di Babilonia a bash'abou! JER 51:45 "Sali for di meimei di dj, M i pueblo! I kada un di boso salba boso mes for di e rabia ardiente di SEOR. JER 5 1:46 Awor, pa boso kurason no desmay, i pa boso no tene miedu di e notisia ku lo wrdu tend den e pais-pasobra n aa e notisia lo bin, i despues di esei otro notisia d en un otro aa, i lo tin violensia den e tera, ku gobernante kontra gobernante-JER 51:47 pesei, ata e dianan ta bin den kual Ami lo kastig e dolonan di Babilonia; i henter su tera lo keda na brguensa, i tur esnan ku a wrdu mat lo kai meimei di dj.

JER 51:48 E ora ei shelu i tera i tur loke tin den nan lo grita di alegria ofer di Babilonia, pasobra e destruidnan lo bin serka dj for di nrt," SEOR ta deklar. JER 51:49 Di brdat Babilonia lo kai pa motibu di e mortonan di Israel, meskos ku e mo rtonan di henter tera tambe a kai pa motibu di Babilonia. JER 51:50 Boso ku a sk apa di spada, boso bai! No keda! Krda riba SEOR for di leu aya, i laga Jerusalm bin den boso pensamentu. JER 51:51 Nos tin brguensa, pasobra nos a tende reproche; br guensa a tapa nos kara, pasobra stranheronan a drenta e lugnan santu di e kas di SEOR. JER 51:52 "Pesei, ata e dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku Ami lo kastig su do lonan, i esnan mortalmente herid lo keha den henter su tera. JER 51:53 Maske Babi lonia subi te na e shelunan, i maske e fortifik su frti haltu, Ami lo manda destru idnan serka dj," SEOR ta deklar. JER 51:54 E zonidu di sklamashon for di Babilonia, i di gran destrukshon for di tera di e kaldeonan! JER 51:55 Pasobra SEOR ta bai d estru Babilonia, i E lo hasi tur desrdu dispars for di dj. I nan olanan lo ronka man era hopi awanan; e tumulto di nan bosnan ta reson. JER 51:56 Pasobra e destruid ta bin kontra dj, kontra Babilonia, i su hmbernan poderoso lo wrdu kaptur; nan bognan ta kibr na pida-pida; pasobra SEOR ta un Dios di retribushon, E lo paga bk tur loke e meres. JER 51:57 "I lo Mi hasi su prensnan i su sabionan burachi, su gobernant enan, su lidernan, i su hmbernan poderoso, pa nan drumi pa semper, sin spirta mas, " e Rei, Kende Su nmber ta SEOR di ehrsitonan, ta deklar. JER 51:58 Asina e SEOR di e hrsitonan ta bisa: "E muraya hanchu di Babilonia lo wrdu destru kompletamente, i su portanan haltu lo wrdu peg na kandela; asina e pueblonan lo traha en bano, i e na shonnan lo kansa nan kurpa solamente pa kandela." JER 51:59 E mensahe ku profeta Jeremias a manda pa Seraias, yu hmber di Nerias, nietu di Maaseias, tempu ku el a bai Babilonia huntu ku Sedekias, rei di Juda, den e di kuater aa di su reinado. Awor Seraias tabata e kamarero prinsipal. JER 51:60 Asina Jeremias a skirbi den un solo rl henter e kalamidat ku lo bin riba Babilonia, esta, tur e palabranan a ki ku a wrdu skirb tokante di Babilonia. JER 51:61 E ora ei Jeremias a bisa Seraia s: "Asina ku bo yega Babilonia, prkur pa bo lesa tur e palabranan aki na bos haltu , JER 51:62 i bisa: 'Abo, O SEOR, a primint tokante di e lug aki pa krt' kit' af, di l manera ku nada lo no keda biba den dj, ni hende ni bestia; ma e lo keda un deso lashon perpetuo.' JER 51:63 I lo sosod ku asina ku bo kaba di lesa e rl aki, bo me ster mara un piedra na dj i tir' meimei di Riu Eufrates, JER 51:64 i bisa: 'Meskos Babilonia lo senk bai abou i no subi bin ariba mas, pa motibu di e kalamidat ku Mi ta bai trese riba dj; i nan lo keda morto kans.'" Aki e palabranan di Jeremias a trmin. JER 52:1 Sedekias tabatin bint'i un aa dia ku el a bira rei, i el a reina diesun aa na Jerusalm; i su mama tabata yama Hamutal, yu muh di Jeremias di Libna. JER 52:2 I el a hasi loke ta malu den bista di SEOR, meskos ku Joakim a hasi. JE R 52:3 Pasobra pa motibu di rabia di SEOR esaki a sosod na Jerusalm i Juda, te ora ku El a saka nan for di Su presensia. I Sedekias a rebeldi kontra rei di Babiloni a. JER 52:4 Awor a sosod ku den e di nuebe aa di su reinado, riba e di dies dia di e di dies luna, Nabukodonosor, rei di Babilonia, a bin, ku henter su ehrsito, ko ntra Jerusalm, i a kampa kontra dj i a traha un baluarte tur rnt di dj. JER 52:5 Asi na e stat a keda rondon te na e di diesun aa di rei Sedekias. JER 52:6 Riba e di n uebe dia di e di kuater luna e hamber a bira asina severo den e stat ku no tabat in kuminda pa e hendenan di e tera. JER 52:7 E ora ei nan a habri un buraku den muraya di e stat, i anochi tur e hmbernan di guera a hui bai for di e stat via e porta meimei di e dos murayanan, kual tabata keda banda di e hfi di rei, ounke ku e kaldeonan tabata tur rnt di e stat. I nan a kohe kaminda di Arab. JER 52:8 Ma e ehrsito di e kaldeonan a prsigu rei i a alkans Sedekias den e sabananan di Jeriko, i henter su ehrsito a bandon'. JER 52:9 E ora ei nan a kaptur rei i a hib' serka rei di Babilonia na Ribla den tera di Hamat; i el a dikta sentensia kontra dj. JER 5 2:10 I rei di Babilonia a mata e yunan di Sedekias dilanti di su bista, i tambe el a mata tur e prensnan di Juda na

Ribla. JER 52:11 Despues el a saka wowo di Sedekias; i rei di Babilonia a mar' ku bui di brns i a hib' Babilonia, i a ser' den prizon te dia di su morto. JER 52:12 Awor riba e di dies dia di e di sinku luna, ku tabata e di diesnuebe aa di rei Na bukodonosor, rei di Babilonia, Nabuzaradan, e kapitan di guardia, kende tabata s irbi rei di Babilonia, a bin Jerusalm. JER 52:13 I el a kima e kas di SEOR, e kas di rei, i tur e kasnan na Jerusalm. Tur kas grandi el a kima ku kandela. JER 52:1 4 Asina henter e ehrsito di e kaldeonan ku tabata huntu ku e kapitan di guardia a basha tur e murayanan rnt di Jerusalm abou. JER 52:15 E ora ei Nabuzaradan, e kap itan di guardia, a hiba den eksilio algun di e hendenan di mas pober, e restu di e pueblo ku a keda den e stat, esnan ku a pasa ofer pa rei di Babilonia, i e re stu di e hmbernan di ofishi. JER 52:16 Ma Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a la ga algun di esnan di mas pober di e tera pa kuida e kunukunan di wendrif i pa plu g e tera. JER 52:17 Awor e pilarnan di brns ku tabata pertenes na e kas di SEOR, i e basenan i e laman di brns ku tabata den e kas di SEOR, e kaldeonan a kibra na pi da-pida i a karga tur e brns hiba Babilonia. JER 52:18 Tambe nan a hiba e weanan, e skpnan, e kosnan-pa-paga-lampi, e kmchinan, e kucharanan, i tur e artkulonan-diuzo di brns ku nan tabata uza den e sirbishi di tmpel. JER 52:19 Tambe e kapitan d i guardia a hiba e kmchinan, e weanan-pa-kandela, e puncheronan, e weanan, e kand elnan, e kucharanan pa sensia i e kmchinan pa e ofrendanan di bibida, tur loke tab ata di oro fini i tur loke tabata di plata fini. JER 52:20 E dos pilarnan, e lam an i e diesdos bishnan machu di brns ku tabata bou di e laman, i e basenan, kualna n rei Salomon a traha pa e kas di SEOR--no tabata posibel pa pisa tur e artkulonan di brns aki. JER 52:21 Pa loke ta e pilarnan, kada pilar tabata diesocho kodo ha ltu, i un lia-di-midi di diesdos kodo por a pasa rnt di dj, i e tabata kuater dede diki, i hl. JER 52:22 Awor riba dj tabatin un kapitel di brns; i kada kapitel tabat a sinku kodo haltu, ku knopwrk i granatapel tur rnt riba e kapitel, tur di brns. I e di dos pilar tabata meskos ku esakinan, tambe ku granatapel. JER 52:23 I tabat in nobent'i seis granatapel banda paf; tur e granatapelnan tabata suma un total d i shen riba e knopwrk tur rnt. JER 52:24 E ora ei e kapitan di guardia a skohe sum osaserdote Seraias, i Sofonias, e di dos saserdote, huntu ku e tres ofisialnan d i tmpel. JER 52:25 Tambe el a skohe for di e stat un ofisial ku tabatin mando rib a e hmbernan di guera, shete di e konseheronan di rei ku a wrdu ha den e stat, e esk riba di e komandante di e ehrsito ku a mobilis e pueblo di e tera, i sesenta hmber di e pueblo di e tera ku a wrdu ha den e stat. JER 52:26 I Nabuzaradan, e kapitan d i guardia, a kohe nan hiba serka rei di Babilonia na Ribla. JER 52:27 Anto rei d i Babilonia a dal nan mata na Ribla, na tera di Hamat. Asina Juda a wrdu hib for d i su tera, den eksilio. JER 52:28 Esakinan ta e hendenan ku Nabukodonosor a hiba den eksilio: den e di shete aa, tres mil i bint'i tres hudiu; JER 52:29 den e di diesocho aa di Nabukodonosor ocho shent'i trint'i dos persona di Jerusalm; JER 52 :30 den e di bint'i tres aa di Nabukodonosor, Nabuzaradan, e kapitan di guardia, a hiba den eksilio shete shent'i kuarent'i sinku hudiu; na tur kuater mil seis s hen persona. JER 52:31 Awor a sosod ku den e di trint'i shete aa di e eksilio di J oakin, rei di Juda, den e di diesdos luna, riba e di bint'i sinku dia di e luna, Evil-merodak, rei di Babilonia, den e prom aa di su reinado, a mustra bondat na J oakin, rei di Juda, i a sak' for di prizon. JER 52:32 E ora ei el a papia kariosam ente kun i a pone su trono mas haltu ku trono di e reinan ku tabata huntu kun na B abilonia. JER 52:33 Asina Joakin no a bisti paa di prizon mas, i tabata kome regu larmente den presensia di rei tur e dianan di su bida. JER 52:34 I pa su mantene shon di bida, rei di Babilonia tabata dun' un manteneshon regularmente, un porsho n pa kada dia, tur e dianan di su bida, te dia di su morto.

LAMENTASHONNAN LAM 1:1 Esta solitario e ta keda, e stat ku un tempu tabata yen di hende! E stat ku un tempu tabata grandi entre e nashonnan a bira manera un biuda! E stat ku t abata un prenss entre e provinsianan a bira un pagad di tributo! LAM 1:2 E ta yora amrgamente den anochi, i tin lgrima riba su kara; e no tin ningun hende pa konsol ' entre tur su amantenan. Tur su amigunan a traishon'; nan a bira su enemigu. LAM 1:3 Bou di aflikshon i sklabitut pis Juda a bai den eksilio; e ta biba entre e na shonnan, ma e no a haa sosiegu; tur su prsiguidnan a alkans' meimei di su angustia. LAM 1:4 E kamindanan di Sion ta lament, pasobra ningun hende no ta bin na e fiest anan stipul. Tur su portanan ta keda desol; su saserdotenan ta suspir, su birgennan ta aflig i e mes ta den amargura. LAM 1:5 Su atversarionan a bira su maestronan, su enemigunan ta prosper; pasobra SEOR a hasi sufri pa motibu di e multitut di su transgreshonnan; su yu chikitunan a wrdu hib komo katibu dilanti di e atversario. LAM 1:6 I for di e yu muh di Sion tur su splendor a dispars; su prensnan a bira ma nera bin machu ku no a haa lug di yerba brd; i sin forsa nan a hui dilanti di e prsig id. LAM 1:7 Den e dianan di su aflikshon i dwalmentu Jerusalm ta krda tur su kosnan presioso ku tabata di dianan di prom aya, tempu ku su hendenan a kai den man di e atversario, i ningun hende no a yud'. E atversarionan a mir'; nan a hasi bofon d i su ruina. LAM 1:8 Jerusalm a peka grandemente; pesei el a bira un kos impuru. T ur esnan ku tabata onr' ta despresi' pasobra nan a mira su sun; s, e mes ta suspir i ta bira kara. LAM 1:9 Su impuresa tabata den su sayanan; e no a tene kuenta ku s u futuro; pesei su kada tabata asombroso; e no tin konsolad. "Mira mi aflikshon, O SEOR, pasobra e enemigu a engrandes su mes!" LAM 1:10 E atversario a tira man rib a tur su kosnan presioso; el a mira e nashonnan drenta su santuario, esnan ku Ab o a orden pa nan no drenta Bo kongregashon. LAM 1:11 Henter su pueblo ta suspir, n an ta buska pan; nan a kambia nan kosnan presioso pa kuminda, pa tene nan mes na bida. "Wak, O SEOR, i mira, pasobra mi ta wrdu despresi." LAM 1:12 "No ta import bo so, boso tur ku ta pasa aki banda? Wak i mira si tin dol manera e dol ku a bin pis riba mi, ku SEOR a afligmi kun den e dia di Su rabia ardiente. LAM 1:13 "For di ari ba El a manda kandela den mi wesunan, i esei a penetr te den nan; El a habri un r eda pa mi pianan; El a hasimi bolbe; El a lagami desol, debilit henter dia. LAM 1: 14 "E yugo di mi transgreshonnan ta mar; ta Su mes man ta wef nan na otro; nan a bin riba mi nk; El a hasi mi forsa faya; Seor a entregmi den man di esnan kontra ke n mi no por keda para. LAM 1:15 "Seor a rechas tur mi hmbernan fuerte meimei di mi; El a anunsi un tempu stipul kontra mi pa plcha mi hobennan; Seor a trapa e yu muh bi rgen di Juda, manera ta trapa den baki-di-prs-wendrif. LAM 1:16 "Pa e kosnan aki m i ta yora; awa ta basha for di mi wowo, pasobra un konsolad, un ku ta restor mi al ma, ta leu for di mi; mi yunan ta keda desol pasobra e enemigu a prevales." LAM 1: 17 Sion ta saka su mannan; no tin ningun hende pa konsol'; SEOR a orden tokante di Jakb pa esnan rnt di dj bira su atversario; Jerusalm a bira un kos impuru meimei di nan. LAM 1:18 "SEOR ta hustu, pasobra t'ami a rebeldi kontra Su mandamentu; tende awor, tur pueblo, i mira mi dol; mi birgennan i mi hobennan a bai den koutiverio. LAM 1:19 "Mi a yama mi amantenan, ma nan a gaami; mi saserdotenan i mi ansianona n a peres den e stat, mientras ku nan tabata buska kuminda pa tene nan mes na bid a. LAM 1:20 "Mira, O SEOR, pasobra mi ta den angustia; mi spiritu ta masha intran kil; mi kurason ta tur rebolti den mi, pasobra mi tabata masha rebelde. Den kaya spada ta mata; den kas morto ta reina. LAM 1:21 "Nan a tendemi ta suspir; no tin ningun hende pa konsolmi; tur mi enemigunan a tende di mi kalamidat; nan ta konte ntu ku Bo a hasi esei. O ku Abo lo a trese e dia ku Bo a proklam, asina ku nan po r a bira meskos ku mi. LAM 1:22 "Laga tur nan maldat bin Bo dilanti; i trata ku nan manera Bo a trata ku mi pa motibu di tur mi transgreshonnan; pasobra mi keha mentunan ta hopi i mi kurason ta desmay." LAM 2:1 Mira kon Seor den Su rabia a tap a e yu muh di Sion ku un nubia! For di shelu El a tira e gloria di Israel riba te ra, i no a krda riba e banki pa Su pia den e dia di Su rabia. LAM 2:2 Seor a traga tur; E no a spar ningun di e habitashonnan di Jakb. Den Su furia El a tira e lugn an fortifik di e yu muh di Juda abou; El a baha nan te na suela; El a profan e rein o i su prensnan. LAM 2:3 Den rabia ardiente El a krta henter e forsa di Israel ki t'af; El a hala Su man drechi bk for di dilanti di e enemigu. I El a kima kontra J akb manera un kandela tur na flam ku ta kaba ku tur kos ku tin rnt di dj.

LAM 2:4 Manera un enemigu El a span Su bog; Su man drechi El a lanta manera un a tversario, i a mata tur loke tabata agradabel pa bista; den e tnt di e yu muh di S ion El a drama Su furia manera kandela. LAM 2:5 Seor a bira manera un enemigu. El a traga Israel; El a traga tur su palasionan; El a destru su lugnan fortifik, i a multiplik yoramentu i kehamentu den e yu muh di Juda. LAM 2:6 I El a trata Su tabe rnakel ku violensia, komo si fuera esaki tabata djis un kunuku di wendrif; El a d estru Su lug pa reun; SEOR a hasi ku e fiesta stipul i e dia di sabat a wrdu lubid n ion, i El a despresi tantu rei komo saserdote den e indignashon di Su rabia. LAM 2:7 Seor a rechas Su altar, El a bandon Su santuario; El a entreg e murayanan di su palasionan den man di e enemigu. Nan a hasi desrdu den e kas di SEOR, manera riba dia di un fiesta stipul. LAM 2:8 SEOR a determin pa destru e muraya di e yu muh di Si on. El a span un lia-di-midi, E no a wanta Su man pa no destru; i El a hasi baluar te i muraya lament; huntu nan a para kaba na nada. LAM 2:9 Su portanan a senk den tera, El a destru i kibra su baranan. Su rei i su prensnan ta meimei di e nashon nan; no tin lei mas; tampoko su profetanan no ta haa vishon for di SEOR. LAM 2:10 E ansianonan di e yu muh di Sion ta sint'abou na suela, nan ta ketu. Nan a tira t era riba nan kabes; nan a faha nan mes ku paa-di-saku. E birgennan di Jerusalm a b aha nan kabes te na suela. LAM 2:11 Mi wowonan ta faya pa motibu di lgrima, mi tr ipanan ta trose di angustia; den mi amargura mi hal ta bash riba suela, pa motibu di e destrukshon di e yu muh di mi pueblo, pasobra mucha chikitu i bebi ta desma y den e kayanan di e stat. LAM 2:12 Nan ta puntra nan mama: "Unda tin mainshi i b ia?" mientras nan ta desmay manera un hmber herid den e kayanan di e stat, mientras nan ta hala nan ltimo rosea riba pechu di nan mama. LAM 2:13 Kon lo mi spirtabo? K u kiko lo mi komparbo, O yu muh di Jerusalm? Ku kiko lo mi komparbo ora mi konsolbo, O yu muh birgen di Sion? Pasobra bo ruina ta mes grandi ku laman; ken por kurabo? LAM 2:14 Bo profetanan a mira vishonnan falsu i bash pa bo; i nan no a ekspon bo inikidat, pa trese esnan di bo ku ta den koutiverio, bk, ma nan a mira profesiana n falsu i engaoso pa bo. LAM 2:15 Tur hende ku ta pasa bai ta bati man pa hasi chr cha di bo; nan ta flit i ta sakud kabes pa e yu muh di Jerusalm: "Ta esaki ta e stat di kual nan a bisa: 'E perfekshon di bunitesa, e goso di henter mundu'?" LAM 2: 16 Tur bo enemigunan a habri boka hanchu kontra bo; nan ta flit i ta morde riba d jente. Nan ta bisa: "Nos a guli mand'abou! Siguramente esaki ta e dia riba kual n os a spera; nos a biba te ku nos a mira esaki." LAM 2:17 SEOR a hasi loke El a pr opon; El a kumpli ku Su palabra ku El a orden for di dianan di prom aya. El a bent' abou sin spar nada, i El a hasi e enemigu regosih ofer di bo; El a halsa e kachu di bo atversarionan. LAM 2:18 Nan kurason a sklama na Seor: "O muraya di e yu muh di Sion, laga bo lgrima kore manera riu, di dia i anochi; no duna bo mes deskanso ; no laga bo wowonan haa sosiegu. LAM 2:19 "Lanta, sklama duru den anochi, na kum insamentu di e wardanan di anochi; basha bo kurason manera awa den e presensia d i Seor; halsa bo mannan na djE pa bida di bo mucha chikitunan, ku pa motibu di ha mber ta kai flou na skina di tur kaya." LAM 2:20 Wak, O SEOR, i mira! Ku ken Bo a trata asina? Muhnan mester kome nan mes yu-- e mucha chikitunan ku a nase sal? Sa serdote i profeta mester wrdu mat den e santuario di Seor? LAM 2:21 Tantu hende yn k omo hende bieu ta keda bent abou na suela den e kayanan; mi birgennan i mi hobenn an a kai pa medio di spada. Bo a mata nan den e dia di Bo rabia, Bo a mata sin t ene miserikrdia. LAM 2:22 Manera pa un dia di fiesta stipul, asina Bo a invit e ter ornan ku ta rondonmi; i no tabatin ningun hende ku a skapa f sobrebib den e dia di e rabia di SEOR. Esnan ku mi a haa i a kria, mi enemigu a kaba ku nan. LAM 3:1 Ami ta e hmber ku a mira aflikshon pa motibu di e bara di Su furia. LAM 3:2 El a gui ami i a hasimi kana den skuridat, i no den lus. LAM 3:3 Siguramente El a bira Su man kontra mi bes tras bes, henter dia. LAM 3:4 El a hasi mi karni i mi kueru k aba na mi kurpa, El a kibra mi wesunan. LAM 3:5 El a lanta baluarte kontra mi i a rondonmi ku amargura i kontratiempo. LAM 3:6 El a hasimi biba den lugnan skur, m anera esnan ku ta morto pa hopi tempu kaba. LAM 3:7 El a changami pa asina mi no skapa; El a hasi mi kadena pis. LAM 3:8 Asta ora mi sklama i yama pa yudansa, E ta rechas mi orashon. LAM 3:9 El a blkia mi kamindanan ku piedra krt; El a hasi mi b erehanan tur tros. LAM 3:10 E ta pa mi manera un ber ku ta skonde lur pa atak, man era un leon den lugnan sekreto. LAM 3:11 El a lastrami for di kaminda i a habrimi tur for di otro; El a lagami sin yudansa. LAM 3:12 El a span Su bog i a ponemi komo mekpnt pa Su flecha.

LAM 3:13 El a hasi e flechanan for di Su muchila penetr mi partinan paden. LAM 3: 14 Mi a bira un kos di hari pa henter mi pueblo, nan kantika di bofon henter dia . LAM 3:15 El a yenami ku amargura, El a hasimi burachi ku apsintus. LAM 3:16 I El a kibra mi djentenan ku greis; El a hasimi lastra den stf. LAM 3:17 I Abo a ha la mi alma kit' leu for di pas; mi a lubid kiko ta felisidat. LAM 3:18 Pesei mi ta bisa: "Mi forsa a peres, i tambe mi speransa for di SEOR." LAM 3:19 Krda mi afliks hon i mi dwalmentu, e apsintus i amargura. LAM 3:20 Siguramente mi alma ta krda r iba nan i ta keda abat den mi. LAM 3:21 Riba esaki mi ta pensa, pesei mi tin sper ansa. LAM 3:22 Di brdat, e miserikrdia di SEOR no ta kaba nunka, pasobra Su kompash on nunka no ta faya. LAM 3:23 Tur mainta nan ta nobo; grandi ta Bo fieldat. LAM 3:24 Mi alma ta bisa: "SEOR ta mi porshon, pesei ta den djE mi ta spera." LAM 3:2 5 SEOR ta bon pa esnan ku ta warda riba djE, pa e alma ku ta busk'E. LAM 3:26 Ta bon pa warda den silensio riba e salbashon di SEOR. LAM 3:27 Ta bon pa un hmber ka rga yugo den su hubentut. LAM 3:28 Lagu' sinta su so i keda ketu, pasobra El a po ne esei riba dj. LAM 3:29 Lagu' pone su boka den stf, kisas tin speransa. LAM 3:30 Lagu' duna su band'i kara na esun ku ta dal ; lagu' wrdu yen ku reproche. LAM 3:31 Pa sobra Seor lo no rechas pa semper. LAM 3:32 Maske E kousa tristesa, tg E lo tin kom pashon segun Su miserikrdia abundante. LAM 3:33 Pasobra E no ta aflig boluntariame nte, ni ta hasi yunan di hende bira tristu. LAM 3:34 E asunto di trapa tur prezo di e tera bou di Su pia, LAM 3:35 di nenga hustisia na un hmber den presensia di e Haltsimo, LAM 3:36 di gaa un hende den su kaso di lei-- kosnan asina Seor no ta aprob. LAM 3:37 Ken ta esun ku ta papia, i esaki ta sosod, si no ta Seor a orden esa ki? LAM 3:38 No ta for di boka di e Haltsimo tantu bon komo malu ta sali? LAM 3:3 9 Pakiko un hende bibu ta keha, un hende ta keha pa kastigu di su piknan? LAM 3:4 0 Laga nos samin i investig nos kamindanan, i laga nos bolbe serka SEOR. LAM 3:41 L aga nos halsa nos kurason i nos mannan na Dios den shelu; LAM 3:42 nos a transgr es i a rebeldi; Bo no a pordon. LAM 3:43 Bo a tapa Bo mes ku rabia i a prsigu nos; Bo a mata sin miserikrdia. LAM 3:44 Bo a tapa Bo mes ku un nubia, asina ku ningun o rashon no por pasa. LAM 3:45 Bo a hasi nos basura i sushedat meimei di e pueblon an. LAM 3:46 Tur nos enemigunan a habri boka kontra nos. LAM 3:47 Pniko i trampa a bin riba nos, desolashon i destrukshon. LAM 3:48 Mi wowonan ta basha roi di aw a pa motibu di e destrukshon di e yu muh di mi pueblo. LAM 3:49 Awa ta basha for di mi wowo ketu bai, sin stp, LAM 3:50 te ora SEOR wak abou i mira for di shelu. L AM 3:51 Loke mi ta mira ta hasi mi alma tristu pa motibu di tur e yu muhnan di mi stat. LAM 3:52 Sin motibu mi enemigunan a prsigumi manera ta prsigu parha; LAM 3:53 nan a kaba ku mi den e pos i a tira piedra riba mi. LAM 3:54 Awa a tapa mi kabe s; mi a bisa: "Mi ta prd!" LAM 3:55 Mi a invok Bo nmber, O SEOR, for di e profundidat di pos. LAM 3:56 Bo a tende mi bos: "No skonde Bo orea pa mi suspiro, pa mi skl amashon pa yudansa." LAM 3:57 Bo a hala serka ora mi a sklama na Bo; Bo a bisa: "No tene miedu!" LAM 3:58 O Seor, Bo a pleita kaso di mi alma; Bo a redim mi bida. LAM 3:59 O SEOR, Bo a mira mi opreshon; huzga mi kaso. LAM 3:60 Bo a mira tur na n vengansa, tur nan kmpltnan kontra mi. LAM 3:61 Bo a tende nan reproche, O SEOR, t ur nan kmpltnan kontra mi. LAM 3:62 Lep di esnan ku ta atakmi i nan murmuramentu ta kontra mi henter dia. LAM 3:63 Wak nan! Sea ku nan ta sint f lant, t'ami ta nan ka ntika di bofon. LAM 3:64 Abo lo paga nan, O SEOR, di akurdo ku e obra di nan manna n. LAM 3:65 Abo lo duna nan duresa di kurason; Bo maldishon lo ta riba nan.

LAM 3:66 Lo Bo prsigu nan den rabia, i destru nan for di bou di e shelunan di SEOR! LAM 4:1 Esta skur e oro a bira! Mira kon e oro puru a kambia! E piedranan sagrad o ta bash na skina di tur kaya. LAM 4:2 E yu hmbernan presioso di Sion, ku un temp u a wrdu balor igual ku oro fini, mira kon nan ta wrdu konsider komo butishi di klei , obra di e mannan di un alfarero! LAM 4:3 Asta chakl ta duna pechu, nan ta laga nan chikitunan chupa; ma e yu muh di mi pueblo a bira kruel, manera abestrus den desierto. LAM 4:4 Lenga di bebi ta pega na su shel'i boka pa motibu di set; e ch ikitunan ta pidi pan, ma ningun hende no ta duna nan. LAM 4:5 Esnan ku tabata ko me delikatesa ta keda desol den e kayanan; esnan ku a lanta den prpura ta brasa mo nton di shinishi. LAM 4:6 Pasobra e inikidat di e yu muh di mi pueblo ta mas gran di ku e pik di Sodoma, ku a wrdu destru den un momento, sin ku tabatin ningun man p a yud'. LAM 4:7 Esnan konsagr den dj tabata mas puru ku sneu, nan tabata mas blanku ku lechi; nan kurpa tabata mas kr ku koral, nan briyo manera safiro. LAM 4:8 Nan aparensia ta mas pretu ku chemen; hende no ta rekonos nan riba kaya; nan kueru ta pega na nan wesu, el a seka, el a bira manera palu. LAM 4:9 Esnan ku a muri pa m edio di spada ta mas fortun ku esnan ku a muri dor di hamber; pasobra poko-poko e sakinan ta kaba na nada pa falta di e frutanan di kunuku. LAM 4:10 Man di muhnan di kompashon a hereb nan mes yunan; nan a bira kuminda pa nan, pa motibu di e des trukshon di e yu muh di mi pueblo. LAM 4:11 SEOR a kumpli ku Su furia, El a drama Su rabia ardiente; i El a sende un kandela den Sion ku a kaba ku su fundeshinan. LAM 4:12 E reinan di tera, i tur e habitantenan di tera, lo no por a kere ku e atversario i e enemigu por a drenta e portanan di Jerusalm. LAM 4:13 Pa motibu di e piknan di su profetanan i e inikidatnan di su saserdotenan, kendenan a drama e sanger di e hustunan meimei di dj, LAM 4:14 nan tabata kana dwal, siegu, riba ka ya; nan tabata asina sushi di sanger ku ningun hende no por a mishi ku nan paanan . LAM 4:15 "Bai! Impuru!" nan ta grita nan. "Bai, bai, no mishi!" Pesei nan a hu i bai i a keda dwal; entre e nashonnan hende tabata bisa: "Nan lo no keda biba h untu ku nos mas." LAM 4:16 E presensia di SEOR a plama nan; E lo no sigui paga ti no na nan. Nan no a onra e saserdotenan, nan no a fabores e ansianonan. LAM 4:17 Tg nos a kansa nos wowonan; buskamentu di yudansa tabata en bano. Den nos buskame ntu nos a buska un nashon ku no por a salba. LAM 4:18 Nan a sigui nos pasonan, a sina ku nos no por a kana den nos kayanan; nos fin tabata aserkando, nos dianan a keda kumpl, pasobra nos fin a yega. LAM 4:19 Nos prsiguidnan tabata mas lih ku e gu ilanan di shelu. Nan a prsigu nos riba e serunan; nan tabata skonde lur pa atak nos den desierto. LAM 4:20 E rosea di nos bida, e ung di SEOR, a wrdu kaptur den nan tr ampanan, esun di kende nos a bisa: "Bou di su sombra nos lo biba meimei di e nas honnan." LAM 4:21 Regosih i sea kontentu, O yu muh di Edm, abo ku ta biba na tera d i Uz; ma e kopa lo pasa serka bo tambe, i lo bo bira burachi i kita sun. LAM 4:22 E kastigu di bo inikidat a wrdu kumpl, O yu muh di Sion; E lo no lagabo keda den e ksilio mas. Ma E lo kastig bo inikidat, O yu muh di Edm; E lo trese bo piknan na kla ! LAM 5:1 Krda, O SEOR, loke a sosod ku nos; wak, i mira nos reproche! LAM 5:2 Nos erensia a wrdu pas pa stranheronan, nos kasnan pa deskonosnan. LAM 5:3 Nos a bira wr fano sin tata, nos mamanan ta manera biuda. LAM 5:4 Nos tin ku paga pa nos awa d i bebe, nos tin ku paga pa nos mes palu. LAM 5:5 Nos prsiguidnan ta riba nos nk; no s ta morto kans, no tin sosiegu pa nos. LAM 5:6 Nos a somet nos mes na Egipto i As iria, pa haa sufisiente pan. LAM 5:7 Nos tatanan a peka i no ta eksist mas; ta nos a karga nan inikidatnan. LAM 5:8 Esklabu ta manda riba nos; no tin ningun hende pa libra nos for di nan man. LAM 5:9 Ku riesgo pa nos bida nos ta haa nos pan, p a motibu di spada den desierto.

LAM 5:10 Nos kueru a bira mes kayente ku frnu, pa motibu di keintura di hamber. L AM 5:11 Nan a viol e muhnan di Sion, e birgennan di e statnan di Juda. LAM 5:12 Pr ensnan a wrdu kolog na nan mannan; ansianonan no a wrdu respet. LAM 5:13 Hobennan a sofok nan kurpa na mulina; i mucha hmbernan yn a trompek bou di karganan di palu. LA M 5:14 Bo no ta mira ansianonan mas na e porta di stat, i hobennan a stp di toka muzik. LAM 5:15 No tin goso mas den nos kurason; nos baliamentu a wrdu kambi den r ou. LAM 5:16 E korona a kai for di nos kabes; ai di nos, pasobra nos a peka! LAM 5:17 Pa motibu di esaki nos kurason ta desmay; pa motibu di e kosnan aki nos wow onan ta bira skur; LAM 5:18 pa motibu ku Seru Sion ta keda desol, zoro ta kore tu r kaminda riba dj. LAM 5:19 Abo, O SEOR, ta reina pa semper; Bo trono ta di genera shon pa generashon. LAM 5:20 Pakiko Bo ta lubid nos pa semper; pakiko Bo ta bando n nos pa un tempu asina largu? LAM 5:21 Hasi nos bolbe serka Bo, O SEOR, i nos lo bolbe; renob nos dianan manera e dianan di prom aya, LAM 5:22 a menos ku Bo a rech as nos kompletamente i ta smamente rabi ku nos.

EZEKIEL EZK 1:1 Awor a sosod den e di trinta aa, riba e di sinku dia di e di kuater luna, mientras ku mi tabata banda di Riu Kebar meimei di e eksiliadonan, ku e shelunan a habri i mi a mira vishonnan di Dios. EZK 1:2 Riba e di sinku dia di e luna, d en e di sinku aa di eksilio di rei Joakin, EZK 1:3 e palabra di SEOR a wrdu dirig sp esfikamente na saserdote Ezekiel, yu hmber di Buzi, na e tera di e kaldeonan, band a di Riu Kebar. I ayanan e man di SEOR tabata riba dj. EZK 1:4 I mientras ku mi ta bata wak, ata un bientu di tempestat tabata bin for di nrt, un nubia pis ku kandel a manera lamper ku tabata krta kontinuamente, i un lus briyante rnt di dj. I den dj, meimei di e kandela, tabatin algu manera metal ku ta lombra. EZK 1:5 I meimei d i dj tabatin figuranan ku tabata parse kuater ser bibu. I nan aparensia tabata as ina: nan tabatin forma di hende; EZK 1:6 kada un di nan tabatin kuater kara i ku ater hala. EZK 1:7 I nan pianan tabata stret i nan plant'i pia tabata manera huf di bish, i nan tabata briya manera brns lombr. EZK 1:8 Bou di nan halanan, na nan kuater bandanan, tabatin man di hende. Pa loke ta e karanan i e halanan di nan t ur kuater, EZK 1:9 nan halanan tabata mishi ku otro. Ora nan tabata move, nan no tabata bira nan karanan; kada un tabata bai stret su dilanti. EZK 1:10 Pa loke ta forma di nan karanan: kada un tabatin kara di hende; na banda drechi tur kuat er tabatin kara di leon, i na banda robes, kara di bish machu; i tur kuater tabat in kara di guila. EZK 1:11 Asina nan karanan tabata. Nan halanan tabata habr mand a riba. Kada un tabatin dos hala ku tabata mishi ku otro i dos ku tabata tapa nan kurpa. EZK 1:12 I kada un tabata bai stret su dilanti. Kaminda e spiritu kier a bai, nan tabata bai, sin bira segun ku nan tabata bai. EZK 1:13 Meimei di e sern an bibu tabatin algu ku ta parse karbon send, manera flambeu ku ta bai bin entre e sernan bibu. E kandela tabata briya, i lamper tabata krta for di e kandela. EZK 1:14 E sernan bibu tabata kore bai bin manera rayo di lamper. EZK 1:15 Awor, mi entras ku mi tabata wak e sernan bibu, mira, tabatin un wil abou na suela banda di kada ser bibu ku su kuater karanan. EZK 1:16 E aparensia di e wilnan i e moda ku nan tabata trah tabata manera e kol di berilo, i nan tur kuater tabatin e mesu n forma. Nan aparensia i e moda ku nan tabata trah tabata komo si fuera un wil ta bata hink den un otro wil. EZK 1:17 Ki ora ku nan tabata move, nan tabata move de n kualke di nan kuater direkshonnan, sin bira segun nan tabata move. EZK 1:18 Na n rimnan tabata haltu i impreshonante, i e rimnan di nan tur kuater tabata yen d i wowo tur rnt. EZK 1:19 I ki ora ku e sernan bibu tabata move, e wilnan tabata m ove huntu ku nan. I ki ora ku e sernan bibu tabata lanta for di suela, e wilnan tambe tabata lanta. EZK 1:20 Kaminda ku e spiritu kier a bai, den e mesun direks hon ei nan tabata bai. I e wilnan tabata lanta peg-peg banda di nan, pasobra e spi ritu di e sernan bibu tabata den e wilnan. EZK 1:21 Ki ora ku esayanan tabata ba i, esakinan tabata bai; i ki ora ku esayanan tabata keda para, esakinan tabata k eda para. I ki ora ku esayanan tabata lanta for di suela, e wilnan tabata lanta peg-peg banda di nan, pasobra e spiritu di e sernan bibu tabata den e wilnan. EZK 1:22 I ofer di e kabesnan di e sernan bibu tabatin algu ku tabata parse un firma mentu, manera e briyo impreshonante di kristal, ku tabata ekstend ofer di nan kab es. EZK 1:23 I bou di e firmamentu nan halanan tabata gespan stret, un kontra ot ro; tambe kada un tabatin dos hala ku tabata tapa nan kurpa na esun banda i na e otro banda. EZK 1:24 Tambe mi tabata tende e zonidu di nan halanan ora nan taba ta bai, manera e zonidu di hopi awanan, manera e bos di e Todopoderoso, un zonid u di tumulto manera e zonidu di un kampamentu di ehrsito. Ki ora ku nan tabata ke da para, nan tabata baha nan halanan. EZK 1:25 I a sali un bos for di riba e fir mamentu ku tabata ofer di nan kabes. Ki ora ku nan tabata keda para, nan tabata baha nan halanan. EZK 1:26 Awor riba e firmamentu ku tabata ofer di nan kabes ta batin algu ku tabata parse un trono, ku aparensia di piedra di safiro, i aya rib a, riba loke tabata parse un trono, tabatin un figura ku aparensia di hende. EZK 1:27 Anto mi a mira ku for di loke ta parse Su hep bai ariba tabatin algu maner a brns ku ta lombra, ku tabata

parse kandela tur rnt den dj; i for di loke ta parse Su hep bai abou, mi a mira al gu manera kandela; i tabatin un splendor rnt di djE. EZK 1:28 Manera e aparensia di regenbog den nubia riba un dia di awaseru, asina e aparensia di e splendor tu r rnt tabata. Asina e aparensia di e semehansa di e gloria di SEOR tabata. I ora m i a mira esaki, mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela, i mi a tende un bos ta papia. EZK 2:1 E ora ei El a bisami: "Yu di hende, lanta para riba bo pia pa Mi papia ku bo!" EZK 2:2 I ora ku E tabata papia ku mi, e Spiritu a drenta d en mi i a ponemi para riba mi pia; i mi a tend'E ta papia ku mi. EZK 2:3 I El a bisami: "Yu di hende, Mi ta mandabo serka e yunan di Israel, serka un pueblo reb elde ku a rebeldi kontra Mi. Nan i nan tatanan a transgres kontra Mi te dia djawe. EZK 2:4 Mi ta mandabo serka e yunan ku ta kabesura i sobrb. I lo bo bisa nan: 'As ina Seor DIOS ta bisa.' EZK 2:5 Pa loke ta nan, sea ku nan skucha f laga di skucha --pasobra nan ta un kas rebelde--nan lo sa ku tabatin un profeta meimei di nan. EZK 2:6 I abo, yu di hende, no tene miedu di nan, ni tene miedu di nan palabrana n, maske bo haabo meimei di kadushi i mata di sumpia i maske bo biba meimei di skrp ion; no tene miedu di nan palabranan, ni desmay den nan presensia, pasobra nan ta un kas rebelde. EZK 2:7 Ma abo, bisa nan Mi palabranan, sea ku nan skucha f laga di skucha, pasobra nan ta rebelde. EZK 2:8 I abo, yu di hende, skucha loke Mi t a bisabo. No sea rebelde manera e kas rebelde ei. Habri bo boka i kome loke Mi d unabo." EZK 2:9 E ora ei mi a wak, i ata, tabatin un man ekstend na mi; i mira, d en dj tabatin un rl. EZK 2:10 Anto El a habri mi dilanti, i e tabata skirb na tur do s banda. I riba dj tabatin skirb lamentashon, kehamentu i yoramentu. EZK 3:1 I El a bisami: "Yu di hende, kome loke ta bo dilanti, kome e rl aki, i bai papia ku e kas di Israel." EZK 3:2 E ora ei mi a habri mi boka, i El a dunami e rl aki kome. EZK 3:3 I El a bisami: "Yu di hende, kome e rl aki ku Mi ta dunabo i yena bo bar ika kun." E ora ei mi a kom', i e tabata dushi manera miel den mi boka. EZK 3:4 De spues El a bisami: "Yu di hende, bai serka e kas di Israel i papia ku nan ku Mi palabranan. EZK 3:5 Pasobra bo no ta wrdu mand serka un pueblo ku ta papia un leng a strao i un idioma difisil, ma serka e kas di Israel; EZK 3:6 no serka hopi pueb lo ku ta papia un lenga strao i un idioma difisil, kende nan palabranan bo no por komprend. Si Mi a mandabo serka eseinan, nan lo a skucha na bo. EZK 3:7 Ma e kas di Israel lo no ta dispuesto pa skucha na bo, pasobra nan no ta dispuesto pa sk ucha na Mi. Pasobra henter e kas di Israel ta kabesura i sobrb. EZK 3:8 Mira, Mi a hasi bo kara mes duru ku nan kara, i bo frenta mes duru ku nan frenta. EZK 3:9 Manera djamanta, mas duru ku piedra, Mi a hasi bo frenta. No tene miedu di nan, ni desmay den nan presensia, maske nan ta un kas rebelde." EZK 3:10 Ademas El a b isami: "Yu di hende, risib den bo kurason tur Mi palabranan ku lo Mi papia ku bo, i skucha bon. EZK 3:11 I bai serka e eksiliadonan, serka e yunan di bo pueblo, i papia ku nan i bisa nan, sea ku nan skucha f laga di skucha: 'Asina Seor DIOS ta bisa.'" EZK 3:12 E ora ei e Spiritu a hisami, i mi a tende e zonidu di un borot o tremendo mi tras, bisando: "Bendishon sea e gloria di SEOR for di Su lug di biba. " EZK 3:13 I mi a tende e zonidu di e halanan di e sernan bibu, kualnan tabata m ishi ku otro, i e zonidu di e wilnan banda di nan, e zonidu di un boroto tremend o. EZK 3:14 Asina e Spiritu a hisami i a bai ku mi; i mi a bai amarg, den e furia di mi spiritu, i e man di SEOR tabata fuerte riba mi. EZK 3:15 E ora ei mi a yeg a serka e eksiliadonan ku tabata biba na Tel-abib, banda di Riu Kebar. I einan, kaminda nan tabata biba, mi a keda sinta pa shete dia meimei di nan, tur babuk. E ZK 3:16 I a sosod ku na fin di e shete dianan e palabra di SEOR a yega na mi, bisa ndo: EZK 3:17 "Yu di hende, Mi a hasibo guardia di e kas di Israel. Ki ora ku bo tende un palabra for di Mi boka, spirta nan pa Mi. EZK 3:18 Ora Mi bisa e malbad o: 'Lo bo muri sigur', i abo no spirt', ni papia pa spirta e malbado pa laga su mal kaminda pa e biba, e malbado ei lo muri den su inikidat, ma su sanger lo Mi eks ig for di bo man.

EZK 3:19 Ma si bo spirta e malbado i e no bira for di su maldat ni for di su mal kaminda, e lo muri den su inikidat, ma abo a libra bo mes. EZK 3:20 "Awor, ora k u un hende hustu bira for di su hustisia i komet inikidat, i Mi pone un opstkulo s u dilanti, e lo muri. Pasobra abo no a spirt', e lo muri den su pik, i su echonan d i hustisia ku el a hasi lo no wrdu rekrd, ma su sanger lo Mi eksig for di bo man. EZ K 3:21 Ma si bo spirta e hende hustu pa e hende hustu ei no hasi pik, i e no hasi pik, e lo biba sigur, pasobra el a wrdu spirt, i abo a libra bo mes." EZK 3:22 I aya nan e man di SEOR tabata riba mi, i El a bisami: "Lant'ariba, bai den sabana, i a yanan lo Mi papia ku bo." EZK 3:23 Anto mi a lanta i a sali bai den sabana. I mi ra, e gloria di SEOR tabata par ayanan, manera e gloria ku mi a mira banda di Riu Kebar, i mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela. EZK 3:24 E ora ei e Spi ritu a drenta den mi i a hasimi para riba mi pia. I El a papia ku mi i a bisami: "Bai sera bo mes den bo kas. EZK 3:25 I abo, yu di hende, nan lo pasa kabuya rnt di bo i marabo ku nan, asina ku bo no por sali bai meimei di e pueblo. EZK 3:26 Ademas, lo Mi hasi bo lenga pega na bo shel'i boka, asina ku lo bo keda mudo i no por ta e hende pa reprend nan, pasobra nan ta un kas rebelde. EZK 3:27 Ma ora Mi papia ku bo, lo Mi habri bo boka i lo bo bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa.' Esun ku tende, lagu' tende, i esun ku nenga di tende, lagu' nenga, pasobra nan ta un kas rebelde. EZK 4:1 "Awor abo, yu di hende, kohe un klenku pon' bo dilanti i graba un stat riba dj, esta, Jerusalm. EZK 4:2 Despues rondon', traha un muraya-diatake, lanta un baluarte, lanta kampamentunan i pone bara-pa-kibra-muraya kontra dj tur rnt. EZK 4:3 Kohe tambe un plachi di heru i lant' komo un muraya di heru en tre abo i e stat, i fiha bo bista riba dj, asina ku e ta rondon, i rondon'. Esaki t a un seal pa e kas di Israel. EZK 4:4 "I abo, kai drumi riba bo banda robes i pon e e inikidat di e kas di Israel riba dj. Bo mester karga nan inikidat segun e kan tidat di dia ku bo keda drum riba bo banda robes. EZK 4:5 Pasobra Mi a stipul pa b o un kantidat di dia ku ta korespond ku e aanan di nan inikidat, tres shent'i nobe nta dia; asina lo bo karga e inikidat di e kas di Israel. EZK 4:6 "Ora bo a kump li ku esakinan, kai drumi pa di dos biaha, e biaha aki riba bo banda drechi, i k arga e inikidat di e kas di Juda. Mi a stipul esaki pa bo pa kuarenta dia, un dia pa kada aa. EZK 4:7 E ora ei, ku brasa sun, fiha bo bista riba Jerusalm ku ta rond on, i profetis kontra dj. EZK 4:8 I mira, lo Mi pasa kabuya rnt di bo, asina ku bo n o por bira di un banda pa otro, te ora ku bo a kaba di komplet e dianan ku bo a r ondon Jerusalm. EZK 4:9 "I abo, kohe trigo, puspas, bonchi, lenteha, milo i avena, pone nan den un kmchi i traha pan ku nan pa bo mes. Bo mester kom' di akurdo ku e kantidat di dia ku bo ta keda drum riba bo banda drechi, tres shent'i nobenta dia . EZK 4:10 E kuminda ku bo ta bai kome mester wrdu pis: binti siklo pa dia; bo mes ter kom' na oranan stipul. EZK 4:11 I e awa ku bo ta bai bebe mester ta segun mid: un di seis parti di un hin; bo mester beb' na oranan stipul. EZK 4:12 I bo mester kome esei manera pan buskuchi trah di puspas, ku bo a hrna nan dilanti riba sushi di hende." EZK 4:13 Anto SEOR a bisa: "Asina e yunan di Israel lo kome nan pan na manera impuru meimei di e nashonnan pa unda Mi lo deport nan." EZK 4:14 Ma mi a bisa: "Ai, Seor DIOS! Mira, nunka mi no a wrdu kontamin, pasobra for di mi hubentut te awor nunka mi no a kome nada ku a muri di su mes, ni nada habrak dor di besti a, ni nunka karni impuru no a drenta mi boka." EZK 4:15 E ora ei El a kontestmi: "Mira, lo Mi dunabo mst di baka na lug di sushi di hende, pa prepar bo pan ariba." EZK 4:16 Ademas El a bisami: "Yu di hende, mira, Mi ta bai stp e provishon di pan na Jerusalm. I nan lo kome pan na mid i den ansha, i bebe awa na mid i ku spantu, EZK 4:17 pasobra pan i awa lo ta skars. Nan lo keda tur babuk di mira otro i nan lo kaba na nada den nan inikidat. EZK 5:1 "I abo, yu di hende, kohe un spada skrp i; koh' i uz' komo un nabaha di barbero riba bo kabes i na bo barba. Despues, kohe un balansa i parti e kabeinan. EZK 5:2 Kima un di tres parti den kandela meimei di e stat, ora ku e dianan di rondon e stat keda komplet! Despues, kohe un di tre s parti i krta esei ku e spada tur rnt den e stat. I plama un di tres parti den bi entu, i lo Mi saka spada prsigu nan kun.

EZK 5:3 Kohe tambe un par di drachi di e kabeinan ei i mara nan den e rant di bo mantel. EZK 5:4 I kohe algun mas di nan i tira nan den e kandela i kima nan ku kandela. For di esei un kandela lo plama bai den henter e kas di Israel. EZK 5:5 "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Esaki ta Jerusalm. Mi a pon' den sentro di e nashonnan, ku paisnan tur rnt di dj. EZK 5:6 Ma el a rebeldi kontra Mi ordenansanan na un man era mas malbado ku e nashonnan, i kontra Mi statutonan mas ku e paisnan ku ta ke da rnt di dj; pasobra nan a rechas Mi ordenansanan i no a kana den Mi statutonan.' EZK 5:7 "Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Pasobra boso a rebeldi mas ku e nashonna n ku ta keda rnt di boso i no a kana den Mi statutonan, ni a kumpli ku Mi ordenan sanan, ni a kumpli ku e ordenansanan di e nashonnan ku ta keda rnt di boso,' EZK 5:8 pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, Mi ta kontra bo, s, Ami! I lo Mi ehekut huisio meimei di bo den bista di e nashonnan. EZK 5:9 I pa motibu di tur bo abom inashonnan lo Mi hasi meimei di bo loke nunka Mi a yega di hasi, i ku lo Mi no h asi nunka mas. EZK 5:10 Pesei tatanan lo kome nan yunan meimei di bo, i yunan lo kome nan tatanan. Pasobra lo Mi ehekut huisio riba bo i plama henter bo restante den tur direkshon di bientu. EZK 5:11 Pesei, manera Mi ta biba,' Seor DIOS ta de klar, 'siguramente, pasobra bo a profan Mi santuario ku tur bo dolonan repugnante i ku tur bo abominashonnan, pesei Ami tambe lo hal'atras. I lo Mi no wak bo ku du ele, ni spar bo tampoko. EZK 5:12 Un di tres parti di bo hendenan lo muri di pst, f dor di hamber nan lo kaba na nada meimei di bo. Un di tres parti lo kai pa med io di spada tur rnt di bo, i un di tres parti lo Mi plama den tur direkshon di bi entu, i lo Mi saka spada prsigu nan kun. EZK 5:13 'Asina Mi rabia lo wrdu kumpl i lo Mi sasia Mi furia riba nan, i lo Mi keda konsol. E ora ei nan lo sa ku Ami, SEOR, a papia den Mi zelo, ora Mi a deskarg Mi furia riba nan. EZK 5:14 'Ademas, lo Mi hasibo un desolashon i un reproche entre e nashonnan ku ta keda rnt di bo, den bi sta di tur ku ta pasa. EZK 5:15 Asina esei lo ta un reproche, un insulto, un spir tamentu i un opheto di horor pa e nashonnan ku ta keda rnt di bo, ora Mi ehekut hu isio kontra bo den rabia, furia i reprendementunan furioso. Ami, SEOR, a papia. E ZK 5:16 Ora Mi tira riba nan e flechanan mortal di hamber, ku lo ta pa destruksh on di esnan ku lo Mi manda pa destru boso, e ora ei lo Mi intensifik e miseria di hamber riba boso i stp e provishon di pan. EZK 5:17 Ademas, lo Mi manda hamber i bestia feros riba boso, i eseinan lo lagabo sin yu. Pst i dramamentu di sanger ta mbe lo pasa meimei di bo, i lo Mi trese spada riba bo. Ami, SEOR, a papia.'" EZK 6:1 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 6:2 "Yu di hende, bira bo kara wak den direkshon di e serunan di Israel, i profetis kontra nan, EZK 6:3 i bisa: 'O serunan di Israel, skucha e palabra di Seor DIOS! Asina Seor DIOS ta bisa e se runan i seritunan, e roinan i e vayenan: "Mira, Mi mes ta bai trese un spada kon tra boso, i lo Mi destru boso lugnan haltu. EZK 6:4 Asina boso altarnan lo keda de sol i boso altarnan di sensia lo wrdu kibr na pida-pida. I lo Mi hasi boso mortonan kai dilanti di boso dolonan. EZK 6:5 Tambe lo Mi pone e kadavernan di e yunan di Israel dilanti di nan dolonan, i lo Mi plama boso wesunan rnt di boso altarnan. E ZK 6:6 Den tur boso lugnan di biba statnan lo keda ruin i e lugnan haltu lo keda de sol, asina ku boso altarnan lo keda ruin i desol, boso dolonan kibr i destru, boso al arnan di sensia bash abou, i loke boso a traha lo wrdu kit kompletamente. EZK 6:7 E mortonan lo kai meimei di boso i boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 6:8 "Ma lo Mi la ga un restante, pasobra boso lo tin meimei di e nashonnan esnan ku a skapa for d i spada, ora boso wrdu plam den e nashonnan. EZK 6:9 E ora ei esnan di boso ku ska pa lo krda riba Mi den e nashonnan pa unda nan lo wrdu hib den koutiverio--kon Mi a sufri pa motibu di nan kurason adltero, ku a aleh for di Mi, i pa motibu di nan w owonan ku nan a prostitu kun dor di sigui tras di nan dolonan. Nan lo tin asko di n an mes pa motibu di e maldatnan ku nan a komet den tur nan abominashonnan. EZK 6: 10 E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR. No ta prnada Mi a bisa ku lo Mi trese e desa ster aki riba nan."' EZK 6:11 "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Bati man, bati pia abou i bisa: "Ai, pa motibu di tur e abominashonnan grandi di e kas di Israel, pasobr a nan lo kai pa medio di spada, hamber i pst.

EZK 6:12 Esun ku ta leu lo muri pa medio di pst; esun ku ta serka lo kai pa medio di spada; i esun ku keda i ku ta tur rondon lo muri pa medio di hamber. Asina lo Mi kumpli ku Mi furia riba nan. EZK 6:13 E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR, ora nan mortonan keda meimei di nan dolonan rnt di nan altarnan, riba tur seru haltu, riba tur kabes di seru, bou di tur palu brd i bou di tur palu di eik ku ta yen di blachi, e lugnan kaminda nan tabata ofres sensia di hol dushi na tur nan dolonan. E ZK 6:14 Asina lo Mi saka Mi man kontra nan den tur nan habitashonnan i hasi e te ra desol, s, mas desol ku e desierto na Diblat. Asina nan lo sa ku Ami ta SEOR."'" E ZK 7:1 Ademas, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 7:2 "I abo, yu di hen de, asina Seor DIOS ta bisa tera di Israel: 'E fin! E fin a yega na tur kuater sk ina di e tera. EZK 7:3 Awor e fin a yega pa bo, i lo Mi manda Mi rabia kontra bo . Lo Mi huzgabo segun bo kondukta, i lo Mi pone tur bo abominashonnan riba bo. E ZK 7:4 Lo Mi no wak bo ku duele, ni spar bo tampoko, ma lo Mi pone bo kondukta r iba bo; i bo abominashonnan lo ta meimei di bo. E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEO R!' EZK 7:5 "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Un desaster! Un desaster niko! At' ta bin! E ZK 7:6 E fin ta bin! E fin a yega! El a spirta kontra bo. At'el a yega! EZK 7:7 B o destrukshon a bin riba bo, O habitante di e tera. E tempu a yega, e dia ta ser ka--pniko na lug di gritu di alegria riba e serunan. EZK 7:8 Awor pronto lo Mi dra ma Mi furia riba bo i kumpli ku Mi rabia kontra bo; lo Mi huzgabo segun bo kondu kta i pone tur bo abominashonnan riba bo. EZK 7:9 Lo Mi no wak bo ku duele, ni s par bo tampoko. Lo Mi pagabo segun bo kondukta, mientras ku bo abominashonnan ta meimei di bo. E ora ei boso lo sa ku ta Ami, SEOR, ta kastig. EZK 7:10 'At'e dia! At' ta bin! Bo destrukshon ta yegando; e bara a saka knpi, arogansia a floria. EZK 7:11 Violensia a krese bira un bara di maldat. Ningun di nan lo no keda, ningun di nan multitut, nada di nan rikesa, ni nada meimei di nan ku ta di balor. EZK 7:12 E tempu a bin, e dia a yega. No laga e kumprad regosih, ni laga e bended lamen t, pasobra tin furia riba henter nan multitut. EZK 7:13 Di brdat, e bended lo no re kobr loke el a bende tanten ku nan tur dos ta na bida ainda; pasobra e vishon ku ta konsern henter e multitut lo no wrdu revok. Pa motibu di nan inikidat, ni un di nan lo no preserv su bida. EZK 7:14 Nan a toka trmpt i a prepar tur kos, ma ni un no ta bai bataya, pasobra Mi furia ta kontra henter nan multitut. EZK 7:15 'Tin sp ada paf, pst i hamber paden. Esun ku ta den kunuku lo muri pa medio di spada; i ha mber i pst lo kaba ku esnan den stat. EZK 7:16 Maske nan sobrebibientenan skapa, nan lo ta riba e serunan manera palomba di vaye; nan tur lo ta bou di yoramentu, kada un pa su mes inikidat. EZK 7:17 Tur man lo kolog slap, i tur rudia lo bira debil manera awa. EZK 7:18 I nan lo faha nan mes ku paa-di-saku, i temblamentu lo poder di nan. I riba tur kara lo tin brguensa, i nan kabes lo keda pelon-pelon. E ZK 7:19 Nan lo tira nan plata riba kaya, i nan oro lo bira un kos di horor. Nan plata i nan oro lo no por libra nan den e dia di e furia di SEOR. Nan lo no por s atisfas nan apetit, ni nan lo no por yena nan barika, pasobra nan inikidat a bira pa nan un piedra di trompek. EZK 7:20 I nan a kambia e bunitesa di Su adornonan hasi bira orguyo, i nan a traha e imagennan di nan abominashonnan i nan kosnan re pugnante kun; pesei lo Mi hasi esei un kos di horor pa nan. EZK 7:21 Lo Mi entreg u' den man di stranheronan komo plnder i na e malbadonan di tera komo botn, i nan l o profan'. EZK 7:22 Tambe lo Mi kita kara pa nan i nan lo profan Mi lug sekreto; e ora ei ladron lo drenta den dj i lo profan'. EZK 7:23 'Prepar e kadena, pasobra e t era ta yen di krimen sangriente i e stat ta yen di violensia. EZK 7:24 Pesei lo Mi trese esnan di mas malu di e nashonnan, i nan lo poder di nan kasnan. Tambe lo Mi pone un fin na e orguyo di e poderosonan, i nan lugnan santu lo wrdu profan. EZ K 7:25 Ora angustia bin, nan lo buska pas, ma lo no tin. EZK 7:26 Lo bin desaste r riba desaster i rumor riba rumor. E ora ei nan lo purba di haa un vishon for di un profeta, ma lei lo ta prd pa e saserdote i konseho pa e ansianonan. EZK 7:27 R ei lo tene rou, prens lo ta bist ku horor, i mannan di e hendenan di e tera lo te mbla. Lo Mi hasi ku nan di akurdo ku nan kondukta, i segun nan mes huisionan lo M i huzga nan. I nan lo sa ku Ami ta SEOR.'"

EZK 8:1 I a sosod den e di seis aa, riba e di sinku dia di e di seis luna, mientra s mi tabata sint den mi kas i e ansianonan di Juda sint mi dilanti, ku ayanan e ma n di Seor DIOS a kai riba mi. EZK 8:2 E ora ei mi a wak, i ata un figura ku e apa rensia di hende; for di Su hep bai abou e aparensia di kandela, i for di Su hep bai ariba e aparensia di splendor, manera e aparensia di metal ku ta lombra. EZK 8:3 El a saka loke tabatin forma di un man i a kohemi tene na e kabei di mi kab es. I e Spiritu a hisami entre tera i shelu, i den vishonnan di Dios El a hibami Jerusalm, na entrada di e porta panrt di e plenchi paden, kaminda e asiento di e d olo di yalursheit ku ta probok na yalursheit tabata. EZK 8:4 I mira, e gloria di e Dios di Israel tabata ayanan, manera e vishon ku mi a mira den sabana. EZK 8:5 E ora ei El a bisami: "Yu di hende, hisa bo kara awor i wak den direkshon di nrt ." Asina mi a hisa mi kara wak den direkshon di nrt, i mira, panrt di e porta di a ltar, e dolo di yalursheit aki tabata par na e entrada. EZK 8:6 I El a bisami: "Yu di hende, bo ta mira kiko nan ta hasi--e abominashonnan grandi ku e kas di Isra el ta komet akinan--pa Mi keda leu for di Mi santuario? Ma tg lo bo mira abominash onnan mas grandi ainda." EZK 8:7 E ora ei El a hibami na entrada di e plenchi, i ora mi a wak, mira, un buraku den e muraya. EZK 8:8 I El a bisami: "Yu di hende , awor koba den e muraya." I mi a koba den e muraya, i mira, tabatin un entrada einan. EZK 8:9 I El a bisami: "Bai paden i mira e abominashonnan grandi ku nan t a komet akinan." EZK 8:10 Anto mi a bai paden i a wak, i mira, tabatin tur sorto di bestia ku ta lastra i tur sorto di bestia i di kosnan repugnante, i tur e dolo nan di e kas di Israel tabata grab riba e muraya tur rnt. EZK 8:11 I tabatin seten ta ansiano di e kas di Israel par nan dilanti, i Jaazanias, yu hmber di Safan, par meimei di nan. Kada un di nan tabatin su wea-pa-sensia den su man, i e hol dushi di un nubia di sensia tabata subi bai ariba. EZK 8:12 E ora ei El a bisami: "Yu di hende, bo ta mira kiko e ansianonan di e kas di Israel ta hasi den skuridat, kada hmber den su kuartu di imagennan grab? Pasobra nan ta bisa: 'SEOR no ta mira n os; SEOR a bandon e tera.'" EZK 8:13 I El a bisami: "Tg lo bo mira abominashonnan m as grandi ainda ku nan ta hasi." EZK 8:14 Despues El a hibami na entrada di e po rta panrt di e kas di SEOR, i mira, tabatin muhnan sint ayanan ta yora Tamuz. EZK 8: 15 I El a bisami: "Bo ta mira esaki, yu di hende? Tg lo bo mira abominashonnan ma s grandi ainda ku esakinan." EZK 8:16 E ora ei El a hibami na e plenchi paden di e kas di SEOR. I mira, na entrada di e tmpel di SEOR, entre e veranda i e altar, t abatin mas o menos bint'i sinku hmber ku nan lomba pa tmpel di SEOR i ku nan kara d en direkshon pariba. I nan tabata big te na suela, kara pariba, den direkshon di solo. EZK 8:17 El a bisami: "Bo ta mira esaki, yu di hende? Akaso no ta sufisien te ku e kas di Juda a komet e abominashonnan ku nan ta hasi aki, ku nan ta yena e tera ku violensia tambe, i kada bes atrobe nan a probokMi na rabia? Pasobra, mir a, nan ta pone e rama na nan nanishi. EZK 8:18 Pesei lo Mi trata ku nan den furi a. Lo Mi no wak nan ku duele, ni spar nan tampoko; i maske nan grita na bos halt u den Mi orea, tg lo Mi no skucha nan." EZK 9:1 E ora ei El a yama na bos haltu p a mi tende: "Hala serka, boso burdugunan di e stat, kada un ku su arma di destru kshon den su man." EZK 9:2 I mira, seis hmber a bin for di direkshon di e porta d i ariba, ku ta keda kara panrt, kada un ku su arma di destrukshon den su man. I e ntre nan tabatin un hmber bist na paa di lino ku un estuche ku kos di skirbi aden m ar na su hep. Nan a drenta i a bai para banda di e altar di brns. EZK 9:3 I e glor ia di e Dios di Israel a lanta for di riba e kerubin, riba kual e tabata, i a ba i na drmpel di e tmpel. I El a yama e hmber ku tabata bist na paa di lino, i ku tabat in e estuche ku kos di skirbi aden mar na su hep. EZK 9:4 I SEOR a bis': "Pasa dwar s dor di e stat i dwars dor di Jerusalm, i pone un seal riba frenta di e hmbernan k u ta suspir i keha pa motibu di tur e abominashonnan ku ta wrdu has den dj." EZK 9:5 Ma na e otronan El a bisa pa mi tende: "Sigui su tras dor di e stat i dal mata. No wak nan ku duele, ni spar nan tampoko. EZK 9:6 Mata tur hmber bieu i yn, mucha muh, mucha chikitu, i tur muh, ma no mishi ku ningun hende ku tin e marka. I bo t in ku kumins na Mi santuario." Asina nan a kumins ku e ansianonan ku tabata dilant i di e tmpel. EZK 9:7 I El a bisa nan: "Profan e tmpel i yena e plenchinan ku e mor tonan. Sali paf!" I nan a bai i a dal e hendenan mata den e stat. EZK 9:8 Anto a sosod ku ora nan tabata mata i ami so a keda, mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela i a sklama, bisando: "Ai Seor DIOS! Bo ta bai destru henter e restante di Israel dor di drama Bo furia riba Jerusalm?" EZK 9:9 I El a kontestmi: "E inik

idat di e kas di Israel i Juda ta masha-masha grandi mes. E tera ta yen di sange r, i e stat ta yen di prvrsidat, pasobra nan ta bisa: 'SEOR a bandon e tera; SEOR no ta mira!'

EZK 9:10 Ma pa loke ta Ami, lo Mi no wak nan ku duele, ni spar nan tampoko, ma l o Mi pone nan kondukta riba nan mes kabes." EZK 9:11 E ora ei, at'e hmber ku taba ta bist na paa di lino, ku tabatin e estuche ku kos di skirbi aden mar na su hep, a bin report, bisando: "Mi a hasi presis manera Bo a ordenmi." EZK 10:1 I mi a wak, i mira, den e firmamentu ku tabata keda ofer di kabes di e kerubinnan, algu man era un piedra di safiro, ku tabata parse forma di un trono, a present riba nan! E ZK 10:2 I El a papia ku e hmber bist na paa di lino, i a bisa: "Drenta meimei di e wilnan ku ta drai duru bou di e kerubinnan, i yena bo mannan ku karbon send sak fo r di meimei di e kerubinnan, i plama nan riba e stat." I dilanti di mi bista el a drenta. EZK 10:3 Awor e kerubinnan tabata par na banda drechi di e tmpel ora ku e hmber a drenta, i e nubia a yena e plenchi paden. EZK 10:4 Despues e gloria di SEOR a lanta for di riba e kerubin i a bai na drmpel di e tmpel. I e tmpel a wrdu yen ku e nubia, i e plenchi a wrdu yen ku e splendor di e gloria di SEOR. EZK 10:5 Adem as, e zonidu di e halanan di e kerubinnan por a wrdu tend te na e plenchi di mas p af, manera e bos di Dios Todopoderoso ora ku E ta papia. EZK 10:6 I a sosod ku ora El a duna rdu na e hmber ku tabata bist na paa di lino, bisando: "Kohe kandela for di meimei di e wilnan ku ta drai duru, for di meimei di e kerubinnan," e hmber a drenta i a bai para banda di un wil. EZK 10:7 E ora ei for di meimei di e kerubi nnan un kerubin a saka su man na e kandela ku tabata meimei di e kerubinnan, i a kohe poko di dj pone den man di e hmber bist na paa di lino, kende a tum' i a sali b ai paf. EZK 10:8 I bou di hala di e kerubinnan por a mira algu ku tabatin forma d i man di hende. EZK 10:9 I mi a wak, i mira, kuater wil banda di e kerubinnan, u n wil banda di kada kerubin. I e aparensia di e wilnan tabata manera e kol di pie dra di berilo. EZK 10:10 I enkuanto nan aparensia: tur kuater tabata meskos, kom o si fuera un wil tabata hink den un otro wil. EZK 10:11 Ora nan tabata move, nan tabata bai den kualke di nan kuater direkshonnan, sin bira segun nan tabata bai ; ma nan tabata sigui den e direkshon ku nan tabata wak, sin bira segun nan taba ta bai. EZK 10:12 I henter nan kurpa, nan lomba, nan mannan, nan halanan i e wil nan tabata yen di wowo tur rnt; e wilnan tabata pertenes na nan tur kuater. EZK 10 :13 Mi a tende nan yama e wilnan: "Wilnan ku ta drai duru!" EZK 10:14 Kada un ta batin kuater kara. E prom kara tabata kara di kerubin, e di dos kara tabata kara di hende, e di tres, kara di leon, i e di kuater, kara di guila. EZK 10:15 Despue s e kerubinnan a subi bai ariba. Eseinan ta e sernan bibu ku mi a mira banda di Riu Kebar. EZK 10:16 Awor ora ku e kerubinnan tabata move, e wilnan tabata bai b anda di nan; tambe ora ku e kerubinnan tabata lanta nan halanan pa lanta for di tera, e wilnan no tabata kita for di banda di nan. EZK 10:17 Ora ku e kerubinnan tabata keda para, e wilnan tambe tabata keda para; i ora nan tabata lanta, e wi lnan tabata lanta huntu ku nan, pasobra e spiritu di e sernan bibu tabata den na n. EZK 10:18 E ora ei e gloria di SEOR a bandon drmpel di e tmpel i a bai para ofer di e kerubinnan. EZK 10:19 Ora ku e kerubinnan a sali bai, nan a lanta nan hala, i dilanti di mi bista nan a lanta for di suela, ku e wilnan banda di nan. I nan a keda para na entrada di e porta pariba di e kas di SEOR, i e gloria di e Dios di Israel tabata zwef riba nan. EZK 10:20 Esakinan ta e sernan bibu ku mi a mira bou di e Dios di Israel, banda di Riu Kebar, i mi a komprend ku nan tabata kerub in. EZK 10:21 Kada un tabatin kuater kara i kada un tabatin kuater hala, i bou d i nan halanan tabatin loke tabata parse man di hende. EZK 10:22 Pa loke ta e apa rensia di nan karanan, nan tabata e mesun karanan ku mi a mira banda di Riu Keba r. Kada un tabata bai stret su dilanti. EZK 11:1 Despues e Spiritu a hisami i a hibami na e porta banda pariba di e kas di SEOR, ku tabata keda kara pariba. I mi ra, na entrada di e porta tabatin bint'i sinku hmber, i den nan mi a mira Jaazani as, yu hmber di Azur, i Pelatias, yu hmber di Bnaia, lidernan di e pueblo. EZK 11:2 I El a bisami: "Yu di hende, esakinan ta e hmbernan ku ta plania inikidat i ta d una mal konseho den e stat aki, EZK 11:3 kendenan ta bisa: 'E tempu pa traha kas no ta serka? E stat aki ta e wea i nos ta e karni.' EZK 11:4 Pesei, profetis kon tra nan, yu di hende! Profetis!" EZK 11:5 E ora ei e Spiritu di SEOR a baha riba m i, i El a bisami: "Bisa: 'Asina SEOR ta bisa: "Esei ta loke boso ta

pensa, kas di Israel, pasobra Mi konos boso pensamentunan. EZK 11:6 Boso a mata h opi hende den e stat aki i a yena su kayanan ku e mortonan." EZK 11:7 'Pesei, as ina Seor DIOS ta bisa: "Boso mortonan, ku boso a tira meimei di e stat, ta e karn i, i e stat aki ta e wea; ma Ami lo saka boso for di den dj. EZK 11:8 Boso tabati n miedu di spada, i ta spada Mi ta bai trese riba boso," Seor DIOS ta deklar. EZK 11:9 "I lo Mi saka boso for di meimei di e stat, i lo Mi entreg boso den man di s tranheronan, i ehekut huisio riba boso. EZK 11:10 I boso lo kai pa medio di spada . Lo Mi huzga boso na e frontera di Israel. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 11:11 E stat aki lo no ta un wea pa boso, ni boso lo no ta karni den dj. Lo Mi hu zga boso na e frontera di Israel. EZK 11:12 Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR, paso bra boso no a kana den Mi statutonan, ni boso no a ehekut Mi ordenansanan, ma bos o a aktua segun e ordenansanan di e nashonnan rnt di boso."'" EZK 11:13 I a sosod ku mientras mi tabata profetis, Pelatias, yu hmber di Bnaia, a muri. E ora ei mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela i a sklama na bos haltu i a bisa: "Ai Seor DIOS! Ta un fin kompleto bo kier pone na e restante di Israel?" EZK 11:14 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 11:15 "Yu di hende, bo rumannan, bo famianan, tur esnan den eksilio huntu ku bo, i henter e kas di Israel, nan tur, ta esnan na kendenan e habitantenan di Jerusalm a bisa: 'Bai leu for di SEOR. Ta n a nos e tera aki a wrdu dun komo propiedat.' EZK 11:16 "Pesei bisa: 'Asina Seor DIO S ta bisa: "Ounke Mi a manda nan leu meimei di e nashonnan, i ounke Mi a plama n an meimei di e paisnan, tg pa un tempu krtiku Mi tabata un santuario pa nan na e p aisnan, na unda nan a bai."' EZK 11:17 "Pesei bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Lo Mi rekoh boso for di e pueblonan i reun boso for di e paisnan kaminda boso a wrdu plam, i lo Mi duna boso e tera di Israel."' EZK 11:18 "Ora nan yega aya, nan lo k ita tur su kosnan repugnante i tur su abominashonnan for di dj. EZK 11:19 I lo Mi duna nan n kurason i pone un spiritu nobo den nan. I lo Mi saka e kurason di pie dra for di nan karni i duna nan un kurason di karni, EZK 11:20 pa nan kana den M i statutonan i warda Mi ordenansanan i kumpli ku nan. E ora ei nan lo ta Mi pueb lo i Ami lo ta nan Dios. EZK 11:21 Ma esnan ku nan kurason ta sigui tras di nan kosnan repugnante i tras di abominashonnan, lo Mi trese nan kondukta riba nan me s kabes," Seor DIOS ta deklar. EZK 11:22 E ora ei e kerubinnan a lanta nan halanan ku e wilnan banda di nan, i e gloria di e Dios di Israel tabata zwef riba nan. EZK 11:23 Anto e gloria di SEOR a lanta for di meimei di e stat i a bai para riba e seru ku ta keda pariba di e stat. EZK 11:24 I e Spiritu a hisami i a hibami, den un vishon pa medio di e Spiritu di Dios, serka e eksiliadonan na Kaldea. Asi na e vishon ku mi a mira a bai for di mi. EZK 11:25 Anto mi a konta e eksiliadon an tur e kosnan ku SEOR a mustrami. EZK 12:1 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 12:2 "Yu di hende, bo ta biba meimei di un kas rebelde ku tin w owo pa mira, ma no ta mira, i orea pa tende, ma no ta tende, pasobra nan ta un k as rebelde. EZK 12:3 "Pesei, yu di hende, prepar ekipahe pa bo bai den eksilio, i dilanti di nan bista sali bai den eksilio di dia kla; i dilanti di nan bista sa li for di bo lug di biba bai den eksilio na un otro lug. Kisas nan lo komprend, oun ke nan ta un kas rebelde. EZK 12:4 I saka bo ekipahe di dia kla, dilanti di nan bista, komo ekipahe pa bai den eksilio. Anto sali anochi dilanti di nan bista, m eskos ku esnan ku ta bai den eksilio. EZK 12:5 Koba un buraku den e muraya dilan ti di nan bista i sali dor di dj. EZK 12:6 Hisa e ekipahe pone riba bo skouder di lanti di nan bista i kargu' bai kun den skuridat. Tapa bo kara, asina ku bo no por mira e tera, pasobra Mi a hasibo un seal pa e kas di Israel." EZK 12:7 I mi a ha si manera mi a wrdu orden. Di dia mi a saka mi ekipahe komo ekipahe di un eksiliad o, anto anochi mi a koba un buraku den e muraya ku mi man. Mi a sali den skurida t, i mi a karga e ekipahe riba mi skouder dilanti di nan bista. EZK 12:8 I maint a e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 12:9 "Yu di hende, e kas di Israel , e kas rebelde, no a puntrabo: 'Kiko bo ta hasi?' EZK 12:10 "Bisa nan: 'Asina S eor DIOS ta bisa: "E profesia aki ta refer tantu na e prens den Jerusalm komo na

henter e kas di Israel ku ta ayanan."' EZK 12:11 Bisa nan: 'Ami ta un seal pa bos o. 'Meskos ku mi a hasi, asina lo wrdu has ku nan. Nan lo bai den eksilio, den kou tiverio'. EZK 12:12 "I e prens ku ta meimei di nan lo hisa su ekipahe pone riba su skouder den skuridat i sali bai. Nan lo koba un buraku den e muraya pa lagu' p asa dor di dj. E lo tapa su kara, asina ku e no por mira e tera ku su wowo. EZK 1 2:13 Tambe lo Mi habri Mi reda riba dj, i e lo wrdu koh den Mi trampa. Lo Mi hib' Ba bilonia na e tera di e kaldeonan; tg e lo no mira esaki, apesar ku e lo muri ayan an. EZK 12:14 I tur esnan ku ta rnt di dj, su yudadnan i tur su trupanan, lo Mi pla ma den tur direkshon di bientu; i lo Mi saka spada prsigu nan kun. EZK 12:15 "Asina nan lo sa ku Ami ta SEOR, dia ku Mi plama nan meimei di e nashonnan i Mi benta n an p'aki p'aya meimei di e paisnan. EZK 12:16 Ma lo Mi spar algun di nan for di spada, hamber i pst, pa den e nashonnan kaminda nan ta bai nan por konta di tur n an abominashonnan, i sabi ku Ami ta SEOR." EZK 12:17 Ademas, e palabra di SEOR a y ega na mi, bisando: EZK 12:18 "Yu di hende, kome bo pan ku temblamentu i bebe bo awa ku ansha i ku spantu. EZK 12:19 Anto bisa e pueblo di e tera: 'Asina Seor DI OS ta bisa tokante di e habitantenan di Jerusalm na tera di Israel: "Nan lo kome nan pan ku ansha i bebe nan awa ku spantu, pasobra nan tera su plenitut lo wrdu k it for di dj pa motibu di e violensia di tur esnan ku ta biba den dj. EZK 12:20 E s tatnan habit lo keda ruin i e tera lo ta un desolashon. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR."'" EZK 12:21 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 12:22 "Y u di hende, kiko e proverbio aki ta ku boso tin tokante di tera di Israel, ku ta bisa: 'Dianan ta pasa i tur vishon ta faya'? EZK 12:23 Pesei, bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mi ta bai pone un fin na e proverbio aki, di manera ku nan lo no uz' mas komo un proverbio na Israel." Ma bisa nan: "Tantu e dianan komo e kum plimentu di tur vishon ta aserkando. EZK 12:24 Pasobra lo no tin vishon falsu ma s, ni adivinashon ku ta labia hende den e kas di Israel. EZK 12:25 Pasobra Ami, SEOR, lo papia, i tur palabra ku Mi papia lo wrdu kumpl. Esaki lo no tarda mas, pas obra den boso dianan, O kas rebelde, lo Mi papia e palabra i kumpli kun," Seor DIO S ta deklar.'" EZK 12:26 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 12:27 "Yu di hende, mira, e kas di Israel ta bisa: 'E vishon ku e ta mira ta pa aki hopi aa , i e ta profetis tokante di tempunan leu den futuro.' EZK 12:28 "Pesei, bisa nan : 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Ningun di Mi palabranan lo no wrdu pospon mas. E palab ra ku Mi papia lo wrdu kumpl,"'" Seor DIOS ta deklar. EZK 13:1 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 13:2 "Yu di hende, profetis kontra e profetanan d i Israel ku ta profetis, i bisa esnan ku ta profetis for di nan mes kurason: 'Skuc ha e palabra di SEOR! EZK 13:3 Asina Seor DIOS ta bisa: "Ai di e profetanan bobo k u ta sigui nan mes spiritu sin ku nan a mira nada. EZK 13:4 O Israel, bo profeta nan ta manera zoro meimei di ruina. EZK 13:5 Boso no a subi bai den e kibrnan den muraya, ni boso no a traha muraya rnt di e kas di Israel pa resist firme den bata ya riba e dia di SEOR. EZK 13:6 Nan ta mira banidat i adivinashon engaoso ku ta bi sa: 'SEOR ta deklar,' mientras ku SEOR no a manda nan. I tg nan ta spera pa nan pala bra wrdu kumpl. EZK 13:7 No ta un vishon falsu boso a mira i no ta adivinashon eng aoso boso a papia, ora boso a bisa: 'SEOR ta deklar,' mientras ku no ta Ami a papia ?"'" EZK 13:8 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra boso a papia banidat i a m ira mentira, pesei, ata, Mi ta kontra boso," Seor DIOS ta deklar. EZK 13:9 "Mi man lo ta kontra e profetanan ku ta mira vishon bano i ta papia adivinashon mentiro so. Nan lo no ta den e konseho di Mi pueblo, ni nan lo no wrdu inskrib den e buki di e kas di Israel, ni nan lo no drenta tera di Israel, pa boso sa ku Ami ta Seor DIOS. EZK 13:10 "Pasobra, s, pasobra nan a gaa Mi pueblo, bisando: 'Pas!' mientra s ku no tin pas. I ora nan traha un muraya, mira, nan ta pleister ku kalki. EZK 13:11 Bisa esnan ku ta pleister ku kalki, ku e ta bai kai. Un awaseru duru lo bi n, i abo, O hagel, lo kai, i un bientu di tempestat lo lanta. EZK 13:12 Mira, or a ku e muraya a kaba di kai, no t'asina ku nan lo puntra boso: 'Unda e kalki ku boso a pleister kun

ta?'" EZK 13:13 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Den Mi furia lo Mi hasi un bient u di tempestat lanta. Den Mi rabia lo tin tambe un awaseru pis i hagel pa kaba ku esaki den furia. EZK 13:14 E muraya ku boso a pleister ku kalki lo Mi bash'abou te na suela, asina ku su fundeshi lo keda bisto. I ora ku e kai, boso lo wrdu de stru meimei di dj. I boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 13:15 Asina lo Mi kumpli ku Mi furia riba e muraya i riba esnan ku a pleister ku kalki. I lo Mi bisa boso: 'E m uraya no t'ei mas, ni esnan ku a pleister no t'ei mas, EZK 13:16 esta, e profeta nan di Israel ku ta profetis pa Jerusalm, i ku ta mira vishon di pas p', mientras k u no tin pas,' Seor DIOS ta deklar. EZK 13:17 "Awor abo, yu di hende, bira bo kara kontra e yu muhnan di bo pueblo ku ta profetis for di nan mes kurason. Profetis ko ntra nan, EZK 13:18 i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Ai di e muhnan ku ta kose b anchi mgiko na tur pls i ku ta traha velo pa kabes di hende di diferente estatura, pa yag riba bidanan! Boso lo yag riba e bidanan di Mi pueblo, ma preserv e bidan an di otronan pa boso mes? EZK 13:19 I pa mannan yen di puspas i pida-pida pan b oso a profanMi meimei di Mi pueblo, pa mata algun ku no mester a muri i pa tene o tronan na bida ku no mester a biba, dor di gaa Mi pueblo ku ta skucha mentira."'" EZK 13:20 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra boso banchinan mgik o ku boso ta yag riba bidanan kun, manera ta yag riba parha. Lo Mi ranka nan for di boso brasa, i lo Mi pone e bidanan den libertat, s, esnan ku boso ta yag riba nan manera parha. EZK 13:21 Tambe lo Mi sker boso velonan kit'af i libra Mi puebl o for di boso man, i nan lo no ta den boso man mas pa boso yag riba nan. I boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 13:22 Pasobra boso a deskurash kurason di e hustu ku men tira, mientras ku Ami no a kous' tristesa, i pasobra boso a enkurash e malbado pa no bira for di su mal kaminda i preserv su bida, EZK 13:23 pesei boso, muhnan, lo no mira vishon bano mas, ni praktik adivinashon. I lo Mi libra Mi pueblo for di b oso man. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR." EZK 14:1 Anto algun ansiano di Israel a bin serka mi i a kai sinta mi dilanti. EZK 14:2 I e palabra di SEOR a yega na m i, bisando: EZK 14:3 "Yu di hende, e hmbernan aki a pone nan dolonan den nan kuras on i a pone e piedra-di-trompek di nan inikidat dilanti di nan kara. Anto ainda M i mester laga nan konsult ku Mi? EZK 14:4 Pesei, papia ku nan i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Kualke hende di e kas di Israel ku pone su dolonan den su kura son, pone e piedra-di-trompek di su inikidat dilanti di su kara i despues bin ser ka e profeta--Ami, SEOR, lo kontest esun ku bin segun e multitut di su dolonan, EZK 14:5 pa Mi gara e kas di Israel na su kurason, pasobra tur a bandonMi pa nan dolo nan."' EZK 14:6 "Pesei, bisa e kas di Israel: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Repent i bira for di boso dolonan i bira boso kara for di tur boso abominashonnan. EZK 14: 7 "Pasobra kada hende di e kas di Israel f di e imigrantenan ku ta keda na Israel , ku separ su mes for di Mi i pone su dolonan den su kurason, pone e piedra-di-tro mpek di su inikidat dilanti di su kara, i despues bin serka e profeta pa konsult k u Mi pa su mes, Ami, SEOR, lo kontest' personalmente. EZK 14:8 I lo Mi bira Mi kar a kontra e hmber ei i hasi un seal i un proverbio. Lo Mi krt' kit' for di meimei di M pueblo. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 14:9 "Ma si e profeta wrdu prsuad pa p apia un palabra, ta Ami, SEOR, a prsuad e profeta ei; i lo Mi saka Mi man kontra dj i destrui for di meimei di Mi pueblo Israel. EZK 14:10 I nan lo karga e kastigu d i nan inikidat; meskos ku e inikidat di esun ku ta konsult ta, asina e inikidat d i e profeta tambe lo ta, EZK 14:11 pa e kas di Israel no desvi mas for di Mi, ni kontamin nan mes mas tampoko ku tur nan transgreshonnan. Asina nan lo ta Mi puebl o, i Ami lo ta nan Dios,"' Seor DIOS ta deklar." EZK 14:12 E ora ei e palabra di S EOR a yega na mi, bisando: EZK 14:13 "Yu di hende, si un nashon peka kontra Mi do r di transgres grandemente, i Mi saka Mi man kontra dj, destru su provishon di pan, manda hamber riba dj i krta kita tantu hende komo bestia for di dj, EZK 14:14 mask e e tres hmbernan aki: Noe, Daniel i Jb tabata ayanan, nan lo por a libra solament e nan mes dor di nan hustisia," Seor DIOS ta deklar. EZK 14:15 "Si Mi mester a has i bestia feros pasa dor di e tera i nan lagu' sin poblashon, i e bira asina desol ku ningun hende lo no pasa dor di dj pa motibu di e bestianan,

EZK 14:16 maske e tres hmbernan aki tabata ayanan, manera Mi ta biba," Seor DIOS t a deklar, "nan lo no por a libra ni nan yu hmbernan ni nan yu muhnan. Nan so lo a k eda libr, ma e tera lo a keda desol. EZK 14:17 "Of si Mi lo a trese spada riba e t era ei i bisa: 'Laga e spada pasa dor di e tera i krta kita hende i bestia for di dj,' EZK 14:18 manera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "maske e tres hmbernan aki tabata ayanan, nan lo no por a libra ni nan yu hmbernan ni nan yu muhnan, ma nan s o lo a keda libr. EZK 14:19 "Of si Mi lo a manda pst kontra e tera ei i drama Mi f uria riba dj pa medio di sanger, pa krta kita hende i bestia for di dj, EZK 14:20 m anera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "maske Noe, Daniel i Jb tabata ayanan, nan lo no por a libra ni nan yu hmber ni nan yu muh. Nan lo por a libra solamente nan mes pa medio di nan hustisia." EZK 14:21 Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Kuantu mas ora Mi manda Mi kuater huisionan severo kontra Jerusalm: spada, hamber, best ia feros i pst, pa krta kita hende i bestia for di dj. EZK 14:22 Sinembargo, mira, lo keda sobrebibiente den dj ku lo wrdu sak af, tantu yu hmber komo yu muh. Mira, nan lo sali bin serka boso, i boso lo mira nan kondukta i nan echonan. E ora ei boso lo wrdu konsol enkuanto e kalamidat ku Mi a trese riba Jerusalm, pa tur loke Mi a trese riba dj. EZK 14:23 I nan lo konsol boso ora boso mira nan kondukta i nan ech onan, i boso lo sa ku no ta sin motibu Mi a hasi tur loke Mi a hasi ayanan," Seor DIOS ta deklar. EZK 15:1 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 15:2 "Yu di hende, kon palu ku ta bin for di mata di wendrif por ta mih ku esun ku ta bin f or di rama di kualke palu di mondi? EZK 15:3 Por kohe palu for di dj anto pa trah a un kos kun, f por traha staka kun pa kolog kos na dj? EZK 15:4 Si e wrdu tir den k ela komo kombustibel i kandela kima tur su dos puntanan kaba nan na nada, i e pa rti meimei kima bira karbon, e ta sirbi pa algu ainda? EZK 15:5 Mira, mientras k u e tabata intakto ainda, no por a traha nada kun. Kuantu menos ora ku e kandela a kaba kun i el a bira karbon, por traha algu kun ainda? EZK 15:6 "Pesei, asina Seo r DIOS ta bisa: 'Meskos ku Mi a entreg e palu di mata di wendrif for di entre e pa lunan di mondi na kandela komo kombustibel, asina Mi a entreg e habitantenan di J erusalm; EZK 15:7 i Mi a bira Mi kara kontra nan. Maske nan a sali for di kandela , tg kandela lo kaba ku nan. E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi pone Mi ka ra kontra nan. EZK 15:8 Asina lo Mi hasi e tera keda desol, pasobra nan a komet tr ansgreshon,'" Seor DIOS ta deklar. EZK 16:1 Atrobe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 16:2 "Yu di hende, hasi Jerusalm konos su abominashonnan, EZK 16:3 i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa Jerusalm: "Bo origen i bo nasementu ta di tera di K anaan. Bo tata tabata un amoreo i bo mama un heteo. EZK 16:4 Enkuanto bo nasemen tu: riba e dia ku bo a nase bo kabuya di lombrishi no a wrdu krt, ni bo no a wrdu la b ku awa pa limpiabo, ni bo no a wrdu freg ku salu, ni lor den paa. EZK 16:5 Ningun w owo no a wak bo ku duele pa hasi un di e kosnan aki pa bo, pa tin kompashon ku b o. Mas bien bo a wrdu tir af den kunuku habr, pasobra riba e dia ku bo a nase bo a wr du despresi. EZK 16:6 "I ora Mi a pasa banda di bo i a mirabo ta sapati den bo san ger, Mi a bisabo, mientras ku bo tabata drum den bo sanger: 'Biba!' S, mi a bisabo , mientras ku bo tabata drum den bo sanger: 'Biba!' EZK 16:7 Mi a hasibo multipli k manera mata di kunuku. Anto bo a krese bira grandi i a yega na edat di bisti pr enda bunita. Bo pechunan a haa forma i bo kabei a krese; tg bo tabata sun i sin nad a bist. EZK 16:8 "Anto Mi a pasa banda di bo i a mirabo, i mira, tempu di amor a yega pa bo; asina Mi a habri Mi mantel ofer di bo i a tapa bo sun. Tambe Mi a has i un huramentu na bo i a sera un aliansa ku bo, asina bo a bira di Mi," Seor DIOS ta deklar. EZK 16:9 "E ora ei Mi a baabo ku awa, a laba kita bo sanger for di bo kurpa i a ungibo ku zeta. EZK 16:10 Tambe Mi a bistibo paa brd i a pone sandalia di kueru di dlfein na bo pia; i Mi a fahabo ku lino fini i a lorabo den seda. EZK 1 6:11 Mi a drnabo ku prenda i a pone armbant na bo brasanan i un kadena na bo garg anta. EZK 16:12 Tambe Mi a pone un renchi na bo nanishi i renchi na bo orea i un korona bunita riba bo kabes. EZK 16:13 Asina bo a keda tur drn ku oro i plata. I bo bist tabata di lino fini, di seda i di paa brd. Bo tabata kome haria fini, miel i zeta. Asina bo tabata smamente bunita i a progres, te ku bo a bira reina. EZK 16:1 4 I bo fama a plama meimei di e nashonnan pa kousa di bo bunitesa, pasobra esei tabata perfekto pa motibu di

Mi splendor ku Mi a pone riba bo," Seor DIOS ta deklar. EZK 16:15 "Ma bo a konfia den bo bunitesa i a uza bo fama pa bira prostituta. Bo a drama bo fabornan riba tur ku a pasa eibanda, riba ken ku tabata kier. EZK 16:16 Bo a kohe algun di bo bistnan, a traha pa bo mes lugnan haltu di diferente kol, i a sigui komet bo prostit ushon riba nan. Kosnan asina no mester a sosod nunka, ni lo no sosod mas. EZK 16:1 7 Tambe bo a kohe bo hoyanan bunita ku Mi a dunabo, i ku ta trah di Mi oro i di M i plata, i a traha imagennan di hende hmber pa bo mes, i bo a komet prostitushon k u nan. EZK 16:18 I bo a kohe bo paa brd i a tapa nan kun i a ofres Mi zeta i Mi sensi a nan dilanti. EZK 16:19 Tambe Mi pan ku Mi a dunabo--haria fini, zeta i miel, ku Mi a alimentbo kun--bo tabata ofres nan dilanti komo un hol dushi. Asina a sosod," S eor DIOS ta deklar. EZK 16:20 "Ademas, bo a kohe bo yu hmbernan i bo yu muhnan ku bo a haa pa Mi, i bo a sakrifik nan komo kuminda na e dolonan. Akaso bo prostitushon no tabata basta? EZK 16:21 Bo a mata Mi yunan i a ofres nan na dolonan dor di hasi nan pasa dor di kandela. EZK 16:22 I ku tur bo abominashonnan i bo prostitushon bo no a krda e dianan di bo hubentut, tempu ku bo tabata sun i sin nada bist i tab ata sapati den bo sanger. EZK 16:23 "('Ai, ai di bo!' Seor DIOS ta deklar.) Ademas di tur bo maldat, EZK 16:24 bo a konstru pa bo mes un pedestal i a traha pa bo me s un lug haltu riba tur plenchi. EZK 16:25 Na kuminsamentu di tur kaya bo a traha pa bo mes un lug haltu i a hasi bo bunitesa abominabel; i bo a habri bo pia pa t ur ku a pasa eibanda, pa multiplik bo echonan di prostitushon. EZK 16:26 Tambe bo a komet prostitushon ku e egipsionan, bo bisianan yen di pashon, i a multiplik bo echonan di prostitushon, pa probokMi na rabia. EZK 16:27 At'awor, Mi a ekstend Mi man kontra bo i a redus bo porshon. I Mi a entregbo na deseo di esnan ku ta odiabo , e yu muhnan di e filisteonan, kendenan tin brguensa di bo kondukta skandaloso. E ZK 16:28 Ademas, bo a komet prostitushon ku e asirionan, pasobra bo no a keda sat isfecho, i bo a komet prostitushon ku nan i tg bo no a keda satisfecho. EZK 16:29 Tambe bo a multiplik bo echonan di prostitushon ku e tera di komersiantenan, Kald ea; tg ku esaki tampoko bo no a keda satisfecho."'" EZK 16:30 "Esta inkonstante b o kurason ta," Seor DIOS ta deklar, "ku bo ta hasi tur e kosnan aki, echonan di un prostituta ku no tin kunes! EZK 16:31 Ora bo a konstru bo pedestal na kuminsamen tu di tur kaya i a traha bo lug haltu riba tur plenchi, tg bo no tabata manera pro stituta, pasobra bo tabata menospresi plaka. EZK 16:32 "Mas bien bo ta manera un esposa adltera ku ta risib stranhero na lug di su esposo! EZK 16:33 Na tur prostitu ta hmber ta duna regalo, ma abo ta duna bo regalonan na tur bo amantenan, pagando nan pa bin serka bo for di tur parti, pa bin komet fornikashon ku bo. EZK 16:34 Asina den bo prostitushon bo ta kontrario na e otro muhnan ei, pa motibu ku ni un no ta prostituta manera abo; pasobra abo ta duna plaka, ma abo s no ta risib nada di plaka. Asina abo ta diferente." EZK 16:35 Pesei, O prostituta, tende e palab ra di SEOR. EZK 16:36 Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra bo luhuria i bo sun a wrdu e kspon pa medio di bo prostitushon ku bo amantenan i ku tur bo dolonan repugnante, i pa motibu di e sanger di bo yu hmbernan ku bo a duna na dolonan, EZK 16:37 pesei , mira, Mi ta bai trese tur bo amantenan huntu, ku kendenan bo tabatin plaser, t ur esnan ku bo a stima i tur esnan ku bo a odia. Asina lo Mi reun nan kontra bo f or di tur parti i ekspon bo sun na nan, asina ku nan lo mira tur bo sun. EZK 16:38 Asina lo Mi huzgabo manera ta huzga muhnan ku ta komet adulterio f ku ta drama sang er. Lo Mi trese riba bo e sanger di furia i yalursheit. EZK 16:39 Tambe lo Mi en tregbo den man di bo amantenan, i nan lo basha bo pedestalnan abou i tumba bo lugn an haltu; nan lo kita bo paanan for di bo kurpa, kita bo hoyanan bunita i lagabo sun i sin nada bist. EZK 16:40 Nan lo pone un multitut lanta kontra bo, i nan lo p iedrabo i kap bo na pida-pida ku nan spada. EZK 16:41 Nan lo kima bo kasnan ku k andela i ehekut huisio riba bo den bista di hopi muh. E ora ei lo Mi pone un fin n a bo prostitushon i lo bo no paga bo amantenan mas tampoko. EZK 16:42 Asina lo M i kalma Mi furia kontra bo i Mi yalursheit lo kita for di bo, i lo Mi trankilis i no rabia mas. EZK 16:43 "Pasobra bo no a krda e dianan di bo hubentut, ma a prob okMi na rabia ku tur e kosnan aki, mira, Ami tambe lo trese bo kondukta riba bo m es kabes," Seor DIOS ta deklar, "pa bo no komet e luhuria aki, ademas di tur bo otr o abominashonnan.

EZK 16:44 "Mira, tur ku ta sita proverbio lo sita e proverbio aki tokante di bo: 'Manera e mama ta, asina e yu muh tambe ta.' EZK 16:45 Bo ta yu muh di bo mama, k ende tabatin asko di su esposo i su yunan. Tambe bo ta ruman muh di bo ruman muhna n, kendenan tabatin asko di nan esposo i nan yunan. Boso mama tabata un heteo i boso tata un amoreo. EZK 16:46 Bo ruman muh mas grandi ta Samaria, kende ta biba panrt di bo, huntu ku su yu muhnan. I bo ruman muh mas chikitu, kende ta biba pasit di bo, ta Sodoma ku su yu muhnan. EZK 16:47 Tg, no solamente bo a kana den nan kam indanan i a hasi konforme nan abominashonnan, ma komo si fuera esei no tabata ba sta, bo tabata mas korump ku nan den henter bo kondukta. EZK 16:48 Manera Mi ta b iba," Seor DIOS ta deklar, "bo ruman muh Sodoma i su yu muhnan no a hasi manera abo i bo yu muhnan a hasi. EZK 16:49 "Mira, esaki tabata e kulpa di bo ruman muh Sodom a: e ku su yu muhnan tabatin orguyo, kuminda na abundansia i bon bida sin ningun preokupashon, ma e no tabata yuda hende pober i esun den nesesidat. EZK 16:50 As ina nan tabata arogante i nan tabata komet abominashonnan Mi dilanti. Pesei Mi a deshas di nan, ora Mi a mira esei. EZK 16:51 Ademas, Samaria no a komet ni mitar d i e piknan ku abo a komet. Bo a multiplik bo abominashonnan mas ku nan. Asina abo a hasi bo ruman muhnan parse hustu dor di tur e abominashonnan ku abo a komet. EZK 16:52 Abo ku a huzga bo ruman muhnan, karga bo mes brguensa tambe. Pasobra e piknan ku abo a komet tabata mas abominabel ku esnan di nan; nan ta mas hustu ku bo. S, tene brguensa tambe i karga bo mes brguensa, pasobra abo a hasi bo ruman muhnan par se hustu. EZK 16:53 "Sinembargo, lo Mi trese nan bk for di nan koutiverio, e kout iverio di Sodoma ku su yu muhnan, e koutiverio di Samaria ku su yu muhnan, i huntu ku nan bo mes koutiverio, EZK 16:54 pa bo karga bo umiyashon i sinti brguensa pa tur loke bo a hasi ora bo bira un konsuelo pa nan. EZK 16:55 I bo ruman muhnan, Sodoma ku su yu muhnan i Samaria ku su yu muhnan, lo bolbe na nan estado di antes, i abo ku bo yu muhnan tambe lo bolbe na boso estado di antes. EZK 16:56 Meskos k u bo boka no a menshon nmber di bo ruman muh Sodoma den e dia di bo orguyo, EZK 16: 57 prom ku bo maldat a wrdu tres na kla, asina abo a bira un reproche pa e yu muhnan di Siria i pa tur su bisianan, pa e yu muhnan di e filisteonan--esnan rnt di bo ku ta despresibo. EZK 16:58 Bo a karga e kastigu di bo luhuria i di bo abominashonn an," SEOR ta deklar. EZK 16:59 Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Ami tambe lo hasi ku bo manera abo a hasi, abo ku a despresi e huramentu dor di kibra e aliansa. EZ K 16:60 Sinembargo, lo Mi krda Mi aliansa ku Mi a sera ku bo den e dianan di bo h ubentut, i lo Mi stables un aliansa etrno ku bo. EZK 16:61 E ora ei lo bo krda bo k ondukta i lo bo tin brguensa, ora bo risib bo ruman muhnan, tantu esnan mas grandi komo esnan mas chikitu. Lo Mi dunabo nan komo yu muh, ma no pa motibu di bo alian sa. EZK 16:62 I lo Mi sera Mi aliansa ku bo, i abo lo sa ku Ami ta SEOR, EZK 16:6 3 pa bo krda i sinti brguensa i nunka mas habri bo boka pa motibu di bo umiyashon, ora Mi pordonbo tur loke bo a hasi," Seor DIOS ta deklar. EZK 17:1 Awor e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 17:2 "Yu di hende, duna un charada i konta e k as di Israel un parbola, EZK 17:3 i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Un guila grand i, ku hala fuerte i hanchu i yen di pluma di diferente kol, a bin Lbano, i a kita tp di e palu di seda bai kun. EZK 17:4 El a ranka su takinan nobo di mas ariba i a hiba eseinan na un tera di komersiante; el a pone nan den un stat di negoshante . EZK 17:5 "Tambe el a kohe simia di e tera i a planta esaki den tera frtil. El a plant' kantu di awanan abundante; el a plant' manera un palu ku ta krese kantu di awa. EZK 17:6 I esei a spreit krese bira un mata di wendrif di poko haltura, ma ku a rama bira hanchu ku su ramanan bir den direkshon di e guila, ma su raisnan a keda bou di dj. Asina el a bira un mata di wendrif ku a spreit i a saka rama. EZK 17:7 "Ma tabatin un otro guila grandi ku hala fuerte i ku hopi pluma. I mira, e m ata di wendrif aki a manda su raisnan den su direkshon i a ekstend su ramanan for di e lug kaminda e tabata plant, den su direkshon, pa e dun' awa. EZK 17:8 E tabata plant den bon tera kantu di awanan abundante, asina ku e por a produs rama, karga fruta i bira un mata di wendrif masha bunita mes."' EZK 17:9 "Bisa nan: 'Asina S eor DIOS ta bisa: "Lo e prosper? E guila lo no ranka su raisnan i kita su frutanan, asina

ku e ta marchit--asina ku tur su blachinan nobo ta marchit? I no tin mester di bra sa fuerte ni hopi hende pa rank' kita for di su raisnan. EZK 17:10 Mira, maske e ta plant, lo e prosper? Lo e no marchit kompletamente asina ku bientu di pariba sup la pasa riba dj. E lo marchit na e lug kaminda el a krese?"'" EZK 17:11 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 17:12 "Awor bisa e kas rebelde: 'Boso no sa kiko e kosnan aki ta nifik?' Bisa nan: 'Mira, rei di Babilonia a bin Jerusa lm, a kohe su rei i prensnan i a hiba nan Babilonia huntu kun. EZK 17:13 I el a ko he un miembro di e famia real, i a sera un aliansa kun dor di pon' bou di hurament u. Tambe el a bai ku e poderosonan di e tera, EZK 17:14 pa e reino keda somet i n o halsa su mes, i keda eksist solamente dor di warda e aliansa. EZK 17:15 Ma e re i a rebeldi kontra dj dor di manda su mensaheronan Egipto, pa nan dun' kabai i hopi hende. Lo e logra? Esun ku hasi kosnan asina lo skapa? E por kibra e aliansa i tg skapa? EZK 17:16 'Manera Mi ta biba,' Seor DIOS ta deklar: 'Siguramente na tera di e rei ku a pon' riba trono, kende su huramentu el a despresi i kende su aliansa el a kibra, serka dj na Babilonia e lo muri. EZK 17:17 Farao ku su ehrsito podero so i su kantidat grandi di hende lo no yud' den guera, ora nan lanta baluarte i t raha muraya-di-atake pa destru hopi bida. EZK 17:18 El a despresi e huramentu dor di kibra e aliansa. I mira, el a duna su man den un promesa i tg el a hasi tur e kosnan aki; e lo no skapa.'" EZK 17:19 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Manera Mi ta biba, siguramente lo Mi trese riba su kabes Mi huramentu ku el a despresi i M i aliansa ku el a kibra. EZK 17:20 Lo Mi habri Mi reda ofer di dj, i e lo wrdu koh den Mi trampa. E ora ei lo Mi hib' Babilonia i ayanan lo Mi bin pa huzgu' pa su tr ansgreshon ku el a komet kontra Mi. EZK 17:21 I tur su hmbernan skoh di tur su trup anan lo kai pa medio di spada, i esnan ku sobrebib lo keda plam den tur direkshon di bientu. E ora ei boso lo sa ku Ami, SEOR, a papia." EZK 17:22 Asina Seor DIOS t a bisa: "Tambe lo Mi kohe un taki for di e tp haltu di e palu di seda i plant'. Fo r di e takinan nobo di mas haltu lo Mi ranka un ku a kaba di spreit, i lo Mi pla nt' riba un seru haltu i elev. EZK 17:23 Riba e seru haltu di Israel lo Mi plant', pa e produs taki i karga fruta i bira un palu di seda mahestuoso. Parha di tur so rto lo biba bou di dj. Nan lo biba den e sombra di su ramanan. EZK 17:24 I tur pa lu di kunuku lo sa ku Ami ta SEOR. Mi ta rebah e palu haltu, halsa e palu krtiku, h asi e palu brd bira seku, i hasi e palu seku flores. "Ami ta SEOR; Mi a papia i lo M i hasi." EZK 18:1 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 18:2 "Kiko boso kier men ora boso ta sita e proverbio aki tokante di tera di Israel: 'E ta tanan ta kome drif zr, ma djente di e yunan ta kohe rel'? EZK 18:3 "Manera Mi ta b iba," Seor DIOS ta deklar, "siguramente boso lo no sita e proverbio aki mas na Isr ael. EZK 18:4 Mira, tur alma ta di Mi; tantu alma di e tata komo alma di e yu ta di Mi. E alma ku peka lo muri. EZK 18:5 "Ma si un hende ta hustu i ta praktik hu isio i hustisia, EZK 18:6 i no ta kome riba e serunan, ni ta hisa kara wak e dolo nan di e kas di Israel, ni ta desonr esposa di su prhimo, ni ta aserk un muh durante di su periodo di menstruashon-EZK 18:7 si un hende no ta oprim ningun otro hende , ma ta debolb e debed su garantia ku el a duna, no ta komet ladronisia, ma ta duna su pan na esnan ku tin hamber i ta kubri esun ku ta sun ku paa, EZK 18:8 si e no ta duna fiansa ku interes ni ta asept mal ganashi, si e ta warda su man pa e no h asi inikidat i ta ehekut huisio brdadero entre hmber ku hmber, EZK 18:9 si e ta kana den Mi statutonan i Mi ordenansanan ku fieldat-- un hende asina ta hustu; e lo biba sigur," Seor DIOS ta deklar. EZK 18:10 "Ma si e haa un yu hmber violento ku ta drama sanger i ku ta hasi kualke di e kosnan aki ku un ruman-EZK 18:11 ounke ku e mes no ta hasi ningun di e kosnan aki--esta, "ta kome riba e serunan i ta deso nr esposa di su prhimo, EZK 18:12 ta oprim hende pober i esun den nesesidat, ta kom et ladronisia i no ta debolb garantia, ma ta hisa kara wak e dolonan i ta komet abom inashon, EZK 18:13 ta duna fiansa ku interes i ta asept mal ganashi-- lo e biba? E lo no biba! El a komet tur e abominashonnan aki. E lo wrdu mat sigur; su sanger l o ta riba su mes kabes. EZK 18:14 "At'awor, e yu hmber aki tin un yu hmber ku a mi ra tur e piknan ku su tata a komet; i mirando esakinan, tg e no ta hasi meskos.

EZK 18:15 "E no ta kome riba e serunan, ni ta hisa kara wak e dolonan di e kas di Israel, ni ta desonr esposa di su prhimo, EZK 18:16 ni ta oprim ningun hende, ni t a keda ku garantia, ni ta komet ladronisia, ma ta duna su pan na esun ku tin hamb er i ta kubri esun ku ta sun ku paa. EZK 18:17 E no ta hasi dao na hende pober, no ta tuma interes ni mal ganashi, ma ta ehekut Mi ordenansanan i ta kana den Mi sta tutonan. E lo no muri pa inikidat di su tata. E lo biba sigur. EZK 18:18 I su ta ta, pasobra el a oprim kruelmente, a hrta su ruman i a hasi meimei di su pueblo lo ke no tabata bon, mira, esei lo muri pa motibu di su inikidat. EZK 18:19 "Tg boso ta puntra: 'Pakiko yu hmber no ta karga e kastigu pa e inikidat di su tata?' Kom o ku e yu hmber a praktik huisio i hustisia, i a warda tur Mi statutonan i a kumpl i ku nan, e lo biba sigur. EZK 18:20 E persona ku peka lo muri. E yu hmber lo no karga kastigu pa e inikidat di e tata, ni e tata lo no karga kastigu pa e inikid at di e yu hmber. Hustisia di e hustu lo ta riba mes, i maldat di e malbado lo ta riba mes. EZK 18:21 "Ma si e malbado bira for di tur su piknan ku el a komet i wa rda tur Mi statutonan i praktik huisio i hustisia, e lo biba sigur; e lo no muri. EZK 18:22 Ningun di su transgreshonnan ku el a komet lo no wrdu rekrd kontra dj. Pa motibu di su hustisia ku el a praktik, e lo biba. EZK 18:23 Akaso Mi tin plaser d en morto di e malbado," Seor DIOS ta puntra, "f mas bien ku e lo bira for di su ka mindanan i biba? EZK 18:24 "Ma ora ku un hende hustu bira for di su hustisia, ko met inikidat i hasi konforme tur e abominashonnan ku e malbado ta hasi, lo e biba ? Ningun di su echonan di hustisia ku el a hasi lo no wrdu rekrd; pa motibu di su t ransgreshon ku el a komet i pa motibu di su pik ku el a komet, pa eseinan e lo muri . EZK 18:25 "Tg boso ta bisa: 'E kaminda di Seor no ta rekto.' Tende awor, O kas d i Israel! Ta Mi kaminda no ta rekto? No ta mas bien ku ta esnan di boso no ta re kto? EZK 18:26 Ora ku un hende hustu bira for di su hustisia, komet inikidat, i m uri pa motibu di esei, e ora ei ta pa su inikidat ku el a komet e lo muri. EZK 18 :27 Ma ora ku un malbado bira for di su maldat ku el a komet i praktik huisio i hu stisia, e lo salba su bida. EZK 18:28 Komo ku el a konsider i a bira for di tur s u transgreshonnan ku el a komet, e lo biba sigur; e lo no muri. EZK 18:29 Ma e ka s di Israel ta bisa: 'E kaminda di Seor no ta rekto.' Ta Mi kamindanan no ta rekt o, O kas di Israel? No ta mas bien ku ta esnan di boso no ta rekto? EZK 18:30 "P esei, O kas di Israel, lo Mi huzga boso, kada un segun su kondukta," Seor DIOS ta deklar. "Repent i bira for di tur boso transgreshonnan, pa inikidat no bira un pi edra-di-trompek pa boso. EZK 18:31 Tira tur boso transgreshonnan ku boso a komet f or di boso, i prkur pa boso haa un kurason nobo i un spiritu nobo! Pasobra pakiko b oso kier muri, O kas di Israel? EZK 18:32 Pasobra Mi no tin plaser den morto di ningun hende ku muri," Seor DIOS ta deklar. "Asina anto, repent i biba." EZK 19:1 " I pa loke t'abo, inisi un lamentashon tokante di e prensnan di Israel, EZK 19:2 i bisa: 'Kiko bo mama tabata? Un leon muh meimei di leonnan! El a kai drumi meimei di leonnan yn, el a kuida su chikitunan. EZK 19:3 El a kria n di su chikitunan; e sei a bira un leon, i el a sia habrak su proi; el a devor hende. EZK 19:4 E nashonn an a tende di dj; el a wrdu koh den nan trampa, i na kadena nan a hib' tera di Egipt o. EZK 19:5 'Ora ku e leon muh a mira ku el a warda hopi tempu, ku su speransa a bai prd, el a kohe un otro di su chikitunan i a hasi un leon fuerte. EZK 19:6 Esei a kana rnt meimei di e leonnan; el a bira un leon fuerte. El a sia habrak su proi; el a devor hende. EZK 19:7 El a destru nan fortalesanan i a laga nan statnan keda ruin; i e tera i tur su plenitut a keda tur babuk pa motibu di e zonidu di su gruam entu. EZK 19:8 E ora ei e nashonnan a lanta kontra dj na tur banda, for di nan pr ovinsianan, i nan a habri nan reda riba dj; el a wrdu koh den nan trampa. EZK 19:9 Na kadena nan a hink' den un houla i a hib' serka rei di Babilonia; nan a ser' den frti pa su bos no wrdu tend mas riba e serunan di Israel. EZK 19:10 'Bo mama tabata manera un mata di wendrif den bo kunuku di wendrif, plant kantu di awa; e tabata k arga fruta i tabata yen di rama pa motibu di awa na abundansia. EZK 19:11 I e ta batin ramanan fuerte pa bira spter di gobernantenan, i su haltura a pasa e nubian an, asina ku por a mir' pa motibu di su haltura i e kantidat di su ramanan.

EZK 19:12 Ma ku furia el a wrdu rank, bent abou na suela; i bientu di pariba a seka su fruta. Su rama fuerte a wrdu rank kit af, asina ku el a seka; kandela a devor'. E ZK 19:13 Awor e ta plant den desierto, na un tera di sekura i set. EZK 19:14 I ka ndela a sali for di su rama; esei a kaba ku su spreitnan i su fruta, asina ku no a keda ni un rama fuerte na dj-- un spter pa gobern.'" Esaki ta un lamentashon i a bira un lamentashon. EZK 20:1 Awor a sosod ku den e di shete aa, riba e di dies d ia di e di sinku luna, algun di e ansianonan di Israel a bin pa konsult ku SEOR, i a kai sinta mi dilanti. EZK 20:2 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 20:3 "Yu di hende, papia ku e ansianonan di Israel, i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Ta pa konsult ku Mi boso ta bin? Manera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "lo Mi no laga boso konsult ku Mi."' EZK 20:4 "Bo kier huzga nan? Bo kier huzga nan, yu di hende? Hasi nan konos e abominashonnan di nan tatanan, EZK 20:5 i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Riba e dia ku Mi a skohe Israel i a hasi un hura mentu na e desendientenan di e kas di Jakb i a revel Mi mes na nan na tera di Egip to, dia ku Mi a hasi un huramentu na nan, bisando: Ami ta SEOR boso Dios, EZK 20: 6 riba e dia ei Mi a hasi un huramentu na nan pa saka nan for di tera di Egipto hiba na un tera ku Mi a skohe pa nan, ku tin lechi i miel na abundansia, ku ta e gloria di tur tera. EZK 20:7 I Mi a bisa nan: 'Kada un di boso deshas di e kosna n repugnante ku su wowo ta gusta mira, i no kontamin boso mes ku e dolonan di Egip to; Ami ta SEOR boso Dios.' EZK 20:8 "Ma nan a rebeldi kontra Mi i no tabata kier a skucha na Mi. Nan no a deshas di e kosnan repugnante ku nan wowo ta gusta mira, ni nan no a bandon e dolonan di Egipto. E ora ei Mi a disid di drama Mi furia riba nan, pa kumpli ku Mi rabia kontra nan meimei di tera di Egipto. EZK 20:9 Ma Mi a aktua pa kousa di Mi nmber, pa esaki no wrdu profan den bista di e nashonnan meim ei di kendenan nan tabata biba, dilanti di kendenan Mi a hasi Mi mes konos na nan dor di saka nan for di tera di Egipto. EZK 20:10 Pesei Mi a saka nan for di ter a di Egipto i a hiba nan den desierto. EZK 20:11 I Mi a duna nan Mi statutonan i a hasi nan konos Mi ordenansanan, pa medio di kualnan e hende ku kumpli ku nan l o biba. EZK 20:12 Tambe Mi a duna nan Mi sabatnan komo un seal entre Ami i nan, p a nan por sa ku Ami ta SEOR, Kende ta santifik nan. EZK 20:13 "Ma e kas di Israel a rebeldi kontra Mi den desierto. Nan no a kana den Mi statutonan i nan a rechas M i ordenansanan, pa medio di kualnan e hende ku kumpli ku nan lo biba. I nan a pr ofan Mi sabatnan masha hopi mes. Pesei Mi a disid di drama Mi furia riba nan den d esierto, pa kaba ku nan. EZK 20:14 Ma Mi a aktua pa kousa di Mi nmber, pa esaki n o wrdu profan den bista di e nashonnan, dilanti di kendenan Mi a saka nan af. EZK 2 0:15 Tambe Mi a hasi un huramentu na nan den desierto, ku lo Mi no hiba nan na e tera ku Mi a duna nan, ku tin lechi i miel na abundansia, ku ta e gloria di tur tera, EZK 20:16 pasobra nan a rechas Mi ordenansanan, i pa loke ta Mi statutonan , nan no a kana segun nan; asta nan a profan Mi sabatnan, pasobra ketu bai nan ku rason tabata dedik na nan dolonan. EZK 20:17 Tg Mi wowo a wak nan ku duele i Mi no a destru nan, ni Mi no a kaba ku nan den desierto. EZK 20:18 I den desierto Mi a bisa nan yunan: 'No kana segun e statutonan di boso tatanan, ni warda nan ordena nsanan, ni kontamin boso mes ku nan dolonan. EZK 20:19 Ami ta SEOR boso Dios; kana segun Mi statutonan i warda Mi ordenansanan i kumpli ku nan. EZK 20:20 Santifik M i sabatnan; i nan lo ta un seal entre Ami ku boso, pa boso por sa ku Ami ta SEOR b oso Dios.' EZK 20:21 "Ma e yunan a rebeldi kontra Mi. Nan no a kana segun Mi stat utonan, ni nan no a prkur di kumpli ku Mi ordenansanan, pa medio di kualnan e hend e ku kumpli ku nan lo biba. Nan a profan Mi sabatnan. I Mi a disid di drama Mi fur ia riba nan, pa kumpli ku Mi rabia kontra nan den desierto. EZK 20:22 Ma Mi a wa nta Mi man i Mi a aktua pa kousa di Mi nmber, pa esaki no wrdu profan den bista di e nashonnan, dilanti di kendenan Mi a saka nan af. EZK 20:23 Tambe Mi a hasi hura mentu na nan den desierto, ku lo Mi plama nan meimei di e nashonnan i benta nan p'aki p'aya den e paisnan, EZK 20:24 pasobra nan no a kumpli ku Mi ordenansanan, ma a rechas Mi statutonan i a profan Mi sabatnan, i nan wowo tabata fih riba e dolo nan di nan tatanan. EZK 20:25 I tambe Mi a duna nan statutonan ku no tabata bon, i ordenansanan pa medio di kual nan no por a biba; EZK 20:26 i Mi a kontamin nan ku nan mes regalonan--pasobra nan a hasi tur nan primognitonan pasa dor di

kandela--pa Mi por a hasi nan keda desol, pa nan por sa ku Ami ta SEOR."' EZK 20:2 7 "Pesei, yu di hende, papia ku e kas di Israel, i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Den esaki tambe boso tatanan a blasfemMi dor di komet transgreshon kontra M i. EZK 20:28 Tempu ku Mi a hiba nan den e tera ku Mi a hura di duna nan, nan a w ak tur seru haltu i tur palu yen di blachi; i aya nan a ofres nan sakrifisionan i aya nan a present e probokashon di nan ofrenda. Aya tambe nan a traha nan sensia di hol dushi i aya nan a basha nan ofrendanan di bibida. EZK 20:29 Anto Mi a pun tra nan: 'Kiko e lug haltu kaminda boso ta bai ei ta?' Pesei e lug ta wrdu yam Bama te dia djawe."' EZK 20:30 "Pesei, bisa e kas di Israel: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Boso kier kontamin boso mes meskos ku boso tatanan a hasi, i komet prostitushon ku nan kosnan repugnante? EZK 20:31 I ora boso ofres boso regalonan, ora boso has i boso yunan pasa dor di kandela, boso ta kontamin boso mes ku tur boso dolonan te dia djawe. Anto lo Mi laga boso konsult ku Mi, O kas di Israel? Manera Mi ta bib a," Seor DIOS ta deklar, "lo Mi no laga boso konsult ku Mi. EZK 20:32 "I loke boso tin den mente lo no sosod, ora boso bisa: 'Nos kier ta meskos ku e nashonnan, mes kos ku e tribunan di e paisnan ku ta sirbi palu i piedra.' EZK 20:33 Manera Mi t a biba," Seor DIOS ta deklar, "siguramente ku un man poderoso i ku un brasa eksten d i ku furia dram lo Mi reina riba boso. EZK 20:34 Lo Mi saka boso for di e pueblo nan i rekoh boso for di e paisnan kaminda boso a wrdu plam ku un man poderoso i ku un brasa ekstend i ku furia dram; EZK 20:35 i lo Mi hiba boso den e desierto di e pueblonan, i ayanan lo Mi huzga boso kara-kara. EZK 20:36 Meskos ku Mi a huzga b oso tatanan den e desierto di tera di Egipto, asina lo Mi huzga boso," Seor DIOS ta deklar. EZK 20:37 Lo Mi hasi boso pasa bou di e bara, i lo Mi hinka boso den e vnkulo di e aliansa; EZK 20:38 i lo Mi apart e rebeldenan for di boso i esnan ku a transgres kontra Mi. Lo Mi saka nan for di e tera kaminda nan ta keda biba pa u n tempu, ma nan lo no drenta tera di Israel. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 20:39 "Pa loke ta boso, O kas di Israel," asina Seor DIOS ta bisa, "kada un di b oso bai sirbi su dolonan! Ma despues boso lo skucha na Mi sigur i no profan Mi nmbe r santu mas ku boso regalonan i ku boso dolonan. EZK 20:40 Pasobra riba Mi seru s antu, riba e seru haltu di Israel," Seor DIOS ta deklar, "ayanan henter e kas di I srael, nan tur, lo sirbiMi na e tera. Ayanan lo Mi asept nan i ayanan lo Mi eksig boso kontribushonnan i boso regalonan di mas mih, huntu ku tur boso kosnan santu. EZK 20:41 Lo Mi asept boso manera un hol dushi, ora Mi saka boso for di e pueblon an i rekoh boso for di e paisnan kaminda boso a wrdu plam; i lo Mi wrdu santifik meim ei di boso den bista di e nashonnan. EZK 20:42 I boso lo sa ku Ami ta SEOR, ora M i hiba boso na tera di Israel, na e tera ku Mi a hura di duna boso antepasadonan . EZK 20:43 I ayanan boso lo krda riba boso kondukta i tur boso echonan ku kualna n boso a kontamin boso mes; i boso lo tin asko di boso mes den boso mes bista pa motibu di tur e echonan di maldat ku boso a hasi. EZK 20:44 E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR, ora ku Mi a trata ku boso pa kousa di Mi nmber, no segun boso mal kamindanan, ni segun boso echonan korupto, O kas di Israel," Seor DIOS ta deklar.' " EZK 20:45 Awor e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 20:46 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di Teman i predik kontra e parti sit i profetis kontra e mondi-ser di tera di Negv. EZK 20:47 I bisa e mondi-ser di Negv: 'Tende e palabra di SEOR: asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta na punto di sende un kandela den bo , i esaki lo kima tur palu brd i tur palu seku den bo. E kandela feros lo no wrdu p ag, i e lo kima tur kara for di sit te nrt. EZK 20:48 I tur karni lo mira ku Ami, S EOR, a send'; e lo no wrdu pag."'" EZK 20:49 E ora ei mi a bisa: "Ai, Seor DIOS! Nan ta bisa di mi: 'No ta parbola so e ta konta?'" EZK 21:1 E palabra di SEOR a yega n a mi, bisando: EZK 21:2 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di Jerusalm, i p redik kontra e santuarionan, i profetis kontra tera di Israel, EZK 21:3 i bisa ter a di Israel: 'Asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta kontra bo; i lo Mi saka Mi spada f or di su balia i krta kita for di bo tantu hustu komo malbado. EZK 21:4 Pasobra Mi ta bai krta kita for di bo tantu hustu komo malbado, pesei Mi spada lo sali for di su balia kontra tur karni for di sit te nrt.

EZK 21:5 Asina tur karni lo sa ku Ami, SEOR, a saka Mi spada for di su balia. E lo no bolbe mas den balia."' EZK 21:6 "I abo, yu di hende, keha ku kurason kibr i ye n di amargura, keha nan dilanti. EZK 21:7 I lo sosod ku ora nan puntrabo: 'Pakiko bo ta keha?' lo bo kontest: 'Pa motibu di e notisia ku ta bin. I tur kurason lo dirti, tur man lo bira debil, tur spiritu lo desmay i tur rudia lo bira debil man era awa. Mira, esaki ta bin i lo sosod,' Seor DIOS ta deklar." EZK 21:8 Atrobe e pa labra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 21:9 "Yu di hende, profetis i bisa: 'Asin a SEOR ta bisa: 'Un spada, un spada, mul skrpi i tambe lombr! EZK 21:10 Mul skrpi pa n matansa, lombr pa krta manera lamper!' "Nos lo ta kontentu anto? E bara di Mi yu hmber ta despresi tur palu. EZK 21:11 "I e ta dun pa wrdu lombr, pa wrdu uz; e spad wrdu mul i lombr pa entregu' den man di e matad. EZK 21:12 Sklama i lament, yu di he de, pasobra e ta kontra Mi pueblo, e ta kontra tur ofisial di Israel. Nan ta ent reg na spada huntu ku Mi pueblo; pesei, dal riba bo bel di pia. EZK 21:13 "Pasobr a esaki ta un prueba. Kiko anto, si tambe e bara ku ta despresi lo no t'ei mas?" Seor DIOS ta deklar. EZK 21:14 "Abo anto, yu di hende, profetis i bati man kontra o tro. Laga e spada baha dos biaha, asta tres biaha mas pis. Esei ta e spada pa mat ansa-- e spada pa gran matansa, ku ta bin riba nan for di tur banda, EZK 21:15 a sina ku nan kurason lo dirti i hopi lo kai dilanti di tur nan portanan. Mi a dun a e spada lombr. Ai! E ta trah pa krta manera lamper, e ta ward kla pa dia di matans a. EZK 21:16 Mustra ku bo ta skrpi; krta na banda drechi; krta na banda robes, na k i banda ku bo filo bira. EZK 21:17 Ami tambe lo bati man kontra otro, i lo Mi sa sia Mi furia. Ami, SEOR, a papia." EZK 21:18 E palabra di SEOR a yega na mi, bisan do: EZK 21:19 "I pa loke t'abo, yu di hende, marka dos kaminda pa spada di rei d i Babilonia bin; nan tur dos lo sali for di e mesun tera. I traha un seal; trah' n a kuminsamentu di e kaminda ku ta bai pa e stat. EZK 21:20 Marka un kaminda pa e spada yega na Raba di e amonitanan, i na Juda, den Jerusalm fortifik. EZK 21:21 P asobra rei di Babilonia ta para na krusada di e kaminda, unda e dos kamindanan t a topa otro, pa praktik adivinashon. E ta sakud e flechanan, e ta konsult ku e dolon an, e ta samin e higra. EZK 21:22 Den su man drechi e adivinashon a mustra riba J erusalm, pa prepar bara-pa-kibra-muraya, pa duna rdu pa mata, pa halsa bos ku gritu di guera, pa pone bara-pa-kibra-muraya kontra e portanan, pa lanta baluarte i p a traha un muraya-di-atake. EZK 21:23 Den nan bista e lo ta pa nan manera un adi vinashon falsu. Nan a hasi huramentunan solm. Ma e ta trese inikidat na memoria, pa nan wrdu gar. EZK 21:24 "Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Pasobra boso a trese b oso inikidat na memoria, dor ku boso transgreshonnan a sali na kla, revelando bo so piknan den tur loke boso ta hasi--pasobra boso a bin na memoria, boso lo wrdu g ar ku man. EZK 21:25 'I abo, hende malbado, prens di Israel, kende su dia a yega den tempu di e kastigu final,' EZK 21:26 asina Seor DIOS ta bisa: 'Ls tlban i kita korona; esaki lo no ta mas manera e tabata. Halsa esun umilde i umiy esun hals. EZ K 21:27 Un ruina, un ruina, un ruina lo Mi hasi. Esaki tampoko lo no t'ei mas, te ora ku Esun bin ku tin derecho riba dj; i lo Mi dun'E esei.' EZK 21:28 "I abo, y u di hende, profetis i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa tokante di e amonitanan i to kante di nan reproche,' i bisa: 'Un spada, un spada ta sak for di balia, lombr pa m atansa, pa destru, pa ta manera lamper-EZK 21:29 mientras ku nan ta mira vishon b ano pa bo, mientras ku nan ta adivin mentira pa bo, pa ponebo riba nk di e malbado nan ku a wrdu mat, kende nan dia a yega den e tempu di kastigu final. EZK 21:30 Hi nk' bk den su balia. Na e lug unda bo a wrdu kre, na e tera di bo origen lo Mi huzgab . EZK 21:31 Lo Mi drama Mi indignashon riba bo; lo Mi supla riba bo ku e kandela di Mi furia, i lo Mi entregbo den man di hmbernan brutu, ekspertonan den destruks hon. EZK 21:32 Lo bo ta kombustibel pa kandela; bo sanger lo kore meimei di e te ra. Hende lo no krda mas riba bo, pasobra Ami, SEOR, a papia!'" EZK 22:1 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 22:2 "I abo, yu di hende, ta huzga b o kier huzga? Bo kier huzga e stat dramad di sanger? Hasi konos tur su abominashonn an anto. EZK 22:3 I bo mester bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "E stat ta drama sa nger meimei di su mes, asina ku su tempu lo

yega; i e ta traha dolonan kontra su mes pa kontamin su mes! EZK 22:4 Bo a bira ku lpabel dor di e sanger ku bo a drama, i bo a wrdu kontamin dor di e dolonan ku bo a traha. Asina bo a trese bo dia serka i a yega na e fin di bo aanan. Pesei Mi a h asibo un reproche pa e nashonnan i un kos di bofon pa tur e teranan. EZK 22:5 Es nan ku ta serka i esnan ku ta leu di bo lo hasi bofon di bo, abo ku tin mal fama i ku ta yen di desrdu. EZK 22:6 "Mira, e gobernantenan di Israel, kada un segun su poder, tabata den bo, ku e propsito di drama sanger. EZK 22:7 Den bo nan a tra ta tata i mama ku despresio; den bo nan a oprim stranhero, i den bo nan a maltrat wrfano i biuda. EZK 22:8 Bo a despresi Mi kosnan santu i a profan Mi sabatnan. EZK 22:9 Tabatin hmbernan kalumniad den bo, ku e propsito di drama sanger; den bo nan a kome riba e serunan. Den bo nan a hasi kosnan prvrso. EZK 22:10 Den bo nan ta des kubr sun di nan tatanan; den bo nan ta viol muhnan durante di nan periodo di menstru ashon, ora nan ta impuru. EZK 22:11 I un hmber ta komet abominashon ku esposa di s u prhimo, i sin ningun brguensa un otro ta desonr esposa di su yu, i den bo un otro ta viol su ruman muh, yu muh di su mes tata. EZK 22:12 Den bo hende ta asept plaka pas bou di mesa pa drama sanger; bo ta eksig interes i demasiado ganashi, i pa gan ashi inhustu bo ta hasi dao na bo prhimo pa medio di violensia, i bo a lubidMi," Seo r DIOS ta deklar. EZK 22:13 "Mira, pesei Mi ta dal Mi mannan kontra otro pa motib u di e ganashi inhustu ku bo a atkir, i pa e sanger ku ta wrdu dram den bo. EZK 22: 14 Bo kurason por soport, f bo mannan lo ta fuerte riba e dia ku Mi ta bai trata k u bo? Ami, SEOR, a papia, i lo Mi hasi. EZK 22:15 Lo Mi plamabo meimei di e nashon nan i bentabo p'aki p'aya den tur e paisnan; i lo Mi kita tur bo impuresa for di bo i kaba kun. EZK 22:16 Lo bo profan bo mes den bista di e nashonnan, i lo bo sa ku Ami ta SEOR."'" EZK 22:17 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 22:18 "Yu di hende, e kas di Israel a bira skuma pa Mi; nan tur ta brns, ten, heru i c humbu den frnu. Nan ta skuma di plata. EZK 22:19 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: ' Pasobra boso tur a bira skuma, pesei, mira, lo Mi trese boso huntu meimei di Jer usalm. EZK 22:20 Manera ta trese plata, brns, heru, chumbu i ten huntu den frnu pa supla kandela riba dj pa hasi dirti, asina lo Mi trese boso huntu den Mi rabia i d en Mi furia, i lo Mi pone boso einan i dirti boso. EZK 22:21 I lo Mi trese boso huntu i supla riba boso ku e kandela di Mi furia, i boso lo wrdu dirt den dj. EZK 2 2:22 Manera plata ta wrdu dirt den frnu, asina boso lo wrdu dirt den dj; i boso lo sa ku Ami, SEOR, a drama Mi furia riba boso.'" EZK 22:23 I e palabra di SEOR a yega n a mi, bisando: EZK 22:24 "Yu di hende, bis': 'Abo ta un tera ku no ta wrdu purifik, ni muh ku awaseru den e dia di indignashon.' EZK 22:25 Tin un konspirashon di su profetanan den dj ku ta manera e gruamentu di un leon ku ta sker su proi. Nan a d evor bidanan; nan a kohe tesoro i kosnan presioso; nan a hasi hopi muh den dj bira biuda. EZK 22:26 Su saserdotenan a viol Mi lei i a profan Mi kosnan santu; nan no a hasi distinshon entre kosnan santu i kosnan profano, i nan no a sia e diferensi a entre loke ta impuru i loke ta puru. I nan a sera nan wowo pa Mi sabatnan, asi na ku Mi ta wrdu profan meimei di nan. EZK 22:27 Su prensnan meimei di dj ta manera lobo ku ta sker nan proi; nan ta drama sanger i ta destru bidanan pa haa ganashi inhustu. EZK 22:28 I su profetanan ta pleister nan ku kalki, mirando vishon bano i adivinashon mentiroso pa nan, bisando: 'Asina Seor DIOS ta bisa,' mientras ku SEOR no a papia. EZK 22:29 E hendenan di e tera a praktik opreshon i a komet ladron isia; nan a maltrat e pobernan i esnan den nesesidat i a oprim e stranheronan dor di nenga di duna nan nan derecho. EZK 22:30 "I Mi a buska un hmber meimei di nan ku por a traha e muraya i para Mi dilanti den e kibr pa defend e tera, pa Mi no de strui; ma Mi no a haa ni n. EZK 22:31 Pesei Mi a drama Mi indignashon riba nan; Mi a kaba ku nan ku e kandela di Mi furia; Mi a trese riba nan mes kabes tur loke n an a hasi," Seor DIOS ta deklar. EZK 23:1 Atrobe e palabra di SEOR a yega na mi, bi sando: EZK 23:2 "Yu di hende, tabatin dos muh, yu muhnan di e mesun mama.

EZK 23:3 Nan a bira prostituta na Egipto. Nan a duna nan mes komo prostituta den nan hubentut. Den e tera ei nan bus a wrdu karisi i nan pechunan birgen a wrdu pri m. EZK 23:4 E may tabata yama Ahola, i su ruman muh tabata yama Aholiba. Nan a bira di Mi, i nan a duna lus na yu hmbernan i yu muhnan. I pa loke ta nan nmber: Samari a ta Ahola, i Jerusalm ta Aholiba. EZK 23:5 "Ahola a komet prostitushon, mientras ku e tabata di Mi; i e tabata loko-loko tras di su amantenan, tras di e asiriona n, su bisianan, EZK 23:6 kendenan tabata bist na prpura, gobernantenan i ofisialnan , nan tur hobennan deseabel, hmbernan ku tabata kore riba kabai. EZK 23:7 I el a duna su mes komo prostituta na nan, na tur esnan ku tabata e hmbernan di mas mih d i Asiria; i ku tur esnan ku e tabata loko-loko nan tras, ku tur nan dolonan el a kontamin su mes. EZK 23:8 E no a bandon su prostitushon ku el a kumins kun for di te mpu di Egipto; pasobra den su hubentut hmbernan tabata drumi kun, i nan tabata pri mi su pechunan birgen i drama nan pashon riba dj. EZK 23:9 "Pesei Mi a entregu' de n man di su amantenan, den man di e asirionan ku e tabata loko-loko nan tras. EZ K 23:10 Nan a kit' sun; nan a kohe su yu hmbernan i su yu muhnan bai kun, ma e mes na n a mata ku spada. Asina el a bira un refran entre muhnan, i nan a ehekut huisio k ontra dj. EZK 23:11 "Awor su ruman muh Aholiba a mira esaki; sinembargo, den su pa shon e tabata mas korump ku su ruman muh, i su prostitushon a bira pi ku e prostitu shon di su ruman muh. EZK 23:12 E tabata loko-loko tras di e asirionan, gobernant enan i ofisialnan, su bisianan masha luhoso bist, hmbernan riba kabai, nan tur hobe nnan deseabel. EZK 23:13 I Mi a mira ku el a kontamin su mes; nan tur dos a kohe e mesun kaminda. EZK 23:14 "S, el a oument su prostitushon. I el a mira hmbernan pi nt riba muraya, figuranan di kaldeonan, pint kol kr, EZK 23:15 ku faha mar na hep i k tlban di hopi kol mar na kabes; nan tur tabata parse ofisialnan, manera e hmbernan di Babilonia na Kaldea, e tera di nan nasementu. EZK 23:16 Ora ku el a mira nan, el a bira loko-loko nan tras i a manda mensaheronan serka nan na Kaldea. EZK 23 :17 I e hmbernan di Babilonia a bin serka dj den e kama di amor, i ku nan pashon n an a kontamin'. I despues ku el a wrdu kontamin dor di nan, el a desgust di nan. EZK 23:18 I el a praktik su prostitushon pblikamente i a ekspon su sun; e ora ei Mi a d esgust di dj, meskos ku Mi a desgust di su ruman muh. EZK 23:19 Sinembargo, el a mul tiplik su prostitushon, krdando e dianan di su hubentut, tempu ku e tabata prostit uta na tera di Egipto. EZK 23:20 I e tabata loko-loko tras di su amantenan, kend e nan rganonan genital tabata manera di buriku, i kende nan fluho tabata manera f luho di kabai. EZK 23:21 Asina bo tabata anhel na e luhuria di bo hubentut, tempu ku e egipsionan tabata primi bo pechunan, e pechunan di bo hubentut. EZK 23:22 "Pesei, O Aholiba, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, lo Mi hasi bo amantenan lanta kontra bo, esnan ku bo a bira lomba p', i lo Mi trese nan kontra bo for di tur ba nda: EZK 23:23 esnan di Babilonia i tur e kaldeonan, Pekod, Soa i Koa, i tur e a sirionan huntu ku nan; hobennan deseabel, gobernantenan i ofisialnan, nan tur ko mandantenan i hmbernan di fama, nan tur riba kabai. EZK 23:24 I nan lo bin kontra bo ku arma, garoshi i wagen, i ku un multitut di hende. Nan lo tuma posishon ko ntra bo for di tur banda, ku eskudo grandi i chikitu i ku hlm. I lo Mi entregbo de n nan man, i nan lo huzgabo segun nan kustumbernan. EZK 23:25 Lo Mi lanta Mi yal ursheit kontra bo, pa nan trata ku bo ku furia. Nan lo kita bo nanishi i bo orea nan af; i bo sobrebibientenan lo kai pa medio di spada. Nan lo bai ku bo yu hmbern an i ku bo yu muhnan, i bo sobrebibientenan lo wrdu destru pa medio di kandela. EZK 23:26 Tambe nan lo kita bo paanan for di bo kurpa i bai ku bo bunita hoyanan. EZ K 23:27 Asina lo Mi pone un fin na bo luhuria i bo prostitushon tres for di tera di Egipto, asina ku lo bo no hisa wowo wak nan ni krda Egipto mas.' EZK 23:28 "Pa sobra asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, lo Mi entregbo den man di esnan ku bo ta odi a, den man di esnan ku bo a bira lomba p'. EZK 23:29 I nan lo trata ku bo ku odio i kohe tur bo propiedat. Nan lo lagabo sin nada bist, tur sun, i e brguensa di bo prostitushon lo keda bisto, tantu bo luhuria komo bo prostitushon. EZK 23:30 E k osnan aki nan lo hasi ku bo, pasobra bo tabata loko-loko tras di e nashonnan, pa sobra bo a kontamin bo

mes ku nan dolonan. EZK 23:31 Bo a kana den e kaminda di bo ruman muh; pesei lo Mi entreg su kopa den bo man.' EZK 23:32 "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Lo bo bebe e kop a di bo ruman muh, un kopa hundu i hanchu. Nan lo haribo i hasi bofon di bo, paso bra e ta yen te na rant. EZK 23:33 Lo bo ta yen di buracheria i tristesa, e kopa di horor i desolashon, e kopa di bo ruman muh Samaria. EZK 23:34 I lo bo beb' te na e delaster gota; e ora ei lo bo kou su pida-pidanan i ranka bo pechunan kit'a f; pasobra Ami a papia,' Seor DIOS ta deklar. EZK 23:35 "Pesei, asina Seor DIOS ta b isa: 'Pasobra bo a lubidMi i a tiraMi tras di bo lomba, awor karga e kastigu di b o luhuria i bo prostitushon.'" EZK 23:36 Ademas SEOR a bisami: "Yu di hende, bo k ier huzga Ahola i Aholiba? Hasi nan rekonos nan abominashonnan anto. EZK 23:37 Pa sobra nan a komet adulterio i tin sanger na nan man. Asina nan a komet adulterio k u nan dolonan i asta nan yu hmbernan, ku nan a haa pa Mi, nan a laga pasa dor di ka ndela komo kuminda pa nan dolonan. EZK 23:38 Ademas, esaki tambe nan a hasi ku Mi : nan a kontamin Mi santuario riba e mesun dia i a profan Mi sabatnan. EZK 23:39 P asobra ora nan a mata nan yunan komo sakrifisio pa nan dolonan, nan a drenta den Mi santuario riba e mesun dia i a profan'; asina nan a hasi den Mi kas. EZK 23:40 "Ademas, nan asta a manda un mensahero buska hmbernan ku a bin for di leu; i ata , nan a bin tambe i bo a baa bo kurpa pa nan, a pinta bo wowo i a drna bo kurpa ku hoya. EZK 23:41 I bo a sinta riba un sof luhoso, ku un mesa drech dilanti di dj, r iba kual bo a pone Mi sensia i Mi zeta. EZK 23:42 "E boroto di un multitut ku no tin kuenta ku nada tabata rnt di dj. Burachnan a wrdu tres for di den desierto, hunt u ku hmbernan masha bulgar. I nan a pone armbant na man di e muhnan i korona bunit a riba nan kabes. EZK 23:43 E ora ei Mi a bisa di esun ku adulterio a kaba kun: ' Nan lo komet adulterio kun, awor ku e t'asina?' EZK 23:44 Tg nan a drumi kun manera ta drumi ku prostituta. Asina nan a drumi ku Ahola i Aholiba, e muhnan sin brguens a. EZK 23:45 Ma hmbernan hustu lo huzga nan, meskos ku ta huzga muhnan adltera i me skos ku ta huzga muhnan ku ta drama sanger, pasobra nan ta muhnan adltera i tin san ger na nan man. EZK 23:46 "Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: 'Trese un multitut ko ntra nan i entreg nan na teror i plnder. EZK 23:47 I e multitut lo bati nan ku pie dra i ku nan spada nan lo kaba ku nan. Nan lo mata nan yu hmbernan i nan yu muhnan i lo sende nan kasnan na kandela. EZK 23:48 'Asina ei lo Mi pone un fin na luhu ria den e tera, pa tur muh wrdu spirt i no komet luhuria mas manera boso a hasi. EZK 23:49 Boso lo sufri e kastigu di boso luhuria, i boso lo karga e konsekuensia di boso idolatria. Asina boso lo sa ku Ami ta Seor DIOS.'" EZK 24:1 I e palabra di SEOR a yega na mi den e di nuebe aa, den e di dies luna, riba e di dies dia di e l una, bisando: EZK 24:2 "Yu di hende, skirbi fecha di e dia aki, hasi awe mes. Pas obra awe mes rei di Babilonia a rondon Jerusalm. EZK 24:3 I konta e kas rebelde ak i un parbola, i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Pone e wea na kandela; pon' i basha awa den dj; EZK 24:4 pone e pida-pidanan den dj, tur e pida-pidanan di mas m ih, e pia i e skouder; yen' ku e wesunan di mas mih. EZK 24:5 Skohe esnan di mas mi h di e karnnan, i yena palu bou di e wea. Lagu' hereb bon hereb. Hereb e wesunan tamb den dj." EZK 24:6 Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Ai di e stat dramad di sanger, ai di e wea ku tin frustu den dj i ku su frustu no a kita for di dj! Saka e pidapidanan af, un pa un, sin tira lt riba nan. EZK 24:7 "Pasobra su sanger ta den dj m es; el a bash' riba un baranka pelon; e no a bash' riba suela kaminda stf por tap'. EZK 24:8 Pa esei hasi furia lanta pa tuma vengansa, Mi a pone su sanger riba un baranka pelon, pa e no wrdu tap." EZK 24:9 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Ai di e stat dramad di sanger! Ami tambe lo hasi e monton grandi. EZK 24:10 Pone palu na monton, i pegu' na kandela, hereb e karni bon, pone e spesereinan aserka, i laga e wesunan kima. EZK 24:11 Despues pone e wea bash riba e karbon, te ora ku e bira kayente i su brns keda lombra, te ora ku e keda limpi di su impuresa i tur su fr ustu kima. EZK 24:12 Ta prnada Mi a kansa Mi kurpa, su lag diki di frustu no a ki ta for di dj; laga su frustu keda den e kandela!

EZK 24:13 "Den bo impuresa tin luhuria. Pasobra Mi a limpiabo, i tg bo no ta limp i, lo bo no wrdu limpi di bo impuresa mas, te ora Mi kaba di drama Mi furia riba b o. EZK 24:14 "Ami, SEOR, a papia. E ta bin i lo Mi hasi. Lo Mi no hal'atras. Lo Mi no tene duele, ni lo Mi no repent tampoko. Di akurdo ku bo kondukta i di akurdo ku bo echonan lo Mi huzgabo," Seor DIOS ta deklar.'" EZK 24:15 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 24:16 "Yu di hende, mira, Mi ta bai kita for di bo e de seo di bo wowo, ku un solo sla. Sinembargo, lo bo no lament, ni yora, ni bo wowo lo no yena ku awa. EZK 24:17 Keha na silensio; no tene rou pa e morto. Mara bo tl ban i bisti bo sapatu na bo pia, no tapa bo mustashi ni kome pan di hende na rou ." EZK 24:18 Awor mainta mi a papia ku e hendenan, i anochi mi esposa a muri. Su manis mi a hasi manera mi a wrdu orden. EZK 24:19 E ora ei e hendenan a puntrami: "Bo no kier konta nos kiko e kosnan aki ku bo ta hasi ta nifik pa nos?" EZK 24:20 Asina mi a kontest nan: "E palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 24:21 'Bisa e kas di Israel: "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, Mi ta bai profan Mi santuario, e orguyo di boso poder, e deseo di boso wowo i e delisia di boso alma. I boso yu hmbernan i yu muhnan ku boso a lag'atras lo kai pa medio di spada. EZK 24:22 I bo so lo hasi manera ami a hasi; boso lo no tapa boso mustashi, ni kome pan di hend e na rou. EZK 24:23 Boso tlban lo keda riba boso kabes i boso sapatu na boso pia. Boso lo no tene rou ni yora, ma boso lo para kaba pa motibu di boso inikidat, i boso lo keha ku otro. EZK 24:24 Asina Ezekiel lo ta un seal pa boso. Di akurdo ku tur loke el a hasi, boso lo hasi. Ora esaki sosod, boso lo sa ku Ami ta Seor DIOS .'" EZK 24:25 'I abo, yu di hende, lo no t'asina ku riba e dia ku Mi kita nan fo rtalesa, e goso di nan gloria, e delisia di nan wowo i e anhelo di nan kurason, nan yu hmbernan i nan yu muhnan, EZK 24:26 ku esun ku skapa riba e dia ei lo bin t rese e notisia pa bo tende? EZK 24:27 Riba e dia ei bo boka lo wrdu habr pa esun k u a skapa; lo bo papia i lo bo no ta mudo mas. Asina lo bo ta un seal pa nan, i n an lo sa ku Ami ta SEOR.'" EZK 25:1 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 25:2 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di e yu hmbernan di Amon, i profet is kontra nan, EZK 25:3 i bisa e yu hmbernan di Amon: 'Skucha e palabra di Seor DIO S! Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra bo a bisa: 'Ah!' kontra Mi santuario tempu ku el a wrdu profan, kontra tera di Israel tempu ku el a keda desol, i kontra kas di Juda tempu ku nan a wrdu hib den eksilio, EZK 25:4 pesei, mira, Mi ta bai entregbo na e pueblonan di oriente komo erensia. Nan lo kampa meimei di bo i nan lo arma nan tntnan meimei di bo. Nan lo kome bo frutanan i bebe bo lechi. EZK 25:5 Lo Mi hasi Raba bira un sabana pa kamel i Amon un lug pa tou di karn soseg. E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR." EZK 25:6 Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra bo a ba ti man i a bati pia abou i a gosa ku tur malisia di bo kurason kontra tera di Is rael, EZK 25:7 pesei, mira, Mi a saka Mi man kontra bo i lo Mi entregbo na e nash onnan komo botn. Lo Mi krtabo kita for di meimei di e pueblonan i hasibo peres for di meimei di e teranan. Lo Mi destrubo. Asina lo bo sa ku Ami ta SEOR." EZK 25:8 ' Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra Moab i Seir ta bisa: 'Ata, kas di Juda ta mesko s ku tur e nashonnan,' EZK 25:9 pesei, mira, Mi ta bai kita e statnan ku ta keda na e subida di Moab, e statnan ku ta keda na su fronteranan: Bt-jesimot, Baal-me on i Kiriataim, e gloria di e tera, EZK 25:10 i lo Mi duna Moab, huntu ku e yu hm bernan di Amon, na e pueblonan di oriente komo erensia, asina ku e nashonnan lo no krda e yu hmbernan di Amon mas. EZK 25:11 Asina lo Mi ehekut huisio riba Moab, i nan lo sa ku Ami ta SEOR." EZK 25:12 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra Edm a aktu a kontra kas di Juda dor di tuma vengansa, i a bira masha kulpabel, i a tuma ven gansa riba nan," EZK 25:13 pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Ami tambe lo saka Mi man kontra Edm i krta hende i bestia kita for di riba dj; lo Mi lagu' keda desol! For di Teman te na Dedan nan lo kai pa medio di spada. EZK 25:14 Lo Mi pone Mi veng ansa kontra Edm den man di Mi pueblo Israel. Pesei nan lo trata ku Edm segun Mi ra bia i segun Mi furia. Asina nan lo konos Mi vengansa," Seor DIOS ta deklar. EZK 25: 15 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra e filisteonan a aktua ku vengansa i a tuma vengansa ku menospresio

den nan kurason, pa destru ku enemistat perpetuo," EZK 25:16 pesei, asina Seor DIO S ta bisa: "Mira, Mi ta bai saka Mi man kontra e filisteonan, i lo Mi krta e sere teonan kit'af, i destru e restante ku ta keda na kosta di laman. EZK 25:17 Lo Mi e hekut vengansa grandi kontra nan ku reprendementunan furioso. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi venga Mi mes riba nan."'" EZK 26:1 Awor a sosod den e di di esun aa, riba e prom dia di e luna, ku e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 26:2 "Yu di hende, pasobra Tiro a bisa tokante di Jerusalm: 'Ah, e porta di e pue blonan a kibra; el a habri pa mi. Awor ku e ta na ruina, ami lo prosper,' EZK 26: 3 pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, Mi ta kontra bo, O Tiro, i lo Mi trese h opi nashon kontra bo, manera laman ta hasi su olanan bai laira. EZK 26:4 Nan lo destru e murayanan di Tiro i basha su torennan abou. Tambe lo Mi raspa kita asta su stf for di dj i hasi manera un baranka pelon. EZK 26:5 E lo bira un lug pa habri reda riba dj meimei di laman, pasobra Ami a papia,' Seor DIOS ta deklar, 'i e lo bi ra botn pa e nashonnan. EZK 26:6 I su yu muhnan den e sabananan lo wrdu mat ku spada , i nan lo sa ku Ami ta SEOR.'" EZK 26:7 Pasobra, asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, for di nrt lo Mi trese Nabukodonosor, rei di Babilonia, rei di reinan, kontra Tir o, ku kabai, garoshi i korednan di kabai i un gran ehrsito. EZK 26:8 Ku spada e lo mata bo yu muhnan ku ta den e sabananan; e lo traha muraya-di-atake kontra bo, l anta baluarte kontra bo i hisa un eskudo grandi kontra bo. EZK 26:9 Kontra bo mu rayanan e lo dirig e glpinan di su baranan-pa-kibra-muraya, i ku su hachanan e lo kibra bo torennan bash'abou. EZK 26:10 Pa motibu di e multitut di su kabainan, e stf ku nan lanta lo tapabo. Bo murayanan lo tembla di e boroto di e korednan di k abai, wilnan i garoshinan, ora ku e drenta bo portanan, manera hmbernan ta drenta un stat ku su murayanan a wrdu kibr. EZK 26:11 Ku huf di su kabainan e lo trapa t ur bo kayanan. E lo mata bo pueblo ku spada, i bo pilarnan fuerte lo kai abou. E ZK 26:12 Tambe nan lo hrta bo rikesanan i plnder bo merkansia; nan lo kibra bo mur ayanan bash'abou i destru bo kasnan luhoso i tira bo piedranan, bo balkinan i bo sushedat den laman. EZK 26:13 Asina lo Mi pone un fin na e zonidu di bo kantikan an, i e zonidu di bo arpanan lo no wrdu tend mas. EZK 26:14 Lo Mi hasibo un barank a pelon, i lo bo bira un lug pa habri reda riba dj. Nunka mas lo bo no wrdu rekonst ru, pasobra Ami, SEOR, a papia," Seor DIOS ta deklar. EZK 26:15 Asina Seor DIOS ta bi sa Tiro: "No t'asina ku e teranan na kosta lo tembla pa motibu di e zonidu di bo kada, ora ku esnan herid keha, ora ku e matansa tuma lug meimei di bo? EZK 26:16 E ora ei tur e prensnan di laman lo baha for di nan trono, kita nan mantel i pone nan paanan brd un banda. Nan lo bisti nan mes ku temblamentu; i nan lo sinta abou na suela i tembla konstantemente, tur babuk pa bo motibu. EZK 26:17 I nan lo lant a un lamentashon tokante di bo i lo bisabo: 'Mira kon bo a peres, O stat konos, po bl pa hende di laman! Bo tabata poderoso riba laman, abo i bo habitantenan; bo a pone bo teror riba tur su habitantenan! EZK 26:18 Awor e teranan na kosta lo tem bla riba e dia di bo kada; s, e teranan na kosta, ku ta keda kantu di laman, lo ke da teroris pa kousa di bo fin.'" EZK 26:19 Pasobra, asina Seor DIOS ta bisa: "Ora Mi hasibo un stat desol, manera e statnan ku no ta habit, ora Mi trese e profundid at di laman riba bo i e awanan grandi tapabo, EZK 26:20 e ora ei lo Mi hasibo ba ha huntu ku esnan ku ta baha den pos, serka e hendenan di prom aya. Lo Mi hasibo biba den e partinan mas abou di tera, manera e lugnan antiguo desol, huntu ku esna n ku ta baha den pos, asina ku lo bo no ta habit mas. Ma lo Mi pone gloria den e tera di e bibunan. EZK 26:21 Lo Mi trese teror riba bo i lo bo no t'ei mas. Mask e hende buskabo, lo bo no wrdu ha nunka mas," Seor DIOS ta deklar. EZK 27:1 Ademas, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 27:2 "Awor abo, yu di hende, lanta un lamentashon pa Tiro. EZK 27:3 Bisa Tiro, situ na porta di laman, e lug di hasi ne goshi pa pueblonan di hopi tera na kosta: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "O Tiro, bo a bisa: 'Mi ta perfekto den bunitesa.' EZK 27:4 Bo fronteranan ta den kurason di lamannan; esnan ku a konstrubo a perfekshon bo bunitesa. EZK 27:5 Nan a traha bo b arkunan ku palu di pino for di Senir; nan a kohe un palu di seda di Lbano pa trah a master pa

bo. EZK 27:6 Di palu di eik for di Basan nan a traha bo remanan; bo dk di palu di pino, for di e teranan na kosta di Kitim, nan a fura ku ivor. EZK 27:7 Bo bela tabata di Egipto, trah di lino fini brd, asina ku esaki a bira bo marka distingu; bl ou i prpura for di e teranan na kosta di Elisa tabata e lona ku a tapabo. EZK 27: 8 E habitantenan di Sidon i Arvad tabata bo remadnan; bo hmbernan sab, O Tiro, taba ta na bordo; nan tabata bo pilotonan. EZK 27:9 E ansianonan di Gebal i su hmberna n sab tabata huntu ku bo pa klafati bo nachinan; tur barku di laman i nan matrosna n tabata huntu ku bo pa hasi negoshi ku bo. EZK 27:10 "Hmbernan di Persia, Lut i Put tabata sirbi den bo ehrsito komo bo hmbernan di guera. Nan a kolog eskudo i hlm den bo; nan a dunabo bo splendor. EZK 27:11 E yunan di Arvad i bo ehrsito tabata tur rnt riba bo murayanan. I e gamadeonan tabata den bo torennan. Nan a kolog nan eskudo tur rnt na bo murayanan; nan a perfekshon bo bunitesa. EZK 27:12 "Tarsis ta bata bo kliente pa motibu di e abundansia di tur sorto di rikesa; ku plata, heru , ten i chumbu nan a paga pa bo produktonan. EZK 27:13 "Javan, Tubal i Mesek tab ata negosh ku bo; ku bida di hende i artkulonan di brns nan tabata paga pa bo merka nsia. EZK 27:14 "Esnan di Bt-togarma a kambia kabai i kabai di guera i mula pa bo produktonan. EZK 27:15 "E yunan di Dedan tabata negosh ku bo. Hopi tera na kosta tabata bo merkado. Nan tabata trese ivor i bano komo pago pa bo. EZK 27:16 "Siri a tabata bo kliente pa motibu di e abundansia di bo produktonan; nan tabata paga pa bo merkansia ku esmeralda, prpura, paa brd, lino fini, koral i rub. EZK 27:17 "Ju da i tera di Israel tabata negosh ku bo. Ku trigo di Minit i Panag, i miel, zeta i balsem nan tabata paga pa bo merkansia. EZK 27:18 "Damasko tabata bo kliente p a motibu di e abundansia di bo produktonan, pa motibu di e abundansia di tur sor to di rikesa, pa motibu di e bia di Helbon i lana blanku. EZK 27:19 "Dan i Javan tabata paga pa bo merkansia for di Uzal. Tabatin heru labr, palu di akasia i kaa d ushi entre bo merkansia. EZK 27:20 "Dedan tabata bendebo paa bunita pa siya di ka bai. EZK 27:21 "Arabia i tur e prensnan di Kedar tabata bo kliente. Nan tabata n egosh ku bo ku lamchi, karn chubatu i kabritu chubatu. Ku esakinan nan tabata nego sh ku bo. EZK 27:22 "E komersiantenan di Saba i Rama tabata hasi negoshi ku bo. N an tabata paga pa bo produktonan ku e mih di tur sorto di speserei, ku tur sorto di piedra presioso i ku oro. EZK 27:23 "Haran, Kane, Edn, e komersiantenan di Sab a, Asiria i Kilmad tabata negosh ku bo. EZK 27:24 Nan tabata negosh ku bo ku bistna n presioso, ku tela kol blou i brd, tapeit di hopi kol, kordon bon lor den otro; ku e sakinan nan tabata negosh ku bo. EZK 27:25 "E barkunan di Tarsis tabata karga bo merkansia. I bo tabata yen i masha glorioso den kurason di e lamannan. EZK 27:26 Bo remadnan a hibabo den awanan grandi; bientu di pariba a kibrabo den kurason d i e lamannan. EZK 27:27 Bo rikesa, bo produktonan, bo merkansia, bo matrosnan i bo pilotonan, bo klafatiadnan, bo komersiantenan, i tur bo hmbernan di guera ku ta den bo, i henter bo tripulashon, lo senk den kurason di e lamannan, riba e dia di bo kada. EZK 27:28 Na zonidu di e sklamashon di bo pilotonan e sabananan lo sa kud. EZK 27:29 I tur esnan ku tabata hala rema, e matrosnan i tur e pilotonan di laman lo bandon nan barku; nan lo baha na tera. EZK 27:30 I nan lo halsa nan bos i yorabo, nan lo yora amrgamente. Nan lo basha stf riba nan kabes, nan lo lora abo u den shinishi. EZK 27:31 Tambe nan lo feita nan kabes pa bo motibu i faha nan m es ku paa di saku; nan lo yorabo ku angustia di nan alma-- ku lamentashon amargo. EZK 27:32 I den nan klamor nan lo kumins un lamentashon pa bo i lament ofer di bo : 'Ken ta manera Tiro, manera esun ku ta ketu meimei di laman? EZK 27:33 Tempu k u bo produktonan a wrdu mand via laman, bo tabata satisfas hopi pueblo; ku e abunda nsia di bo rikesa i ku bo merkansia bo tabata hasi e reinan di tera bira riku.

EZK 27:34 Awor ku bo ta kibr dor di e lamannan den e profundidatnan di e awanan, bo merkansia i henter bo tripulashon a senk huntu ku bo. EZK 27:35 Tur habitante di e teranan na kosta ta keda tur babuk pa bo motibu, i nan reinan ta morto span t; nan kara ta tur tros di miedu. EZK 27:36 E komersiantenan entre e pueblonan ta flit bo; bo a bira un horor, i lo bo no t'ei mas.'"'" EZK 28:1 Atrobe e palabra d i SEOR a yega na mi, bisando: EZK 28:2 "Yu di hende, bisa e prens di Tiro: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra bo kurason ta hals i bo a bisa: 'Ami ta un dios; mi t a sinta riba e asiento di diosnan, den kurason di e lamannan'; ma ta hende bo ta i no Dios, ounke bo ta pensa ku bo ta mes sab ku Dios-EZK 28:3 mira, bo ta mas s ab ku Daniel; no tin sekreto skond pa bo. EZK 28:4 Ku bo sabiduria i bo komprendem entu bo a akumul rikesa pa bo mes; bo a akumul oro i plata pa bo lugnan-di-warda-te soro. EZK 28:5 Ku bo gran sabiduria den hasimentu di negoshi bo a oument bo rikes a, i pa motibu di bo rikesa bo kurason a bira orguyoso. EZK 28:6 "Pesei, asina S eor DIOS ta bisa: 'Pasobra bo a hasi bo kurason manera e kurason di Dios, EZK 28: 7 pesei anto, lo Mi trese stranheronan kontra bo, esnan di mas kruel di e nashon nan. Nan lo saka nan spada kontra e bunitesa di bo sabiduria i profan bo splendor . EZK 28:8 "Nan lo hasibo baha den pos, i lo bo muri, manera esnan ku a wrdu mat d en kurason di e lamannan. EZK 28:9 'Ainda bo ta bisa den presensia di esun ku ta matabo: Ami ta un dios?" Bo ta hende i no Dios, den man di esnan ku ta heridbo. EZK 28:10 Lo bo muri manera esnan insirkumsid na man di stranheronan, pasobra Ami a papia,' Seor DIOS ta deklar."'" EZK 28:11 Atrobe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 28:12 "Yu di hende, lanta un lamentashon pa rei di Tiro i bis': 'As ina Seor DIOS ta bisa: "Bo tabatin e seyo di perfekshon, yen di sabiduria i perfe kto den bunitesa. EZK 28:13 Bo tabata na Edn, e hfi di Dios; bo tabata drn ku tur so rto di piedra presioso: rub, topasio i djamanta, berilo, neks i yaspe, safiro, tur kesa i esmeralda; i e obra di arte di bo monturanan i bo skarnirnan tabata di or o. Riba e dia ku bo a wrdu kre, nan a wrdu prepar. EZK 28:14 Bo tabata ung komo e ker ubin wardad, i Ami a ponebo einan. Bo tabata riba e seru santu di Dios; bo tabata kana meimei di e piedranan di kandela. EZK 28:15 Bo tabata perfekto den bo kami ndanan for di e dia ku bo a wrdu kre, te na e momento ku inhustisia a wrdu ha den bo. EZK 28:16 Pa motibu di bo negoshamentu ekstenso bo a yena ku violensia, i bo a peka. Pesei Mi a tirabo for di e seru di Dios komo algu profano, i Mi a destrubo, O kerubin wardad, for di meimei di e piedranan di kandela. EZK 28:17 Bo kurason a bira orguyoso pa motibu di bo bunitesa; bo a korump bo sabiduria pa motibu di b o splendor. Mi a bentabo abou na suela; Mi a ponebo dilanti di reinan, pa nan mi rabo. EZK 28:18 Ku e multitut di bo inikidatnan, den e inhustisia di bo negosham entu, bo a profan bo santuarionan. Pesei Mi a laga kandela sali for di bo; esaki a kaba ku bo, i Mi a hasibo bira shinishi riba tera den bista di tur esnan ku ta mirabo. EZK 28:19 Tur ku konosbo entre e nashonnan ta keda tur babuk pa bo motibu ; bo a bira un horor, i lo bo no t'ei mas."'" EZK 28:20 I e palabra di SEOR a yeg a na mi, bisando: EZK 28:21 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di Sidon, p rofetis kontra dj i bisa: EZK 28:22 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra b o, O Sidon, i den bo lo Mi wrdu glorifik. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi ehekut huisio den dj i manifest Mi santidat den dj. EZK 28:23 Pasobra lo Mi manda ps t riba dj i sanger den su kayanan. Esnan herid lo kai den dj pa medio di e spada ku ta kontra dj na tur banda; e ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR." EZK 28:24 "I pa e kas di Israel lo no tin kadushi mas ku ta hinka, ni mata di sumpia ku ta hasi dol, entre tur e hendenan rnt di nan ku ta despresi nan; e ora ei nan lo sa ku Ami ta Seor DIOS." EZK 28:25 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Ora Mi rekoh e kas di Israel for d i e nashonnan, meimei di kendenan nan ta plam, i Mi santifik Mi mes den nan den bi sta di e nashonnan, e ora ei nan lo biba den nan tera ku Mi a duna Mi sirbid Jakb. EZK 28:26 Aya nan lo biba trankil; i nan lo traha kas, planta kunuku di wendrif i biba trankil, dia Mi ehekut huisio kontra tur esnan rnt di nan ku ta despresi nan . E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR nan Dios."'"

EZK 29:1 Den e di dies aa, den e di dies luna, riba e di diesdos dia di e luna, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 29:2 "Yu di hende, bira bo kara kontr a Farao, rei di Egipto, i profetis kontra dj i kontra henter Egipto. EZK 29:3 Papi a i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra bo, Farao, rei di Egipto, e mnster grandi ku ta drumi meimei di su riunan, kende a bisa: 'Mi Neil ta di mi , i ta ami mes a trah'.' EZK 29:4 I lo Mi pone anzu den bo kakumbein, i lo Mi hasi e pisknan di bo riunan pega na bo skamanan. Lo Mi sakabo for di bo riunan, i tur pisk di bo riunan lo pega na bo skamanan. EZK 29:5 I lo Mi bandonbo den desierto, abo i tur pisk di bo riunan; lo bo kai den e kunuku habr; lo bo no wrdu tres huntu, ni wrdu rekoh. Mi a dunabo komo kuminda na e bestianan di tera i na e parhanan di laira. EZK 29:6 E ora ei tur habitante di Egipto lo sa ku Ami ta SEOR. "Nan taba ta un bara di richi pa e kas di Israel. EZK 29:7 Ora nan a kohebo ku man, bo a k ibra i a habri tur nan skouder; i ora nan a ln riba bo, bo a kibra i a pone nan h ep tembla." EZK 29:8 'Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, lo Mi trese un spada kontra bo i krta tantu hende komo bestia kita for di bo. EZK 29:9 I tera di Egip to lo bira un desolashon i un ruina. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR. "Pasobra bo a bisa: 'Neil ta di mi, i ta ami a trah',' EZK 29:10 pesei, mira, Mi ta kontra bo i kontra bo riunan, i lo Mi hasi tera di Egipto keda un ruina i un desolasho n kompleto, for di Migdol te na Sevene i te na frontera di Etiopia. EZK 29:11 Pi a di hende lo no pasa den dj, i pata di bestia lo no pasa den dj. Kuarenta aa largu ningun hende lo no biba den dj. EZK 29:12 Asina lo Mi hasi tera di Egipto bira u n desolashon meimei di paisnan desol. I su statnan, meimei di statnan ruin, lo ked a desol pa kuarenta aa. I lo Mi plama e egipsionan entre e nashonnan i benta nan p 'aki p'aya den e paisnan." EZK 29:13 'Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Despues d i kuarenta aa lo Mi rekoh e egipsionan for di e pueblonan kaminda nan a keda plam. EZK 29:14 I lo Mi trese esnan di Egipto, ku ta den koutiverio, bk, i pone nan bol be na tera di Patros, na e tera di nan origen. I einan nan lo forma un reino umi lde. EZK 29:15 E lo ta e reino di mas umilde i nunka mas e lo no halsa su mes ri ba e otro nashonnan. Anto lo Mi hasi nan asina chikitu ku nan lo no gobern e nash onnan mas. EZK 29:16 I nunka mas Egipto lo tin e konfiansa di e kas di Israel, m a e lo hasi nan krda nan inikidat di a akud na dj. E ora ei nan lo sa ku Ami ta Seor DIOS."'" EZK 29:17 Awor den e di bint'i shete aa, den e prom luna, riba e prom dia di e luna, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 29:18 "Yu di hende, Nabu kodonosor, rei di Babilonia, a laga su ehrsito hiba un bataya fuerte kontra Tiro. Tur kabes a keda pelon i tur skouder a keda feil. Ma ni , ni su ehrsito no a haa pa go for di Tiro pa e trabou ku el a hasi kontra esaki." EZK 29:19 Pesei, asina Seo r DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta bai duna tera di Egipto na Nabukodonosor, rei di Ba bilonia. I e lo bai ku tur su rikesa i kohe su botn i plnder ; i esei lo ta e pago pa su ehrsito. EZK 29:20 Mi a dun' tera di Egipto pa e trabou ku el a hasi, pasobr a ta pa Mi nan a hasi," Seor DIOS ta deklar. EZK 29:21 "Riba e dia ei lo Mi hasi un kachu spreit pa e kas di Israel, i lo Mi habri bo boka meimei di nan. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR." EZK 30:1 Atrobe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando : EZK 30:2 "Yu di hende, profetis i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Grita yora i bisa: 'Ai di e dia!' EZK 30:3 Pasobra e dia ta serka, e dia di SEOR ta serka; e l o ta un dia nubl, un tempu di desaster pa e nashonnan. EZK 30:4 I un spada lo bin kontra Egipto; i lo tin angustia na Etiopia ora ku e mortonan kai na Egipto, i nan bai ku su rikesanan, i su fundeshinan keda destru. EZK 30:5 Etiopia, Put, Lut , henter Arabia, Libia, i e pueblo di e tera ku ta lig ku otro, lo kai pa medio d i spada huntu ku nan." EZK 30:6 'Asina SEOR ta bisa: "Di brdat, esnan ku ta sosten Egipto lo kai, i e orguyo di su poder lo baha; for di Migdol te na Sevene nan lo kai ayanan pa medio di spada," Seor DIOS ta deklar. EZK 30:7 "I nan lo keda desol entre e teranan desol, i su statnan lo keda entre e statnan destru. EZK 30:8 I nan lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi sende Egipto na kandela, i tur esnan ku yud' keda de stru. EZK 30:9 "Riba e dia ei mensaheronan lo sali for di Mi den barkunan, pa spa nta Etiopia ku ta sinti su mes asina sigur. I

angustia lo ta riba nan meskos ku riba e dia di Egipto, pasobra, mira, e ta bin! " EZK 30:10 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Tambe lo Mi pone un fin na e multitut di E gipto pa medio di man di Nabukodonosor, rei di Babilonia. EZK 30:11 E ku su pueb lo huntu kun, esnan di mas kruel di e nashonnan, lo wrdu tres pa destru e tera; anto nan lo saka nan spada kontra Egipto i yena e tera ku e mortonan. EZK 30:12 Adem as, lo Mi hasi e kanalnan di Neil seka i bende e tera ku hmbernan malbado. Lo Mi hasi e tera keda desol, i tur loke tin den dj, pa medio di man di stranheronan; Am i, SEOR, a papia." EZK 30:13 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Lo Mi destru e dolonan tambe i pone un fin na e imagennan di Menfis. Anto lo no tin prens mas na tera di Egi pto; i lo Mi pone temor den tera di Egipto. EZK 30:14 I lo Mi hasi Patros keda d esol, sende Zoan na kandela, i ehekut huisio riba Tebas. EZK 30:15 I lo Mi drama M i furia riba Sin, e lug fortifik di Egipto; tambe lo Mi krta e multitut di Tebas ki t'af. EZK 30:16 Lo Mi sende Egipto na kandela. Sin lo trose den agonia; nan lo da l e muraya di Tebas kibra, i diariamente Menfis lo sufri angustia. EZK 30:17 E h obennan di Aven i di Pibeset lo kai pa medio di spada, i e muhnan lo bai den kout iverio. EZK 30:18 I na Tafnes dia lo ta skur, ora Mi kibra e baranan di e yugo d i Egipto. E ora ei e orguyo di su poder lo kaba den dj; un nubia lo tap', i su yu muhnan lo bai den koutiverio. EZK 30:19 Asina lo Mi ehekut huisio riba Egipto, i n an lo sa ku Ami ta SEOR."'" EZK 30:20 I a sosod ku den e di diesun aa, den e prom lu na, riba e di shete dia di e luna, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 3 0:21 "Yu di hende, Mi a kibra brasa di Farao, rei di Egipto; i mira, e brasa no ta fah pa e kura, ni lor den verbant pa ta fuerte pa tene spada. EZK 30:22 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, Mi ta kontra Farao, rei di Egipto, i lo Mi kibra su brasanan, tantu esun fuerte komo esun kibr; i lo Mi hasi e spada kai for di su man. EZK 30:23 Lo Mi plama e egipsionan entre e nashonnan i benta nan p'aki p'a ya den e paisnan. EZK 30:24 Pasobra lo Mi fortales e brasanan di rei di Babilonia i pone Mi spada den su man; anto lo Mi kibra e brasanan di Farao, asina ku e lo keha di dol su dilanti, manera un hmber herid ta keha. EZK 30:25 Asina lo Mi forta les e brasanan di rei di Babilonia, ma e brasanan di Farao lo kai. E ora ei nan l o sa ku Ami ta SEOR, dia Mi pone Mi spada den man di rei di Babilonia i e ekstend esaki kontra tera di Egipto. EZK 30:26 Dia ku Mi plama e egipsionan entre e nash onnan i benta nan p'aki p'aya den e paisnan, nan lo sa ku Ami ta SEOR.'" EZK 31:1 I a sosod ku den e di diesun aa, den e di tres luna, riba e prom dia di e luna, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 31:2 "Yu di hende, bisa Farao, rei di Egipto, i su multitut: 'Ku ken bo por wrdu kompar den bo grandesa? EZK 31:3 Mira, Asiria tabata un palu di seda na Lbano, ku rama bunita, ku ramada di blachi, i ma sha haltu; i su tp tabata pasa e nubianan. EZK 31:4 E awanan tabata hasi krese, i e fuentenan profundo di awa tabata hasi krese bira haltu. Nan riunan tabata pasa kontinuamente tur rnt di e lug kaminda e tabata plant, i tabata manda nan kanalnan pa tur e palunan di mondi. EZK 31:5 Pesei el a krese bira mas haltu ku tur e otr o palunan di mondi. Pa motibu di e abundansia di awa su takinan tabata oument i s u ramanan tabata krese bira largu, segun ku e tabata spreit saka nan. EZK 31:6 T ur parha di shelu tabata traha neishi den su takinan; tur bestia di mondi tabata wrp bou di su ramanan, i tur nashon grandi tabata biba bou di su sombra. EZK 31: 7 Asina e tabata bunita den su grandesa, den e largura di su ramanan, pasobra su raisnan tabata yega te na un abundansia di awa. EZK 31:8 E palunan di seda den e hfi di Dios no por a igual'; e palunan di siprs no tabata di kompar ku su takinan, i e palunan di kastaa no por a igual su ramanan; ningun palu den e hfi di Dios no tabata di kompar kun den su bunitesa. EZK 31:9 Mi a trah' bunita ku e multitut di s u ramanan, i tur e palunan di Edn, ku tabata den e hfi di Dios, tabata yalurs riba dj. EZK 31:10 'Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra e ta asina haltu i el a m anda su tp te meimei di e nubianan, i su kurason ta hals pa motibu di su haltura, EZK 31:11 pesei lo Mi entregu' den man di un poderoso di e nashonnan. Sigur-sigur e lo trata kun. Di akurdo ku su maldat lo Mi kore kun. EZK 31:12 I stranheronan, e kruelnan di e nashonnan, a kap bash'abou i a bai lagu'. Su ramanan a kai riba e serunan i

den tur e vayenan; su takinan a wrdu kibr bent den tur e riunan di e tera. I tur e pueblonan di tera a sali for di su sombra i a bai lagu'. EZK 31:13 Tur parha di s helu lo biba riba su ruina. I tur bestia di mondi lo keda riba su ramanan ku a k ai, EZK 31:14 pa tur e palunan kantu di awa no halsa nan mes pa motibu di nan ha ltura, ni manda nan tp te meimei di e nubianan, pa ningun palu ku haa bon awa no k onfia den su haltura. Pasobra nan tur a wrdu entreg na morto, na e profundidat di tera, entre e yunan di hende, huntu ku esnan ku ta baha den pos." EZK 31:15 'Asi na Seor DIOS ta bisa: "Riba e dia ku el a baha den Seol, Mi a kousa lamentashon. Pa su motibu Mi a tapa e awanan di profundidat i a deten su riunan. I e abundansi a di awa a wrdu deten, i Mi a hasi Lbano lament p'; i tur palu di mondi a marchit pa u motibu. EZK 31:16 Mi a hasi e nashonnan tembla na e zonidu di su kada, dia ku M i a hasi baha den Seol huntu ku esnan ku ta baha den pos. I tur e palunan di Edn k u a haa bon awa, esnan skoh i mas mih di Lbano, a keda konsol den e profundidat di te ra. EZK 31:17 Nan tambe a baha huntu kun den Seol, serka esnan ku a wrdu mat ku spa da; i esnan ku tabata su fortalesa tabata biba bou di su sombra, meimei di e nas honnan. EZK 31:18 "Ku kual di e palunan di Edn bo por igual bo mes den gloria i de n grandesa? Tg lo bo wrdu bash abou huntu ku e palunan di Edn, den e profundidat di tera. Lo bo drumi meimei di esnan insirkumsid, huntu ku esnan mat ku spada. "Asina Farao i henter su multitut ta!"' Seor DIOS ta deklar." EZK 32:1 I a sosod ku den e di diesdos aa, den e di diesdos luna, riba e prom dia di e luna, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 32:2 "Yu di hende, lanta un lamentashon pa Farao, re i di Egipto, i bis': 'Bo a kompar bo mes ku un leon yn di e nashonnan, ma bo ta man era un mnster den e lamannan; bo tabata brota den bo riunan, i ku bo pia bo tabat a hasi e awanan trubel, i a susha e riunan.'" EZK 32:3 Asina Seor DIOS ta bisa: " Awor lo Mi habri Mi reda riba bo huntu ku un multitut di pueblonan, i nan lo hal abo trese ariba den Mi reda. EZK 32:4 I lo Mi lagabo riba tera; lo Mi tirabo den e kunuku habr. I lo Mi hasi tur e parhanan di shelu baha riba bo, i ku bo lo Mi yena barika di e bestianan di henter tera. EZK 32:5 Lo Mi pone bo karni riba e s erunan, i yena e vayenan ku bo restunan. EZK 32:6 Tambe lo Mi hasi e tera papa m uh ku bo sanger, te na e serunan, i e riunan lo ta yen-yen di bo. EZK 32:7 Anto o ra Mi eliminbo, lo Mi tapa e shelunan i hasi nan streanan bira skur; lo Mi tapa s olo ku un nubia, i luna lo no laga su lus resplandes mas. EZK 32:8 Tur e lusnan k u ta briya den e shelunan lo Mi hasi bira skur riba bo, i lo Mi pone skuridat ri ba bo tera," Seor DIOS ta deklar. EZK 32:9 "Tambe lo Mi hasi kurason di hopi puebl o bira intrankil, ora Mi trese bo destrukshon meimei di e nashonnan, na teranan ku nunka bo no a konos. EZK 32:10 Lo Mi hasi hopi pueblo keda babuk pa bo motibu, i nan reinan lo keda morto spant pa bo motibu, ora Mi zwai Mi spada nan dilanti; i nan lo tembla sin fin, kada un pa su mes bida, riba e dia di bo kada." EZK 32:1 1 Pasobra asina Seor DIOS ta bisa: "Spada di rei di Babilonia lo bin riba bo. EZK 32:12 Pa medio di spada di esnan poderoso lo Mi hasi bo multitut kai; nan tur h untu ta esnan di mas kruel di e nashonnan; nan lo kaba ku orguyo di Egipto, i he nter su multitut lo wrdu destru. EZK 32:13 Tambe lo Mi destru tur su bestianan for di kantu di hopi awanan; i pia di hende lo no hasi nan trubel mas, ni huf di bes tia lo no hasi nan trubel mas. EZK 32:14 E ora ei lo Mi hasi nan awanan bira kla , i hasi nan riunan kore manera zeta," Seor DIOS ta deklar. EZK 32:15 "Ora Mi hasi tera di Egipto un desolashon, i e tera keda bash di tur loke tabatin den dj, ora Mi mata tur esnan ku ta biba den dj, e ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 32:16 "Esaki ta un lamentashon i nan lo kant'. E yu muhnan di e nashonnan lo kant'. Pa Eg ipto i pa henter su multitut nan lo kant'," Seor DIOS ta deklar. EZK 32:17 I a soso d ku den e di diesdos aa, riba e di diesinku dia di e luna, e palabra di SEOR a yeg a na mi, bisando: EZK 32:18 "Yu di hende, grita yora pa e multitut di Egipto i t ir' abou den e profundidat di tera, tantu komo e yu muhnan di e nashonnan poderoso , huntu ku esnan ku ta baha den pos: EZK 32:19 'Ken bo ta surpas den bunitesa? Ba ha pa bo wrdu pon huntu ku esnan insirkumsid.' EZK 32:20 Nan lo kai meimei di esnan ku a wrdu mat pa medio di spada. El a keda entreg na spada; ku henter su multitut nan a lastra bai kun.

EZK 32:21 For di meimei di Seol e fuertenan entre e poderosonan lo bisa di dj i d i esnan ku ta yud': 'Nan a baha bai abou; nan ta drumi ketu, esnan insirkumsid, ma t pa medio di spada.' EZK 32:22 "Asiria ta ayanan ku henter su multitut; su grafn an ta rnt di dj. Nan tur a wrdu mat, nan a kai pa medio di spada. EZK 32:23 Nan graf nan ta den e partinan mas aleh di e pos, i su multitut ta rnt di su graf. Nan tur a wrdu mat; nan a kai pa medio di spada--esnan ku a plama teror den e tera di e bi bunan. EZK 32:24 "Elam ta ayanan, i henter su multitut, tur rnt di su graf; nan t ur a wrdu mat, nan a kai pa medio di spada, kendenan a baha bai insirkumsid na e pa rtinan mas abou di tera, kendenan a kousa teror den e tera di e bibunan; i awor nan ta karga nan brguensa huntu ku esnan ku a baha den pos. EZK 32:25 Nan a pone un kama p' meimei di esnan ku a wrdu mat, huntu ku henter su multitut. Su grafnan t a rnt di dj. Nan tur ta insirkumsid, mat pa medio di spada (ounke ku nan a kousa ter or den e tera di e bibunan), i nan a karga nan brguensa huntu ku esnan ku a baha den pos; nan a wrdu pon meimei di esnan ku a wrdu mat. EZK 32:26 "Mesek, Tubal i hen ter nan multitut ta ayanan; nan grafnan ta rnt di nan. Nan tur, insirkumsid, a wrdu mat pa medio di spada, ounke ku nan a kousa teror den e tera di e bibunan. EZK 3 2:27 Tampoko nan no ta drumi huntu ku e hroenan insirkumsid ku a kai, kendenan a b aha den Seol ku nan armanan di guera, i kende nan spadanan a wrdu pon bou di nan k abes. Ma e kastigu pa nan inikidat a keda riba nan wesunan, ounke ku un tempu te ror pa e hroenan aki tabata den e tera di e bibunan. EZK 32:28 "Ma meimei di esna n insirkumsid lo bo wrdu kibr, i lo bo drumi huntu ku esnan ku a wrdu mat pa medio di spada. EZK 32:29 "Edm tambe ta ayanan, su reinan i tur su prensnan, kendenan, ap esar di nan poder, ta pon serka esnan ku a wrdu mat pa medio di spada. Nan lo drumi huntu ku esnan insirkumsid, huntu ku esnan ku ta baha den pos. EZK 32:30 "Ayanan e prensnan di nrt tambe ta, tur di nan, i tur e sidonionan, kendenan a baha ku br guensa, huntu ku esnan ku a wrdu mat, pa motibu di e teror ku nan a kousa pa medio di nan poder. Asina nan ta drumi insirkumsid huntu ku esnan ku a wrdu mat pa medio di spada, i nan ta karga nan brguensa huntu ku esnan ku ta baha den pos. EZK 32: 31 "Esakinan Farao lo mira, i e lo wrdu konsol pa henter su multitut ku a wrdu mat p a medio di spada; s, Farao huntu ku henter su ehrsito," Seor DIOS ta deklar. EZK 32: 32 "Ounke Mi a kousa teror p' den e tera di e bibunan, tg e lo mester drumi meimei di esnan insirkumsid, huntu ku esnan ku a wrdu mat pa medio di spada, s, Farao hunt u ku henter su multitut," Seor DIOS ta deklar. EZK 33:1 I e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 33:2 "Yu di hende, papia ku e yunan di bo pueblo, i bisa nan : 'Si Mi trese spada riba un tera, i e pueblo di e tera skohe un hmber for di mei mei di nan i hasi nan guardia, EZK 33:3 anto e mira e spada ta bin riba e tera, i e supla trmpt i spirta e pueblo, EZK 33:4 e ora ei esun ku tende e zonidu di trmpt i no hasi kaso di e spirtamentu, i un spada bin i bai kun, su sanger lo keda riba s u mes kabes. EZK 33:5 El a tende e zonidu di trmpt, ma no a hasi kaso di e spirtame ntu; su sanger lo keda riba dj mes. Ma si el a hasi kaso di e spirtamentu, e lo a libra su bida. EZK 33:6 Ma si e guardia mira e spada ta bin, i e no supla trmpt, i e pueblo no wrdu spirt, i e spada bin kita un persona for di nan, e lo wrdu kit den su inikidat, ma su sanger lo Mi eksig for di man di e guardia.' EZK 33:7 "Awor pa loke t'abo, yu di hende, Mi a nombrabo komo guardia pa e kas di Israel; asina l o bo tende un mensahe for di Mi boka, i lo bo spirta nan pa Mi. EZK 33:8 Ora Mi b isa e malbado: 'O hmber malbado, lo bo muri sigur,' i abo no papia pa spirta e mal bado pa bira for di su kaminda, e hmber malbado ei lo muri den su inikidat, ma su sanger lo Mi eksig for di bo man. EZK 33:9 Ma si abo, di bo parti, spirta un hmber malbado pa bira for di su kaminda, i e no bira for di su kaminda, e lo muri den su inikidat; ma abo a libra bo bida. EZK 33:10 "Awor pa loke t'abo, yu di hende , bisa e kas di Israel: 'Asina boso a papia, bisando: "Siguramente nos transgres honnan i nos piknan ta riba nos, i nos ta kaba na nada den nan. Kon nos por sobre bib anto?"' EZK 33:11 Bisa nan: 'Manera Mi ta biba!' Seor DIOS ta deklar, 'Mi no ti n plaser den e morto di e malbado, ma mas bien ku e malbado bira for di su kamin da i biba. Bira, bira for di boso mal kamindanan! Pakiko anto boso kier muri, O kas di Israel?' EZK 33:12 "I abo, yu di hende, bisa bo konsiudadanonan: 'Hustisi a di un hende hustu lo no libr' den e dia di su transgreshon, i pa loke ta maldat di e malbado, e lo no trompek pa motibu di esei den e dia ku e bira for di su ma ldat. En kambio, un hmber hustu lo no por biba pa medio di su hustisia den e dia ku e komet pik.' EZK 33:13 Ora Mi bisa e hustu ku e lo biba sigur, i e konfia asin

a tantu den su hustisia ku e ta komet inikidat, ningun

di su echonan hustu lo no wrdu rekrd. Ma pa e inikidat ei ku el a komet, e lo muri. EZK 33:14 Ma ora Mi bisa e malbado: 'Lo bo muri sigur,' i e bira for di su pik i praktik huisio i hustisia, EZK 33:15 si un malbado restitu un garantia, paga bk lok e el a hrta, kana segun e statutonan ku ta sigur bida sin komet inikidat, e lo biba sigur; e lo no muri. EZK 33:16 Ningun di su piknan ku el a komet lo no wrdu rekrd ko ntra dj. El a praktik huisio i hustisia; e lo biba sigur. EZK 33:17 "Tg bo konsiuda danonan ta bisa: 'E kaminda di Seor no ta rekto', mientras ku ta nan mes kaminda no ta rekto. EZK 33:18 Ora ku e hende hustu bira for di su hustisia i komet iniki dat, e lo muri pa esei. EZK 33:19 Ma ora ku e malbado bira for di su maldat i pr aktik huisio i hustisia, e lo biba pa medio di eseinan. EZK 33:20 Tg boso ta bisa: 'E kaminda di Seor no ta rekto.' O kas di Israel, lo Mi huzga kada un di boso, s egun su kamindanan." EZK 33:21 Awor a sosod ku den e di diesdos aa di nos eksilio, riba e di sinku dia di e di dies luna, e refugiadonan for di Jerusalm a bin serk a mi, bisando: "E stat a wrdu konkist." EZK 33:22 Awor e man di SEOR tabata riba mi e anochi prom ku e refugiadonan a bin. I El a habri mi boka; asina ta ku mainta ora nan a bin serka mi, mi boka tabata habr kaba, i mi no tabata mudo mas. EZK 33 :23 Despues e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 33:24 "Yu di hende, esna n ku ta biba den e lugnan ruin aki na tera di Israel ta bisa: 'Abraham tabata n hen de so, tg el a poder di e tera; asina ta ku na nos ku ta hopi, e tera a wrdu dun kom o propiedat.' EZK 33:25 Pesei, bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Boso ta kome karni huntu ku e sanger i ta hisa kara wak boso dolonan mientras ku boso ta drama sanger. Anto boso lo poder di e tera? EZK 33:26 Boso ta depend di boso spada, bos o ta komet abominashonnan, i kada un di boso ta desonr esposa di su prhimo. Anto bo so lo poder di e tera?"' EZK 33:27 "Asina bo mester bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Manera Mi ta biba, siguramente esnan ku ta den e lugnan ruin lo kai pa medi o di spada, i esnan ku ta den kunuku habr lo Mi entreg na e bestianan di mondi pa wrdu devor, anto esnan ku ta den lugnan fortifik i den kuebanan lo muri di pst. EZK 3 3:28 Lo Mi hasi e tera un desolashon i un ruina, i e orguyo di su poder lo yega na su fin. I e serunan di Israel lo keda desol, asina ku ningun hende lo no pasa dor di nan. EZK 33:29 E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi hasi e tera un de solashon i un ruina pa motibu di tur nan abominashonnan ku nan a komet."' EZK 33: 30 "Ma abo, yu di hende, bo konsiudadanonan ku ta papia riba bo banda di e muray anan i na e entradanan di e kasnan, ta papia ku otro, kada un ku su ruman, bisan do: 'Bin awor, i skucha kiko e mensahe ta ku ta bin di SEOR.' EZK 33:31 Nan ta bi n serka bo manera e pueblo ta kustumbr di bin, i nan ta sinta bo dilanti manera M i pueblo, i nan ta tende bo palabranan, ma nan no ta kumpli ku nan. Pasobra ku n an boka nan ta mustra hopi amor, ma nan kurason ta sigui tras di nan ganashi inh ustu. EZK 33:32 I mira, pa nan bo ta manera un kantika sensual, kant dor di un he nde ku tin bunita bos i ku sa di toka instrumnt bon; pasobra nan ta tende bo pala branan, ma no ta pone nan na prktika. EZK 33:33 "Asina ta ku ora esaki sosod--i e lo sosod sigur--e ora ei nan lo sa ku tabatin un profeta meimei di nan." EZK 34:1 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 34:2 "Yu di hende, profeti s kontra e wardadnan di Israel. Profetis i bisa e wardadnan ei: 'Asina Seor DIOS ta b isa: "Ai di e wardadnan di Israel ku ta aliment nan mes! No ta e tou e wardadnan me ster aliment? EZK 34:3 Boso ta kome e vt, i ku e lana boso ta bisti boso mes; boso ta mata e karn grd, ma e tou boso no ta aliment. EZK 34:4 Boso no a fortifik esnan k u ta swak; boso no a kura esnan ku ta malu; boso no a pone verbant pa esnan heri d; boso no a trese bk esnan ku a wrdu plam, ni boso no a buska esnan prd; ma ku dures i krueldat boso a domin nan. EZK 34:5 I nan a keda plam pa falta di un wardad, i n an a bira kuminda pa tur bestia di mondi, i a keda plam. EZK 34:6 Mi tou a kana d wal den tur e serunan i riba tur seru haltu, i Mi tou a keda plam riba henter e s uperfisio di tera; i no tabatin ningun hende pa puntra pa nan ni pa bai buska na n."'" EZK 34:7 Boso anto, wardadnan, tende e palabra di SEOR: EZK 34:8 "Manera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "siguramente, pasobra Mi tou a bira proi, i Mi tou a bira kuminda pa tur e bestianan di mondi pa falta di un wardad, i Mi wardadnan n o a bai buska Mi tou, ma e wardadnan a aliment nan mes i no a aliment Mi tou,

EZK 34:9 boso anto, wardadnan, tende e palabra di SEOR: EZK 34:10 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra e wardadnan i lo Mi eksig Mi karnnan for di nan; i lo Mi no prmit nan aliment karn mas. Asina e wardadnan lo no aliment nan mes mas, ma lo i libra Mi tou for di nan boka, pa nan no ta kuminda mas pa nan."'" EZK 34:11 Pa sobra, asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Ami mes lo puntra pa Mi karnnan i buska nan . EZK 34:12 Manera un wardad ta kuida su tou riba e dia ku e ta meimei di su karnn an plam, asina lo Mi kuida Mi karnnan, i lo Mi libra nan for di tur e lugnan pa und a nan a wrdu plam riba un dia nubl i di skuridat. EZK 34:13 Lo Mi saka nan for di m eimei di e pueblonan, reun nan for di e teranan i trese nan na nan mes tera. Lo M i aliment nan riba e serunan di Israel, banda di e koridanan di awa i den tur e l ugnan habit di e tera. EZK 34:14 Lo Mi aliment nan den un bon lug di yerba brd, i nan lug di kome lo ta riba e serunan haltu di Israel. Aya nan lo drumi den un bon lug di yerba brd, i nan lo kome yerba fresku riba e serunan di Israel. EZK 34:15 Lo Mi aliment Mi tou i lo Mi hiba nan na un lug kaminda nan por soseg," Seor DIOS ta dekl ar. EZK 34:16 "Lo Mi buska esnan ku ta prd, trese bk esnan ku tabata dwal, pone verb ant pa esnan ku ta herid, i fortifik esnan ku ta malu; ma esnan gordo i fuerte lo Mi destru. Eseinan lo Mi aliment ku huisio. EZK 34:17 "I pa loke ta boso, Mi tou, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, lo Mi huzga entre esun karn i e otro, i entre karn chubatu i kabritu chubatu. EZK 34:18 No ta basta ku boso a kome e mih yerba? Boso mester trapa e restu di e yerba tambe ku boso huf? No ta basta ku boso a bebe d i e awa limpi? Boso mester susha e restu tambe ku boso huf? EZK 34:19 I pa loke ta Mi tou, nan mester kome loke boso a trapa ku boso huf i bebe loke boso a sush a ku boso huf?'" EZK 34:20 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa nan: "Mira, Ami, Ami me s, lo huzga entre e karnnan gordo i e karnnan flaku. EZK 34:21 Pasobra boso ta pus ha ku kustia i ku skouder i ku boso kachunan boso ta kacha tur esnan ku ta swak, te ora ku boso a plama nan tur kaminda; EZK 34:22 pesei Ami lo libra Mi tou i n an lo no ta proi mas; anto lo Mi huzga entre esun karn i e otro. EZK 34:23 E ora ei lo Mi pone n wardad riba nan, Mi sirbid David, i e lo aliment nan; e mes lo alime nt nan i lo ta nan wardad. EZK 34:24 I Ami, SEOR, lo ta nan Dios, i Mi sirbid David lo ta prens meimei di nan. Ami, SEOR, a papia. EZK 34:25 "I lo Mi sera un aliansa di pas ku nan i elimin tur bestia salbahe for di e tera, asina ku nan por biba t rankil den desierto i drumi den e mondinan. EZK 34:26 Anto lo Mi hasi nan i e lu gnan rnt di Mi seru un bendishon. I lo Mi hasi ku lo tin yobida na su tempu. Nan l o ta yobidanan di bendishon. EZK 34:27 Tambe e palu di kunuku lo duna su fruta i e tera lo duna su kosecha, i nan lo ta trankil na nan tera. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR, ora ku Mi a kibra e baranan di nan yugo i a libra nan for di man di esnan ku a hasi nan bira esklabu. EZK 34:28 Nan lo no ta proi mas pa e nashon nan, i bestia di mondi lo no devor nan; ma nan lo biba trankil, i ningun hende lo no spanta nan. EZK 34:29 Lo Mi stables pa nan un lug konos pa su plantashon, i nan lo no ta vktima di hamber mas na e tera, i nan lo no tin di soport insulto di e n ashonnan mas. EZK 34:30 E ora ei nan lo sa ku Ami, SEOR nan Dios, ta ku nan, i na n, e kas di Israel, ta Mi pueblo," Seor DIOS ta deklar. EZK 34:31 "I pa loke ta bo so, Mi karnnan, e karnnan di Mi komedera, boso ta hende, i Ami ta boso Dios," Seor DIOS ta deklar. EZK 35:1 Ademas, e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 35:2 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di Seru Seir, i profetis kontra dj, EZK 35:3 i bis': 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra bo, Seru Seir, i lo Mi saka Mi man kontra bo, i hasibo un desolashon i un ruina. EZK 35:4 Lo Mi hasi bo statnan keda un ruina, i lo bo bira un desolashon. E ora ei lo bo sa ku Ami ta SEOR. EZK 35:5 "Komo ku bo tabatin enemistat perpetuo i a entreg e yunan di Israel na poder di spada, tempu di nan kalamidat, tempu di e kastigu final, EZK 35:6 p esei, manera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "lo Mi entregbo na dramamentu di san ger, i dramamentu di sanger lo prsigubo. Komo ku bo no a abores dramamentu di sange r, pesei dramamentu di sanger lo prsigubo. EZK 35:7 I lo Mi hasi Seru Seir un ruin a i un desolashon, i lo Mi krta kita for di dj ken ku bin i ken ku bai. EZK 35:8 A nto lo Mi yena su serunan ku su hendenan ku a wrdu mat; riba bo serunan, den bo va yenan i den tur bo

riunan esnan mat pa medio di spada lo kai. EZK 35:9 Lo Mi hasibo un desolashon pe rpetuo, i bo statnan lo no ta habit mas. E ora ei lo bo sa ku Ami ta SEOR. EZK 35: 10 "Pasobra bo a bisa: 'E dos nashonnan aki i e dos teranan aki lo ta di mi, i n os lo poder di nan,' maske SEOR tabata einan, EZK 35:11 pesei, manera Mi ta biba," Seor DIOS ta deklar, "lo Mi trata ku bo konforme bo rabia i konforme e envidia ku bo a demostr pa motibu di bo odio kontra nan. Asina lo Mi hasi Mi mes konos meime i di nan ora Mi ta huzgabo. EZK 35:12 E ora ei lo bo sa ku Ami, SEOR, a tende tur e blasfemianan ku bo a papia kontra e serunan di Israel, bisando: 'Nan a keda d esol; nan ta dun na nos komo kuminda.' EZK 35:13 I boso a papia ku arogansia kontr a Mi i a multiplik boso palabranan kontra Mi; Mi a tende esaki." EZK 35:14 Asina Seor DIOS ta bisa: "Mientras ku henter tera ta regosih, lo Mi hasibo un desolashon . EZK 35:15 Meskos ku bo a regosih ofer di e erensia di e kas di Israel pasobra e l a keda desol, asina lo Mi hasi ku bo. Lo bo ta un desolashon, O Seru Seir, i he nter Edm, henteramente. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR."' EZK 36:1 "I abo, yu d i hende, profetis pa e serunan di Israel i bisa: 'O serunan di Israel, tende e pa labra di SEOR. EZK 36:2 Asina Seor DIOS ta bisa: "Pasobra e enemigu a bisa di boso : 'Ah! E halturanan etrno a bira nos propiedat,' EZK 36:3 pesei, profetis i bisa: ' Asina Seor DIOS ta bisa: "Ku rason nan a hasi boso keda desol, i for di tur banda nan a trapa boso, pa boso bira propiedat di e restu di e nashonnan, i boso a bir a tpiko di kombersashon i kalumnia di e hendenan."'" EZK 36:4 Pesei, O serunan di Israel, tende e palabra di Seor DIOS. Asina Seor DIOS ta bisa e serunan i e serit unan, e riunan i e vayenan, e ruinanan desol i e statnan bandon, kualnan a bira un proi i un opheto di bofon pa e restu di e nashonnan tur rnt; EZK 36:5 pesei, asi na Seor DIOS ta bisa: "Siguramente, den e kandela di Mi yalursheit Mi a papia kon tra e restu di e nashonnan, i kontra henter Edm, kendenan a kohe Mi tera pa nan m es komo propiedat, ku goso di henter nan kurason i ku profundo despresio, pa sak ' af komo un proi." EZK 36:6 Pesei, profetis tokante di tera di Israel, i bisa e se runan i e seritunan, e riunan i e vayenan: "Asina Seor DIOS ta bisa: 'Mira, Mi a papia den Mi yalursheit i den Mi furia, pasobra boso a wanta e insultonan di e n ashonnan.' EZK 36:7 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: 'Mi a hura ku siguramente e n ashonnan ku ta rnt di boso lo wanta nan mes insultonan. EZK 36:8 'Ma boso, O seru nan di Israel, boso lo produs boso ramanan i karga boso frutanan pa Mi pueblo Isr ael, pasobra nan ta serka di bin. EZK 36:9 Pasobra, mira, Mi ta na boso banda i lo Mi fabores boso, i boso lo wrdu kultiv i sembr. EZK 36:10 Lo Mi multiplik e kantid at di hende riba boso, henter e kas di Israel, henteramente; i e statnan lo keda habit i e lugnan ruin lo wrdu rekonstru. EZK 36:11 Lo Mi multiplik hende i bestia ri a boso; anto nan lo oument i bira fruktfero. Lo Mi hasi hende biba riba boso maner a den pasado i lo Mi trata boso mih ku prom aya. Asina boso lo sa ku Ami ta SEOR. E ZK 36:12 S, lo Mi hasi hende--Mi pueblo Israel--kana riba boso i poder di boso, as ina ku boso lo bira nan erensia i nunka mas laga nan keda sin yu.' EZK 36:13 "As ina Seor DIOS ta bisa: 'Pasobra nan ta bisa boso: "Bo ta devor hende i a laga bo n ashon keda sin yu," EZK 36:14 pesei, lo bo no devor hende mas, ni laga bo nashon keda sin yu mas,' Seor DIOS ta deklar. EZK 36:15 Lo Mi no lagabo tende insulto di e nashonnan mas, ni lo bo no sufri reproche di e pueblonan mas, ni lo bo no hasi bo nashon trompek mas," Seor DIOS ta deklar.'" EZK 36:16 E ora ei e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 36:17 "Yu di hende, tempu ku kas di Israel tabata bi ba den nan mes tera, nan tabata kontamin' ku nan kondukta i nan echonan; den Mi b ista nan kondukta tabata manera e impuresa mensual di un muh. EZK 36:18 Pesei Mi a drama Mi furia riba nan pa motibu di e sanger ku nan a drama riba e tera, paso bra nan a kontamin' ku nan dolonan. EZK 36:19 Tambe Mi a plama nan entre e nashonn an, i nan a keda bent p'aki p'aya den tur e paisnan. Segun nan kondukta i nan ech onan Mi a huzga nan. EZK 36:20 Tempu ku nan a yega na e nashonnan kaminda nan a bai, nan a profan Mi nmber santu, pasobra a wrdu bis di nan: 'Esakinan ta e pueblo d i SEOR; tg nan a sali for di Su tera.' EZK 36:21 Esaki a duel Mi pa Mi nmber santu ku e kas di Israel a profan entre e nashonnan kaminda nan a bai. EZK 36:22 "Pesei , bisa e kas di Israel: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mi no ta bai hasi esaki pa bos o motibu, O kas di Israel, ma pa Mi nmber santu ku boso a profan meimei di e nasho nnan kaminda boso a bai.

EZK 36:23 I lo Mi santifik Mi nmber grandi ku a wrdu profan meimei di e nashonnan, k u boso a profan meimei di nan. E ora ei e nashonnan lo sa ku Ami ta SEOR," Seor DIO S ta deklar, "ora Mi wrdu santifik meimei di boso den nan bista. EZK 36:24 "Pasobra lo Mi saka boso for di e nashonnan, rekoh boso for di tur e teranan i hiba boso na boso mes tera. EZK 36:25 E ora ei lo Mi sprngu awa limpi riba boso, i boso lo ta limpi. Lo Mi limpia boso di tur boso sushedat i di tur boso dolonan. EZK 36:26 Ademas, lo Mi duna boso un kurason nobo i pone un spiritu nobo den boso. Lo Mi kita e kurason di piedra for di boso karni i duna boso un kurason di karni. EZK 36:27 I lo Mi pone Mi Spiritu den boso i hasi boso kana den Mi statutonan, i bos o lo prkur di kumpli ku Mi ordenansanan. EZK 36:28 I boso lo biba den e tera ku Mi a duna boso antepasadonan; asina boso lo ta Mi pueblo, i Ami lo ta boso Dios. E ZK 36:29 Ademas, lo Mi salba boso for di tur boso impuresa; lo Mi yama e mainshi i multiplik', i lo Mi no trese hamber riba boso. EZK 36:30 I lo Mi multiplik frut a di palu i produkshon di kunuku, pa nunka mas boso pasa brguensa di hamber meime i di e nashonnan. EZK 36:31 E ora ei boso lo krda boso mal kondukta i boso echona n ku no tabata bon, i boso lo tin asko di boso mes pa motibu di boso inikidatnan i boso abominashonnan. EZK 36:32 Mi no ta hasi esaki pa boso motibu," Seor DIOS ta deklar, "sea sigur di esei! Sea brongos i konfund pa motibu di boso kondukta, O kas di Israel!" EZK 36:33 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Riba e dia ku Mi limpia boso di tur boso inikidatnan, lo Mi hasi ku e statnan lo wrdu habit i ku e lugnan ruin l o wrdu rekonstru. EZK 36:34 I e tera desol lo wrdu kultiv na lug di keda un desolasho den bista di tur hende ku ta pasa. EZK 36:35 I nan lo bisa: 'E tera desol aki a bira manera e hfi di Edn; i e statnan bandon, desol i ruin, awor ta fortifik i habit EZK 36:36 E ora ei e nashonnan ku a keda tur rnt di boso lo sa ku Ami, SEOR, a rek onstru e lugnan ku a keda ruin, i a planta loke a keda desol. Ami, SEOR, a papia i lo hasi esaki." EZK 36:37 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Esaki tambe lo Mi laga e kas d i Israel pidiMi hasi pa nan: lo Mi oument nan hendenan manera un tou di karn. EZK 36:38 Manera e tou pa hasi sakrifisio, manera e tou na Jerusalm durante di e fies tanan stipul, asina e statnan bandon lo wrdu yen ku tou di hende. E ora ei nan lo sa ku Ami ta SEOR."'" EZK 37:1 E man di SEOR tabata riba mi, i El a hibami paf den e Spiritu di SEOR i a ponemi meimei di e vaye, i e vaye tabata yen di wesu. EZK 37: 2 El a hasimi pasa tur rnt meimei di nan, i ata, tabatin masha hopi mes abou na s uela den e vaye; i mira, nan tabata tur seku. EZK 37:3 I El a puntrami: "Yu di h ende, e wesunan aki por biba?" Mi a kontest: "O Seor DIOS, ta Abo so sa." EZK 37:4 Anto El a bisami: "Profetis ofer di e wesunan aki i bisa nan: 'O wesunan seku, t ende e palabra di SEOR.' EZK 37:5 Asina Seor DIOS ta bisa e wesunan aki: 'Mira, lo Mi hasi rosea bin den boso, i boso lo biba. EZK 37:6 I lo Mi pone mskulo riba bo so, hasi karni bolbe krese riba boso, kubri boso ku kueru i pone rosea den boso pa boso biba; i boso lo sa ku Ami ta SEOR.'" EZK 37:7 Asina mi a profetis manera m i a wrdu orden. I mientras mi tabata profetis tabatin un boroto, i mira, un sagudim entu; i e wesunan a bin pega na otro, kada wesu na su wesu. EZK 37:8 Mi a wak, i ata, a bin mskulo riba nan, karni a krese i kueru a kubri nan; ma no tabatin ros ea den nan. EZK 37:9 E ora ei El a bisami: "Profetis na e rosea, profetis, yu di h ende, i bisa e rosea: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Bin for di tur kuater direkshon di bientu, O rosea, i supla riba esakinan ku a wrdu mat, pa nan haa bida."'" EZK 37 :10 Asina mi a profetis manera El a ordenmi, i rosea a bin den nan, i nan a haa bid a i a lanta para riba nan pia, un ehrsito smamente grandi. EZK 37:11 Anto El a bis ami: "Yu di hende, e wesunan aki ta henter e kas di Israel. Mira, nan ta bisa: ' Nos wesunan a seka i nos speransa a peres. Nos ta kompletamente destru.' EZK 37:12 Pesei, profetis i bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, lo Mi habri boso gra fnan i hasi boso sali for di boso grafnan, Mi pueblo; i lo Mi hiba boso na tera di Israel. EZK 37:13 E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR, ora Mi habri boso grafna n i hasi boso sali for di boso grafnan, Mi pueblo.

EZK 37:14 I lo Mi pone Mi Spiritu den boso, i boso lo haa bida, i lo Mi stables bo so na boso mes tera. E ora ei boso lo sa ku Ami, SEOR, a papia i a hasi esaki," S EOR ta deklar.'" EZK 37:15 Atrobe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 37:1 6 "I abo, yu di hende, kohe un pida palu i skirbi riba dj: 'Pa Juda i pa e yunan di Israel, su kompaeronan.' Despues kohe un otro pida palu i skirbi riba dj: 'Pa J ose, e palu di Efrain i henter e kas di Israel, su kompaeronan.' EZK 37:17 Anto p ega nan na otro hasi nan un solo pida palu, asina ku nan lo bira n den bo man. EZ K 37:18 "I ora ku e yunan di bo pueblo puntrabo, bisando: 'Bo no kier splika nos kiko bo kier men ku esakinan?' EZK 37:19 bisa nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mi ra, Mi ta bai kohe e pida palu di Jose, ku ta den man di Efrain, i e tribunan di Israel, su kompaeronan; i lo Mi pone nan huntu kun, huntu ku e pida palu di Juda, i hasi nan un solo pida palu, i nan lo bira n den Mi man."' EZK 37:20 E palunan ku bo ta skirbi riba dj lo ta den bo man dilanti di nan bista. EZK 37:21 Anto bis a nan: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, lo Mi saka e yunan di Israel for di meime i di e nashonnan, kaminda nan a bai, i lo Mi rekoh nan for di tur parti i trese n an den nan mes tera. EZK 37:22 I lo Mi hasi nan n nashon den e tera, riba e serun an di Israel. I n rei lo ta rei pa nan tur; i nan lo no ta dos nashon mas, ni nan lo no wrdu part den dos reino mas. EZK 37:23 Nan lo no kontamin nan mes mas ku nan dolonan, ni ku nan kosnan repugnante, ni ku ningun di nan transgreshonnan; ma lo Mi libra nan for di tur nan lugnan di biba, kaminda nan a hasi pik, i lo Mi limpi a nan. Anto nan lo ta Mi pueblo i Ami lo ta nan Dios. EZK 37:24 "I Mi sirbid Davi d lo ta rei riba nan, i nan tur lo tin n wardad; i nan lo kana segun Mi ordenansan an i warda Mi statutonan, i kumpli ku nan. EZK 37:25 I nan lo biba na e tera ku Mi a duna Mi sirbid Jakb, kaminda boso tatanan tabata biba. I nan lo biba den dj, n an i nan yunan i yunan di nan yunan, pa semper, i Mi sirbid David lo ta nan prens pa semper. EZK 37:26 I lo Mi sera un aliansa di pas ku nan; esei lo ta un alian sa etrno ku nan. I lo Mi stables nan i multiplik nan, i lo Mi pone Mi santuario mei mei di nan pa semper. EZK 37:27 Mi lug di biba tambe lo ta meimei di nan; i Ami l o ta nan Dios, i nan lo ta Mi pueblo. EZK 37:28 Ora Mi santuario ta stables meime i di nan pa semper, e nashonnan lo sa ku Ami ta SEOR, Kende ta santifik Israel."'" EZK 38:1 E palabra di SEOR a yega na mi, bisando: EZK 38:2 "Yu di hende, bira bo kara den direkshon di Gg di tera di Magg, prens di Rs, Mesek i Tubal, i profetis ko ntra dj, EZK 38:3 i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra bo, O Gg, p rens di Rs, Mesek i Tubal. EZK 38:4 Lo Mi hasibo bira bk, i pone anzu den bo kakumb ein, i lo Mi saka abo ku henter bo ehrsito af, kabainan i hmbernan riba kabai, nan tur kompletamente ekip, un multitut grandi ku eskudonan grandi i chikitu, nan tur ku sa di maneh spada; EZK 38:5 Persia, Kus i Put huntu ku nan, nan tur ku eskudo i hlm; EZK 38:6 Gomer ku tur su trupanan, i Bt-togarma for di e partinan mas aleh di nrt ku tur su trupanan, hopi pueblo huntu ku bo. EZK 38:7 "Para kla; prepar bo mes, abo ku tur bo multitutnan ku ta reun serka bo, i sea un guardia pa nan. EZK 38:8 Despues di hopi dia lo bo risib un rdu. Den e ltimo tempu lo bo drenta e tera di esnan ku a wrdu libr for di spada, kual su habitantenan--for di hopi nashon--a wrdu reun riba e serunan di Israel, un lug ku a keda desol pa hopi tempu; nan a wrdu sak for di e nashonnan, i awor nan tur ta bibando trankil. EZK 38:9 Lo bo subi bi n manera un tempestat. Lo bo ta manera un nubia ku ta tapa e tera, abo ku tur bo trupanan i hopi pueblo huntu ku bo." EZK 38:10 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Lo sos od riba e dia ei ku lo drenta pensamentunan den bo mente, i lo bo traha un plan d i maldat, EZK 38:11 i lo bo bisa: 'Mi ta subi bai kontra e tera di pueblitonan s in muraya. Mi ta bai kontra un pueblo pasfiko ku ta biba trankil, ku ta biba sin muraya i ku no tin grndel ni porta, EZK 38:12 pa kohe botn i pa plnder, pa pone bo man kontra e lugnan bandon ku a wrdu habit atrobe, i kontra e pueblo ku ta reun for d i e nashonnan, kendenan a atkir bestia i biennan i ta biba na e parti sentral di mundu.' EZK 38:13 Saba, i Dedan, i e negoshantenan di Tarsis, ku tur su pueblito nan, lo puntrabo: 'Bo a bin pa kohe botn? Bo a reun bo multitut pa plnder, pa karga plata i oro bai kun, pa hiba bestia i biennan, pa kohe hopi botn?'"' EZK 38:14 "P esei, profetis, yu di hende, i bisa Gg: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Dia Mi pueblo Is rael ta bibando trankil asina, lo bo no tuma nota di esaki?

EZK 38:15 Lo bo bin for di bo lug, for di e partinan mas aleh di nrt, abo i hopi pu eblo huntu ku bo, nan tur riba kabai, un multitut grandi i un ehrsito poderoso; E ZK 38:16 lo bo lanta bin kontra Mi pueblo Israel, manera un nubia ku ta tapa ter a. Lo sosod den e ltimo dianan ku lo Mi tresebo kontra Mi tera, pa e nashonnan sia konosMi ora Mi wrdu santifik den bo, O Gg, dilanti di nan bista." EZK 38:17 'Asina S eor DIOS ta bisa: "Ta abo ta esun di kende Mi a papia den tempunan pas pa medio di Mi sirbidnan, e profetanan di Israel, kendenan den e tempunan ei a profetis pa aan an largu ku Ami lo a tresebo kontra nan? EZK 38:18 I lo sosod riba e dia ei, ora Gg bin kontra tera di Israel," Seor DIOS ta deklar, "ku Mi furia lo subi den Mi nan ishi. EZK 38:19 I den Mi zelo i e ardor di Mi furia Mi ta deklar ku riba e dia ei sigur ta bai tin un temblor grandi na tera di Israel. EZK 38:20 I e pisknan di l aman, e parhanan di shelu, e bestianan di mondi, tur e bestianan ku ta lastra ri ba tera i tur hende ku ta biba riba tera lo tembla den Mi presensia. E serunan t ambe lo wrdu bash abou, e subidanan steil di baranka lo kai, i tur muraya lo bash' abou. EZK 38:21 I riba tur Mi serunan lo Mi yama un spada kontra Gg," Seor DIOS ta deklar. "Spada di kada hmber lo ta kontra su ruman. EZK 38:22 Lo Mi bin den huisi o kontra dj ku pst i ku sanger; lo Mi laga yobe riba dj, riba su trupanan i riba e hopi pueblonan ku ta huntu kun, un awaseru pis, ku hagel, kandela i swafel. EZK 38 :23 I lo Mi engrandes Mi mes, santifik Mi mes i hasi Mi mes konos den bista di hopi nashon; i nan lo sa ku Ami ta SEOR."' EZK 39:1 "I abo, yu di hende, profetis kont ra Gg, i bisa: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Mira, Mi ta kontra bo, O Gg, prens di Rs, Mesek i Tubal. EZK 39:2 Lo Mi ponebo bira i dirigbo, i lo Mi hasibo bin for di e partinan mas aleh di nrt, i tresebo kontra e serunan di Israel. EZK 39:3 I lo Mi d al bo bog sak' for di bo man robes i hasi bo flechanan kai for di bo man drechi. EZK 39:4 Lo bo kai riba e serunan di Israel, abo ku tur bo trupanan i e pueblona n ku ta huntu ku bo. Lo Mi dunabo komo kuminda na tur sorto di parha di rapia i n a bestia di mondi. EZK 39:5 Lo bo kai den e kunuku habr, pasobra ta Ami a papia," Seor DIOS ta deklar. EZK 39:6 "I lo Mi manda kandela riba Magg i riba esnan ku ta biba trankil na e teranan na kosta; i nan lo sa ku Ami ta SEOR. EZK 39:7 "I lo Mi hasi Mi nmber santu konos meimei di Mi pueblo Israel. I lo Mi no laga Mi nmber san tu wrdu profan mas. I e nashonnan lo sa ku Ami ta SEOR, Esun Santu di Israel. EZK 3 9:8 Mira, esaki ta bin i e lo sosod," Seor DIOS ta deklar. "Esei ta e dia di kual M i a papia. EZK 39:9 "E ora ei esnan ku ta biba den e statnan di Israel lo sali, i lo uza e armanan pa sende kandela i kima nan, tantu e eskudonan grandi komo es nan chikitu, bog i flecha, klp di guera i lansa; i shete aa largu nan lo sende kan dela ku nan. EZK 39:10 I nan lo no kohe palu for di kunuku, ni piki palu den mon di pa sende kandela, pasobra nan lo sende kandela ku e armanan. Nan lo hrta for d i esnan ku a hrta for di nan, i plnder esnan ku a plnder nan," Seor DIOS ta deklar. E ZK 39:11 "I lo sosod ku riba e dia ei lo Mi duna Gg un lug pa dera ayanan na Israel : e vaye di esnan ku ta pasa parti pariba di laman, i esei lo blkia kaminda pa es nan ku kier pasa. Asina nan lo dera Gg ayanan, huntu ku henter su multitut, i nan lo yam' vaye di Hamon-gg. EZK 39:12 "Shete luna largu e kas di Israel lo dera nan pa hasi e tera limpi. EZK 39:13 Henter e pueblo di e tera lo dera nan; i lo ta un onor pa nan, dia ku Mi glorifik Mi mes," Seor DIOS ta deklar. EZK 39:14 "Nan lo apart hmbernan ku konstantemente lo pasa dor di e tera pa dera esnan ku tabata pas a, i ku a keda bent abou na suela, pa asina hasi e tera limpi. Na fin di shete lu na nan lo hasi un bskeda. EZK 39:15 Anto ora nan ta pasa dor di e tera i un di na n mira un wesu di hende, e ora ei e lo pone un marka banda di dj, te ora ku e kob adnan di graf a dera esaki den e vaye di Hamon-gg. EZK 39:16 I tambe nmber di e sta t lo ta Hamona. Asina ei nan lo hasi e tera limpi."' EZK 39:17 "I abo, yu di hen de, asina Seor DIOS ta bisa: 'Bisa tur sorto di parha i tur bestia di mondi: "Bos o reun i bin, bin huntu for di tur parti na Mi sakrifisio ku Mi ta bai prepar pa b oso komo un sakrifisio grandi riba e serunan di Israel, pa boso kome karni i beb e sanger. EZK 39:18 Boso lo kome karni di hmbernan poderoso i bebe sanger di e pr ensnan di tera, komo si fuera nan tabata

karn chubatu, lamchi, kabritu chubatu i bish machu, nan tur, bestianan grd di Basan. EZK 39:19 Asina boso lo kome vt te ora boso barika ta yen, i bebe sanger te ora boso bira burachi di Mi sakrifisio ku Mi a sakrifik pa boso. EZK 39:20 Na Mi mesa boso lo kome yena barika ku kabai i kored di garoshi, ku hmbernan poderoso i ku t ur hmber di guera," Seor DIOS ta deklar. EZK 39:21 "I lo Mi pone Mi gloria meimei d i e nashonnan; i tur e nashonnan lo mira Mi huisio ku Mi a ehekut, i Mi man ku Mi a pone riba nan. EZK 39:22 For di e dia ei padilanti e kas di Israel lo sa ku A mi ta SEOR nan Dios. EZK 39:23 I e nashonnan lo sa ku e kas di Israel a bai den e ksilio pa motibu di nan inikidat, pasobra nan tabata infiel na Mi, i Mi a skonde Mi kara pa nan. Pesei Mi a entreg nan den man di nan atversarionan, i nan tur a kai pa medio di spada. EZK 39:24 Konforme nan impuresa i konforme nan transgresh onnan Mi a trata ku nan, i Mi a skonde Mi kara pa nan."'" EZK 39:25 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Awor lo Mi trese Jakb bk for di koutiverio i tene miserikrdia d i henter e kas di Israel; i lo Mi ta yalurs pa Mi nmber santu. EZK 39:26 I nan lo lubid nan brguensa i tur nan transgreshonnan ku nan a komet kontra Mi, ora nan ta biba trankil asina na nan tera, sin ningun hende pa spanta nan. EZK 39:27 Ora Mi trese nan bk for di e pueblonan i reun nan for di e teranan di nan enemigunan, e ora ei lo Mi ta santifik pa medio di nan den bista di hopi nashon. EZK 39:28 E or a ei nan lo sa ku Ami ta SEOR nan Dios, pasobra Ami a hasi nan bai den eksilio me imei di e nashonnan, i despues a reun nan atrobe na nan mes tera; i lo Mi no laga ningun di nan ayanan mas. EZK 39:29 Lo Mi no skonde Mi kara pa nan mas, pasobra Mi a drama Mi Spiritu riba e kas di Israel," Seor DIOS ta deklar. EZK 40:1 Den e di bint'i sinku aa di nos eksilio, na kuminsamentu di e aa, riba e di dies dia di e luna, den e di dieskuater aa despues ku e stat a wrdu konkist, riba e mesun dia e i e man di SEOR tabata riba mi i El a hibami ayanan. EZK 40:2 Den e vishonnan di Dios El a hibami na tera di Israel i a ponemi riba un seru masha haltu mes; i ri ba dj na parti sit tabatin un struktura manera di un stat. EZK 40:3 Asina El a hib ami ayanan; i mira, tabatin un hmber, kende su aparensia tabata manera aparensia di brns, ku un lia di lino i un bara-di-midi den su man; i e tabata par na e entrad a. EZK 40:4 I e hmber a bisami: "Yu di hende, mira ku bo wowo, tende ku bo orea i paga tino na tur loke mi ta bai mustrabo; pasobra ta pa mi mustrabo nan bo a wrd u tres akinan. Deklar na e kas di Israel tur loke bo ta mira." EZK 40:5 I mira, pa f di e tmpel tabatin un muraya tur rnt, i e hmber tabatin den su man un bara-di-midi di seis kodo, i kada un tabata un kodo i un span di man. Asina el a midi e mura ya su hanchura: n bara; i e haltura: n bara. EZK 40:6 Despues el a bai na e porta ku ta keda kara pariba, a subi e trapinan i a midi e drmpel di e porta: n bara han chu; i e otro drmpel: n bara hanchu. EZK 40:7 I e kamber di e guardianan tabata n b ara largu i n bara hanchu; i tabatin sinku kodo entre e kambernan di guardia. I e drmpel di e porta banda di e veranda di e porta kara paden tabata n bara. EZK 40: 8 Despues el a midi e veranda di e porta kara paden: n bara. EZK 40:9 I el a midi e veranda di e porta: ocho kodo, i su pilarnan: dos kodo. I e veranda di e port a tabata kara paden. EZK 40:10 I e kambernan di guardia di e porta parti pariba tabata tres na kada banda; tur tres tabatin e mesun mid. E pilarnan tambe tabatin e mesun mid na kada banda. EZK 40:11 Despues el a midi hanchura di e entrada: di es kodo, i largura di e porta: diestres kodo. EZK 40:12 I tabatin un muraya-di-s eparashon di n kodo hanchu dilanti di e kambernan di guardia na kada banda; i e k ambernan di guardia tabata seis kodo kuadr na kada banda. EZK 40:13 Anto el a mid i e porta for di dak di esun kamber di guardia te na dak di e otro, un hanchura di bint'i sinku kodo for di esun porta te na e porta su dilanti. EZK 40:14 El a traha e pilarnan sesenta kodo haltu; i e porta tabata ekstend tur rnt te na e pila r di e plenchi. EZK 40:15 I for di parti dilanti di e porta di entrada te na par ti dilanti di e veranda paden di e porta tabata sinkuenta kodo. EZK 40:16 I taba tin bentana di yalus ku ta habri den direkshon di e kambernan di guardia i den di rekshon di nan pilarnan, paden di e porta tur rnt, i meskos den direkshon di e ve randanan. I paden tabatin bentana tur rnt; i na kada pilar tabatin palma grab komo adorno. EZK 40:17 E ora ei el a hibami na e plenchi paf, i mira, tabatin salanan i un flur trah pa e plenchi tur rnt; tabatin

trinta sala riba e flur. EZK 40:18 I e flur, esta, e flur mas abou, tabata banda di e portanan ku tabata korespond ku largura di e portanan. EZK 40:19 Despues el a midi e hanchura, for di parti dilanti di e porta mas abou te na parti dilanti di e parti paf di e plenchi paden, shen kodo pariba i panrt. EZK 40:20 I pa loke ta e porta di e plenchi paf, ku tabata kara panrt, el a midi su largura i su hanch ura. EZK 40:21 I e tabatin tres kamber di guardia na kada banda; i su pilarnan i su verandanan tabatin e mesun mid ku e prom porta. E tabata sinkuenta kodo largu i bint'i sinku kodo hanchu. EZK 40:22 I su bentananan, su verandanan i su adorno nan di palma tabatin e mesun midnan ku e porta ku tabata kara pariba; i por a yeg a ayanan dor di subi shete tret di trapi, i su veranda tabata dilanti di nan. EZ K 40:23 I e plenchi paden tabatin un porta dilanti di e porta banda panrt, meskos ku e porta na banda pariba; i el a midi shen kodo di porta pa porta. EZK 40:24 E ora ei el a hibami pasit, i mira, ayanan tabatin un porta kara pasit; i el a mid i su pilarnan i su verandanan, segun e mesun midnan ei. EZK 40:25 I e porta ku su verandanan tabatin bentana tur rnt, meskos ku e otro bentananan ei. Su largura t abata sinkuenta kodo i su hanchura bint'i sinku kodo. EZK 40:26 I tabatin shete tret di trapi ta subi bai na dj, i su verandanan tabata dilanti di nan; i e tabat in palma grab na su pilarnan, n na kada banda. EZK 40:27 E plenchi paden tabatin u n porta kara pasit; i el a midi di porta pa porta bai sit, shen kodo. EZK 40:28 De spues el a hibami na e plenchi paden dor di e porta pasit; i el a midi e porta pa sit segun e mesun midnan ei. EZK 40:29 Tambe su kambernan di guardia, su pilarnan i su verandanan tabata segun e mesun midnan ei. I e porta ku su verandanan tabati n bentana tur rnt; e tabata sinkuenta kodo largu i bint'i sinku kodo hanchu. EZK 40:30 I tabatin veranda tur rnt, bint'i sinku kodo largu i sinku kodo hanchu. EZK 40:31 Su verandanan tabata kara pa e plenchi paf, i tabatin palma grab na su pila rnan, i su trapi tabatin ocho tret. EZK 40:32 I el a hibami na e plenchi paden k u ta keda kara pariba. I el a midi e porta segun e mesun midnan ei. EZK 40:33 Tam be su kambernan di guardia, su pilarnan i su verandanan tabata segun e mesun midn an ei. I e porta ku su verandanan tabatin bentana tur rnt. E tabata sinkuenta kod o largu i bint'i sinku kodo hanchu. EZK 40:34 I su verandanan tabata kara pa e p lenchi paf; i tabatin palma grab na kada banda di su pilarnan, i su trapi tabatin ocho tret. EZK 40:35 Despues el a hibami na e porta panrt i el a midi segun e mesu n midnan ei: EZK 40:36 su kambernan di guardia, su pilarnan i su verandanan. I e porta tabatin bentana tur rnt; e tabata sinkuenta kodo largu i bint'i sinku kodo hanchu. EZK 40:37 Su pilarnan tabata kara pa e plenchi paf; i e tabatin palma gra b na kada banda di su pilarnan i su trapi tabatin ocho tret. EZK 40:38 I un sala ku su entrada tabata banda di e pilarnan na e portanan; aya nan tabata laba best ia pa e ofrenda kim. EZK 40:39 I den e veranda di e porta tabatin dos mesa na kad a banda, ku nan tabata mata bestia riba dj pa e ofrenda kim, e ofrenda pa pik i e o frenda pa kulpa. EZK 40:40 Na e parti paf, ora ta subi bai na e entrada kara panrt , tabatin dos mesa. I na e otro banda di e veranda di e porta tabatin dos mesa. EZK 40:41 Tabatin kuater mesa na kada banda peg ku e porta: ocho mesa ku nan taba ta mata bestia riba dj pa sakrifisio. EZK 40:42 I pa e ofrenda kim tabatin kuater mesa gekap for di piedra, un kodo i mei largu, un kodo i mei hanchu i un kodo ha ltu, ku nan tabata pone e artkulonan riba dj ku nan tabata uza pa mata bestia pa e ofrenda kim i pa e sakrifisio. EZK 40:43 I e haknan dbel, mes largu ku un span di man, tabata instal tur rnt den e kas; i karni di e ofrenda tabata riba e mesanan. EZK 40:44 I for di e parti paf te na e porta paden tabatin salanan pa e kantadnan den e plenchi paden; n tabata na banda di e porta panrt, ku kara pasit, i n na band a di e porta pariba, kara panrt. EZK 40:45 I el a bisami: "Esaki ta e sala kara p asit, destin pa e saserdotenan ku tin e tmpel na nan enkargo. EZK 40:46 Ma e sala k ara panrt ta pa e saserdotenan ku tin e altar na nan enkargo. Esakinan ta e yu hmb ernan di Sadok, for di e yu hmbernan di Lev, kendenan ta aserk SEOR pa sirbiE." EZK 40:47 I el a midi e plenchi, un firkant, shen kodo largu i shen kodo hanchu; i e altar tabata dilanti di e tmpel. EZK 40:48 Despues el a hibami na e veranda di e tmpel i a midi kada pilar di e veranda, sinku kodo na kada banda; i e porta taba ta tres kodo hanchu na kada banda.

EZK 40:49 E veranda tabata binti kodo largu i diesun kodo hanchu; i na e trapi, pa medio di kual por a subi bai na dj, tabatin kolumnanan ku tabata pertenes na e pilarnan, n na kada banda. EZK 41:1 Anto el a hibami na e tmpel i a midi e pilarna n; e tnt tabata seis kodo hanchu na kada banda. EZK 41:2 I hanchura di e entrada tabata dies kodo, i e bandanan di e entrada tabata sinku kodo na tur dos banda. Anto el a midi largura di e tmpel: kuarenta kodo, i e tabata binti kodo hanchu. E ZK 41:3 E ora ei el a bai paden i a midi kada pilar di e entrada: dos kodo, i e entrada: seis kodo haltu; i e entrada tabata shete kodo hanchu. EZK 41:4 I el a midi su largura: binti kodo, i su hanchura: binti kodo, dilanti di e tmpel; i el a bisami: "Esaki ta e lug santsimo." EZK 41:5 Despues el a midi muraya di e kas: s eis kodo; i hanchura di e salanan na banda: kuater kodo tur rnt di e kas, na tur banda. EZK 41:6 I e salanan na banda tabata un riba otro, den tres piso, i trint a riba kada piso; den e muraya tur rnt tabatin sosten trah pa e salanan na banda, pa nan por wrdu gestet, pasobra nan no tabata peg na muraya di e tmpel. EZK 41:7 I e salanan na banda, ku ta keda tur rnt di e tmpel, tabata bira mas hanchu riba kad a piso mas ariba. Pasobra e struktura tur rnt di e tmpel tabata subi den etapa man era trapi, na tur banda di e tmpel; pesei hanchura di e tmpel tabata oument segun k u e tabata bai mas ariba. I asina por a subi for di e piso mas abou te na esun d i mas ariba via e di dos piso. EZK 41:8 Tambe mi a mira ku tur rnt di e kas tabat in un plataforma elev. E tabata e fundeshi di e salanan na banda, henter un bara, esta, seis kodo haltu. EZK 41:9 Hanchura di e muraya paf di e salanan na banda t abata sinku kodo. Ma e espasio liber entre e salanan na banda ku tabata pertenes na e tmpel EZK 41:10 i e salanan paf tabata binti kodo hanchu tur rnt di e tmpel na tur banda. EZK 41:11 E entradanan di e salanan na banda ku tabata sali na e espa sio liber tabata konsist di un entrada panrt i otro entrada pasit; i hanchura di e espasio liber tabata sinku kodo tur rnt. EZK 41:12 I e edifisio ku tabata dilanti di e espasio separ na banda pabou tabata setenta kodo hanchu; i muraya di e edif isio tabata sinku kodo hanchu tur rnt, i e tabata nobenta kodo largu. EZK 41:13 D espues el a midi e tmpel, shen kodo largu. E espasio separ ku e edifisio i su mura yanan tambe tabata shen kodo largu. EZK 41:14 I hanchura di e parti dilanti di e tmpel i di e espasionan separ na banda pariba tabata shen kodo. EZK 41:15 I el a midi largura di e edifisio ku tabata keda kantu di e espasio separ ku tabata keda tras di dj, ku un hadrei na kada banda: shen kodo. Tambe el a midi e tmpel paden i e verandanan di e plenchi. EZK 41:16 E drmpelnan, e bentananan di trali i e had reinan tur rnt di nan tres pisonan--dilanti di e drmpel--tabata fur ku palu tur rnt, i for di suela te na e bentananan (ma e bentananan tabata tap), EZK 41:17 riba e entrada i te na e kas paden, i na e parti paf i riba henter e muraya tur rnt, pad en i paf, segun mid. EZK 41:18 I tabatin kerubin i palma grab na dj; i meimei di kad a dos kerubin tabatin un palma, i kada kerubin tabatin dos kara: EZK 41:19 kara di hende den direkshon di e palma na esun banda, i kara di yu di leon den direks hon di e palma na e otro banda; nan tabata grab tur kaminda na henter e kas tur rn t. EZK 41:20 For di suela te riba e entrada tabatin kerubin i palma grab, i tambe na muraya di e tmpel. EZK 41:21 E koseinnan-di-porta di e tmpel tabata di forma k uadrangular; pa loke ta e parti dilanti di e santuario, esun kosein tabatin e me sun aparensia ku e otro. EZK 41:22 E altar tabata di palu, tres kodo haltu i dos kodo largu; su skinanan, su base i su bandanan tabata di palu. I el a bisami: " Esaki ta e mesa ku ta dilanti di SEOR." EZK 41:23 Tantu e tmpel komo e santuario t abatin dos porta. EZK 41:24 I kada un di e portanan tabatin dos blat, dos blat k u ta drai; dos blat pa esun porta i dos blat pa e otro porta. EZK 41:25 Tambe ri ba e portanan di e tmpel tabatin kerubin i palma grab, manera esnan grab na e muray anan; i tabatin un afdak di palu na e parti dilanti di e veranda paf. EZK 41:26 I tabatin bentana di trali i palma na esun banda i na e otro banda, na e bandanan di e veranda; asina e salanan na banda di e kas i e afdaknan tabata. EZK 42:1 D espues el a hibami na e plenchi paf, den direkshon panrt; i el a hibami den e sala ku ta keda dilanti di e espasio separ, i dilanti di e edifisio ku ta keda parti panrt. EZK 42:2 Den su largura, kual tabata shen kodo, e porta panrt tabata keda; e tabata sinkuenta kodo hanchu. EZK 42:3 Dilanti di e binti kodonan ku tabata pe rtenes na e plenchi paden, i dilanti di e flur ku tabata pertenes na e

plenchi paf, tabatin hadrei dilanti hadrei, den tres piso. EZK 42:4 I dilanti di e salanan tabatin un pasada ta bai paden, dies kodo hanchu i shen kodo largu; i nan portanan tabata habri panrt. EZK 42:5 Awor e salanan mas ariba tabata mas sma l, pasobra e hadreinan tabata tuma mas espasio for di nan ku for di e esnan di e piso mas abou i esnan di e piso meimei di e edifisio. EZK 42:6 Pasobra nan taba ta den tres piso i no tabatin pilar manera e pilarnan di e plenchinan. Pesei esn an mas ariba tabata mas smal ku esnan mas abou i esnan meimei, for di suela. EZK 42:7 I e muraya paf, banda di e kambernan den direkshon di e plenchi paf ku ta ke da kara pa e salanan, tabata sinkuenta kodo largu. EZK 42:8 Pasobra largura di e salanan ku tabata den e plenchi paf tabata sinkuenta kodo, i mira, largura di es nan kara pa e tmpel tabata shen kodo. EZK 42:9 I bou di e salanan aki tabatin e e ntrada parti pariba, ora ta drenta nan for di e plenchi paf. EZK 42:10 Den e hanc hura di e muraya di e plenchi parti pariba, kara pa e espasio separ i kara pa e e difisio, tabatin salanan. EZK 42:11 I e pasada dilanti di nan tabata parse esnan di e salanan parti panrt; nan largura i nan hanchura tabata igual; i tur nan sal idanan tabata segun nan midnan i segun nan entradanan. EZK 42:12 I meskos ku e en tradanan di e salanan ku tabata kara pasit, ora hende ta drenta bai paden, tabati n un entrada na kuminsamentu di e pasada tambe, e pasada dilanti di e muraya par ti pariba. EZK 42:13 I el a bisami: "E salanan panrt i e salanan pasit, ku ta keda dilanti di e espasio separ, eseinan ta e salanan santu kaminda e saserdotenan ku ta aserk SEOR lo kome e kosnan di mas santu. Aya nan lo pone e kosnan di mas sant u, e ofrenda di mainshi, e ofrenda pa pik i e ofrenda pa kulpa, pasobra e lug ta s antu. EZK 42:14 Ora ku e saserdotenan drenta, nan lo no sali for di e lug santu b ai na e plenchi paf sin kita nan paa den kual nan ta sirbi, i lagu' ayanan, pasobra eseinan ta santu. Nan lo bisti otro paa, i e ora ei nan lo aserk e lugnan ku ta pa e pueblo." EZK 42:15 Awor ora ku el a kaba di midi e kas paden, el a hibami paf pa medio di e porta ku tabata kara pariba, i a midi tur rnt. EZK 42:16 El a midi b anda pariba ku e richi-di-midi, sinku shen richi ku e richi-di-midi. EZK 42:17 E l a midi banda panrt, sinku shen richi ku e richi-di-midi. EZK 42:18 Na banda pasi t el a midi sinku shen richi ku e richi-di-midi. EZK 42:19 El a bira banda pabou i a midi sinku shen richi ku e richi-di-midi. EZK 42:20 El a midi na e kuater ba ndanan; e tabatin un muraya tur rnt: largura sinku shen i hanchura sinku shen, pa hasi separashon entre loke ta santu i loke ta profano. EZK 43:1 Despues el a hi bami na e porta, e porta kara pariba; EZK 43:2 i mira, e gloria di e Dios di Isr ael tabata bin for di direkshon pariba. I Su bos tabata manera e zonidu di hopi awanan; i tera tabata resplandes di Su gloria. EZK 43:3 I esaki tabata manera e a parensia di e vishon ku mi a mira, manera e vishon ku mi a mira tempu ku El a bi n pa destru e stat. I e vishonnan tabata manera e vishon ku mi a mira banda di Ri u Kebar; i mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela. EZK 43:4 I e gloria d i SEOR a drenta e kas dor di e porta kara pariba. EZK 43:5 I e Spiritu a hisami i a hibami na e plenchi paden; i mira, e gloria di SEOR a yena e kas. EZK 43:6 Des pues mi a tend'E ta papia ku mi for di den e kas, mientras ku e hmber tabata par b anda di mi. EZK 43:7 I El a bisami: "Yu di hende, esaki ta e lug di Mi trono i e lug di Mi plant'i pia, kaminda Ami lo biba meimei di e yunan di Israel pa semper. I e kas di Israel lo no profan Mi nmber santu mas, ni nan ni nan reinan, ku nan p rostitushon i ku e kadavernan di nan reinan ora nan muri, EZK 43:8 dor di pone n an drmpel banda di Mi drmpel i nan kosein-di-porta banda di Mi kosein-di-porta, ku solamente e muraya entre Ami i nan. I nan a profan Mi nmber santu ku nan abominas honnan ku nan a komet. Pesei Mi a kaba ku nan den Mi rabia. EZK 43:9 Awor laga na n pone nan prostitushon i e kadavernan di nan reinan leu for di Mi. I lo Mi biba meimei di nan pa semper. EZK 43:10 "Pa loke t'abo, yu di hende, konta e kas di Israel di e tmpel, pa nan sinti brguensa di nan inikidatnan; i laga nan midi su ta mao. EZK 43:11 I si nan tin brguensa di tur loke nan a hasi, laga nan komprend e di seo di e kas, su struktura, su salidanan, su entradanan, tur su diseonan, tur su s tatutonan i tur su leinan. I skirbi esakinan dilanti di nan bista, pa nan keda f iel na

henter su diseo i tur su statutonan, i kumpli ku nan. EZK 43:12 "Esaki ta e lei d i e kas: henter su tereno riba kabes di e seru, tur rnt, lo ta masha santu mes. M ira, esaki ta e lei di e kas. EZK 43:13 "I esakinan ta e midnan di e altar, na ko do. E kodo ta un kodo i un span di man. E het ta un kodo hundu i un kodo hanchu; e leishi na su rant tur rnt ta un span di man. Esaki ta e haltura di e altar. EZ K 43:14 I for di e het den tera te na e leishi mas abou mester ta dos kodo, i e hanchura n kodo; i for di e leishi mas chikitu te na e leishi mas grandi mester t a kuater kodo, i e hanchura n kodo. EZK 43:15 I e fogon di e altar mester ta kuat er kodo; i for di e fogon di e altar bai ariba ta sali kuater kachu. EZK 43:16 A wor e fogon di e altar mester ta diesdos kodo largu pa diesdos kodo hanchu, di f orma kuadrangular na su kuater bandanan. EZK 43:17 I e leishi mester ta dieskuat er kodo largu pa dieskuater kodo hanchu na su kuater bandanan; e rant rnt di dj me ster ta mitar kodo, i su het mester ta un kodo tur rnt; i su trapi mester keda ka ra pariba." EZK 43:18 Anto El a bisami: "Yu di hende, asina Seor DIOS ta bisa: 'E sakinan ta e statutonan pa e altar riba dia ku e wrdu trah, pa ofres ofrenda kim rib a dj i pa sprngu sanger riba dj. EZK 43:19 I na e saserdotenan levita ku ta desendi entenan di Sadok, kendenan ta aserkMi pa sirbiMi,' Seor DIOS ta deklar, 'bo mester duna un bish machu pa ofrenda pa pik. EZK 43:20 I bo mester kohe un poko di su san ger i pone esaki na e kuater kachunan i na e kuater skinanan di e leishi, i na e rant tur rnt; asina lo bo purifik' i hasi ekspiashon p'. EZK 43:21 Tambe bo mester kohe e bish machu pa e ofrenda pa pik, i esei lo wrdu kim na e lug apunt di e kas, p f di e santuario. EZK 43:22 'I riba e di dos dia bo mester ofres un kabritu chubat u sin defekto pa un ofrenda pa pik; i nan lo purifik e altar, manera nan a purifik ' ku e bish machu. EZK 43:23 Ora bo a kaba di purifik', bo mester present un bish mac hu sin defekto i un karn chubatu sin defekto for di e kria di bestia chikitu. EZK 43:24 I bo mester present nan dilanti di SEOR, i e saserdotenan mester tira salu riba nan, i ofres nan komo un ofrenda kim na SEOR. EZK 43:25 'Pa shete dia bo meste r prepar un kabritu tur dia komo un ofrenda pa pik; tambe mester wrdu prepar un bish machu i for di e kria di bestia chikitu un karn chubatu sin defekto. EZK 43:26 Pa shete dia nan mester hasi ekspiashon pa e altar i purifik'; asina nan lo konsagr '. EZK 43:27 I ora nan a kaba di komplet e dianan lo sosod ku riba e di ocho dia i djei padilanti e saserdotenan mester ofres boso ofrendanan kim riba e altar, i bos o ofrendanan di pas; i lo Mi asept boso,' Seor DIOS ta deklar." EZK 44:1 E ora ei e l a hibami bk na e porta di mas paf di e santuario ku ta keda kara pariba; i esaki tabata ser. EZK 44:2 I SEOR a bisami: "E porta aki mester keda ser; e no mag wrdu h abr, i ningun hende no mag drenta dor di dj, pasobra Seor DIOS di Israel a drenta d or di dj; ta pesei e mester keda ser. EZK 44:3 I tokante di e prens, pasobra e ta prens e mag sinta ayanan pa kome pan dilanti di SEOR; e mester drenta via e veran da di e porta i sali pa e mesun kaminda." EZK 44:4 Despues El a hibami via e por ta panrt na e parti dilanti di e kas; i mi a wak, i mira, e gloria di SEOR a yena e kas di SEOR, i mi a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela. EZK 44:5 I SEOR a bisami: "Yu di hende, paga bon tino, mira ku bo wowo i tende ku bo orea tur lok e Mi ta bisabo tokante di tur e statutonan di e kas di SEOR i tokante di tur su l einan; i paga bon tino na entrada di e kas i na tur salida di e santuario. EZK 4 4:6 I bisa e rebeldenan, e kas di Israel: 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Ta basta awo r ku tur boso abominashonnan, O kas di Israel, EZK 44:7 di trese stranheronan, i nsirkumsid di kurason i insirkumsid di karni, pa ta den Mi santuario pa profan', es ta, Mi kas, ora boso a ofres Mi kuminda, e vt i e sanger; pasobra nan a hasi Mi al iansa invlido, ademas di tur boso abominashonnan. EZK 44:8 I boso mes no a tuma e nkargo di Mi kosnan santu, ma boso a pone stranheronan pa tuma enkargo di Mi san tuario." EZK 44:9 Asina Seor DIOS ta bisa: "Ningun stranhero, insirkumsid di kuras on i insirkumsid di karni, di tur e stranheronan ku ta meimei di e yunan di Israe l, no mag drenta Mi santuario. EZK 44:10 "Ma e levitanan ku a hala leu for di Mi tempu ku Israel a desvi, i ku a desvi bai for di Mi pa sigui tras di nan dolonan, mester karga e kastigu pa nan inikidat. EZK 44:11 I tg nan lo ta sirbidnan den Mi santuario, i lo tin enkargo di e portanan di e kas i lo sirbi den e kas. Nan lo

mata bestia pa e ofrenda kim i e sakrifisio pa e pueblo, i lo para dilanti di e p ueblo pa sirbi nan. EZK 44:12 Pasobra nan a sirbi nan dilanti di nan dolonan i a bira un piedra-di-trompek di inikidat pa e kas di Israel, pesei Mi a hura kontra nan," Seor DIOS ta deklar, "ku nan lo karga e kastigu di nan inikidat. EZK 44:13 I nan lo no aserkMi pa sirbiMi komo saserdote, ni aserk ningun di Mi kosnan santu, e kosnan di mas santu; ma nan lo karga nan brguensa i nan abominashonnan ku nan a komet. EZK 44:14 Tg lo Mi nombra nan pa tin enkargo di e kas, di henter su sirbis hi, i di tur loke mester wrdu has den dj. EZK 44:15 "Ma e saserdotenan levtiko, e yu hmbernan di Sadok, kendenan tabatin Mi santuario na nan enkargo tempu ku e yunan di Israel a desvi bai for di Mi, lo bin serka Mi pa sirbiMi; i nan lo para Mi di lanti pa ofresMi e vt i e sanger," Seor DIOS ta deklar. EZK 44:16 "Nan lo drenta Mi santuario; nan lo bin na Mi mesa pa sirbiMi i pa kumpli ku Mi enkargo. EZK 44:17 "I ora nan drenta e portanan di e plenchi paden, nan mester ta bist na paa di lin o; i nan no mag di tin nada di lana bist mientras ku nan ta sirbi den e portanan di e plenchi paden i den e kas. EZK 44:18 Nan mester tin tlban di lino riba nan k abes, i paa djabou di lino na nan hep; nan no mag faha nan mes ku nada ku ta hasi nan soda. EZK 44:19 I ora nan sali bai den e plenchi paf, den e plenchi paf serka e pueblo, nan mester kita nan paanan ku nan tabata sirbi aden i pone nan den e s alanan santu; e ora ei nan mester bisti otro paa, pa nan no santifik e pueblo ku n an paanan. EZK 44:20 "Tampoko nan no mester feita nan kabes, ni laga nan kabei kr ese bira largu; djis rapa nan mester rapa nan kabei. EZK 44:21 Ningun di e saser dotenan no mag bebe bia ora nan ta drenta e plenchi paden. EZK 44:22 I nan no mag kasa ku un biuda f ku un muh diborsi, ma ku birgennan for di e desendientenan di e kas di Israel, f ku un biuda ku ta biuda di un saserdote. EZK 44:23 Ademas, nan lo sia Mi pueblo e diferensia entre loke ta santu i loke ta profano, i hasi nan d isern entre loke ta impuru i loke ta puru. EZK 44:24 "I den un pleitu nan mester para pa huzga; nan mester huzga esei segun Mi ordenansanan. Tambe nan mester war da Mi leinan i Mi statutonan na tur Mi fiestanan stipul, i santifik Mi sabatnan. E ZK 44:25 "I nan no mag aserk un morto, pa nan no kontamin nan mes; sinembargo, pa tata, pa mama, pa yu hmber, pa yu muh, pa ruman hmber f pa ruman muh ku no tabatin es poso, nan por kontamin nan mes. EZK 44:26 I despues ku el a wrdu purifik e mester w arda shete dia, EZK 44:27 i riba e dia ku e drenta e santuario, e plenchi paden, pa sirbi den e santuario, e mester ofres su ofrenda pa pik," Seor DIOS ta deklar. E ZK 44:28 "I esaki mester ta pa nan komo un erensia: Ami ta nan erensia; i boso n o mag duna nan poseshon na Israel--Ami ta nan poseshon. EZK 44:29 Nan mester kom e e ofrenda di mainshi, e ofrenda pa pik i e ofrenda pa kulpa; i tur kos dedik den Israel lo ta di nan. EZK 44:30 I e prom di tur prom fruta di tur sorto i tur kont ribushon di tur sorto, for di tur boso kontribushonnan, mester ta pa e saserdote nan; tambe boso mester duna e saserdote e prom porshon di boso mansa, pa por tin bendishon riba boso kas. EZK 44:31 E saserdotenan no mag kome ningun parha f best ia ku a muri morto natural f ku a wrdu habrak. EZK 45:1 "I ora boso parti e tera ko mo erensia dor di tira lt, boso mester ofres un kontribushon na SEOR, un porshon sa ntu di e tera; bint'i sinku mil kodo largu i dies mil hanchu. Esaki lo ta santu den henter su teritorio tur rnt. EZK 45:2 For di esaki mester tin un firkant pa e lug santu, sinku shen pa sinku shen kodo tur rnt, i sinkuenta kodo pa e espasio h abr tur rnt. EZK 45:3 I midi for di e tereno aki un largura di bint'i sinku mil ko do i un hanchura di dies mil kodo; i den dj ta bin e santuario, e lug santsimo. EZK 45:4 Esaki lo ta e porshon santu di e tera; e lo ta pa e saserdotenan, e sirbidn an di e santuario ku ta hala serka pa sirbi SEOR, i e lo sirbi komo un lug pa nan kasnan i un lug santu pa e santuario. EZK 45:5 I un tereno di bint'i sinku mil ko do largu i dies mil kodo hanchu lo ta pa e levitanan, e sirbidnan di e kas, i sta tnan pa biba aden komo nan propiedat. EZK 45:6 "Huntu ku e kontribushon di e por shon santu boso mester duna e stat un tereno di sinku mil kodo hanchu i bint'i s inku mil kodo largu komo propiedat; e lo ta pa henter e kas di Israel. EZK 45:7 "I e prens lo tin tereno na tur dos banda di e kontribushon santu i e propiedat di e stat; dilanti di e kontribushon santu i e propiedat di e stat, banda pabou den direkshon pabou i banda pariba den direkshon pariba, e

largura ta kore parall ku un di e porshonnan, for di e frontera pabou te na e fro ntera pariba. EZK 45:8 Esaki lo ta su tera komo propiedat na Israel; asina Mi pr ensnan lo no oprim Mi pueblo mas, ma nan lo duna restu di e tera na e kas di Isra el konforme nan tribunan." EZK 45:9 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Basta awor, boso p rensnan di Israel; laga violensia i destrukshon un banda, i praktik huisio i hust isia. Stp di ekspropi Mi pueblo," Seor DIOS ta deklar. EZK 45:10 "Boso mester tin ba lansanan hustu, efa hustu i bato hustu. EZK 45:11 E efa i e bato mester ta di e mesun kantidat, asina ku e bato ta konten un dsimo parti di un homer, i e efa un ds imo parti di un homer; nan mid mester ta segun e homer. EZK 45:12 I e siklo meste r ta binti gera; binti siklo, bint'i sinku siklo, i diesinku siklo lo ta un mina pa boso. EZK 45:13 "Esaki ta e ofrenda ku boso mester ofres: un di seis parti di un efa for di un homer di trigo; un di seis parti di un efa for di un homer di puspas; EZK 45:14 i e porshon preskrib di zeta (esta, e bato di zeta), un dsimo pa rti di un bato for di kada koro (ku ta dies bato f un homer, pasobra dies bato ta un homer); EZK 45:15 i un karn for di kada tou di dos shen karn for di e lugnan di Israel kaminda bestia ta bebe awa--pa un ofrenda di mainshi, pa un ofrenda kim i pa ofrendanan di pas, pa hasi ekspiashon pa nan," Seor DIOS ta deklar. EZK 45:16 "Henter e pueblo di e tera mester kontribu na e ofrenda aki pa e prens na Israel. EZK 45:17 I lo ta deber di e prens pa prove e ofrendanan kim, e ofrendanan di mai nshi i e ofrendanan di bibida, na e fiestanan, riba e dianan di luna nobo i riba e dianan di sabat, na tur e fiestanan stipul di e kas di Israel; e mester prove e ofrenda pa pik, e ofrenda di mainshi, e ofrenda kim i e ofrendanan di pas, pa has i ekspiashon pa e kas di Israel." EZK 45:18 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Den e prom luna, riba e prom dia di e luna, bo mester kohe un bish machu sin defekto i purifi k e santuario. EZK 45:19 I e saserdote mester kohe poko di e sanger for di e ofre nda pa pik i pone esaki na e koseinnan-di-porta di e kas, na e kuater skinanan di e leishi di e altar, i na e koseinnan-di-porta di e plenchi paden. EZK 45:20 I asina bo mester hasi riba e di shete dia di e luna pa kada un ku peka dor di ero r f ignoransia; asina bo mester hasi ekspiashon pa e kas. EZK 45:21 "Den e prom lu na, riba e di dieskuater dia di e luna, boso mester selebr Pasku, un fiesta di sh ete dia; boso mester kome pan sin zrdeg. EZK 45:22 I riba e dia ei e prens mester prove pa su mes i pa henter e pueblo di e tera un bish machu komo ofrenda pa pik. EZK 45:23 I durante di e shete dianan di e fiesta e mester prove komo un ofrenda kim na SEOR shete bish machu i shete karn chubatu, sin defekto, riba kada dia di e s hete dianan, i tur dia un kabritu chubatu komo un ofrenda pa pik. EZK 45:24 I kom o un ofrenda di mainshi e mester prove un efa huntu ku kada bish machu, un efa hun tu ku kada karn chubatu i un hin di zeta huntu ku kada efa. EZK 45:25 "Den e di s hete luna, riba e di diesinku dia di e luna, na e fiesta, e mester hasi meskos, shete dia pa e ofrenda pa pik, e ofrenda kim, e ofrenda di mainshi i e zeta." EZK 46:1 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Porta di e plenchi paden, ku ta keda kara pariba, mester keda ser riba e seis dianan di trabou; ma e mester wrdu habr riba dia di sa bat, i tambe e mester wrdu habr riba dia di luna nobo. EZK 46:2 I e prens mester d renta for di paf via e veranda di e porta i keda para na e drmpel-di-porta. E ora ei e saserdotenan mester prove su ofrenda kim i su ofrendanan di pas, i e mester a dor na e drmpel-di-porta i despues sali bai paf; ma e porta lo no wrdu ser te ora noc hi sera. EZK 46:3 E pueblo di e tera tambe mester ador dilanti di SEOR, na entrada di e porta ei, riba e dianan di sabat i riba e dianan di luna nobo. EZK 46:4 I e ofrenda kim ku e prens ta ofres na SEOR riba dia di sabat mester ta seis lamchi s in defekto i un karn chubatu sin defekto; EZK 46:5 i e ofrenda di mainshi mester ta un efa huntu ku e karn chubatu, i e ofrenda di mainshi huntu ku e lamchinan, m anera e por duna, i un hin di zeta huntu ku kada efa. EZK 46:6 I riba dia di lun a nobo e mester ofres un bish machu sin defekto, tambe seis lamchi i un karn chubat u, kualnan mester ta sin defekto. EZK 46:7 I e mester prove un ofrenda di mainshi , un efa huntu ku e bish machu, un efa huntu ku kada karn chubatu, i huntu ku e la mchinan, manera ku e por, i un hin di zeta huntu ku un efa. EZK 46:8 I ora ku e prens drenta, e mester drenta via e veranda di e porta i sali pa e mesun kaminda . EZK 46:9 "Ma ora ku e pueblo di e tera bin dilanti di SEOR na e fiestanan stipu l, esun ku drenta via e porta panrt pa ador mester sali via e porta pasit. I esun ku drenta via e porta pasit mester sali via e porta panrt. E no mag bolbe via

e porta pa kual el a drenta, ma mester sali bai stret su dilanti. EZK 46:10 I or a nan drenta, e prens mester drenta meimei di nan, i ora nan sali, e tambe meste r sali. EZK 46:11 "I na e festivalnan i fiestanan stipul e ofrenda di mainshi mes ter ta un efa huntu ku un bish machu i un efa huntu ku un karn chubatu, i huntu ku e lamchinan, mes tantu ku e por duna, i un hin di zeta huntu ku un efa. EZK 46: 12 I ora ku e prens prove un ofrenda boluntario, un ofrenda kim f ofrendanan di pas komo un ofrenda boluntario na SEOR, e porta kara pariba mester wrdu habr p'. I e lo prove su ofrenda kim i su ofrendanan di pas, manera e ta hasi riba dia di sabat. Despues e mester bai paf, i e porta lo wrdu ser despues ku el a bai paf. EZK 46:13 " I tur dia bo mester prove un lamchi sin defekto, di un aa, komo un ofrenda kim na S EOR; tur mainta lo bo prove esaki. EZK 46:14 Tambe bo mester prove un ofrenda di ma inshi huntu kun tur mainta, un di seis parti di un efa i un di tres parti di un h in di zeta, pa muha e haria fini. E ofrenda di mainshi aki ta un ordenansa perpet uo ku mester wrdu ofres kontinuamente na SEOR. EZK 46:15 Asina nan lo prove e lamchi , e ofrenda di mainshi i e zeta, komo un ofrenda kim kontinuo tur mainta." EZK 46 :16 'Asina Seor DIOS ta bisa: "Si e prens duna un regalo for di su erensia na kua lke di su yu hmbernan, esei lo pertenes na su yu hmbernan; esei ta nan propiedat ko mo erensia. EZK 46:17 Ma si e duna un regalo for di su erensia na un di su sirbi dnan, esei lo ta di dj te na e aa di libertat; e ora ei esaki lo bolbe na e prens. Su erensia ta solamente di su yu hmbernan; e lo ta di nan. EZK 46:18 E prens no m ag kohe nada for di e erensia di e pueblo dor di kore ku nan for di nan propieda t; e mester duna erensia na su yu hmbernan for di su mes propiedat, pa ningun hen de for di Mi pueblo no wrdu separ for di su propiedat."'" EZK 46:19 E ora ei el a hibami dor di e entrada ku tabata keda banda di e porta, na e salanan santu pa e saserdotenan, kualnan tabata keda kara panrt; i mira, ayanan tabatin un lug te pa tras, den direkshon pabou. EZK 46:20 Anto el a bisami: "Esaki ta e lug kaminda e saserdotenan lo hereb e ofrenda pa kulpa i e ofrenda pa pik, i kaminda nan lo hrna e ofrenda di mainshi, pa nan no tin mester di saka nan hiba paf na e plenchi di p af pa santifik e pueblo." EZK 46:21 Despues el a hibami paf na e plenchi di paf i a hibami na e kuater skinanan di e plenchi; i mira, den kada skina di e plenchi ta batin un plenchi chikitu. EZK 46:22 Den e kuater skinanan di e plenchi tabatin p lenchinan ser, kuarenta kodo largu i trinta kodo hanchu; e kuaternan aki, den e s kinanan, tabatin e mesun mid. EZK 46:23 I tabatin un rant di piedra rnt di e parti paden di kada un di e kuater plenchinan, ku fogonnan trah tur rnt bou di e rant. EZK 46:24 E ora ei el a bisami: "Esakinan ta e kushinanan, kaminda e sirbidnan di e kas lo hereb e sakrifisionan di e pueblo." EZK 47:1 Despues el a hibami bk na p orta di e kas; i mira, awa tabata kore for di bou di drmpel di e kas den direksho n pariba, pasobra e kas tabata kara pariba. I e awa tabata kore basha for djabou , for di banda drechi di e kas, pasit di e altar. EZK 47:2 I el a hibami paf via e porta panrt i a hasimi dal un bulta paf bai na entrada di e porta paf via e porta k u ta keda kara pariba. I mira, awa tabata sipel for di e parti sit. EZK 47:3 Ora ku e hmber a sali paf den direkshon pariba ku un lia den su man, el a midi mil kodo ; i el a hasimi pasa dor di e awa, awa ku tabata yega te na nkel. EZK 47:4 Atrobe el a midi mil i a hasimi pasa dor di e awa, awa ku tabata yega te na rudia. Atr obe el a midi mil i el a hasimi pasa dor di e awa, awa ku tabata yega te na hep. EZK 47:5 Atrobe el a midi mil; i el a bira un riu ku mi no por a krusa, pasobra e awa a subi, sufisiente awa pa landa aden, un riu ku bo no por a krusa. EZK 47 :6 I el a bisami: "Yu di hende, bo a mira esaki?" E ora ei el a hibami bk kantu d i e riu. EZK 47:7 Awor, ora mi a bolbe, mira, kantu di e riu tabatin masha hopi palu, na esun banda i na e otro banda. EZK 47:8 E ora ei el a bisami: "E awanan aki ta kore bai den direkshon di e region pariba i ta baha bai den Arab. Despues nan ta bai den direkshon di laman; nan ta basha den laman, i e awanan di laman t a bira awa dushi. EZK 47:9 I lo sosod ku tur ser bibu ku ta move na tur lug kamind a e riu ta bai, lo biba. I lo tin masha hopi pisk, pasobra e awanan aki ta bai ay anan, i e otro awanan ta bira awa dushi; asina ta ku tur kaminda ku e riu bai, t ur kos lo biba. EZK 47:10 I lo sosod ku piskadnan lo para kantu di dj; for di En-ga di te na En-eglaim lo tin un lug pa habri reda ariba. Lo tin tur sorto di pisk, ma nera pisk di Laman Grandi, masha hopi mes.

EZK 47:11 Ma su murasnan i lagunnan lo no bira dushi; nan lo sirbi komo salia. EZ K 47:12 I na kantu di e riu, na esun banda i na e otro banda, tur sorto di palu di fruta lo krese i lo sirbi pa kuminda. Nan blachi lo no marchit i nan lo no fal ta fruta. Tur luna nan lo karga fruta, pasobra nan awa ta kore for di e santuari o, i nan fruta lo ta pa kuminda i nan blachi pa kuramentu." EZK 47:13 Asina Seor DIOS ta bisa: "Esaki lo ta e frontera pa medio di kual bo mester parti e tera ko mo erensia entre e diesdos tribunan di Israel; Jose lo tin dos porshon. EZK 47:1 4 I bo mester parti komo erensia, kada un igual ku e otro; pasobra Mi a hura di d un' na boso tatanan, i e tera aki lo ta di boso komo un erensia. EZK 47:15 "I esa ki mester ta e frontera di e tera: "Na e banda nrt, for di Laman Grandi, via Hetl on, te na e entrada di Zedad, EZK 47:16 Hamat, Berota, Sibraim, ku ta keda entre e frontera di Damasko i e frontera di Hamat; Hazar-hatikon, ku ta keda na e fro ntera di Hauran. EZK 47:17 I e frontera lo kore for di laman te na Hazar-enan na e frontera di Damasko, i parti panrt, den direkshon panrt, Hamat ta e frontera. E saki ta e banda panrt. EZK 47:18 "I e banda pariba: for di meimei di Hauran, Dama sko, Galaad i tera di Israel, lo ta Jordan; lo bo midi for di e frontera di nrt t e na e laman pariba. Esaki ta e banda pariba. EZK 47:19 "I e banda pasit den dire kshon pasit lo kore for di Tamar te na e awanan di Meriba-kades, te na e roi di E gipto, i te na Laman Grandi. Esaki ta e banda pasit den direkshon pasit. EZK 47:20 "I e banda pabou: Laman Grandi, for di e frontera di sit te na e punto dilanti d i Lebo-hamat. Esaki ta e banda pabou. EZK 47:21 "Asina boso mester parti e tera aki entre boso segun e tribunan di Israel. EZK 47:22 I boso mester parti, dor di tira lt, komo un erensia entre boso i entre e stranheronan ku ta keda meimei di b oso, kendenan ta engendr yunan meimei di boso. I nan mester ta pa boso manera yu di tera meimei di e yunan di Israel; pa medio di lt nan mester haa un erensia hunt u ku boso meimei di e tribunan di Israel. EZK 47:23 I lo sosod ku den e tribu kam inda e stranhero ta keda biba, ayanan boso mester dun' su erensia," Seor DIOS ta d eklar. EZK 48:1 "Awor esakinan ta e nmbernan di e tribunan: for di ekstremo di nrt, banda di e kaminda di Hetlon te na Lebo-hamat, te na Hazar-enan na e frontera d i Damasko, den direkshon panrt banda di Hamat, koriendo for di pariba te pabou, D an, n parti. EZK 48:2 "Banda di e frontera di Dan, for di e banda pariba te na e banda pabou, Aser, n parti. EZK 48:3 "Banda di e frontera di Aser, for di e banda pariba te na e banda pabou, Nftal, n parti. EZK 48:4 "Banda di e frontera di Nftal, for di e banda pariba te na e banda pabou, Manass, n parti. EZK 48:5 "Banda di e f rontera di Manass, for di e banda pariba te na e banda pabou, Efrain, n parti. EZK 48:6 "Banda di e frontera di Efrain, for di e banda pariba te na e banda pabou, Ruben, n parti. EZK 48:7 "Banda di e frontera di Ruben, for di e banda pariba te na e banda pabou, Juda, n parti. EZK 48:8 "Banda di e frontera di Juda, for di e banda pariba te na e banda pabou, e kontribushon ku lo bo reserv mester ta: 25.0 00 kodo hanchu, i den largura manera un di e partinan, di parti pariba te na par ti pabou; i e santuario lo keda meimei di dj. EZK 48:9 "E kontribushon ku bo mest er reserv pa SEOR lo ta 25.000 kodo largu i 10.000 kodo hanchu. EZK 48:10 I e kont ribushon santu lo ta pa esakinan, pa e saserdotenan, den direkshon panrt 25.000 k odo largu, den direkshon pabou 10.000 kodo hanchu, den direkshon pariba 10.000 h anchu i den direkshon pasit 25.000 kodo largu; i e santuario di SEOR lo keda meime i di dj. EZK 48:11 Esei lo ta pa e saserdotenan ku a wrdu santifik for di e yu hmber nan di Sadok, kendenan a kumpli ku Mi enkargo, i no a desvi ora ku e yunan di Isr ael a desvi, manera e levitanan a desvi. EZK 48:12 I esaki lo ta un kontribushon p a nan for di e kontribushon di e tera, un lug santsimo, banda di e frontera di e l evitanan. EZK 48:13 "Banda di e frontera di e saserdotenan, e levitanan lo tin u n porshon di 25.000 kodo largu i 10.000 kodo hanchu. Henter su largura lo ta 25. 000 kodo i e hanchura 10.000 kodo. EZK 48:14 Ademas, nan lo no tin mag di bende ni kambia nada di dj pa otro kos, ni pasa e mih parti aki pa otronan; pasobra esak i ta santu pa SEOR. EZK 48:15 "Anto e 5.000 kodo hanchu i 25.000 kodo largu ku ta keda lo ta pa uzo komun di e stat, pa lug di biba i pa lug di yerba brd; i e stat l o keda meimei di dj. EZK 48:16 Esakinan lo ta su midnan: e banda panrt 4.500 kodo, e banda pasit 4.500 kodo, e banda pariba 4.500

kodo i e banda pabou 4.500 kodo. EZK 48:17 I e stat lo tin lugnan di yerba brd: par ti panrt 250 kodo, parti pasit 250 kodo, parti pariba 250 kodo i parti pabou 250 k odo. EZK 48:18 I loke ta keda di e largura banda di e porshon santu lo ta 10.000 kodo den direkshon pariba, i 10.000 kodo den direkshon pabou; i e lo ta presis meskos ku e porshon santu. I e kosecha lo ta pa kuminda pa esnan ku ta traha den e stat. EZK 48:19 I esnan ku ta traha den e stat for di tur e tribunan di Israe l lo kultiv esaki. EZK 48:20 Henter e kontribushon lo ta 25.000 pa 25.000 kodo; b oso lo reserv e kontribushon santu, un firkant, huntu ku e propiedat di e stat. E ZK 48:21 I loke keda lo ta pa e prens: na esun banda i na e otro banda di e kont ribushon santu i di e propiedat di e stat; dilanti di e 25.000 kodo di e kontrib ushon den direkshon di e frontera di pariba i bai pabou dilanti di e 25.000 den direkshon di e frontera di pabou, banda di e porshonnan, lo ta pa e prens. I e k ontribushon santu i e santuario di e kas lo keda meimei di dj. EZK 48:22 Sin kont a aden e propiedat di e levitanan i e propiedat di e stat, ku ta keda meimei di loke ta pertenes na e prens, tur loke ta entre e frontera di Juda i e frontera di Benjamin lo ta pa e prens. EZK 48:23 "Pa loke ta e restu di e tribunan, for di banda pariba te banda pabou: Benjamin, n parti. EZK 48:24 "I banda di e frontera di Benjamin, for di banda pariba te banda pabou: Simeon, n parti. EZK 48:25 "Band a di e frontera di Simeon, for di banda pariba te banda pabou: Isakar, n parti. E ZK 48:26 "Banda di e frontera di Isakar, for di banda pariba te banda pabou: Zab ulon, n parti. EZK 48:27 "Banda di e frontera di Zabulon, for di banda pariba te banda pabou: Gad, n parti. EZK 48:28 "I banda di e frontera di Gad, na e banda pa sit den direkshon pasit, e frontera lo ta for di Tamar te na e awanan di Meriba-ka des, te na e roi di Egipto, te na Laman Grandi. EZK 48:29 "Esaki ta e tera ku bo so mester parti komo erensia pa e tribunan di Israel dor di tira lt, i esakinan t a nan diferente partinan," Seor DIOS ta deklar. EZK 48:30 "I esakinan ta e salidan an di e stat: kuminsando na e banda panrt, ku ta 4.500 kodo segun mid, EZK 48:31 e portanan di e stat lo karga nmber di e tribunan di Israel. E tres portanan den d irekshon panrt lo ta: e porta di Ruben, n; e porta di Juda, n; i e porta di Lev, n. E ZK 48:32 "I na e banda pariba, ku ta 4.500 kodo segun mid, lo tin tres porta: e p orta di Jose, n; e porta di Benjamin, n; i e porta di Dan, n. EZK 48:33 "Na e banda pasit, ku ta 4.500 kodo segun mid, lo tin tres porta: e porta di Simeon, n; e port a di Isakar, n; i e porta di Zabulon, n. EZK 48:34 "Na e banda pabou, ku ta 4.500 kodo segun mid, lo tin tres porta: e porta di Gad, n; e porta di Aser, n; i e porta di Nftal, n. EZK 48:35 "E stat lo ta 18.000 kodo tur rnt. "I nmber di e stat for di e dia ei lo ta: 'SEOR TA EINAN.'"

DANIEL DAN 1:1 Den e di tres aa di e reinado di Joakim, rei di Juda, Nabukodonosor, rei di Babilonia, a bin Jerusalm i a rondon'. DAN 1:2 I Seor a entreg Joakim, rei di Jud a, den su man, huntu ku algun di e artkulonan-di-uzo di e kas di Dios; i el a hib a nan na tera di Sinar, na e kas di su dios, i a pone e artkulonan-di-uzo den e l ug-di-warda-tesoro di su dios. DAN 1:3 E ora ei rei a orden Aspenaz, hefe di su eu nukonan, pa trese algun di e yunan di Israel i algun di e famia real i di e nobe lnan, DAN 1:4 hobennan ku no tabatin ningun defekto, ku tabata di bon aparensia, ku tabatin inteligensia den tur ramo di sabiduria, ku tabata yen di komprendeme ntu i konosementu pa disern, i ku tabatin abilidat pa sirbi den rei su korte; i e l a orden' pa sia nan e literatura i idioma di e kaldeonan. DAN 1:5 I rei a duna rd u pa nan haa un provishon diario di e mih kuminda di rei i di e bia ku rei tabata b ebe, i tambe pa nan haa un edukashon di tres aa, na fin di kual nan mester a drent a e sirbishi personal di rei. DAN 1:6 Awor entre nan tabatin Daniel, Ananias, Mi sael i Azarias, di e yu hmbernan di Juda. DAN 1:7 Anto e hefe di e eunukonan a du na nan un nmber nobo; i Daniel el a duna e nmber Beltsasar, Ananias Sadrak, Misael Mesak i Azarias Abed-nego. DAN 1:8 Ma Daniel a propon den su kurason di no konta min su mes ku e mih kuminda di rei, ni ku e bia ku rei tabata bebe; pesei el a pidi hefe di e eunukonan prmit pa e no tin mester di kontamin su mes. DAN 1:9 Awor Dio s a hasi ku Daniel a haa grasia i kompashon den bista di e hefe di e eunukonan, D AN 1:10 i e hefe di e eunukonan a bisa Daniel: "Mi tin miedu di seor mi rei, kend e a duna rdu tokante di boso kuminda i boso bibida; pasobra pakiko e mester mira boso kara ta mustra mas blek ku kara di e hobennan di boso edat? E ora ei boso l o pone mi kabes na peliger dilanti di rei." DAN 1:11 Ma Daniel a bisa e mayordom o ku e hefe di e eunukonan a nombra riba Daniel, Ananias, Misael i Azarias: DAN 1:12 "Pa fabor, pone bo sirbidnan na prueba pa dies dia, i laga nan duna nos brdur a pa kome i awa pa bebe. DAN 1:13 E ora ei, laga nos aparensia wrdu kompar ku apar ensia di e hobennan ku ta kome e mih kuminda di rei; i trata ku bo sirbidnan konfo rme loke bo ta mira." DAN 1:14 Asina el a skucha nan den e asunto aki i a pone n an na prueba pa dies dia. DAN 1:15 I na fin di dies dia nan aparensia tabata mus tra mih i nan tabata den mih kondishon ku tur e hobennan ku tabata kome e mih kumin da di rei. DAN 1:16 Pesei e mayordomo a sigui kita nan porshon di e mih kuminda i e bia ku nan mester a bebe, i a sigui duna nan brdura. DAN 1:17 I na e kuater hob ennan aki Dios a duna konosementu i inteligensia den tur ramo di literatura i sa biduria; i Daniel tabata komprend tur sorto di vishon i soo. DAN 1:18 Anto na fin di e dianan, ora rei a bisa pa present nan, e hefe di e eunukonan a present nan di lanti di Nabukodonosor. DAN 1:19 I rei a papia ku nan, i den nan tur no a wrdu ha n i un manera Daniel, Ananias, Misael i Azarias; asina nan a drenta e sirbishi per sonal di rei. DAN 1:20 I den tur asunto di sabiduria i komprendementu ku rei tab ata konsult ku nan, e tabata haa nan dies bes mih ku tur e magonan i astrlogonan ku tabatin den henter su reino. DAN 1:21 I Daniel a keda einan te na e prom aa di rei Siro. DAN 2:1 Awor den e di dos aa di e reinado di Nabukodonosor, Nabukodonosor a soa soonan; i su spiritu tabata asina tribul, ku su soo a bai. DAN 2:2 E ora ei re i a duna rdu pa yama e magonan, e astrlogonan, e hasidnan di bruha i e kaldeonan, p a splika rei su soonan. Asina nan a bin i a para dilanti di rei. DAN 2:3 I rei a bisa nan: "Mi tabatin un soo, i mi spiritu ta ansioso pa komprend e soo." DAN 2:4 E ora ei e kaldeonan a papia ku rei na arameo: "O rei, biba pa semper! Konta bo s irbidnan e soo, i nos lo duna e interpretashon." DAN 2:5 Rei a kontest i a bisa e k aldeonan: "Mi desishon ta firme: si boso no bisami e soo i su interpretashon, bos o lo wrdu krt na pida-pida, i boso kasnan lo wrdu has un monton di sushi. DAN 2:6 Ma si boso konta e soo i su interpretashon, boso lo risib regalo, rekompensa i gran o nor serka mi; pesei, kontami e soo i su interpretashon." DAN 2:7 Nan a kontest pa di dos biaha i a bisa: "Laga rei konta su sirbidnan e soo, i nos lo duna e interpr etashon." DAN 2:8 I rei a kontest i a bisa: "Mi sa sigur ku boso ta buska pa gana tempu, pasobra boso a mira ku mi desishon ta

firme, DAN 2:9 ku si boso no bisami e soo, ta solamente n sentensia tin pa boso. P asobra boso a bin na akurdo pa papia palabranan mentiroso i korupto mi dilanti, t e ora ku e situashon kambia; pesei kontami e soo, pa mi sa ku boso por dunami su interpretashon." DAN 2:10 E kaldeonan a kontest rei i a bisa: "No tin ningun hend e na tera ku por konta rei e asunto, komo ku nunka ningun rei, seor f gobernante n o a yega di puntra un kos asina na ningun mago, astrlogo f kaldeo. DAN 2:11 Ademas , e kos ku rei ta orden ta difisil, i no tin ningun otro hende ku por konta rei e sei ku solamente diosnan, kende nan lug di biba no ta serka hende." DAN 2:12 Pa e motibu aki rei a bira masha indign i masha furioso, i a duna rdu pa destru tur e s abionan di Babilonia. DAN 2:13 Asina a sali e dekreto ku mester mata e sabionan, i nan a buska Daniel i su amigunan pa mata. DAN 2:14 E ora ei Daniel a papia ku sabiduria i prudensia ku Ariok, kapitan di rei su guardia, kende a sali pa mata e sabionan di Babilonia; DAN 2:15 el a kontest i a bisa Ariok, rei su komandante : "Pa ki motibu e dekreto di rei tin tantu urgensia?" E ora ei Ariok a pone Dani el na haltura di e asunto. DAN 2:16 Asina Daniel a drenta i a pidi rei pa dun' te mpu, pa e por duna rei e interpretashon. DAN 2:17 Anto Daniel a bai su kas i a p one su amigunan Ananias, Misael i Azarias na haltura di e asunto, DAN 2:18 pa na n pidi kompashon di e Dios di shelu tokante di e misterio aki, pa Daniel i su am igunan no wrdu destru huntu ku e otro sabionan di Babilonia. DAN 2:19 E ora ei e m isterio a wrdu revel na Daniel den un vishon di anochi. E ora ei Daniel a bendisho n e Dios di shelu; DAN 2:20 Daniel a kontest i a bisa: "Laga e nmber di Dios sea be ndishon pa semper i semper, pasobra sabiduria i poder ta pertenes na djE. DAN 2:21 I ta E ta Esun ku ta kambia tempunan i pokanan; E ta kita reinan i ta pone reina n; E ta duna sabiduria na sabionan, i konosementu na hmbernan di komprendementu. DAN 2:22 Ta E ta Esun ku ta revel e kosnan profundo i skond; E sa kiko tin den sku ridat, i e lus ta biba serka djE. DAN 2:23 Na Bo, O Dios di mi tatanan, mi ta du na gradisimentu i alabansa, pasobra Bo a dunami sabiduria i poder; i awor Bo a h asi konos na mi loke nos a pidi di Bo, pasobra Bo a hasi e asunto di rei konos na nos." DAN 2:24 Pesei Daniel a bai serka Ariok, kende rei a nombra pa destru e sab ionan di Babilonia; el a bai i a papia asin'aki kun: "No destru e sabionan di Babi lonia! Hibami den presensia di rei i lo mi duna rei e interpretashon." DAN 2:25 E ora ei Ariok a hiba Daniel lih den presensia di rei i a bis' asin'aki: "Mi a haa un hmber entre e eksiliadonan di Juda ku por duna rei e interpretashon!" DAN 2:26 Rei a kontest i a bisa Daniel, kende su nmber tabata Beltsasar: "Bo por bisami e soo ku mi a mira i su interpretashon?" DAN 2:27 Daniel a kontest dilanti di rei i a bisa: "Pa loke ta e misterio di kual rei a puntra, ni sabio, ni astrlogo, ni ma go, ni adivinad no por konta rei esei. DAN 2:28 Sinembargo, tin un Dios den shelu ku ta revel misterio, i El a hasi konos na rei Nabukodonosor kiko lo sosod den e lt imo dianan. Esaki tabata bo soo i e vishonnan ku a pasa den bo mente, mientras ku bo tabata riba bo kama. DAN 2:29 "Mientras ku abo, O rei, tabata riba bo kama, bo pensamentunan tabata bai riba loke ta bai sosod den futuro; i Esun ku ta revel misterio a hasi konos na bo kiko ta bai sosod. DAN 2:30 Ma pa loke t'ami, e mister io aki no a wrdu revel na mi pa motibu ku tin mas sabiduria den mi ku den kualkier otro hende bibu, sino pa e propsito di hasi e interpretashon konos na rei, i pa b o komprend e pensamentunan di bo kurason. DAN 2:31 "Abo, O rei, tabata wak, i mir a, tabatin un estatua grandi; e estatua ei, ku tabata grandi i di splendor ekstr aordinario, tabata par bo dilanti, i su aparensia tabata teribel. DAN 2:32 E kabe s di e estatua ei tabata trah di oro fini, su pechu i su brasanan di plata, su ba rika i su belnan di pia di brns, DAN 2:33 su pal'i pia di heru, su pianan un part i di heru i un parti di klei. DAN 2:34 Bo a sigui wak te ora ku un piedra a wrdu krt, no ku man, i esaki a dal e estatua riba su pianan di heru i klei i a garna na n. DAN 2:35 E ora ei e heru, e klei, e brns, e plata i e oro, tur a wrdu garn na e mesun momento, i a bira manera bagas riba plenchi-di-bati-mainshi den zomer; i b ientu a hiba nan, asina ku no por a haa ni un rastro di nan. Ma e piedra ku a dal e estatua a bira un seru grandi i a yena henter tera.

DAN 2:36 "Esaki tabata e soo; awor nos lo duna su interpretashon dilanti di rei. DAN 2:37 Abo, O rei, ta e rei di reinan, na kende e Dios di shelu a duna reino, poder, forsa i gloria; DAN 2:38 i unda ku tin yu di hende ta biba, bestia di mon di i parha di shelu, El a entreg nan den bo man i a hasibo gobern riba nan tur. Ab o ta e kabes di oro. DAN 2:39 "I despues di bo lo lanta un otro reino inferior n a esun di bo, despues un otro, un di tres reino di brns, ku lo gobern riba henter tera. DAN 2:40 E ora ei lo bai tin e di kuater reino ku ta mes fuerte ku heru--p asobra heru ta garna i ta machik tur kos--i manera heru ta kibra tur kos na pidapida, asina e lo garna i kibra tur esakinan na pida-pida. DAN 2:41 I ku bo a mir a e pianan i e dedenan di pia, un parti di klei di alfarero i un parti di heru, esei ta nifik ku esaki lo ta un reino divid; ma e lo tin e forsa di heru den dj, ko mo ku bo a mira e heru meskl ku klei. DAN 2:42 I meskos ku e dedenan di pia tabat a pa un parti di heru i pa un parti di klei, asina un parti di e reino lo ta fue rte i un parti lo ta frgil. DAN 2:43 I ku bo a mira e heru meskl ku klei, esei ta nifik ku nan lo meskla ku otro den e simia di hende; ma nan lo no pega na otro, m eskos ku heru no ta meskla ku klei. DAN 2:44 "I den e dianan di e reinan ei e Di os di shelu lo lanta un reino ku nunka lo no wrdu destru, i e reino ei lo no pasa pa ningun otro pueblo; e lo garna i pone un fin na tur e reinonan aki, ma e mes lo dura pa semper. DAN 2:45 Meskos ku bo a mira ku un piedra a wrdu krt for di e se ru, no ku man, i ku esaki a garna e heru, e brns, e klei, e plata i e oro--e gran Dios a hasi konos na rei kiko ta bai sosod den futuro; asina e soo ta brdat, i su i nterpretashon ta di konfia." DAN 2:46 E ora ei rei Nabukodonosor a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a ador Daniel, i a duna rdu pa present na dj un ofren da i sensia di hol dushi. DAN 2:47 Rei a kontest Daniel i a bisa: "Siguramente bo Dios ta e Dios di diosnan i e Seor di reinan i Esun ku ta revel misterio, ya ku bo por a revel e misterio aki." DAN 2:48 E ora ei rei a halsa Daniel i a dun' hopi r egalo grandi, i el a hasi gobernante di henter e provinsia di Babilonia i hefe su premo di tur e sabionan di Babilonia. DAN 2:49 I riba petishon di Daniel rei a n ombra Sadrak, Mesak i Abed-nego riba e atministrashon di e provinsia di Babiloni a, mientras ku Daniel tabata na korte di rei. DAN 3:1 Rei Nabukodonosor a traha un imagen di oro, lokual su haltura tabata sesenta kodo i su hanchura seis kodo; el a lant' den e sabana di Dura, na e provinsia di Babilonia. DAN 3:2 E ora ei r ei Nabukodonosor a manda reun e strapanan, e ofisialnan i e gobernadnan, e konseher onan, e tesoreronan, e huesnan, e magistradonan i tur e gobernantenan di e provi nsianan, pa bin na dedikashon di e imagen ku rei Nabukodonosor a lanta. DAN 3:3 Anto e strapanan, e ofisialnan i e gobernadnan, e konseheronan, e tesoreronan, e h uesnan, e magistradonan i tur e gobernantenan di e provinsianan a wrdu reun pa ded ikashon di e imagen ku rei Nabukodonosor a lanta. I nan a para dilanti di e imag en ku Nabukodonosor a lanta. DAN 3:4 E ora ei e anunsiad a proklam na bos haltu: " Na boso e rdu ta dun, O pueblonan, nashonnan i hende di tur idioma, DAN 3:5 ku na e momento ku boso tende e zonidu di kachu, flit, tamburein, arpa, salterio, doede lzak i tur sorto di muzik, boso mester tira boso kurpa abou i ador e imagen di or o ku rei Nabukodonosor a lanta. DAN 3:6 Ma esun ku no tira su kurpa abou i ador l o wrdu tir mesora den un frnu di kandela kayente-kayente." DAN 3:7 Pesei, asina ku tur e pueblonan a tende e zonidu di kachu, flit, tamburein, arpa, salterio, doede lzak i tur sorto di muzik, tur e pueblonan, nashonnan i hendenan di tur idioma a tira nan kurpa abou i a ador e imagen di oro ku rei Nabukodonosor a lanta. DAN 3 :8 Pesei, na e tempu ei, algun hmber kaldeo a bin dilanti i a akus e hudiunan. DAN 3:9 Nan a kontest rei Nabukodonosor i a bisa: "O rei, biba pa semper! DAN 3:10 B o mes, O rei, a saka un dekreto ku tur hende ku tende e zonidu di kachu, flit, ta mburein, arpa, salterio, doedelzak i tur sorto di muzik, mester tira nan kurpa a bou i ador e imagen di oro. DAN 3:11 Ma esun ku no tira su kurpa abou i ador lo wrd u tir den un frnu di kandela kayente-kayente. DAN 3:12 Tin algun hudiu ku bo a enk arg ku atministrashon di e provinsia di Babilonia, esta, Sadrak, Mesak i Abed-neg o. E hmbernan aki, O rei, no a hasi kaso di bo; nan no ta sirbi bo diosnan ni ta ador e imagen di oro ku bo a lanta." DAN 3:13 E ora ei, yen di furia i rabia, Nab ukodonosor a duna rdu pa trese Sadrak, Mesak i Abed-nego; anto e hmbernan aki a wrd u tres dilanti di rei.

DAN 3:14 Nabukodonosor a kontest i a bisa nan: "Sadrak, Mesak i Abed-nego, ta brda t ku boso no ta sirbi mi diosnan ni ta ador e imagen di oro ku mi a lanta? DAN 3: 15 Awor si na momento ku boso tende e zonidu di kachu, flit, tamburein, arpa, sal terio, doedelzak i tur sorto di muzik, boso ta dispuesto pa tira boso kurpa abou i ador e imagen ku mi a traha, masha bon. Ma si boso no ador e imagen, boso lo wrd u tir mesora den un frnu di kandela kayente-kayente; i ki dios tin ku por libra bo so for di mi man?" DAN 3:16 Sadrak, Mesak i Abed-nego a kontest i a bisa rei: "O Nabukodonosor, nos no tin mester di dunabo kontesta riba e asunto aki. DAN 3:17 Ma si t'asina, nos Dios, Kende nos ta sirbi, por libra nos for di e frnu di kande la kayente-kayente, i E lo libra nos for di bo man, O rei. DAN 3:18 Ma asta si E no hasi esei, sea sigur, O rei, ku nos no ta bai sirbi bo diosnan, ni ador e ima gen di oro ku bo a lanta." DAN 3:19 E ora ei Nabukodonosor a yena ku furia, i e ekspreshon di su kara a kambia pa ku Sadrak, Mesak i Abed-nego. El a kontest dor di duna rdu pa hasi e frnu shete biaha mas kayente ku kustumber. DAN 3:20 I el a o rden guereronan balente di su ehrsito pa mara Sadrak, Mesak i Abed-nego, i tira na n den e frnu di kandela. DAN 3:21 Anto e hmbernan aki a wrdu mar, ku nan mantel, nan karson, nan tlban i ku nan otro paanan bist, i a wrdu tir den e frnu di kandela. DAN 3:22 Awor, pasobra e rdu di rei tabata asina severo i e frnu a wrdu has smamente kaye nte, flam di e kandela a mata e hmbernan ku a hisa Sadrak, Mesak i Abed-nego hiba na e frnu. DAN 3:23 I e tres hmbernan aki, Sadrak, Mesak i Abed-nego, a kai mar de n e frnu di kandela. DAN 3:24 E ora ei rei Nabukodonosor a keda masha asombr i a b ula lanta; el a bisa su konseheronan: "No ta tres hmber nos a tira mar den e kande la?" Nan a kontest i a bisa rei: "Sigur ku s, O rei." DAN 3:25 El a kontest i a bis a: "Ata! Mi ta mira kuater hmber ta kana ls den e kandela sin sufri ningun dao, i a parensia di e di kuater ta manera di un yu hmber di e diosnan!" DAN 3:26 E ora ei Nabukodonosor a yega serka di e porta di e frnu di kandela; el a kontest i a bisa : "Sadrak, Mesak i Abed-nego, boso, sirbidnan di e Dios Haltsimo, sali bin aki!" A nto Sadrak, Mesak i Abed-nego a sali for di meimei di e kandela. DAN 3:27 I e str apanan, e ofisialnan, e gobernadnan i e konseheronan di rei a bin para rnt, i a mi ra ku e kandela no tabatin ningun efekto riba kurpa di e hmbernan aki, ku e kabei riba nan kabes no a kima, ku nan mantel a keda intakto, i ku ni hol di kandela n o a keda riba nan kurpa. DAN 3:28 Nabukodonosor a kontest i a bisa: "Bendishon sea e Dios di Sadrak, Mesak i Abed-nego, Kende a manda Su angel i a libra Su sirbidn an ku a pone nan konfiansa den djE, desobedesiendo e rdu di rei, i ku a entreg nan kurpa pa no sirbi ni ador ningun dios sino nan mes Dios so. DAN 3:29 Pesei mi ta saka un dekreto ku kualke pueblo, nashon f lenga, ku papia algu ofensivo kontra e Dios di Sadrak, Mesak i Abed-nego, lo wrdu kuartis i nan kasnan lo wrdu has un mon ton di sushi, pasobra no tin otro dios ku por libra di e manera aki." DAN 3:30 E ora ei rei a hasi Sadrak, Mesak i Abed-nego prosper den e provinsia di Babilonia . DAN 4:1 Rei Nabukodonosor, Na tur pueblo, nashon i hende di tur idioma ku ta b iba riba henter e tera: "Pas sea multiplik na boso! DAN 4:2 "Mi a haa ku ta bon pa konta boso e sealnan i maraviyanan ku e Dios Haltsimo a hasi pa mi. DAN 4:3 "Ki g randi Su sealnan ta, i ki poderoso Su maraviyanan! Su reino ta un reino etrno, i S u dominio ta di generashon pa generashon. DAN 4:4 "Ami, Nabukodonosor, tabata tr ankil na mi kas i disfrutando di prosperidat den mi palasio. DAN 4:5 Mi a mira u n soo ku a spantami; i e imaginashonnan aki, mientras ku mi tabata riba mi kama, i e vishonnan ku tabata pasa den mi mente, a keda preokupmi. DAN 4:6 Pesei mi a d una rdu pa trese tur e sabionan di Babilonia den mi presensia, pa nan dunami e in terpretashon di e soo. DAN 4:7 E ora ei e magonan, e astrlogonan, e kaldeonan i e adivinadnan a drenta, i mi a konta nan e soo, ma nan no por a dunami su interpreta shon. DAN 4:8 Ma por ltimo Daniel, kende su nmber ta Beltsasar, konforme e nmber di mi dios, i den kende tin e spiritu di e diosnan santu, a present mi dilanti, i m i a kont' e soo, bisando: DAN 4:9 'O Beltsasar, hefe di e magonan, komo ku mi sa k u e spiritu di e diosnan santu ta den bo i ku ningun misterio

ta problema pa bo, kontami e vishonnan di mi soo ku mi a mira, huntu ku su interp retashon. DAN 4:10 Awor esakinan tabata e vishonnan ku a pasa den mi mente ora m i tabata riba mi kama: mi tabata wak, i mira, tabatin un palu meimei di tera, i e tabata hopi haltu. DAN 4:11 E palu a krese bira grandi i a bira fuerte, i su tp a yega te na shelu, i e tabata visibel te na e fin di henter tera. DAN 4:12 Su blachinan tabata bunita i su fruta abundante, i na dj tabatin kuminda pa tur. E b estianan di mondi tabata haa sombra bou di dj, i e parhanan di shelu tabata biba d en su ramanan, i tur ser bibu tabata aliment nan mes for di dj. DAN 4:13 'Mi tabat a wak den e vishonnan ku tabata pasa den mi mente, mientras ku mi tabata riba mi kama, i mira, un wardad angelikal, un santu, a baha for di shelu. DAN 4:14 El a dal un gritu i a bisa asin'aki: "Basha e palu abou i kap su ramanan, ranka tur s u blachinan i plama su frutanan. Laga e bestianan hui for di bou di dj, i e parha nan for di su ramanan. DAN 4:15 Ma laga e tronkon ku su rais keda den tera, ku u n banchi di heru i brns rnt di dj, den e yerba nobo di sabana. "I lagu' keda muh ku s erena di shelu, i lagu' tin su parti huntu ku e bestianan den e yerba di tera. DA N 4:16 Laga su mente wrdu kambi asina ku e no tin mente di hende mas, i laga un me nte di bestia wrdu dun na dj, i laga shete periodo di tempu pasa riba dj. DAN 4:17 " E sentensia aki ta dun pa medio di e dekreto di e wardadnan angelikal, i e desisho n ta un rdu di esunnan santu, pa e bibunan por sa ku e Haltsimo ta gobern e reino d i hende, i ta duna esaki na esun ku E kier, i ta pone hende di mas umilde riba d j." DAN 4:18 'Esaki ta e soo ku ami, rei Nabukodonosor, a mira. Awor abo, Beltsasa r, dunami su interpretashon, komo ku ningun di e sabionan di mi reino no por dun ami e interpretashon; ma abo s por, pasobra e spiritu di e diosnan santu ta den b o.' DAN 4:19 "E ora ei Daniel, kende su nmber ta Beltsasar, a keda stm pa un momen to, i su pensamentunan tabata preokup'. Rei a kontest i a bisa: 'Beltsasar, no lag a e soo ni su interpretashon preokupbo.' "Beltsasar a kontest i a bisa: 'Mi seor, ma ra e soo tabata pa esnan ku ta odiabo, i su interpretashon pa bo atversarionan! D AN 4:20 E palu ku bo a mira, ku a krese bira grandi i fuerte, ku su tp a yega te na shelu i tabata visibel te na e fin di tera, DAN 4:21 i ku tabatin blachi buni ta i fruta na abundansia, i ku tabata prove kuminda pa tur, i protekshon i lug pa e bestianan di mondi, i pa e parhanan di shelu traha nan neishi-DAN 4:22 ta abo, O rei; pasobra bo a krese bira grandi i fuerte, i bo grandesa a krese yega te n a shelu i bo dominio te na e fin di tera. DAN 4:23 'I ku rei a mira un wardad ang elikal, un santu, ta baha for di shelu, bisando: "Basha e palu abou i destrui, ma laga e tronkon ku su raisnan keda den tera, ma ku un banchi di heru i brns rnt di dj den e yerba nobo di sabana, i lagu' keda muh ku serena di shelu, i lagu' tin su parti huntu ku e bestianan di mondi, te ora shete periodo di tempu pasa riba dj"; DAN 4:24 esaki ta e interpretashon, O rei, i esaki ta e dekreto di e Haltsimo, k u a bin riba seor mi rei: DAN 4:25 ku nan lo kore ku bo for di meimei di hende i bo lug di biba lo ta serka e bestianan di mondi, i nan lo dunabo yerba pa kome ma nera baka, i lo bo wrdu muh ku serena di shelu; i shete periodo di tempu lo pasa r iba bo, te ora bo rekonos ku e Haltsimo ta gobern e reino di hende, i ta duna esaki na esun ku E kier. DAN 4:26 Anto ku a wrdu orden pa laga e tronkon ku e raisnan d i e palu, kier men: bo por ta sigur di bo reino despues ku bo rekonos ku ta Shelu ta gobern. DAN 4:27 Pesei, O rei, laga mi konseho ta aseptabel pa bo: redim awor bo piknan dor di hasi hustisia, i bo inikidatnan dor di mustra miserikrdia na e po bernan. Podis esei lo prolong bo prosperidat.' DAN 4:28 "Tur esaki a sosod ku rei N abukodonosor. DAN 4:29 Diesdos luna despues e tabata kana riba dak di su palasio real na Babilonia. DAN 4:30 Rei a hiba palabra i a bisa: 'Esaki no ta e gran Ba bilonia ku ami mes a traha komo un residensia real ku e forsa di mi poder i pa e gloria di mi mahestat?' DAN 4:31 "Mientras ku e palabra tabata den rei su boka ainda, a bin un bos for di shelu, bisando: 'Rei Nabukodonosor, ta wrdu deklar na b o: soberania a wrdu kit for di bo, DAN 4:32 i nan lo kore ku bo for di meimei di h ende, i bo lug di biba lo ta serka e bestianan di mondi. Nan lo dunabo yerba pa k ome manera baka, i shete periodo di tempu lo pasa sin ku bo sa, te ora bo rekono s ku e Haltsimo tin e dominio den e reino di hende i ta duna esaki na esun ku E ki er.' DAN 4:33 "Mesora e palabra tokante di Nabukodonosor a wrdu kumpl, i nan a kor e kun for di meimei di hende i el a kumins kome yerba manera baka, i su kurpa taba ta papa muh di serena di shelu, te ora su kabei a krese bira manera

pluma di guila i su huanan manera hua di parha. DAN 4:34 "Ma na fin di e periodo ei ami, Nabukodonosor, a hisa kara wak na shelu i mi a bolbe haa mi sint, i mi a ben dishon e Haltsimo i a alab i a onra Esun ku ta biba pa semper: "Pasobra Su dominio ta un dominio etrno, i Su reino ta dura di generashon pa generashon. DAN 4:35 I t ur e habitantenan di tera ta wrdu konsider komo nada, ma E ta hasi segun Su bolunt at den e ehrsito di shelu i entre e habitantenan di tera; i ningun hende no por d eten Su man ni bis'E: 'Kiko Bo a hasi?' DAN 4:36 "E tempu ei mi a bolbe haa mi sin t. I mi mahestat i splendor a bolbe na mi pa e gloria di mi reino, i mi konsehero nan i mi nobelnan a kumins buskami; asina mi a wrdu stables atrobe den mi reinado, i mi a bira muchu mas grandi ku mi tabata prom. DAN 4:37 Awor ami, Nabukodonosor, ta alab, ta halsa i ta onra e Rei di shelu, pasobra tur Su obranan ta brdadero i Su kamindanan ta hustu, i E por umiy esnan ku ta kana den orguyo." DAN 5:1 Rei Be lsasar a tene un gran fiesta pa mil di su nobelnan, i e tabata bebe bia den prese nsia di e mil. DAN 5:2 Ora Belsasar a purba e bia, el a duna rdu pa trese e artkulo nan-di-uzo di oro i di plata ku su tata Nabukodonosor a saka for di e tmpel ku ta bata na Jerusalm, pa rei i su nobelnan, su esposanan i su konkubinanan bebe for d i nan. DAN 5:3 E ora ei nan a trese e artkulonan-di-uzo di oro ku a wrdu sak for di e tmpel, e kas di Dios ku tabata na Jerusalm; i rei i su nobelnan, su esposanan i su konkubinanan a bebe for di nan. DAN 5:4 Nan a bebe bia i a alab e diosnan di o ro i di plata, di brns, di heru, di palu i di piedra. DAN 5:5 Direpiente e dedena n di un man di hende a pares i a kumins skirbi riba e kalki di muraya di rei su pa lasio, enfrente di e kandel, i rei a mira e parti di e man ku tabata skirbi. DAN 5:6 E ora ei kara di rei a bira blek, i su pensamentunan tabata preokup'; i e ska rnirnan di su hep a bira swak i su rudianan a kumins bati kontra otro. DAN 5:7 An to rei a grita duru pa laga e astrlogonan, e kaldeonan i e adivinadnan bin serka d j. I rei a hiba palabra i a bisa e sabionan di Babilonia: "Esun ku por lesa e ins kripshon aki i dunami su interpretashon, lo wrdu bist na skarlata, ku un kadena di oro na su garganta, i lo tin outoridat komo e di tres gobernante den e reino." DAN 5:8 E ora ei tur e sabionan di rei a drenta, ma nan no por a lesa e inskrips hon, ni duna rei su interpretashon. DAN 5:9 E ora ei rei Belsasar a keda masha p reokup, su kara a bira mas blek ainda, i su nobelnan a keda tur alarm. DAN 5:10 Re ina a drenta e sala di bankete pa motibu di e palabranan di rei i su nobelnan; i reina a bisa: "O rei, biba pa semper! No laga bo pensamentunan preokupbo, ni bo kara bira blek. DAN 5:11 Tin un hmber den bo reino den kende tin e spiritu di e d iosnan santu; i den e dianan di bo tata a wrdu ha den dj iluminashon, komprendementu i sabiduria, manera e sabiduria di e diosnan. I bo tata, rei Nabukodonosor--bo tata, O rei--a nombr' komo hefe di e magonan, astrlogonan, kaldeonan i adivinadnan. DAN 5:12 Esaki tabata pasobra un spiritu ekselente, konosementu i komprendement u, interpretashon di soonan, splikashon di charada i solushon di problema difisil a wrdu ha den e Daniel aki, kende rei a yama Beltsasar. Awor laga yama Daniel i e lo duna e interpretashon." DAN 5:13 E ora ei Daniel a wrdu tres dilanti di rei. Re i a bisa Daniel: "Ta abo ta e Daniel ei ku ta un di e eksiliadonan di Juda, ku r ei, mi tata, a trese for di Juda? DAN 5:14 Awor mi a tende di bo, ku e spiritu d i e diosnan ta den bo, i ku iluminashon, komprendementu i sabiduria ekstraordina rio a wrdu ha den bo. DAN 5:15 I awor aki mes e sabionan i e astrlogonan a wrdu tres i dilanti, pa nan lesa e inskripshon aki i dunami su interpretashon, ma nan no p or a duna e interpretashon di e mensahe. DAN 5:16 Ma mi a tende personalmente di bo, ku bo por duna interpretashon i resolv problema difisil. Awor si bo por lesa e inskripshon i interpret esaki pa mi, lo bo wrdu bist na prpura, ku un kadena di o ro na bo garganta, i lo bo tin outoridat komo e di tres gobernante den e reino." DAN 5:17 E ora ei Daniel a kontest i a bisa dilanti di rei: "Tene bo regalonan p a bo mes, f duna otro hende bo rekompensanan. Sinembargo, lo mi lesa e inskripsho n pa rei i interpret esaki p'. DAN 5:18 "O rei, e Dios Haltsimo a duna bo tata Nabu kodonosor soberania, grandesa, gloria i mahestat. DAN 5:19 I pa motibu di e gran desa ku El a pone riba dj, tur pueblo, nashon i hende di tur idioma tabatin miedu i tabata tembla su dilanti; esun ku e kier a mata, el a mata, i esun ku e kier a laga na bida, el a laga na bida; i esun ku e kier a halsa, el a halsa, i esun ku e kier a umiy, el a umiy. DAN 5:20 Ma ora su kurason a halsa i su spiritu a bir a asina orguyoso ku e tabata komport su mes ku arogansia, el a wrdu bah for di su t rono real, i su gloria a wrdu kit for di dj. DAN 5:21 Tambe nan a kore kun for di me

imei di hende i su mente a bira manera mente di bestia, i su lug di biba

tabata serka e burikunan di mondi. El a haa yerba pa kome manera baka, i tur ora bai su kurpa tabata papa muh di serena di shelu, te ora ku el a rekonos ku e Dios Haltsimo tin e dominio den e reino di hende, i ku E ta pone esun ku E kier riba d j. DAN 5:22 "Tg abo, su yu hmber Belsasar, no a umiy bo kurason, ounke ku bo tabata sa tur esaki, DAN 5:23 ma bo a halsa bo mes kontra e Seor di shelu; i nan a trese e artkulonan-di-uzo di Su kas bo dilanti, i abo i bo nobelnan, bo esposanan i bo konkubinanan tabata bebe bia for di nan; i bo a alab e diosnan di plata i di oro, di brns, di heru, di palu i di piedra, ku no ta mira, ni tende ni komprend. Ma e Dios, den Kende Su man bo rosea di bida i bo kamindanan ta, bo no a glorifik. DAN 5:24 E ora ei El a manda e man ku a skirbi e inskripshon aki. DAN 5:25 "Awor es aki ta e inskripshon ku a wrdu skirb: 'MENE, MENE, TEKEL, UFARSIN.' DAN 5:26 "Esak i ta e interpretashon di e mensahe: 'MENE'--Dios a konta e dianan di bo reino i a pone un fin na dj. DAN 5:27 'TEKEL'--bo a wrdu pis den balansa i bo ta pisa muchu poko. DAN 5:28 'PERES'--bo reino a wrdu divid i dun na e medonan i personan." DAN 5:29 E ora ei Belsasar a duna rdu, i nan a bisti Daniel na skarlata i a pone un k adena di oro na su garganta, i a saka un proklamashon tokante di dj, ku e tabatin outoridat awor komo e di tres gobernante den e reino. DAN 5:30 E mes anochi ei Belsasar, rei di e kaldeonan, a wrdu mat. DAN 5:31 Asina Daro, e medo, a tuma e rei no na edat di mas o menos sesent'i dos aa. DAN 6:1 Daro a haa bon pa nombra shent'i binti strapa riba e reino, pa nan keda enkarg ku henter e reino, DAN 6:2 i riba n an el a nombra tres gobernad (di kendenan Daniel tabata n), na kendenan e strapanan aki mester a duna kuenta, pa rei no sufri pird. DAN 6:3 Anto e Daniel aki a kumin s distingu su mes entre e gobernadnan i strapanan, pasobra tabatin un spiritu ekstra ordinario den dj, i rei tabatin pens pa nombr' riba henter e reino. DAN 6:4 E ora e i e gobernadnan i strapanan a kumins purba di haa un motibu pa akus Daniel en relasho n ku e asuntonan di gobernashon, ma nan no por a haa ningun motibu di akusashon, ni prueba di korupshon, pasobra e tabata fiel, i den dj no por a haa negligensia n i korupshon. DAN 6:5 E ora ei e hmbernan aki a bisa: "Nos lo no haa ningun motibu di akusashon kontra e Daniel aki, si nos no haa esaki en relashon ku e lei di su Dios." DAN 6:6 E ora ei e gobernadnan i e strapanan aki a bin huntu serka rei i a bis' asin'aki: "Rei Daro, biba pa semper! DAN 6:7 Tur e gobernadnan di e reino, e d iputadonan i e strapanan, e konseheronan i e gobernantenan a konsult huntu, ku rei mester stables un statuto i proklam un dekreto firme, ku esun ku durante di trint a dia hasi un petishon na kualke dios f hende fuera di bo, O rei, lo wrdu tir den k ueba di leon. DAN 6:8 Awor, O rei, proklam e dekreto i firma e dokumento pa e no por wrdu kambi, konforme e lei di e medonan i personan, ku no por wrdu revok." DAN 6 :9 Pesei rei Daro a firma e dokumento, esta, e dekreto. DAN 6:10 Awor ora Daniel a haa sa ku e dokumento a wrdu firm, el a bai den su kas (awor den su kamber ariba e tabatin bentananan habr den direkshon di Jerusalm); i el a sigui hinka rudia tre s biaha pa dia, i a hasi orashon i a duna gradisimentu dilanti di su Dios, maner a e tabata hasi anteriormente. DAN 6:11 E ora ei e hmbernan aki a bin huntu i a h aa Daniel ta hasi petishon i splika dilanti di su Dios. DAN 6:12 Anto nan a bai di lanti di rei i a papia tokante di e dekreto di rei: "Bo no a firma un dekreto, k u esun ku durante di trinta dia hasi un petishon na kualke dios f hende fuera di bo, O rei, lo wrdu tir den kueba di leon?" I rei a kontest i a bisa: "E deklarashon ta brdat, konforme e lei di e medonan i personan, ku no por wrdu revok." DAN 6:13 Anto nan a kontest i a bisa dilanti di rei: "Daniel, kende ta n di e eksiliadonan di Juda, no ta hasi kaso di bo, O rei, ni di e dekreto ku bo a firma, ma ta sigu i hasi su petishon tres biaha pa dia." DAN 6:14 Anto asina ku rei a tende e dekl arashon aki, a duel mash loke ku el a hasi, i el a propon den su kurason pa libra Daniel; i te ora ku solo a drenta el a hasi tur su posibel pa reskat'. DAN 6:15 E ora ei e hmbernan aki a bin huntu serka rei i a bisa rei: "Krda, O rei, ku ta un lei di e medonan i personan ku ningun dekreto ni statuto ku rei stables no por wrd u kambi." DAN 6:16 E ora ei rei a duna rdu, i nan a trese Daniel i a tir' den kueba di leon. I rei a bisa Daniel: "Bo Dios ku bo ta sirbi konstantemente, E mes lo librabo." DAN 6:17 I nan a trese un piedra i a tapa boka di e kueba; i rei a sey ' ku su mes renchi-di-seyo i ku e renchinan-di-seyo di su nobelnan, pa ningun kam bio no wrdu has relashon ku Daniel su situashon. DAN 6:18 Despues rei a bai bk na su palasio i a pasa nochi na yuna, i nan no a trese ningun dibertishon su dilanti, i su soo a bai lagu'.

DAN 6:19 Anto rei a lanta mainta tempran, ora dia tabata habri, i a bai pur na e kueba di leon. DAN 6:20 I ora ku el a yega serka Daniel na e kueba, el a grita k u bos tristu. I rei a bisa Daniel: "Daniel, sirbid di e Dios bibu, bo Dios, Kende bo ta sirbi konstantemente lo por a librabo di e leonnan?" DAN 6:21 E ora ei Da niel a bisa rei: "O rei, biba pa semper! DAN 6:22 Mi Dios a manda Su angel i a s era boka di e leonnan, i nan no a hasimi dao, pasobra mi a wrdu ha inosente Su dilan ti; i tambe kontra bo, O rei, mi no a komet ningun krimen." DAN 6:23 E ora ei rei a keda masha kontentu i a duna rdu pa saka Daniel for di e kueba. Asina nan a sa ka Daniel for di e kueba, i ningun dao no a wrdu ha na su kurpa, pasobra el a konfia den su Dios. DAN 6:24 I rei a duna rdu, i nan a trese e hmbernan ei ku a akus Dani el ku mal intenshon, i nan a tira nan, nan yunan i nan esposanan den e kueba di leon; i prom ku nan a yega fondo di e kueba e leonnan a poder di nan i a garna tur nan wesunan. DAN 6:25 E ora ei rei Daro a skirbi tur pueblo, nashon i hende di t ur idioma ku tabata biba den henter e tera: "Ku pas sea multiplik na boso! DAN 6: 26 "Mi ta traha un dekreto ku den henter e dominio di mi reino hende mester teme i tembla dilanti di e Dios di Daniel. "Pasobra E ta e Dios bibu, i E ta permane s pa semper, i Su reino ta uno ku lo no wrdu destru, i Su dominio lo ta pa semper. DAN 6:27 E ta libra i ta reskat i ta hasi sealnan i maraviyanan den shelu i riba t era. Ta El a libra Daniel tambe for di e poder di e leonnan." DAN 6:28 Asina e D aniel aki a prosper den e reino di Daro i den e reino di Siro di Persia. DAN 7:1 D en e prom aa di Belsasar, rei di Babilonia, Daniel a mira un soo i vishonnan den su mente, mientras ku e tabata riba su kama; anto el a skirbi e soo i a duna e sigu iente resumen di dj. DAN 7:2 Daniel a bisa: "Anochi mi tabata wak den mi vishon, i mira, e kuater bientunan di shelu tabata turbul e laman grandi. DAN 7:3 I kuate r bestia grandi tabata subi sali for di laman, kada un tabata diferente for di o tro. DAN 7:4 "E prom tabata manera un leon i tabatin hala di guila. Mi a sigui wak te ora su halanan a wrdu rank af, i el a wrdu his for di suela i pon riba dos pia ma era hende; tambe a wrdu dun na dj un mente humano. DAN 7:5 "I mira, un otro bestia, e di dos, tabata parse un ber. E tabata sint di banda, i e tabatin tres repchi d en su boka entre su djentenan; i asina nan a bis': 'Lanta, devor hopi karni!' DAN 7:6 "Despues di esaki mi a sigui wak, i mira, un otro bestia manera un leopardo, ku tabatin kuater hala di parha riba su lomba; tambe e bestia tabatin kuater ka bes, i dominio a wrdu dun na dj. DAN 7:7 "Despues di esaki mi a sigui wak den e vis honnan di anochi, i ata e di kuater bestia, spantoso i teribel i smamente fuerte; i e tabatin djente grandi di heru. El a devor i a garna, i ku su pianan el a tra pa loke a keda; i e tabata diferente for di tur e bestianan ku tabata prom kun, i e tabatin dies kachu. DAN 7:8 "Mientras ku mi tabata kontempl e kachunan, at'un o tro kachu, un chikitu, a sali meimei di nan, i tres di e prom kachunan a wrdu rank ku rais ku tur su dilanti; i ata e kachu aki tabatin wowo manera wowo di hende, i un boka ku tabata gaba mash. DAN 7:9 "Mi a sigui wak te ora trononan a wrdu pon, i e Ansiano di Dianan a tuma Su asiento. Su paa tabata blanku manera sneu, i e ka bei riba Su kabes manera lana puru. Su trono tabata tur na flam di kandela, i su wilnan tabata un kandela ku ta kima. DAN 7:10 Un riu di kandela tabata kore i t abata sali for di Su dilanti; miles i miles tabata sirbiE, i dies mil biaha dies mil tabata par Su dilanti; e korte a sinta, i e bukinan a wrdu habr. DAN 7:11 "E o ra ei mi a sigui wak pa motibu di e zonidu di e palabranan di gabamentu ku e kac hu tabata papia; mi a sigui wak te ora ku e bestia a wrdu mat, i su kurpa a wrdu de stru i entreg na e kandela ku ta kima. DAN 7:12 Pa loke ta e otro bestianan, nan d ominio a wrdu kit, ma nan bida a wrdu prolong pa un periodo di tempu stipul. DAN 7:13 "Mi a sigui wak den e vishon di anochi, i mira, ku e nubianan di shelu tabata b in Uno manera un Yu di Hende, i El a bin serka e Ansiano di Dianan i a wrdu prese nt Su dilanti. DAN 7:14 I na djE a wrdu dun dominio, gloria i un reino, pa tur pueb lo, nashon i hende di tur idioma por sirbiE. Su dominio ta un dominio etrno ku lo no pasa nunka, i Su reino ta un ku lo no wrdu destru. DAN 7:15 "Pa loke t'ami, Da niel, mi spiritu a keda aflig den mi, i e vishonnan den mi mente a keda preokupmi. DAN 7:16 Mi a aserk un di esnan ku tabata par einan i a kumins puntr' e nifikashon eksakto di tur esaki. "Asina el a bisami i a interpret e kosnan aki pa mi. DAN 7: 17 'E kuater bestianan grandi aki ta kuater rei ku lo lanta for di e tera.

DAN 7:18 Ma e santunan di e Haltsimo lo risib e reino i pose e reino pa semper, pa tur siglo ku ta bin.' DAN 7:19 "E ora ei mi tabata kier sa e nifikashon eksakto di e di kuater bestia, ku tabata diferente for di tur e otronan, masha spantoso mes, ku su djentenan di heru i su huanan di brns, i ku tabata devor, garna i trapa ku su pianan loke sobra, DAN 7:20 i nifikashon di e dies kachunan ku tabatin rib a su kabes, i e otro kachu ku a sali, i dilanti di kual tres di nan a kai, esta, e kachu ei ku tabatin wowo i un boka ku tabata gaba mash, i ku tabata parse mas grandi ku su sosionan. DAN 7:21 Mi a sigui wak i e kachu ei tabata hasi guera ko ntra e santunan i tabata vense nan, DAN 7:22 te ora ku e Ansiano di Dianan a bin , i huisio a wrdu dun na fabor di e santunan di e Haltsimo, i e tempu a yega ku e s antunan a poder di e reino. DAN 7:23 "Asina el a bisa: 'E di kuater bestia lo ta e di kuater reino riba tera, ku lo ta diferente for di tur e otro reinonan, i es aki lo devor henter e tera, trap' i garn'. DAN 7:24 Pa loke ta e dies kachunan, for di e reino aki dies rei lo lanta; i un otro lo lanta despues di nan, i e lo ta diferente for di esnan prom i lo hasi tres rei somet nan mes. DAN 7:25 I e lo papi a kontra e Haltsimo i lo prsigu e santunan di e Haltsimo, i e lo purba di hasi kambi o den tempunan i den lei; i e santunan lo wrdu entreg den su man pa un tempu, temp unan i mitar di un tempu. DAN 7:26 'Ma e korte lo sinta pa huzga, i su dominio l o wrdu kit, elimin i destru pa semper. DAN 7:27 E ora ei e soberania, e dominio i e grandesa di tur e reinonan bou di henter shelu lo wrdu dun na e pueblo di e santun an di e Haltsimo; Su reino lo ta un reino etrno, i tur e dominionan lo sirbiE i ob edes'E.' DAN 7:28 "Aki e revelashon a trmin. Pa loke t'ami, Daniel, mi pensamentun an tabata preokupmi mash, i mi kara a bira blek, ma mi a tene e asunto pa mi mes." DAN 8:1 Den e di tres aa di e reinado di rei Belsasar a pares na ami, Daniel, un vishon, despues di esun ku a pares na mi anteriormente. DAN 8:2 I mi a wak den e vishon, i a sosod ku mientras mi tabata wak, mi tabata den e sitadel di Susa, ku ta keda den e provinsia di Elam; i mi a wak den e vishon ku mi tabata banda di R iu Ulai. DAN 8:3 Anto mi a hisa mi kara wak, i mira, un karn chubatu, ku tabatin dos kachu, tabata par dilanti di e riu. Awor e dos kachunan tabata largu, ma esun tabata mas largu ku e otro, i esun mas largu a sali ltimo. DAN 8:4 Mi a mira e k arn chubatu ta kacha pabou, panrt i pasit, i ningun otro bestia no por a para su di lanti; tampoko no tabatin ni un ku por a libra for di su poder; ma e tabata hasi manera e tabata kier i e tabata halsa su mes. DAN 8:5 Mientras ku mi tabata ops erv, ata un kabritu chubatu tabata bin di pabou riba superfisio di henter e tera, sin toka suela; i e kabritu chubatu tabatin un kachu masha riparabel meimei di su wowonan. DAN 8:6 I el a bin serka e karn chubatu ku tabatin e dos kachunan, i ku mi a mira par dilanti di e riu; i el a kore bin riba dj den su gran furia. DAN 8:7 I mi a mir' ta bin banda di e karn chubatu, i e tabata furioso riba dj; i el a dal e karn chubatu i a kibra su dos kachunan na pida-pida, i e karn chubatu no tab atin forsa pa resisti. Asina el a tir' abou na suela i a trapa riba dj, i no tabati n ningun hende pa libra e karn chubatu for di su poder. DAN 8:8 Anto e kabritu ch ubatu a engrandes su mes masha hopi mes. Ma asina ku el a bira poderoso, e kachu largu a kibra; i na su lug a sali kuater kachu masha riparabel den direkshon di e kuater bientunan di shelu. DAN 8:9 I for di un di nan a sali un kachu chikitu k u a krese bira masha grandi mes den direkshon sit, den direkshon pariba i den dir ekshon di e Tera Bunita. DAN 8:10 I el a krese bai te na e ehrsito di shelu i a h asi parti di e ehrsito i parti di e streanan kai na tera, i el a trapa riba nan. DAN 8:11 Asta el a halsa su mes pa ta igual ku e Komandante di e ehrsito; i el a kita e sakrifisio di tur dia for di djE, i e lug di Su santuario a wrdu bent abou. DAN 8:12 I pa motibu di transgreshon e ehrsito lo wrdu entreg na e kachu, huntu ku e sakrifisio di tur dia; i e lo benta brdat abou na suela i lo hasi loke e kier, i lo prosper. DAN 8:13 E ora ei mi a tende un santu ta papia, i un otro santu a b isa esun ei ku tabata papia: "Kuantu tempu e vishon di e sakrifisio di tur dia l o dura, mientras ku e transgreshon ta kousa horor, pa prmit pa tantu e lug santu ko mo e ehrsito wrdu trap?" DAN 8:14 I el a bisami: "Dos mil tres shen anochi i mainta ; e ora ei e lug santu lo wrdu purifik." DAN 8:15 I a sosod ku ora ami, Daniel, a mi ra e vishon, mi a purba di komprend esaki; i mira, tabatin un persona par mi dilan ti ku tabata parse un hmber. DAN 8:16 I mi a tende bos di un hmber meimei di e ori yanan di Ulai, i el a grita bisa: "Gabriel, hasi e hmber aki komprend e vishon."

DAN 8:17 I el a hala serka di kaminda mi tabata par, i ora ku el a bin mi a haa mi edu i a tira mi kurpa abou ku mi kara te na suela; ma el a bisami: "Yu di hende, komprend ku e vishon tin di hasi ku e tempu di e fin." DAN 8:18 Awor mientras ku e tabata papia ku mi, mi a pega un soo profundo ku mi kara na suela; ma el a mis hi ku mi i a hasimi para riba mi pia. DAN 8:19 I el a bisa: "Mira, mi ta bai lag abo sa kiko lo sosod na e periodo final di e indignashon, pasobra e tin di hasi k u e tempu stipul di e fin. DAN 8:20 E karn chubatu ku bo a mira ku e dos kachunan ta represent e reinan di Media i Persia. DAN 8:21 I e kabritu chubatu yen di lana ta represent e reino di Gresia, i e kachu grandi meimei di su wowonan ta e prom r ei. DAN 8:22 I e kachu kibr i e kuater kachunan ku a sali na su lug ta represent ku ater reino ku lo lanta for di su nashon, ma no ku su poder. DAN 8:23 "I durante di e ltimo periodo di nan reinado, ora ku e transgresornan a yega na e kolmo di n an maldat, un rei lo lanta, insolente i eksperto den trahamentu di kmplt. DAN 8:24 I e lo bira masha poderoso, ma no dor di su mes poder, i e lo destru na un maner a ekstraordinario i lo prosper i lo hasi loke e kier; e lo destru hmbernan poderoso i e pueblo santu. DAN 8:25 I dor di su astusia e lo hasi engao prosper bou di su influensia. I e lo halsa su mes den su kurason, i e lo destru hopi, mientras ku n an ta trankil di nan. Tambe e lo lanta kontra e Prens di prensnan, ma e lo wrdu k ibr, i no ku man di hende. DAN 8:26 "I e vishon di e anochinan i e maintanan, ku a wrdu dun na bo, ta brdat. Ma tene e vishon sekreto, pasobra e tin di hasi ku hopi dianan den futuro." DAN 8:27 Anto ami, Daniel, a keda agot i malu pa dianan larg u. E ora ei mi a lanta atrobe i a sigui ku e asuntonan di rei, ma e vishon a lag ami tur babuk, i no tabatin ningun hende pa duna splikashon di dj. DAN 9:1 Den e p rom aa di Daro, yu hmber di Asuero, desendiente di Media, kende a wrdu has rei riba e reino di e kaldeonan-DAN 9:2 den e prom aa di su reinado, ami, Daniel, a opserv den e bukinan e kantidat di aa ku a wrdu revel komo e palabra di SEOR na profeta Jeremi as, pa e kumplimentu di e desolashonnan di Jerusalm, esta, setenta aa. DAN 9:3 Asi na mi a pone atenshon na Seor Dios pa busk'E pa medio di orashon i splika, ku yuna mentu, paa-di-saku i shinishi. DAN 9:4 I mi a hasi orashon na SEOR mi Dios i a kon fes i a bisa: "Ai Seor, e Dios grandi i temibel, Kende ta warda Su aliansa i miser ikrdia pa ku esnan ku ta stim'E i ta warda Su mandamentunan; DAN 9:5 nos a peka, a komet inikidat, a hasi maldat i a rebeldi, asta a bandon Bo mandamentunan i orden ansanan. DAN 9:6 Ademas, nos no a skucha Bo sirbidnan, e profetanan, kendenan a p apia den Bo nmber ku nos reinan, nos prensnan, nos tatanan, i ku henter e pueblo di e tera. DAN 9:7 "Hustisia ta pertenes na Bo, O Seor, ma na nos un kara yen di br guensa, manera ta riba dia djawe--na e hmbernan di Juda, na e habitantenan di Jer usalm i na henter Israel, na esnan ku ta serka i na esnan ku ta leu, den tur e pa isnan pa unda Bo a kore ku nan manda nan bai, pa motibu di nan echonan infiel ku nan a komet kontra Bo. DAN 9:8 O Seor, nos kara, i kara di nos reinan, nos prensn an i nos tatanan ta yen di brguensa, pasobra nos a peka kontra Bo. DAN 9:9 Serka Seor nos Dios tin kompashon i pordon, maske nos a rebeldi kontra djE, DAN 9:10 i n o a obedes e bos di SEOR nos Dios, pa kana den Su leinan ku El a pone nos dilanti pa medio di Su sirbidnan, e profetanan. DAN 9:11 Di brdat, henter Israel a transgr es Bo lei i a desvi dor di no obedes Bo bos. "Pesei e maldishon a wrdu dram riba nos, huntu ku e huramentu ku ta par skirb den e lei di Moiss, e sirbid di Dios, pasobra nos a peka kontra djE. DAN 9:12 Asina El a konfirm Su palabranan ku El a papia ko ntra nos i kontra nos gobernantenan ku tabata gobern nos, pa trese gran kalamidat riba nos; pasobra bou di henter shelu nada no a wrdu has manera loke a wrdu has kon tra Jerusalm. DAN 9:13 Manera ta par skirb den e lei di Moiss, tur e kalamidat aki a bin riba nos; tg nos no a buska e fabor di SEOR nos Dios dor di bira for di nos i nikidat i duna atenshon na Bo brdat. DAN 9:14 Pesei SEOR a tene e kalamidat ward i a tres' riba nos; pasobra SEOR nos Dios ta hustu den tur Su echonan ku El a hasi, ma nos no a obedes Su bos. DAN 9:15 "I awor, O Seor nos Dios, Kende a saka Bo pueb lo for di tera di Egipto ku un man poderoso i a traha un nmber pa Bo mes, manera ta riba dia djawe--nos a peka, nos tabata malbado.

DAN 9:16 O Seor, konforme tur Bo echonan hustu, laga awor Bo rabia i Bo furia wrdu kit for di riba Bo stat Jerusalm, Bo seru santu; pasobra pa motibu di nos piknan i e inikidatnan di nos tatanan, Jerusalm i Bo pueblo a bira un reproche pa tur esn an ku ta rnt di nos. DAN 9:17 "Awor nos Dios, skucha e orashon di Bo sirbid i su sp likanan, i pa Bo kousa, O Seor, laga Bo kara resplandes riba Bo santuario desol. DA N 9:18 O mi Dios, inklin Bo orea i tende! Habri Bo wowo i mira nos desolashonnan i e stat ku ta wrdu yam na Bo nmber; pasobra nos no ta present nos splikanan Bo dilan ti a base di kualke mrito di nos mes, ma a base di Bo gran kompashon. DAN 9:19 O Seor, tende! O Seor, pordon! O Seor, skucha i aktua! Pa Bo mes kousa, O mi Dios, no tarda, pasobra Bo stat i Bo pueblo ta wrdu yam na Bo nmber." DAN 9:20 Awor mientras mi tabata papia i hasi orashon i konfes mi pik i e pik di mi pueblo Israel, i taba ta present mi splika dilanti di SEOR mi Dios na fabor di e seru santu di mi Dios, D AN 9:21 mientras mi tabata papia ainda den orashon, e hmber Gabriel, kende mi a m ira den e vishon anteriormente, a bin serka mi ora mi tabata morto kans na e ora di e ofrenda di atardi. DAN 9:22 I el a dunami instrukshon i a papia ku mi, i a bisa: "O Daniel, awor mi a bin pa dunabo disernimentu i komprendementu. DAN 9:23 Na kuminsamentu di bo splikanan e rdu a wrdu dun, i mi a bin pa kontabo esaki, paso bra bo ta masha stim; asina, paga tino na e mensahe i komprend e vishon. DAN 9:24 "Setenta siman a wrdu stipul pa bo pueblo i bo stat santu, pa trmin e transgreshon, pa pone un fin na pik, pa hasi ekspiashon pa inikidat, pa trese hustisia etrno, pa seya vishon i profesia, i pa ungi e lug santsimo. DAN 9:25 "Sabi anto i komprend k u for di e momento ku e rdu a wrdu dun pa restor i rekonstru Jerusalm te na e Mesias, e Prens, lo tin shete siman i sesent'i dos siman; e lo wrdu trah atrobe, ku kaya i roi, den tempu di angustia. DAN 9:26 Anto despues di e sesent'i dos simannan e Mesias lo wrdu krt kit af, i lo no tin nada, i e pueblo di e prens ku lo bin lo destr u e stat i e santuario. I su fin lo bin ku un diluvio; te na fin lo tin guera; i desolashonnan ta determin. DAN 9:27 I e lo hasi un aliansa firme ku hopi hende pa n siman, ma meimei di e siman e lo pone un fin na sakrifisio i ofrenda di mainsh i; i riba hala di abominashonnan lo bin n ku ta trese desolashon te na un destruk shon kompleto, n ku ta wrdu dekret, ta wrdu dram riba esun ku ta trese desolashon." D AN 10:1 Den e di tres aa di Siro, rei di Persia, un mensahe a wrdu revel na Daniel, kende tabata wrdu yam Beltsasar; i e mensahe tabata brdat i n di gran konflikto, ma el a komprend e mensahe i tabatin komprendementu di e vishon. DAN 10:2 Den e dia nan ei ami, Daniel, tabata tene rou tres siman largu. DAN 10:3 Mi no a kome kumi nda dushi, ni karni ni bia no a drenta mi boka, tampoko mi no a uza ningun sorto di unguente, te ora ku tur e tres simannan a keda kumpl. DAN 10:4 I riba e di bin t'i kuater dia di e prom luna, mientras ku mi tabata kantu di e gran riu, esta, R iu Tigris, DAN 10:5 mi a hisa mi kara wak, i ata un hmber bist na paa di lino, ku s u sintura fah ku un faha di oro puru di Ufaz. DAN 10:6 Su kurpa tabata manera ber ilo, su kara tabatin aparensia di lamper, su wowonan tabata manera flambeu tur n a flam, su brasanan i pianan manera e splendor di brns lombr, i e zonidu di su pal abranan manera bos di un multitut. DAN 10:7 Awor ta ami, Daniel, so a mira e vis hon, ma e hmbernan ku tabata huntu ku mi no a mira e vishon; sinembargo, un gran spantu a baha riba nan, i nan a kore bai skonde. DAN 10:8 Asina mi a keda mi so i a mira e gran vishon aki; i no a keda forsa den mi, pasobra mi kol natural a bi ra tur blek manera morto, i mi no tabatin forsa mas. DAN 10:9 Ma mi a tende e zo nidu di su palabranan; i asina ku mi a tende e zonidu di su palabranan, mi a kai riba mi kara den un soo profundo, ku mi kara na suela. DAN 10:10 I mira, un man a mishi ku mi i a ponemi riba mi man i riba mi rudia, tur na temblamentu. DAN 10 :11 I el a bisami: "O Daniel, hmber masha stim, komprend e palabranan ku mi ta bai bisabo, i lanta para, pasobra mi a wrdu mand serka bo awor." I ora ku el a papia e palabra aki ku mi, mi a lanta para, tur na temblamentu. DAN 10:12 E ora ei el a bisami: "No tene miedu, Daniel, pasobra for di e prom dia ku bo a pone bo kuraso n pa komprend esaki i pa umiy bo mes dilanti di bo Dios, bo palabranan a wrdu tend, i mi a bin komo kontesta riba bo palabranan. DAN 10:13 Ma e prens di e reino di Persia tabata strobami bint'i un dia largu. I mira, Miguel, un di e prensnan pri nsipal, a bin yudami, pasobra mi a keda ayanan serka e reinan di Persia. DAN 10: 14 Awor mi a bin pa dunabo komprendementu di loke ta bai sosod ku bo pueblo den e ltimo dianan, pasobra

e vishon tin di hasi ku e dianan di futuro." DAN 10:15 I ora ku el a papia e pal abranan aki ku mi, mi a baha mi kabes te na suela i a keda sin abla. DAN 10:16 I mira, n ku tabata parse un ser humano a mishi ku mi lepnan; e ora ei mi a habri mi boka i a papia, i mi a bisa esun ku tabata par mi dilanti: "O mi seor, komo res ultado di e vishon, angustia a bin riba mi i mi no tin forsa mas. DAN 10:17 Paso bra kon e sirbid aki di mi seor por papia ku bo, mi seor? Pa loke t'ami, awor mi no tin forsa mas den mi, ni no a keda rosea den mi." DAN 10:18 Anto esun aki, ku t abatin aparensia di hende, a mishi ku mi atrobe i a fortalesmi. DAN 10:19 I el a bisa: "O hmber masha stim, no tene miedu. Pas sea ku bo; tuma kurashi i sea balent e!" Awor, asina ku el a papia ku mi, mi a haa forsa i a bisa: "Papia, mi seor, pas obra bo a fortalesmi." DAN 10:20 E ora ei el a bisa: "Bo ta komprend pakiko mi a b in serka bo? Ma lo mi bai bk awor pa bringa kontra e prens di Persia; pesei mi ta sali, i ata e prens di Gresia ta serka di bin. DAN 10:21 Sinembargo, lo mi kont abo kiko tin skirb den e buki di brdat. (No tin ningun ku ta para firme ku mi kont ra e forsanan aki, sino solamente Miguel, bo prens. DAN 11:1 "I den e prom aa di D aro, e medo, mi a lanta pa ta un enkurashamentu i un protekshon p'.) DAN 11:2 "I a wor lo mi kontabo e brdat. Mira, ta bai lanta tres rei mas na Persia. Anto e di k uater lo haa muchu mas rikesa ku nan tur; asina ku e bira fuerte dor di su rikesa , e lo lanta henter e imperio kontra e reino di Gresia. DAN 11:3 I un rei podero so lo lanta, i e lo gobern ku gran outoridat i hasi manera e ta haa ta bon. DAN 11 :4 Ma asina ku e lanta, su reino lo wrdu kibr i part den direkshon di e kuater bien tunan di shelu, ma no pa su mes desendientenan, ni segun su outoridat ku e tabat a gobern kun; pasobra su soberania lo wrdu rank ku rais ku tur i dun na otronan fuera di nan. DAN 11:5 "E ora ei e rei di Sit lo bira fuerte, ma un di su prensnan lo bira mas fuerte kun i opten dominio; su dominio lo ta un dominio grandi. DAN 11:6 I despues di algun aa nan lo sera un aliansa, i e yu muh di e rei di Sit lo bin ser ka e rei di Nrt pa sera un kombenio di pas. Ma e yu muh lo no keda ku su puesto di poder, ni e rei lo no keda ku su poder, ma e yu muh lo wrdu entreg, huntu ku esnan ku a tres', i esun ku a engendr', huntu ku esun ku a apoy' den e tempunan ei. DAN 11:7 "Ma un rama for di e raisnan di e yu muh lo lanta na lug di e rei di Sit, i es aki lo bin kontra e ehrsito i drenta den e frti di e rei di Nrt, i e lo bringa kont ra nan i lo vense nan. DAN 11:8 I tambe nan diosnan ku nan imagennan di metal i nan artkulonan presioso di plata i di oro e lo hiba Egipto den koutiverio, i e me s lo keda sin atak e rei di Nrt pa algun aa. DAN 11:9 E ora ei e rei di Nrt lo invad reino di e rei di Sit, ma lo bolbe na su mes tera. DAN 11:10 I su yu hmbernan lo m obilis i reun un multitut di forsanan grandi; i un di nan lo sigui bin i inund i pa sa dor, pa e bolbe hasi guera te na su frti. DAN 11:11 "I e rei di Sit lo bira fur ioso i lo sali bringa ku e rei di Nrt. Anto e rei di Nrt lo lanta un gran multitut , ma e multitut ei lo wrdu entreg den man di e rei di Sit. DAN 11:12 Ora ku e multi tut wrdu kaptur, su kurason lo halsa su mes, i e lo hasi dies milnan kai; tg e lo n o vense. DAN 11:13 Pasobra e rei di Nrt lo bolbe lanta un multitut mas grandi ku esun di prom, i na fin di algun aa e lo basha bin ku un ehrsito grandi i ku hopi ek ipo. DAN 11:14 "Awor den e tempunan ei hopi lo lanta kontra e rei di Sit; esnan v iolento entre bo pueblo tambe lo halsa nan mes pa kumpli ku e vishon, ma nan lo kai. DAN 11:15 Anto e rei di Nrt lo bin, i lanta un baluarte i kaptur un stat bon fortifik; i e forsanan di Sit lo no por resist, ni nan trupanan skoh tampoko, pasobr a lo no tin forsa pa resist kontra dj. DAN 11:16 Ma esun ku bin kontra dj lo hasi m anera e kier, i ningun hende lo no por resist kontra dj; tambe e lo keda den e Ter a Bunita pa un tempu, ku destrukshon den su man. DAN 11:17 I e lo propon pa bin k u e poder di henter su reino, i lo trese huntu kun e kondishonnan pa sera un komb enio di pas ku e lo pone na vigor; tambe e lo duna e rei di Sit e yu muh di muhnan pa destru e reino. Ma e yu muh lo no apoy', ni e lo no ta na su banda. DAN 11:18 E ora ei e rei di Nrt lo bira su kara den direkshon di e teranan na kosta i lo kapt ur hopi hende. Ma un komandante lo pone un fin na su insulto; ademas, e lo pagu' bk pa su insulto. DAN 11:19 Despues e lo bira su kara den direkshon di e frtinan di su mes tera, ma e lo trompek i kai i lo no wrdu ha mas. DAN 11:20 "Anto na su lug lo lanta un otro, ku lo manda un kobrad di impuesto pasa dor di e Hoya di su reino; ma denter di algun dia e lo wrdu destru, ma no den rabia ni den bataya. DAN 11:21 "I na su lug un persona despresiabel lo lanta, kende nan no a duna e onor di bir a rei, ma e lo bin den un

tempu di trankilidat i gara e reino pa medio di kmplt. DAN 11:22 I e multitut di f orsanan lo wrdu lastr su dilanti manera den un diluvio di awa, i lo keda kompletam ente destru, huntu ku e prens di e aliansa. DAN 11:23 I despues di a sera un alia nsa kun, e lo praktik engao, i e lo subi i haa poder, ku poko hende. DAN 11:24 Den u n tempu di trankilidat e lo bai den e partinan di mas riku den e reino, i lo log ra hasi loke su tatanan nunka a yega di hasi, ni su antepasadonan. E lo parti en tre nan e kosnan hrt, e botn i e rikesa, i e lo traha kmplt kontra lugnan fortifik, solamente pa un tempu. DAN 11:25 "I e lo lanta su forsa i kurashi kontra e rei d i Sit ku un ehrsito grandi; asina e rei di Sit lo mobilis un ehrsito masha grandi mes i poderoso pa guera; ma e lo no por keda para, pasobra kmpltnan lo wrdu trah kontra dj. DAN 11:26 I esnan ku ta kome kuminda di rei lo kibr', i su ehrsito lo basha bi n manera un diluvio di awa, ma hopi lo wrdu mat. DAN 11:27 I intenshon di e kuraso n di tur dos rei lo ta pa hasi maldat so, i sint na e mesun mesa nan lo gaa otro, ma esaki lo no sirbi di nada, pasobra e fin mester bin ainda na e tempu stipul. D AN 11:28 E ora ei e lo bolbe pa su tera ku hopi rikesa, ma su kurason lo ta kont ra e aliansa santu, i e lo tuma akshon, i despues bolbe pa su mes tera. DAN 11:2 9 "Na e tempu stipul e lo bolbe i drenta Sit, ma e ltimo biaha aki lo no result mane ra esun di prom. DAN 11:30 Pasobra barkunan di Kitim lo bin kontra dj; pesei e lo keda desanim, i lo bolbe i bira furioso riba e aliansa santu i lo tuma akshon; as ina e lo bin bk i mustra interes den esnan ku ta bandon e aliansa santu. DAN 11:31 "I su forsanan lo lanta, lo profan e frti di e santuario i lo deshas di e sakrifis io di tur dia. I nan lo lanta e abominashon di desolashon. DAN 11:32 I esnan ku ta viol e aliansa e lo sedus ku labiamentu, ma e pueblo ku konos nan Dios lo ta fue rte i lo tuma akshon. DAN 11:33 "I esnan den e pueblo ku tin komprendementu lo i nstru hopi hende; tg nan lo kai pa medio di spada i kandela, pa medio di koutiveri o i plnder, pa hopi dia. DAN 11:34 Ma ora nan kai, nan lo haa djis un poko yudansa , i hopi lo uni ku nan den hipokresia. DAN 11:35 I algun di esnan ku tin diserni mentu lo kai, pa wrdu refin, limpi i purifik, te na e tempu di e fin; pasobra esaki mester bin ainda na e tempu stipul. DAN 11:36 "E ora ei e rei lo hasi manera e ki er, i e lo halsa i engrandes su mes riba tur dios; i e lo papia blasfemia teribel kontra e Dios di diosnan; i e lo prosper te ora ku e indignashon wrdu kumpl, pasob ra loke ta determin lo wrdu kumpl. DAN 11:37 I e lo no hasi kaso di e diosnan di su tatanan, ni di e deseo di muhnan, ni e lo no hasi kaso di ningun otro dios, paso bra e lo engrandes su mes riba nan tur. DAN 11:38 Alkontrario e lo onra un dios d i frtinan, un dios ku su tatanan no tabata konos; e lo onr' ku oro, plata, piedrana n kostoso i tesoronan. DAN 11:39 I e lo tuma akshon kontra e frtinan di mas fuert e, ku yudansa di un dios stranhero; e lo duna gran onor na esnan ku ta rekonos', i e lo hasi nan gobern riba hopi hende, i lo parti tera pa un preis. DAN 11:40 "I na e tempu di e fin e rei di Sit lo atak', i e rei di Nrt lo ranka bin kontra dj i lo drenta paisnan, inund nan ku garoshi, ku kored di kabai i ku hopi barku, i pasa bai. DAN 11:41 Tambe e lo drenta e Tera Bunita, i hopi pais lo kai; ma esakinan lo wrdu reskat for di su man: Edm, Moab i e yu hmbernan mas prinsipal di Amon. DAN 11:42 E ora ei e lo ekstend su man kontra otro paisnan, i tera di Egipto lo no sk apa. DAN 11:43 Ma e lo haa kontrol riba e tesoronan skond di oro i plata, i riba t ur e kosnan presioso di Egipto; i hende di Libia i Etiopia lo sigui nt su tras. D AN 11:44 Ma rumornan for di Pariba i for di Nrt lo molesti', i ku gran furia e lo sali pa destru i kaba ku hopi hende. DAN 11:45 I e lo lanta su tntnan real entre e lamannan i e bunita Seru Santu; ma e lo yega na su fin, i ningun hende lo no yu d'. DAN 12:1 "Awor e tempu ei, Miguel, e gran prens ku ta proteh e yu hmbernan di b o pueblo, lo lanta. I lo tin un tempu di angustia manera nunka tabatin for di te mpu ku tabata eksist un nashon te na e tempu ei; i e tempu ei bo pueblo, tur hend e ku su nmber wrdu ha skirb den e buki, lo wrdu reskat. DAN 12:2 I hopi di esnan ku drumi den stf di suela lo spirta, algun pa bida etrno, ma otronan pa brguensa i desp resio etrno. DAN 12:3 I esnan ku tin disernimentu lo briya manera e splendor di e firmamentu di shelu, i esnan ku ta guia hopi hende

na hustisia lo briya manera e streanan pa semper i semper. DAN 12:4 Ma pa loke t 'abo, Daniel, tene e palabranan aki skond i seya e buki te na e tempu di e fin; h opi hende lo kore pariba-pabou, i konosementu lo oument." DAN 12:5 E ora ei ami, Daniel, a wak i ata, dos otro tabata par, n na e kantu aki di e riu, i e otro na e kantu aya di e riu. DAN 12:6 I n a bisa e hmber bist na lino, kende tabata ariba d i e awanan di e riu: "Kuantu tempu falta ainda pa fin di e maraviyanan aki yega? " DAN 12:7 I mi a tende e hmber bist na lino, kende tabata ariba di e awanan di e riu, ora ku el a hisa su man drechi i su man robes na shelu, i a hura pa Esun ku ta biba pa semper, ku lo ta pa un tempu, tempunan i mitar di un tempu; i asina ku nan kaba di destru e poder di e pueblo santu, tur e eventonan aki lo keda kump l. DAN 12:8 I pa loke t'ami, mi a tende, ma no por a komprend; asina mi a bisa: "M i seor, kiko lo ta e fin di e eventonan aki?" DAN 12:9 I el a bisa: "Sigui bo kam inda, Daniel, pasobra e palabranan aki ta keda skond i sey te na e tempu di e fin. DAN 12:10 Hopi lo wrdu limpi, purifik i refin; ma e malbadonan lo hasi maldat, i ni ngun di e malbadonan lo komprend, ma esnan ku tin disernimentu lo komprend. DAN 12 :11 "I for di e tempu ku e sakrifisio di tur dia wrdu abol, i e abominashon di des olashon wrdu stables, lo ta mil dos shent'i nobenta dia. DAN 12:12 Ki bendishon ta esun ku ta sigui spera i ku ta yega na e mil tres shent'i trint'i sinku dianan! DAN 12:13 "Ma pa loke t'abo, sigui bo kaminda te na e fin; e ora ei lo bo bai so seg i lo lanta pa risib e parti ku ta tokabo na e fin di dianan."

OSEAS OSE 1:1 E palabra di SEOR ku a yega na Oseas, yu hmber di Beeri, durante di e dian an di Uzias, Jotam, Akaz i Ezekias, reinan di Juda, i durante di e dianan di Jer oboam, yu hmber di Joas, rei di Israel. OSE 1:2 Tempu ku SEOR a kumins papia pa med io di Oseas, SEOR a bisa Oseas: "Bai, tuma pa bo mes un esposa prostituta i haa yu nan di prostitushon, pasobra e tera a komet prostitushon na gran manera i a bando n SEOR." OSE 1:3 Asina el a bai i a tuma Gomer, yu muh di Diblaim, i Gomer a konseb i a haa un yu hmber p'. OSE 1:4 I SEOR a bis': "Yam' Jezreel, pasobra pronto lo Mi ka tig e kas di Jeh pa e dramamentu di sanger di Jezreel, i lo Mi pone un fin na e re ino di e kas di Israel. OSE 1:5 I lo sosod ku riba e dia ei lo Mi kibra e bog di Israel den e vaye di Jezreel." OSE 1:6 Anto Gomer a konseb atrobe i a duna lus na un yu muh. I SEOR a bisa Oseas: "Yam' Lo-ruhama, pasobra lo Mi no tin kompashon ma s ku e kas di Israel, pa Mi no pordon nan nunka mas. OSE 1:7 Ma lo Mi tin kompash on ku e kas di Juda i libra nan pa medio di SEOR nan Dios, i lo Mi no libra nan p a medio di bog, spada, bataya, kabai f kored di kabai." OSE 1:8 Ora Gomer a kita L o-ruhama for di pechu, el a konseb i a duna lus na un yu hmber. OSE 1:9 I SEOR a bi sa: "Yam' Lo-ammi, pasobra boso no ta Mi pueblo, i Ami no ta boso Dios." OSE 1:10 Tg e kantidat di e yunan di Israel lo ta manera e santu di laman, ku no por wrdu mid ni kont. I lo sosod ku na e lug na unda ta wrdu bis na nan: "Boso no ta Mi pueblo " lo wrdu bis na nan: "Boso ta e yunan di e Dios bibu." OSE 1:11 E ora ei e yunan di Juda i e yunan di Israel lo wrdu reun huntu. I nan lo nombra un lider pa nan me s; i nan lo sali bai for di e tera, pasobra grandi lo ta e dia di Jezreel! OSE 2 :1 Bisa boso ruman hmbernan: "Ammi," i boso ruman muhnan: "Ruhama." OSE 2:2 "Pleit a ku boso mama, s, pleita, pasobra e no ta Mi esposa, i Ami no ta su Esposo; i la gu' kita su prostitushon for di su kara, i su adulterio for di meimei di su pechu nan, OSE 2:3 pa Mi no kit' sun i ekspon' manera riba e dia ku el a nase. Lo Mi hasi manera un desierto, hasi manera tera seku, i mat' ku set. OSE 2:4 Lo Mi no tin kom pashon ku su yunan, pasobra nan ta yunan di prostitushon. OSE 2:5 Pasobra nan ma ma a bira prostituta; esun ku a konseb nan a aktua na manera brgonsoso. Pasobra el a bisa: 'Lo mi bai tras di mi amantenan, kendenan ta dunami mi pan i mi awa, mi lana i mi lino, mi zeta i mi bibida.' OSE 2:6 Pesei mira, lo Mi sera su kaminda ku sumpia; i lo Mi traha un muraya kontra dj, asina ku e no por haa su berehanan. OSE 2:7 I e lo kore tras di su amantenan, ma e lo no alkans nan; i e lo buska nan , ma lo no haa nan. E ora ei e lo bisa: 'Lo mi bai bk serka mi prom esposo, pasobra e tempu ei tabata mih pa mi ku awor!' OSE 2:8 Pasobra e no sa ku ta Ami a dun' e mainshi, e bia nobo i e zeta, i ku ta Ami a kubri ku plata i oro, ku nan a uza pa Baal. OSE 2:9 "Pesei lo Mi tuma Mi mainshi bk na e tempu di kosecha i Mi bia nobo ora ku e ta kla. Tambe lo Mi tuma Mi lana i Mi lino, dun pa tapa su sun. OSE 2:10 I e ora ei lo Mi ekspon su brguensa den bista di su amantenan, i ningun hende lo n o reskat' for di Mi man. OSE 2:11 Tambe lo Mi pone un fin na tur su alegria, su d ianan di fiesta, su lunanan nobo, su sabatnan, i tur su asambleanan festivo. OSE 2:12 I lo Mi destru su matanan di wendrif i su palunan di figo, di kualnan el a b isa: 'Esakinan ta mi pago ku mi amantenan a dunami.' I lo Mi hasi nan bira un mo ndi-ser, i e bestianan di mondi lo devor nan. OSE 2:13 I lo Mi kastigu' pa e dianan di e Baalnan, tempu ku e tabata ofres sakrifisio na nan i drna su mes ku su rench inan di orea i su hoyanan, i sigui su amantenan, asina ku el a lubidMi," SEOR ta d eklar. OSE 2:14 "Pesei mira, lo Mi lk , tres' den desierto i papia kariosamente kun. SE 2:15 Anto ayanan lo Mi dun' su kunukunan di wendrif, i e vaye di Akor komo un p orta di speransa. I ayanan e lo kanta manera den e dianan di su hubentut, manera den e dia ku el a sali for di tera di Egipto. OSE 2:16 "I lo sosod den e dia ei, " SEOR ta deklar, "ku boso lo yamaMi Ishi i lo no yamaMi Baali mas. OSE 2:17 Pasob ra lo Mi kita e nmbernan di e Baalnan for di su boka, asina ku nan lo no wrdu mens hon na nan nmber mas. OSE 2:18 Den e dia ei lo Mi traha tambe un aliansa pa nan ku e bestianan di mondi, e parhanan di shelu i e bestianan ku ta lastra abou na su ela. I lo Mi kita bog, spada i guera for di riba tera, i lo hasi nan drumi den s iguridat. OSE 2:19 I lo Mi tumabo komo Mi esposa pa semper; s, lo Mi tumabo komo Mi esposa den rektitut i hustisia, den

miserikrdia i den kompashon. OSE 2:20 I den fieldat lo Mi tumabo komo Mi esposa; e ora ei lo bo konos SEOR. OSE 2:21 "I lo sosod ku den e dia ei lo Mi kontest," SEOR ta deklar. "Lo Mi kontest e shelunan, i nan lo kontest e tera. OSE 2:22 E tera lo k ontest e mainshi, e bia nobo i e zeta, i nan lo kontest Jezreel. OSE 2:23 I lo Mi s embr' pa Mi mes den e tera. Tambe lo Mi tin kompashon ku esun ku no a haa kompasho n, i lo Mi bisa esnan ku no tabata Mi pueblo: 'Boso ta Mi pueblo!' I nan lo bisa : 'Bo ta mi Dios!'" OSE 3:1 E ora ei SEOR a bisami: "Bai atrobe, stima un muh ku t a stim dor di su esposo, maske ku e ta un adltera, meskos ku SEOR ta stima e yunan di Israel, maske nan ta bira na otro diosnan i ta gusta klmpi di rasenchi." OSE 3 :2 Asina mi a kumpr' pa mi mes pa diesinku siklo di plata i un homer i mei di pus pas. OSE 3:3 E ora ei mi a bis': "Bo mester keda serka mi pa hopi dia. Bo no mag di ta un prostituta, ni bo no mag di ta ntimo ku ningun hmber; asina ami tambe lo ta pa ku bo." OSE 3:4 Pasobra e yunan di Israel lo keda pa hopi dia sin rei ni p rens, sin sakrifisio ni pilar sagrado, i sin efd ni dolonan di kas. OSE 3:5 Despue s e yunan di Israel lo bolbe i buska SEOR nan Dios i David nan rei; i nan lo bin na temblamentu na SEOR i na Su bondat den e ltimo dianan. OSE 4:1 Skucha e palabra di SEOR, O yunan di Israel, pasobra SEOR tin un kaso kontra e habitantenan di e t era, pasobra no tin fieldat, ni kario, ni konosementu di Dios den e tera. OSE 4:2 Tin papiamentu di palabra malu, engao, matamentu, hrtamentu i adulterio. Nan ta k omet violensia, asina ku dramamentu di sanger ta sigui dramamentu di sanger. OSE 4:3 Pesei e tera ta tene rou, i tur hende ku ta biba den dj ta bira debil huntu k u e bestianan di mondi i e parhanan di shelu; i tambe e pisknan di laman ta dispa rs. OSE 4:4 Ma no laga ningun hende trese keho, i no laga ningun hende reprend; pa sobra bo pueblo ta manera esnan ku ta pleita ku un saserdote. OSE 4:5 Asina lo b o trompek di dia, i e profeta tambe lo trompek huntu ku bo anochi, i lo Mi destru b o mama. OSE 4:6 Mi pueblo ta wrdu destru pa falta di konosementu. Pasobra bo a rec has konosementu, Ami tambe lo rechasbo di ta Mi saserdote. Komo ku bo a lubid e lei di bo Dios, Ami tambe lo lubid bo yunan. OSE 4:7 Mas nan a multiplik, mas nan a p eka kontra Mi; lo Mi kambia nan gloria den brguensa. OSE 4:8 Di e pik di Mi pueblo nan ta kome, i ta gosa den nan inikidat. OSE 4:9 I lo bira asin'aki: manera e p ueblo ta, asina e saserdote tambe ta; asina lo Mi kastig nan pa nan kondukta, i p aga nan pa nan echonan. OSE 4:10 I nan lo kome, ma lo no tin basta; nan lo komet prostitushon, ma lo no oument, pasobra nan a stp di skucha SEOR. OSE 4:11 Prostitus hon, bia i bia nobo ta kita komprendementu. OSE 4:12 Mi pueblo ta konsult ku nan dol o di palu, i nan bara di adivinad ta inform nan. Pasobra un spiritu di prostitusho n a hasi nan dwal, i nan a komet prostitushon dor di bandon nan Dios. OSE 4:13 Nan ta ofres sakrifisionan riba kabes di e serunan i ta kima sensia riba e seritunan , bou di palu di eik, populir i terebint, pasobra nan sombra ta agradabel. Pesei boso yu muhnan ta komet prostitushon, i boso britnan ta komet adulterio. OSE 4:14 L o Mi no kastig boso yu muhnan ora nan komet prostitushon, ni boso britnan ora nan ko met adulterio; pasobra e hmbernan mes ta bai ku prostituta i ta ofres sakrifisio hu ntu ku prostitutanan di tmpel; asina e pueblo sin komprendementu ta keda ruin. OSE 4:15 Maske abo, Israel, ta komet prostitushon, no laga Juda bira kulpabel; tampo ko no bai Gilgal, ni subi bai Bt-aven, ni hasi e huramentu: "Manera SEOR ta biba!" OSE 4:16 Komo ku Israel ta kabesura manera un bish muh kabesura, ta kon SEOR ta ha si pastori nan manera lamchi den un sabana grandi? OSE 4:17 Efrain ta mar na dolona n; lagu' numa. OSE 4:18 Asta ora nan bibida strki kaba, nan ta sigui komet prostitu shon; nan gobernantenan ta stima brguensa mash. OSE 4:19 Bientu lo lora nan den su halanan. I nan lo tin brguensa pa motibu di nan sakrifisionan. OSE 5:1 Tende esa ki, O saserdotenan! Paga tino, O kas di Israel! Skucha, O kas di rei! Pasobra e huisio ta toka boso, pasobra boso tabata un trampa na Mizpa, i un reda habr riba Tabor. OSE 5:2 I e rebeldenan a hundi nan mes den korupshon, ma lo Mi kastig nan tur.

OSE 5:3 Mi konos Efrain, i Israel no ta skond pa Mi; pasobra awor, O Efrain, bo a komet prostitushon; Israel a profan su mes. OSE 5:4 Nan echonan lo no prmit nan bolb e na nan Dios. Pasobra un spiritu di prostitushon ta biba den nan, i nan no kono s SEOR. OSE 5:5 Ademas, e orguyo di Israel ta testifik kontra dj, i Israel ku Efrain ta trompek den nan inikidat; Juda tambe a trompek huntu ku nan. OSE 5:6 Nan lo ba i ku nan karnnan i bakanan pa buska SEOR, ma nan lo no ha'E; El a apart Su mes for d i nan. OSE 5:7 Nan a trata SEOR ku traishon, pasobra nan a engendr yunan ilegtimo. Awor fiesta di luna nobo lo devor nan huntu ku nan tera. OSE 5:8 Supla kachu na G abaa i trmpt na Rama. Zona alarma na Bt-aven: "Tras di bo, Benjamin!" OSE 5:9 Efrai n lo bira un desolashon den e dia di huisio; entre e tribunan di Israel Mi ta de klar loke ta sigur. OSE 5:10 E prensnan di Juda a bira manera esnan ku ta hala un frontera; riba nan lo Mi basha Mi furia manera awa. OSE 5:11 Efrain ta oprim, ki br na pida-pida den huisio, pasobra e tabata desidido di sigui rdu di hende. OSE 5 :12 Pesei Mi ta manera un mt pa Efrain, i manera kos putr pa e kas di Juda. OSE 5: 13 Ora Efrain a mira su malesa, i Juda su herida, e ora ei Efrain a bai Asiria i a manda pidi yudansa serka rei Jareb. Ma e no por sanabo ni kurabo di bo herida . OSE 5:14 Pasobra lo Mi ta manera un leon pa Efrain, i manera un leon chikitu p a e kas di Juda. Ami, Ami mes lo sker nan na pida-pida i bai; lo Mi kohe nan bai kun, i lo no tin ningun hende pa libra. OSE 5:15 Lo Mi bai i bolbe na Mi lug te o ra nan rekonos nan kulpa i buska Mi kara; den nan aflikshon nan lo buskaMi ku sin seridat. OSE 6:1 "Ban, laga nos bolbe na SEOR. Pasobra El a sker nos, ma E lo kur a nos; El a herid nos, ma E lo mara nos ku verbant. OSE 6:2 E lo rebib nos despues di dos dia; E lo lanta nos riba e di tres dia, pa nos por biba Su dilanti. OSE 6:3 Asina, laga nos konos, laga nos prsever pa konos SEOR. Mes sigur ku dia ta habri, E lo pares; i E lo bin serka nos manera awaseru, manera e awaseru di primavera k u ta muha tera." OSE 6:4 "Kiko lo Mi hasi ku bo, O Efrain? Kiko lo Mi hasi ku bo , O Juda? Pasobra bo lealtat ta manera un nubia di mainta, i manera serena ku ta dispars tempran. OSE 6:5 Pesei Mi a kap nan na pida-pida pa medio di e profetana n; Mi a mata nan pa medio di e palabranan di Mi boka, i e huisionan riba boso ta manera lus ku ta sali. OSE 6:6 Pasobra Mi tin delisia den lealtat mas ku den sa krifisio, i den e konosementu di Dios, mas ku den ofrendanan kim. OSE 6:7 Ma mane ra Adam nan a transgres e aliansa; ayanan nan a trata ku traishon kontra Mi. OSE 6:8 Galaad ta un stat di hasidnan di maldat, manch ku lastronan di sanger. OSE 6:9 I manera bandidonan ta skonde warda un hende, asina un grupo di saserdote ta ma ta riba e kaminda pa Sikem; siguramente nan a komet krimen. OSE 6:10 Den e kas di Israel Mi a mira un kos horibel: Efrain su prostitushon ta ayanan; Israel a pro fan su mes. OSE 6:11 "Tambe, O Juda, tin un kosecha prepar pa bo, ora Mi trese esn an di Mi pueblo ku ta den koutiverio, bk. OSE 7:1 "Ora Mi kier a kura Israel, e i nikidat di Efrain a bin na kla, i e maldat di Samaria, pasobra nan ta trata ku e ngao; e ladron ta drenta bai paden, bandidonan ta plnder paf. OSE 7:2 I nan no ta k onsider den nan kurason ku Mi ta krda tur nan maldat. Awor nan echonan ta tur rnt d i nan; nan ta dilanti di Mi kara. OSE 7:3 "Ku nan maldat nan ta hasi rei kontent u, i e prensnan ku nan mentiranan. OSE 7:4 Nan tur ta kibrad di matrimonio, maner a un frnu keint dor di un panadero, ku ta stp di waya e kandela for di ora di mansa e mansa te ora ku e reis. OSE 7:5 Riba e dia di nos rei, e prensnan a bira malu di e kalor di bia; e tabata tene man ku hasidnan di bofon. OSE 7:6 Pasobra nan ku rason ta manera un frnu, ora nan ta yega na nan lug di atak; henter anochi nan rabi a ta keda send, i mainta e ta lanta i ta kima manera un kandela tur na flam. OSE 7:7 Nan tur ta kayente manera frnu, i nan ta kaba ku nan gobernantenan; tur nan r einan a kai. Ningun di nan no ta sklama na Mi. OSE 7:8 "Efrain ta meskla su mes ku e nashonnan; Efrain a bira un pan buskuchi ku no a wrdu bir. OSE 7:9 Stranheron an ta devor su forsa, ma e no sa esaki; kabei blanku tambe ta mustra aki i aya, m a e no sa esaki. OSE 7:10 Ounke ku e orguyo di Israel ta testifik kontra dj, tg nan no a bolbe na SEOR nan Dios, ni nan no a busk'E pa tur esaki.

OSE 7:11 "Asina Efrain a bira manera un palomba bobo, sin tino; nan ta yama na E gipto, nan ta bai Asiria. OSE 7:12 Ora nan bai, lo Mi habri Mi reda riba nan; lo Mi hala nan abou manera e parhanan di shelu. Lo Mi kastig nan konforme e proklam ashon na nan asamblea. OSE 7:13 Ai di nan, pasobra nan a bai leu for di Mi! Dest rukshon pa nan, pasobra nan a rebeldi kontra Mi! Mi kier redim nan, ma nan ta papi a mentira kontra Mi. OSE 7:14 I nan no ta sklama na Mi for di nan kurason, ora n an ta lament riba nan kama; pa motibu di mainshi i bia nobo nan ta reun, ma nan ta rebeldi kontra Mi. OSE 7:15 Ounke ku Mi a tren i a fortales nan brasanan, tg nan ta plania maldat kontra Mi. OSE 7:16 Nan ta bolbe, ma no serka e Haltsimo; nan ta m anera un bog engaoso; nan prensnan lo kai pa medio di spada, pa motibu di nan len ga insolente. Pa esaki nan lo wrdu bofon na tera di Egipto. OSE 8:1 "Pone e trmpt na bo lep! Manera un guila e enemigu ta bin kontra e kas di SEOR, pasobra nan a tran sgres Mi aliansa, i a rebeldi kontra Mi lei. OSE 8:2 Nan ta sklama na Mi: 'Mi Dios , nos di Israel konosBo!' OSE 8:3 Israel a rechas e bon; e enemigu lo prsigui. OSE 8 :4 Nan a stables reinan, ma no pa medio di Mi; nan a nombra prensnan, ma Mi no ta bata sa esei. Ku nan plata i oro nan a traha dolo pa nan mes, pa nan mes destruks hon. OSE 8:5 El a rechas bo bish, O Samaria, bisando: Mi rabia ta kima kontra nan! Te ki tempu lo ta imposibel pa tin un kurason puru meimei di nan? OSE 8:6 Pasob ra esaki tambe ta bin for di Israel! Un hmber di ofishi a trah', pesei e no ta Dio s; siguramente e bish di Samaria lo wrdu kibr na pida-pida. OSE 8:7 "Pasobra nan ta sembra bientu, i nan ta kosech warwar. E mainshi den kunuku no tin tapushi; e no ta produs mainshi. Si e produs mes, stranheronan lo tragu'. OSE 8:8 Israel a wrdu tr ag; awor nan ta meimei di e nashonnan, manera un pchi den kual ningun hende no tin plaser. OSE 8:9 Pasobra nan a bai Asiria, manera un buriku di mondi ku ta dwal rnt su so; Efrain a kontrat amantenan. OSE 8:10 Maske nan ta kontrat aliadonan meim ei di e nashonnan, Ami lo reun nan awor; i nan lo kumins mengua pa motibu di e kar ga di e rei di prensnan. OSE 8:11 "Komo ku Efrain a traha hopi altar pa pik, nan a bira p' altarnan pa peka. OSE 8:12 Maske Mi a skirbi p' dies mil presepto di Mi lei, nan ta wrdu konsider komo un kos strao. OSE 8:13 Pa loke ta Mi ofrendanan di s akrifisio, nan ta sakrifik e karni i ta kom', ma SEOR no tin delisia den nan. Awor E lo krda nan inikidat, i kastig nan pa nan piknan; nan lo bolbe Egipto. OSE 8:14 P asobra Israel a lubid Esun ku a trah', i a traha palasionan; i Juda a multiplik sta tnan fortifik, ma Ami lo manda un kandela riba su statnan, pa esaki kaba ku su pa lasionan." OSE 9:1 No regosih, O Israel, no bula di kontentu manera e nashonnan! Pasobra bo a komet prostitushon i a bandon bo Dios. Bo a stima ganashi di prostitu ta riba tur plenchi-di-bati-mainshi. OSE 9:2 Plenchi-di-bati-mainshi i baki-di-pr s-wendrif lo no aliment nan, i e bia nobo lo faya nan. OSE 9:3 Nan lo no keda den e tera di SEOR, ma Efrain lo bolbe Egipto; i na Asiria nan lo kome kuminda impuru. OSE 9:4 Nan lo no basha ofrenda di bia na SEOR; nan sakrifisionan lo no agrad'E. Nan pan lo ta manera pan di hende ku ta na rou; tur hende ku kome di dj lo keda i mpuru, pasobra nan pan lo ta pa nan so; esaki no por drenta e kas di SEOR. OSE 9: 5 Kiko boso lo hasi riba e dia di fiesta stipul i riba e dia di fiesta di SEOR? OS E 9:6 Pasobra mira, nan lo bai pa motibu di destrukshon; Egipto lo rekoh nan; Men fis lo dera nan. Yerba malu lo poder di nan tesoronan di plata; lo tin sumpia den nan tntnan. OSE 9:7 E dianan di kastigu a yega, e dianan di vengansa a yega; laga Israel sa esaki! E profeta ta un bobo, e hmber inspir ta loko, pa motibu ku bo ma ldatnan ta asina hopi, i pasobra bo enemistat ta asina grandi. OSE 9:8 Efrain ta bata un guardia huntu ku mi Dios, un profeta; sinembargo, trampa di un yagd di pa rha ta riba tur su kamindanan, i tin solamente enemistat den e kas di su Dios. O SE 9:9 Nan a bai profundamente den korupshon, manera den e dianan di Gabaa; E lo krda nan inikidat; E lo kastig nan piknan. OSE 9:10 "Mi a haa Israel manera wendrif den desierto; mi a mira boso antepasadonan manera e prom frutanan na e palu di fi go den su prom kosecha. Ma nan a bin na Baal-peor i a dedik nan mes na e dolo brgons oso ei, i nan a bira mes abominabel ku loke nan tabata stima. OSE 9:11 Pa loke t a Efrain, nan gloria lo bula bai manera parha-- lo no tin nasementu, ni speramen tu di yu, ni salimentu na estado!

OSE 9:12 Ounke nan ta kria nan yunan, tg lo Mi kita nan yunan for di nan, te ora no keda ni un hende. S, ai di nan tambe, ora Mi bandon nan! OSE 9:13 Efrain, maner a Mi a mira, ta plant den un lug agradabel manera Tiro; ma Efrain lo saka su yunan paf pa wrdu mat." OSE 9:14 Duna nan, O SEOR-- kiko lo Bo duna? Duna nan un matris k u ta abort i pechunan seku. OSE 9:15 "Tur nan maldat ta na Gilgal; di brdat, ta ay anan Mi a kumins odia nan! Pa motibu di e maldat di nan echonan lo Mi kore ku nan for di Mi kas! Lo Mi no stima nan mas; tur nan prensnan ta rebeldenan. OSE 9:16 Efrain a wrdu glpi, nan rais a seka; nan lo no duna fruta. Asta si nan haa yu, lo M i mata e prendanan di nan barika." OSE 9:17 Mi Dios lo tira nan af, pasobra nan n o a skuch'E. I nan lo ta hende ku ta kana dwal meimei di e nashonnan. OSE 10:1 I srael ta un mata di wendrif karg; e ta produs fruta pa su mes. Mas fruta e karga, m as altar e ta traha; mas riku su tera bira, mas mih ainda e ta traha e pilarnan s agrado. OSE 10:2 Nan kurason ta infiel; awor nan mester karga nan kulpa. SEOR lo kibra nan altarnan bash'abou i destru nan pilarnan sagrado. OSE 10:3 Siguramente awor nan lo bisa: "Nos no tin rei, pasobra nos no ta teme SEOR. Pa loke ta e rei, kiko e por hasi pa nos?" OSE 10:4 Nan ta papia palabranan bash; ku huramentu sin balor nan ta sera aliansa; i huzgamentu ta spreit manera yerba venenoso den e h oyonan di e kunuku geplug. OSE 10:5 E habitantenan di Samaria ta preokup pa e bis h di Bt-aven. Di brdat, su pueblo lo tene rou p', i su saserdotenan di idolatria lo grita yora p', pasobra su gloria a bai for di dj. OSE 10:6 E kos mes lo wrdu hib na Asiria komo tributo pa rei Jareb; Efrain lo haa masha brguensa i Israel lo tin brgu ensa di su mes konseho. OSE 10:7 Samaria lo wrdu krt kit af huntu ku su rei, manera u n pida palu riba superfisio di awa. OSE 10:8 Tambe e lugnan haltu di Aven, e pik d i Israel, lo wrdu destru; sumpia i kadushi lo krese riba nan altarnan. E ora ei nan lo bisa e serunan: "Tapa nos!" i e seritunan: "Kai riba nos!" OSE 10:9 "For di e dianan di Gabaa boso a peka, O Israel; aya nan ta keda para! E bataya kontra e yunan di inikidat lo no alkans nan na Gabaa? OSE 10:10 Ora Mi kier, lo Mi kastig nan; i e pueblonan lo wrdu reun kontra nan ora nan keda mar pa motibu di nan pik dbel . OSE 10:11 I Efrain ta un bish muh entren, ku ta gusta bati mainshi. Ma lo Mi pone un yugo riba su nk bunita; lo Mi bisti Efrain un harnas; Juda lo plug; Jakb lo ar a pa su mes. OSE 10:12 Sembra den hustisia, kosech den miserikrdia; prepar bo tera ku no ta kultiv, pasobra ta tempu pa buska SEOR, te ora ku E bin i yobe hustisia r iba boso. OSE 10:13 Boso a plug maldat, boso a kosech inhustisia, boso a kome e f ruta di mentira. Pasobra boso a konfia den boso mes kaminda, den boso guereronan numeroso, OSE 10:14 un tumulto di bataya lo lanta meimei di bo pueblo, i tur bo frtinan lo wrdu destru manera Salman a destru Bt-arbel riba e dia di bataya, tempu k u e mamanan a wrdu gespat na pida-pida huntu ku nan yunan. OSE 10:15 Asina lo sos od ku boso na Bt-l, pa motibu di boso gran maldat. Ora dia habri rei di Israel lo wr du krt kit af kompletamente. OSE 11:1 "Tempu ku Israel tabata mucha, Mi tabata stim', i for di Egipto Mi a yama Mi yu hmber. OSE 11:2 Mas nan a yama nan, mas leu nan a bai for di nan; nan a sigui ofres sakrifisio na e Baalnan i kima sensia na dolon an. OSE 11:3 Tg ta Ami ta Esun ku a sia Efrain kana, Mi a kohe nan den Mi brasa; m a nan no tabata sa ku Mi a kura nan. OSE 11:4 Mi a guia nan ku kordonnan di hend e, ku lasonan di amor, i Mi a bira pa nan manera un hende ku ta kita e yugo for di nan kachete; i Mi a bk abou i a kria nan. OSE 11:5 "Nan lo no bolbe na tera di Egipto; ma Asiria--e lo ta nan rei, pasobra nan a nenga di bolbe serka Mi. OSE 11:6 I e spada lo zwai kontra nan statnan, i lo destru nan baranan di porta i kab a ku nan pa motibu di nan konsehonan. OSE 11:7 Asina Mi pueblo ta determin pa bir a for di Mi. Maske nan yama nan pa bin serka e Haltsimo, ningun di nan apsolutame nte no ta hals'E. OSE 11:8 "Kon Mi por bandonbo, O Efrain? Kon Mi por entregbo, O Israel? Kon Mi por hasibo manera Adma? Kon Mi por tratabo manera Zeboim? Mi kura son ta blter den Mi; tur mi kompashonnan ta lanta. OSE 11:9 Lo Mi no ehekut Mi rab ia ardiente; lo Mi no destru Efrain mas. Pasobra Ami ta Dios i no hende, Esun San tu

meimei di boso, i lo Mi no bin den furia. OSE 11:10 Nan lo kana tras di SEOR; E l o grua manera leon; di brdat E lo grua, i Su yu hmbernan lo bin na temblamentu for d i pabou. OSE 11:11 Nan lo bin ta tembla, manera parha for di Egipto, i manera pa lomba for di tera di Asiria; i lo Mi stables nan den nan kasnan," SEOR ta deklar. O SE 11:12 Efrain ta rondonMi ku mentira, i e kas di Israel ku engao; Juda tambe ta rebelde kontra Dios, asta kontra Esun Santu, Kende ta fiel. OSE 12:1 Efrain ta b iba di bientu, i ta prsigu bientu di pariba kontinuamente; e ta multiplik mentira i violensia. Ademas, e ta sera un aliansa ku Asiria, i zeta ta wrdu hib na Egipto. OSE 12:2 Tambe SEOR tin un pleitu ku Juda, i lo kastig Jakb konforme su kondukta; E lo pagu' konforme su echonan. OSE 12:3 Den matris el a kohe su ruman hmber tene n a su hilchi, i den su madures el a pleita ku Dios. OSE 12:4 S, el a lucha ku e An gel i a prevales; el a yora i a roga pa Su grasia. El a ha'E na Bt-l, i ayanan El a papia ku nos, OSE 12:5 esta, SEOR, e Dios di ehrsitonan; SEOR ta Su nmber. OSE 12:6 Pesei, bolbe serka bo Dios, tene miserikrdia i hasi hustisia, i spera kontinuamen te riba bo Dios. OSE 12:7 Un negoshante, ku balansa engaoso den su man, ta gusta oprim. OSE 12:8 I Efrain a bisa: "Siguramente mi a bira riku, mi a haa rikesa pa m i mes; den tur mi trabounan nan lo no haa den mi ningun inikidat ni pik." OSE 12:9 "Ma Mi tabata SEOR bo Dios for di tera di Egipto; lo Mi hasibo biba den tnt atrob e, manera den e dianan di e fiesta stipul. OSE 12:10 Tambe Mi a papia ku e profet anan, i Mi a duna hopi vishon; i pa medio di e profetanan Mi a duna parbolanan." OSE 12:11 Tin inikidat na Galaad? Siguramente nan ta prvrso. Na Gilgal nan ta sakr ifik bish machu, s, nan altarnan ta manera montonnan di piedra banda di e hoyonan d i e kunuku geplug. OSE 12:12 Awor Jakb a hui bai na tera di Aram, i Israel a trah a pa e haa un esposa, i pa e haa un esposa el a kuida karn. OSE 12:13 Ma pa medio d i un profeta SEOR a saka Israel for di Egipto, i pa medio di un profeta e tabata ward. OSE 12:14 Efrain a probok na rabia amargo; pesei su SEOR lo laga su kulpa di sanger keda riba dj, i trese su reproche bk riba dj. OSE 13:1 Ora ku Efrain a papia , tabatin temblamentu. El a halsa su mes den Israel, ma pa motibu di Baal el a p eka i a muri. OSE 13:2 I awor nan ta peka mas i mas, i ta traha pa nan mes image nnan bash, dolonan bon trah di nan plata; nan tur, obra di hmbernan di ofishi. Nan t a bisa di nan: "Laga e hmbernan ku ta ofres sakrifisio sunchi e bishnan!" OSE 13:3 Pesei nan lo ta manera nubia di mainta, i manera serena ku ta dispars mes ora, ma nera bagas ku bientu ta supla bai kun for di plenchi-di-bati-mainshi, i manera hu ma for di un chimenea. OSE 13:4 "Tg Mi tabata SEOR bo Dios for di tera di Egipto; i bo no tabatin mag di konos ningun otro dios sino Ami so, pasobra no tin salbado r fuera di Mi. OSE 13:5 Mi a prkur pa bo den desierto, den e tera di sekura. OSE 1 3:6 Ora nan a haa nan lug di yerba brd, nan a keda satisfecho, i siendo satisfecho, nan kurason a bira orguyoso; pesei nan a lubidMi. OSE 13:7 Asina lo Mi ta manera un leon pa nan; manera un leopardo lo Mi drumi warda kantu di kaminda. OSE 13:8 Lo Mi atak nan manera un ber rob di su yunan, i lo Mi sker nan pechu habri; einan lo Mi devor nan tambe manera un leon muh, manera bestia di mondi lo a habrak nan. O SE 13:9 "Ta bo destrukshon, O Israel, ku bo ta kontra Mi, kontra bo yudad. OSE 13 :10 Unda bo rei ta awor, pa e salbabo den tur bo statnan, i bo huesnan, na kende nan bo a pidi: 'Dunami un rei i prensnan'? OSE 13:11 Mi a dunabo un rei den Mi r abia, i a kit' den Mi furia. OSE 13:12 E inikidat di Efrain ta mar; su pik ta ward. OSE 13:13 Dolnan di parto ta bin riba dj; e no ta un yu hmber sab, pasobra e no mest er tarda ora matris habri. OSE 13:14 "Lo Mi reskat nan for di e poder di Seol; lo Mi redim nan for di morto. O Morto, unda bo sumpianan ta? O Seol, unda bo pui ta? "Kompashon lo ta skond for di Mi bista. OSE 13:15 Maske e flores meimei di su rum annan, un bientu di pariba lo bin, e bientu di SEOR ku ta bin for di

desierto; i su fuente lo bira seku, i su fntein lo seka; e lo plnder su tesoro kit a tur artkulo di balor for di dj. OSE 13:16 Samaria lo keda kulpabel, pasobra el a rebeldi kontra su Dios. Nan lo kai pa medio di spada, nan chikitunan lo wrdu gesp at na pida-pida, i nan muhnan na estado lo wrdu habr for di otro." OSE 14:1 Bolbe, O Israel, serka SEOR bo Dios, pasobra bo a trompek pa motibu di bo inikidat. OSE 1 4:2 Hiba palabra ku boso, i bolbe serka SEOR. Bis'E: "Kita tur inikidat, i risib n os ku grasia, pa nos present e fruta di nos lepnan. OSE 14:3 Asiria lo no salba n os, nos lo no kore riba kabai; ni nos lo no bolbe bisa na e obra di nos mannan: 'Nos Dios'; pasobra serka Bo e wrfano ta haa miserikrdia." OSE 14:4 "Lo Mi kura nan apostasia, lo Mi stima nan abundantemente, pasobra Mi rabia a kita for di riba nan. OSE 14:5 Lo Mi ta manera serena pa Israel; e lo flores manera leli, i e lo s aka su rais manera e palunan di seda di Lbano. OSE 14:6 Su takinan lo spreit, i s u bunitesa lo ta manera e palu di oleifi, i su hol dushi manera e palunan di seda di Lbano. OSE 14:7 Esnan ku ta biba den su sombra lo bolbe planta mainshi, i nan lo flores manera e mata di wendrif. Su fama lo ta manera e bia di Lbano. OSE 14:8 O Efrain, kiko mas Mi tin di hasi ku dolonan? Ta Ami ta Esun ku ta kontest i ta kui dabo. Mi ta manera un palu brd di siprs; ta for di Mi bo fruta ta bin." OSE 14:9 Es un ku ta sab, lagu' komprend e kosnan aki; esun ku tin disernimentu, lagu' konos nan. Pasobra e kamindanan di SEOR ta rekto, i e hustu lo kana den nan, ma transgresor nan lo trompek den nan.

JOEL JOL 1:1 E palabra di SEOR ku a yega na Joel, yu hmber di Petuel. JOL 1:2 Tende esa ki, O ansianonan, i skucha, tur habitante di e tera. Algu asina a yega di sosod d en boso dianan f den e dianan di boso tatanan? JOL 1:3 Konta boso yunan di esaki, i laga boso yunan konta nan yunan, i nan yunan konta e siguiente generashon. JO L 1:4 Loke ku e tirakochi ku ta kou a laga, e tirakochi ku ta kriul den otro a k ome; i loke ku e tirakochi ku ta kriul den otro a laga, e tirakochi ku ta lastra a kome; i loke ku e tirakochi ku ta lastra a laga, e tirakochi ku ta pela laga limpi-limpi a kome. JOL 1:5 Lanta, burachnan, i yora; i lament, boso tur bebednan d i bia, pa motibu di e bia dushi ku a wrdu kit for di boso boka. JOL 1:6 Pasobra un n ashon a invad mi tera, poderoso i inkontabel; su djentenan ta djente di leon, e t in djente di leon muh. JOL 1:7 El a distrib mi mata di wendrif, i a kaba ku mi palu di figo. El a pela nan kaska tir'af; nan takinan a keda blanku-blanku. JOL 1:8 G rita yora manera un birgen fah ku paa-di-saku ta grita yora pa e bridehm di su huben tut. JOL 1:9 E ofrenda di mainshi i e ofrenda di bibida a wrdu krt kit for di e kas di SEOR. E saserdotenan ta tene rou, e sirbidnan di SEOR. JOL 1:10 E kunuku ta keda ruin, e tera ta lament, pasobra e mainshi ta keda ruin, e bia nobo ta seka, zeta fr esku ta bai prd. JOL 1:11 Tene brguensa, O kunukeronan, grita yora, O kuidadnan di k unuku di wendrif, pa e trigo i e puspas; pasobra e kosecha di kunuku a wrdu destru. JOL 1:12 E mata di wendrif ta seka, e palu di figo ta bai prd, e palu di granatape l, e palma tambe, i e palu di apel, tur e palunan di kunuku ta seka. Di brdat, go so di e yunan di hende ta seka. JOL 1:13 Faha boso mes ku paa-di-saku, i lament, O saserdotenan; grita yora, O sirbidnan di altar! Bin, pasa nochi na paa-di-saku, O sirbidnan di mi Dios, pasobra e ofrenda di mainshi i e ofrenda di bibida a wrdu k it for di e kas di boso Dios. JOL 1:14 Apart un dia di yunamentu, proklam un asambl ea solm; reun e ansianonan i tur e habitantenan di e tera na e kas di SEOR boso Dio s, i sklama na SEOR. JOL 1:15 Ai di e dia! Pasobra e dia di SEOR ta serka, i e lo bin komo destrukshon for di e Todopoderoso. JOL 1:16 No t'asina ku kuminda a wrdu krt kit for di dilanti di nos wowo, alegria i goso for di e kas di nos Dios? JOL 1 :17 E simianan ta seka bou di nan klmpinan di tera; e depsitonan ta keda desol, e m angasinanan bash abou, pasobra e mainshi a seka. JOL 1:18 Tende kon e bestianan t a keha; e krianan di baka ta dwal rnt, pasobra no tin yerba pa nan; e tounan di k arn tambe ta sufri. JOL 1:19 Na Bo, O SEOR, mi ta sklama; pasobra kandela a devor e yerba di desierto, i flam a kima tur e palunan di kunuku. JOL 1:20 Asta e besti anan di mondi ta anhel na Bo; pasobra e roinan di awa a seka, i kandela a devor e yerba di mondi. JOL 2:1 Supla trmpt na Sion. I laga alarma zona riba Mi seru santu ! Laga tur habitante di e tera tembla, pasobra e dia di SEOR ta bin; siguramente e ta serka. JOL 2:2 Un dia di skuridat i tiniebla, un dia di nubia i skuridat pr ofundo. Manera ourora ta habri ofer di e serunan, asina tin un pueblo grandi i p oderoso; nunka tabatin algu manera esaki, ni lo no tin mas despues di dj pa hopi generashon ku ta bin. JOL 2:3 Un kandela ta devor nan dilanti, i nan tras un flam ta kima. E tera ta manera hfi di Edn nan dilanti, ma un desierto desol nan tras; i nada no ta skapa nan. JOL 2:4 Nan aparensia ta manera aparensia di kabai; i man era kabai di guera, asina nan ta kore. JOL 2:5 Ku un boroto manera zonidu di gar oshi nan ta bula riba kabes di e serunan, manera flam di kandela ta chispa i ta kaba ku palu seku di mainshi, manera un pueblo poderoso prepar pa bataya. JOL 2:6 Nan dilanti e pueblonan ta den angustia; tur kara ta bira blek. JOL 2:7 Nan ta kore manera hmbernan poderoso; nan ta subi muraya manera sld. Kada un ta marcha den fila, i nan no ta desvi for di nan kamindanan. JOL 2:8 Nan no ta pusha otro; kad a un ta marcha riba su kaminda. Ora nan kibra pasa dor di e defensanan, nan no t a

kibra formashon. JOL 2:9 Nan ta basha bai riba e stat, nan ta kore riba e muraya ; nan ta subi drenta den e kasnan, nan ta drenta pa bentana manera ladron. JOL 2 :10 Nan dilanti tera ta sakud, e shelunan ta tembla, solo i luna ta bira skur, i e streanan ta prd nan klaridat. JOL 2:11 I SEOR ta lanta Su bos dilanti di Su ehrsit o; siguramente Su kampamentu ta masha grandi mes, pasobra fuerte ta Esun ku ta k umpli ku Su palabra. E dia di SEOR di brdat ta grandi i masha temibel, i ken por s oport'? JOL 2:12 "Ma tambe awor," SEOR ta deklar, "bolbe serka Mi ku henter boso ku rason, i ku yunamentu, yoramentu i lamentashon. JOL 2:13 "Sker boso kurason i no boso paanan." Awor bolbe serka SEOR boso Dios, pasobra E ta yen di grasia i yen d i kompashon, Kende no ta rabia lih i ta abund den miserikrdia, i ta repent di kalami dat. JOL 2:14 Ken sa si E lo no bira i repent, i laga un bendishon Su tras, un of renda di mainshi i un ofrenda di bibida pa SEOR boso Dios? JOL 2:15 Supla trmpt na Sion, apart un dia di yunamentu, proklam un asamblea solm. JOL 2:16 Reun e pueblo, s antifik e kongregashon; reun e ansianonan, reun e muchanan i e yunan ku ta na pechu . Laga e bridehm sali for di su kamber, i e brit for di su kamber di brit. JOL 2:17 Laga e saserdotenan, e sirbidnan di SEOR, yora entre e veranda i e altar. I laga n an bisa: "Spar Bo pueblo, O SEOR, i no hasi di Bo erensia un reproche, un proverb io entre e nashonnan. Pakiko nan lo mester bisa entre e pueblonan: 'Unda nan Dio s ta?'" JOL 2:18 E ora ei SEOR lo tuma parti pa Su tera, i lo haa duele di Su pueb lo. JOL 2:19 I SEOR lo kontest i bisa Su pueblo: "Mira, Mi ta bai manda mainshi, b ia nobo i zeta pa boso, i boso lo keda satisfecho ku nan; i nunka mas lo Mi hasi boso un reproche meimei di e nashonnan. JOL 2:20 "Ma lo Mi hala e ehrsito di nrt l eu for di boso, i lo Mi kore kun mand' den un tera seku i desol, i e parti dilanti di su ehrsito den e laman di pariba, i e parti patras di su ehrsito den e laman di pabou; i su hol malu lo lanta i su hol stinki lo lanta, pasobra el a hasi kosnan grandi." JOL 2:21 No tene miedu, O tera; regosih i sea kontentu, pasobra SEOR a ha si kosnan grandi. JOL 2:22 No tene miedu, bestianan di mondi; pasobra e yerba di mondi a bira brd, pasobra e palu a karga su fruta, e palu di figo i e mata di wen drif a duna na abundansia. JOL 2:23 Asina, regosih, O yunan di Sion, i sea kontent u den SEOR boso Dios; pasobra El a duna boso e prom yobida pa hustisia. I El a bas ha awaseru pa boso, tantu e awaseru di hrfst komo esun di primavera, manera antes . JOL 2:24 I e plenchinan-di-bati-mainshi lo ta yen di mainshi, i e barnan lo bas ha ofer di bia nobo i zeta. JOL 2:25 "E ora ei lo Mi hasi restitushon na boso pa e aanan ku e tirakochinan ku ta kriul den otro a kome, e tirakochinan ku ta lastr a, e tirakochinan ku ta pela i e tirakochinan ku ta kou, Mi ehrsito grandi ku Mi a manda meimei di boso. JOL 2:26 I boso lo tin na abundansia pa kome i lo keda s atisfecho, i lo alab e nmber di SEOR boso Dios, Kende a trata maraviyosamente ku bo so; e ora ei Mi pueblo lo no wrdu brongos nunka mas. JOL 2:27 Asina boso lo sa ku Mi ta meimei di Israel, i ku Mi ta SEOR boso Dios, i ku no tin otro; i Mi pueblo lo no wrdu brongos nunka mas. JOL 2:28 "I lo sosod despues di esaki ku lo Mi basha Mi Spiritu riba henter humanidat; i boso yu hmbernan i yu muhnan lo profetis, boso ansianonan lo soa soonan, boso hobennan lo mira vishonnan. JOL 2:29 I tambe riba e sirbidnan hmber i muh lo Mi basha Mi Spiritu den e dianan ei. JOL 2:30 I lo Mi mus tra maraviyanan den e shelunan i riba tera, sanger, kandela i kolumnanan di huma . JOL 2:31 Solo lo wrdu kambi den skuridat i luna den sanger, prom ku e dia grandi i temibel di SEOR bin. JOL 2:32 I lo sosod ku ken ku invok e nmber di SEOR lo wrdu li r; pasobra riba Seru Sion i na Jerusalm lo tin esnan ku ta skapa, manera SEOR a bis a, entre e sobrebibientenan ku SEOR ta yama. JOL 3:1 "Pasobra mira, den e dianan ei i den e tempu ei, ora Mi trese Juda i Jerusalm bk for di koutiverio, JOL 3:2 lo Mi reun tur e nashonnan hiba nan na e vaye di Josafat. E ora ei lo Mi drenta hui sio ku nan ayanan na fabor di Mi pueblo i Mi erensia, Israel, ku nan a plama ent re e nashonnan; i nan a divid Mi tera. JOL 3:3 Tambe nan a tira lt riba Mi pueblo, a kambia un mucha hmber pa un prostituta, i a bende un mucha muh pa bia pa nan beb e. JOL 3:4 "Awor kiko boso tin kontra Mi, O Tiro, Sidon i tur e regionnan di Fil istea? Ta paga boso ta pagaMi bk pa algu ku Mi a hasi? Si boso ta pagaMi bk, pront o i masha lih lo Mi debolb riba boso mes kabes loke boso a hasi. JOL 3:5 Pasobra b oso a kohe Mi plata i Mi oro, a hiba Mi tesoronan presioso den boso tmpelnan, JOL 3:6 i a bende e yunan di Juda i di Jerusalm ku e griegonan, pa hiba nan leu for di nan teritorio.

JOL 3:7 "Mira, Mi ta bai lanta nan for di e lug kaminda boso a bende nan, i debol b riba boso mes kabes loke boso a hasi. JOL 3:8 Tambe lo Mi bende boso yu hmbernan i boso yu muhnan den man di e yu hmbernan di Juda; i nan lo bende nan ku e sabeon an, ku un nashon te leu aya," pasobra SEOR a papia. JOL 3:9 Proklam esaki meimei d i e nashonnan: prepar un guera; lanta e hmbernan poderoso! Laga tur e sldnan hala se rka, laga nan subi. JOL 3:10 Bati boso plugnan traha spada ku nan, i bati boso s krnan-pa-snui traha lansa ku nan; laga e debil bisa: "Mi ta un hmber poderoso." JO L 3:11 Pura bin, boso, nashonnan tur rnt, i reun ayanan. Laga Bo hmbernan poderoso baha, O SEOR. JOL 3:12 Laga e nashonnan lanta i bin na e vaye di Josafat, pasobra ayanan lo Mi sinta pa huzga tur e nashonnan tur rnt. JOL 3:13 Zwai ku sikkel, pa sobra e kosecha ta hechu. Bin, trapa wendrif, pasobra e baki-di-prs-wendrif ta yen; e barnan ta basha ofer, pasobra nan maldat ta grandi. JOL 3:14 Multitutnan, mult itutnan den e vaye di desishon! Pasobra e dia di SEOR ta serka den e vaye di desi shon. JOL 3:15 Solo i luna ta bira skur, i e streanan ta prd nan klaridat. JOL 3:1 6 I SEOR ta brama for di Sion i ta lanta Su bos for di Jerusalm, i e shelunan i e tera ta tembla. Ma SEOR ta un refugio pa Su pueblo i un fortalesa pa e yunan di I srael. JOL 3:17 E ora ei boso lo sa ku Ami ta SEOR boso Dios, Kende ta biba na Si on, Mi seru santu. Asina Jerusalm lo ta santu, i stranheronan lo no pasa mas dor di dj. JOL 3:18 I lo sosod ku den e dia ei e serunan lo gotia bia dushi, i e seritu nan lo tin lechi ta kore na abundansia; i tur e roinan di Juda lo basha ofer ku abundansia di awa. I lo sali un fuente for di e kas di SEOR, pa muha e vaye di Si tim. JOL 3:19 Egipto lo bira un ruina, i Edm lo bira un mondi desol, pa motibu di e violensia has na e yu hmbernan di Juda, den kende nan tera nan a drama sanger in osente. JOL 3:20 Ma Juda lo ta habit pa semper, i Jerusalm pa tur generashon. JOL 3:21 I lo Mi venga nan sanger ku Mi no a venga; pasobra SEOR ta biba na Sion.

AMOS AMO 1:1 E palabranan di Amos, kende tabata entre e wardadnan di karn di Tekoa, kua lnan el a mira den vishonnan tokante di Israel den e tempu di Uzias, rei di Juda , i den e tempu di Jeroboam, yu hmber di Joas, rei di Israel, dos aa prom ku e temb lor. AMO 1:2 I el a bisa: "SEOR ta brama for di Sion, i for di Jerusalm E ta lanta Su bos; i e lugnan di yerba brd di e wardadnan ta tene rou, i e kabes di Seru Karme lo ta seka." AMO 1:3 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di Damasko, s, pa k uater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra nan a bati Mi pueblo na Galaad manera t a bati mainshi ku bara di heru. AMO 1:4 Pesei lo Mi manda kandela riba e kas di Hazael, i esaki lo kaba ku e sitadelnan di Bn-adad. AMO 1:5 Tambe lo Mi kibra e b ara di porta di Damasko, i krta e habitante kita for di e vaye di Aven, i esun di Bt-edn ku ta tene e spter; asina e pueblo di Siria lo bai den eksilio na Kir," SEOR ta bisa. AMO 1:6 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di Gaza, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra nan a deport henter un poblashon pa entreg esak i na Edm. AMO 1:7 Pesei lo Mi manda kandela riba e muraya di Gaza, i esaki lo kab a ku su sitadelnan. AMO 1:8 Tambe lo Mi krta e habitantenan kita for di Asdod, i esun ku ta tene e spter, for di Askalon; lo Mi bira Mi man kontra Ekron, i e rest ante di e filisteonan lo peres," Seor DIOS ta bisa. AMO 1:9 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di Tiro, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra nan a entreg henter un poblashon na Edm, i no a krda e aliansa di hermandat. AMO 1:10 Pe sei lo Mi manda kandela riba e muraya di Tiro, i esaki lo kaba ku su sitadelnan. " AMO 1:11 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di Edm, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra el a prsigu su ruman hmber ku spada, mientras ku e no a m ustra kompashon; su rabia tambe tabata kima kontinuamente, i el a manten su furia pa semper. AMO 1:12 Pesei lo Mi manda kandela riba Teman, i esaki lo kaba ku e sitadelnan di Bosra." AMO 1:13 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di e yu hmbernan di Amon, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra e muhnan di Galaa d, ku tabata na estado, nan a habri for di otro, pa nan por a ekstend nan fronter anan. AMO 1:14 Pesei lo Mi sende kandela riba e muraya di Raba, i esaki lo kaba ku su sitadelnan meimei di gritunan di guera riba e dia di bataya, i meimei di u n tempestat riba e dia di warwar. AMO 1:15 Nan rei lo bai den eksilio, , huntu ku su prensnan," SEOR ta bisa. AMO 2:1 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di M oab, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra el a kima e wesunan di rei d i Edm hasi nan bira kalki. AMO 2:2 Pesei lo Mi manda kandela riba Moab, i esaki l o kaba ku e sitadelnan di Keriot. I Moab lo muri meimei di e tumulto, ku gritu d i guera i zonidu di trmpt. AMO 2:3 Tambe lo Mi krta su hues kita for di meimei di d j, i mata tur su prensnan huntu kun," SEOR ta bisa. AMO 2:4 Asina SEOR ta bisa: "Pa tres transgreshon di Juda, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobra nan a rechas e lei di SEOR, i no a kumpli ku Su statutonan; tambe nan mentiranan a hasi nan dwal, esnan ku nan tatanan tabata sigui. AMO 2:5 Pesei lo Mi manda kandela r iba Juda, i esaki lo kaba ku e sitadelnan di Jerusalm." AMO 2:6 Asina SEOR ta bisa : "Pa tres transgreshon di Israel, s, pa kuater, lo Mi no revok su kastigu, pasobr a nan ta bende e hustu pa plaka, i esnan den nesesidat pa un par di sandalia. AM O 2:7 Esnan ku ta anhel pa tira stf riba kabes di e pobernan tambe ta trose kamind a di e umildenan; i un hmber i su tata ta bai serka e mesun mucha muh, pa profan Mi nmber santu. AMO 2:8 I riba paanan tum komo garantia nan ta drumi banda di kada al tar; i den kas di nan Dios nan ta bebe bia di esnan ku a haa but. AMO 2:9 "Tg ta Am i a destru e amoreo nan dilanti, maske su haltura tabata manera e haltura di e pa lunan di seda, i e tabata fuerte manera e palunan di eik; tambe Mi a destru su fr uta ariba i su rais abou. AMO 2:10 "I ta Ami a saka boso for di tera di Egipto, i Mi a guia boso den desierto kuarenta aa, pa boso poder di e tera di e amoreo. AM O 2:11 E ora ei Mi a lanta algun di boso yu hmbernan pa ta profeta, i algun di bo so hobennan pa ta nazareo. No t'asina, O yunan di Israel?" SEOR ta deklar. AMO 2:1 2 Ma boso a hasi e nazareonan bebe bia, i boso a orden e profetanan, bisando: 'Bos o no profetis!' AMO 2:13 "Mira, boso ta un peso riba Mi, manera un garoshi ta bir a pis ora ku e ta yen di boh.

AMO 2:14 Esun mas lih lo no por hui, i forsa di esun fuerte lo no yud', ni e hmber poderoso lo no salba su bida. AMO 2:15 Esun ku ta uza bog lo no para firme; esun ku pia lih lo no skapa, ni esun ku ta kore kabai lo no salba su bida. AMO 2:16 T ambe esnan di mas balente entre e guereronan lo hui bai sun den e dia ei," SEOR ta deklar. AMO 3:1 Skucha e palabra aki ku SEOR a papia kontra boso, yunan di Israel , kontra henter e famia ku El a saka for di tera di Egipto: AMO 3:2 "Ta boso so Mi a skohe for di entre tur e famianan di tera; pesei lo Mi kastig boso pa tur bo so inikidatnan." AMO 3:3 Dos hende ta kana huntu, sin ku nan a bai di akurdo ku o tro? AMO 3:4 Leon ta grua den mondi-ser si e no tin proi? Leon chikitu ta grua for di su kueba, sin ku el a kohe algu? AMO 3:5 Parha ta kai den trampa riba suela s i no tin as den esaki? Trampa ta bula for di suela, sin ku el a kohe algu? AMO 3 :6 Si trmpt wrdu supl den un stat, e hendenan no ta tembla? Si sosod kalamidat den un stat, no ta SEOR a hasi esaki? AMO 3:7 Siguramente, SEOR Dios no ta hasi nada, si n ku E revel Su konseho sekreto na Su sirbidnan, e profetanan. AMO 3:8 Leon a grua! Ken lo no tin temor? Seor DIOS a papia! Ken por laga di profetis? AMO 3:9 Proklam den e sitadelnan di Asdod i den e sitadelnan di tera di Egipto, i bisa: "Reun bos o mes riba e serunan di Samaria i mira e desrdu grandi ku tin den dj i e opreshon meimei di su pueblo. AMO 3:10 "Ma nan no sa kon pa hasi loke ta bon," SEOR ta dek lar, "esakinan ku ta warda violensia i destrukshon den nan sitadelnan." AMO 3:11 Pesei, asina Seor DIOS ta bisa: "Un enemigu, s, n ku ta rondon e tera lo ranka boso fortalesa bash'abou, i boso sitadelnan lo wrdu geplnder." AMO 3:12 Asina SEOR ta bi sa: "Meskos ku un wardad di karn ta salba un par di pia f pida di un orea for di bo ka di leon, asina e yunan di Israel, ku ta biba na Samaria, lo wrdu salb-- ku un r ant di kama i un klechi pa tapa sof! AMO 3:13 "Tende i testifik kontra e kas di Ja kb," Seor DIOS, e Dios di ehrsitonan, ta deklar. AMO 3:14 "Pasobra riba e dia ku Mi kastig Israel pa su transgreshonnan, lo Mi kastig e altarnan di Bt-l tambe; e kachun an di altar lo wrdu krt kit af, i nan lo kai abou na suela. AMO 3:15 Tambe lo Mi bash a e kas di wenter abou huntu ku e kas di zomer; e kasnan di ivor tambe lo peres, i e kasnan grandi lo yega na nan fin," SEOR ta deklar. AMO 4:1 Tende e palabra aki , boso, bakanan di Basan ku ta riba e seru di Samaria, ku ta oprim e pobernan, ku ta plcha esnan den nesesidat, ku ta bisa boso esposonan: "Trese awor, pa nos beb e!" AMO 4:2 Seor DIOS a hura pa Su santidat: "Mira, e dianan ta bin riba boso ku nan lo hiba boso ku hak pa kolog karni na dj, i esnan di boso ku keda, ku anzu pa k ohe pisk kun. AMO 4:3 Boso lo sali dor di e kibrnan den muraya, kada un stret su di lanti, i boso lo wrdu tir na Harmon," SEOR ta deklar. AMO 4:4 "Drenta Bt-l i transgre multiplik transgreshon na Gilgal! Trese boso sakrifisionan tur mainta, boso dies monan kada tres dia. AMO 4:5 Ofres un ofrenda ku tin zrdeg aden komo un ofrenda di gradisimentu, i proklam ofrendanan boluntario, hasi nan konos. Pasobra asina boso gusta hasi, boso yunan di Israel," Seor DIOS ta deklar. AMO 4:6 "Ma Mi a duna bos o tambe limpiesa di djente den tur boso statnan, i falta di pan den tur boso lugn an; tg boso no a bolbe serka Mi," SEOR ta deklar. AMO 4:7 "I ademas, Mi a laga di m anda awaseru pa boso, mientras ku tabatin tres luna ainda prom ku kosecha. Anto M i a manda awaseru riba n stat, i riba un otro stat Mi no a manda awaseru; un part i a haa awaseru, mientras ku e parti ku no a haa awaseru a seka. AMO 4:8 Asina dos f tres stat tabata kana zeilu bai na un otro stat pa bebe awa, ma no a wrdu satis fas; tg boso no a bolbe serka Mi," SEOR ta deklar. AMO 4:9 "Mi a suta boso ku bientu kayente i beskem; i bichi tabata devor boso kantidat di hfinan i kunukunan di wen drif, palunan di figo i palunan di oleifi; tg boso no a bolbe serka Mi," SEOR ta de klar. AMO 4:10 "Mi a manda un plaga meimei di boso, meskos ku na Egipto; Mi a mat a boso hobennan ku spada, huntu ku boso kabainan kaptur. I Mi a hasi e hol stinki di boso kampamentu subi bai den boso nanishi; tg boso no a bolbe serka Mi," SEOR t a deklar. AMO 4:11 "Mi a destru boso, manera Dios a destru Sodoma i Gomora. I boso tabata manera un palu sak for di kandela; tg boso no a bolbe serka Mi," SEOR ta dek lar. AMO 4:12 "Pesei, asina lo Mi hasi ku bo, O Israel; pasobra Mi ta bai hasi es aki ku bo, prepar pa kontra ku bo Dios, O

Israel." AMO 4:13 Pasobra mira, Esun ku ta forma serunan i ta krea bientu i ta d eklar na hende kiko Su pensamentunan ta, Esun ku ta hasi habrimentu di dia bira s kuridat i ta trapa riba e lugnan haltu di tera, SEOR Dios di ehrsitonan ta Su nmber. AMO 5:1 Tende e palabra aki ku Mi ta lanta tokante di boso, un lamentashon, O k as di Israel. AMO 5:2 El a kai, e birgen Israel a kai; e lo no lanta mas. Tur ba ndon e ta keda bent abou den su mes tera; no tin ningun hende pa lant' bk. AMO 5:3 P asobra asina Seor DIOS ta bisa: "E stat ku sali bai ku mil lo keda ku shen, i esu n ku sali bai ku shen lo keda ku dies pa e kas di Israel." AMO 5:4 Pasobra asina SEOR ta bisa e kas di Israel: "BuskaMi pa boso por biba. AMO 5:5 Ma no buska Bt-l, i no bin Gilgal, ni krusa bai Beerseba; pasobra Gilgal siguramente lo bai den k outiverio, i Bt-l lo kaba na nada. AMO 5:6 Buska SEOR, pa boso por biba, pa E no la nta manera kandela, O kas di Jose, i devor, sin ningun hende pa pagu' pa Bt-l, AMO 5 :7 O boso, ku ta kambia hustisia hasi amargura, i ku ta tira rektitut abou na sue la!" AMO 5:8 Buska Esun ku a traha Pleyades i Orion, i ta kambia skuridat profun do hasi bira mainta, Kende ta oskures dia hasi bira nochi, Kende ta yama e awanan d i laman i ta basha nan af riba superfisio di tera; SEOR ta Su nmber. AMO 5:9 Ta E t a Esun ku ta yobe destrukshon riba e fuertenan, asina ku destrukshon ta bin riba e frti. AMO 5:10 Nan ta odia esun ku ta reprend den e porta di stat, i nan ta abo res esun ku ta papia ku integridat. AMO 5:11 Pesei, pasobra boso ta trapa hende p ober i ta eksig un tributo di mainshi for di nan, maske boso a traha kasnan di pi edra bon krt, tg boso lo no biba den nan; boso a planta kunukunan di wendrif plasent ero, tg boso lo no bebe nan bia. AMO 5:12 Pasobra Mi sa ku boso transgreshonnan ta hopi i boso piknan ta grandi. Boso ta oprim e hustunan i ta asept plaka pas bou di mesa, i boso ta nenga e pobernan nan derecho den e porta di stat. AMO 5:13 Pesei na un tempu asina e persona prudente ta keda ketu, pasobra ta un tempu malu. AM O 5:14 Buska bondat i no maldat, pa boso por biba; anto e SEOR Dios di ehrsitonan sea ku boso, meskos ku boso a bisa! AMO 5:15 Odia maldat, stima bondat, i stable s hustisia den e porta di stat! Podis e SEOR Dios di ehrsitonan lo tene miserikrdia k u e restante di Jose. AMO 5:16 Pesei, asina e SEOR Dios di ehrsitonan, e Seor, ta b isa: "Tin lamento den tur e plasanan, i den tur e kayanan nan ta bisa: 'Ai! Ai!' Tambe nan ta yama e kunukero pa tene rou, i e yoradnan profeshonal pa lament. AMO 5:17 I den tur e kunukunan di wendrif tin lamento, pasobra lo Mi pasa meimei di bo," SEOR ta bisa. AMO 5:18 Ai di boso ku ta anhel pa e dia di SEOR. Pakiko boso ki er e dia di SEOR? E lo ta skuridat i no lus. AMO 5:19 E lo ta manera ora un hende ta hui pa un leon, i un ber ta bin kontra kun; f e ta bai kas, ta pone su man na muraya, i un kolebra ta mord'. AMO 5:20 No t'asina ku e dia di SEOR lo ta skuridat i no lus, tiniebla sin klaridat den dj? AMO 5:21 Mi ta odia, Mi ta rechas boso fi estanan; tampoko Mi no tin delisia den boso asambleanan solm. AMO 5:22 Maske boso ofres na Mi ofrendanan kim i boso ofrendanan di mainshi, lo Mi no asept nan; i ni wak lo Mi no wak e ofrendanan di pas di boso bestianan grd. AMO 5:23 Kita for di M i e boroto di boso kantikanan; ni skucha lo Mi no skucha e zonidu di boso arpana n. AMO 5:24 Ma laga hustisia kore basha manera awa, i rektitut manera un korida di awa ku ta keda kore konstantemente. AMO 5:25 "Boso a ofresMi sakrifisionan i o frendanan di mainshi den desierto pa kuarenta aa, O kas di Israel? AMO 5:26 Tambe boso a hiba huntu ku boso Sikut, boso rei, i Kiyun, boso imagennan, e strea di boso diosnan ku boso a traha pa boso mes. AMO 5:27 Pesei lo Mi manda boso den ek silio mas aleu ku Damasko," SEOR, Kende Su nmber ta e Dios di ehrsitonan, ta bisa. AMO 6:1 Ai di esnan ku ta trankil asina na Sion, i di esnan ku ta sinti nan mes sigur riba e seru di Samaria, e hmbernan distingu di e nashonnan mas prominente, s erka kendenan e kas di Israel ta bin. AMO 6:2 Pasa bai na Kalne i mira, i for di einan bai na e gran Hamat; e ora ei baha bai Gat di e filisteonan. Nan ta mih ku e reinonan aki? Of nan teritorio ta mas grandi ku esun di boso? AMO 6:3 Ai di e snan ku ta pone e dia di kalamidat tarda, i kier trese e asiento di violensia se rka; AMO 6:4 esnan ku ta drumi riba kama di ivor i ta rk kurpa riba sof, i ta kome lamchi for di e tou i bish for di e stal, AMO 6:5 ku ta improvis riba zonidu di a rpa, i, manera David, ta kompon kantika pa nan mes,

AMO 6:6 ku ta bebe kmchinan di sakrifisio yen di bia, mientras ku nan ta hunta nan mes ku e mih zeta, ma ku di e ruina di Jose s nan no tin duele. AMO 6:7 Pesei nan lo bai awor den eksilio na kabes di e eksiliadonan, i e bankete di esnan ku ta rk kurpa banda di mesa lo kaba. AMO 6:8 Seor DIOS a hura pa Su mes, e SEOR Dios di ehrsitonan a deklar: "Mi ta abores e arogansia di Jakb, i Mi ta odia su sitadelnan; pesei lo Mi entreg e stat i tur loke ku e ta konten." AMO 6:9 I lo sosod ku si rest a dies hmber den n kas, nan lo muri. AMO 6:10 E ora ei su tio, f esun ku ta kim', lo his' pa saka su wesunan for di e kas, i e lo bisa esun ku ta den e parti mas pad en di e kas: "Tin mas hende huntu ku bo?" I esun ei lo bisa: "Ni un." E ora ei e lo kontest: "Keda ketu, pasobra e nmber di SEOR no mag wrdu menshon." AMO 6:11 Pasob ra mira, SEOR ta bai orden pa kibra e kas grandi na pida-pida i e kas chikitu na wr ki. AMO 6:12 Kabai sa kore riba baranka? Of hende sa plug einan ku buey? Tg boso a hasi hustisia bira veneno, i e fruta di rektitut bira amargura, AMO 6:13 boso ku ta regosih den Lo-debar, i ta bisa: "No ta den nos mes forsa nos a tuma Karnai m pa nos mes?" AMO 6:14 "Pasobra mira, Mi ta bai lanta un nashon kontra boso, O kas di Israel," e SEOR Dios di ehrsitonan ta deklar, "i nan lo aflig boso for di e e ntrada di Hamat te na e roi di Arab." AMO 7:1 Asina Seor DIOS a mustrami, i mira, E tabata prepar un nubia di tirakochi, tempu ku e yerba di primavera a kumins spre it. I mira, tabata e yerba di primavera despues di a krta yerba pa rei. AMO 7:2 I a sosod ku ora nan a kaba di kome e vegetashon di e tera, mi a bisa: "Seor DIOS, pa fabor, pordon! Kon Jakb por sobrebib? E ta asina chikitu." AMO 7:3 SEOR a kambia Su idea enkuanto esaki. "Esaki lo no sosod," SEOR a bisa. AMO 7:4 Asina Seor DIOS a mustrami, i mira, Seor DIOS tabata yama pa huzga nan ku kandela; i esaki a kaba ku e gran profundidat i a kumins destru e kunukunan. AMO 7:5 E ora ei mi a bisa: " Seor DIOS, pa fabor, stp! Kon Jakb por sobrebib? E ta asina chikitu." AMO 7:6 SEOR a kambia Su idea enkuanto esaki. "Esaki tampoko lo no sosod," Seor DIOS a bisa. AMO 7:7 Asina El a mustrami, i mira, Seor tabata par banda di un muraya vertikal, ku u n chumbu-di-midi den Su man. AMO 7:8 I SEOR a bisami: "Kiko bo ta mira, Amos?" I mi a bisa: "Un chumbu-di-midi." E ora ei SEOR a bisa: "Mira, Mi ta bai pone un ch umbu-di-midi meimei di Mi pueblo Israel. Lo Mi no spar nan mas. AMO 7:9 "E lugnan haltu di Isaak lo keda desol, i e santuarionan di Israel lo keda ruin. E ora ei l o Mi lanta kontra e kas di Jeroboam ku spada." AMO 7:10 E ora ei Amasias, saserd ote di Bt-l, a manda rospondi pa Jeroboam, rei di Israel, bisando: "Amos a konspir kontra bo meimei di e kas di Israel; e tera no por soport tur su palabranan. AMO 7:11 Pasobra asina Amos ta bisa: 'Jeroboam lo muri pa medio di spada, i Israel s iguramente lo sali for di su tera bai den eksilio.'" AMO 7:12 E ora ei Amasias a bisa Amos: "Bai, abo mirad, hui bai na tera di Juda, i kome pan ayanan i profeti s ayanan! AMO 7:13 Ma no profetis na Bt-l mas, pasobra e ta un santuario di rei i un kas real." AMO 7:14 E ora ei Amos a kontest i a bisa Amasias: "Mi no ta profeta, ni mi no ta yu di profeta; ma mi ta un wardad di bestia i un plantad di palu di f igo. AMO 7:15 Ma SEOR a kitami for di tras di e tou, i SEOR a bisami: 'Bai profeti s na Mi pueblo Israel.' AMO 7:16 I awor, tende e palabra di SEOR. Bo ta bisa: 'No profetis kontra Israel ni papia kontra e kas di Isaak.' AMO 7:17 "Pesei, asina SEO R ta bisa: 'Bo esposa lo bira un prostituta den e stat, bo yu hmbernan i bo yu mu hnan lo kai pa medio di spada, bo tera lo wrdu part ku un lia-di-midi, i abo mes lo muri na un tera impuru. Ademas, siguramente Israel lo sali for di su tera bai de n eksilio.'" AMO 8:1 Esaki ta loke Seor DIOS a mustrami, i mira, tabatin un makut u di fruta hechu. AMO 8:2 I El a bisa: "Kiko bo ta mira, Amos?" I mi a bisa: "Un makutu di fruta hechu." E ora ei SEOR a bisami: "E fin a yega pa Mi pueblo Israe l. Lo Mi no spar nan mas. AMO 8:3 "E kantikanan di palasio lo bira lamento den e dia ei," SEOR Dios ta deklar. "Lo tin hopi kadaver: tur kaminda nan lo benta nan den silensio." AMO 8:4 Tende esaki, boso ku ta trapa esnan ku ta den nesesidat, pa kaba ku e umildenan di e tera, AMO 8:5 bisando: "Ki tempu luna nobo lo pasa, pa nos por kumpra mainshi, i ki ora sabat lo kaba, pa nos por bende trigo, hasie ndo e efa mas chikitu i e sekal mas grandi, i hrtando hende ku balansa desonesto,

AMO 8:6 kumprando ku plaka esnan ku ta pober i esnan ku ta den nesesidat pa un p ar di sandalia, asta bendiendo e bagas huntu ku e trigo?" AMO 8:7 SEOR a hura na e orguyo di Jakb: "Di brdat, nunka lo Mi no lubid ningun di nan echonan. AMO 8:8 "T era lo no tembla pa motibu di esaki? I tur hende ku ta biba den dj lo no tene rou ? Di brdat, henter e tera lo subi manera Neil, i lo blter, i bolbe baha manera Nei l di Egipto. AMO 8:9 "I lo sosod den e dia ei," SEOR Dios ta deklar, "ku lo Mi hasi solo baha na ora di mrdia, i hasi tera skur di dia kla. AMO 8:10 E ora ei lo Mi hasi boso fiestanan bira tempu di rou i tur boso kantikanan bira lamento; i lo M i bisti hep di tur hende ku paa-di-saku i lo hasi kabes di tur hende pelon. I lo Mi hasi manera un tempu di rou pa un niko yu hmber, i su fin lo ta manera un dia am argo. AMO 8:11 "Mira, dianan ta bin," SEOR Dios ta deklar, "ku lo Mi manda hamber riba e tera; no hamber pa pan ni set pa awa, ma mas bien pa tende e palabranan d i SEOR. AMO 8:12 I hende lo kana zeilu bai di un laman pa otro, i for di nrt te pa riba. Nan lo kana bai-bin pa buska e palabra di SEOR, ma nan lo no ha'. AMO 8:13 "D en e dia ei "e birgennan bunita i e hobennan lo desmay di set. AMO 8:14 I esnan k u ta hura pa e kulpa di Samaria, ku ta bisa: 'Manera boso dios ta biba, O Dan,' i, 'Manera e kaminda di Beerseba ta biba,' nan lo kai i lo no lanta mas." AMO 9: 1 Mi a mira SEOR par banda di e altar, i El a bisa: "Dal e kapitelnan pa e drmpelna n sakud. I kibra nan riba kabes di nan tur! E ora ei lo Mi mata esnan ku keda ku spada; nan lo no tin ningun fugitivo ku lo hui, ni ningun refugiado ku lo skapa. AMO 9:2 Maske nan koba bai te den Seol, for di ayanan Mi man lo kohe nan; i mas ke nan subi bai na shelu, for di ayanan lo Mi baha nan. AMO 9:3 I maske nan skon de riba e kabes di Seru Karmelo, lo Mi rondia nan i kita nan for di ayanan; i ma ske nan skonde nan mes for di Mi bista den fondo di laman, for di ayanan lo Mi o rden e kolebra pa morde nan. AMO 9:4 I maske nan bai den koutiverio dilanti di na n enemigunan, for di ayanan lo Mi orden spada pa mata nan. I lo Mi fiha Mi bista kontra nan pa malu i no pa bon." AMO 9:5 I e Seor DIOS di ehrsitonan, Esun ku ta m ishi ku tera asina ku e ta dirti, i tur hende ku ta biba den dj ta tene rou-- i h enter e tera ta subi manera Neil i ta bolbe baha manera Neil di Egipto-AMO 9:6 E sun ku ta traha Su kambernan-ariba den e shelunan, i ta ekspand Su firmamentu ofe r di tera, Esun ku ta yama e awanan di laman i ta basha nan riba e superfisio di tera, SEOR ta Su nmber. AMO 9:7 "Boso no ta manera e yunan di Etiope pa Mi, O yun an di Israel?" SEOR ta deklar. "Mi no a saka Israel for di tera di Egipto, i e fil isteonan for di Kaftor, i e sirionan for di Kir? AMO 9:8 "Mira, wowo di Seor DIOS ta riba e reino pekaminoso. I lo Mi destrui for di riba superfisio di tera; sine mbargo, lo Mi no destru e kas di Jakb kompletamente," SEOR ta deklar. AMO 9:9 Pasobr a mira, Mi ta orden, i lo Mi sakud e kas di Israel meimei di tur nashon, manera ma inshi ta wrdu sakud den un sefta, ma ni un pipita lo no kai abou na suela. AMO 9:1 0 Tur e pekadnan di Mi pueblo lo muri pa medio di spada, esnan ku ta bisa: 'E kal amidat lo no alkans nos ni konfront nos.' AMO 9:11 "Den e dia ei lo Mi lanta e tab ernakel di David ku a kai, i drecha e burakunan den su muraya; tambe lo Mi lanta su ruinanan, i rekonstru esaki manera prom aya; AMO 9:12 pa nan poder di e restant e di Edm, i tur e nashonnan ku ta wrdu yam na Mi nmber," SEOR, Kende ta hasi esaki, t a deklar. AMO 9:13 "Mira, dianan ta bin," SEOR ta deklar, "ku e plugd lo alkans e kos echad, i e trapad di wendrif lo alkans esun ku ta sembra simia; ku e serunan lo goti a bia dushi, i tur e seritunan lo disolv. AMO 9:14 Tambe lo Mi trese esnan di Mi p ueblo Israel bk for di koutiverio, i nan lo rekonstru e statnan ruin i biba den nan . Tambe nan lo planta kunukunan di wendrif i bebe nan bia, i traha hfi i kome nan f ruta. AMO 9:15 Tambe lo Mi planta nan den nan tera, i nan lo no wrdu rank ku rais ku tur mas for di nan tera ku Mi a duna nan," SEOR boso Dios ta bisa.

ABADIAS ABD 9:1 E vishon di Abdias. Asina Seor DIOS ta bisa tokante di Edm-- Nos a tende u n notisia di SEOR, i un mensahero a wrdu mand entre e nashonnan, bisando: "Lanta i laga nos bai kontra dj den bataya"-ABD 9:2 "Mira, lo Mi hasibo chikitu entre e na shonnan; bo ta masha despresi. ABD 9:3 E arogansia di bo kurason a gaabo, abo ku t a biba den e spleitnan den baranka, den e haltura di bo lug di biba, ku ta bisa d en bo kurason: 'Ken lo bahami abou riba tera?' ABD 9:4 Maske bo bula bai te na h altu manera guila, maske bo traha bo neishi meimei di e streanan, for di ayanan l o Mi bahabo abou," SEOR ta deklar. ABD 9:5 "Si ladron bin serka bo, si sakead bin d en anochi, ai, ki un ruina lo sperabo! Nan lo no hrta te ora nan tin basta? Si pi kid di wendrif bin serka bo, nan lo no laga maske ta algu atras? ABD 9:6 Ai, kon E sau lo wrdu sake, i su tesoronan skond wrdu rondi! ABD 9:7 Tur e hmbernan lig ku bo mandabo bai frontera, i e hmbernan na pas ku bo lo gaabo i poder di bo. Esnan ku ta kome bo pan lo skonde pa atakbo. No tin komprendementu den dj. ABD 9:8 "Riba e di a ei," SEOR ta deklar, "lo Mi no destru hmbernan sab for di Edm, i komprendementu for di e seru di Esau? ABD 9:9 E ora ei bo hmbernan poderoso lo desmay, O Teman, pa tu r hende wrdu krt kit for di e seru di Esau pa medio di matansa. ABD 9:10 Pa motibu d i violensia kontra bo ruman hmber Jakb lo bo wrdu tap ku brguensa, i lo bo wrdu krt f pa semper. ABD 9:11 Dia ku bo a keda para leu, dia ku deskonosnan a bai ku su ri kesa, i stranheronan a drenta su porta i a tira lt pa Jerusalm, abo tambe tabata m anera un di nan. ABD 9:12 No wak e dia di bo ruman hmber ku goso malisioso, e dia di su kalamidat, i no regosih ofer di e yunan di Juda den e dia di nan destruksh on; s, no gaba den e dia di nan desaster. ABD 9:13 No drenta den e porta di Mi pu eblo den e dia di nan desaster. S, abo, no wak nan kalamidat ku goso malisioso de n e dia di nan desaster. I no mishi ku nan rikesa den e dia di nan desaster. ABD 9:14 I no para na krusada di kaminda pa mata nan fugitivonan; i no sera nan sob rebibientenan den prizon den e dia di nan desaster. ABD 9:15 "Pasobra e dia di S EOR ta serka pa tur nashon. Manera bo a hasi, lo wrdu has ku bo; bo echonan lo bolb e riba bo mes kabes. ABD 9:16 Pasobra meskos ku bo a bebe riba Mi seru santu, tu r e nashonnan lo bebe kontinuamente. Nan lo bebe i guli, i bira komo si fuera nu nka nan a eksist. ABD 9:17 Ma riba Seru Sion lo tin liberashon, i lo tin santidat . I e kas di Jakb lo poder di nan propiedatnan. ABD 9:18 E ora ei e kas di Jakb lo ta un kandela, i e kas di Jose un flam; ma e kas di Esau lo ta manera palu di ma inshi seku. I nan lo sende nan na kandela i kaba ku nan, asina ku lo no tin ning un sobrebibiente di e kas di Esau," pasobra SEOR a papia. ABD 9:19 E ora ei e hab itantenan di Negv lo poder di e seru di Esau, i e habitantenan di e serunan lo pod er di e sabana di e filisteonan. Tambe nan lo poder di e teritorio di Efrain i di e teritorio di Samaria, i Benjamin lo poder di Galaad. ABD 9:20 I e eksiliadonan di e ehrsito aki di e yunan di Israel ku ta meimei di e kananeonan te na Sarepta, i e eksiliadonan di Jerusalm, ku ta na Sefarad, lo poder di e statnan di Negv. ABD 9:21 E libradnan lo subi Seru Sion pa huzga e seru di Esau, i e reino lo ta di S EOR.

JONAS JON 1:1 E palabra di SEOR a yega na Jonas, yu hmber di Amitai, bisando: JON 1:2 "L anta, bai Nnive, e stat grandi, i predik kontra dj, pasobra nan maldat a yega te Mi dilanti." JON 1:3 Ma Jonas a lanta pa hui bai Tarsis for di e presensia di SEOR. Asina ta ku el a baha bai Jope i a haa un barku ku tabata bai Tarsis. El a paga su pasashi i a subi barku pa bai Tarsis ku nan for di e presensia di SEOR. JON 1: 4 Ma SEOR a lanta un bientu duru riba laman, i tabatin un tormento grandi riba la man, asina ku e barku tabata kore peliger di kibra. JON 1:5 E ora ei e marineron an a haa miedu, i kada hmber a sklama na su dios, i nan a tira e karganan ku tabat in den e barku na laman, pa hasi mas lih. Ma Jonas a baha bai den bodega di e bark u, a kai drumi i a pega un soo profundo. JON 1:6 Asina e kapitan a bai serka dj i a puntr': "Ta kon bo por drumi? Lanta i sklama na bo dios. Podis bo dios lo tene k onsiderashon ku nos, pa nos no muri." JON 1:7 I kada hmber a bisa su kompaero: "La ga nos ban tira lt, pa nos haa sa ta pa ken su motibu e kalamidat aki a bin riba n os." Asina ta ku nan a tira lt, i lt a kai riba Jonas. JON 1:8 E ora ei nan a bis': "Bisa nos awor! Ta pa ken su motibu e kalamidat aki a bin riba nos? Ki ofishi b o tin? I di unda bo ta bin? Kual ta bo tera? Di kual pueblo bo ta?" JON 1:9 I el a kontest nan: "Ami ta un hebreo, i mi ta teme SEOR, e Dios di shelu, Kende a tra ha laman i tera seku." JON 1:10 E ora ei e hmbernan a spanta mash, i nan a bis': "K on bo por a hasi un kos asina?" Pasobra e hmbernan tabata sa ku e tabata hui for di e presensia di SEOR, pasobra e mes a bisa nan. JON 1:11 Anto nan a bis': "Kiko nos mester hasi ku bo pa laman kalma pa nos?" Pasobra ora pa ora laman tabata bi ra mas brutu. JON 1:12 I el a kontest nan: "Hisami benta na laman. E ora ei laman lo kalma pa boso, pasobra mi sa ku ta pa mi motibu e tormento grandi aki a bin riba boso." JON 1:13 Sinembargo, e hmbernan tabata rema tur ku tin pa yega tera. Ma nan no tabata por, pasobra laman tabata bira ora pa ora mas brutu ainda kontr a nan. JON 1:14 Anto nan a sklama na SEOR, bisando: "O SEOR, nos ta rogaBo, no lag a nos peres pa e hmber aki su bida, i no tene nos responsabel pa sanger inosente; pasobra Abo, O SEOR, a hasi manera Bo a haa ta bon." JON 1:15 Asina nan a hisa Jon as benta na laman, i laman su furia a kalma. JON 1:16 E ora ei e hmbernan a haa te mor grandi pa SEOR, i nan a ofres un sakrifisio na SEOR i a hasi promesanan. JON 1: 17 I SEOR tabatin un pisk grandi prepar pa guli Jonas. I Jonas a keda den barika di e pisk tres dia i tres anochi. JON 2:1 E ora ei Jonas a hasi orashon na SEOR su D ios for di den barika di e pisk. JON 2:2 I el a bisa: "Den mi angustia mi a sklam a na SEOR, i El a kontestmi. For di e profundidat di Seol mi a sklama pa yudansa, i Bo a tende mi bos. JON 2:3 Pasobra Bo a tirami den profundidat, te den kurason di e lamannan, i e awanan a rondonmi. Tur Bo ondanan i Bo olanan a pasa riba mi. JON 2:4 Pesei mi a bisa: 'Mi a wrdu tir for di Bo bista. Sinembargo, lo mi hisa m i kara atrobe mira den direkshon di Bo tmpel santu.' JON 2:5 Awa a rondonmi te men as mi bida; e profundidat a sera rnt di mi; yerba di laman tabata tur lor rnt di mi kabes. JON 2:6 Mi a baha yega te na e raisnan di e serunan. Tera ku su trankanan a rondonmi pa semper; ma Abo a saka mi bida for di pos, O SEOR mi Dios. JON 2:7 " Ora ku mi a sintimi ta desmay, mi a krda riba SEOR; i mi orashon a yega serka Bo, t e den Bo tmpel santu. JON 2:8 "Esnan ku ta vener dolonan sin balor ta bandon Esun ku tin miserikrdia ku nan. JON 2:9 Ma ami lo ofres sakrifisio na Bo ku bos di gradis imentu. Lo mi kumpli ku mi promesa. Salbashon ta di SEOR." JON 2:10 E ora ei SEOR a papia ku e pisk, i e pisk a saka Jonas bent' riba tera seku. JON 3:1 Awor e palab ra di SEOR a yega na Jonas pa di dos biaha, bisando: JON 3:2 "Lanta bai Nnive, e s tat grandi, i proklam den dj e mensahe ku Mi ta bai dunabo." JON 3:3 Asina Jonas a lanta bai Nnive, konforme e palabra di SEOR. Awor Nnive tabata un stat masha grand i mes; tabata tuma tres dia pa por a pasa dor di dj.

JON 3:4 Anto Jonas a kumins pasa dor di e stat riba e prom dia di kaminda; i el a predik i a bisa: "Aki kuarenta dia Nnive lo wrdu destru." JON 3:5 E ora ei e hendena n di Nnive a kere den Dios, i nan a proklam un yunamentu i a bisti paa-di-saku, for di esun di mas haltu te na esun di mas umilde. JON 3:6 Ora ku e rei di Nnive a h aa e notisia, el a lanta for di su trono, a kita su mantel, a bisti paa-di-saku, i a bai sinta den shinishi. JON 3:7 I el a saka un dekreto ku tabata bisa: "Den Nn ive, pa e dekreto di rei i su nobelnan: "No laga ningun hende, ni bestia, ni bak a, ni karn kome nada. No laga nan kome, ni bebe awa. JON 3:8 Ma laga tantu hende komo bestia wrdu tap ku paa-di-saku; i laga hende sklama na Dios ku tur sinseridat, pa kada un bira for di su mal kaminda i for di e violensia ku tin den su man. J ON 3:9 Bo no sa nunka. Ainda Dios por bira i repent, i kita Su rabia ardiente, as ina ku nos lo no peres?" JON 3:10 Ora Dios a mira nan echonan, ku nan a bira for di nan mal kaminda, e ora ei Dios a repent di e kalamidat ku El a deklar ku E lo t rese riba nan. I E no a hasi. JON 4:1 Ma esaki a desgust Jonas mash, i el a rabia. JON 4:2 I el a hasi orashon na SEOR i a bisa: "Pa fabor, SEOR, esaki no ta loke mi a bisa ora mi tabata na mi mes tera ainda? Ta pesei mi kier a evit esaki dor di hui bai Tarsis, pasobra mi tabata sa ku Bo ta un Dios yen di grasia i kompashon, Kende no ta rabia lih i ta abund den miserikrdia, i Kende ta repent di kalamidat. J ON 4:3 Pesei awor, O SEOR, pa fabor, kita mi bida, pasobra mih mi muri ku mi keda na bida." JON 4:4 I SEOR a bisa: "Bo tin rason di ta rabi?" JON 4:5 E ora ei Jonas a sali for di e stat i a bai sinta pariba di e stat. Ayanan el a traha un ramad a pa su mes i a sinta bou di dj den sombra, te ora ku e por a mira kiko lo a bai pasa den e stat. JON 4:6 I SEOR Dios a prepar un mata i esaki a krese ofer di Jona s su kabes, pa ta un sombra p', pa alivi' di su desgustu. I Jonas a keda masha kon tentu mes ku e mata. JON 4:7 Ma su manis, ora dia a habri, Dios a prepar un bichi, i esaki a atak e mata, i e mata a marchit. JON 4:8 I a sosod ku ora solo a sali, D ios a prepar un bientu kayente for di pariba, i solo tabata kima riba Jonas su ka bes, asina ku el a desmay i a roga di henter su kurason pa muri, bisando: "Mih mi muri ku mi keda na bida." JON 4:9 Anto Dios a bisa Jonas: "Bo tin rason di ta ra bi pa motibu di e mata?" I el a rospond: "Mi tin rason di ta rabi, asta pa muri." J ON 4:10 E ora ei SEOR a bisa: "Bo tabatin duele di e mata ku bo no tabatin ningun molster kun, ni a hasi krese, un mata ku a krese den n anochi i a peres den n anochi JON 4:11 I Ami no mester tene duele di Nnive, e stat grandi, kaminda tin mas ku shent'i binti mil persona, ku no sa e diferensia entre nan man drechi i man robe s, i tambe hopi bestia?"

MIKEAS MIK 1:1 E palabra di SEOR, ku a yega na Mikeas di Moreset den e dianan di Jotam, Akaz i Ezekias, reinan di Juda, ku el a mira tokante di Samaria i Jerusalm. MIK 1 :2 Tende, O pueblonan, boso tur; skucha, O tera i tur loke ku e ta konten, i laga Seor DIOS ta testigu kontra boso, Seor for di Su tmpel santu. MIK 1:3 Pasobra mira , SEOR ta sali for di Su lug. E lo baha bin i trapa riba e lugnan haltu di tera. MI K 1:4 E serunan lo dirti bou di djE, i e vayenan lo wrdu gespleit, manera was dil anti di kandela, manera awa bash for di un lug steil. MIK 1:5 Tur esaki ta pa moti bu di e rebeldia di Jakb i pa motibu di e piknan di e kas di Israel. Kiko ta e reb eldia di Jakb? No ta Samaria? Kiko ta e lug haltu di Juda? No ta Jerusalm? MIK 1:6 Pasobra lo Mi hasi Samaria un monton di ruina den kunuku habr, lugnan pa planta ku nuku di wendrif. Lo Mi basha su piedranan abou den e vaye i hasi su fundeshinan k eda bisto. MIK 1:7 Tur su dolonan lo wrdu kibr na pida-pida, tur su ganashi lo wrdu kim ku kandela, i tur su imagennan lo Mi hasi bira desol. Pasobra el a kolekt nan d or di ganashi di prostitushon, i na ganashi di prostitushon nan lo bolbe. MIK 1: 8 Pa motibu di esaki mi mester lament i yora, mi mester kana pia abou i sun; mi me ster lament manera chakl i grita yora manera abestrus. MIK 1:9 Pasobra su herida t a inkurabel, pasobra esaki a yega na Juda; el a yega na porta di mi pueblo, te n a Jerusalm. MIK 1:10 No konta esaki na Gad, no yora mes. Lora bo mes den stf na Btle-afra. MIK 1:11 Sigui bo kaminda, habitante di Safir, den desnudes brgonsoso. E habitante di Zaanan no ta skapa. E lamentashon di Bt-esel: "E lo kita su sosten for di bo." MIK 1:12 Pasobra e habitante di Marot ta bira debil, sperando alivio , pasobra kalamidat a baha bin for di SEOR na e porta di Jerusalm. MIK 1:13 Gancha e kabainan na e garoshi, O habitante di Lakis-- e tabata e kuminsamentu di pik p a e yu muh di Sion-- pasobra den boso a wrdu ha e echonan di rebeldia di Israel. MIK 1:14 Pesei boso lo duna regalo di despedida na Moreset-gat; e kasnan di Akzib l o bira un engao pa e reinan di Israel. MIK 1:15 Ademas, lo Mi trese e konkistad ko ntra bo, O habitante di Maresa. E gloria di Israel lo drenta Adulam. MIK 1:16 Ha si bo mes pelon, i krta bo kabei kita tur af, pa motibu di e yunan den kendenan bo tin delisia; pela bo kabes mes pelon ku guila, pasobra nan lo bai for di bo den eksilio. MIK 2:1 Ai di esnan ku ta plania inikidat, ku ta pensa maldat riba nan kama! Ora bira mainta nan ta ehekut esaki, pasobra ta den poder di nan man pa has i esaki. MIK 2:2 Nan ta kudish kunukunan i despues ta gara nan, i kasnan, i ta ko he nan. Nan ta hrta un hmber i su kas, un hmber i su erensia. MIK 2:3 Pesei, asina SEOR ta bisa: "Mira, Mi ta plania un kalamidat kontra e famia aki, for di kual bo so no por saka boso nk; i boso lo no kana ku pechu haltu, pasobra esaki lo ta un tempu malu. MIK 2:4 Riba e dia ei nan lo traha un proverbio kontra boso i lament ku un lamentashon amargo i bisa: 'Nos ta kompletamente destru! E ta kambia e eren sia di mi pueblo; mira kon E ta kit' for di mi! Entre e traidnan E ta parti nos ku nukunan.' MIK 2:5 "Pesei boso lo no tin ningun hende pa span un lia-di-midi pa bo so pa medio di lt den e asamblea di SEOR. MIK 2:6 'No profetis,' asina nan ta bisa esnan ku ta profetis. Ma si nan no profetis tokante di e kosnan aki, brguensa lo no kaba nunka. MIK 2:7 No ta wrdu bis, O kas di Jakb: 'E Spiritu di SEOR ta sin pasens hi? Esakinan ta kosnan ku E ta hasi?' "Mi palabranan no ta hasi bon na esun ku t a kana rekto? MIK 2:8 Ultimamente Mi pueblo a lanta manera un enemigu; Boso ta r anka kita e mantel luhoso for di esnan ku ta kana pasa ku tur konfiansa, for di esnan ku a bolbe for di bataya. MIK 2:9 Boso ta saka e muhnan di Mi pueblo, kada un for di su kas ku e ta stima; for di su yunan boso ta kita Mi splendor pa semp er. MIK 2:10 Lanta i bai, pasobra esaki no ta lug di sosiegu pa motibu di e impur esa ku ta trese destrukshon, un destrukshon doloroso. MIK 2:11 Si un hmber ku ta kana tras di bientu i engao a papia mentira i a bisa: 'Lo mi papia ku boso di bia i di bibida strki,' e lo tabata profeta pa e pueblo aki. MIK 2:12 "Siguramente lo Mi reun tur di boso, O Jakb, siguramente lo Mi rekoh e restante di Israel. Lo Mi t rese nan

huntu manera karn den kur; manera un tou meimei di su lug di yerba brd. E lug lo ta y n di boroto pa motibu di tantu hende. MIK 2:13 Esun ku ta habri kaminda ta subi bai nan dilanti; nan ta kibra sali, pasa dor di e porta, i sali dor di dj. Asina nan rei ta pasa bai nan dilanti, i SEOR na kabes." MIK 3:1 I Mi a bisa: "Tende aw or, kabesantenan di Jakb i gobernantenan di e kas di Israel. Boso no mester konos hustisia? MIK 3:2 Boso ku ta odia bondat i ta stima maldat, ku ta ranka e kueru di Mi pueblo kita for di nan kurpa i e karni for di nan wesunan, MIK 3:3 i ku ta kome e karni di Mi pueblo, ku ta ranka nan kueru kita for di nan kurpa, ku ta k ibra nan wesunan, i ku ta kap nan na pida-pida manera karni pa bai wea, i manera karni den wea." MIK 3:4 E ora ei nan lo sklama na SEOR, ma E lo no kontest nan. A lkontrario, E lo skonde Su kara pa nan e tempu ei, pasobra nan echonan tabata ma lu. MIK 3:5 Asina SEOR ta bisa tokante di e profetanan ku ta hasi Mi pueblo dwal; ora nan tin algu pa morde ku nan djente, nan ta grita: "Pas," ma kontra esun ku no ta pone nada den nan boka, nan ta deklar guera santu. MIK 3:6 Pesei lo ta noc hi pa boso--sin vishon, i skuridat pa boso--sin adivinashon. Solo lo drenta ofer di e profetanan, i dia lo bira skur ofer di nan. MIK 3:7 E miradnan lo keda na br guensa, i e adivinadnan lo keda brongos. Di brdat, nan tur lo tapa nan boka, pasobr a no ta bin kontesta for di Dios. MIK 3:8 Ma alkontrario, ami ta yen di poder-ku e Spiritu di SEOR-- i ku hustisia i kurashi pa hasi Jakb konos su echo di rebeld ia, i Israel su pik. MIK 3:9 Awor tende esaki, kabesantenan di e kas di Jakb i gob ernantenan di e kas di Israel, kendenan ta abores hustisia i ta trose tur kos ku ta stret, MIK 3:10 kendenan ta konstru Sion ku dramamentu di sanger i Jerusalm ku inhustisia violento. MIK 3:11 Su lidernan ta pronunsi huisio pa plaka pas bou di m esa, su saserdotenan ta instru pa un preis, i su profetanan ta adivin pa plaka. Tg nan ta stns riba SEOR, bisando: "SEOR no ta meimei di nos? Kalamidat lo no bin riba nos." MIK 3:12 Pesei, pa kousa di boso, Sion lo wrdu geplug manera un kunuku, Je rusalm lo bira un monton di ruina, i e seru di e tmpel lo bira lugnan haltu di mond i-ser. MIK 4:1 I lo sosod den e ltimo dianan ku e seru di e kas di SEOR lo wrdu stabl es komo hefe di e serunan. E lo wrdu hals mas haltu ku e seritunan, i e pueblonan l o basha bai na dj. MIK 4:2 I hopi nashon lo bin bisa: "Ban laga nos subi bai na e seru di SEOR i na e kas di e Dios di Jakb, pa E sia nos di Su kamindanan i pa nos kana den Su berehanan." Pasobra e lei lo sali for di Sion, e palabra di SEOR for di Jerusalm. MIK 4:3 I E lo huzga entre hopi pueblo i hasi desishon pa nashonnan leu i poderoso. E ora ei nan lo bati nan spadanan traha plug ku nan, i nan lo ba ti nan lansanan traha skr-pa-snui ku nan; nashon lo no lanta spada kontra nashon, i nunka mas nan lo no tren pa guera. MIK 4:4 I kada un di nan lo sinta bou di s u palu di wendrif i bou di su palu di figo, i ningun hende lo no spanta nan, paso bra e boka di e SEOR di ehrsitonan a papia. MIK 4:5 Maske tur e pueblonan ta kana kada un den e nmber di su dios, ma pa loke ta nos, nos s lo kana den e nmber di SEOR nos Dios pa semper i semper. MIK 4:6 "Den e dia ei," SEOR ta deklar, "lo Mi reun e kohonan, i rekoh e eksiliadonan, esnan ku Mi a aflig. MIK 4:7 Lo Mi hasi e kohona n un restante, i e eksiliadonan un nashon fuerte; i SEOR lo reina riba nan na Ser u Sion awor i pa semper. MIK 4:8 I pa loke t'abo, toren di e tou, seritu di e yu muh di Sion, serka bo e lo bin--e dominio di antes lo bin, e reino di e yu muh di Jerusalm." MIK 4:9 Awor, pakiko bo ta grita duru asina? No tin rei entre boso, f bo konsehero a peres, ku agonia a garabo manera un muh na ora di parto? MIK 4:10 T rose di dol pa duna lus, yu muh di Sion, manera un muh na ora di parto; pasobra awo r lo bo sali for di e stat, lo bo biba den kunuku, i bai Babilonia. Ayanan lo bo wrdu reskat; ayanan SEOR lo redimbo for di man di bo enemigunan. MIK 4:11 "I awor h opi nashon a wrdu reun kontra bo i nan ta bisa: 'Lagu' wrdu kontamin, i laga nos wowo wak Sion ku goso malisioso.' MIK 4:12 Ma nan no konos e pensamentunan di SEOR, i nan no ta komprend Su propsito; pasobra El a hunta nan

manera boh na e plenchi-di-bati-mainshi. MIK 4:13 "Lanta i bati mainshi, O yu muh di Sion, pasobra lo Mi dunabo kachunan di heru, i lo Mi dunabo hufnan di brns, pa bo kibra hopi pueblo na pida-pida." Abo lo dedik nan ganashi inhustu na SEOR i na n rikesa na e Seor di henter tera. MIK 5:1 "Awor reun boso mes den trupanan, yu mu h di trupanan; nan a rondon nos; ku un bara nan lo dal e hues di Israel na su band 'i kara. MIK 5:2 "Ma abo, Btlehm Efrata, muchu chikitu pa ta entre e famianan di J uda, for di bo lo sali Uno pa Mi pa ta Gobernante na Israel. Su origen ta for di hopi tempu pas, for di e dianan di etrnidat." MIK 5:3 Pesei E lo entreg nan te ora ku esun ku tin dol di parto a haa yu. E ora ei esnan ku keda di Su rumannan lo bo lbe serka e yunan di Israel. MIK 5:4 I E lo lanta i pastori Su tou den e forsa di SEOR, den e mahestat di e nmber di SEOR Su Dios. I nan lo keda, pasobra na e tempu ei E lo ta grandi te na e finnan di tera. MIK 5:5 I Esun aki lo ta nos pas. Ora ku e asirio invad nos tera, ora ku e trapa riba nos sitadelnan, e ora ei nos lo lanta kontra dj shete wardad di karn, s, ocho lider di hende. MIK 5:6 I nan lo pasto ri e tera di Asiria ku spada, e tera di Nimrd na su entradanan; i E lo libra nos f or di e asirio ora ku e atak nos tera i ora ku e trapa nos teritorio. MIK 5:7 E o ra ei e restante di Jakb lo ta meimei di hopi pueblo, manera serena for di SEOR, m anera yobidanan di awa riba vegetashon ku no ta warda riba hende, ni ta tarda pa e yunan di hende. MIK 5:8 I e restante di Jakb lo ta entre e nashonnan, entre ho pi pueblo, manera un leon entre e bestianan di mondi-ser, manera un leon chikitu entre tounan di karn, ku, si e pasa einan, ta trapa i ta sker, i no tin ningun he nde pa reskat. MIK 5:9 Bo man lo wrdu lant kontra bo atversarionan, i tur bo enemig unan lo wrdu krt kit af. MIK 5:10 "I lo sosod den e dia ei," SEOR ta deklar, "ku lo ta bo kabainan kita for di meimei di bo i destru bo garoshinan. MIK 5:11 Tambe lo Mi krta e statnan di bo tera kit'af i basha tur bo lugnan fortifik abou. MIK 5:12 L o Mi krta tur bruheria kita for di bo man, i lo bo no tin miradnan di destino mas. MIK 5:13 Lo Mi krta bo imagennan grab kit'af i bo pilarnan sagrado for di meimei d i bo, asina ku lo bo no big mas pa e obra di bo mannan. MIK 5:14 Lo Mi ranka bo i magennan di Asera kita for di meimei di bo, i destru bo statnan. MIK 5:15 I lo Mi ehekut vengansa ku rabia i furia riba e nashonnan ku no a obedes." MIK 6:1 Tende awor loke SEOR ta bisa: "Lanta, pleita bo kaso dilanti di e serunan, i laga e ser itunan tende bo bos. MIK 6:2 Skucha, boso serunan, e akusashon di SEOR, i boso, f undeshinan fuerte di tera, pasobra SEOR tin un kaso kontra Su pueblo; i ku Israel E lo pleita Su kaso. MIK 6:3 "Mi pueblo, kiko Mi a hasibo, i ku kiko Mi a kansa bo? KontestMi. MIK 6:4 Di brdat, Mi a sakabo for di tera di Egipto i a redimbo for di e kas di sklabitut, i Mi a manda Moiss, Aaron i Miriam bo dilanti. MIK 6:5 Mi pueblo, krda awor loke Balak, rei di Moab, a konseh, i loke Balaam, yu hmber di Beo r, a kontest'. Krda bo biahe for di Sitim te na Gilgal, pa bo konos e echonan hustu di SEOR." MIK 6:6 Ku kiko mi mester bin serka SEOR i big te na suela dilanti di e Dios haltsimo? Mi mester bin serka djE ku ofrenda kim, ku bish di un aa? MIK 6:7 SEOR tin delisia den miles di karn chubatu, den dies mil riu di zeta? Mi mester prese nt mi primognito pa mi echonan di rebeldia, e fruta di mi kurpa pa e pik di mi alma ? MIK 6:8 El a bisabo, O hende, loke ta bon; i kiko SEOR ta eksig di bo, si no ta pa hasi hustisia, pa stima miserikrdia, i pa kana umildemente ku bo Dios? MIK 6:9 E bos di SEOR lo yama na e stat-- i ta sabiduria sano pa tin temor pa Bo nmber: " Tende, O tribu. Ken a stipul su tempu? MIK 6:10 Tin un hende den e kas di maldat ainda, huntu ku e tesoronan di maldat, i un mid skars ku a keda maldishon? MIK 6:1 1 Mi por hustifik balansa falsu i un saku yen di peso engaoso? MIK 6:12 Pasobra e hmbernan riku di e stat ta yen di violensia, su habitantenan ta papia mentira, i nan lenga ta engaoso den nan boka. MIK 6:13 Pesei tambe lo Mi hasibo bira malu do r di dal bo bent'abou, dor di hasibo keda desol pa motibu di bo piknan. MIK 6:14 L o bo kome, ma lo bo no keda satisfecho, i bo stoma lo keda bash. Lo bo almasen, ma lo no spar nada,

pasobra loke bo spar, lo Mi entreg na spada. MIK 6:15 Lo bo sembra, ma lo bo no k osech. Lo bo trapa oleifi, ma lo bo no hunta bo mes ku zeta; i lo bo trapa wendrif , ma lo bo no bebe bia. MIK 6:16 E statutonan di Omri i tur e obranan di e kas di Akab ta wrdu kumpl; i bo ta kana den nan kustumbernan. Pesei lo Mi entregbo na des trukshon i bo habitantenan na bofon. I lo bo soport e reproche di Mi pueblo." MIK 7:1 Ai di mi! Pasobra mi ta manera e pikidnan di fruta i manera e kosechadnan di wendrif. No tin ni un trshi di wendrif pa kome, ni un prom figo hechu ku mi ta dese. MIK 7:2 E persona fiel a peres for di e tera, i no tin persona rekto meimei di he nde. Nan tur ta skonde lur pa drama sanger; kada un di nan ta yag riba e otro ku un nt. MIK 7:3 Tur dos man ta eksperto den hasimentu di maldat. E prens ta eksig regalo, e hues ta asept plaka pas bou di mesa, i e hmber poderoso ta papia e deseo di su alma; asina nan tur ta konspir huntu. MIK 7:4 Esun di mas mih di nan ta mane ra un mata di sumpia, esun di mas rekto ta pi ku un trankera di kadushi. E dia ku boso pone un guardia, boso kastigu lo bin. E ora ei nan konfushon lo bin. MIK 7: 5 No konfia bisia; no tene konfiansa den un amigu. Warda e portanan di bo boka fo r di esun ku ta drumi na bo pechu. MIK 7:6 Pasobra yu hmber ta trata tata ku meno spresio, yu muh ta lanta kontra su mama, nuera kontra su suegra; un hende su enem igunan ta e hendenan di su mes kas. MIK 7:7 Ma pa loke t'ami, lo mi warda ku spe ransa riba SEOR; lo mi spera riba e Dios di mi salbashon. Mi Dios lo tendemi. MIK 7:8 No regosih ofer di mi, O mi enemigu. Maske mi kai, lo mi lanta atrobe; maske mi biba den skuridat, SEOR ta un lus pa mi. MIK 7:9 Lo mi soport e indignashon di SEOR, pasobra mi a peka kontra djE, te ora ku E pleita mi kaso i ehekut hustisia pa mi. E lo sakami hibami na e lus, i lo mi mira Su hustisia. MIK 7:10 E ora ei esun ku ta mi enemigu lo mira, i brguensa lo tapa esun ku a bisami: "Unda SEOR bo Dios ta?" Mi wowo lo mira esun ku ta mi enemigu; e tempu ei e lo wrdu trap manera lodo di kaya. MIK 7:11 Esaki lo ta un dia pa lanta bo murayanan. Riba e dia ei b o frontera lo wrdu ekstend. MIK 7:12 Esaki lo ta un dia ku nan lo bin serka bo for di Asiria i e statnan di Egipto, for di Egipto te na Riu Eufrates, i di laman p a laman i di seru pa seru. MIK 7:13 I tera lo bira desol pa motibu di su habitant enan, pa motibu di e fruta di nan echonan. MIK 7:14 Pastori Bo pueblo ku Bo spter, e tou di Bo erensia ku ta biba solitario den mondi-ser, meimei di un kunuku frtil . Laga nan kome na Basan i Galaad manera den e dianan di prom aya. MIK 7:15 "Mane ra den e dianan ku boso a sali for di tera di Egipto, lo mi mustra boso milagern an." MIK 7:16 Nashonnan lo mira i keda brongos di tur nan poder. Nan lo pone man na boka; nan orea lo bira sordo. MIK 7:17 Nan lo lembe stf manera kolebra, manera bestia ku ta lastra riba tera. Nan lo sali na temblamentu for di nan frtinan; ku temor nan lo bin serka SEOR nos Dios, i nan lo tin miedu Bo dilanti. MIK 7:18 Ke n ta un Dios manera Bo, Kende ta pordon inikidat i ta pasa e akto di rebeldia di e restante di Su erensia forbei? E no ta keda rabi pa semper, pasobra E tin delis ia den miserikrdia ku no ta kambia. MIK 7:19 E lo tene kompashon ku nos atrobe; E lo trapa nos inikidatnan. S, Abo lo tira tur nan piknan den e profundidatnan di l aman. MIK 7:20 Lo Bo demostr brdat na Jakb i miserikrdia ku no ta kambia na Abraham, kual Bo a hura na nos antepasadonan for di e dianan di prom aya.

NAHUM NAH 1:1 E profesia di Nnive. E buki di e vishon di Nahum di Elkos. NAH 1:2 SEOR ta un Dios yalurs, i E ta tuma vengansa; SEOR ta tuma vengansa i ta yen di furia. S EOR ta tuma vengansa riba Su atversarionan, i E ta manten furia kontra Su enemigun an. NAH 1:3 SEOR no ta rabia lih i ta grandi den poder, i SEOR di ningun manera lo no laga e kulpabel sin kastigu. SEOR tin Su kaminda den warwar i tempestat, i nubi anan ta e stf bou di Su pianan. NAH 1:4 E ta reprend laman i ta hasi seku; E ta has i tur e riunan bira seku. Basan i Karmelo ta marchit; e flornan di Lbano ta marchi t. NAH 1:5 Serunan ta tembla pa Su motibu, i e seritunan ta dirti; di brdat, tera ta blter den Su presensia, mundu i tur e habitantenan den dj. NAH 1:6 Ken por para dilanti di Su indignashon? Ken por soport e ardor di Su rabia? Su furia ta wrdu b ash manera kandela, i e barankanan ta wrdu kibr na pida-pida Su dilanti. NAH 1:7 SEO R ta bon, un lug fortifik den e dia di angustia, i E konos esnan ku ta tuma refugio den djE. NAH 1:8 Ma ku un diluvio grandi E lo kaba ku su lug kompletamente, i lo prsigu Su enemigunan te den skuridat. NAH 1:9 Kiko ku bo plania kontra SEOR, E lo kaba kun kompletamente. Angustia lo no lanta dos biaha. NAH 1:10 Manera sumpia tur bruh den otro, i manera esnan ku ta burachi di nan bibida, nan lo wrdu devor maner a palu seku di mainshi. NAH 1:11 For di bo a sali un ku a plania maldat kontra S EOR, un konsehero malbado. NAH 1:12 Asina SEOR ta bisa: "Maske nan ta yen di forsa i asina hopi, tg nan lo wrdu krt kit af i lo dispars. Maske Mi a afligbo, lo Mi no gbo mas. NAH 1:13 Pesei awor, lo Mi kibra e bara di su yugo for di riba bo, i lo Mi kibra bo kadenanan." NAH 1:14 SEOR a duna un mandamentu tokante di bo: "Bo nmbe r lo no keda pa semper mas. Lo Mi krta kita dolo i imagen for di kas di bo diosnan . Lo Mi prepar bo graf, pasobra bo ta abominabel." NAH 1:15 Ata, riba e serunan e pianan di esun ku ta trese bon nobo, ku ta anunsi pas! Selebr bo fiestanan, O Jud a; kumpli ku bo promesanan. Pasobra nunka mas e malbado lo pasa dor di bo; el a keda kompletamente krt kit af. NAH 2:1 Esun ku ta plama a bin kontra bo. Defend e frt , vigil e kaminda; faha bo lomba, hasi tur bo esfuerso. NAH 2:2 Pasobra SEOR lo re stor e splendor di Jakb manera e splendor di Israel, maske ku sakeadnan a plnder nan i a destru nan ramanan di wendrif. NAH 2:3 E eskudonan di su hmbernan poderoso ta kol kr, e guereronan ta bist na skarlata, e garoshinan ta bin ku flambeu tur na flam ora ku e ta prepar pa marcha, i nan ta zwai ku e lansanan di palu di siprs. NAH 2 :4 E garoshinan ta kore manera loko den e kayanan, nan ta basha-bin na kareda ri ba e plenchinan; nan aparensia ta meskos ku flambeu, nan ta kore bai-bin manera rayo di lamper. NAH 2:5 E ta rekrd su nobelnan; nan ta trompek segun nan ta marcha; nan ta pura bai na su muraya, i e defensa ta wrdu prepar. NAH 2:6 E portanan di e riunan ta wrdu habr, i e palasio ta kai den otro. NAH 2:7 A wrdu dekret ku e lo ked a bash, ku e lo wrdu hib den eksilio, i ku su sirbientenan lo keha manera palomba, i bati riba nan pechu. NAH 2:8 Maske Nnive tabata manera un tanki di awa den tur su dianan, awor nan ta hui bai. "Para! Para!" nan ta grita; ma ningun hende no t a bolbe. NAH 2:9 Hrta e plata! Hrta e oro! Pasobra no tin lmite na e tesoro-- rikes a di tur sorto di kos ku hende por dese. NAH 2:10 El a keda bash! S, e ta desol i ru in! Kurason ta dirti i rudia ta tembla! Tambe tin angustia den henter e kurpa, i e karanan di nan tur a bira blek! NAH 2:11 Unda e kueba di e leonnan ta, i e lug di kome di e leonnan chikitu, kaminda e leon, e leon muh, i e yu di leon tabata s lip, sin nada pa stroba nan? NAH 2:12 E leon a habrak sufisiente pa su yunan, a ma ta sufisiente pa su leonnan muh, i a yena su lugnan di drumi ku proi, i su kuebana n ku karni habrak. NAH 2:13 "Mira, Mi ta kontra bo," e SEOR di ehrsitonan ta deklar. "Lo Mi kima su garoshinan hasi nan bira huma. Un spada lo devor bo leonnan yn. Lo Mi krta kita bo proi for di e tera, i bos di bo mensaheronan lo no wrdu tend mas." NAH 3:1 Ai di e stat tur na sanger, yen-yen di mentira i kosnan hrt; nunka e ta f alta proi. NAH 3:2 E zonidu di zwip, e zonidu di batimentu di wil, kabainan ku t a galopi, i garoshinan ku ta bula riba kaminda! NAH 3:3 Korednan di kabai ta atak, spadanan ta lombra, lansanan ta briya, hopi morto, un monton di kadaver, i

kurpanan morto na kantidat-- nan ta trompek riba e kurpanan morto! NAH 3:4 Tur pa motibu di e tantu prostitushonnan di e prostituta, esun atraktivo, e maestra di bruheria, ku ta bende nashonnan pa medio di su prostitushonnan, i famianan pa m edio di su bruheria. NAH 3:5 "Mira, Mi ta kontra bo," e SEOR di ehrsitonan ta dekl ar; "I lo Mi hisa bo sayanan tapa bo kara kun, i mustra e nashonnan bo sun, i e rei nonan bo brguensa. NAH 3:6 Lo Mi tira sushedat riba bo i hasibo fis, i tenebo di spetakel. NAH 3:7 I lo sosod ku tur ku mirabo lo hui pa bo i bisa: 'Nnive a keda d estru! Ken lo tene duele di dj?' Unda lo Mi buska konsoladnan pa bo?" NAH 3:8 Bo ta mih ku No-amon ku tabata situ banda di e awanan di Neil, ku awa tur rnt di dj, kual su baluarte tabata laman, kual su muraya tabata laman? NAH 3:9 Etiopia tabata s u forsa, i Egipto tambe, sin lmite. Put i Libia tabata entre su yudadnan. NAH 3:10 Sinembargo, el a bira un eksiliado, el a bai den koutiverio; tambe su yunan chi kitu a wrdu gespat na pida-pida na krusada di tur kaya; nan a tira lt pa su hmberna n onorabel, i tur su gran hmbernan a wrdu mar ku kadena. NAH 3:11 Abo tambe lo bira burachi; lo bo bai skonde. Abo tambe lo buska refugio kontra e enemigu. NAH 3:1 2 Tur bo frtinan ta palu di figo ku fruta hechu-- ora nan wrdu sakud, nan ta kai de n boka di e komed. NAH 3:13 Ata, bo pueblo ta manera muh meimei di boso! E portana n di bo tera ta hanchu habr pa bo enemigunan; kandela ta kaba ku bo baranan di po rta. NAH 3:14 Prove awa pa bo mes pa tempu di atake! Refors bo frtinan! Bai den e k lei i traha e meskla! Kohe e forma di blki! NAH 3:15 Aya kandela lo kaba ku bo, s pada lo kap bo bash'abou; e lo kaba ku bo manera tirakochi ta hasi. Multiplik bo mes manera tirakochi ku ta lastra; multiplik bo mes manera tirakochi ku ta kriul den otro. NAH 3:16 Bo a oument bo negoshantenan mas ku e streanan di shelu-- e ti rakochi ku ta lastra ta kome laga limpi-limpi i ta bula bai. NAH 3:17 Bo guardia nan ta manera tirakochi ku ta kriul den otro. Bo ofisialnan ta manera un nubia d i tirakochi ku ta pega na e murayanan di piedra riba un dia friu. Solo ta sali i nan ta bula bai, i e lug unda nan ta no ta konos. NAH 3:18 Bo wardadnan di karn ta drumi, O rei di Siria; bo nobelnan ta soseg. Bo pueblo ta plam riba e serunan, i n o tin ningun hende pa reun nan. NAH 3:19 No tin alivio pa bo glpi, bo herida ta in kurabel. Tur ku tende tokante di bo lo bati man kontra bo, pasobra riba ken bo m aldat no a pasa kontinuamente?

HABAKUK HAB 1:1 E profesia ku profeta Habakuk a mira. HAB 1:2 Te ki tempu, O SEOR, lo mi sklama pa yudansa, i Abo no ta tende? Mi ta sklama na Bo: "Violensia!" Tg Bo no t a salba. HAB 1:3 Pakiko Bo ta hasimi mira inikidat, i ta hasimi mira maldat? S, d estrukshon i violensia ta mi dilanti; tin desunion i pleitu ta lanta. HAB 1:4 Pe sei lei ta wrdu ignor, i hustisia nunka ta wrdu has. Pasobra e malbado ta rondon e hu stu, pesei hustisia ta wrdu prvrt. HAB 1:5 "Mira entre e nashonnan! Opserv! Keda stra Keda asombr! Pasobra Mi ta hasiendo algu den boso dianan-- boso lo no kere ni mas ke nan konta boso. HAB 1:6 Pasobra mira, mi ta bai lanta e kaldeonan, e pueblo k ruel i violento ei ku ta marcha dor di henter mundu pa gara lugnan di biba ku no ta di nan. HAB 1:7 Nan ta teribel i spantoso. Nan hustisia i outoridat ta prosed for di nan mes. HAB 1:8 Nan kabainan ta mas rpido ku leopardo i mas sab ku lobo de n oranan di atardi. Nan korednan di kabai ta bin na kareda, nan korednan di kabai ta bin for di leu; nan ta bula manera un guila ku ta baha rpidamente pa devor. HAB 1:9 Nan tur ta bin pa violensia. Nan multitut di karanan ta avans. Nan ta kolekt k atibu manera ta kolekt santu. HAB 1:10 Nan ta hasi chrcha di reinan; i pa nan, gob ernantenan ta kos di hari. Nan ta hari tur lug fortifik, i ta monton tera pa traha baluarte pa kaptur'. HAB 1:11 E ora ei nan lo pasa bai manera bientu i sigui nan kaminda. Ma nan lo keda kulpabel, esnan ku nan forsa ta nan dios." HAB 1:12 No t a for di etrnidat Bo ta, O SEOR, mi Dios, mi Santu? Nos lo no muri. Abo, O SEOR, a nombra nan pa huzga; i Abo, O Baranka, a stables nan pa koreg. HAB 1:13 Bo wowonan ta muchu puru pa aprob maldat, i Bo no por wak maldat ku toleransia. Pakiko Bo t a wak ku toleransia riba esnan ku ta trata ku traishon? Pakiko Bo ta keda ketu o ra ku e malbadonan ta traga esnan ku ta mas hustu ku nan? HAB 1:14 Pakiko Bo a t raha hende manera pisk di laman, manera bestia ku ta lastra, sin un gobernante ri ba nan? HAB 1:15 E kaldeonan ta saka nan tur ku anzu, ta kohe nan den nan reda, i ta hunta nan den nan reda ku nan ta uza pa trk pisk hiba kantu. Pesei nan ta rego sih i ta kontentu. HAB 1:16 Pesei nan ta ofres sakrifisio na nan reda, i ta kima s ensia na nan reda ku nan ta uza pa trk pisk hiba kantu; pasobra pa kousa di e kosn an aki nan ta kohe masha hopi mes, i nan kuminda ta abundante. HAB 1:17 Ta pesei nan mester hasi nan reda bash i sigui mata nashonnan, sin miserikrdia? HAB 2:1 Lo mi para tene warda i stashon mi mes riba e baluarte; i lo mi spera pa mira kiko E lo papia ku mi, i kiko mi mester kontest ora mi wrdu reprend. HAB 2:2 E ora ei SEO R a kontestmi i a bisa: "Skirbi e vishon i grab' riba tablanan, pa esun ku les' por kore. HAB 2:3 Pasobra e vishon lo ta pa e tempu stipul; e ta pura yega na e fin, i e lo no faya. Maske e ta tarda, sper'; pasobra e lo bin sigur, e lo no tarda. HAB 2:4 "Mira, pa loke ta e hende orguyoso, su alma no ta rekto den dj; ma e hust u lo biba pa medio di su fe. HAB 2:5 Ademas, bia ta traishon e hmber arogante, asin a ku e no ta keda kas. E ta habri su apetit manera Seol, i e ta manera morto, nu nka satisfecho. Tambe e ta reun tur nashon serka dj i ta trese tur e pueblonan ser ka dj. HAB 2:6 "Tur esakinan lo no enton un proverbio di menospresio kontra dj, s, b ofon i insinuashonnan kontra dj, i bisa: 'Ai di esun ku ta oument loke no ta di dj, i ta hasi su mes riku ku kosnan fi! Te ki tempu esaki mester sigui asina?' HAB 2 :7 Esnan ku ta dunabo fiansa lo no lanta direpiente, i esnan ku ta kobrabo lo no spirta? Di brdat, lo bo bira botn pa nan. HAB 2:8 Pasobra bo a plnder hopi nashon, tur e pueblonan ku a keda lo plnder bo-- pa kousa di dramamentu di sanger humano i violensia has na e tera, na e stat i na tur su habitantenan. HAB 2:9 "Ai di esu n ku ta haa mal ganashi pa su kas, pa pone su neishi na haltu, pa wrdu libr for di e man di kalamidat! HAB 2:10 Bo a plania un kos brgonsoso pa bo kas dor di ruin ho pi pueblo; asina bo ta peka kontra bo mes. HAB 2:11 Siguramente e piedra lo skla ma for di muraya, i e biga lo kontest' for di e span di dak. HAB 2:12 "Ai di esun ku ta traha un stat ku dramamentu di sanger i ku ta funda un stat ku violensia! HAB 2:13 No ta e SEOR di ehrsitonan a determin ku e trabou duru di e pueblonan ta solamente kombustibel pa

kandela, i ku e nashonnan ta kansa nan kurpa prnada? HAB 2:14 Pasobra tera lo wrdu yen ku konosementu di e gloria di SEOR, manera e awanan ta tapa laman. HAB 2:15 " Ai di bo ku ta hasi bo bisianan bebe, ku ta meskla bo veneno den dj pa hasi nan bu rachi, pa asina wak nan desnudes! HAB 2:16 Lo bo wrdu yen ku brguensa enbes di onor . Awor abo mes bebe i ekspon bo mes desnudes. E kopa den e man drechi di SEOR lo p asa rnt bin pa bo, i brguensa grandi lo tapa bo gloria. HAB 2:17 Pasobra e violens ia ku bo a hasi kontra Lbano lo poder di bo, i e destrukshon di e bestianan lo ter orisbo, pa motibu di e dramamentu di sanger di hende i e violensia has na e tera, na e stat i na tur su habitantenan. HAB 2:18 "Ki probecho e dolo tin, ora esun ku a trah' a kaba di grab', f un imagen, un siad di mentira? Pasobra esun ku a trah' ta konfia den loke e mes a krea ora ku e ta traha dolonan ku no por papia. HAB 2:19 Ai di esun ku ta bisa na un pida palu: 'Spirta!' Na un piedra mudo: 'Lanta!' I es ei ta bo siad? Mira, e ta kubr ku oro i plata, i no tin rosea mes den dj. HAB 2:20 M a SEOR ta den Su tmpel santu. Laga henter tera keda ketu Su dilanti." HAB 3:1 Oras hon di profeta Habakuk, segun Sigionot. HAB 3:2 SEOR, mi a tende e notisia tokant e di Bo i mi tin miedu. O SEOR, rebib Bo obra den kurso di e aanan, den kurso di e aanan, hasi konos; den furia krda miserikrdia. HAB 3:3 Dios ta bin for di Teman, i Es un Santu for di Seru Paran. Su splendor ta tapa e shelunan, i tera ta yen di Su alabansa. HAB 3:4 Su splendor ta manera e lus di solo; E tin rayonan briyante ku ta sali for di Su man, i eiden Su poder ta skond. HAB 3:5 Pestilensia ta bai Su dilanti, i plaga ta sigui Su tras. HAB 3:6 El a para i a midi tera; El a wak i a spanta e nashonnan. S, e serunan perpetuo a keda garn na pida-pida; e seritunan a ntiguo a kai den otro. Su kamindanan ta etrno. HAB 3:7 Mi a mira e tntnan di Kusan den aflikshon; e kortinanan di tnt di e tera di Madian tabata tembla. HAB 3:8 SEO R Su furia a lanta kontra e riunan, f Bo rabia tabata kontra e riunan, f Bo furia tabata kontra laman, ku Bo a kore riba Bo kabainan, den Bo garoshinan di salbash on? HAB 3:9 Bo a saka Bo bog, e baranan di kastigu tabata prepar. Bo a spleit e t era pa medio di riunan. HAB 3:10 E serunan a miraBo i a tembla; e awaserunan pis a pasa bai. E profundidat a halsa su bos, el a hisa su mannan na haltu. HAB 3:11 Solo i luna a keda para na nan lug; nan a pasa bai pareu ku e lus di Bo flechana n, pareu ku e splendor di Bo lansa lombrante. HAB 3:12 Ku indignashon Bo a march a pasa dor di e tera; ku rabia Bo a trapa e nashonnan. HAB 3:13 Bo a sali pa e s albashon di Bo pueblo, pa e salbashon di Bo ung. Bo a dal e kabes di kas di e mal bado pa habri for di hep te na nk. HAB 3:14 Bo a bora kabes di su guereronan ku su mes lansanan. Nan a bin manera un warwar pa plama nos; nan hbilo tabata manera di esnan ku ta devor e oprimnan na sekreto. HAB 3:15 Bo a trapa riba laman ku Bo kab ainan, riba olanan di hopi awanan. HAB 3:16 Mi a tende i mi paden a tembla; na e zonidu mi lepnan a tembla. Putrimentu ta drenta mi wesunan, i mi ta tembla kami nda mi ta par. Pasobra mi mester spera ketu asina pa e dianan di angustia, pa e p ueblo ku ta bin invad nos lanta. HAB 3:17 Maske e palu di figo no floria, i e mat anan di wendrif no karga fruta, maske e kosecha di e palu di oleifi faya, i e kun ukunan no produs kuminda, maske e tou wrdu krt kit for di e kur, i no tin baka den e talnan, HAB 3:18 tg lo mi alegr den SEOR, lo mi regosih den e Dios di mi salbashon. HAB 3:19 Seor DIOS ta mi fortalesa, i El a hasi mi pianan manera pianan di bin, i ta hasimi kana riba mi lugnan haltu. Pa e direktor di kor, riba mi instrumntnan di kurd.

SOFONIAS SOF 1:1 E palabra di SEOR ku a yega na Sofonias, yu hmber di Kusi, yu hmber di Geda lias, yu hmber di Amarias, yu hmber di Ezekias, den e dianan di Josias, yu hmber di Amon, rei di Juda: SOF 1:2 "Lo Mi kita tur kos kompletamente for di riba e supe rfisio di tera," SEOR ta deklar. SOF 1:3 "Lo Mi kita hende i bestia; lo Mi kita e parhanan di shelu i e pisknan di laman, i e ruinanan huntu ku e malbadonan; i lo Mi krta kita hende for di riba e superfisio di tera," SEOR ta deklar. SOF 1:4 "Asin a lo Mi saka Mi man kontra Juda i kontra tur e habitantenan di Jerusalm. I lo Mi krta kita tur loke a resta di Baal for di e lug aki, i e nmbernan di e saserdotenan ku ta ador dolo huntu ku e saserdotenan, SOF 1:5 i esnan ku ta big pa e ehrsito di shelu riba e daknan di kas, i esnan ku ta big i ta hura na SEOR, i tg ta hura na Mi lkom, SOF 1:6 i esnan ku a stp di sigui SEOR, i esnan ku no a buska SEOR, ni a kons ult kunE. SOF 1:7 Keda ketu dilanti di Seor DIOS! Pasobra e dia di SEOR ta serka, p asobra SEOR a prepar un sakrifisio; El a konsagr Su invitadonan. SOF 1:8 Anto lo so sod ku riba e dia di e sakrifisio di SEOR lo Mi kastig e prensnan, e yunan di rei, i tur ku ta bisti nan mes ku bistnan stranhero. SOF 1:9 I riba e dia ei lo Mi kas tig tur ku ta bula riba drmpel di e tmpel, ku ta yena e kas di nan seor ku violensia i engao. SOF 1:10 "I riba e dia ei," SEOR ta deklar, "lo tin e zonidu di sklamasho n for di Porta di Pisk, un yoramentu for di e di dos Distrikto, i un krakmentu du ru for di e seritunan. SOF 1:11 Grita yora, O habitantenan di Maktes, pasobra he nter e pueblo di Kanaan lo wrdu silensi; tur ku ta pisa plata lo wrdu krt kit af. SO :12 I lo sosod na e tempu ei ku lo Mi ristra Jerusalm ku lantrna, i lo Mi kastig e hm bernan ku ta stagn den spiritu, ku ta bisa den nan kurason: 'SEOR lo no hasi ni bo n ni malu!' SOF 1:13 Ademas, nan rikesa lo bira botn, i nan kasnan lo keda desol; s, nan lo traha kas, ma nan lo no biba den nan, i nan lo planta kunukunan di wend rif, ma nan lo no bebe nan bia." SOF 1:14 "E gran dia di SEOR ta serka; e ta serka i e ta bin masha lih mes. Skucha! E sklamashon riba e dia di SEOR lo ta amargo. Ay anan e guerero ta grita. SOF 1:15 E dia ei ta un dia di furia, un dia di problem a i angustia, un dia di destrukshon i desolashon, un dia di skuridat i tiniebla, un dia di nubia i skuridat profundo, SOF 1:16 un dia di trmpt i gritu di bataya k ontra e statnan fortifik i e torennan haltu di skina. SOF 1:17 I lo Mi trese angu stia riba hende asina ku nan lo kana manera hende siegu, pasobra nan a peka kont ra SEOR; i nan sanger lo wrdu dram manera stf, i nan karni manera mst. SOF 1:18 Ni na n plata ni nan oro lo no por libra nan riba e dia di e furia di SEOR; i henter te ra lo wrdu destru den e kandela di Su yalursheit, pasobra E lo pone un fin komplet o, s, un fin teribel, na tur e habitantenan di tera." SOF 2:1 Reun boso mes, s, reu n, O nashon sin brguensa, SOF 2:2 prom ku e dekreto tuma lug-- e dia ta pasa manera bagas-- prom ku e rabia ardiente di SEOR bin riba boso, prom ku e dia di e rabia di SEOR bin riba boso. SOF 2:3 Buska SEOR, boso tur umildenan di tera ku a kumpli ku Su ordenansanan; buska hustisia; buska umildat. Kisas boso lo wrdu skond riba e d ia di e rabia di SEOR. SOF 2:4 Pasobra Gaza lo wrdu bandon, i Askalon lo bira un de solashon; mrdia nan lo kore ku Asdod, i Ekron lo wrdu rank ku rais ku tur. SOF 2:5 Ai di e habitantenan di kosta di laman, e nashon di e gereteonan! E palabra di S EOR ta kontra boso, O Kanaan, tera di e filisteonan: "I lo Mi destru boso, asina k u lo no keda ningun habitante." SOF 2:6 Asina e kosta di laman lo bira lug di yer ba brd, ku kueba pa wardadnan i kur pa tounan di karn. SOF 2:7 I e kosta lo ta pa e r estante di e kas di Juda; aya nan lo wrdu pastori. Den e kasnan di Askalon nan lo drumi atardi; pasobra SEOR nan Dios lo kuida nan i trese nan bk for di koutiverio. SOF 2:8 "Mi a tende e reproche di Moab i e chrchamentu di e yu hmbernan di Amon, kendenan a reproch Mi pueblo, i a menas nan teritorio. SOF 2:9 Pesei, manera Mi ta biba," e SEOR di ehrsitonan, e Dios di Israel, ta deklar, "siguramente Moab lo bir a manera Sodoma i e yu hmbernan di Amon manera Gomora-- un lug yen-yen di sumpia i minanan di salu, i un desolashon perpetuo. E restante di Mi pueblo lo plnder nan, i esnan di Mi nashon ku a keda lo ered nan." SOF 2:10 Esaki nan lo haa komo pago pa nan orguyo, pasobra nan a insult i a bira arogante kontra e pueblo di e

SEOR di ehrsitonan. SOF 2:11 SEOR lo ta teribel pa nan, pasobra E lo laga tur e dio snan di e tera kaba na nada; i tur e teranan-na-kosta di e nashonnan lo big te na suela Su dilanti, kada un for di su mes lug. SOF 2:12 "Boso tambe, O etiopenan, lo wrdu mat ku Mi spada." SOF 2:13 I E lo saka Su man kontra e parti nrt i destru As iria, i E lo hasi Nnive un desolashon, seku manera desierto. SOF 2:14 I tounan lo drumi meimei di dj, tur bestia ku ta kana na trupa; tantu pelikan komo porko di spia lo biba den e kapitelnan di su pilarnan; parhanan lo kanta den bentana, i lo tin desolashon riba e drmpel; pasobra El a hasi e palu di seda keda bisto. SOF 2 :15 Esaki ta e stat triunfante ku ta biba den siguridat, ku ta bisa den su kuras on: "Ami ta, i no tin ningun fuera di mi." Esta un desolashon el a bira, un lug p a bestia soseg! Ken ku pasa banda di dj lo flit i sakud su man ku despresio. SOF 3:1 Ai di e stat ku ta rebelde i kontamin, e stat tirniko! SOF 3:2 E no a paga tino n a ningun bos; e no a asept instrukshon. E no a konfia den SEOR; e no a hala serka su Dios. SOF 3:3 Su prensnan ku ta den dj ta leon ku ta grua, su huesnan ta lobo d i atardi; nan no ta laga nada pa mainta. SOF 3:4 Su profetanan ta iresponsabel, hmbernan traishonero; su saserdotenan a profan e santuario. Nan a viol lei. SOF 3:5 SEOR ta hustu den dj; E lo no hasi inhustisia. Tur mainta E ta saka Su hustisia n a klaridat; E no ta faya. Ma e inhustu no konos brguensa. SOF 3:6 "Mi a krta nashon nan kit'af, nan torennan di skina a keda na ruina. Mi a hasi nan kayanan keda des ol, kaminda ningun hende no ta pasa; nan statnan ta keda ruin, sin ningun hende, s in ningun habitante. SOF 3:7 Mi a bisa: 'Siguramente lo bo respetMi, asept instruk shon.' Asina ku su lug di biba lo no wrdu krt kit af segun tur loke Mi a stipul toka di dj. Ma nan tabata pur pa korump tur nan echonan. SOF 3:8 Pesei, spera riba Mi," SEOR ta deklar, "pa e dia ku Mi lanta pa plnder. Di brdat, Mi desishon ta pa reun na shonnan, pa trese reinonan huntu, pa basha Mi indignashon riba nan, tur Mi rabia ardiente; pasobra henter tera lo wrdu devor pa medio di e kandela di Mi zelo. SOF 3:9 "Pasobra e ora ei lo Mi duna e pueblonan lepnan purifik, pa nan tur por invo k e nmber di SEOR, pa sirbiE den n akurdo. SOF 3:10 For di e otro banda di e riunan d i Etiopia Mi adoradnan, esnan di Mi ku a wrdu plam, lo trese Mi ofrendanan. SOF 3:1 1 Den e dia ei lo bo no sinti brguensa pa motibu di tur bo echonan pa medio di ku alnan bo a rebeldi kontra Mi; pasobra e ora ei lo Mi kita for di meimei di boso e snan ku ta alegr ku orguyo, i nunka mas lo bo ta sobrb riba Mi seru santu. SOF 3:12 Ma lo Mi laga un pueblo umilde i mansu meimei di bo, i nan lo tuma refugio den e nmber di SEOR. SOF 3:13 E restante di Israel lo no hasi malu, ni papia mentira; tampoko un lenga engaoso lo no wrdu ha den nan boka, pasobra nan lo kome i drumi sin ningun hende pa pone nan tembla." SOF 3:14 Grita di alegria, O yu muh di Sion! G rita ku triunfo, O Israel! Alegr i regosih di henter bo kurason, O yu muh di Jerusa lm! SOF 3:15 SEOR a kita Su huisionan kontra bo, El a kore ku bo enemigunan. E Rei di Israel, e SEOR, ta meimei di bo; lo bo no tin miedu di desaster mas. SOF 3:16 Den e dia ei lo wrdu bis na Jerusalm: "No tene miedu, O Sion; no laga bo mannan bi ra debil. SOF 3:17 SEOR bo Dios ta meimei di bo, un guerero viktorioso. E lo rego sih den bo ku alegria, E lo ta ketu den Su amor, E lo regosih den bo ku gritu di a legria." SOF 3:18 "Lo Mi reun esnan ku tin duele, pasobra nan ta anhel na e fiesta nan stipul-- nan tabata di bo, O Sion; e reproche di eksilio ta un karga riba nan . SOF 3:19 Mira, e tempu ei Mi ta bai trata ku tur boso opresornan; lo Mi salba e kohonan i rekoh e eksiliadonan, i lo Mi kambia nan brguensa hasi alabansa i fama den henter tera. SOF 3:20 Na e tempu ei lo Mi reun boso, na e tempu ei lo Mi tres e boso kas. Di brdat, lo Mi duna boso fama i alabansa meimei di tur e pueblonan d i tera, dia ku dilanti di boso wowo Mi trese esnan di boso ku ta den koutiverio, bk," SEOR ta bisa.

HAGAI HAG 1:1 Den e di dos aa di rei Daro, riba e prom dia di e di seis luna, e palabra d i SEOR a yega pa medio di profeta Hageo na Zorobabel, yu hmber di Salatiel, gobern ad di Juda, i na Josu, yu hmber di sumosaserdote Josadak, bisando: HAG 1:2 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'E pueblo aki ta bisa: "E tempu no a yega, esta, e te mpu pa e kas di SEOR wrdu trah di nobo."'" HAG 1:3 E ora ei e palabra di SEOR a bin pa medio di profeta Hageo, bisando: HAG 1:4 "Ta tempu pa boso mes s biba den boso kasnan fur, mientras ku e kas aki ta keda desol?" HAG 1:5 Pesei anto, asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Pensa bon riba boso kondukta! HAG 1:6 Boso a sembra hopi , ma a kosech poko; boso ta kome, ma no tin basta pa satisfas boso; boso ta bebe, ma no tin basta pa boso bira burachi; boso ta bisti paa, ma ningun hende su kurpa no ta keinta; i esun ku ta gana suldo, ta gana suldo pa hinka den un saku ku bura ku." HAG 1:7 Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Pensa bon riba boso kondukta! HA G 1:8 Bai riba e serunan, buska palu i traha e tmpel di nobo, pa Mi por ta konten tu kun i wrdu glorifik," SEOR ta bisa. HAG 1:9 "Boso ta buska hopi, ma mira, boso ta haa poko; ora boso tres' kas, Mi ta supl' bai kun. Pakiko?" e SEOR di ehrsitonan ta eklar. "Pa motibu di Mi kas ku ta keda desol, mientras ku kada un di boso ta kore bai na su mes kas. HAG 1:10 Pesei, pa boso motibu shelu no a laga su serena kai, i tera no a duna su fruta. HAG 1:11 I Mi a yama pa un sekura bin riba e tera, r iba e serunan, riba e mainshi, riba e bia nobo, riba e zeta, riba loke suela ta p rodus, riba hende, riba bestia di kria, i riba tur e trabou di boso mannan." HAG 1:12 Anto Zorobabel, yu hmber di Salatiel, i Josu, yu hmber di sumosaserdote Josada k, huntu ku henter e restante di e pueblo, a obedes e bos di SEOR nan Dios i e pal abranan di profeta Hageo, manera SEOR nan Dios a mand'. I e pueblo a mustra revere nsia pa SEOR. HAG 1:13 E ora ei Hageo, e mensahero di SEOR, a papia ku e pueblo pa medio di e mandato di SEOR, bisando: "'Mi ta ku boso,' SEOR ta deklar." HAG 1:14 A sina SEOR a anim e spiritu di Zorobabel, yu hmber di Salatiel, gobernad di Juda, i e spiritu di Josu, yu hmber di sumosaserdote Josadak, i e spiritu di henter e resta nte di e pueblo; i nan a bin traha riba e kas di e SEOR di ehrsitonan, nan Dios, H AG 1:15 riba e di bint'i kuater dia di e di seis luna den e di dos aa di rei Daro. HAG 2:1 Riba e di bint'i un dia di e di shete luna, e palabra di SEOR a yega pa medio di profeta Hageo, bisando: HAG 2:2 "Papia awor ku Zorobabel, yu hmber di Sa latiel, gobernad di Juda, i ku Josu, yu hmber di sumosaserdote Josadak, i ku e rest ante di e pueblo, bisando: HAG 2:3 'Ken a keda entre boso ku a mira e tmpel aki d en su gloria di antes? I kon boso ta mir' awor? Boso no ta haa ku e ta parse nada kompar ku e otro? HAG 2:4 Ma awor tene kurashi, Zorobabel,' SEOR ta deklar, 'tambe tene kurashi Josu, yu hmber di sumosaserdote Josadak, i boso tur, yu di tera, tene kurashi,' SEOR ta deklar, 'i traha; pasobra Mi ta ku boso,' e SEOR di ehrsitonan ta bisa. HAG 2:5 'Pa loke ta e promesa ku Mi a hasi na boso tempu ku boso a sali f or di Egipto, Mi Spiritu ta permanes meimei di boso; no tene miedu!' HAG 2:6 "Pas obra asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Den poko tempu Mi ta bai sakud un biaha m as e shelunan i e tera, e laman i e tera seku. HAG 2:7 I lo Mi sakud tur e nashon nan; i nan lo bin ku e rikesa di tur nashon; i lo Mi yena e kas aki ku gloria,' e SEOR di ehrsitonan ta bisa. HAG 2:8 'E plata ta di Mi, i e oro ta di Mi,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar. HAG 2:9 'E ltimo gloria di e kas aki lo ta mas grandi ku e sun di prom,' e SEOR di ehrsitonan ta bisa. 'I den e lug aki lo Mi duna pas,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar." HAG 2:10 Riba e di bint'i kuater dia di e di nuebe luna, den e di dos aa di Daro, e palabra di SEOR a yega na profeta Hageo, bisando: HAG 2 :11 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Awor puntra e saserdotenan kiko lei ta b isa. HAG 2:12 Si un hende karga karni santu den e dobl di su bist, i e dobl aki mis hi ku pan, f kuminda kushin, bia, zeta f kualke otro kuminda, esaki lo bira santu?'" I e saserdotenan a kontest i a bisa: "N."

HAG 2:13 Anto Hageo a bisa: "Si un hende ku ta impuru, pa motibu di a mishi ku u n kadaver, mishi ku kualke di e kosnan aki, esaki lo bira impuru?" I e saserdote nan a kontest i a bisa: "E lo bira impuru." HAG 2:14 E ora ei Hageo a kontest i a bisa: "'Asina e pueblo aki ta. I asina e nashon aki ta Mi dilanti,' SEOR ta dekla r, 'i asina kada obra di nan mannan ta; i loke nan ta ofres einan ta impuru. HAG 2 :15 'Ma awor, pensa bon for di awor padilanti: prom ku un piedra a wrdu pon riba un otro piedra den e tmpel di SEOR, HAG 2:16 for di e tempu ei ora ku un hende yega banda di un monton di trigo di binti mid, tabatin solamente dies; i ora ku un hen de yega na e baki-di-prs-wendrif pa saka sinkuenta mid, tabatin solamente binti. HA G 2:17 Mi a suta boso i tur obra di boso mannan ku bientu fuerte, beskem i hagel ; tg boso no a bolbe serka Mi,' SEOR ta deklar. HAG 2:18 'Pensa bon for di awor pad ilanti, for di e di bint'i kuater dia di e di nuebe luna; for di e dia ku e tmpel di SEOR a wrdu fund, pensa bon: HAG 2:19 E simia ta den mangasina ainda? Ni e mata di wendrif, e palu di figo, e palu di granatapel i e palu di oleifi no a duna fr uta. 'Ma for di awe padilanti lo Mi bendishon boso.'" HAG 2:20 E ora ei e palabra di SEOR a yega pa di dos biaha na Hageo, riba e di bint'i kuater dia di luna, bi sando: HAG 2:21 "Papia ku Zorobabel, gobernad di Juda, bisando: 'Mi ta bai sakud e shelunan i e tera. HAG 2:22 I lo Mi blter e trononan di reinonan i destru poder d i e reinonan di e nashonnan; i lo Mi blter e garoshinan i nan korednan, i e kabain an i nan korednan lo kai, kada un pa medio di spada di e otro.' HAG 2:23 'Riba e dia ei,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar, 'lo Mi tumabo, Zorobabel, yu hmber di Salat iel, Mi sirbid,' SEOR ta deklar, 'i lo Mi hasibo manera un renchi-di-seyo, pasobra Mi a skohebo,'" e SEOR di ehrsitonan ta deklar.

ZAKARIAS ZAK 1:1 Den e di ocho luna di e di dos aa di Daro, e palabra di SEOR a yega na prof eta Zakarias, yu hmber di Berekias, yu hmber di Ido, bisando: ZAK 1:2 "SEOR tabata masha rabi ku boso tatanan. ZAK 1:3 Pesei bisa nan: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Bolbe serka Mi," e SEOR di ehrsitonan ta deklar, "pa Mi bolbe serka boso," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. ZAK 1:4 "No sea manera boso tatanan, na kendenan e pr ofetanan di prom aya a proklam, bisando: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Bolbe awor for di boso mal kamindanan i for di boso mal echonan."' Ma nan no a skucha , ni a hasi kaso di Mi," SEOR ta deklar. ZAK 1:5 "Boso tatanan, unda nan ta? I e p rofetanan, nan ta biba pa semper? ZAK 1:6 Ma Mi palabranan i Mi statutonan ku Mi a orden Mi sirbidnan, e profetanan, no a alkans boso tatanan? "E ora ei nan a repe nt i a bisa: 'Manera e SEOR di ehrsitonan a propon pa hasi ku nos, segun nos kondukt a i nos echonan, asina El a hasi ku nos.'"'" ZAK 1:7 Riba e di bint'i kuater dia di e di diesun luna, ku ta e luna di Sebat, den e di dos aa di Daro, e palabra di SEOR a yega na profeta Zakarias, yu hmber di Berekias, yu hmber di Ido, bisando: Z AK 1:8 Anochi mi a mira, i ata un hmber tabata kore riba un kabai kr, i e tabata pa r meimei di e palunan di mirto ku tabatin den e vaye, ku kabainan kr, maron i blank u su tras. ZAK 1:9 E ora ei mi a bisa: "Mi seor, kiko esakinan ta?" I e angel ku tabata papia ku mi a bisami: "Lo mi mustrabo kiko esakinan ta." ZAK 1:10 I e hmbe r ku tabata par meimei di e palunan di mirto a kontest i a bisa: "Esakinan ta esna n ku SEOR a manda pa patruy tera." ZAK 1:11 Asina nan a kontest e Angel di SEOR, Ken de tabata par meimei di e palunan di mirto, i a bisa: "Nos a patruy e tera, i mira , henter e tera ta na pas i ta trankil." ZAK 1:12 Anto e Angel di SEOR a kontest i a bisa: "O SEOR di ehrsitonan, kuantu tempu mas lo Bo no tene kompashon ku Jerusa lm i ku e statnan di Juda, ku kualnan Bo tabata indign pa e setenta aanan aki?" ZAK 1:13 I SEOR a kontest e angel ku tabata papia ku mi, ku palabranan karioso, palabr anan di konsuelo. ZAK 1:14 E ora ei e angel ku tabata papia ku mi a bisami: "Pro klam, bisando: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Mi ta masha yalurs pa Jerusalm i pa Sion. ZAK 1:15 Ma Mi ta masha rabi ku e nashonnan ku ta trankil di nan; paso bra mientras ku Mi tabata un poko rabi so, nan a laga e desaster oument." ZAK 1:16 'Pesei, asina SEOR ta bisa: "Lo Mi bolbe na Jerusalm ku kompashon; Mi kas lo wrdu trah den dj," e SEOR di ehrsitonan ta deklar, "i nan lo span un lia-di-midi riba Jeru alm."' ZAK 1:17 "Atrobe, proklam, bisando: 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Mi statnan lo bolbe basha ofer di prosperidat, i SEOR lo bolbe konsol Sion i lo bolbe skohe Jerusalm."'" ZAK 1:18 Anto mi a hisa mi kara wak, i mira, tabatin kuater k achu. ZAK 1:19 Pesei mi a bisa e angel ku tabata papia ku mi: "Kiko esakinan ta? " I el a kontestmi: "Esakinan ta e kachunan ku a plama Juda, Israel i Jerusalm." Z AK 1:20 E ora ei SEOR a mustrami kuater hmber di ofishi. ZAK 1:21 I mi a bisa: "Ki ko esakinan ta bin hasi?" I el a bisa: "Esakinan ta e kachunan ku a plama Juda, asina ku ningun hende no ta hisa su kabes; ma e hmbernan di ofishi aki a bin pa t eroris nan, pa bash'abou e kachunan di e nashonnan ku a lanta nan kachunan kontra tera di Juda pa plam'." ZAK 2:1 E ora ei mi a hisa mi kara wak, i mira, tabatin un hmber ku un lia-di-midi den su man. ZAK 2:2 I mi a bisa: "Unda bo ta bai?" I el a bisami: "Mi ta bai midi Jerusalm, pa mira kon hanchu e ta i kon largu e ta." Z AK 2:3 I mira, e angel ku tabata papia ku mi a bai, i un otro angel a bin kontr', ZAK 2:4 i a bis': "Kore, papia ku e hoben ei, i bisa: 'Jerusalm lo wrdu habit sin m uraya, pa motibu di e multitut di hende i bestia di kria ku tin den dj. ZAK 2:5 P asobra Ami,' SEOR ta deklar, 'lo ta un muraya di kandela rnt di dj, i Ami lo ta e gl oria meimei di dj.'" ZAK 2:6 "Lanta! Hui for di e tera di nrt," SEOR ta deklar, "pas obra Mi a plama boso manera e kuater bientunan di e shelunan," SEOR ta deklar. ZAK 2:7 "Lanta, Sion! Skapa, abo ku ta biba serka e yu muh di Babilonia." ZAK 2:8 Pa sobra asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Despues di gloria El a mandami kontra e nashonnan ku ta

plnder boso, pasobra esun ku mishi ku boso ta mishi ku Su pret'i wowo. ZAK 2:9 Pa sobra mira, lo Mi lanta Mi man kontra nan, asina ku nan lo bira plnder pa nan esk labunan. E ora ei boso lo sa ku ta e SEOR di ehrsitonan a mandaMi. ZAK 2:10 "Kanta ku alegria i sea kontentu, O yu muh di Sion; pasobra mira, Mi ta bin i lo Mi bib a meimei di boso," SEOR ta deklar. ZAK 2:11 "I hopi nashon lo uni nan mes ku SEOR d en e dia ei i lo bira Mi pueblo. E ora ei lo Mi biba meimei di boso, i boso lo s a ku e SEOR di ehrsitonan a mandaMi serka boso. ZAK 2:12 I SEOR lo tuma Juda komo S u porshon den e tera santu, i lo bolbe skohe Jerusalm. ZAK 2:13 Keda ketu tur hen de, dilanti di SEOR; pasobra El a lanta for di Su habitashon santu." ZAK 3:1 E or a ei el a mustrami sumosaserdote Josu par dilanti di e Angel di SEOR, i Satans par na su man drechi pa akus'. ZAK 3:2 I SEOR a bisa Satans: "SEOR reprendbo, Satans! Di b t, SEOR, Kende a skohe Jerusalm, ta reprendbo! No ta un pida palu sak for di kandela esaki ta?" ZAK 3:3 Awor Josu tabatin paa sushi bist i tabata par dilanti di e Angel . ZAK 3:4 I El a papia ku esnan ku tabata par Su dilanti, bisando: "Kita e paanan sushi for di su kurpa." El a bolbe bis': "Mira, Mi a kita bo inikidat for di bo i lo Mi bistibo ku paa di fiesta." ZAK 3:5 E ora ei mi a bisa: "Laga nan mara un tl ban limpi na su kabes." Asina nan a mara un tlban limpi na su kabes i a bisti paa, mientras ku e Angel di SEOR tabata par einan. ZAK 3:6 I e Angel di SEOR a spirta Jos u, bisando: ZAK 3:7 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Si bo kana den Mi kaminda nan i si bo hasi loke Mi ordenbo, e ora ei lo bo gobern Mi kas tambe i lo bo tin e nkargo di Mi pationan tambe; i lo Mi dunabo entrada liber entre esnan ku ta par a kinan. ZAK 3:8 'Awor skucha, sumosaserdote Josu, abo i bo amigunan ku ta sinta bo dilanti--di brdat nan ta hmbernan ku ta un smbolo, pasobra mira, Mi ta bai trese M i Sirbid, e Rama. ZAK 3:9 Pasobra mira e piedra ku Mi a pone dilanti di Josu; riba n piedra tin shete wowo. Mira, lo Mi graba un inskripshon riba dj,' e SEOR di ehrsi tonan ta deklar, 'i lo Mi kita e inikidat di e tera ei den n dia. ZAK 3:10 'Den e dia ei,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar, 'kada un di boso lo invit su bisia pa sinta bou di su mata di wendrif i bou di su palu di figo.'" ZAK 4:1 E ora ei e angel ku tabata papia ku mi a bolbe, i a spirtami manera un hende ku ta wrdu spirt for di su soo. ZAK 4:2 I el a bisami: "Kiko bo ta mira?" I mi a bisa: "Mi ta mira, i ata u n kandel tur di oro ku su kmchi na su parti ariba, i su shete lampinan na dj ku she te tubo ku ta pertenes na kada un di e lampinan ku tin na su parti ariba; ZAK 4:3 tambe dos palu di oleifi banda di dj, n na banda drechi di e kmchi i e otro na su banda robes." ZAK 4:4 E ora ei mi a kontest i a bisa e angel ku tabata papia ku m i: "Kiko esakinan ta, mi seor?" ZAK 4:5 Asina e angel ku tabata papia ku mi a kon test i a bisami: "Bo no sa kiko esakinan ta?" I mi a bisa: "N, mi seor." ZAK 4:6 An to el a kontest i a bisami: "Esaki ta e palabra di SEOR na Zorobabel, bisando: 'No pa medio di forsa, ni pa medio di poder, ma pa medio di Mi Spiritu,' e SEOR di e hrsitonan ta bisa. ZAK 4:7 'Ta kiko bo ta, O seru grandi? Dilanti di Zorobabel lo bo bira un sabana; i e lo saka e piedra di mas ariba ku gritunan di "Grasia, gr asia na dj!"'" ZAK 4:8 Tambe e palabra di SEOR a yega na mi, bisando: ZAK 4:9 "E m annan di Zorobabel a pone fundeshi di e kas aki, i su mannan lo kab'. E ora ei bo so lo sa ku e SEOR di ehrsitonan a mandami serka boso. ZAK 4:10 "Pasobra ta ken a despresi e dia di kosnan chikitu? Ma e shetenan aki lo ta kontentu ora nan mira e chumbu-di-midi den man di Zorobabel--esakinan ta e wowonan di e SEOR ku ta pasa bai-bin riba henter tera." ZAK 4:11 E ora ei mi a kontest i a bis': "Kiko e dos pa lunan di oleifi aki ta, ku ta na banda drechi di e kandel i na su banda robes?" Z AK 4:12 I mi a kontest pa di dos biaha i a bis': "Kiko e dos takinan di oleifi ta, ku ta banda di e dos tubonan di oro, for di kualnan e zeta di oro ta basha?" ZA K 4:13 Asina el a kontestmi, bisando: "Bo no sa kiko esakinan ta?" I mi a bisa: " N, mi seor." ZAK 4:14 E ora ei el a bisa: "Esakinan ta e dos ungnan ku ta para band a di e Seor di henter tera." ZAK 5:1 Anto mi a hisa mi kara atrobe i a wak, i mir a, tabatin un rl ku ta bula. ZAK 5:2 I el a bisami: "Kiko bo ta mira?" I mi a kon test: "Mi ta mira un rl ku ta bula; su largura ta binti kodo i su

hanchura dies kodo." ZAK 5:3 E ora ei el a bisami: "Esaki ta e maldishon ku ta s ali bai riba superfisio di henter e tera; siguramente kada un ku hrta lo wrdu elim in konforme loke tin skirb na esun banda, i kada un ku hasi huramentu falsu lo wrdu elimin konforme loke tin skirb na e otro banda. ZAK 5:4 Lo Mi lagu' sali bai," e S EOR di ehrsitonan ta deklar, "i e lo drenta kas di e ladron i kas di esun ku ta has i huramentu falsu den Mi nmber; i e lo pasa nochi den e kas ei i kaba kun, ku su p alunan i su piedranan." ZAK 5:5 Anto e angel ku tabata papia ku mi a sali i a bi sami: "Awor hisa bo kara wak kiko e kos aki, ku ta sali bai, ta." ZAK 5:6 I mi a bisa: "Kiko e ta?" I el a bisa: "Esaki ta e makutu-di-midi ku ta sali bai." El a bolbe bisa: "Esaki ta nan aparensia den henter e tera ZAK 5:7 (i mira, un tapa di chumbu a wrdu lant); i esaki ta un muh sint den e makutu!" ZAK 5:8 Anto el a bis a: "Esaki ta Maldat!" I el a tira e muh abou meimei di e makutu, i a tira e peso di chumbu riba boka di e makutu. ZAK 5:9 Anto mi a hisa mi kara wak, i mira, dos muh tabata sali ku bientu den nan halanan; i nan tabatin hala manera hala di oye var, i nan a hisa e makutu entre tera i shelu. ZAK 5:10 I mi a bisa e angel ku t abata papia ku mi: "Unda nan ta hiba e makutu?" ZAK 5:11 Anto el a bisami: "Na t era di Sinar, pa traha un tmpel pa e muh ayanan; i ora ku e tmpel ta prepar, e muh lo wrdu pon ayanan riba su mes pedestal." ZAK 6:1 Awor mi a hisa mi kara atrobe i a wak, i mira, kuater garoshi tabata sali for di meimei di e dos serunan; i e seru nan tabata serunan di brns. ZAK 6:2 E prom garoshi tabatin kabai kr, e di dos garosh i, kabai pretu, ZAK 6:3 e di tres garoshi, kabai blanku, i e di kuater garoshi, kabai pint i ku hopi forsa. ZAK 6:4 Anto mi a papia i a bisa e angel ku tabata pa pia ku mi: "Kiko esakinan ta, mi seor?" ZAK 6:5 I e angel a kontest i a bisami: "E sakinan ta e kuater spiritunan di shelu, ku ta sali bai despues di a para dilant i di e Seor di henter tera. ZAK 6:6 Esun ku tin e kabainan pretu ta sali bai pa e tera di nrt, i esnan blanku ta sali bai tras di nan, mientras ku esnan pint ta sa li bai pa e tera di sit. ZAK 6:7 "Ora ku esnan fuerte a sali bai, nan tabata pur p a bai patruy tera." I El a bisa: "Bai, patruy tera." Asina nan a patruy tera. ZAK 6 :8 Anto El a yamami i a papia ku mi, bisando: "Mira, esnan ku ta bai pa e tera d i nrt a kalma Mi furia den e tera di nrt." ZAK 6:9 Tambe e palabra di SEOR a yega n a mi, bisando: ZAK 6:10 "Tuma un ofrenda for di e eksiliadonan for di Heldai, To bias i Jedaias; i abo bai e mesun dia i drenta den e kas di Josias, yu hmber di S ofonias, kaminda nan a bolbe for di Babilonia. ZAK 6:11 I kohe plata i oro, trah a un korona i pon' riba kabes di Josu, yu hmber di sumosaserdote Josadak. ZAK 6:12 Anto bis': 'Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Mira, un Hmber, Kende Su nmber ta Ra ma, pasobra E lo spreit for di kaminda ku E ta; i E lo traha e tmpel di SEOR. ZAK 6:13 S, ta E ta Esun ku lo traha e tmpel di SEOR, i ta E lo risib e onor i lo sinta i gobern riba Su trono. Asina E lo ta un saserdote riba Su trono, i e konseho di pas lo ta meimei di e dos puestonan."' ZAK 6:14 Awor e korona lo bira un rekrdato rio den e tmpel di SEOR pa Helem, Tobias i Jedaias, i Hen, yu hmber di Sofonias. ZA K 6:15 I esnan ku ta biba leu lo bin i traha e tmpel di SEOR." E ora ei boso lo sa ku e SEOR di ehrsitonan a mandami serka boso. I esaki lo sosod si boso obedes SEOR b oso Dios kompletamente. ZAK 7:1 Anto a sosod ku den e di kuater aa di rei Daro, e p alabra di SEOR a yega na Zakarias riba e di kuater dia di e di nuebe luna, ku ta Kisleu, ZAK 7:2 tempu ku e stat di Bt-l a manda Sarezer i Regem-melek i nan hmberna n pa buska e fabor di SEOR, ZAK 7:3 i pa papia ku e saserdotenan ku ta pertenes na e kas di e SEOR di ehrsitonan, i ku e profetanan, bisando: "Mi mester yora den e di sinku luna i yuna, manera mi a hasi durante di tur e aanan aki?" ZAK 7:4 E ora ei e palabra di e SEOR di ehrsitonan a yega na mi, bisando: ZAK 7:5 "Bisa henter pueblo di e tera i e saserdotenan: 'Ora boso a yuna i a lament den e di sinku i e di shete luna, di brdat ta pa Mi boso a yuna tur e setenta aanan aki? ZAK 7:6 I o ra boso ta kome i bebe, no ta pa boso mes boso ta kome i no ta pa boso mes boso ta bebe? ZAK 7:7 Esakinan no ta e palabranan ku SEOR a proklam pa medio di e profe tanan di prom aya, tempu ku Jerusalm tabata habit i tabata prosper ku su statnan tur rnt di dj, i ku Negv i e sabananan na pia di seru tabata

habit?'" ZAK 7:8 E ora ei e palabra di SEOR a yega na Zakarias, bisando: ZAK 7:9 " Asina e SEOR di ehrsitonan a bisa: 'Atministr hustisia brdadero, i kada un mustra ka rio i kompashon na su ruman, ZAK 7:10 i no oprim e biuda ni e wrfano, e stranhero n i e hende pober; i no plania maldat den boso kurason kontra otro.' ZAK 7:11 "Ma nan a nenga di paga atenshon, i ku kapricho nan a bira lomba i a tapa nan orea p a nan no tende. ZAK 7:12 I nan a hasi nan kurason manera piedra, asina ku nan no por a tende e lei i e palabranan ku e SEOR di ehrsitonan a manda pa medio di Su S piritu, dor di e profetanan di prom aya; pesei gran furia a bin for di e SEOR di e hrsitonan. ZAK 7:13 "I a sosod ku meskos ku El a yama i nan no kier a skucha, asin a nan a yama i Ami no kier a skucha," e SEOR di ehrsitonan ta bisa; ZAK 7:14 "ma k u un warwar Mi a plama nan meimei di tur e nashonnan ku nan no tabata konos. Asina e tera a keda desol tras di nan, asina ku ningun hende no tabata bai-bin den dj, pasobra nan a hasi e tera agradabel keda desol." ZAK 8:1 E ora ei e palabra di e SEOR di ehrsitonan a bin, bisando: ZAK 8:2 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Mi ta masha yalurs pa Sion, s, ku gran furia Mi ta yalurs p'.' ZAK 8:3 "Asina SEOR ta bisa: 'Lo Mi bolbe na Sion i lo Mi biba meimei di Jerusalm. E ora ei Jerusalm lo wr du yam Stat di Brdat, i e seru di e SEOR di ehrsitonan lo wrdu yam Seru Santu.' ZAK 8 4 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Hmber i muh di edat lo sinta atrobe den e ka yanan di Jerusalm, kada hmber ku su garoti den su man pa motibu di edat. ZAK 8:5 I e kayanan di e stat lo ta yen di mucha hmber i mucha muh ku ta hunga den su kayan an.' ZAK 8:6 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Si esaki ta muchu maraviyoso de n bista di e restante di e pueblo aki den e dianan ei, esaki lo ta muchu maraviy oso den Mi bista tambe?' e SEOR di ehrsitonan ta deklar. ZAK 8:7 "Asina e SEOR di ehr sitonan ta bisa: 'Mira, Mi ta bai salba Mi pueblo for di e tera di pariba i for di e tera di pabou; ZAK 8:8 i lo Mi trese nan bk, i nan lo biba meimei di Jerusalm , i nan lo ta Mi pueblo, i Ami lo ta nan Dios den brdat i hustisia.' ZAK 8:9 "Asi na e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Laga boso mannan ta fuerte, boso ku den e dianan aki ta skucha e palabranan aki for di boka di e profetanan, kendenan a papia di a ku fundeshi di e kas di e SEOR di ehrsitonan a wrdu pon, di moda ku e tmpel por a w du trah. ZAK 8:10 Pasobra prom ku e dianan ei no tabatin suldo pa hende ni pa besti a; i pa esun ku a sali f ku a drenta no tabatin pas, pa motibu di su enemigunan; i Mi a pone tur hende un kontra otro. ZAK 8:11 Ma awor lo Mi no trata e restante di e pueblo aki manera den e dianan di prom aya,' e SEOR di ehrsitonan ta deklar. Z AK 8:12 'Pasobra lo tin pas pa e simia: e mata di wendrif lo duna su fruta, e ter a lo duna su produkto, i e shelunan lo duna nan serena; i lo Mi hasi e restante di e pueblo aki ered tur e kosnan aki. ZAK 8:13 I lo sosod ku meskos ku boso tabat a un maldishon entre e nashonnan, O kas di Juda i kas di Israel, asina lo Mi sal ba boso pa boso bira un bendishon. No tene miedu; laga boso mannan ta fuerte.' Z AK 8:14 "Pasobra asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Meskos ku Mi a determin pa ha si dao na boso, tempu ku boso tatanan a probokMi na furia,' e SEOR di ehrsitonan ta bisa, 'i Mi no a repent, ZAK 8:15 asina Mi ta determin atrobe den e dianan aki pa hasi bon na Jerusalm i na e kas di Juda. No tene miedu! ZAK 8:16 Esakinan ta e ko snan ku boso mester hasi: papia brdat un ku otro; atministr huisio, brdat i pas den boso portanan di stat. ZAK 8:17 No laga ningun di boso plania maldat kontra otr o den boso kurason, i no stima huramentu falsu; pasobra tur esakinan ta kosnan k u Mi ta odia,' SEOR ta deklar." ZAK 8:18 E ora ei e palabra di e SEOR di ehrsitonan a yega na mi, bisando: ZAK 8:19 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'E yunamentu di e di kuater luna, e yunamentu di e di sinku luna, e yunamentu di e di shete l una, i e yunamentu di e di dies luna lo bira goso, alegria i fiestanan kontentu pa e kas di Juda; pesei, stima brdat i pas.' ZAK 8:20 "Asina e SEOR di ehrsitonan t a bisa: 'Lo sosod ku pueblonan lo bin, s, e habitantenan di hopi stat. ZAK 8:21 I e habitantenan di esun stat lo bai na e otro, i lo bisa: "Laga nos bai mesora pa pidi e fabor di SEOR, i pa buska e SEOR di ehrsitonan; ami tambe lo bai." ZAK 8:22 Asina hopi pueblo i nashonnan poderoso lo bin pa buska e SEOR di ehrsitonan na Je rusalm, i pa pidi e

fabor di SEOR.' ZAK 8:23 "Asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: 'Den e dianan ei dies hmber for di tur e nashonnan lo kohe bist di un hudiu tene, bisando: "Laga nos ba i ku boso, pasobra nos a tende ku Dios ta ku boso."'" ZAK 9:1 E karga di e palab ra di SEOR ta kontra tera di Hadrak, ku Damasko komo su lug di sosiegu (pasobra wo wo di hende, spesialmente di tur e tribunan di Israel, ta riba SEOR), ZAK 9:2 i t ambe kontra Hamat, ku ta keda peg kun; i kontra Tiro i Sidon, maske nan ta hopi sa b. ZAK 9:3 Pasobra Tiro a traha un frti pa su mes i a monton plata manera stf, i oro manera lodo di kaya. ZAK 9:4 Mira, Seor lo kita tur su propiedat for di dj i tira su rikesa den laman; i kandela lo kaba kun. ZAK 9:5 Askalon lo mira esaki i haa m iedu, Gaza tambe lo trose di dol; Ekron tambe, pasobra su speransa a wrdu konfund. Ademas, e rei lo peres for di Gaza, i Askalon lo no ta habit. ZAK 9:6 I un rasa me skl lo biba na Asdod, i lo Mi krta kita e orguyo di e filisteonan af. ZAK 9:7 I lo Mi kita nan sanger for di nan boka, i nan abominashonnan for di meimei di nan dj entenan. E ora ei nan tambe lo ta un restante pa nos Dios. I nan lo ta manera un tribu na Juda, i Ekron manera un jebuseo. ZAK 9:8 Ma lo Mi kampa rnt di Mi kas p a motibu di un ehrsito, pa motibu di esun ku ta pasa bai i ta bolbe; i ningun opr esor lo no pasa riba nan mas, pasobra awor Mi a mira ku Mi mes wowo. ZAK 9:9 Reg osih grandemente, O yu muh di Sion! Grita ku hbilo, O yu muh di Jerusalm! Ata bo Rei ta bin serka bo; E ta hustu i ta trese salbashon, umilde i sint riba un buriku, r iba un buriku yn, yu di un buriku muh. ZAK 9:10 I lo Mi krta kita e garoshi for di Efrain, i e kabai for di Jerusalm; i e bog di guera lo wrdu krt kit af. I E lo prokla pas na e nashonnan; i Su dominio lo ta di laman pa laman, i di Riu Eufrates pa e finnan di tera. ZAK 9:11 Pa loke t'abo tambe, pa motibu di e sanger di Mi alian sa ku bo, Mi a libra bo prezonan for di e pos sin awa. ZAK 9:12 Bolbe na e lug fo rtifik, O prezonan ku tin speransa; awe mes Mi ta deklar ku lo Mi debolb dbel na bos o. ZAK 9:13 Pasobra lo Mi dobla Juda manera Mi bog, lo Mi yena e bog ku Efrain. I lo Mi lanta bo yu hmbernan, O Sion, kontra bo yu hmbernan, O Gresia; i lo Mi has ibo manera e spada di un guerero. ZAK 9:14 E ora ei SEOR lo pares riba nan, i Su f lecha lo sali manera lamper; i Seor DIOS lo toka trmpt, i lo marcha bai ku warwarnan di sit. ZAK 9:15 E SEOR di ehrsitonan lo defend nan. I nan lo devor, i trapa riba e piedranan di slenger; i nan lo bebe i hasi beheit manera hende ku a bebe bia; i n an lo ta yen manera un kmchi di sakrifisio, papa muh manera e skinanan di e altar. ZAK 9:16 I SEOR nan Dios lo salba nan den e dia ei, manera e tou di Su pueblo; p asobra nan ta manera e piedranan di un korona ku ta briya den Su tera. ZAK 9:17 Pasobra kon atraktivo i bunita nan lo ta! Trigo lo hasi e hobennan flores, i bia n obo e birgennan. ZAK 10:1 Pidi SEOR awaseru den tempu di primavera-- e SEOR ku ta traha e nubianan di tempestat; i E lo duna nan yobidanan di awaseru, vegetashon den kunuku pa kada hende. ZAK 10:2 Pasobra e terafinnan ta papia inikidat, i e a divinadnan ta mira vishonnan engaoso, i ta konta soonan falsu; en bano nan ta konso l. Pesei e pueblo ta dwal manera karn, nan ta aflig, pasobra no tin wardad. ZAK 10:3 "Mi rabia ta lanta kontra e wardadnan, i lo Mi kastig e kabritunan chubatu; pasob ra e SEOR di ehrsitonan a bishit Su tou, e kas di Juda, i lo hasi nan manera Su kab ai mahestuoso den bataya. ZAK 10:4 For di nan e piedra di skina lo bin, for di n an e staka di tnt, for di nan e bog di bataya, for di nan tur gobernante, nan tur huntu. ZAK 10:5 I nan lo ta manera hmbernan poderoso ku ta trapa e enemigu den e lodo di e kayanan den bataya; i nan lo bringa, pasobra SEOR lo ta ku nan; i e ko rednan riba kabai lo keda brongos. ZAK 10:6 "I lo Mi fortifik e kas di Juda, i lo M i salba e kas di Jose, i lo Mi trese nan bk, pasobra Mi tabatin kompashon ku nan; i nan lo ta komo sifuera nunka Mi a rechas nan, pasobra Ami ta SEOR nan Dios, i l o Mi kontest nan. ZAK 10:7 I Efrain lo ta manera un hmber poderoso, i nan kurason lo ta kontentu, manera pa kousa di bia; di brdat, nan yunan lo mira esaki i lo ta kontentu; nan kurason lo regosih den SEOR. ZAK 10:8 Lo Mi flit nan i trese nan tur huntu, pasobra Mi a redim nan; i nan lo ta mes numeroso ku nan tabata antes. ZAK 10:9 Ora Mi plama nan meimei di e pueblonan, nan lo krda riba Mi den teranan leu; i nan ku nan yunan lo biba i bin bk. ZAK 10:10 Lo Mi trese nan bk for di tera di Egipto, i rekoh nan for di Asiria; i lo Mi hiba nan na tera di Galaad i Lbano, te ora ku no tin mas lug pa nan tur. ZAK 10:11 I E lo pasa dor di e laman di angusti a, i bati e olanan den laman, asina ku tur e profundidatnan di Neil lo seka; i e orguyo di Asiria lo wrdu rebah, i e spter di Egipto lo dispars.

ZAK 10:12 I lo Mi fortales nan den SEOR; i den Su nmber nan lo kana," SEOR ta deklar. ZAK 11:1 Habri boso portanan, O Lbano, pa kandela por kome boso palunan di seda. ZAK 11:2 Grita yora, O palu di siprs, pasobra e palu di seda a kai, pasobra e pa lunan magnfiko a wrdu destru; grita yora, O palunan di eik di Basan, pasobra e mond i impenetrabel a bash'abou. ZAK 11:3 Tin un zonidu di lamento di e wardadnan, pas obra nan gloria ta ruin; tin un zonidu di gruamentu di leon chikitu, pasobra e org uyo di Jordan ta ruin. ZAK 11:4 Asina SEOR mi Dios ta bisa: "Pastori e tou ku ta de stin pa matansa. ZAK 11:5 Esnan ku ta kumpra nan ta mata nan i no ta haa kastigu, i kada un di esnan ku ta bende nan ta bisa: 'Bendishon sea SEOR, pasobra mi a bira riku!' I nan mes wardadnan no ta tene duele di nan. ZAK 11:6 Pasobra lo Mi no te ne duele mas di e habitantenan di e tera," SEOR ta deklar; "ma mira, lo Mi hasi e hmbernan kai, kada un den poder di e otro i den poder di su rei; i nan lo oprim e tera, i Ami lo no libra nan for di nan poder." ZAK 11:7 Asina mi a pastori e tou ku tabata destin pa matansa, esta, e aflignan di e tou. I mi a kohe dos garoti pa mi mes: esun mi a yama Fabor, i e otro mi a yama Union; asina mi a pastori e tou. ZAK 11:8 Anto den n luna mi a deshas di e tres wardadnan, pasobra mi alma a prd pase nshi ku nan, i nan alma tambe a kansa di mi. ZAK 11:9 E ora ei mi a bisa: "Lo mi no pastori boso. Loke mester muri, lagu' muri, i loke mester wrdu destru, lagu' wrdu destru; i laga esnan ku resta kome otro su karni." ZAK 11:10 I mi a kohe mi garot i, Fabor, i a krt' na pida-pida, pa kibra mi aliansa ku mi a sera ku tur e pueblon an. ZAK 11:11 Asina el a wrdu kibr riba e dia ei, i asina e aflignan di e tou, ku t abata wak mi, a realis ku tabata e palabra di SEOR. ZAK 11:12 I mi a bisa nan: "Si boso ta haa ta bon, dunami mi suldo; ma si no, laga numa!" Asina nan a pisa trint a siklo di plata komo mi suldo. ZAK 11:13 Anto SEOR a bisami: "Tira esaki pa e alf arero, e preis magnfiko ei na kual nan a balorMi." Asina mi a kohe e trinta siklo di plata i a tira nan pa e alfarero den e kas di SEOR. ZAK 11:14 Anto mi a krta mi di dos garoti, Union, na pida-pida, pa kibra e hermandat entre Juda i Israel. Z AK 11:15 I SEOR a bisami: "Bolbe tuma pa bo mes e ekipo di un wardad bobo. ZAK 11: 16 Pasobra mira, Mi ta bai lanta un wardad den e tera, ku lo no preokup pa esnan k u ta peres, ni buska esnan plam, ni kura esnan herid, ni sosten esnan ku ta par, ma k u lo devor karni di e karnnan gordo i ranka nan hufnan kit'af. ZAK 11:17 "Ai di e w ardad inutil ku ta bandon e tou! Spada lo herid su brasa i su wowo drechi! Su brasa lo seka kompletamente, i su wowo drechi lo bira siegu." ZAK 12:1 E karga di e p alabra di SEOR tokante di Israel. Asina SEOR, Kende ta span e shelunan, Kende ta p one fundeshi di e tera, i ta forma e spiritu di hende den dj, ta deklar: ZAK 12:2 "Mira, Mi ta bai hasi Jerusalm un kopa ku lo pone tur e pueblonan tur rnt kana zei lu; i ora nan rondon Jerusalm, nan lo rondon Juda tambe. ZAK 12:3 I lo sosod den e d ia ei ku lo Mi hasi Jerusalm un piedra pis pa tur e pueblonan; tur ku his' lo wrdu h erid gravemente. I tur nashon di mundu lo reun kontra dj. ZAK 12:4 Den e dia ei," S EOR ta deklar, "lo Mi laga pniko poder di tur kabai, i lokura poder di su kored. Ma l Mi kuida e kas di Juda, mientras ku Mi ta hasi tur kabai di e pueblonan bira si egu. ZAK 12:5 Anto e tribunan di Juda lo bisa den nan kurason: 'E habitantenan d i Jerusalm ta un sosten poderoso pa nos pa medio di e SEOR di ehrsitonan, nan Dios. ' ZAK 12:6 "Den e dia ei lo Mi hasi e tribunan di Juda manera un wea di kandela meimei di pida-pida palu, i un flambeu send meimei di boh, asina ku nan lo kaba ku tur e pueblonan rnt di nan, na man drechi i na man robes, mientras ku e habitant enan di Jerusalm lo bolbe biba na nan mes lug na Jerusalm. ZAK 12:7 "Tambe SEOR lo s alba e tntnan di Juda prom, pa e gloria di e kas di David i e gloria di e habitant enan di Jerusalm no wrdu hals riba Juda. ZAK 12:8 Den e dia ei SEOR lo defend e habit antenan di Jerusalm, i esun ku ta debil entre nan den e dia ei lo ta manera David , i e kas di David lo ta manera Dios, manera e Angel di SEOR nan dilanti. ZAK 12: 9 I lo sosod ku den e dia ei lo Mi buska pa destru tur e nashonnan ku ta bin kontr a Jerusalm. ZAK 12:10 "I lo Mi basha riba e kas di David i riba e habitantenan di Jerusalm e Spiritu di grasia i di splika, asina ku nan lo mira na Mi, Esun ku nan a traspas; i nan lo yor'E, manera ta yora un niko yu hmber, i nan lo yor'E amrgamen te, manera e yoramentu amargo pa un primognito.

ZAK 12:11 Den e dia ei lo tin hopi yoramentu na Jerusalm, manera e yoramentu di H adad-rimon den e sabana di Meguido. ZAK 12:12 I e tera lo yora, kada famia riba su mes; e famia di e kas di David riba su mes, i nan esposanan riba nan mes; e f amia di e kas di Natan riba su mes, i nan esposanan riba nan mes; ZAK 12:13 e fa mia di e kas di Lev riba su mes, i nan esposanan riba nan mes; e famia di Semei r iba su mes, i nan esposanan riba nan mes; ZAK 12:14 tur e famianan ku a keda, ka da famia riba su mes, i nan esposanan riba nan mes. ZAK 13:1 "Den e dia ei un fu ente lo wrdu habr pa e kas di David i pa e habitantenan di Jerusalm, pa pik i pa imp uresa. ZAK 13:2 "I lo sosod ku den e dia ei," e SEOR di ehrsitonan ta deklar, "lo Mi krta kita e nmbernan di e dolonan for di e tera, i nan lo no wrdu rekrd mas; i tambe lo Mi kita e profetanan i e spiritu impuru for di e tera. ZAK 13:3 I lo sosod ku si ainda tin hende ta profetis, anto su tata i su mama ku a ha' lo bis': 'Lo bo no b iba mas, pasobra bo a papia mentira den e nmber di SEOR'; i su tata i su mama ku a ha' lo traspas' ora ku e profetis. ZAK 13:4 "Tambe lo sosod den e dia ei ku kada un di e profetanan lo haa brguensa di su vishon ora ku e ta profetis, i nan lo no bist i un mantel di lana pa papia mentira; ZAK 13:5 ma e lo bisa: 'Mi no ta profeta; mi ta un kunukero, pasobra un hende a bendemi komo esklabu den mi hubentut.' ZAK 13:6 Si un hende puntr': 'Kiko ta nifik e heridanan aki na bo pechu?' E ora ei e lo bisa: 'Esakinan ta e heridanan ku mi a haa den kas di mi amigunan.' ZAK 13:7 " Spirta, O spada, kontra Mi Wardad, i kontra e Hmber, Mi Kompaero," e SEOR di ehrsiton n ta deklar. "Dal e Wardad mata pa e karnnan wrdu plam; i lo Mi bira Mi man kontra e chikitunan. ZAK 13:8 I lo sosod den henter e tera," SEOR ta deklar, "ku dos parti d en dj lo wrdu krt kit af i lo peres, ma e di tres parti lo keda den dj. ZAK 13:9 I pasa e di tres parti dor di kandela, refin nan manera ta refin plata, i proba nan manera ta proba oro. Nan lo invok Mi nmber, i lo Mi kontest nan; lo Mi bisa: 'Nan ta Mi pueblo,' i nan lo bisa: 'SEOR ta mi Dios.'" ZAK 14:1 Mira, ta bin un dia pa SEOR ku e botn ku a wrdu kit for di boso lo wrdu part entre boso. ZAK 14:2 Pasobra l Mi reun tur e nashonnan kontra Jerusalm pa bataya, i e stat lo wrdu kaptur, e kasna n lo wrdu geplnder, e muhnan lo wrdu viol, i mitar di e stat lo bai den eksilio, ma e restu di e pueblo lo no wrdu krt kit for di e stat. ZAK 14:3 E ora ei SEOR lo sali i bringa kontra e nashonnan ei, manera E ta bringa riba un dia di bataya. ZAK 14: 4 I den e dia ei Su pianan lo para riba Seru di Oleifi, ku ta keda dilanti di Je rusalm, parti pariba; i Seru di Oleifi lo spleit den dos for di pariba te pabou, kousando un vaye masha-masha grandi, asina ku mitar di e seru lo move den direks hon nrt i e otro mitar den direkshon sit. ZAK 14:5 I boso lo hui pasa dor di e vay e di Mi serunan, pasobra e vaye di e serunan lo yega te na Azal; s, boso lo hui m eskos ku boso a hui pa e temblor den e dianan di Uzias, rei di Juda. Anto SEOR, m i Dios, lo bin, i tur e santunan huntu kunE! ZAK 14:6 I lo sosod den e dia ei ku lo no tin lus; e fuentenan di lus lo mengua. ZAK 14:7 Pasobra lo ta un dia niko k u ta konos pa SEOR--lo no tin ni dia ni anochi, ma ora nochi ta sera lo sosod ku ti n lus. ZAK 14:8 I lo sosod den e dia ei ku awanan bibu lo kore for di Jerusalm, es un mitar pa laman di pariba i e otro mitar pa laman di pabou; esaki lo sosod tant u den zomer komo den wenter. ZAK 14:9 I SEOR lo ta rei riba henter e tera; den e dia ei SEOR lo ta e niko, i Su nmber e niko. ZAK 14:10 Henter e tera for di Geba te na Rimon, pasit di Jerusalm, lo wrdu kambi den sabana; ma Jerusalm lo lanta i keda na su lug, for di Porta di Benjamin te na e lug di e Prom Porta, te na Porta di Skina , i for di Toren di Hananeel te na e bakinan-di-prs-wendrif di rei. ZAK 14:11 I lo tin hende ta biba den dj, i lo no tin maldishon mas, pasobra Jerusalm lo biba den siguridat. ZAK 14:12 Awor esaki lo ta e plaga ku kual SEOR lo aflig tur e pueblon an ku a bai bringa kontra Jerusalm; nan karni lo putri mientras nan ta para riba nan pia, nan wowo lo putri den nan kash'i wowo, i nan lenga lo putri den nan bok a. ZAK 14:13 I lo sosod den e dia ei ku un pniko grandi for di SEOR lo kai riba nan ; i nan lo gara man di otro, i man di esun lo lanta kontra man di e otro. ZAK 14 :14 I Juda tambe lo bringa na Jerusalm; i e rikesa di tur e nashonnan rnt lo wrdu r ekoh: oro, plata i paanan na gran abundansia.

ZAK 14:15 I meskos ku e plaga aki, asina tambe e plaga riba kabai, mula, kamel, buriku, i tur e bestianan di kria ku lo ta den e kampamentunan ei, lo ta. ZAK 14 :16 E ora ei lo sosod ku tur ku resta di tur e nashonnan ku a bai kontra Jerusalm lo bai aa tras aa pa ador Rei, e SEOR di ehrsitonan, i pa selebr e Fiesta di Tabernak lnan. ZAK 14:17 I lo sosod ku kualke di e famianan di e tera ku no subi bai Jerus alm pa ador Rei, e SEOR di ehrsitonan, awaseru lo no kai riba nan. ZAK 14:18 I si e famia di Egipto no subi bai ni drenta, e ora ei awaseru lo no kai riba nan; esak i lo ta e plaga ku kual SEOR lo aflig e nashonnan ku no ta bai pa selebr e Fiesta d i Tabernakelnan. ZAK 14:19 Esaki lo ta e kastigu di Egipto, i e kastigu di tur e nashonnan ku no ta bai pa selebr e Fiesta di Tabernakelnan. ZAK 14:20 Den e dia ei "SANTU PA SEOR" lo ta grab riba e blnan di e kabainan. I e weanan pa kushin den e kas di SEOR lo ta manera e kmchinan dilanti di e altar. ZAK 14:21 I tur wea pa ku shin na Jerusalm i na Juda lo ta santu pa e SEOR di ehrsitonan. I tur hende ku ta ha si sakrifisio lo bin tuma algun di e weanan i kushin den nan. I den e dia ei lo n o tin ningun kananeo mas den e kas di e SEOR di ehrsitonan.

MALAKIAS MAL 1:1 E profesia di e palabra di SEOR, na Israel pa medio di Malakias. MAL 1:2 "Mi a stima boso," SEOR ta bisa. Ma boso ta bisa: "Kon Bo a stima nos?" "Esau no tabata Jakb su ruman?" SEOR ta deklar. "Tg Mi a stima Jakb; MAL 1:3 ma Esau Mi a odia , i Mi a hasi su serunan un desolashon, i a laga su erensia pa e chaklnan di desi erto." MAL 1:4 Maske ku Edm bisa: "Nos a wrdu bat tir abou, ma nos lo bolbe i restor e ruinanan", asina e SEOR di ehrsitonan ta bisa: "Nan por restor, ma Ami lo bash'ab ou; i hende lo yama nan e teritorio di maldat i e pueblo ku SEOR ta indign pa semp er kontra dj." MAL 1:5 I boso wowonan lo mira esaki i boso lo bisa: "Ku SEOR sea e ngrandes te mas ay di e frontera di Israel!" MAL 1:6 "Un yu hmber ta onra su tata, i un sirbid su shon. Anto si Mi ta un tata, unda e onor pa Mi ta? I si Mi ta un s hon, unda e rspt pa Mi ta?" e SEOR di ehrsitonan ta bisa boso, O saserdotenan ku ta despresi Mi nmber. "Ma boso ta bisa: 'Kon nos a despresi Bo nmber?' MAL 1:7 "Boso ta ofres kuminda impuru riba Mi altar. "Ma boso ta bisa: 'Kon nos a profanBo?' "Dor ku boso ta bisa: 'E mesa di SEOR ta despresiabel.' MAL 1:8 Ma ora boso ta ofres be stia siegu komo sakrifisio, esei no ta maldat? I ora boso ta ofres bestia lam f ma lu, esei no ta maldat? Pakiko bo no ta ofres bo gobernad esei? E lo keda kontentu ku bo? Of e lo risibbo ku kario?" e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 1:9 "Ma awor, pi di e fabor di Dios pa E por tin kompashon ku nos. Ku un ofrenda asina di boso pa rti, lo E risib boso ku kario?" e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 1:10 "Mara tabatin maske ta n meimei di boso ku lo a sera e portanan, pa boso no sende kandela riba Mi altar prnada! Mi no ta kontentu ku boso," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "ni lo Mi no asept un ofrenda for di boso man. MAL 1:11 Pasobra for di ora solo sali te ora ku e drenta, Mi nmber lo ta grandi meimei di e nashonnan, i tur kaminda sensi a lo wrdu ofres na Mi nmber, i un ofrenda di mainshi ku ta puru; pasobra Mi nmber lo ta grandi meimei di e nashonnan," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 1:12 "Ma boso ta profan' dor di bisa: 'E mesa di SEOR ta impuru, i su fruta, su kuminda, ta des presiabel.' MAL 1:13 Tambe boso ta bisa: 'Ai, esta un kansansio!' I boso ta trk k ara ku despresio," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. "I boso ta trese loke a wrdu hrt, i loke ta lam f malu; asina boso ta trese e ofrenda! Mi mester asept esei for di bos o man?" SEOR ta bisa. MAL 1:14 "Ma maldishon sea e ladron ku tin un chubatu den su tou di bestia chikitu, i ta primint esaki, ma ta sakrifik un bestia ku defekto na Seor--pasobra Ami ta un gran Rei," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "i e nashonnan ti n temor di Mi nmber." MAL 2:1 "I awor, O saserdotenan, e mandamentu aki ta pa bos o. MAL 2:2 Si boso no skucha, i si boso no disid den boso kurason pa onra Mi nmber ," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "e ora ei lo Mi manda un maldishon riba boso, i l o Mi maldishon boso bendishonnan; i di brdat, Mi a maldishon nan kaba, pasobra boso no a disid den boso kurason. MAL 2:3 "Mira, Mi ta bai reprend boso desendensia, i lo Mi hunta boso kara ku mst, e mst di boso fiestanan; i boso lo wrdu tir af huntu k un. MAL 2:4 E ora ei boso lo sa ku Ami a manda e mandamentu aki pa boso, pa Mi al iansa ku Lev por kontinu," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 2:5 "Mi aliansa kun taba ta un aliansa di bida i pas, i Mi a dun' nan pa e por tin temor di Mi; asina e ta batin temor di Mi i tabatin reverensia pa Mi nmber. MAL 2:6 Tabatin instrukshon br dadero den su boka, i inhustisia no a wrdu ha riba su lepnan; el a kana ku Mi den p as i rektitut, i el a hasi hopi bolbe for di inikidat. MAL 2:7 "Pasobra e lepnan di un saserdote mester preserv konosementu, i hende mester buska instrukshon for di su boka; pasobra e ta e mensahero di e SEOR di ehrsitonan. MAL 2:8 Ma pa loke ta boso, boso a desvi for di e kaminda; boso a hasi hopi hende trompek pa medio di boso siansa den e lei; boso a korump e aliansa di Lev," e SEOR di ehrsitonan ta bisa . MAL 2:9 "Asina Ami tambe a hasi boso despresi i umiy dilanti di henter e pueblo, meskos ku boso no ta sigui Mi kamindanan, ma ta mustra distinshon di persona de n asuntonan di lei. MAL 2:10 "Nos tur no tin n tata? No ta n Dios a krea nos? Paki ko kada un di nos ta trata su ruman ku traishon i ta profan e aliansa di nos tata nan? MAL 2:11 "Juda a trata ku traishon, i un abominashon a wrdu has na Israel i n a Jerusalm; pasobra Juda a profan e

santuario di SEOR ku E ta stima, i a kasa ku yu muh di un dios strao. MAL 2:12 I pa loke ta e hmber ku ta hasi esaki, ku SEOR krta kita for di e tntnan di Jakb tur esna n ku ta lanta i kontest, f ku ta present un ofrenda na e SEOR di ehrsitonan. MAL 2:13 "I esaki ta un otro kos ku boso ta hasi: boso ta tapa e altar di SEOR ku lgrima, ku yoramentu i ku kehamentu, pasobra E no kier mira e ofrenda mas, ni asept' ku g ustu for di boso man. MAL 2:14 Tg boso ta bisa: 'Pa ki motibu?' Pasobra SEOR tabat a testigu entre abo i e esposa di bo hubentut, kontra kende bo a trata ku traish on, maske ku e ta bo kompaera i bo esposa pa medio di aliansa. MAL 2:15 "No t'asi na ku El a hasi nan n, ku un restante di e Spiritu den nan? I pakiko n? E ta buska un desendensia deboto. Pesei, paga tino na boso spiritu, i no laga ningun hende trata e esposa di su hubentut ku traishon. MAL 2:16 "Pasobra Mi ta odia diborsi o," SEOR, e Dios di Israel, ta bisa, "i esun ku ta tapa su paa ku violensia," e SEO R di ehrsitonan ta bisa. "Pesei, pone atenshon na boso spiritu, pa boso no trata ku traishon." MAL 2:17 Boso a kansa SEOR ku boso palabranan. Tg boso ta bisa: "Kon nos a kans'E?" Dor ku boso ta bisa: "Tur hende ku hasi maldat ta bon den bista di SEOR, i E tin delisia den nan," f, "Unda e Dios di hustisia ta?" MAL 3:1 "Mira, Mi ta bai manda Mi mensahero, i e lo prepar e kaminda Mi dilanti. I e Seor, Kende boso ta buska, direpiente lo bin na Su tmpel; i e Mensahero di e aliansa, den Ke nde boso tin delisia, at'E ta bin," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 3:2 "Ma ken por soport e dia di Su binida? I ken por para ora ku E pares? Pasobra E ta manera kandela di un refinad i manera habon di un labad di paa. MAL 3:3 I E lo sinta maner a un refinad i purifikad di plata, i E lo purifik e yu hmbernan di Lev i refin nan ma era oro i plata, pa nan por present na SEOR ofrendanan den hustisia. MAL 3:4 E ora ei e ofrenda di Juda i Jerusalm lo ta agradabel na SEOR, manera den e dianan di p rom aya i manera den aanan pas. MAL 3:5 "E ora ei lo Mi hala serka boso pa huisio; i lo Mi ta lih pa testifik kontra e hasidnan di bruha, kontra e kibradnan di matrimo nio, kontra esnan ku ta hura falsu i kontra esnan ku ta defroud e trahad den su sul do, ku ta oprim biuda i wrfano, i kontra esnan ku ta nenga yudansa na stranhero, i ku no tin temor di Mi," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 3:6 "Pasobra Ami, SEOR, no ta kambia; pesei boso, O yu hmbernan di Jakb, no a wrdu destru. MAL 3:7 For di e dianan di boso tatanan boso a bandon Mi statutonan, i no a warda nan. Bolbe serka Mi, i lo Mi bolbe serka boso," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. "Ma boso ta bisa: 'K on nos mester bolbe?' MAL 3:8 "Hende lo hrta Dios? Tg boso ta hrtaMi! "Ma boso ta b isa: 'Kon nos a hrtaBo?' "Ku diesmo i ku ofrenda. MAL 3:9 Boso ta maldishon ku un maldishon, pasobra boso ta hrtaMi, henter e nashon aki! MAL 3:10 Trese henter e d iesmo den mangasina, pa por tin kuminda den Mi kas, i poneMi na prueba awor den esaki," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "si Mi lo no habri pa boso e bentananan di s helu, i basha asina tantu bendishon, ku boso lo no tin sufisiente lug pa konten'. MAL 3:11 E ora ei lo Mi reprend e devorad pa boso, pa e no destru e frutanan di ter a; tampoko boso mata di wendrif den kunuku lo no laga su drifnan kai prom ku su tem pu," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 3:12 "I tur e nashonnan lo yama boso bendis hon, pasobra boso lo ta un tera agradabel," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 3:13 "Boso palabranan tabata arogante kontra Mi," SEOR ta bisa. "Tg boso ta bisa: 'Kiko nos a papia kontra Bo?' MAL 3:14 "Boso a bisa: 'Ta en bano nos ta sirbi Dios; i di ki probecho esaki ta ku nos a warda Su ordenansanan, i ku nos a kana na rou dilanti di e SEOR di ehrsitonan? MAL 3:15 Pesei awor nos ta yama e hendenan arogan te, bendishon; no solamente t'asina ku e hasidnan di maldat ta prosper, ma tambe na n ta pone Dios na prueba i ta skapa.'" MAL 3:16 E ora ei esnan ku a teme SEOR a p apia ku otro, i SEOR a presta atenshon i a tende esaki, i un buki di memoria a wrd u skirb Su dilanti pa esnan ku ta teme SEOR i ku ta onra Su nmber. MAL 3:17 "I nan lo ta di Mi," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "riba e dia ku Mi ta prepar Mi mes prop iedat, i lo Mi spar nan manera un hmber ta spar su mes yu hmber ku ta sirbi." MAL 3 :18 Asina boso lo distingu atrobe entre e hustu i e malbado, entre n ku ta sirbi D ios i n ku no ta sirbiE. MAL 4:1 "Pasobra mira, e dia ta bin; e lo kima manera frn u; i tur e hendenan arogante i kada hasid di maldat lo ta bagas; i e dia ku ta bi n lo sende nan na kandela," e SEOR di ehrsitonan ta bisa, "asina ku ni nan rais ni nan rama lo no keda. MAL 4:2 Ma pa boso ku ta teme Mi nmber e solo di hustisia l o sali ku kuramentu den su halanan; i boso lo sali i bula

rnt manera bishnan for di stal. MAL 4:3 I boso lo trapa riba e malbadonan, pasobra nan lo ta shinishi bou di boso plant'i pia riba e dia ku Mi ta prepar," e SEOR di ehrsitonan ta bisa. MAL 4:4 "Krda e lei di Moiss, Mi sirbid, e statutonan i ordenan sanan ku Mi a orden' na Horb pa henter Israel. MAL 4:5 "Mira, Mi ta bai manda prof eta Elias serka boso prom ku binida di e dia grandi i teribel di SEOR. MAL 4:6 I e lo restor kurason di e tatanan pa nan yunan, i kurason di e yunan pa nan tatanan , pa Mi no bin i aflig e tera ku maldishon."

TESTAMENT NOBO

MATEO MAT 1:1 E buki di genealogia di Jesu-Cristo, yu hmber di David, yu hmber di Abraha m. MAT 1:2 Abraham a engendr Isaak; i Isaak a engendr Jakb; i Jakb a engendr Juda i s u ruman hmbernan; MAT 1:3 i ku Tamar Juda a engendr Fares i Zara; i Fares a engend r Esrom; i Esrom a engendr Aram; MAT 1:4 i Aram a engendr Aminadab; i Aminadab a en gendr Nason; i Nason a engendr Salmon; MAT 1:5 i ku Rahab Salmon a engendr Boaz; i ku Ruth Boaz a engendr Obed; i Obed a engendr Isa; MAT 1:6 i Isa a engendr rei David. I David a engendr Salomon ku esun ku tabata esposa di Urias; MAT 1:7 i Salomon a engendr Roboam; i Roboam a engendr Abias; i Abias a engendr Asa; MAT 1:8 i Asa a e ngendr Josafat; i Josafat a engendr Joram; i Joram a engendr Uzias; MAT 1:9 i Uzias a engendr Jotam; i Jotam a engendr Akaz; i Akaz a engendr Ezekias; MAT 1:10 i Ezek ias a engendr Manass; i Manass a engendr Amon; i Amon a engendr Josias; MAT 1:11 i Jo sias a engendr Jekonias i su ruman hmbernan na e tempu di e deportashon pa Babilon ia. MAT 1:12 I despues di e deportashon pa Babilonia, Jekonias a engendr Salatiel ; i Salatiel a engendr Zorobabel; MAT 1:13 i Zorobabel a engendr Abiud; i Abiud a engendr Eliakim; i Eliakim a engendr Azor; MAT 1:14 i Azor a engendr Sadok; i Sadok a engendr Akim; i Akim a engendr Eliud; MAT 1:15 i Eliud a engendr Eleazar; i Elea zar a engendr Matan; i Matan a engendr Jakb; MAT 1:16 i Jakb a engendr Jose, esposo d i Maria, for di kende Jesus a nase, i Kende ta wrdu yam Cristo. MAT 1:17 Pesei tur e generashonnan for di Abraham te na David ta dieskuater generashon; i for di D avid te na e deportashon pa Babilonia, dieskuater generashon; i for di e deporta shon pa Babilonia te na Cristo, dieskuater generashon. MAT 1:18 Awor e nasementu di Jesu-Cristo tabata asin'aki. Tempu ku Su mama Maria tabata kompromet pa kasa ku Jose, prom ku nan a bai biba huntu, a sosod ku Maria tabata na estado di Spirit u Santu. MAT 1:19 I su esposo Jose, siendo un hmber hustu ku no kier a pon' na brgu ensa, a pensa di bandon' na sekreto. MAT 1:20 Ma mientras ku e tabata pensando es aki, ata, un angel di Seor a pares na dj den un soo, bisando: "Jose, yu di David, no tene miedu di tuma Maria komo bo esposa; pasobra loke a wrdu konseb den dj ta di S piritu Santu. MAT 1:21 I e lo haa un Yu hmber; i lo bo dun'E e nmber Jesus, pasobra ta E ta Esun ku lo salba Su pueblo di nan piknan." MAT 1:22 Awor tur esaki a sos od pa loke a wrdu papi dor di Seor pa medio di e profeta por a keda kumpl, ora ku el a bisa: MAT 1:23 "Ata, e birgen lo sali na estado, i lo haa un Yu hmber, i nan lo dun'E e nmber Emanuel," ku tradus ta nifik: "Dios ku nos." MAT 1:24 I Jose a lanta for di soo i a hasi manera e angel di Seor a orden', i el a tuma Maria komo su espo sa, MAT 1:25 i no a tene relashon kun te ora ku el a duna lus na un Yu hmber; i Jo se a dun'E e nmber Jesus. MAT 2:1 Awor despues ku Jesus a nase na Btlehm di Judea d en e dianan di rei Herodes, ata, sabionan for di oriente a yega Jerusalm, i a pun tra: MAT 2:2 "Unda Esun ta ku a nase komo Rei di e hudiunan? Pasobra nos a mira Su strea na oriente, i a bin pa ador'E." MAT 2:3 I ora rei Herodes a tende esaki , el a keda masha intrankil, i henter Jerusalm huntu kun. MAT 2:4 I el a yama tur e saserdotenan prinsipal i eskribanan di e pueblo huntu, i a kumins inform serka n an na unda e Cristo lo mester a nase. MAT 2:5 I nan a kontest': "Na Btlehm di Judea , pasobra asina a wrdu skirb dor di e profeta: MAT 2:6 'I abo, Btlehm, tera di Juda, di ningun manera ta esun di mas chikitu entre e lidernan di Juda; pasobra for d i bo lo sali un Gobernante, Kende lo pastori Mi pueblo Israel.'" MAT 2:7 E ora ei Herodes a manda yama e sabionan na sekreto, i a inform pa mas sigur serka nan to kante di e tempu ku e strea a pares. MAT 2:8 I el a manda nan Btlehm, i a bisa: "Ba i i buska e Mucha ku tur diligensia; i ora boso ha'E, lagami sa, pa mi tambe por bin ador'E." MAT 2:9 I despues ku nan a kaba di tende rei, nan a sigui nan kamin da; i ata, e strea ku nan a mira na oriente tabata bai nan dilanti, te ora ku el a yega i a keda para riba e lug unda e Mucha tabata. MAT 2:10 I ora nan a mira e strea, nan a regosih ku gran goso. MAT 2:11 I nan a bai den e kas i a mira e Muc ha huntu ku Su mama Maria; i nan a tira nan kurpa abou na suela i a ador'E. I na n a habri nan tesoronan i a ofres'E regalonan: oro, sensia i mirra. MAT 2:12 I s iendo spirt dor di Dios den un soo pa no bolbe serka Herodes, nan a pasa un otro ka minda pa bai nan

tera bk. MAT 2:13 I despues ku nan a sali bai, ata, un angel di Seor a pares na Jos e den un soo, bisando: "Lanta i kohe e Mucha i Su mama, i hui bai Egipto, i keda ayanan te ora Mi avisbo; pasobra Herodes ta bai buska e Mucha pa mata." MAT 2:14 I den anochi el a lanta i a kohe e Mucha i Su mama, i a sali bai Egipto; MAT 2:1 5 i el a keda ayanan te ora ku Herodes a muri, pa loke a wrdu papi dor di Seor pa m edio di e profeta por a keda kumpl, ora ku el a bisa: "For di Egipto Mi a yama Mi Yu hmber." MAT 2:16 Ma ora Herodes a mira ku el a wrdu ga pa e sabionan, el a bira razu, i a laga mata tur e mucha hmbernan ku tabatin na Btlehm i den henter e besind ario ei, di edat di dos aa p'abou, segun e tempu ku el a averigu serka e sabionan. MAT 2:17 E ora ei a keda kumpl loke a wrdu papi dor di profeta Jeremias: MAT 2:18 "Un bos a wrdu tend na Rama, yoramentu i gran lamentashon; Raquel ta yora su yunan ; i e ta nenga di wrdu konsol, pasobra nan no t'ei mas." MAT 2:19 Ma despues ku He rodes a muri, ata, un angel di Seor a pares den un soo na Jose na Egipto, bisando: MAT 2:20 "Lanta, kohe e Mucha i Su mama, i bai tera di Israel; pasobra esnan ku tabata buska e Mucha pa mata a muri." MAT 2:21 I el a lanta, a kohe e Mucha i Su mama i a bin tera di Israel. MAT 2:22 Ma ora ku el a tende ku Arkelao tabata re ina na Judea na lug di su tata Herodes, el a haa miedu di bai ayanan. I siendo spir t dor di Dios den un soo, el a bai na e regionnan di Galilea, MAT 2:23 i a bin bib a den un stat ku yama Nazart, pa por a keda kumpl loke a wrdu papi dor di e profetan an: "E lo wrdu yam un nazareno." MAT 3:1 I den e dianan ei Juan Boutista a bin, i e tabata predik den e desierto di Judea, bisando: MAT 3:2 "Repent, pasobra e reino di shelu ta serka." MAT 3:3 Pasobra esaki ta esun ku profeta Isaias a papia di dj, bisando: "E bos di un ku ta sklama den desierto: 'Prepar e kaminda di SEOR, has i Su berehanan stret!'" MAT 3:4 Awor e mesun Juan aki tabata bist ku un paa trah di lana di kamel, i tabatin un faha di kueru na su sintura; i su kuminda tabata ti rakochi i miel di mondi. MAT 3:5 Anto Jerusalm i henter Judea, i henter e distrik to rnt di Jordan, tabata sali bai serka dj; MAT 3:6 i nan tabata wrdu batis dor di d j den Riu Jordan, mientras ku nan tabata konfes nan piknan. MAT 3:7 Ma ora ku el a mira hopi di e fariseonan i e saduseonan ta bin pa wrdu batis, el a bisa nan: "Bos o, generashon di vbora, ta ken a atvert boso pa hui for di e furia ku ta bin? MAT 3:8 Pesei, duna fruta ku ta kuadra ku repentimentu, MAT 3:9 i no kere ku boso po r bisa den boso mes: 'Nos tin Abraham komo nos tata', pasobra mi ta bisa boso ku Dios por lanta yunan pa Abraham for di e piedranan aki. MAT 3:10 I ya kaba e ha cha ta pon na rais di e palunan. Pesei tur palu ku no ta duna bon fruta ta wrdu ge kap i tir den kandela. MAT 3:11 "Pa loke t'ami, ami ta batis boso ku awa pa repent imentu, ma Esun ku ta bin despues di mi ta mas poderoso ku mi, i ami no ta digno pa kita Su sandalia; E lo batis boso ku Spiritu Santu i kandela. MAT 3:12 I Su fr ki-pa-bienta ta den Su man, i E lo hasi Su plenchi-di-bati-mainshi limpi-limpi; i E lo rekoh Su trigo pone den mangasina, ma E lo kima e bagas ku kandela ku no t a paga nunka." MAT 3:13 E ora ei Jesus a yega for di Galilea na Jordan serka Jua n, pa E wrdu batis dor di dj. MAT 3:14 Ma Juan kier a trata di strob'E, bisando: "T a ami mester wrdu batis dor di Bo, anto Abo ta bin serka mi?" MAT 3:15 Ma Jesus a kontest i a bis': "Prmit esaki awor, pasobra di e manera aki ta toka nos di kumpli k u tur hustisia." E ora ei el a prmitiE. MAT 3:16 I despues di a wrdu batis, Jesus a sali mesora for di awa; i ata, e shelunan a wrdu habr i el a mira e Spiritu di Di os baha manera un palomba i keda riba djE. MAT 3:17 I ata, un bos for di e shelu nan, bisando: "Esaki ta Mi Yu stim, den Kende Mi tin goso." MAT 4:1 E ora ei Jesu s a wrdu hib den desierto dor di e Spiritu pa wrdu tent dor di diabel. MAT 4:2 I des pues ku El a yuna kuarenta dia i kuarenta nochi, El a haa hamber. MAT 4:3 I e ten tad a bin i a bis'E: "Si Bo ta e Yu di Dios, orden e piedranan aki pa nan bira pan ." MAT 4:4 Ma El a kontest i a bisa: "Ta par skirb: 'Hende lo no biba di pan so, ma di tur palabra ku ta sali for di boka di Dios.'" MAT 4:5 E ora ei diabel a hib' E na e stat santu; i el a pon'E para riba e pinkulo di tmpel, MAT 4:6 i a bis'E: " Si bo ta e Yu di Dios, tira Bo kurpa abou; pasobra ta par skirb: 'E lo duna Su ang elnan enkargo

tokante di Bo, i den nan mannan nan lo kargaBo, pa Bo no dal Bo pia na piedra.'" MAT 4:7 Jesus a kontest': "Tambe ta par skirb: 'No tenta SEOR bo Dios.'" MAT 4:8 At robe diabel a hib'E riba un seru masha haltu mes, i a mustr'E tur e reinonan di mundu i nan gloria; MAT 4:9 i el a bis'E: "Tur e kosnan aki lo mi dunaBo, si Bo tira Bo kurpa abou i adormi." MAT 4:10 E ora ei Jesus a kontest': "Bai for di akin an, Satans! Pasobra ta par skirb: 'Ador SEOR bo Dios, i sirbi E so.'" MAT 4:11 E ora ei diabel a lagu'E; i mira, angelnan a bin i a sirbiE. MAT 4:12 Awor ora Jesus a tende ku Juan a wrdu koh prezo, El a bolbe pa Galilea; MAT 4:13 i saliendo for di Nazart, El a bin biba na Kapernaum, ku ta keda kantu di laman, den e region di Z abulon i Nftal. MAT 4:14 Esaki a sosod pa keda kumpl loke a wrdu papi dor di profeta saias: MAT 4:15 "Tera di Zabulon i tera di Nftal, na kaminda di laman, na e otro b anda di Jordan, Galilea di e paganonan; MAT 4:16 e pueblo ku tabata sint den skur idat a mira un gran lus, i esnan ku tabata sint den e tera di sombra di morto, ri ba nan un lus a resplandes." MAT 4:17 For di e tempu ei Jesus a kumins predik i bis a: "Repent, pasobra e reino di shelu ta serka." MAT 4:18 I ora Jesus tabata kana kantu di laman di Galilea, El a mira dos ruman hmber: Simon, kende tabata wrdu yam Pedro, i su ruman Andres, ta tira reda den laman; pasobra nan tabata piskad. MAT 4:19 I El a bisa nan: "SiguiMi, i lo Mi hasi boso piskad di hende." MAT 4:20 I me sora nan a laga e redanan para i a siguiE. MAT 4:21 I djei El a sigui i a mira d os otro ruman hmber: Santiago, yu hmber di Zebedeo, i su ruman hmber Juan, den boto huntu ku nan tata Zebedeo, ta drecha nan redanan; i El a yama nan. MAT 4:22 I m esora nan a laga e boto i nan tata i a siguiE. MAT 4:23 I Jesus tabata pasa den henter Galilea, i tabata sia den nan snoanan, i proklam e evangelio di reino i kur a tur sorto di enfermedat i tur sorto di malesa den e pueblo. MAT 4:24 I Su fama a plama den henter Siria; i nan tabata trese serka djE tur hende ku tabata afli g ku tur sorto di malesa i dol, hende pose pa demoo, epilptikonan i paraltikonan; i E tabata kura nan. MAT 4:25 I multitutnan grandi tabata siguiE for di Galilea, Dekp olis, Jerusalm, Judea i for di e otro banda di Jordan. MAT 5:1 I ora Jesus a mira e multitutnan, El a subi bai riba seru; i ora ku El a kai sinta, Su disipelnan a bin serka djE. MAT 5:2 I El a habri Su boka i a kumins sia nan, bisando: MAT 5:3 "Bendishon ta esnan pober di spiritu, pasobra di nan e reino di shelu ta. MAT 5: 4 Bendishon ta esnan ku ta yora, pasobra nan lo wrdu konsol. MAT 5:5 Bendishon ta es nan umilde, pasobra nan lo ered e tera. MAT 5:6 Bendishon ta esnan ku tin hamber i set pa hustisia, pasobra nan lo wrdu sasi. MAT 5:7 Bendishon ta esnan miserikrdioso , pasobra nan lo risib miserikrdia. MAT 5:8 Bendishon ta esnan di kurason puru, pas obra nan lo mira Dios. MAT 5:9 Bendishon ta esnan ku ta hasi pas, pasobra nan lo wrdu yam yunan di Dios. MAT 5:10 Bendishon ta esnan ku ta wrdu prsigu pa kousa di hus isia, pasobra di nan e reino di shelu ta. MAT 5:11 "Bendishon boso ta ora ku hend e insult boso i prsigu boso, i ta gaa tur klase di maldat riba boso pa Mi kousa. MAT 5:12 Regosih i sea kontentu, pasobra boso rekompensa den shelu ta grandi; pasobr a asina nan a prsigu e profetanan ku tabata prom ku boso. MAT 5:13 "Boso ta e salu di tera, ma si e salu prd smak, ku kiko lo e wrdu has salu atrobe? E no ta sirbi pa nada mas, sino pa wrdu tir af i pa hende trapa riba dj. MAT 5:14 "Boso ta e lus di m undu. Un stat situ riba un seru no por keda skond. MAT 5:15 Tampoko hende no ta se nde lampi pon' bou di un kaha di midi trigo, ma riba un kandel, i e ta lusa pa tur ku ta den kas. MAT 5:16 Laga boso lus briya dilanti di hende di tal manera ku n an por mira boso bon obranan i glorifik boso Tata ku ta den shelu. MAT 5:17 "No k ere ku Mi a bin pa abol e Lei f e Profetanan; Mi no a bin pa abol, sino pa kumpli. MAT 5:18 Pasobra di brdat Mi ta bisa boso, te ora ku shelu i tera pasa, ningun yo ta ni tilde di e Lei lo no pasa, te ora ku tur kos keda kumpl. MAT 5:19 Esun anto ku anul un di e mandamentunan di mas chikitu aki, i sia hende asina, lo wrdu yam es un di mas chikitu den e reino di shelu; ma esun ku warda nan i sia nan na otro, e sei lo wrdu yam grandi den e reino di shelu.

MAT 5:20 Pasobra Mi ta bisa boso, ku si boso hustisia no surpas hustisia di e esk ribanan i fariseonan, boso lo no drenta e reino di shelu. MAT 5:21 "Boso a tende ku a wrdu bis na e hendenan di prom aya: 'No mata' i 'Esun ku mata lo ta kulpabel dilanti di korte.' MAT 5:22 Ma Ami ta bisa boso ku ken ku rabia ku su ruman lo t a kulpabel dilanti di korte; i ken ku bisa su ruman: 'Kns,' lo ta kulpabel pa bai dilanti di konsilio; i ken ku bisa: 'Bobo,' lo ta kulpabel pa bai den kandela d i firnu. MAT 5:23 "Pesei, si bo present bo ofrenda na altar, i ayanan bo krda ku bo ruman tin algu kontra bo, MAT 5:24 laga bo ofrenda ayanan dilanti di altar, i b ai; rekonsili ku bo ruman prom, i despues bin present bo ofrenda. MAT 5:25 "Pura dr echa asunto ku bo atversario, mientras ku bo ta huntu kun na kaminda, pa bo atver sario no entregbo na hues, i hues entregbo na ofisial, i bo wrdu tir den prizon. MAT 5:26 Di brdat Mi ta bisabo, lo bo no sali for di ayaden, te ora ku bo a paga del aster un sn. MAT 5:27 "Boso a tende ku a wrdu bis: 'No komet adulterio'; MAT 5:28 ma Ami ta bisa boso ku ken ku wak un muh pa dese', ya kaba el a komet adulterio kun de n su kurason. MAT 5:29 I si bo wowo drechi hasibo trompek, sak' tir'af, pasobra ta mih pa bo ku un di e miembronan di bo kurpa bai prd, i no henter bo kurpa wrdu tir de n firnu. MAT 5:30 I si bo man drechi hasibo trompek, kap tir'af; pasobra ta mih pa b o ku un di e miembronan di bo kurpa bai prd, i no henter bo kurpa wrdu tir den firnu. MAT 5:31 "Tambe a wrdu bis: 'Ken ku diborsi su esposa, lagu' dun' un karta di dibors io.' MAT 5:32 Ma Ami ta bisa boso ku ken ku diborsi su esposa, si no ta pa motibu di inmoralidat, ta hasi e muh komet adulterio; i ken ku kasa ku un muh diborsi ta k omet adulterio. MAT 5:33 "Ademas, boso a tende ku a wrdu bis na e hendenan di prom a ya: 'No hura falsu, ma kumpli ku bo huramentunan na SEOR.' MAT 5:34 Ma Ami ta bis a boso, no hura di ningun manera, ni pa shelu, pasobra esei ta e trono di Dios, MAT 5:35 ni pa tera, pasobra esei ta e banki pa Su pianan, ni pa Jerusalm, pasobr a esei ta e stat di e gran Rei. MAT 5:36 Ni pa bo kabes lo bo no hura, pasobra n i un drachi di kabei bo no por hasi blanku ni pretu. MAT 5:37 Ma laga bo 's' ta ' s', f bo 'n' ta 'n'; i tur loke ta mas ku esei ta for di e malbado. MAT 5:38 "Boso a tende ku a wrdu bis: 'Wowo pa wowo, i djente pa djente.' MAT 5:39 Ma Ami ta bisa boso, no resist e hende malbado. Ma ken ku dal bo na bo banda drechi di kara, dun ' e otro banda tambe. MAT 5:40 I si un hende kier hibabo dilanti di hues i kier t uma bo tnika, lagu' tuma bo mantel tambe. MAT 5:41 I si un hende obligbo bai un miy a kun, bai dos kun. MAT 5:42 Duna esun ku pidibo, i no rechas esun ku kier fia serk a bo. MAT 5:43 "Boso a tende ku a wrdu bis: 'Stima bo prhimo i odia bo enemigu.' MA T 5:44 Ma Ami ta bisa boso, stima boso enemigunan, bendishon esnan ku ta maldisho n boso, hasi bon na esnan ku ta odia boso, i hasi orashon pa esnan ku ta maltrat b oso i ta prsigu boso, MAT 5:45 pa boso por ta yunan di boso Tata ku ta den shelu; pasobra E ta hasi Su solo sali riba mal hende i riba bon hende, i ta laga awa yo be riba hende hustu i riba hende inhustu. MAT 5:46 Pasobra si boso stima esnan k u ta stima boso, ki rekompensa boso tin? E publikanonan tambe no ta hasi meskos? MAT 5:47 I si boso kumind boso rumannan so, kiko boso ta hasi mas ku otronan? E paganonan tambe no ta hasi meskos? MAT 5:48 Pesei boso mester ta perfekto, mesko s ku boso Tata selestial ta perfekto. MAT 6:1 "Prkur pa boso no hasi boso obranan di karidat dilanti di hende, pa nan mira; sino boso lo no tin rekompensa serka b oso Tata ku ta den shelu. MAT 6:2 "Pesei, ora bo ta hasi bo obranan di karidat, no laga toka trmpt bo dilanti, manera e hipokrtnan ta hasi den snoa i riba kaya pa nan risib onor serka hende. Di brdat Mi ta bisa boso, ya nan tin nan pago kaba. MA T 6:3 Ma ora bo ta duna limosna, no laga bo man robes sa kiko bo man drechi ta h asi, MAT 6:4 pa bo limosna keda den skond; i bo Tata, ku ta mira den skond, lo rek ompensbo. MAT 6:5 "I ora bo ta hasi orashon, no sea manera e hipokrtnan, pasobra n an ta gusta para hasi orashon den snoa i na skina di kaya, pa hende mira nan. Di brdat Mi ta bisa boso, ya nan tin nan pago kaba. MAT 6:6 Ma abo, ora bo ta hasi orashon, bai den bo kamber di mas paden, i ora bo a sera bo porta, hasi orashon na bo Tata ku ta den skond; i bo Tata, ku ta mira den skond, lo rekompensbo.

MAT 6:7 I ora bo ta hasi orashon, no keda ripit palabranan bano manera e paganona n ta hasi, pasobra nan ta kere ku nan lo wrdu tend pa motibu di nan kantidat di pa labra. MAT 6:8 Pesei, no sea meskos ku nan, pasobra boso Tata sa kiko boso tin m ester, prom ku boso pidiE. MAT 6:9 "Pues, hasi orashon anto asin'aki: 'Nos Tata k u ta den shelu, Bo nmber sea santifik. MAT 6:10 Ku Bo reino bin. Ku Bo boluntat so sod na tera meskos ku den shelu. MAT 6:11 Duna nos awe nos pan di kada dia. MAT 6 :12 I pordon nos nos debenan, meskos ku nos tambe ta pordon nos debednan. MAT 6:13 I no hiba nos den tentashon, ma libra nos for di e malbado. [Pasobra di Bo e rei no ta, i e poder i e gloria, pa semper. Amn].' MAT 6:14 Pasobra si boso pordon hen de nan transgreshonnan, boso Tata selestial tambe lo pordon boso. MAT 6:15 Ma si boso no pordon hende, boso Tata tampoko lo no pordon boso transgreshonnan. MAT 6:1 6 "I ki ora ku boso ta yuna, no traha kara tristu manera e hipokrtnan, pasobra na n ta neglish nan aparensia pa hende mira ku nan ta yuna. Di brdat Mi ta bisa boso, ya nan tin nan rekompensa kaba. MAT 6:17 Ma abo, ora bo ta yuna, hunta bo kabes ku zeta i laba bo kara, MAT 6:18 pa hende no mira ku bo ta yuna, sino solamente bo Tata ku ta den skond; i bo Tata, ku ta mira den skond, lo rekompensbo. MAT 6:19 "No monton tesoro pa boso mes riba tera, kaminda mt i frustu ta destru nan, i kami nda ladron ta kibra drenta i hrta; MAT 6:20 ma monton tesoro pa boso mes den shelu , kaminda ni mt ni frustu no ta destru nan, i kaminda ladron no ta kibra drenta ni hrta; MAT 6:21 pasobra kaminda boso tesoro ta, einan boso kurason lo ta tambe. M AT 6:22 "Lampi di e kurpa ta e wowo; asina ku si bo wowo ta bon, henter bo kurpa lo ta yen di lus. MAT 6:23 Ma si bo wowo ta malu, henter bo kurpa lo ta yen di skuridat. Asina anto, si e lus ku ta den bo ta skuridat, ki grandi e skuridat ei ta! MAT 6:24 "Ningun hende no por sirbi dos shon; pasobra f e lo odia esun i sti ma e otro, f e lo ta leal na esun i despresi e otro. Boso no por sirbi Dios i rike sa. MAT 6:25 "Pa e motibu aki Mi ta bisa boso, no preokup boso mes pa boso bida, kiko boso lo kome f kiko boso lo bebe; tampoko pa boso kurpa, kiko boso lo bisti. Bida no ta mas ku kuminda, i kurpa mas ku paa di bisti? MAT 6:26 Mira e parhanan di shelu ku no ta sembra ni kosech, ni ta warda den mangasina, i tg boso Tata sel estial ta aliment nan. Boso no tin muchu mas balor ku nan? MAT 6:27 I kual di bos o, dor di preokup, por aad n kodo na su haltura? MAT 6:28 "I pakiko boso ta preokup b oso mes ku bistimentu? Mira kon e lelinan di sabana ta krese; nan no ta traha ma ta kurpa, ni nan no ta hila, MAT 6:29 ma Mi ta bisa boso ku asta Salomon den tur su gloria no tabata bist manera un di esakinan. MAT 6:30 Ma si di tal manera Dio s ta bisti e yerba di sabana, ku awe t'ei i maan ta wrdu tir den frnu, lo E no hasi muchu mas pa boso, O hendenan di poko fe? MAT 6:31 No preokup boso mes anto, bisa ndo: 'Kiko nos lo kome?' f 'Kiko nos lo bebe?' f 'Kiko nos lo bisti?' MAT 6:32 Pas obra tur e kosnan aki e paganonan ta buska; ma boso Tata selestial sa ku boso ti n mester di tur e kosnan aki. MAT 6:33 Ma buska prom e reino di Dios i Su hustisi a, i tur e kosnan aki lo wrdu aad na boso. MAT 6:34 Pesei, no preokup boso mes pa e dia di maan; pasobra e dia di maan lo prkur pa su mes. Kada dia tin sufisiente probl ema di su mes. MAT 7:1 "No huzga, pa boso no wrdu huzg. MAT 7:2 Pasobra di e mesun manera ku boso huzga, boso lo wrdu huzg; i ku e mesun mid ku boso midi, lo wrdu mid pa boso tambe. MAT 7:3 "I pakiko bo ta wak e stf den wowo di bo ruman, ma no ta r ipar e balki ku tin den bo mes wowo? MAT 7:4 Of kon bo por bisa bo ruman: 'Lagami saka e stf for di bo wowo,' i mira, e balki no ta den bo mes wowo? MAT 7:5 Abo, hipokrt, saka prom e balki for di bo mes wowo, i e ora ei lo bo mira bon kla pa sa ka e stf for di wowo di bo ruman. MAT 7:6 "No duna kach loke ta santu, ni tira bos o prlanan pa porko, pa nan no trapa nan ku nan pia, i nan bira sker boso na pidapida. MAT 7:7 "Pidi, i lo wrdu dun na boso; buska, i boso lo haa; bati, i lo wrdu ha br pa boso. MAT 7:8 Pasobra ken ku pidi ta risib, i esun ku buska ta haa, i pa esun ku bati lo wrdu habr.

MAT 7:9 "Of kual di boso, si su yu hmber pidi pan, lo dun' un piedra? MAT 7:10 Of s i e pidi pisk, lo e dun' un kolebra? MAT 7:11 Si boso anto, siendo malbado, sa di duna boso yunan loke ta bon, kuantu mas boso Tata ku ta den shelu lo duna loke t a bon na esnan ku pidiE! MAT 7:12 Pesei, tur loke boso kier pa hende hasi pa bos o, hasi meskos pa nan, pasobra esaki ta e Lei i e Profetanan. MAT 7:13 "Drenta d or di e porta smal, pasobra hanchu ta e porta i espasioso e kaminda ku ta hiba n a destrukshon, i hopi ta esnan ku ta drenta dor di dj. MAT 7:14 Pasobra chikitu t a e porta i smal e kaminda ku ta hiba na bida, i poko ta esnan ku ta ha'. MAT 7:15 "Tene kuidou ku profeta falsu, ku ta bin serka boso bist manera karn, ma di paden nan ta lobo hambr. MAT 7:16 Na nan fruta boso lo konos nan. Hende sa kita wendrif for di mata di sumpia anto, f figo for di bringamosa? MAT 7:17 Asina tur bon palu ta duna bon fruta; ma e palu malu ta duna mal fruta. MAT 7:18 Un bon palu no por duna mal fruta, ni un palu malu no por duna bon fruta. MAT 7:19 Tur palu ku no ta duna bon fruta ta wrdu gekap i tir den kandela. MAT 7:20 Asina anto, na nan fru ta boso lo konos nan. MAT 7:21 "No ta tur hende ku bisaMi: 'Seor, Seor,' lo drenta e reino di shelu; ma esun ku hasi e boluntat di Mi Tata ku ta den shelu. MAT 7:2 2 Hopi lo bisaMi den e dia ei: 'Seor, Seor, nos no a profetis den Bo nmber, i den Bo nmber a saka demoo, i den Bo nmber a hasi hopi milager?' MAT 7:23 E ora ei lo Mi d eklar na nan: 'Nunka Mi no a konos boso; bai for di Mi, boso ku ta hasi inikidat.' MAT 7:24 "Pesei, ken ku tende e palabranan aki di Mi, i hasi nan, lo wrdu kompar ku un hmber sab ku a traha su kas riba baranka. MAT 7:25 I awaseru a kai, diluvion an a bin, i bientunan a supla, i a suta duru kontra e kas ei; i tg e no a kai, pa sobra e tabata fund riba baranka. MAT 7:26 I ken ku tende e palabranan aki di Mi, i no hasi nan, lo ta manera un hmber bobo ku a traha su kas riba santu. MAT 7:27 I awaseru a kai, diluvionan a bin, i bientunan a supla, i a suta duru kontra e kas ei; i el a kai, i su kada tabata grandi." MAT 7:28 I a sosod ku ora Jesus a ka ba di papia e palabranan aki, e multitutnan a keda asombr di Su siansa; MAT 7:29 p asobra E tabata sia nan manera un hende ku tin outoridat, i no manera nan eskriba nan. MAT 8:1 I ora Jesus a baha for di e seru, multitutnan grandi tabata siguiE. MAT 8:2 I mira, un leproso a bin serka djE, i a big te na suela Su dilanti, bisa ndo: "Seor, si Bo kier, Bo por hasimi bira limpi." MAT 8:3 I Jesus a saka Su man i a mishi kun, bisando: "Mi kier! Sea limpi!" I mesora el a keda limpi di su lepr a. MAT 8:4 I Jesus a bis': "Mira pa bo no konta ningun hende; ma bai, mustra bo m es na e saserdote, i present e ofrenda ku Moiss a orden, komo un testimonio pa nan. " MAT 8:5 I ora ku El a drenta Kapernaum, un senturin a bin serka djE i tabata ro gu'E, MAT 8:6 bisando: "Seor, mi sirbid ta drum paralis na kas, i e tin hopi dol." MA T 8:7 I El a bis': "Lo Mi bin kur'." MAT 8:8 Ma e senturin a kontest i a bisa: "Seor, mi no ta digno pa Bo bin bou di mi dak, ma djis papia un palabra, i mi sirbid lo ta kur. MAT 8:9 Pasobra ami tambe ta un hmber bou di outoridat, ku sld bou di mi ma ndo; i mi ta bisa esun aki: 'Bai!' i e ta bai, i esun aya: 'Bin!' i e ta bin; i mi esklabu: 'Hasi esaki!' i e ta hasi." MAT 8:10 Awor ora Jesus a tende esaki, El a keda atmir i a bisa esnan ku tabata siguiE: "Di brdat Mi ta bisa boso, Mi no a haa ningun hende na Israel ku un fe asina grandi. MAT 8:11 I Mi ta bisa boso ku h opi lo bin for di oriente i for di oksidente, i nan lo sinta na mesa huntu ku Ab raham, Isaak i Jakb den e reino di shelu; MAT 8:12 ma e yunan di e reino lo wrdu t ir den e skuridat di paf; den e lug ei lo tin yoramentu i mordementu riba djente." MAT 8:13 I Jesus a bisa e senturin: "Bai, i ku sosod ku bo manera bo a kere." I e sirbid a wrdu kur na e mesun ora ei. MAT 8:14 I ora Jesus a yega na kas di Pedro, E l a mira Pedro su suegra drum malu na kama ku keintura. MAT 8:15 I El a mishi ku su man i e keintura a lagu'; i el a lanta i a kumins sirbiE.

MAT 8:16 I ora nochi a sera nan a trese serka djE hopi hende ku tabata pose pa de moo; i ku un palabra El a saka e spiritunan af i a kura tur ku tabata malu, MAT 8: 17 pa por a keda kumpl loke a wrdu papi dor di profeta Isaias, kende a bisa: "E mes a tuma nos enfermedatnan riba djE i a karga nos malesanan". MAT 8:18 Awor ora J esus a mira un multitut di hende rnt di djE, El a duna rdu pa pasa pa e otro banda . MAT 8:19 I un eskriba a bin i a bis'E: "Maestro, lo mi siguiBo unda ku Bo bai. " MAT 8:20 I Jesus a bis': "Zoro tin kueba i parha di shelu tin neishi, ma e Yu d i Hende no tin ningun lug pa pone Su kabes." MAT 8:21 I un otro di e disipelnan a bis'E: "Seor, prmitmi prom pa bai i dera mi tata." MAT 8:22 Ma Jesus a bis': "SiguiM i; i laga e mortonan dera nan mes mortonan." MAT 8:23 I ora ku El a bai den e bo to, Su disipelnan a siguiE. MAT 8:24 I mira, a lanta un tempestat pis riba laman, asina ku e olanan tabata tapa e boto; ma E mes tabata na soo. MAT 8:25 I Su disi pelnan a bin serka djE i a lant'E for di soo, bisando: "Seor, salba nos, nos ta pe res!" MAT 8:26 I El a bisa nan: "Pakiko boso tin miedu, boso, hendenan di poko fe ?" E ora ei El a lanta i a reprend e bientunan i e laman; i a bira kompletamente kalmo. MAT 8:27 I e hendenan a keda atmir, bisando: "Ki sorto di hende esaki ta, ku asta bientunan i laman ta obedes'E?" MAT 8:28 I ora ku El a yega na e otro ba nda na tera di e gadarenonan, dos hmber pose pa demoo, kendenan tabata sali for di e tumbanan, a bin kontr'E. Nan tabata asina violento ku ningun hende no por a pa sa pa e kaminda ei. MAT 8:29 I mira, nan a grita, bisando: "Kiko nos tin di hasi ku Bo, Yu di Dios? Bo a bin aki pa torment nos prom ku tempu?" MAT 8:30 Awor na u n distansia for di nan tabatin un trupa grandi di porko ta kome. MAT 8:31 I e de moonan a kumins rogu'E, bisando: "Si Bo ta bai saka nos af, manda nos bai den e tru pa di porko." MAT 8:32 I El a bisa nan: "Bai!" I nan a sali i a bai den e porkon an. I mira, henter e trupa a basha na kareda for di e bahada steil bai den laman , i a peres den e awanan. MAT 8:33 I e kuidadnan di porko a hui bai den stat i a k onta tur kos, tambe loke a pasa ku e hendenan pose pa demoo. MAT 8:34 I mira, hent er e stat a sali pa kontra Jesus; i ora nan a mir'E, nan a rogu'E pa sali for di nan region. MAT 9:1 I El a bai den un boto, a krusa bai na e otro banda, i a ye ga na Su mes stat. MAT 9:2 I mira, nan a trese un paraltiko serka djE, ku tabata drum riba un kama. I Jesus, mirando nan fe, a bisa e paraltiko: "Tene kurashi, Mi yu, bo piknan ta pordon." MAT 9:3 I mira, algun di e eskribanan tabata bisa den na n mes: "E hmber aki ta blasfem." MAT 9:4 I Jesus, konosiendo nan pensamentunan, a bisa: "Pakiko boso ta pensa maldat den boso kurason? MAT 9:5 Pasobra kiko ta mas fasil pa bisa: 'Bo piknan ta pordon', f pa bisa: 'Lanta i kana'? MAT 9:6 Ma pa bos o sa ku e Yu di Hende tin outoridat riba tera pa pordon pik" (e ora ei El a bisa e paraltiko): "Lanta, kohe bo kama i bai kas." MAT 9:7 Anto el a lanta i a bai kas . MAT 9:8 Ma ora ku e multitutnan a mira esaki, nan a keda yen di temor i a glor ifik Dios, Kende a duna tal outoridat na hende. MAT 9:9 I ora Jesus tabata sigui Su kaminda for di einan, El a mira un hmber ku yama Mateo, sint den ofisina di bel asting; i El a bis': "SiguiMi!" I el a lanta i a siguiE. MAT 9:10 I a sosod ku ora Jesus tabata sint na mesa den e kas, ata, hopi publikano i pekad a bin kome huntu ku Jesus i Su disipelnan. MAT 9:11 I ora ku e fariseonan a mira esaki, nan a pu ntra Su disipelnan: "Pakiko boso Maestro ta kome huntu ku e publikanonan i pekadn an?" MAT 9:12 Ma ora ku El a tende esaki, El a kontest: "No ta esnan ku ta sal tin mester di dkter, sino esnan ku ta malu. MAT 9:13 Ma bai i sia kiko esaki kier men : 'Mi ta dese kompashon i no sakrifisio,' pasobra Mi no a bin pa yama e hustunan, sino pekadnan." MAT 9:14 E ora ei e disipelnan di Juan a bin serka djE i a puntr a: "Pakiko nos i e fariseonan ta yuna, ma Bo disipelnan s no ta yuna?" MAT 9:15 I Jesus a kontest nan: "Akaso esnan ku ta atend e bridehm por lament tanten ku e bride ta huntu ku nan? Ma e dianan lo bin ku e bridehm lo wrdu kit for di nan, i e ora ei s nan lo yuna. MAT 9:16 "Ma ningun hende no ta pega un lapi di paa, ku no a kremp , na un bist bieu; pasobra e lapi ta trk kita for di e bist, i e sker ta bira pi.

MAT 9:17 Tampoko hende no ta pone bia nobo den saku-di-kueru bieu; sino e sakunan ta rement i e bia ta bash'af, i e sakunan ta bai prd; ma nan ta pone bia nobo den sa u-di-kueru nobo, i tur dos ta keda preserv." MAT 9:18 Mientras ku E tabata papia e kosnan aki ku nan, ata, un ofisial di snoa a bin serka djE, i a big Su dilanti, bisando: "Mi yu muh a kaba di muri; ma bin i pone Bo man riba dj, i e lo biba." M AT 9:19 I Jesus a lanta i a sigui, i tambe Su disipelnan. MAT 9:20 I mira, un muh ku diesdos aa largu tabata sufri di un derama di sanger, a aserk'E di patras i a mishi ku zm di Su mantel; MAT 9:21 pasobra e tabata bisa den su mes: "Si mi djis mishi ku Su paa, lo mi bira bon." MAT 9:22 Ma Jesus a drai wak, i mirando , El a b isa: "Mi yu, tene kurashi; bo fe a salbabo." I mesora e muh a bira bon. MAT 9:23 I ora Jesus a drenta kas di e ofisial i a mira e tokadnan di flit i e multitut ku tabata hasi boroto, MAT 9:24 El a bisa: "Bai for di aki; pasobra e mucha muh no a muri, ma ta na soo e ta." I nan a hariE. MAT 9:25 Ma ora ku e hendenan a wrdu sak af, El a bai paden i a kohe e mucha muh na su man; i e mucha muh a lanta. MAT 9:26 I e notisia aki a plama den henter e tera ei. MAT 9:27 I segun ku Jesus tabata s igui Su kaminda for di einan, dos hmber siegu tabata siguiE, gritando na bos halt u i bisando: "Tene miserikrdia di nos, Yu di David!" MAT 9:28 I despues ku El a d renta e kas, e hmbernan siegu a bin serka djE, i Jesus a puntra nan: "Boso ta ker e ku Mi por hasi esaki?" Nan a kontest'E: "S, Seor." MAT 9:29 E ora ei El a mishi ku nan wowo, bisando: "Ku sosod ku boso segun boso fe." MAT 9:30 I nan wowo a wrdu habr. I Jesus a taha nan striktamente, bisando: "Mira pa ningun hende no haa sa d i e kos aki!" MAT 9:31 Ma nan a sali bai i a plama e notisia tokante di djE den henter e tera ei. MAT 9:32 I ora nan tabata sali, ata, nan a trese un hmber mudo, pose pa demoo, serka djE. MAT 9:33 I despues ku e demoo a wrdu sak af, e hmber mudo kumins papia. I e multitutnan a keda atmir i a bisa: "Un kos asin'aki nunka no a wr du mir den Israel." MAT 9:34 Ma e fariseonan tabata bisa: "E ta saka demoo pa medi o di e prens di demoonan." MAT 9:35 I Jesus tabata pasa den tur e statnan i puebl itonan, i tabata sia den nan snoanan i proklam e evangelio di reino i kura tur sor to di enfermedat i tur sorto di malesa. MAT 9:36 I ora ku El a mira e multitutna n, El a sinti kompashon pa nan, pasobra nan tabata kans i plam, manera karn sin war dad. MAT 9:37 E ora ei El a bisa Su disipelnan: "E kosecha ta masha grandi, ma tr ahad ta poko. MAT 9:38 Pesei, pidi e Seor di kosecha pa manda trahad na Su kosecha. " MAT 10:1 I despues ku El a yama Su diesdos disipelnan serka djE, El a duna nan outoridat riba spiritunan impuru, pa saka nan af, i pa kura tur sorto di enferme dat i tur sorto di malesa. MAT 10:2 Awor esakinan ta e nmbernan di e diesdos apste lnan: Esun prom, Simon, kende ta wrdu yam Pedro, ku su ruman Andres; i Santiago, yu hmber di Zebedeo, ku su ruman Juan; MAT 10:3 Felipe i Bartolom; Tomas i Mateo, e publikano; Santiago, yu hmber di Alfeo, i Tadeo; MAT 10:4 Simon e kananeo i Judas Iskariot, esun ku a traishon'E. MAT 10:5 E diesdosnan aki Jesus a manda despues ku El a duna nan instrukshon, bisando: "No kohe e kaminda di e paganonan i no d renta ningun stat di e samaritanonan; MAT 10:6 ma mas bien, bai serka e karnnan pr d di e kas di Israel. MAT 10:7 I segun ku boso ta bai, predik, bisando: 'E reino d i shelu ta serka.' MAT 10:8 Kura hende malu, lanta hende for di morto, hasi lepr oso bira limpi, saka demoo; prnada boso a risib, prnada boso mester duna. MAT 10:9 N o buska oro, ni plata, ni koper pa hiba den boso faha; MAT 10:10 ni saku pa biah a kun, ni dos tnika, ni sandalia, ni garoti; pasobra e trahad ta digno di su manten eshon. MAT 10:11 "I den kualke stat f pueblito ku boso drenta, buska pa haa sa ta ken ta digno den dj, i keda einan te ora boso bai. MAT 10:12 I ora boso drenta e kas, salud'. MAT 10:13 I si e kas ta digno, laga boso pas bin riba dj; ma si e no ta digno, laga boso pas bolbe serka boso. MAT 10:14 I ken ku keda sin risib boso, ni paga tino na boso palabranan, ora boso sali bai for di e kas ei f e stat ei, sakud e stf kita for di boso pia.

MAT 10:15 Di brdat Mi ta bisa boso ku den e dia di huisio lo ta mas tolerabel pa tera di Sodoma i Gomora ku pa e stat ei. MAT 10:16 Mira, Mi ta manda boso manera karn meimei di lobo; pesei, sea kouteloso manera kolebra i inosente manera palom ba. MAT 10:17 "Ma warda boso di hende, pasobra nan lo entreg boso na konsilio i s uta boso den nan snoanan; MAT 10:18 tambe boso lo wrdu hib dilanti di gobernantena n i reinan pa Mi kousa, komo un testimonio pa nan i pa e paganonan. MAT 10:19 Ma ora nan entreg boso, no preokup kon f kiko boso lo papia; pasobra na e ora ei lo wr du dun na boso kiko boso mester papia. MAT 10:20 Pasobra no ta boso ta papia, ma ta e Spiritu di boso Tata ta papia den boso. MAT 10:21 "I ruman lo entreg ruman n a morto, i un tata su yu; i yunan lo lanta kontra mayornan, i hasi ku nan lo wrdu mat. MAT 10:22 I tur hende lo odia boso pa kousa di Mi nmber, ma ta esun ku a prse ver te na fin lo ta salb. MAT 10:23 Ora nan prsigu boso den e stat aki, hui bai na e otro; pasobra di brdat Mi ta bisa boso, boso lo no kaba di pasa dor di e statnan di Israel prom ku e Yu di Hende bin. MAT 10:24 "Un disipel no ta mas ku su maest ro, ni un esklabu no ta mas ku su shon. MAT 10:25 Ta sufisiente pa e disipel bir a manera su maestro, i pa e esklabu bira manera su shon. Si nan a yama e kabes d i kas Belzeb, anto kuantu mas e miembronan di su kas! MAT 10:26 "Pesei, no tene mi edu di nan, pasobra no tin nada tap ku lo no wrdu revel, i nada skond ku hende lo no haa sa. MAT 10:27 Loke Mi bisa boso den skuridat, papia esei den klaridat; i lok e boso tende papi ketu-ketu den orea, proklam esei for di riba dak di kas. MAT 10: 28 I no tene miedu di esnan ku ta mata e kurpa, ma ku no por mata e alma; ma mas bien tene miedu di Esun ku por destru tantu alma komo kurpa den firnu. MAT 10:29 Dos mfi no ta wrdu bend pa n sn? I ni un di nan lo no kai na suela si no ta e bolunta t di boso Tata. MAT 10:30 I asta e drachinan di kabei riba boso kabes, tur ta ko nt. MAT 10:31 Pesei, no tene miedu; boso bal mas ku un kantidat di mfi. MAT 10:32 "Pesei, ken ku konfesMi dilanti di hende, esei lo Mi konfes tambe dilanti di Mi Ta ta ku ta den shelu. MAT 10:33 Ma ken ku nengaMi dilanti di hende, esei Mi tambe lo nenga dilanti di Mi Tata ku ta den shelu. MAT 10:34 "No kere ku Mi a bin pa t rese pas riba mundu; Mi no a bin pa trese pas, sino spada. MAT 10:35 Pasobra Mi a bin pa pone 'un hmber kontra su tata, i un yu muh kontra su mama, i un nuera kon tra su suegra; MAT 10:36 i un hende su enemigunan lo ta e miembronan di su mes k as.' MAT 10:37 "Esun ku stima tata f mama mas ku Mi, no ta digno di Mi; i esun ku stima yu hmber f yu muh mas ku Mi, no ta digno di Mi. MAT 10:38 I esun ku no hisa su krus i siguiMi, no ta digno di Mi. MAT 10:39 Esun ku a haa su bida, lo prd', i e sun ku a prd su bida pa Mi kousa, lo ha'. MAT 10:40 "Esun ku risib boso, ta Ami e ta risib; i esun ku risibMi, ta risib Esun ku a mandaMi. MAT 10:41 Esun ku risib un pro feta den nmber di un profeta, lo risib rekompensa di un profeta; i esun ku risib un hende hustu den nmber di un hende hustu, lo risib rekompensa di un hende hustu. M AT 10:42 I esun ku, den nmber di un disipel, duna n di e chikitunan aki maske ta u n glas di awa friu pa bebe, di brdat Mi ta bisa boso, e lo no prd su rekompensa." M AT 11:1 I a sosod ku ora Jesus a kaba di duna instrukshon na Su diesdos disipelna n, El a bai for di einan pa sia i predik den nan statnan. MAT 11:2 Awor ora Juan a tende den prizon di e obranan di Cristo, el a manda dos di su disipelnan, MAT 1 1:3 i a bis'E: "Ta Abo ta Esun ku mester bin, f nos mester spera un otro?" MAT 11 :4 I Jesus a kontest i a bisa nan: "Bai konta Juan loke boso ta tende i mira: MAT 11:5 e siegunan ta mira, e lamnan ta kana, e leprosonan ta wrdu has limpi, i e so rdonan ta tende, e mortonan ta wrdu lant i na e pobernan e evangelio ta wrdu predik. MAT 11:6 I bendishon ta esun ku no ta sinti su mes ofend pa Mi motibu." MAT 11:7 I mientras ku esakinan tabata kana bai, Jesus a kumins papia ku e multitutnan tok ante di Juan: "Ta kiko boso a sali bai wak den desierto? Un richi sakud dor di bi entu? MAT 11:8 Ma ta kiko boso a sali bai wak? Un hmber bist na paa fini? Mira, esn an ku ta bisti paa fini ta den

palasionan di rei. MAT 11:9 Ma ta pakiko boso a sali bai? Pa wak un profeta? S, M i ta bisa boso, i n ku ta mas ku un profeta. MAT 11:10 Esaki ta esun di kende ta par skirb: 'Mira, Mi ta manda Mi mensahero dilanti di Bo kara, kende lo prepar Bo k aminda Bo dilanti.' MAT 11:11 Di brdat Mi ta bisa boso, entre esnan ku a nase for di muh no a lanta ningun otro mas grandi ku Juan Boutista; sinembargo, esun di m as chikitu den e reino di shelu ta mas grandi kun. MAT 11:12 I for di e dianan di Juan Boutista te awor e reino di shelu ta sufri violensia, i hendenan violento ta gar'. MAT 11:13 Pasobra tur e profetanan i e Lei a profetis te na Juan. MAT 11: 14 I si boso kier asept esaki, ta e mes ta Elias, kende mester a bin. MAT 11:15 E sun ku tin orea pa tende, lagu' tende. MAT 11:16 "Ma ku kiko lo Mi kompar e genera shon aki? E ta manera mucha chikitu ku ta sinta na marsh i ta grita otro, MAT 11: 17 i ta bisa: 'Nos a toka flit pa boso, i boso no a balia; nos a kanta un kantika di rou, i boso no a yora.' MAT 11:18 Pasobra Juan a bin i no tabata kome ni beb e, i nan ta bisa: 'E tin un demoo!' MAT 11:19 E Yu di Hende a bin i tabata kome i bebe, i nan ta bisa: 'Ata un hmber golos i un burach, un amigu di publikano i pek ad!' Ma sabiduria ta wrdu hustifik pa medio di su obranan." MAT 11:20 E ora ei El a kumins reprend e statnan den kualnan mayoria di Su milagernan a wrdu has, pasobra n an no a repent: MAT 11:21 "Ai di bo, Korazin! Ai di bo, Btsaida! Pasobra si na Tir o i na Sidon a sosod e milagernan ku a sosod den boso, ya pa hopi tempu kaba nan l o a repent den paa-di-saku i shinishi. MAT 11:22 Ma Mi ta bisa boso, riba e dia di huisio lo ta mas tolerabel pa Tiro i Sidon ku pa boso. MAT 11:23 I abo, Kaperna um, ta te na shelu bo kier wrdu hals? Te na firnu lo bo baha; pasobra si e milagern an ku a sosod den bo lo a sosod na Sodoma, e lo a permanes te dia djawe. MAT 11:24 Ma Mi ta bisa boso, riba e dia di huisio lo ta mas tolerabel pa tera di Sodoma k u pa bo." MAT 11:25 E tempu ei Jesus a kontest i a bisa: "Mi ta alabBo, O Tata, Seo r di shelu i tera, ku Bo a skonde e kosnan aki pa sabnan i inteligentenan i a rev el nan na mucha chikitu. MAT 11:26 S, Tata, pasobra asina tabata agradabel den Bo bista. MAT 11:27 "Tur kos a wrdu entreg na Mi dor di Mi Tata; i ningun hende no ko nos e Yu, sino e Tata so; ni ningun hende no konos e Tata, sino e Yu so, i esun na kende e Yu kier revel'E. MAT 11:28 "Bin serka Mi tur ku ta kans i karg, i lo Mi d una boso sosiegu. MAT 11:29 Tuma Mi yugo riba boso, i sia di Mi, pasobra Mi ta ma nsu i umilde di kurason; i boso lo haa sosiegu pa boso alma. MAT 11:30 Pasobra Mi yugo ta suave i Mi karga ta lih." MAT 12:1 E tempu ei Jesus tabata pasando dor d i e kunukunan di mainshi riba dia di Sabat, i Su disipelnan a haa hamber i a kumi ns kita e tapushinan i kome nan. MAT 12:2 Ma ora ku e fariseonan a mira esaki, na n a bis'E: "Mira, Bo disipelnan ta hasi loke Lei no ta prmit pa hasi riba dia di S abat." MAT 12:3 Ma El a bisa nan: "Boso no a lesa kiko David a hasi ora ku ku es nan ku tabata huntu kun a haa hamber? MAT 12:4 Kon el a bai den e kas di Dios, i n an a kome e pan konsagr, loke ni ni esnan ku tabata huntu kun no tabatin mag di ko me, sino solamente e saserdotenan? MAT 12:5 Of boso no a lesa den Lei, ku riba d ia di Sabat e saserdotenan ta profan Sabat den tmpel, i tg nan ta inosente? MAT 12: 6 Ma Ami ta bisa boso ku aki tin mas ku e tmpel. MAT 12:7 Ma si boso tabata sa ki ko esaki ta nifik: 'Mi ta dese miserikrdia i no sakrifisio,' boso lo no a konden e i nosentenan. MAT 12:8 Pasobra e Yu di Hende ta Seor di Sabat." MAT 12:9 I El a sal i for di einan i a bai den nan snoa. MAT 12:10 I mira, ayanan tabatin un hmber, k ende tabatin un man seku. I nan a hasiE pregunta, bisando: "Lei ta prmit pa kura r iba dia di Sabat?"--pa asina nan por a akus'E. MAT 12:11 I El a bisa nan: "Kual di boso, si e tin n karn i esaki kai den pos riba dia di Sabat, lo no gar' i sak' af? MAT 12:12 Awor, kuantu mas un hende bal kompar ku un karn! Asina anto, Lei ta prmi t pa hasi bon riba dia di Sabat." MAT 12:13 E ora ei El a bisa e hmber: "Rk bo man! " I e hmber a rk su man, i su man a bira bon meskos ku e otro.

MAT 12:14 Ma e fariseonan a sali bai, i a konsult huntu kontra djE, kon nan lo po r destruiE. MAT 12:15 Ma Jesus, sabiendo esaki, a retir for di einan. I hopi hend e tabata siguiE, i El a kura nan tur, MAT 12:16 i a taha nan pa no laga sa ken E ta, MAT 12:17 pa asina loke a wrdu papi dor di profeta Isaias por wrdu kumpl, bisan do: MAT 12:18 "Ata Mi Sirbid ku Mi a skohe, Mi Stim, den Kende Mi alma tin goso; l o Mi pone Mi Spiritu riba djE, i E lo proklam hustisia na e paganonan. MAT 12:19 E lo no pleita, ni halsa bos; i ningun hende lo no tende Su bos den e kayanan. M AT 12:20 Un richi gekrak E lo no kibra, i un mecha ku ta sende flou E lo no paga , te ora ku E hiba hustisia na viktoria. MAT 12:21 I den Su nmber e paganonan lo spera." MAT 12:22 E ora ei nan a trese serka djE un hmber pose pa demoo, kende taba ta siegu i mudo, i El a kur', asina ku e hmber mudo i siegu por a papia i mira. MA T 12:23 I tur e multitutnan a keda stra i a bisa: "Por ta ku esaki ta e Yu di Davi d?" MAT 12:24 Ma ora ku e fariseonan a tende esaki, nan a bisa: "E hmber aki ta s aka demoo solamente pa medio di Belzeb, e prens di demoonan." MAT 12:25 Ma konosiend o nan pensamentunan, El a bisa nan: "Tur reino ku ta divid kontra su mes ta keda ruin; i tur stat f kas ku ta divid kontra su mes lo no keda para. MAT 12:26 I si Sa tans saka Satans af, e ta keda divid kontra su mes; kon su reino lo keda para anto? MAT 12:27 I si Ami ta saka demoo pa medio di Belzeb, ta pa medio di ken boso yu hmbe rnan ta saka nan? Pesei eseinan lo ta boso huesnan. MAT 12:28 Ma si Ami ta saka demoo pa medio di e Spiritu di Dios, anto e reino di Dios a yega serka boso. MAT 12:29 "Of kon un hende ta hasi drenta kas di e hmber fuerte i hrta su propiedat ba i kun, si e no mara e hmber fuerte prom? I e ora ei e lo plnder su kas. MAT 12:30 "E sun ku no ta ku Mi ta kontra Mi; i esun ku no ta rekoh huntu ku Mi ta plama. MAT 12:31 Pesei Mi ta bisa boso, tur pik i blasfemia lo wrdu pordon na hende, ma blasfe mia kontra e Spiritu lo no wrdu pordon. MAT 12:32 I ken ku papia un palabra kontra e Yu di Hende, esei lo wrdu pordon na dj; ma ken ku papia kontra Spiritu Santu, es ei lo no wrdu pordon na dj, ni den e siglo aki, ni den e siglo ku ta bin. MAT 12:33 "Of hasi e palu bon i su fruta bon, f hasi e palu malu i su fruta malu, pasobra na su fruta bo ta konos e palu. MAT 12:34 Boso, generashon di vbora, kon boso, sie ndo malu, por papia loke ta bon? Pasobra for di abundansia di kurason boka ta pa pia. MAT 12:35 E bon hende, for di su bon tesoro, ta saka loke ta bon; i e mal h ende, for di su mal tesoro, ta saka loke ta malu. MAT 12:36 I Ami ta bisa boso, ku hende lo duna kuenta riba e dia di huisio di kada palabra bano ku nan papia. MAT 12:37 Pasobra segun bo palabranan lo bo wrdu hustifik, i segun bo palabranan l o bo wrdu konden." MAT 12:38 E ora ei algun di e eskribanan i fariseonan a kontest 'E, bisando: "Maestro, nos kier mira un seal for di Bo." MAT 12:39 Ma El a kontes t i a bisa nan: "Un generashon malbado i adltero ta buska un seal; ma ningun seal lo no wrdu dun na dj, sino solamente e seal di profeta Jonas; MAT 12:40 pasobra meskos ku Jonas tabata tres dia i tres anochi den barika di e mnster di laman, asina e Yu di Hende lo ta tres dia i tres anochi den kurason di tera. MAT 12:41 E hmberna n di Nnive lo lanta den e huisio huntu ku e generashon aki, i lo konden', pasobra nan a repent dor di e predikashi di Jonas; i mira, mas ku Jonas t'aki. MAT 12:42 E Reina di Sit lo lanta den e huisio huntu ku e generashon aki i lo konden', pasob ra el a bin for di e finnan di mundu pa tende e sabiduria di Salomon; i mira, ma s ku Salomon t'aki. MAT 12:43 "Awor ora ku e spiritu impuru sali for di un hende , e ta pasa dor di lugnan seku, buskando sosiegu, i e no ta haa sosiegu. MAT 12:44 E ora ei e ta bisa: 'Lo mi bolbe na mi kas for di kaminda mi a sali'; i ora ku e bin e ta haa e kas bash, bar, i tur na rdu. MAT 12:45 E ora ei e ta bai i ta hiba huntu kun shete otro spiritu mas malbado kun, i nan ta drenta paden i ta keda biba einan; i e ltimo estado di e hende ei ta bai bira pi ku esun prom. Asina lo ta tam be ku e generashon malbado aki." MAT 12:46 Mientras ku E tabata papia ainda ku e multitutnan, ata Su mama i Su ruman hmbernan tabata par paf i

tabata kier a papia kunE. MAT 12:47 I un hende a bis'E: "Ata Bo mama i Bo ruman hmbernan par paf i nan kier papia ku Bo." MAT 12:48 Ma El a kontest esun ku tabata b is'E esei: "Ta ken ta Mi mama i ta ken ta Mi ruman hmbernan?" MAT 12:49 I mustran do ku Su man riba Su disipelnan, El a bisa: "Ata Mi mama i Mi ruman hmbernan! MAT 12:50 Pasobra ken ku hasi e boluntat di Mi Tata ku ta den shelu, esei ta Mi rum an hmber i ruman muh i mama." MAT 13:1 E dia ei Jesus a sali for di e kas i tabata sint kantu di laman. MAT 13:2 I multitutnan grandi a bin para tur rnt di djE, asi na ku El a bai sinta den un boto, i henter e multitut a keda para kantu di laman . MAT 13:3 I El a papia hopi kos ku nan pa medio di parbola, bisando: "Mira, e se mbrad a sali pa sembra. MAT 13:4 I segun ku e tabata sembra, algun simia a kai ka ntu di kaminda, i e parhanan a bin i a kome nan. MAT 13:5 I otronan a kai den lu gnan yen di piedra, kaminda no tabatin muchu tera; i nan a nase mesora, pasobra n o tabatin tera hundu. MAT 13:6 Ma ora solo a sali, nan a kima; i pasobra nan no tabatin rais, nan a seka. MAT 13:7 I otronan a kai meimei di mata di sumpia, i e matanan di sumpia a krese i a hoga nan. MAT 13:8 I otronan a kai den bon tera i a duna kosecha; algun a duna shen, algun sesenta i algun trinta bes mas tantu. MA T 13:9 Esun ku tin orea, lagu' tende." MAT 13:10 I e disipelnan a bin i a puntr'E : "Pakiko Bo ta papia ku nan pa medio di parbola?" MAT 13:11 I El a kontest i a bi sa nan: "Pasobra na boso a wrdu dun pa konos e misterionan di e reino di shelu, ma na nan esei no a wrdu dun. MAT 13:12 Pasobra na ken ku tin, mas lo wrdu dun, i e lo tin na abundansia; ma ken ku no tin, asta loke e tin lo wrdu kit for di dj. MAT 13: 13 Pesei Mi ta papia ku nan pa medio di parbola: 'Pasobra mirando, nan no ta mira , i tendiendo, nan no ta tende, ni nan no ta komprend.' MAT 13:14 I den nan kaso ta wrdu kumpl e profesia di Isaias, kual ta bisa: 'Boso lo sigui tende, ma lo no k omprend; i boso lo sigui mira, ma lo no ripar; MAT 13:15 pasobra kurason di e pueb lo aki a bira insensitivo, i ku nan orea apenas nan ta tende, i nan a sera nan w owo, pa nan no mira ku nan wowo, i tende ku nan orea, i komprend ku nan kurason i kombrt, i Ami kura nan.' MAT 13:16 Ma bendishon ta boso wowonan, pasobra nan ta mi ra; i boso oreanan, pasobra nan ta tende. MAT 13:17 Pasobra di brdat Mi ta bisa b oso, ku hopi profeta i hmber hustu a dese di mira loke boso ta mira, i nan no a mi ra; i di tende loke boso ta tende, i nan no a tende. MAT 13:18 "Boso tende anto e parbola di e sembrad. MAT 13:19 Si un hende tende e palabra di e reino i no komp rend esaki, e malbado ta bin i ta ranka loke a wrdu sembr den su kurason bai kun. Es aki ta esun ku simia a wrdu sembr riba dj kantu di kaminda. MAT 13:20 I esun ku sim ia a wrdu sembr riba dj den lugnan yen di piedra ta e hende ku ta tende e palabra i mesora ta risibi ku goso; MAT 13:21 sinembargo, e no tin rais den su mes, ma e ta temporario; i ora surgi aflikshon f prsekushon pa kousa di e palabra, mesora e ta trompek. MAT 13:22 I esun ku simia a wrdu sembr riba dj meimei di mata di sumpia ta e hende ku ta tende e palabra, i e preokupashonnan di e mundu aki i e engao di ri kesa ta hoga e palabra, i e ta keda sin duna fruta. MAT 13:23 Ma esun ku simia a wrdu sembr riba dj den bon tera ta e hende ku ta tende e palabra i ta komprend, ku di brdat ta duna fruta tambe i ta produs, algun shen bes, otro sesenta i otro trin ta bes mas tantu." MAT 13:24 El a konta nan un otro parbola, bisando: "E reino di shelu por wrdu kompar ku un hende ku a sembra bon simia den su kunuku. MAT 13:25 Ma mientras ku hende tabata drumi, su enemigu a bin, a sembra simia di yerba shi maron den e trigo i a kohe su kaminda bai. MAT 13:26 I ora ku e trigo a spreit i a forma tapushi, e yerba shimaron tambe a keda bisto. MAT 13:27 "I e esklabunan di e doo di kunuku a bin bis': 'Seor, no ta bon simia bo a sembra den bo kunuku? D i kon anto tin yerba shimaron aden?' MAT 13:28 "I el a bisa nan: 'Ta un enemigu a hasi esaki!' "I e esklabunan a puntr': 'Bo kier anto pa nos bai i rekoh nan?' MA T 13:29 "Ma el a kontest: 'N, pa no sosod ku mientras boso ta rekoh e yerba shimaron , boso ranka e trigo tambe huntu kun. MAT 13:30 Laga tur dos krese huntu te na ko secha; i na tempu di kosecha lo mi bisa e kosechadnan: "Rekoh e yerba

shimaron prom i mara nan na bshi pa kima nan; ma rekoh e trigo warda den mi mangasi na."'" MAT 13:31 El a konta nan un otro parbola, bisando: "E reino di shelu ta ma nera un simia di mster ku un hmber a kohe i a sembra den su kunuku; MAT 13:32 i es aki ta mas chikitu ku tur otro simia; ma ora ku e kaba di krese e ta mas grandi ku e matanan di hfi, i e ta bira un palu grandi, asina ku e parhanan di shelu ta bin traha neishi den su ramanan." MAT 13:33 El a konta nan un otro parbola: "E re ino di shelu ta manera zrdeg ku un muh a kohe i a skonde den tres mid di haria, te o ra ku esaki a bira kompletamente zr." MAT 13:34 Tur e kosnan aki Jesus a papia ku e multitutnan pa medio di parbola, i E no a papia nada ku nan sin uza parbola, MA T 13:35 pa por a keda kumpl loke a wrdu anunsi dor di e profeta, kende a bisa: "Lo Mi habri Mi boka den parbola; lo Mi konta kosnan ku a keda skond desde e fundashon di mundu." MAT 13:36 E ora ei El a bai laga e multitutnan i a bai den e kas. I Su disipelnan a bin serka djE, bisando: "Splika nos e parbola di e yerba shimaron den e kunuku." MAT 13:37 I El a kontest i a bisa: "Esun ku ta sembra e bon simia ta e Yu di Hende, MAT 13:38 i e kunuku ta e mundu; e bon simia ta e yunan di e reino, i e yerba shimaron ta e yunan di e malbado; MAT 13:39 e enemigu ku a semb ra nan ta diabel i e kosecha ta e fin di mundu; i e kosechadnan ta angelnan. MAT 13:40 "Pesei, meskos ku e yerba shimaron ta wrdu rekoh i kim den kandela, asina lo sosod na e fin di mundu. MAT 13:41 E Yu di Hende lo manda Su angelnan, i nan lo r ekoh for di Su reino tur piedra di trompek, i esnan ku ta hasi inikidat, MAT 13:42 i lo tira nan den e frnu di kandela; den e lug ei lo tin yoramentu i mordementu r iba djente. MAT 13:43 E ora ei e hustunan lo briya manera solo den e reino di na n Tata. Esun ku tin orea, lagu' tende. MAT 13:44 "E reino di shelu ta manera un t esoro skond den un kunuku, kual un hende a haa i a skonde; i yen di goso pa motibu di esei e ta bai i ta bende tur loke e tin, i ta kumpra e kunuku ei. MAT 13:45 "Tambe e reino di shelu ta manera un komersiante ku ta buska prla bunita, MAT 13: 46 i ora ku el a haa un prla di gran balor el a bai i a bende tur loke e tabatin i a kumpr'. MAT 13:47 "Tambe e reino di shelu ta manera un reda tir den laman, ku t a kohe tur sorto di pisk; MAT 13:48 i ora ku e tabata yen, nan a hal' trese na kan tu, i nan a kai sint'abou i a rekoh e bon pisknan warda nan den bar, ma esnan malu nan a tira af. MAT 13:49 Asina lo ta na e fin di mundu; e angelnan lo bin i separ e malbadonan for di meimei di e hustunan, MAT 13:50 i lo tira nan den e frnu di k andela. Lo tin yoramentu i mordementu riba djente. MAT 13:51 "Boso a komprend tur e kosnan aki?" Nan a bis'E: "S." MAT 13:52 I El a bisa nan: "Pesei tur eskriba k u bira disipel di e reino di shelu ta manera un kabes di kas, ku ta saka for di su tesoro kosnan nobo i bieu." MAT 13:53 I a sosod ku ora Jesus a kaba di papia e parbolanan aki, El a bai for di einan. MAT 13:54 I ora ku El a yega na Su mes st at, El a kumins sia nan den nan snoa, asina ku nan a keda asombr i a bisa: "For di unda e hmber aki a haa e sabiduria aki i e podernan pa hasi milager? MAT 13:55 No ta yu di e karpint esaki ta? No ta Maria Su mama yama, i Su rumannan: Santiago, J ose, Simon i Judas? MAT 13:56 I Su ruman muhnan tur no ta aki serka nos? For di u nda anto e hmber aki a haa tur e kosnan aki?" MAT 13:57 I nan a sinti nan mes ofen d pa Su motibu. Ma Jesus a bisa nan: "Un profeta ta wrdu onr tur parti, menos na su mes stat i den su mes kas." MAT 13:58 I E no a hasi hopi milager einan pa motib u di nan inkredulidat. MAT 14:1 Na e tempu ei Herodes, e tetrarka, a tende e not isia tokante di Jesus, MAT 14:2 i el a bisa su sirbidnan: "Esaki ta Juan Boutista ; el a lanta for di e mortonan, i ta pesei e podernan pa hasi milager ta obra de n dj." MAT 14:3 Pasobra Herodes a arest Juan, a mar' i a pon' den prizon pa motibu d i Herodias, esposa di su ruman Felipe. MAT 14:4 Pasobra Juan tabata bis': "Lei no ta prmit pa bo tin ." MAT 14:5 I maske e tabata kier a mat', e tabatin miedu di e m ultitut, pasobra nan tabatin pa un profeta. MAT 14:6 Ma ora nan tabata selebr e h asimentu di aa di Herodes, yu muh di Herodias a balia dilanti di nan i a agrad Hero des. MAT 14:7 Pesei el a primint bou di huramentu pa dun' tur loke e pidi. MAT 14: 8 I instig pa su mama, el a bisa: "Dunami aki riba un teblachi e kabes di Juan Bo utista." MAT 14:9 I maske a duel rei, tg el a duna rdu pa dun' esaki, pa motibu di su huramentu i pa motibu di esnan ku

tabata huntu kun na mesa. MAT 14:10 I el a duna rdu pa kap Juan su kabes af den pri zon. MAT 14:11 I nan a trese su kabes riba un teblachi i a duna e mucha muh esaki ; i el a hib' pa su mama. MAT 14:12 I su disipelnan a bin, a kohe e kurpa bai kun i a der'; i nan a bai konta Jesus. MAT 14:13 Awor ora Jesus a tende esaki, El a r etir for di e lug ei den un boto pa bai Su so na un lug solitario; i ora ku e multi tutnan a tende esaki, nan a siguiE na pia for di e statnan. MAT 14:14 I ora Jesu s a baha for di e boto, El a mira un multitut grandi, i El a sinti kompashon pa nan i a kura nan enfermonan. MAT 14:15 I ora ku a bira tardi, e disipelnan a bin serka djE, bisando: "E lug aki ta desol i ya ta lat kaba; pesei, manda e multitut nan bai, pa nan por bai na e pueblitonan i kumpra kuminda pa nan mes." MAT 14:16 Ma Jesus a bisa nan: "Nan no tin mester di bai; boso duna nan algu di kome!" MA T 14:17 Ma nan a bis'E: "Ta sinku pan i dos pisk so nos tin akinan." MAT 14:18 I El a bisa: "Trese nan aki pa Mi." MAT 14:19 I despues di a manda e multitutnan s int'abou riba e yerba, El a kohe e sinku pannan i e dos pisknan, i mirando ariba na shelu El a bendishon nan; i El a kibra e pannan i a duna nan na e disipelnan, i e disipelnan a duna e multitutnan, MAT 14:20 i nan tur a kome keda barika yen. I nan a rekoh loke a sobra di e pida-pidanan, diesdos makutu yen. MAT 14:21 I es nan ku a kome tabata komo sinku mil hende hmber, sin konta hende muh i mucha. MAT 14:22 I mesora Jesus a manda e disipelnan bai den e boto i bai Su dilanti na e o tro banda, mientras ku E tabata manda e multitutnan bai. MAT 14:23 I despues ku El a manda e multitutnan bai, E so a subi bai riba seru pa hasi orashon. I ora n ochi a sera, E tabata Su so ayanan. MAT 14:24 Ma e boto tabata meimei di laman k aba, i e olanan tabata sut', pasobra bientu tabata kontrario. MAT 14:25 I den e d i kuater warda di anochi Jesus a bin serka nan, kanando riba laman. MAT 14:26 I ora ku e disipelnan a mir'E ta kana riba laman, nan a spanta, bisando: "Ta un sp iritu!" I nan a grita di miedu. MAT 14:27 Ma mesora Jesus a papia ku nan, bisand o: "Tene kurashi, ta Ami; no tene miedu." MAT 14:28 I Pedro a kontest'E, bisando : "Seor, si ta Abo, ordenmi bin serka Bo riba awa." MAT 14:29 I El a bisa: "Bin!" I Pedro a sali for di e boto, a kana riba awa i a bai serka Jesus. MAT 14:30 Ma notando e bientu fuerte el a haa miedu, i ora ku el a kumins senk, el a grita, bis ando: "Seor, salbami!" MAT 14:31 I mesora Jesus a saka Su man gar' i a bis': "O abo , hende di poko fe, pakiko bo a duda?" MAT 14:32 I ora nan a bai den e boto, bie ntu a stp di supla. MAT 14:33 I esnan ku tabata den e boto a ador'E, bisando: "Di brdat Bo ta e Yu di Dios!" MAT 14:34 I ora nan a krusa, nan a yega tera na Genes aret. MAT 14:35 I ora ku e hmbernan di e lug ei a rekonos'E, nan a manda notisia t ur kaminda den e distrikto ei i a trese tur esnan ku tabata malu serka djE. MAT 14:36 I nan a kumins rogu'E pa nan por a djis mishi ku zm di Su mantel; i tur esna n ku a mishi ku esaki a kura. MAT 15:1 E ora ei algun fariseo i eskriba a bin se rka Jesus for di Jerusalm, bisando: MAT 15:2 "Pakiko Bo disipelnan ta kibra e tra dishon di e ansianonan? Pasobra nan no ta laba man ora nan ta kome pan." MAT 15: 3 I El a kontest i a bisa nan: "I pakiko boso mes ta kibra e mandamentu di Dios p a motibu di boso tradishon? MAT 15:4 Pasobra Dios a bisa: 'Onra bo tata i bo mam a'; i 'Esun ku maldishon tata f mama, lagu' wrdu mat.' MAT 15:5 Ma boso ta bisa: 'Ken ku bisa su tata f su mama: "Tur loke mi tin, ku mi por a yuda boso kun, a wrdu dun na Dios," MAT 15:6 no tin mester di onra su tata f su mama.' I asina boso a hasi e palabra di Dios bira inefektivo pa kousa di boso tradishon. MAT 15:7 Boso, hip okrtnan, ku rason Isaias a profetis di boso, bisando: MAT 15:8 'E pueblo aki ta on raMi ku nan lepnan, ma nan kurason ta leu for di Mi. MAT 15:9 I ta en bano nan t a adorMi, siando preseptonan di hende komo doktrina.'" MAT 15:10 I El a yama e mul titut serka djE i a bisa nan: "Tende i komprend! MAT 15:11 No ta loke ta bai den boka ta kontamin hende, ma loke ta sali for di boka, ta esei ta kontamin hende." M AT 15:12 E ora ei e disipelnan a bin i a bis'E: "Bo sa ku e fariseonan a sinti n an mes ofend ora nan a tende e palabra

aki?" MAT 15:13 Ma El a kontest i a bisa: "Tur mata ku Mi Tata selestial no a pla nta lo wrdu rank ku rais ku tur. MAT 15:14 Laga nan numa; nan ta guiad siegu di e s iegunan. I si siegu guia siegu, tur dos lo kai den buraku." MAT 15:15 I Pedro a kontest i a bis'E: "Splika nos e parbola aki." MAT 15:16 I Jesus a bisa: "Boso tam be ainda ta sin komprendementu? MAT 15:17 Boso no ta komprend ku tur loke bai den boka ta baha bai den barika i ta wrdu elimin? MAT 15:18 Ma e kosnan ku ta sali fo r di boka ta bin for di kurason, i ta esei ta kontamin hende. MAT 15:19 Pasobra f or di kurason ta sali pensamentu malu, matamentu, adulterio, fornikashon, ladron isia, testimonio falsu, kalumnia. MAT 15:20 Esakinan ta e kosnan ku ta kontamin h ende; ma kome sin laba man no ta kontamin hende." MAT 15:21 I Jesus a bai for di einan, i a retir bai na e distrikto di Tiro i Sidon. MAT 15:22 I ata un muh kanane o a bin for di e region ei, i tabata grita, bisando: "Tene miserikrdia di mi, O S eor, Yu di David. Mi yu muh ta kruelmente pose pa demoo." MAT 15:23 Ma E no a kontes t' ni un palabra. I Su disipelnan a bin serka djE i a keda rogu'E, bisando: "Mand ' bai, pasobra e ta grita nos tras." MAT 15:24 Ma El a kontest i a bisa: "Ta serka e karnnan prd di e kas di Israel so Mi a wrdu mand." MAT 15:25 Ma e muh a bin i a b te na suela Su dilanti, bisando: "Seor, yudami!" MAT 15:26 I El a kontest i a bisa : "No ta pas pa kohe pan di e yunan tir' pa e kachnan." MAT 15:27 Ma e muh a bisa: "S, Seor; ma asta e kachnan ta kome e garnachinan ku ta kai for di mesa di nan shon ." MAT 15:28 E ora ei Jesus a kontest i a bis': "O muh, bo fe ta grandi; laga sosod ku bo manera bo ta dese." I su yu muh a kura mesora. MAT 15:29 I saliendo for di e inan, Jesus a pasa kantu di laman di Galilea, i El a subi bai riba seru i a kai sinta einan. MAT 15:30 I multitutnan grandi a bin serka djE, i a trese huntu ku nan esnan ku tabata lam, mankaron, siegu, mudo, i hopi otronan, i nan tabata pon e nan na Su pia; i E tabata kura nan, MAT 15:31 asina ku e multitut a keda atmir ora nan a mira e mudonan ta papia, e mankaronnan bon di sal, e lamnan ta kana i e siegunan ta mira; i nan a glorifik e Dios di Israel. MAT 15:32 I Jesus a yama Su disipelnan serka djE i a bisa: "Mi tin kompashon di e multitut, pasobra ya ta t res dia kaba ku nan ta serka Mi, i nan no tin nada di kome; i Mi no kier manda n an bai ku hamber, pa nan no desmay na kaminda." MAT 15:33 I e disipelnan a bis'E: "Unda nos lo por haa asina tantu pan den un lug desol, pa duna un multitut asina g randi sufisiente di kome?" MAT 15:34 I Jesus a puntra nan: "Kuantu pan boso tin? " I nan a kontest: "Shete, i algun pisk chikitu." MAT 15:35 I El a manda e multitu t sint'abou na suela; MAT 15:36 i El a kohe e shete pannan i e pisknan, i despues ku El a gradis, El a kibra nan i a kumins duna nan na e disipelnan, i e disipelna n a duna e multitutnan. MAT 15:37 I nan tur a kome keda barika yen, i nan a reko h loke a resta di e pida-pidanan, shete makutu grandi yen-yen. MAT 15:38 I esnan ku a kome tabata kuater mil hende hmber, sin konta hende muh i mucha. MAT 15:39 I despues di a manda e multitutnan bai, El a bai den e boto i a yega na e region d i Magdala. MAT 16:1 I e fariseonan i saduseonan a bin, i pa pon'E na prueba nan a pidiE pa mustra nan un seal for di shelu. MAT 16:2 Ma El a kontest i a bisa nan: "Ora bira tardi boso ta bisa: 'Ta bai tin bon tempu, pasobra shelu ta kr.' MAT 16 :3 I mainta: 'Awe ta bai tin mal tempu, pasobra shelu ta kr i tur tap ku nubia skur .' Boso sa kon pa distingu e aspekto di shelu, ma boso no por distingu e sealnan di e tempunan? MAT 16:4 Un generashon malbado i adltero ta buska un seal; i ningun s eal lo no wrdu dun na dj, sino solamente e seal di Jonas." I El a bai laga nan. MAT 1 6:5 I e disipelnan a yega na e otro banda i nan a lubid di hiba pan. MAT 16:6 I J esus a bisa nan: "Tene kuidou i warda boso di e zrdeg di e fariseonan i saduseona n." MAT 16:7 I nan a kumins diskut nan ku nan, bisando: "Ta pasobra nos no a hiba pan." MAT 16:8 Ma Jesus, sabiendo esaki, a bisa nan: "Boso, hende di poko fe, pa kiko boso ta diskut un ku otro ku boso no tin pan? MAT 16:9 Ainda boso no ta komp rend ni ta krda e sinku pannan pa e sinku milnan, i kuantu makutu boso a rekoh? MAT 16:10 Of e shete pannan pa e kuater milnan, i kuantu makutu grandi boso a rekoh? MAT 16:11 Di kon boso no ta komprend ku no ta di pan Mi tabata papia? Ma warda b oso di e zrdeg di e fariseonan i saduseonan."

MAT 16:12 E ora ei nan a komprend ku E no a bisa pa nan warda nan mes di e zrdeg d i pan, sino di e siansa di e fariseonan i saduseonan. MAT 16:13 Awor ora Jesus a bin den e distrikto di Cesarea di Filipo, El a puntra Su disipelnan, bisando: "T a ken e hendenan ta bisa ku e Yu di Hende ta?" MAT 16:14 I nan a kontest: "Algun ta bisa: Juan Boutista; otronan: Elias; i otronan: Jeremias, f un di e profetanan ." MAT 16:15 El a bisa nan: "Ma ta ken boso ta bisa ku Ami ta?" MAT 16:16 I Simo n Pedro a kontest i a bisa: "Abo ta e Cristo, Yu di e Dios bibu." MAT 16:17 I Jes us a kontest i a bis': "Bendishon bo ta, Simon, yu di Jonas, pasobra no ta karni i sanger a revel esaki na bo, sino Mi Tata ku ta den shelu. MAT 16:18 I tambe Mi ta bisabo ku abo ta Pedro, i riba e baranka aki lo Mi traha Mi iglesia; i e portan an di firnu lo no triunf riba dj. MAT 16:19 Lo Mi dunabo e yabinan di e reino di sh elu; i tur loke bo mara riba tera lo ta mar den shelu, i tur loke bo ls riba tera lo ta gels den shelu." MAT 16:20 E ora ei El a taha e disipelnan pa nan no bisa n ingun hende ku E ta e Cristo. MAT 16:21 For di e tempu ei Jesu-Cristo a kumins mu stra Su disipelnan ku E mester bai Jerusalm, i sufri hopi kos na man di e ansiano nan i saserdotenan prinsipal i eskribanan, i wrdu mat, i wrdu lant riba e di tres di a. MAT 16:22 I Pedro a hal' un banda i a kumins reprend'E, bisando: "Dios libra, S eor! Esaki nunka lo no sosod ku Bo." MAT 16:23 Ma El a bira i a bisa Pedro: "Kita for di Mi dilanti, Satans! Bo ta un piedra di trompek pa Mi; pasobra bo no tin bo pensamentu riba e kosnan di Dios, sino riba esnan di hende." MAT 16:24 E ora ei Jesus a bisa Su disipelnan: "Si un hende kier bin Mi tras, lagu' nenga su mes, i hisa su krus, i siguiMi. MAT 16:25 Pasobra ken ku kier salba su bida lo prd'; ma k en ku prd su bida pa Mi kousa lo ha'. MAT 16:26 Pasobra ki probecho un hende lo tin si e gana henter mundu, ma prd su alma? Of kiko un hende lo duna en kambio di su a lma? MAT 16:27 Pasobra e Yu di Hende lo bin den e gloria di Su Tata, huntu ku Su angelnan; anto E lo rekompens kada hende segun su obranan. MAT 16:28 Di brdat Mi ta bisa boso, tin algun di esnan ku ta par akinan ku lo no eksperensi morto prom ku nan mira e Yu di Hende bin den Su reino." MAT 17:1 I seis dia despues Jesus a h iba Pedro, Santiago i su ruman Juan huntu kunE, i a bai ku nan riba un seru halt u, kaminda nan tabata nan so. MAT 17:2 I El a wrdu transfigur nan dilanti; i Su ka ra tabata briya manera solo, i Su paanan a bira mes blanku ku lus. MAT 17:3 I mir a, Moiss i Elias a pares na nan, i tabata papia kunE. MAT 17:4 I Pedro a kontest i a bisa Jesus: "Seor, ta bon pa nos ta akinan; si Bo kier, lo mi traha tres tabern akel akinan: un pa Bo, un pa Moiss i un pa Elias." MAT 17:5 Mientras ku e tabata papia ainda, ata, un nubia di lus a sombra nan; i ata, un bos for di e nubia, bi sando: "Esaki ta Mi Yu stim, den Kende Mi tin goso; tende na djE!" MAT 17:6 I ora ku e disipelnan a tende esaki, nan a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suel a i a keda masha spant. MAT 17:7 I Jesus a bin serka nan i a pone man riba nan i a bisa: "Lanta, i no tene miedu." MAT 17:8 I ora nan a hisa kara wak, nan no a m ira ningun otro hende, sino Jesus so. MAT 17:9 I ora nan tabata baha for di e se ru, Jesus a orden nan, bisando: "No konta ningun hende e vishon te ora ku e Yu di Hende a lanta for di e mortonan." MAT 17:10 I Su disipelnan a puntr'E, bisando: "Pakiko anto e eskribanan ta bisa ku Elias mester bin prom?" MAT 17:11 I El a ko ntest i a bisa: "Elias ta bin i lo restor tur kos; MAT 17:12 ma Ami ta bisa boso k u Elias a bin kaba, i nan no a rekonos', ma nan a hasi kun manera nan a haa ta bon. Asina tambe e Yu di Hende ta bai sufri na nan man." MAT 17:13 E ora ei e disipe lnan a komprend ku E tabata papia ku nan di Juan Boutista. MAT 17:14 I ora nan a yega serka e multitut, a bin un hmber serka djE ku a kai na rudia Su dilanti, bis ando: MAT 17:15 "Seor, tene miserikrdia di mi yu hmber, pasobra e ta un luntiko, i t a hopi malu; pasobra hopi biaha e ta kai den kandela, i hopi biaha den awa. MAT 17:16 I mi a tres' serka Bo disipelnan, i nan no por a kur'." MAT 17:17 I Jesus a kontest i a bisa: "O generashon inkrdulo i prvrso, kuantu tempu mas lo Mi ta serka b oso?

Kuantu tempu Mi mester soport boso? Tres' aki pa Mi." MAT 17:18 I Jesus a reprend', i e demoo a sali for di dj; i mesora e mucha hmber a kura. MAT 17:19 E ora ei e di sipelnan a bin serka Jesus i a puntra, ora nan tabata nan so kunE: "Pakiko nos n o tabata por a sak'?" MAT 17:20 I El a bisa nan: "Pa motibu di boso inkredulidat. Pasobra di brdat Mi ta bisa boso, si boso tin fe manera un simia di mster, boso l o bisa e seru aki: 'Hala for di aki bai p'aya,' i e lo hala; i nada lo no ta imp osibel pa boso. MAT 17:21 [Ma e sorto aki no ta sali sino pa medio di orashon i yunamentu so."] MAT 17:22 I mientras ku nan tabata reun huntu na Galilea, Jesus a bisa nan: "E Yu di Hende lo wrdu entreg den man di hende; MAT 17:23 i nan lo mat' E, i E lo wrdu lant riba e di tres dia." I nan a bira masha tristu mes. MAT 17:24 I ora nan a yega Kapernaum, esnan ku tabata kobra e belasting di tmpel a bin serk a Pedro, i a puntra: "Boso Maestro no ta paga e belasting di tmpel?" MAT 17:25 El a kontest: "S." I ora ku el a drenta e kas, Jesus a papia kun prom, bisando: "Kiko bo ta pensa, Simon? Ken e reinan di tera ta kobra tributo f belasting: nan yu hmbe rnan f stranheronan?" MAT 17:26 I ora Pedro a kontest: "Stranheronan," Jesus a bis ': "Kier men e yunan ta liber anto. MAT 17:27 Ma pa nos no ofend nan, bai laman, t ira anzu i kohe e prom pisk ku bin ariba. I ora bo habri su boka, lo bo haa un moned a. Kohe esei duna nan pa Mi i pa bo." MAT 18:1 Na e momento ei e disipelnan a bi n serka Jesus i a puntra: "Ken anto ta esun di mas grandi den e reino di shelu?" MAT 18:2 I Jesus a yama un mucha bin serka djE i a pon' para nan dilanti, MAT 18 :3 i a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso, si boso no kombrt i bira manera mucha, boso lo no drenta e reino di shelu. MAT 18:4 Esun anto ku umiy su mes manera e mucha aki ta esun di mas grandi den e reino di shelu. MAT 18:5 "I ken ku risib un mucha asina den Mi nmber, ta Ami e ta risib; MAT 18:6 ma ken ku hasi n di e chikitunan a ki, ku ta kere den Mi, trompek, ta mih p' ku un piedra di mulina pis wrdu kolog na su garganta, i ku e wrdu hog den profundidat di laman. MAT 18:7 "Ai di e mundu pa mot ibu di tentashonnan! Pasobra ta inevitabel ku tentashonnan lo bin; ma ai di e he nde ei pa medio di ken e tentashonnan ta bin! MAT 18:8 I si bo man f bo pia hasib o trompek, krt' kit'af. Mih bo drenta bida mankaron f lam, ku teniendo dos man f dos a bo wrdu tir den e kandela etrno. MAT 18:9 I si bo wowo hasibo trompek, sak' tir'af. Mih bo drenta bida ku n wowo so ku, teniendo dos wowo, bo wrdu tir den e kandela di firnu. MAT 18:10 "Mira pa boso no despresi un di e chikitunan aki, pasobra Mi ta b isa boso ku nan angelnan den shelu kontinuamente ta kontempl kara di Mi Tata ku t a den shelu. MAT 18:11 [Pasobra e Yu di Hende a bin pa salba loke tabata prd.] MAT 18:12 "Kiko boso ta kere? Si un hende tin shen karn, i n di nan a prd, e no ta laga e nobent'i nuebenan riba e serunan i bai buska esun ku a prd? MAT 18:13 I si soso d ku e ha', di brdat Mi ta bisa boso, e ta regosih mas pa motibu di esun ei, ku pa mo tibu di e nobent'i nuebenan ku no a prd. MAT 18:14 Asina anto, no ta e boluntat di boso Tata ku ta den shelu pa n di e chikitunan aki peres. MAT 18:15 "I si bo ruma n peka kontra bo, bai i mustr' su falta entre abo kun so; si e skuchabo, bo a gana bo ruman. MAT 18:16 Ma si e no skuchabo, hiba un f dos mas huntu ku bo, pa asina 'tur palabra keda konfirm pa boka di dos f tres testigu.' MAT 18:17 I si e nenga di skucha nan, bisa iglesia esaki; i si e nenga di skucha asta na iglesia, lagu' ta pa bo manera un pagano i un publikano. MAT 18:18 "Di brdat Mi ta bisa boso, tu r loke boso mara riba tera lo ta mar den shelu; i tur loke boso ls riba tera lo ta gels den shelu. MAT 18:19 "Atrobe Mi ta bisa boso, ku si riba tera dos di boso b ai di akurdo tokante di kualkier kos ku nan pidi, esaki lo wrdu has pa nan dor di M i Tata ku ta den shelu. MAT 18:20 Pasobra kaminda dos f tres ta reun den Mi nmber, ei Mi ta meimei di nan." MAT 18:21 E ora ei Pedro a bin i a puntr'E: "Seor, kuant u bes mi ruman lo peka kontra mi, i ami mester pordon'? Te shete bes?" MAT 18:22 Jesus a kontest': "Mi ta bisabo, no te shete bes, sino te setenta bes shete.

MAT 18:23 "Pesei e reino di shelu por wrdu kompar ku un rei ku kier a regla kuenta ku su esklabunan. MAT 18:24 I ora ku el a kumins regla kuenta, a wrdu tres serka d j un esklabu ku tabata deb' dies mil talento. MAT 18:25 Ma komo ku e no tabatin mo da pa paga, su seor a duna rdu pa bend', huntu ku su esposa, su yunan i tur loke ku e tabatin, pa paga su debe. MAT 18:26 "Pesei e esklabu a tira su kurpa abou su dilanti ku su kara te na suela, i a bisa: 'Tene pasenshi ku mi i lo mi pagabo tu r kos.' MAT 18:27 I e seor di e esklabu ei a sinti kompashon i a lagu' bai, i a po rdon' e debe. MAT 18:28 "Ma e esklabu ei a sali bai i a haa un di su kompaeronan-es klabu ku tabata deb' shen denario; i el a gar' i a kumins chok', bisando: 'Paga loke bo debe.' MAT 18:29 "Anto su kompaero-esklabu a tira su kurpa abou i a kumins rog u', bisando: 'Tene pasenshi ku mi i lo mi pagabo.' MAT 18:30 "Sinembargo, e no ta bata kier; ma el a bai i a tir' den prizon, te ora ku e lo a paga e debe. MAT 18: 31 Awor ora ku su kompaeronan-esklabu a mira loke a pasa, nan a keda masha tristu , i nan a bin i a konta nan seor tur loke a pasa. MAT 18:32 "E ora ei su seor a ma nda yam' i a bis': 'Abo, esklabu malbado, mi a pordonbo tur e debe ei, pasobra bo a rogami. MAT 18:33 Abo tambe no mester a tene miserikrdia di bo kompaero-esklabu, meskos ku ami a tene miserikrdia di bo?' MAT 18:34 I su seor, yen di rabia, a entr egu' na e burdugunan, te ora ku e lo a paga tur loke e tabata deb'. MAT 18:35 "Asi na tambe Mi Tata selestial lo hasi ku boso, si kada un di boso no pordon su ruman di henter su kurason." MAT 19:1 I a sosod ku ora Jesus a kaba di papia e palabra nan aki, El a sali bai for di Galilea i a yega na e region di Judea, na e otro b anda di Jordan. MAT 19:2 I multitutnan grandi tabata siguiE, i E tabata kura nan ayanan. MAT 19:3 I algun fariseo a bin serka djE pa pon'E na prueba, bisando: " Lei ta prmit pa un hmber diborsi su esposa pa kualkier motibu?" MAT 19:4 I El a kont est i a bisa: "Boso no a lesa ku Esun ku a krea hende for di prinsipio 'a traha n an hmber i muh,' MAT 19:5 i a bisa: 'Pa e motibu aki un hmber lo bandon su tata i ma ma i lo uni ku su esposa; i nan dos lo bira n karni'? MAT 19:6 Asina anto nan no ta dos mas, sino n karni. Pesei loke Dios a uni, no laga ningun hende separ." MAT 19:7 Nan a bis'E: "Pakiko anto Moiss a orden pa dun' un karta di diborsio i pa mand ' bai?" MAT 19:8 El a bisa nan: "Pa motibu di e duresa di boso kurason Moiss a prmi t boso diborsi boso esposanan; ma for di prinsipio no tabata asina. MAT 19:9 I Mi ta bisa boso, ken ku diborsi su esposa, si no ta pa motibu di inmoralidat seksual , i kasa ku otro muh, ta komet adulterio." MAT 19:10 E disipelnan a bis'E: "Si ta asin'aki e relashon di un hmber ta ku su esposa, anto ta mih pa no kasa." MAT 19:1 1 Ma El a bisa nan: "No ta tur hende por asept e palabra aki, ma solamente esnan na kendenan el a wrdu dun. MAT 19:12 Pasobra tin eunuko ku a nase asina for di bar ika di nan mama; i tin eunuko ku a wrdu has eunuko dor di hende; i tambe tin eunuk o ku a hasi nan mes eunuko pa kousa di e reino di shelu. Esun ku por asept esaki, lagu' asept'." MAT 19:13 E ora ei algun mucha a wrdu tres serka djE, pa E pone Su m annan riba nan i hasi orashon; i e disipelnan a reprend nan. MAT 19:14 Ma Jesus a bisa: "Laga e muchanan, i no stroba nan di bin serka Mi, pasobra e reino di she lu ta pertenes na esnan manera esakinan." MAT 19:15 I despues di a pone Su mannan riba nan, El a bai for di einan. MAT 19:16 I mira, a bin un hende serka djE ku a bisa: "Maestro, kiko ta e kos bon ku mi mester hasi pa mi por haa bida etrno?" M AT 19:17 I El a kontest': "Pakiko bo ta puntra Ami kiko ta bon? Tin solamente Un ku ta bon; ma si bo kier drenta bida, warda e mandamentunan." MAT 19:18 El a pun tr'E: "Kualnan?" I Jesus a kontest: "'No mata; no komet adulterio; no hrta; no duna testimonio falsu; MAT 19:19 onra bo tata i bo mama,' i 'stima bo prhimo manera b o mes.'"

MAT 19:20 E hoben a bis'E: "Tur e kosnan aki mi a warda. Kiko mas mi falta?" MAT 19:21 Jesus a bis': "Si bo kier ta perfekto, bai i bende bo propiedatnan i duna na hende pober, i lo bo tin tesoro den shelu; i bin, siguiMi." MAT 19:22 Ma ora ku e hoben a tende e palabranan aki, el a bai tur tristu, pasobra e tabata doo di hopi propiedat. MAT 19:23 Anto Jesus a bisa Su disipelnan: "Di brdat Mi ta bisa boso, ta difisil pa un hende riku drenta e reino di shelu. MAT 19:24 I atrobe Mi ta bisa boso, ta mas fasil pa un kamel pasa dor di wowo di un angua, ku pa un h ende riku drenta e reino di Dios." MAT 19:25 Ora ku e disipelnan a tende esaki, nan a keda masha asombr i a puntra: "Ta ken por wrdu salb anto?" MAT 19:26 I Jesus a keda wak nan i a bisa nan: "Serka hende esaki ta imposibel, ma serka Dios tur kos ta posibel." MAT 19:27 E ora ei Pedro a kontest i a bis'E: "Ata nos a bandon t ur kos i a siguiBo; kiko anto nos lo haa?" MAT 19:28 I Jesus a bisa nan: "Di brdat Mi ta bisa boso, ku den e regenerashon, ora ku e Yu di Hende lo sinta riba e tr ono di Su gloria, boso ku a siguiMi tambe lo sinta riba diesdos trono i huzga e diesdos tribunan di Israel. MAT 19:29 I tur hende ku a bandon kasnan f ruman hmbern an f ruman muhnan f tata f mama f yunan f kunukunan pa kousa di Mi nmber, lo risib bes mas tantu, i lo ered bida etrno. MAT 19:30 Ma hopi ku ta prom lo ta ltimo, i e lt imonan lo ta prom. MAT 20:1 "Pasobra e reino di shelu ta manera un doo di kunuku k u a sali mainta tempran pa kontrat trahad pa su kunuku di wendrif. MAT 20:2 I ora k u el a kumbin ku e trahadnan pa un denario pa dia, el a manda nan bai na su kunuku di wendrif. MAT 20:3 "I el a sali banda di nueb'or di mainta i a mira otronan pa r prnada riba plasa; MAT 20:4 i el a bisa eseinan: 'Boso tambe bai na e kunuku di wendrif i lo mi duna boso loke ta hustu.' I nan a bai. MAT 20:5 "I el a bolbe sal i banda di diesdos or di mrdia i tres'or di atardi, i a hasi meskos. MAT 20:6 I p a banda di sink'or di atardi el a sali i a haa otronan par prnada, i el a bisa nan: 'Pakiko boso ta para aki henter dia sin hasi nada?' MAT 20:7 "Nan a bis': 'Pasob ra ni un hende no a kontrat nos.' "El a bisa nan: 'Boso tambe bai na e kunuku di wendrif.' MAT 20:8 "I ora ku a bira tardi, doo di e kunuku di wendrif a bisa su may ordomo: 'Yama e trahadnan i paga nan nan suldo, kuminsando ku e ltimo grupo te na e sun di prom.' MAT 20:9 "I ora esnan ku a wrdu kontrat banda di sink'or di atardi a bin, kada un a risib un denario. MAT 20:10 I ora esnan ku a wrdu kontrat prom a bin, nan a spera ku nan lo a risib mas; i nan tambe a risib un denario kada un. MAT 20 :11 I ora nan a risib esaki, nan a kumins murmur kontra e doo di kunuku, MAT 20:12 b isando: 'Esnan ltimo aki a traha solamente n ora, i bo a hasi nan igual ku nos ku a wanta e peso i e kalor di dia.' MAT 20:13 "Ma el a kontest i a bisa un di nan: 'Amigu, mi no ta hasi ningun inhustisia ku bo. No ta pa un denario bo a kumbin ku mi? MAT 20:14 Tuma loke ta di bo i sigui bo kaminda, ma mi ta dese di duna e ltim o hmber aki mes tantu ku bo. MAT 20:15 Mi no tin derecho di hasi loke mi ta dese k u loke ta di mi? Of bo wowo ta envidioso, pasobra mi ta generoso?' MAT 20:16 "As ina e ltimonan lo ta e promnan, i e promnan lo ta e ltimonan." MAT 20:17 I ora Jesus tabata pa bai Jerusalm, El a hala e diesdos disipelnan un banda, i na kaminda El a bisa nan: MAT 20:18 "Mira, nos ta bai Jerusalm; i e Yu di Hende lo wrdu entreg n a e saserdotenan prinsipal i eskribanan; i nan lo konden'E na morto, MAT 20:19 i lo entregu'E na e paganonan, pa nan hasi bofon di djE, sut'E i krusifik'E. I ri ba e di tres dia E lo wrdu lant." MAT 20:20 E ora ei mama di e yu hmbernan di Zebed eo a bin serka djE, huntu ku su yu hmbernan, i a big te na suela pa pidiE un fabor . MAT 20:21 I El a puntr': "Kiko bo ta dese?" El a kontest'E: "Orden ku den Bo rein o e dos yu hmbernan aki di mi por sinta, n na Bo man drechi i n na Bo man robes." M AT 20:22 Ma Jesus a kontest i a bisa: "Boso no sa kiko boso ta pidi. Boso por beb e e kopa ku Ami ta bai bebe?" Nan a kontest'E: "Nos por." MAT 20:23 El a bisa na n: "Mi kopa boso lo bebe, ma pa sinta na Mi man drechi i na Mi man robes, esaki no ta keda na Mi pa duna, ma ta pa esnan pa kendenan Mi Tata a prepar esei."

MAT 20:24 I ora ku e diesnan a tende esaki, nan a tuma e dos rumannan mash na mal u. MAT 20:25 Ma Jesus a yama nan serka djE i a bisa: "Boso sa ku e gobernantenan di e paganonan tin dominio riba nan, i nan shon grandinan ta ehers outoridat rib a nan. MAT 20:26 Entre boso no t'asina, ma ken ku kier bira grandi entre boso lo ta boso sirbid, MAT 20:27 i ken ku kier ta esun di prom entre boso lo ta boso esk labu; MAT 20:28 meskos ku e Yu di Hende no a bin pa wrdu sirb, ma pa sirbi, i pa d una Su bida komo preis di reskate pa hopi." MAT 20:29 I ora nan tabata sali for di Jeriko, un multitut grandi tabata siguiE. MAT 20:30 I ata, dos hmber siegu ku tabata sint kantu di kaminda, ora nan a tende ku Jesus tabata pasa, a grita, bisa ndo: "Seor, Yu di David, tene miserikrdia di nos!" MAT 20:31 I e multitut a rous n an manda nan keda ketu; ma nan a grita mas duru ainda, bisando: "Seor, Yu di Davi d, tene miserikrdia di nos!" MAT 20:32 I Jesus a keda para i a yama nan i a puntr a: "Kiko boso kier pa Mi hasi pa boso?" MAT 20:33 Nan a kontest'E: "Seor, nos kie r pa nos wowonan wrdu habr." MAT 20:34 I Jesus a tene kompashon ku nan i a mishi k u nan wowonan; i mesora nan a rekobr nan bista i a siguiE. MAT 21:1 I ora nan a y ega serka di Jerusalm i a yega na Btfage, na Seru di Oleifi, Jesus a manda dos dis ipel, MAT 21:2 bisando nan: "Bai den e pueblito ku ta keda enfrente di boso, i m esora boso lo haa un buriku yewa mar einan, i un yu di buriku huntu kun; ls nan i tr ese nan pa Mi. MAT 21:3 I si un hende bisa boso algu, boso lo kontest: 'Seor tin m ester di nan;' i mesora e lo manda nan." MAT 21:4 Awor esaki a sosod pa por keda kumpl loke a wrdu bis dor di e profeta ku a bisa: MAT 21:5 "Bisa e yu muh di Sion: ' Ata bo Rei ta bin serka bo, mansu i sint riba un buriku, un yu di buriku, yu di u n bestia di karga.'" MAT 21:6 I e disipelnan a bai i a hasi manera Jesus a orden nan, MAT 21:7 i a trese e buriku yewa i e yu di buriku i a pone nan mantelnan ri ba nan, i El a sinta riba e mantelnan. MAT 21:8 I mayoria di e multitut tabata h abri nan mantelnan riba kaminda, i otronan tabata krta rama for di e palunan i ta bata pone nan riba kaminda. MAT 21:9 I e multitutnan ku tabata bai Su dilanti, i esnan ku tabata sigui, tabata grita, bisando: "Hosana na e Yu di David!" "Bendi shon ta Esun ku ta bin den e nmber di SEOR!" "Hosana den e halturanan!" MAT 21:10 I ora ku El a drenta Jerusalm, henter e stat a keda arib'abou i tabata bisa: "Ta k en esaki ta?" MAT 21:11 I e multitutnan tabata bisa: "Esaki ta profeta Jesus, fo r di Nazart di Galilea." MAT 21:12 I Jesus a bai den tmpel i a kore ku tur esnan k u tabata kumpra i bende den tmpel saka nan af, i a blter e mesanan di e kambiadnan d i plaka, i e stulnan di esnan ku tabata bende palomba. MAT 21:13 I El a bisa nan : "Ta par skirb: 'Mi kas lo wrdu yam un kas di orashon'; ma boso ta hasi un kueba di ladron." MAT 21:14 I e siegunan i lamnan tabata bin serka djE den tmpel, i E taba ta kura nan. MAT 21:15 Ma ora ku e saserdotenan prinsipal i eskribanan a mira e kosnan maraviyoso ku E tabata hasi, i e muchanan ku tabata grita den tmpel, bisan do: "Hosana na e Yu di David," nan a tuma esaki na malu. MAT 21:16 I nan a bis'E : "Bo ta tende kiko esakinan ta bisa?" I Jesus a bisa nan: "S; boso no a lesa nun ka: 'For di boka di mucha chikitu i di yunan na pechu Bo a prepar alabansa pa Bo mes'?" MAT 21:17 I El a bai laga nan i a sali for di e stat bai Betania, i a hos ped ayanan. MAT 21:18 Awor su manis, ora ku El a bolbe na e stat, El a haa hamber. MAT 21:19 I mirando un palu di figo banda di kaminda, El a bai na dj, i no a haa n ada na dj sino blachi so; i El a bisa e palu: "Nunka mas lo bo no bolbe duna frut a." I mesora e palu di figo a seka. MAT 21:20 I ora ku e disipelnan a mira esaki , nan a keda atmir i a puntra: "Ta kon e palu di figo a seka mesora asina?" MAT 2 1:21 I Jesus a kontest i a bisa nan: "Di brdat Mi ta bisa boso, si boso tin fe i n o ta duda, no solamente boso lo por hasi loke a wrdu has ku e palu di figo, ma ast a si boso bisa e seru aki: 'Sea kit for di einan i tir den laman,' esei lo sosod. M AT 21:22 I tur loke boso pidi den orashon, ku fe, boso lo risib." MAT 21:23 I ora ku El a bin den tmpel, e saserdotenan prinsipal i e ansianonan di e pueblo a bin serka djE, mientras ku E tabata sia hende, i a puntra: "Ku ki outoridat Bo ta ha si e kosnan aki, i ta ken a dunaBo e outoridat aki?" MAT 21:24 I Jesus a kontest i a bisa nan: "Ami tambe lo hasi boso un pregunta. Si boso kontestMi, Ami tambe l o bisa boso ku ki outoridat Mi ta hasi e kosnan aki. MAT 21:25 E boutismo di Jua n, for di unda esei a bin, for di shelu f for di hende?" I nan a kumins deliber nan ku

nan, bisando: "Si nos bisa: 'For di shelu,' E lo bisa nos: 'Pakiko boso no a ker ' anto?' MAT 21:26 Ma si nos bisa: 'For di hende,' nos tin miedu di e multitut, p asobra nan tur tin Juan pa un profeta." MAT 21:27 I nan a kontest Jesus i a bisa: "Nos no sa." I El a bisa nan: "Ami tampoko lo no bisa boso ku ki outoridat Mi t a hasi e kosnan aki. MAT 21:28 "Ma kiko boso ta pensa? Un hmber tabatin dos yu hmb er, i el a bai serka esun di prom i a bis': 'Yu, bai traha awe den e kunuku di wen drif.' MAT 21:29 "I el a kontest i a bisa: 'Mi no kier'; i despues el a haa duele i a bai. MAT 21:30 "I e tata a bai serka e di dos i a bis' e mesun kos. I esaki a kontest i a bisa: 'Mi ta bai, seor'; ma e no a bai. MAT 21:31 "Kual di nan dos a h asi e boluntat di su tata?" Nan a bisa: "Esun di prom." Jesus a bisa nan: "Di brda t Mi ta bisa boso ku e publikanonan i e prostitutanan lo drenta e reino di Dios prom ku boso. MAT 21:32 Pasobra Juan a bin serka boso den e kaminda di hustisia i boso no a ker'; ma e publikanonan i e prostitutanan a ker'; i boso, mirando esaki , no a repent despues pa ker'. MAT 21:33 "Skucha un otro parbola. Tabatin un doo di kunuku ku a planta un kunuku di wendrif i a lanta un muraya rnt di dj. El a koba un baki-di-prs-wendrif den dj, i a traha un toren, a hr ku kunukeronan i a bai hasi un biahe. MAT 21:34 I ora tempu di kosecha tabata aserkando, el a manda su esklabu nan serka e kunukeronan pa risib su frutanan. MAT 21:35 "I e kunukeronan a kohe s u esklabunan, i esun nan a bati, un otro nan a mata i e di tres nan a piedra. MA T 21:36 El a bolbe manda un otro grupo di esklabu, mas grandi ku esun di prom; i nan a hasi e mesun kos ku nan. MAT 21:37 I por ltimo el a manda su yu hmber serka nan, bisando: 'Nan lo respet mi yu.' MAT 21:38 "Ma ora ku e kunukeronan a mira e yu, nan a bisa otro: 'Esaki ta e eredero; ban laga nos mat' i tuma su erensia pa nos.' MAT 21:39 I nan a koh', a tir' paf di e kunuku di wendrif i a mat'. MAT 21:40 " Pesei, ora doo di e kunuku di wendrif bin, kiko lo e hasi ku e kunukeronan ei?" MA T 21:41 Nan a bis'E: "E lo hasi e malbadonan ei muri un mal morto i lo hr e kunuk u di wendrif ku otro kunukeronan, kendenan lo entregu' su frutanan na su debido te mpu." MAT 21:42 Jesus a bisa nan: "Boso no a lesa nunka den e Skrituranan: 'E pi edra ku e trahadnan a rechas, esaki a bira e piedra-di-skina prinsipal; esaki a bi n di SEOR, i e ta maraviyoso den nos bista'? MAT 21:43 "Pesei Mi ta bisa boso, e reino di Dios lo wrdu kit for di boso, i dun na un nashon ku s ta hasi produs fruta. AT 21:44 I esun ku kai riba e piedra aki lo wrdu kibr na pida-pida; ma riba esun k u e kai, esei e lo plama manera stf." MAT 21:45 I ora ku e saserdotenan prinsipal i e fariseonan a tende Su parbolanan, nan a komprend ku E tabata papia di nan. MA T 21:46 I ora nan tabata buska pa gar'E, nan tabatin miedu di e multitutnan, pas obra nan tabatin E pa un profeta. MAT 22:1 I Jesus a kontest i a bolbe papia ku n an den parbola, bisando: MAT 22:2 "E reino di shelu por wrdu kompar ku un rei ku a tene un fiesta di kasamentu pa su yu hmber. MAT 22:3 I el a manda su esklabunan y ama esnan ku a wrdu invit na e fiesta di kasamentu, ma nan no kier a bin. MAT 22:4 "El a bolbe manda otro esklabunan, bisando: 'Bisa esnan ku a wrdu invit: "Mira, m i a prepar mi kuminda; mi bueynan i mi bestianan grd tur ta mat kaba i tur kos ta kl a; bin na e fiesta di kasamentu."' MAT 22:5 "Ma nan no a hasi kaso i a sigui nan kaminda, n pa su kunuku, otro pa su negoshi, MAT 22:6 i e otronan a gara su eskl abunan, a maltrat nan i a mata nan. MAT 22:7 Ma rei a bira furioso i a manda su e hrsitonan, i a destru e matadnan ei, i a pega nan stat na kandela. MAT 22:8 "E ora ei el a bisa su esklabunan: 'E fiesta di kasamentu ta tur prepar, ma esnan ku a wr du invit no tabata digno di esaki. MAT 22:9 Bai anto na e kamindanan grandi, i in vit tur hende ku boso haa pa e fiesta di kasamentu.' MAT 22:10 I e esklabunan ei a sali bai den e kayanan, i nan a trese huntu tur hende ku nan por a haa, tantu ma lbado komo bon; i e sala di e fiesta di kasamentu a yena ku invitadonan. MAT 22: 11 "Ma ora rei a drenta pa tira un bista riba e invitadonan, el a mira un hende einan ku no tabatin paa di kasamentu bist, MAT 22:12 i el a puntr': 'Amigu, ta kon bo a hasi drenta akiden sin paa di kasamentu?' I e no por a kontest n palabra. MAT 22:13 "E ora ei rei a bisa e sirbidnan: 'Mar' na man ku pia i tir' den e skuridat d i paf; den e lug ei lo tin yoramentu i mordementu riba djente.'

MAT 22:14 "Pasobra hopi ta yam, ma poko ta skoh." MAT 22:15 E ora ei e fariseonan a bai i a konsult ku otro, kon nan por koh'E den trampa ku Su mes palabranan. MAT 22:16 I nan a manda nan disipelnan serka djE, huntu ku e herodianonan, bisando: "Maestro, nos sa ku Bo ta brdadero, i ku Bo ta sia e kaminda di Dios den brdat, i ku Bo no ta laga ningun hende influensiBo; pasobra Bo no ta hasi distinshon di pe rsona. MAT 22:17 Bisa nos anto, kiko Bo ta pensa? Lei ta prmit pa paga belasting n a Cesar, s f n?" MAT 22:18 Ma Jesus, konosiendo nan malisia, a bisa: "Boso, hipokrtn an, pakiko boso ta pone trampa pa Mi? MAT 22:19 MustraMi e moneda di paga belast ing." I nan a trese un denario p'E. MAT 22:20 I El a puntra nan: "Ta ken su imag en i inskripshon esaki ta?" MAT 22:21 Nan a bis'E: "Di Cesar." E ora ei El a bis a nan: "Anto duna Cesar loke ta di Cesar, i Dios loke ta di Dios." MAT 22:22 I o ra nan a tende esaki, nan a keda stra, i nan a bai lagu'E i a sigui nan kaminda. M AT 22:23 E mesun dia ei algun saduseo ku ta bisa ku no tin resurekshon a bin ser ka djE i a hasiE pregunta, MAT 22:24 bisando: "Maestro, Moiss a bisa: 'Si un hmber muri sin laga ni un yu, su ruman hmber, komo su famia mas yeg, mester kasa ku su esposa i lanta desendiente pa su ruman.' MAT 22:25 Awor tabatin shete ruman hmber serka nos; i e prom a kasa i a muri, i komo ku e no tabatin desendensia, el a la ga su esposa pa su ruman hmber; MAT 22:26 meskos tambe e di dos i e di tres, te n a e di shete. MAT 22:27 I despues di nan tur e muh a muri. MAT 22:28 Anto den res urekshon, ta esposa di kual di e shetenan e lo ta? Pasobra nan tur tabatin komo esposa." MAT 22:29 Ma Jesus a kontest i a bisa nan: "Boso ta kibok; boso no ta kom prend e Skrituranan, ni e poder di Dios. MAT 22:30 Pasobra den e resurekshon nan no ta kasa, ni ta wrdu dun pa kasa, ma nan ta manera angel den shelu. MAT 22:31 Ma enkuanto resurekshon di e mortonan, boso no a lesa loke Dios a papia ku boso, b isando: MAT 22:32 'Ami ta e Dios di Abraham, i e Dios di Isaak, i e Dios di Jakb' ? E no ta e Dios di e mortonan, sino di e bibunan." MAT 22:33 I ora ku e multitu tnan a tende esaki, nan a keda asombr di Su siansa. MAT 22:34 Ma ora ku e fariseon an a tende ku El a tapa boka di e saduseonan, nan tur a bin huntu. MAT 22:35 I u n di nan, un eksperto di lei, a hasiE un pregunta, pa pon'E na prueba, bisando: MAT 22:36 "Maestro, ta kual ta e mandamentu di mas grandi di Lei?" MAT 22:37 I J esus a kontest': "'Stima SEOR bo Dios ku henter bo kurason, i ku henter bo alma, i ku henter bo mente.' MAT 22:38 Esaki ta e gran mandamentu i e di prom. MAT 22:39 I e di dos ta semehante: 'Stima bo prhimo manera bo mes.' MAT 22:40 Riba e dos m andamentunan aki henter e Lei i e Profetanan ta bas." MAT 22:41 Awor ora ku e far iseonan a bin huntu, Jesus a hasi nan un pregunta, MAT 22:42 bisando: "Kiko boso ta pensa di e Cristo, ken su yu E ta?" I nan a kontest'E: "Yu di David." MAT 22 :43 El a puntra nan: "Di kon anto, den Spiritu, David ta yam'E 'Seor', bisando: M AT 22:44 'SEOR a bisa mi Seor: "sinta na Mi man drechi, te ora Mi pone Bo enemigun an bou di Bo pianan"'? MAT 22:45 Si t'asina ku David ta yam'E 'Seor,' kon anto E por ta su yu?" MAT 22:46 I ningun hende no tabata por a kontest'E ni un palabra, i for di e dia ei ningun hende no a tribi puntr'E nada mas. MAT 23:1 E ora ei J esus a papia ku e multitutnan i ku Su disipelnan, MAT 23:2 bisando: "E eskribana n i e fariseonan ta sinta riba stul di Moiss; MAT 23:3 pesei tur loke nan bisa bo so, hasi i kumpli kun, ma no hasi segun nan obranan, pasobra nan ta papia, ma nan no ta hasi. MAT 23:4 I nan ta mara karganan pis i ta pone nan riba skouder di hen de, ma nan mes no ta dispuesto pa lanta ni n dede pa kita nan. MAT 23:5 "Ma nan t a hasi tur nan obranan pa hende mira, pasobra nan ta hasi nan filakterianan mas hanchu i ta hasi e kuashinan di nan paanan mas largu. MAT 23:6 I nan ta gusta e l ug di onor na bankete, i e mih asientonan den snoa, MAT 23:7 i saludonan di rspt rib a plasa, i pa hende yama nan rabi. MAT 23:8 "Ma boso no mester wrdu yam rabi, paso bra ta Un ta boso Maestro, i boso tur ta ruman. MAT 23:9 I no yama ningun hende riba tera boso tata, pasobra ta Un ta boso Tata, Esun ku ta den shelu. MAT 23:10 I boso no mester wrdu yam maestro, pasobra ta Un ta boso Maestro, esta, Cristo.

MAT 23:11 Ma esun di mas grandi meimei di boso lo ta boso sirbid. MAT 23:12 I ken ku halsa su mes lo wrdu umiy, i ken ku umiy su mes lo wrdu hals. MAT 23:13 "Ma ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokrtnan, pasobra boso ta sera e reino di shelu pa hende; pasobra boso mes no ta drenta, ni esnan ku ta drentando, boso no ta l aga drenta. MAT 23:14 [Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokrtnan, pasobra b oso ta devor kas di biuda, i komo preteksto boso ta hasi orashonnan largu; pesei boso lo risib kondenashon mas pis.] MAT 23:15 "Ai di boso, eskribanan i fariseonan , hipokrtnan, pasobra boso ta biaha pasa laman i tera pa boso kombrt n hende so, i u nabes ku el a wrdu gan, boso ta hasi bira un yu di firnu, dos bes mas pi ku boso mes. MAT 23:16 "Ai di boso, guiadnan siegu ku ta bisa: 'Si un hende hura pa tmpel, ese i no ta nifik nada; ma si un hende hura pa e oro di tmpel, esei s tin di kumpli ku su promesa.' MAT 23:17 Boso, bobonan i hmbernan siegu, kual ta mas importante, e oro f e tmpel ku ta santifik e oro? MAT 23:18 I: 'Si un hende hura pa e altar, esei no ta nifik nada, ma si un hende hura pa e ofrenda ku ta riba dj, esei s tin di ku mpli ku su promesa.' MAT 23:19 Boso, hmbernan siegu, kual ta mas importante, e of renda f e altar ku ta santifik e ofrenda? MAT 23:20 Pesei, esun ku hura, ta hura p a e altar i pa tur loke tin riba dj. MAT 23:21 I esun ku hura pa e tmpel, ta hura pa e tmpel i pa Esun ku ta biba den dj. MAT 23:22 I esun ku hura pa shelu, ta hura pa e trono di Dios i pa Esun ku ta sinta riba dj. MAT 23:23 "Ai di boso, eskriba nan i fariseonan, hipokrtnan! Pasobra boso ta duna un di dies parti di menta, ene ldo i komino, i boso a neglish loke ta mas importante di e Lei: hustisia, miserikr dia i fieldat. Ma esakinan ta e kosnan ku boso mester a hasi sin neglish e otrona n. MAT 23:24 Boso, guiadnan siegu, ku ta sefta saka un wimpiri, i ta traga un kam el! MAT 23:25 "Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokrtnan! Pasobra boso ta l impia e parti paf di kopa i di tay, ma paden nan ta yen di ladronisia i pashonnan deskontrol. MAT 23:26 Abo, fariseo siegu, limpia prom e parti paden di kopa i tay, i e ora ei e parti paf tambe por bira limpi. MAT 23:27 "Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hipokrtnan! Pasobra boso ta manera tumbanan blanch ku di paf ta mustra bunita, ma di paden nan ta yen di wesu di hende morto i di tur sorto di sushedat . MAT 23:28 Asina boso tambe di paf ta parse hustu na hende, ma di paden boso ta yen di hipokresia i inikidat. MAT 23:29 "Ai di boso, eskribanan i fariseonan, hi pokrtnan! Pasobra boso ta traha e tumbanan di e profetanan i ta drna e monumentona n di e hustunan, MAT 23:30 i boso ta bisa: 'Si nos tabata biba den e dianan di n os tatanan, nos lo no tabata nan kmplise den dramamentu di sanger di e profetanan .' MAT 23:31 Asina ta ku boso ta duna testimonio kontra boso mes, ku boso ta yun an di esnan ku a mata e profetanan. MAT 23:32 Yena anto e mid di kulpa di boso ta tanan. MAT 23:33 "Boso, kolebranan, boso, generashon di vbora, kon boso lo skapa e kondenashon di firnu? MAT 23:34 Pesei, mira, Mi ta bai manda profetanan, sabion an i eskribanan serka boso; algun di nan boso lo mata i krusifik, i algun di nan boso lo suta den boso snoanan, i prsigu di stat pa stat, MAT 23:35 pa por bin riba boso tur e sanger hustu ku a wrdu dram riba mundu, for di e sanger di Abel, e hus tu, te na e sanger di Zakarias, yu hmber di Barakias, kende boso a mata entre e tm pel i e altar. MAT 23:36 Di brdat Mi ta bisa boso, tur e kosnan aki lo bin riba e generashon aki. MAT 23:37 "O Jerusalm, Jerusalm, abo ku ta mata e profetanan i ta piedra esnan ku ta wrdu mand serka dj! Kuantu biaha Mi no tabata kier a hunta bo y unan, manera un galia ta hunta su puitunan bou di su halanan, i boso no tabata ki er. MAT 23:38 Mira, boso kas ta keda desol pa boso! MAT 23:39 Pasobra Mi ta bisa boso, for di awor padilanti boso lo no miraMi mas, te dia ku boso bisa: 'Bendish on ta Esun ku ta bin den e nmber di SEOR!'" MAT 24:1 I Jesus a sali for di tmpel i t abata kana bai ora Su disipelnan a bin serka djE pa mustr'E e edifisionan di tmpe l. MAT 24:2 I El a kontest i a bisa nan: "Boso no ta mira tur e kosnan aki? Di brd at Mi ta bisa boso, akinan lo no keda ni un piedra riba otro, ku lo no wrdu bash a bou." MAT 24:3 I ora ku E tabata sint riba Seru di Oleifi, e disipelnan a bin nan so serka djE, bisando: "Bisa nos, ki tempu e kosnan aki lo sosod, i kiko lo ta e seal di Bo binida i di e fin di tempu?" MAT 24:4 I Jesus a kontest i a bisa nan: "Mira pa ningun hende no gaa boso. MAT 24:5 Pasobra hopi lo bin den Mi nmber, bisa ndo: 'Ta ami ta e Cristo,' i lo gaa hopi hende.

MAT 24:6 I boso lo tende di gueranan i rumornan di gueranan; mira pa boso no spa nta, pasobra e kosnan ei mester tuma lug, ma ainda no ta e fin. MAT 24:7 Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino. I na varios lug lo tin hambe r i temblor. MAT 24:8 Ma tur e kosnan aki ta e prinsipio di dolnan di parto. MAT 24:9 "E ora ei nan lo entreg boso na tribulashon i lo mata boso, i tur nashon lo odia boso pa kousa di Mi nmber. MAT 24:10 I na e tempu ei hopi lo trompek i lo ent reg otro i odia otro. MAT 24:11 I hopi profeta falsu lo lanta i lo gaa hopi hende. MAT 24:12 I pasobra inikidat ta oument, amor di hopi hende lo fria. MAT 24:13 Ma esun ku prsever te na fin, esei lo ta salb. MAT 24:14 I e evangelio aki di e reino lo wrdu predik den henter mundu komo un testimonio na tur nashon, i e ora ei e fi n lo yega. MAT 24:15 "Pesei, ora boso mira e ABOMINASHON DI DESOLASHON, ku profe ta Daniel a papia di dj, ta para den e lug santu (laga esun ku ta lesa, komprend), MAT 24:16 e ora ei laga esnan ku ta na Judea hui bai na e serunan; MAT 24:17 no laga esun ku ta riba dak baha pa saka e kosnan ku ta den su kas bai kun; MAT 24:1 8 i no laga esun ku ta den kunuku bai bk pa kohe su mantel. MAT 24:19 Ma ai di es nan ku ta na estado i esnan ku ta kria yu na pechu den e dianan ei! MAT 24:20 Ma hasi orashon pa boso huda no sosod den wenter, ni riba un dia di Sabat; MAT 24:21 pasobra e ora ei lo tin un gran tribulashon, manera nunka tabatin for di prinsi pio di mundu te awor aki, i ku lo no tin nunka mas tampoko. MAT 24:22 I si e dia nan ei no a wrdu has mas krtiku, ningun bida lo no a wrdu salb; ma pa kousa di e elig an e dianan ei lo wrdu has mas krtiku. MAT 24:23 E ora ei, si un hende bisa boso: ' Mira, ata e Cristo aki,' f 'At'E aya,' no ker'. MAT 24:24 Pasobra Cristonan falsu i profetanan falsu lo lanta, i lo hasi sealnan i maraviyanan grandi pa gaa, si ta posibel, asta e elignan. MAT 24:25 Mira, Mi a bisa boso di antemano. MAT 24:26 "P esei, si nan bisa boso: 'At'E ta den desierto,' no sali bai, f: 'At'E ta den e ka mbernan mas paden,' no kere nan. MAT 24:27 Pasobra meskos ku lamper ta bin for d i pariba, i ta krta te pabou, asina binida di e Yu di Hende lo ta. MAT 24:28 Kami nda e kadaver ta, einan e guilanan lo reun. MAT 24:29 "Ma mesora, despues di e tri bulashon di e dianan ei, 'solo lo bira skur i luna lo no duna su klaridat i e st reanan lo kai for di shelu, i e podernan di e shelunan lo wrdu sakud.' MAT 24:30 " E ora ei e seal di e Yu di Hende lo pares na shelu, i e ora ei tur e tribunan di r iba tera lo lament, i nan lo mira e Yu di Hende ta bin riba e nubianan di shelu k u poder i gran gloria. MAT 24:31 I E lo manda Su angelnan ku un zonidu duru di t rmpt i nan lo reun Su elignan for di e kuater bientunan, for di esun ekstremo di she lu te na e otro. MAT 24:32 "Awor sia e parbola aki for di e palu di figo: ora su r ama a bira moli kaba, i e saka su blachinan, boso sa ku zomer ta serka; MAT 24:3 3 asina boso tambe, ora boso mira tur e kosnan aki, sabi ku E ta serka, dilanti di porta. MAT 24:34 Di brdat Mi ta bisa boso ku e generashon aki lo no pasa prom k u tur e kosnan aki tuma lug. MAT 24:35 Shelu i tera lo pasa, ma Mi palabranan lo no pasa. MAT 24:36 "Ma di e dia i e ora ei ningun hende no sa, ni e angelnan di shelu tampoko, ni e Yu, sino e Tata so. MAT 24:37 Pasobra e binida di e Yu di He nde lo ta meskos ku e dianan di Noe. MAT 24:38 Pasobra meskos ku den e dianan ei ku tabata prom ku e diluvio, nan tabata kome i bebe, nan tabata kasa i duna pa k asa, te dia ku Noe a bai den e arka, MAT 24:39 i nan no a komprend te ora ku e di luvio a bin i a bai ku nan tur, asina e binida di e Yu di Hende lo ta. MAT 24:40 E ora ei lo tin dos hmber den kunuku; n lo wrdu tum i e otro lo wrdu lag atras. MAT 4:41 Dos muh lo ta mula na mulina; n lo wrdu tum i e otro lo wrdu lag atras. MAT 24:4 "Sea alerta anto, pasobra boso no sa ki dia boso Seor ta bin. MAT 24:43 Ma sea s igur di esaki, ku si e kabes di kas tabata sa den ki ora di anochi e ladron taba ta di bin, e lo a keda alerta i lo no a prmit pa kibra drenta su kas. MAT 24:44 Pa e motibu aki boso tambe sea prepar, pasobra e Yu di Hende lo bin na un ora ku bo so no ta pensa. MAT 24:45 "Ken anto ta e esklabu fiel i prudente ku su shon a la ga enkarg ku su kas pa duna nan nan kuminda na su

debido tempu? MAT 24:46 Bendishon ta e esklabu ei, ku su shon ta haa ta hasi asina ora ku e bin. MAT 24:47 Di brdat Mi ta bisa boso ku e lo lagu' keda na enkargo di tur su propiedatnan. MAT 24:48 Ma si e esklabu malbado ei bisa den su kurason: 'Mi shon lo no bin p'awor,' MAT 24:49 i e kumins bati su kompaeronan-esklabu i kom e i bebe huntu ku burachnan, MAT 24:50 e shon di e esklabu ei lo bin riba un dia ku e no ta sper' i na un ora ku e no sa, MAT 24:51 i lo krt' na pida-pida i lo dun' un lug huntu ku e hipokrtnan; ayanan lo tin yoramentu i mordementu riba djente. MA T 25:1 "E ora ei e reino di shelu lo ta di kompar ku dies birgen ku a kohe nan la mpi i a sali bai pa kontra ku e bridehm. MAT 25:2 I sinku di nan tabata bobo i sin ku tabata sab. MAT 25:3 Pasobra e bobonan a hiba nan lampi, ma nan no a hiba zeta , MAT 25:4 ma e sabnan a hiba zeta den nan flasko, huntu ku nan lampi. MAT 25:5 A wor mientras ku e bridehm tabata tarda pa bin, nan tur a kumins kabish i a pega soo. MAT 25:6 "Ma mei anochi por a tende un gritu: 'At'e bridehm! Sali bai kontr'.' MAT 25:7 "E ora ei tur e birgennan ei a lanta i a prepar nan lampi. MAT 25:8 I e bobo nan a bisa e sabnan: 'Duna nos poko di boso zeta, pasobra nos lampinan ta bai pag a.' MAT 25:9 "Ma e sabnan a kontest, bisando: 'N, no ta bai tin sufisiente pa nos i pa boso tambe; mih boso bai serka e bendednan i kumpra pa boso mes.' MAT 25:10 "I mientras ku nan a bai pa kumpra, e bridehm a yega, i esnan ku tabata prepar a dren ta bai huntu kun na e fiesta di kasamentu; i e porta a wrdu ser. MAT 25:11 "I mas d espues e otro birgennan tambe a bin, bisando: 'Seor, seor habri pa nos.' MAT 25:12 "Ma el a kontest i a bisa: 'Di brdat mi ta bisa boso, mi no konos boso.' MAT 25:13 "Sea alerta anto, pasobra boso no sa e dia ni e ora ku e Yu di Hende ta bin. MA T 25:14 "Pasobra e reino di shelu ta manera un hmber ku ta bai hasi un biahe pa u n tera leu, i kende a yama su esklabunan i a entreg nan su propiedat. MAT 25:15 I na esun el a duna sinku talento, na e otro dos, i na e otro n, kada un segun su kapasidat; i despues el a bai hasi un biahe. MAT 25:16 Mesora esun ku a risib e s inku talentonan a bai i a negosh ku nan, i a gana sinku talento mas. MAT 25:17 Di e mesun manera esun ku a risib e dos talentonan a gana dos mas. MAT 25:18 Ma esu n ku a risib n talento a bai, a koba un buraku den tera, i a skonde e plaka di su shon. MAT 25:19 "Awor despues di hopi tempu e shon di e esklabunan ei a bolbe i a regla kuenta ku nan. MAT 25:20 I esun ku a risib e sinku talentonan a bin i a t rese sinku talento mas, bisando: 'Seor, sinku talento bo a konfiami kun; mira, mi a gana sinku talento mas.' MAT 25:21 "Su shon a bis': 'Hopi bon, mi bon i fiel es klabu; bo tabata fiel den poko kos, lo mi enkargbo ku hopi kos; drenta, tuma part i den e goso di bo shon.' MAT 25:22 "I tambe esun ku a risib e dos talentonan a b in i a bisa: 'Seor, dos talento bo a konfiami kun; mira, mi a gana dos talento mas .' MAT 25:23 "Su shon a bis': 'Hopi bon, mi bon i fiel esklabu; bo tabata fiel de n poko kos, lo mi enkargbo ku hopi kos; drenta, tuma parti den e goso di bo shon. ' MAT 25:24 "I tambe esun ku a risib n talento a bin i a bisa: 'Seor, mi tabata sa ku bo ta un hende severo, ku ta kosech kaminda bo no a sembra, i ku ta rekoh kamin da bo no a stroi simia. MAT 25:25 I mi tabatin miedu, i mi a bai i a skonde bo t alento bou di tera. Ata loke ta di bo aki.' MAT 25:26 "Ma su shon a kontest i a b is': 'Abo, esklabu malbado i floho, bo tabata sa ku mi ta kosech kaminda mi no a s embra, i ku mi ta rekoh kaminda mi no a stroi simia. MAT 25:27 Pesei bo mester a pone mi plaka na banko, pa ora mi bin, mi risib loke ta di mi ku interes. MAT 25: 28 'Pesei, kita e talento for di dj, i dun' na esun ku tin e dies talentonan.' MAT 25:29 Pasobra na kada un ku tin, lo wrdu dun mas, i e lo tin na abundansia; ma fo r di esun ku no tin, asta loke e tin lo wrdu kit for di dj. MAT 25:30 I tira e eskl abu ku no ta sirbi pa nada den e skuridat di paf. Den e lug ei lo tin yoramentu i mordementu riba djente. MAT 25:31 "Ma ora ku e Yu di Hende bin den Su gloria, i tur e angelnan santu huntu kunE, E lo sinta riba e trono di Su gloria.

MAT 25:32 I tur e nashonnan lo wrdu tres huntu Su dilanti; i E lo separ nan un for di otro, manera wardad ta separ karn for di kabritu; MAT 25:33 i E lo pone e karnnan na Su man drechi i e kabritunan na Su man robes. MAT 25:34 "Anto e Rei lo bisa esnan na Su man drechi: 'Bin, boso ku ta bendishon di Mi Tata, ered e reino ku ta prepar pa boso desde e fundashon di mundu. MAT 25:35 Pasobra Mi tabatin hamber, i boso a dunaMi di kome; Mi tabatin set, i boso a dunaMi di bebe; Mi tabata un st ranhero, i boso a dunaMi posada; MAT 25:36 Mi tabata sun, i boso a bistiMi; Mi ta bata malu, i boso a bishitMi; Mi tabata den prizon, i boso a bin serka Mi.' MAT 2 5:37 "E ora ei e hustunan lo kontest'E, bisando: 'Seor, ki dia nos a miraBo ku ha mber i nos a dunaBo di kome, f ku set i nos a dunaBo di bebe? MAT 25:38 I ki dia nos a miraBo komo stranhero i nos a dunaBo posada, f sun i nos a bistiBo? MAT 25:3 9 Of ki dia nos a miraBo malu f den prizon i a bin serka Bo?' MAT 25:40 "I e Rei lo kontest i bisa nan: 'Di brdat Mi ta bisa boso, tur loke boso a hasi pa un di es nan di mas chikitu di e rumannan aki di Mi, ta pa Mi boso a hasi.' MAT 25:41 "E o ra ei E lo bisa tambe na esnan ku ta na Su man robes: 'Apart boso for di Mi, boso maldishonnan, bai den e kandela etrno ku a wrdu prepar pa diabel i su angelnan; MAT 25:42 pasobra Mi tabatin hamber, i boso no a dunaMi di kome; Mi tabatin set, i boso no a dunaMi di bebe; MAT 25:43 Mi tabata un stranhero, i boso no a dunaMi p osada; sun, i boso no a bistiMi; malu i den prizon, i boso no a bishitMi.' MAT 25: 44 "E ora ei nan tambe lo kontest, bisando: 'Seor, ki dia nos a miraBo ku hamber, f ku set, f komo stranhero, f sun, f malu, f den prizon, i nos no a sirbiBo?' MAT 25:4 5 "E ora ei E lo kontest nan, bisando: 'Di brdat Mi ta bisa boso, tur loke boso a keda sin hasi pa un di esnan di mas chikitu aki, ta pa Mi boso a keda sin hasi.' MAT 25:46 "I esakinan lo bai den kastigu etrno, ma e hustunan den bida etrno." MAT 26:1 I a sosod ku ora Jesus a kaba di papia tur e palabranan aki, El a bisa Su d isipelnan: MAT 26:2 "Boso sa ku aki dos dia ta e Fiesta di Pasku, i e Yu di Hend e lo wrdu entreg pa wrdu krusifik." MAT 26:3 E ora ei e saserdotenan prinsipal i e a nsianonan di e pueblo a reun den palasio di e sumosaserdote ku yama Kaifas; MAT 2 6:4 i huntu nan a traha kmplt pa na skond gara Jesus i mat'E. MAT 26:5 Ma nan tabat a bisa: "No durante di e Fiesta, pa no bin un lantamentu den e pueblo." MAT 26:6 Awor ora Jesus tabata na Betania, na kas di Simon e leproso, MAT 26:7 a bin un muh serka djE ku un butishi di alabaster ku perfume di gran balor aden, i el a ba sh' riba Su kabes mientras ku E tabata sint na mesa. MAT 26:8 Ma ora ku e disipeln an a mira esaki, nan a keda indign i a bisa: "Pakiko e drispidimentu aki? MAT 26: 9 Pasobra e perfume aki por a wrdu bend na preis haltu i e plaka dun na hende pober ." MAT 26:10 Ma Jesus a ripar esaki i a bisa nan: "Pakiko boso ta molesti e muh? Pa sobra el a hasi un bon obra na Mi. MAT 26:11 Pasobra e pobernan boso tin semper serka boso, ma Ami boso no tin semper. MAT 26:12 Pasobra ora ku el a basha e per fume aki riba Mi kurpa, el a hasi pa preparMi pa deramentu. MAT 26:13 Di brdat Mi t a bisa boso, unda ku e evangelio aki wrdu predik den henter mundu, loke ku e muh ak i a hasi tambe lo wrdu kont na su rekurdo." MAT 26:14 E ora ei un di e diesdosnan k u yama Judas Iskariot a bai serka e saserdotenan prinsipal, MAT 26:15 i a puntra : "Kiko boso kier dunami si mi entregu'E na boso?" I nan a dun' trinta pida plata . MAT 26:16 I for di e ora ei e tabata buska un bon oportunidat pa entregu'E. MA T 26:17 Awor riba e prom dia di e Fiesta di Pan Sin Zrdeg e disipelnan a bin serka Jesus, bisando: "Unda Bo kier pa nos prepar pa Bo pa kome e Pasku?" MAT 26:18 I El a bisa: "Bai den stat serka tal i tal hende, i bis': 'E Maestro ta bisa: "Mi t empu ta serka; Mi ta bai tene e Pasku na bo kas huntu ku Mi disipelnan."'" MAT 2 6:19 I e disipelnan a hasi manera Jesus a manda nan, i nan a prepar e Pasku. MAT 26:20 Awor ora ku a bira nochi, E tabata sint na mesa ku e diesdos disipelnan. MA T 26:21 I ora nan tabata kome, El a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso ku un di boso lo traishonMi." MAT 26:22 I masha tristu mes kada un di nan a kumins puntr'E: "No ta ami tg, Seor?" MAT 26:23 I El a kontest i a bisa: "Esun ku a hinka su man huntu ku Mi den e kmchi ta esun ku lo traishonMi.

MAT 26:24 E Yu di Hende mester bai, manera ta par skirb di djE, ma ai di e hmber ei dor di ken e Yu di Hende ta wrdu traishon! Lo tabata bon pa e hmber ei si e no a n ase nunka." MAT 26:25 I Judas, kende a traishon'E, a kontest i a bisa: "No ta ami tg, Rabi?" El a bis': "Bo mes a bisa esei." MAT 26:26 I mientras ku nan tabata ko me, Jesus a kohe pan, i despues di a bendishon', El a kibr' i a duna Su disipelnan i a bisa: "Tuma, kome; esaki ta Mi kurpa." MAT 26:27 I despues ku El a kohe un kopa i a duna gradisimentu, El a duna nan esei, bisando: "Boso tur bebe for di d j; MAT 26:28 pasobra esaki ta Mi sanger di e aliansa, ku ta wrdu dram pa hopi pa po rdon di pik. MAT 26:29 Ma Mi ta bisa boso, for di awor aki lo Mi no bebe mas di e fruta aki di e mata di wendrif te na e dia ku Mi beb' di nobo ku boso den e reino di Mi Tata." MAT 26:30 I despues di a kanta un himno, nan a sali bai Seru di Ol eifi. MAT 26:31 E ora ei Jesus a bisa nan: "Awenochi boso tur lo trompek pa Mi mo tibu, pasobra ta par skirb: 'Lo Mi dal e Wardad mata, i e karnnan di e tou lo wrdu pl am.' MAT 26:32 Ma despues ku Mi a wrdu lant, lo Mi bai Galilea boso dilanti." MAT 2 6:33 Pedro a kontest i a bis'E: "Maske tur trompek pa Bo motibu, ami nunka lo no t rompek." MAT 26:34 Jesus a bis': "Di brdat Mi ta bisabo ku awenochi mes, prom ku un gai kanta, lo bo nengaMi tres biaha." MAT 26:35 Pedro a bis'E: "Asta si mi tin k u muri huntu ku Bo, lo mi no nengaBo." I tur e disipelnan a bisa meskos. MAT 26: 36 E ora ei Jesus a yega ku nan na un lug ku yama Getseman, i a bisa Su disipelnan : "Sinta akinan mientras ku Ami ta bai ayanan pa hasi orashon." MAT 26:37 I El a hiba Pedro i e dos yu hmbernan di Zebedeo huntu kunE, i a kumins bira tristu i ma sha angusti. MAT 26:38 E ora ei El a bisa nan: "Mi alma ta masha tristu mes, te n a morto; keda akinan i vigil huntu ku Mi." MAT 26:39 I El a bai un poko mas leu f or di nan i a tira Su kurpa abou ku Su kara te na suela, i a hasi orashon, bisan do: "Mi Tata, si ta posibel, laga e kopa aki pasa bai for di Mi; sinembargo, no manera Ami kier, ma manera Abo kier." MAT 26:40 I El a bin serka e disipelnan i a haa nan ta drumi, i a bisa Pedro: "Boso no por a keda vigil ni n ora huntu ku Mi? MAT 26:41 Keda vigil i hasi orashon, pa boso no kai den tentashon; e spiritu ta boluntario, ma e karni ta debil." MAT 26:42 El a bolbe bai pa di dos biaha i a h asi orashon, bisando: "Mi Tata, si e kopa aki no por pasa for di Mi sin ku Mi be b', ku Bo boluntat sosod." MAT 26:43 I El a bolbe bin i a haa nan ta drumi, pasobra nan wowo tabata pis. MAT 26:44 I El a bolbe kita laga nan i a bai hasi orashon p a di tres biaha, bisando e mesun palabranan atrobe. MAT 26:45 E ora ei El a bin serka e disipelnan i a bisa nan: "Ainda boso ta drumi i ta soseg? Mira, e ora ta serka i e Yu di Hende lo wrdu entreg den man di pekad. MAT 26:46 Lanta, laga nos ba n; mira, esun ku ta traishonMi ta serka di yega!" MAT 26:47 I mientras ku E tabat a papia ainda, ata, Judas, un di e diesdosnan, a bin, i huntu kun un multitut gra ndi ku spada i klp, mand dor di e saserdotenan prinsipal i e ansianonan di e puebl o. MAT 26:48 Awor esun ku tabata traishon'E a duna nan un seal, bisando: "Esun ku mi duna un sunchi, Esei t'E; gar'E." MAT 26:49 I mesora el a bai serka Jesus i a bisa: "Saludo, Rabi!" i el a dun'E un sunchi. MAT 26:50 I Jesus a bis': "Amigu, hasi loke bo a bin pa hasi." E ora ei nan a bin i a tira man riba Jesus i a gar 'E. MAT 26:51 I mira, un di esnan ku tabata huntu ku Jesus a ekstend su man i a s aka su spada, a dal e esklabu di e sumosaserdote, i a kap su orea kit'af. MAT 26: 52 E ora ei Jesus a bis': "Pone bo spada bk na su lug; pasobra tur esnan ku saka sp ada lo peres pa medio di spada. MAT 26:53 Of bo ta kere ku Mi no por pidi Mi Tata , i mesora E lo pone mas ku diesdos legion di angel na Mi disposishon? MAT 26:54 Kon anto e Skrituranan por wrdu kumpl, ku ta bisa ku t'asina mester sosod?" MAT 26 :55 Na e momento ei Jesus a bisa e multitutnan: "Boso a sali bin ku spada i klp p a arestMi komo si fuera ta ladron Mi ta? Mi tabata sinta tur dia den tmpel ta sia e hendenan, i boso no a garaMi. MAT 26:56 Ma tur esaki a tuma lug pa e Skrituranan di e profetanan por keda kumpl." E ora ei tur e disipelnan a bandon'E i a hui ba i. MAT 26:57 I esnan ku a gara Jesus a hib'E serka sumosaserdote Kaifas, kaminda e eskribanan i e ansianonan a reun. MAT 26:58 Ma Pedro tambe tabata siguiE na un distansia, te na e plenchi di e sumosaserdote; i el a drenta paden i a kai sint a serka e ofisialnan pa mira kon ta bai para. MAT 26:59 Awor e saserdotenan prin sipal i henter e Konsilio tabata purba haa testimonio falsu kontra Jesus, pa nan

por a laga mat'E; MAT 26:60 ma nan no por a haa nada, maske ku hopi testigu falsu a present. Ma despues dos a present, MAT 26:61 i a bisa: "E hmber aki a bisa: 'Ami por destru e tmpel di Dios i lant' bk den tres dia.'" MAT 26:62 E ora ei e sumosase rdote a lanta para i a puntr'E: "Bo no ta kontest nada? Ta kiko e hmbernan aki ta testifik kontra Bo?" MAT 26:63 Ma Jesus a keda ketu. I e sumosaserdote a bis'E: " Mi ta ordenBo bou di huramentu pa den nmber di e Dios bibu Bo bisa nos si ta Abo t a e Cristo, e Yu di Dios." MAT 26:64 Jesus a bis': "Bo mes a bisa esei; sinembarg o, Mi ta bisa boso, for di awor boso lo mira e Yu di Hende sint na man drechi di e Todopoderoso, i biniendo riba e nubianan di shelu." MAT 26:65 E ora ei e sumos aserdote a sker su paanan, bisando: "El a blasfem! Pakiko nos tin mester di mas te stigu? Mira, awor boso a tende e blasfemia! MAT 26:66 Kiko boso ta pensa?" Nan a kontest i a bisa: "E meres morto!" MAT 26:67 E ora ei nan a skupi den Su kara i a dal E ku moketa; i otronan a bft'E, MAT 26:68 i a bisa: "Abo Cristo, profetis na nos; ta ken ta esun ku a dal Bo?" MAT 26:69 Awor Pedro tabata sint paf riba plench i, i un sirbid muh a yega serka dj i a bisa: "Abo tambe tabata huntu ku Jesus e gal ileo." MAT 26:70 Ma el a nenga esaki dilanti di nan tur, bisando: "Mi no sa di k iko bo ta papia." MAT 26:71 I ora ku el a sali bai na entrada di e porta, un otr o sirbid muh a mir' i a bisa esnan ku tabata einan: "E hmber aki tabata huntu ku Jes us di Nazart." MAT 26:72 I el a bolbe nenga esaki ku un huramentu, bisando: "Mi n o konos e hmber." MAT 26:73 I un ratu despues esnan ku tabata par aserka a bin i a bisa Pedro: "Siguramente abo tambe ta un di nan, pasobra bo manera di papia ta r edabo." MAT 26:74 E ora ei el a kumins maldishon i hura, bisando: "Mi no konos e hmb er!" I mesora un gai a kanta. MAT 26:75 I Pedro a krda e palabra ku Jesus a bisa: "Prom ku un gai kanta, lo bo nengaMi tres biaha." I el a sali bai paf i a yora amr gamente. MAT 27:1 Ora dia a habri, tur e saserdotenan prinsipal i e ansianonan d i e pueblo a konsult ku otro kontra Jesus pa laga mat'E. MAT 27:2 I nan a mar'E, a bai kunE i a entregu'E na gobernad Ponsio Pilato. MAT 27:3 Anto ora Judas, esun ku a traishon'E, a mira ku El a wrdu konden, su konsenshi a remord' i el a debolb e trinta pidanan di plata na e saserdotenan prinsipal i e ansianonan, MAT 27:4 bi sando: "Mi a peka dor di traishon sanger inosente." Ma nan a bisa: "Kiko nos tin kunes? Esei ta bo asunto!" MAT 27:5 I el a tira e pidanan di plata den e santuar io i a sali bai; i el a bai i a horka su kurpa. MAT 27:6 I e saserdotenan prinsi pal a kohe e pidanan di plata i a bisa: "Lei no ta prmit pa pone nan den e kaha di ofrenda, pasobra esaki ta e preis di sanger." MAT 27:7 I nan a konsult ku otro i ku e plaka nan a kumpra e pida tereno di e alfarero komo lug pa dera stranhero. MAT 27:8 Pa e motibu aki e pida tereno ei ta wrdu yam Kampo di Sanger te dia djawe . MAT 27:9 Anto a keda kumpl loke a wrdu papi dor di profeta Jeremias, bisando: "I nan a kohe e trinta pidanan di plata, e preis di Esun, Kende Su preis a wrdu balo r pa e yunan di Israel; MAT 27:10 i nan a duna esakinan pa e pida tereno di e alf arero, manera SEOR a ordenmi." MAT 27:11 Awor Jesus tabata par dilanti di e goberna d, i e gobernad a puntr'E, bisando: "Ta Abo ta e Rei di e hudiunan?" I Jesus a bis ': "Ta manera bo ta bisa." MAT 27:12 I ora ku e saserdotenan prinsipal i e ansian onan tabata akus'E, E no tabata kontest nada. MAT 27:13 E ora ei Pilato a puntr'E : "Bo no ta tende kuantu kos nan ta testifik kontra Bo?" MAT 27:14 I E no tabata kontest' riba ningun akusashon, asina ku e gobernad a keda masha stra. MAT 27:15 Awo r riba dia di e Fiesta e gobernad tabatin e kustumber di duna un prezo libertat, esun ku e multitut skohe. MAT 27:16 I na e tempu ei nan tabatin un prezo di mal fama ku yama Barabas. MAT 27:17 Pesei ora nan a bin huntu, Pilato a bisa nan: "K en boso kier pa mi duna libertat pa boso? Barabas f Jesus, Kende ta wrdu yam Cristo ?" MAT 27:18 Pasobra e tabata sa ku nan a entregu'E pa motibu di envidia. MAT 27 :19 I mientras ku e tabata sint na tribunal, su esposa a manda bis': "No mete ku e Hmber hustu ei, pasobra ayera nochi mi a sufri hopi den un soo pa Su motibu."

MAT 27:20 Ma e saserdotenan prinsipal i e ansianonan a prsuad e multitutnan pa nan pidi pa Barabas, i pa laga mata Jesus. MAT 27:21 Ma e gobernad a kontest i a bisa nan: "Kual di e dosnan boso kier pa mi duna libertat pa boso?" I nan a bisa: "B arabas." MAT 27:22 Pilato a puntra nan: "Kiko anto lo mi hasi ku Jesus, Kende ta wrdu yam Cristo?" Nan tur a bisa: "Lagu'E wrdu krusifik!" MAT 27:23 I el a bisa: "P akiko? Ta ki malu El a hasi?" Ma nan a sigui grita mas duru ainda, bisando: "Lag u'E wrdu krusifik!" MAT 27:24 I ora Pilato a mira ku e no tabata logra nada, ma ku mas bien un desrdu a kumins, el a kohe awa i a laba su man dilanti di e multitut, bisando: "Mi ta inosente di e sanger di e Hmber hustu aki; esei ta boso asunto." MAT 27:25 I henter e pueblo a kontest i a bisa: "Laga Su sanger bin riba nos i r iba nos yunan!" MAT 27:26 E ora ei, pa motibu di nan, el a duna Barabas libertat ; ma Jesus el a laga suta i a entregu'E pa wrdu krusifik. MAT 27:27 Anto e sldnan di gobernad a hiba Jesus den e Pretorio, i a reun henter e batayon romano rnt di djE. MAT 27:28 I nan a ranka Su paa for di Su kurpa, i a bistiE un mantel kol skarlata . MAT 27:29 I despues di a flgt un korona di sumpia, nan a pone esei riba Su kabes , i un richi den Su man drechi; i nan a hinka rudia Su dilanti i a hasi bofon di djE, bisando: "Saludo, Rei di e hudiunan!" MAT 27:30 I nan a skupi riba djE i a kohe e richi i a kumins dal E riba Su kabes. MAT 27:31 I despues ku nan a hasi b ofon di djE, nan a kita e mantel for di Su kurpa, a bistiE Su mes paanan i a bai kunE pa krusifik'E. MAT 27:32 I mientras ku nan tabata sali, nan a kontra ku un hmber di Sirene ku yama Simon; i nan a obligu' pa karga e krus di Jesus. MAT 27:33 I ora nan a yega na un lug ku yama Glgota, ku ta nifik Lug di Kalpachi, MAT 27:34 n an a dun'E bia meskl ku hal pa bebe, ma ora ku El a purb', E no kier a beb'. MAT 27: 35 I despues ku nan a krusifik'E, nan a parti Su paanan entre nan dor di tira lt; MAT 27:36 i sint abou nan tabata tene warda einan serka djE. MAT 27:37 I nan a po ne riba Su kabes e akusashon kontra djE ku ta bisa: "ESAKI TA JESUS, E REI DI E HUDIUNAN." MAT 27:38 E mesun tempu ei dos ladron a wrdu krusifik huntu kunE, un na man drechi i un na man robes. MAT 27:39 I esnan ku tabata pasa, tabata blasfem' E i sakud kabes, MAT 27:40 bisando: "Abo ku ta bai destru e tmpel i lant' bk den tres dia, salba Bo mes! Si Bo ta e Yu di Dios, baha for di e krus ei." MAT 27:41 I d i e mesun manera e saserdotenan prinsipal tambe, huntu ku e eskribanan i e ansia nonan, tabata hasi bofon di djE, i bisa: MAT 27:42 "El a salba otronan; E no por salba Su mes. E ta Rei di Israel; lagu'E baha for di e krus awor, i nos lo kere den djE. MAT 27:43 E ta konfia den Dios; laga Dios libr'E awor, si E tin goso d en djE; pasobra El a bisa: 'Ami ta e Yu di Dios.'" MAT 27:44 I tambe e ladronnan ku a wrdu krusifik huntu kunE tabata tira e mesun insulto na Su kara. MAT 27:45 I for di diesdos or di mrdia te tres or di atardi skuridat a baha riba henter e te ra. MAT 27:46 I banda di tres or di atardi Jesus a sklama na bos haltu, bisando: " iEli, Eli, Lama Sabaktani?" ku ta nifik: "Mi Dios, Mi Dios, pakiko Bo a bandonM i?" MAT 27:47 I algun di esnan ku tabata par einan, ora nan a tende esaki, a bisa : "Ta Elias e hmber aki ta yama!" MAT 27:48 I mesora un di nan a kore kohe un spns ; el a pap' ku binager, hink' na un richi, i a dun'E di bebe. MAT 27:49 Ma e otron an a bisa: "Laga nos wak si Elias lo bin pa salb'E." MAT 27:50 I Jesus a grita a trobe na bos haltu, i a entreg Su spiritu. MAT 27:51 I mira, e kortina di e tmpel a sker na dos for di ariba te abou, i tera a tembla, i barankanan a spleit, MAT 27:52 i tumbanan a habri; i hopi kurpa di e santunan ku a muri a wrdu lant; MAT 27 :53 i despues di Su resurekshon nan a sali for di e tumbanan, a bai den e stat s antu i a pares na hopi hende. MAT 27:54 I e senturin i esnan ku huntu kun tabata te ne warda riba Jesus, ora nan a mira e temblor i e kosnan ku tabata sosod, a spant a mash i a bisa: "Di brdat esaki tabata e Yu di Dios!" MAT 27:55 I einan tabatin h opi hende muh ku tabata para wak for di un distansia, esnan ku a sigui Jesus for di Galilea pa sirbiE, MAT 27:56 entre nan Maria Magdalena, huntu ku Maria, mama di Santiago i di Jose, i e mama di e yu hmbernan di

Zebedeo. MAT 27:57 I ora ku a bira tardi, a bin un hmber riku for di Arimatea ku yama Jose, kende tambe a bira un disipel di Jesus. MAT 27:58 E hmber aki a bai se rka Pilato i a pidi e kurpa di Jesus. Anto Pilato a duna rdu pa entregu' e kurpa. MAT 27:59 I Jose a tuma e kurpa i a lor' den un pida tela di lino limpi, MAT 27:6 0 i a pon' den su tumba nobo ku el a koba den un baranka; i el a lora un piedra g randi pone na entrada di e tumba, i a bai. MAT 27:61 I Maria Magdalena i e otro Maria tabata einan, sint dilanti di e tumba. MAT 27:62 Su siguiente dia, kual tab ata e dia despues di e preparashon, e saserdotenan prinsipal i e fariseonan a bi n huntu serka Pilato, MAT 27:63 i a bisa: "Seor, nos ta krda ku tempu ku E tabata na bida ainda, e gaad ei a bisa: 'Despues di tres dia lo Mi lanta.' MAT 27:64 Pese i, duna rdu pa laga sigur e tumba te na e di tres dia, pa Su disipelnan no bin hrt' E i bisa e pueblo: 'El a lanta for di e mortonan,' i e ltimo engao lo ta pi ku esun prom." MAT 27:65 Pilato a bisa nan: "Ata un warda di sld pa boso; bai sigur e tumba mas mih ku boso por." MAT 27:66 I nan a bai i a sigur e tumba, a seya e piedra i a pone e warda di sld. MAT 28:1 Awor, despues di Sabat, ora dia a kumins habri riba e prom dia di siman, Maria Magdalena i e otro Maria a bin wak e tumba. MAT 28:2 I mira, tabatin un temblor pis, pasobra un angel di Seor a baha for di shelu, a ye ga serka, a lora e piedra hal' un banda i a kai sinta riba dj. MAT 28:3 I su apare nsia tabata manera lamper, i su paanan blanku manera sneu; MAT 28:4 i e wardadnan tabata tembla di miedu p', i nan a bira meskos ku hende morto. MAT 28:5 I e angel a kontest i a bisa e muhnan: "No tene miedu, pasobra mi sa ku boso ta buska Jesus , Kende a wrdu krusifik. MAT 28:6 E no t'aki, pasobra El a lanta, manera El a bisa . Bin mira e lug kaminda E tabata drum. MAT 28:7 I hasi lih bai bisa Su disipelnan ku El a lanta for di e mortonan; i mira, E ta bai Galilea boso dilanti, i ayanan boso lo mir'E. Mira, mi a bisa boso." MAT 28:8 I pur nan a bai for di e tumba, k u temor i gran goso, i a kore hiba e notisia pa Su disipelnan. MAT 28:9 I mira, Jesus a bin kontra ku nan i a salud nan. I nan a bai serka djE, i a koh'E tene na Su pianan i a ador'E. MAT 28:10 E ora ei Jesus a bisa nan: "No tene miedu; bai i bisa Mi rumannan pa nan bai Galilea, i aya nan lo miraMi." MAT 28:11 Ora nan t abata na kaminda, mira, algun di e sldnan di warda a bai den stat i a raport na e s aserdotenan prinsipal tur loke a sosod. MAT 28:12 I ora nan a reun ku e ansianonan i a tene rat huntu, nan a duna e sldnan un suma grandi di plaka, MAT 28:13 i a bi sa: "Boso mester bisa: 'Su disipelnan a bin den anochi i a hrt'E bai kunE mientra s ku nos tabata na soo.' MAT 28:14 I si esaki mester yega na orea di gobernad, nos lo konvens' i tene boso for di problema." MAT 28:15 I nan a tuma e plaka i a has i manera nan a wrdu instru. I te dia djawe e storia aki ta wrdu plam meimei di e hud iunan. MAT 28:16 Ma e diesun disipelnan a sali bai Galilea, na e seru ku Jesus a indik nan pa bai. MAT 28:17 I ora nan a mir'E, nan a ador'E; ma algun tabata dud a. MAT 28:18 I Jesus a hala serka i a papia ku nan, bisando: "Tur outoridat a wrd u dun na Mi den shelu i riba tera. MAT 28:19 Pesei, bai i hasi tur e nashonnan di sipel di Mi, i batis nan den nmber di e Tata i di e Yu i di e Spiritu Santu, MAT 2 8:20 i sia nan pa kumpli ku tur loke Mi a orden boso; i mira, Mi ta ku boso semper , te na fin di mundu." Amn.

MARKOS MAR 1:1 E prinsipio di e evangelio di Jesu-Cristo, e Yu di Dios. MAR 1:2 Manera ta par skirb den profeta Isaias: "Mira, Mi ta manda Mi mensahero dilanti di Bo kar a, kende lo prepar Bo kaminda;" MAR 1:3 "bos di un ku ta sklama den desierto: 'Pr epar e kaminda di SEOR, hasi Su berehanan stret.'" MAR 1:4 Juan Boutista a pares de n desierto, predikando un boutismo di repentimentu pa pordon di pik. MAR 1:5 I he nter tera di Judea tabata sali bai serka dj, i henter pueblo di Jerusalm; i nan ta bata wrdu batis dor di dj den Riu Jordan, konfesando nan piknan. MAR 1:6 I Juan taba ta bist ku un paa trah di lana di kamel i tabatin un faha di kueru na su sintura, i e tabata kome tirakochi i miel di mondi. MAR 1:7 I e tabata predik, bisando: "De spues di mi ta bin Un ku ta mas poderoso ku mi, i ami no ta digno pa bk i ls e strp di Su sandalia. MAR 1:8 Ami a batis boso ku awa, ma E lo batis boso ku Spiritu Sa ntu." MAR 1:9 I a sosod den e dianan ei ku Jesus a bin for di Nazart di Galilea, i a wrdu batis dor di Juan den Jordan. MAR 1:10 I mesora ku El a sali for di awa, E l a mira e shelunan ta habri, i e Spiritu ta baha manera un palomba riba djE. MA R 1:11 I a sali un bos for di shelu: "Abo ta Mi Yu stim, den Bo Mi tin goso." MAR 1:12 I mesora e Spiritu a mand'E den desierto. MAR 1:13 I El a keda kuarenta di a den desierto i a wrdu tent dor di Satans; i E tabata huntu ku e bestianan di mond i, i e angelnan tabata sirbiE. MAR 1:14 I despues ku Juan a wrdu koh prezo, Jesus a bin Galilea, proklamando e evangelio di Dios, MAR 1:15 i bisando: "E tempu ta kumpl, i e reino di Dios ta serka. Repent i kere e evangelio." MAR 1:16 I ora ku E tabata kana kantu di Laman di Galilea, El a mira Simon i Andres, ruman hmber di Simon, ta tira reda den laman; pasobra nan tabata piskad. MAR 1:17 I Jesus a bisa nan: "SiguiMi, i lo Mi hasi boso bira piskad di hende." MAR 1:18 I mesora nan a laga e redanan para i a siguiE. MAR 1:19 I ora ku El a kana bai un poko mas leu, El a mira Santiago, yu hmber di Zebedeo, i su ruman hmber Juan, kendenan tambe ta bata den boto ta drecha nan redanan. MAR 1:20 I mesora El a yama nan; i nan a la ga nan tata Zebedeo den e boto ku e sirbidnan kontrat, i a siguiE. MAR 1:21 I nan a yega na Kapernaum; i mesora riba dia di Sabat El a bai den snoa i a kumins sia e hendenan. MAR 1:22 I nan a keda asombr di Su siansa, pasobra E tabata sia nan mane ra un hende ku tin outoridat i no manera e eskribanan. MAR 1:23 I nt na e ora ei tabatin den nan snoa un hmber ku un spiritu impuru, i el a dal un gritu, MAR 1:24 bisando: "Kiko nos tin di hasi ku Bo, Jesus di Nazart? Bo a bin pa destru nos? Mi sa ken Bo ta: Esun Santu di Dios!" MAR 1:25 I Jesus a reprend', bisando: "Keda k etu, i sali for di dj!" MAR 1:26 I e spiritu impuru a bent' abou i a lagu' ta trk di steipi, i ku gritu duru el a sali for di dj. MAR 1:27 I nan tur a keda stra i nan tabata diskut nan ku nan, bisando: "Kiko esaki ta? Un siansa nobo ku outoridat! As ta e spiritunan impuru E ta orden, i nan ta obedes'E." MAR 1:28 I mesora e notisi a tokante di djE a plama tur kaminda den henter e distrikto rnt di Galilea. MAR 1 :29 I mesora despues ku nan a sali for di snoa, nan a bai den e kas di Simon i A ndres, huntu ku Santiago i Juan. MAR 1:30 Awor e suegra di Simon tabata drum malu ku keintura; i mesora nan a papia kunE tokante di dj. MAR 1:31 I El a bin serka dj, a koh' na su man i a lant', i e keintura a lagu' i el a kumins sirbi nan. MAR 1:3 2 I ora nochi a sera, despues ku solo a baha, nan tabata trese serka djE tur esn an ku tabata malu i esnan ku tabata pose pa demoo. MAR 1:33 I henter e stat a aglo mer na e porta. MAR 1:34 I El a kura hopi hende ku tabata sufri di tur sorto di m alesa, i a saka hopi demoo af; i E no tabata prmit e demoonan papia, pasobra nan taba ta sa ken E ta. MAR 1:35 I mainta tempran, ora tabata skur ainda, El a lanta, a sali paf i a bai na un lug solitario, i tabata hasi orashon einan. MAR 1:36 I Simo n i su kompaeronan a bai busk'E; MAR 1:37 i nan a ha'E i a bis'E: "Tur hende ta bu skaBo."

MAR 1:38 I El a bisa nan: "Laga nos bai otro kaminda, na e statnan serka aki ban da, pa Mi por predik ayanan tambe; pasobra ta pa e motibu ei Mi a bin." MAR 1:39 I El a bai den nan snoanan den henter Galilea, i tabata predik i saka demoo af. MAR 1:40 I un leproso a bin serka djE, i a rogu'E i a kai na rudia Su dilanti, i a bis'E: "Si Bo kier, Bo por hasimi bira limpi." MAR 1:41 I yen di kompashon El a saka Su man, i a mishi kun i a bis': "Mi kier, sea limpi." MAR 1:42 I mesora e lep ra a kita for di dj i el a keda limpi. MAR 1:43 I El a spirt' striktamente i a mand ' bai mesora, MAR 1:44 i El a bis': "Mira pa bo no bisa ningun hende nada, ma bai, mustra bo mes na e saserdote i ofres pa bo purifikashon loke Moiss a orden, komo u n testimonio pa nan." MAR 1:45 Ma el a bai i a kumins proklam esaki tur kaminda i plama e notisia, di tal manera ku Jesus no por a bai pblikamente den ningun stat mas, ma tabata keda paf den lugnan desierto; i nan tabata bin serka djE for di tur parti. MAR 2:1 I ora ku El a bolbe Kapernaum algun dia despues, nan a tende ku E tabata na kas. MAR 2:2 I hopi hende a bin huntu, asina ku no tabatin lug mas, n i sikiera banda di e porta; i E tabata papia e palabra ku nan. MAR 2:3 I nan a b in, i a trese serka djE un paraltiko ku kuater hmber tabata karga. MAR 2:4 I komo ku tabata imposibel pa yega serka djE pa motibu di e multitut, nan a kita e dak kaminda E tabata; i ora nan a kibra habri un buraku, nan a baha e kama ku e para ltiko tabata drum ariba. MAR 2:5 I Jesus, mirando nan fe, a bisa e paraltiko: "Mi y u, bo piknan ta pordon." MAR 2:6 Awor tabatin algun di e eskribanan sint einan, i n an tabata rason den nan kurason: MAR 2:7 "Pakiko e hmber aki ta papia asina ei? E ta blasfem; ken por pordon pik, si no ta Dios so?" MAR 2:8 I mesora Jesus, sabiendo den Su spiritu ku asina nan tabata rason den nan mes, a bisa nan: "Pakiko boso t a rason den boso kurason tokante di e kosnan aki? MAR 2:9 Kiko ta mas fasil pa bi sa e paraltiko: 'Bo piknan ta pordon'; f pa bisa: 'Lanta i kohe bo kama i kana'? MAR 2:10 Ma pa boso por sa ku e Yu di Hende tin outoridat riba tera pa pordon pik,"-El a bisa e paraltiko: MAR 2:11 "Mi ta bisabo, lanta, kohe bo kama i bai bo kas." MAR 2:12 I mesora el a lanta i a kohe su kama, i den bista di tur hende el a sa li bai, asina ku nan tur a keda stra i tabata glorifik Dios, bisando: "Nunka nos no a mira algu manera esaki." MAR 2:13 I atrobe El a sali bai kantu di laman, i he nter e multitut a bin serka djE i El a kumins sia nan. MAR 2:14 I ora ku E tabata pasa, El a mira Lev, yu hmber di Alfeo, sint den ofisina di belasting, i El a bis': "SiguiMi!" I el a lanta i a siguiE. MAR 2:15 I a sosod ku E tabata sint na mesa de n e kas di Lev, i hopi publikano i pekad tabata kome huntu ku Jesus i Su disipelna n; pasobra nan tabata hopi i nan tabata siguiE. MAR 2:16 I ora ku e eskribanan d i e fariseonan a mira ku E tabata kome huntu ku e pekadnan i publikanonan, nan a bisa Su disipelnan: "Pakiko E ta kome i bebe huntu ku publikano i pekad?" MAR 2:1 7 I ora Jesus a tende esaki, El a bisa nan: "No ta esnan ku ta sal mester di dkter , sino esnan ku ta malu; Mi no a bin pa yama e hustunan, sino e pekadnan." MAR 2: 18 I e disipelnan di Juan i e fariseonan tabata yuna; i nan a bin i a bis'E: "Pa kiko e disipelnan di Juan i e disipelnan di e fariseonan s ta yuna, ma Bo disipel nan no ta yuna?" MAR 2:19 I Jesus a bisa nan: "Esnan ku ta atend e bridehm ta yuna anto mientras ku e bridehm ta huntu ku nan? Tanten ku nan tin e bridehm huntu ku nan , nan no por yuna. MAR 2:20 Ma e dianan lo bin ku e bridehm lo wrdu kit for di nan, i e ora ei nan lo yuna riba e dia ei. MAR 2:21 "Ningun hende no ta uza un lapi d i paa ku no a kremp, pegu' na un bist bieu; sino e lapi ta trk kita for di dj, e nobo for di e bieu, i e sker ta bira pi. MAR 2:22 I ningun hende no ta pone bia nobo d en saku-di-kueru bieu; sino e bia ta hasi e sakunan rement, i tantu e bia komo e sa kunan ta bai prd; ma bia nobo hende ta pone den saku-di-kueru nobo." MAR 2:23 I a s osod ku E tabata pasando dor di e kunukunan di mainshi riba dia di Sabat, i segun ku nan tabata sigui nan kaminda, Su disipelnan a kumins kita e tapushinan. MAR 2 :24 I e fariseonan a bis'E: "Mira, pakiko nan ta hasi loke Lei no ta prmit pa hasi riba dia di Sabat?" MAR 2:25 I El a bisa nan: "Nunka boso no a lesa kiko David a hasi ora ku i esnan ku tabata huntu kun tabata den nesesidat i a haa hamber: MAR 2:26 kon el a bai den e kas di Dios den e dianan di sumosaserdote Abiatar, i a kome e pan konsagr, loke Lei no ta prmit pa ningun hende kome sino solamente e sase rdotenan, i a duna esaki tambe na esnan ku tabata huntu kun?"

MAR 2:27 I El a bisa nan: "Sabat ta pon pa hende, i no hende pa Sabat. MAR 2:28 A sina ku e Yu di Hende ta Seor, asta di Sabat tambe." MAR 3:1 I El a bolbe bai den snoa; i ayanan tabatin un hmber ku un man seku. MAR 3:2 I nan tabata ten'E na bi sta pa mira si E lo a kur' riba Sabat, pa nan por akus'E. MAR 3:3 I El a bisa e hm ber ku e man seku: "Lanta i bin para meimei aki!" MAR 3:4 I El a bisa nan: "Lei ta prmit pa riba dia di Sabat hasi bon f hasi malu, salba un bida f mata?" Ma nan a keda ketu. MAR 3:5 I despues di a wak nan tur ku kara rabi, tristu pa motibu di e duresa di nan kurason, El a bisa e hmber: "Rk bo man." I el a rk su man, i esaki a bira bon atrobe. MAR 3:6 I e fariseonan a sali bai, i mesora nan a konsult ku e herodianonan kontra djE, kon nan lo por destruiE. MAR 3:7 I Jesus a retir ku Su d isipelnan bai laman; i un multitut grandi for di Galilea a siguiE; i tambe for d i Judea, MAR 3:8 i for di Jerusalm, i for di Idumea, i di e otro banda di Jordan i e besindario di Tiro i Sidon, un multitut grandi a bin serka djE, ora nan a te nde kuantu kos E tabata hasi. MAR 3:9 I El a bisa Su disipelnan ku mester tin un boto pon kla p'E pa motibu di e multitut, pa e hendenan no pusha pret'E; MAR 3:1 0 pasobra El a kura hopi hende, asina ku tur esnan ku tabatin aflikshon tabata p usha bin riba djE pa nan por a mishi kunE. MAR 3:11 I ki ora ku e spiritunan imp uru mir'E, nan tabata tira nan mes abou Su dilanti i tabata grita, bisando: "Abo ta e Yu di Dios!" MAR 3:12 I El a taha nan striktamente pa no bisa ken E ta. MA R 3:13 I El a subi bai riba seru i a yama esnan ku E mes tabata kier, i nan a bi n serka djE. MAR 3:14 I El a nombra diesdos, pa nan por ta huntu kunE i pa E por manda nan bai predik, MAR 3:15 i pa tin outoridat pa saka demoo. MAR 3:16 I El a nombra e diesdosnan: Simon, na kende El a duna e nmber Pedro, MAR 3:17 i Santiago , yu hmber di Zebedeo, i Juan, ruman hmber di Santiago, na kendenan El a duna e nmb er Boanerges, ku ta nifik: "Yunan di Strena"; MAR 3:18 i Andres, Felipe, Bartolom, Mateo, Tomas, Santiago, yu hmber di Alfeo, Tadeo, i Simon e kananeo; MAR 3:19 i Judas Iskariot, kende a traishon'E tambe. MAR 3:20 I El a bai den un kas, i atro be e multitut a aglomer, di tal manera ku ni pida pan nan no por a kome. MAR 3:21 I ora Su mes hendenan a tende di esaki, nan a sali pa busk'E i koh'E bai kunE, pasobra nan tabata bisa: "Su kabes no ta bon!" MAR 3:22 I e eskribanan ku a bin for di Jerusalm tabata bisa: "E ta pose pa Belzeb," i "E ta saka demoo pa medio di e prens di demoonan." MAR 3:23 I El a yama nan serka djE i a kumins papia ku nan den parbola: "Kon Satans por saka Satans af? MAR 3:24 I si un reino ta divid kontra su m es, e reino ei no por keda para. MAR 3:25 I si un kas ta divid kontra su mes, e k as ei lo no por keda para. MAR 3:26 I si Satans lanta kontra su mes i ta divid, e no por keda para, ma el a yega na su fin! MAR 3:27 Ma ni un hende no por drenta kas di e hmber fuerte i plnder su propiedat, si e no mara e hmber fuerte prom, i e o ra ei e lo plnder su kas. MAR 3:28 Di brdat Mi ta bisa boso, tur pik lo wrdu pordon n a e yunan di hende, i kualke blasfemia ku nan papia; MAR 3:29 ma ken ku blasfem k ontra Spiritu Santu nunka lo no haa pordon, ma ta kulpabel di un pik etrno"; MAR 3: 30 pasobra nan tabata bisa: "E tin un spiritu impuru." MAR 3:31 I Su mama i Su r uman hmbernan a yega, i par paf nan a manda yam'E. MAR 3:32 I un multitut tabata si nt rnt di djE, i nan a bis'E: "Ata Bo mama i Bo ruman hmbernan ta paf ta buskaBo." M AR 3:33 I El a kontest nan, bisando: "Ta ken ta Mi mama i Mi ruman hmbernan?" MAR 3:34 I El a wak rnt, i a laga Su bista pasa riba esnan ku tabata sint rnt di djE, i a bisa: "Ata Mi mama i Mi ruman hmbernan! MAR 3:35 Pasobra ken ku hasi e bolunta t di Dios, esei ta Mi ruman hmber i ruman muh i mama." MAR 4:1 I atrobe El a kumin s sia hende kantu di laman. I a reun asina un multitut grandi Su dilanti, ku El a b ai den un boto ku tabata riba laman i a sinta den dj; i henter e multitut tabata riba tera kantu di laman. MAR 4:2 I E tabata sia nan hopi kos pa medio di parbola, i tabata bisa nan den Su siansa: MAR 4:3 "Skucha esaki! Mira, e sembrad a sali pa sembra;

MAR 4:4 i a sosod ku segun ku e tabata sembra, un parti a kai kantu di kaminda, i e parhanan a bin i a kom'. MAR 4:5 I otro parti a kai den lug yen di piedra, kami nda no tabatin muchu tera; i mesora el a nase, pasobra e tera no tabata hundu. M AR 4:6 I despues ku solo a sali, el a kima; i pasobra e no tabatin rais, el a se ka. MAR 4:7 I otro parti a kai meimei di mata di sumpia, i e matanan di sumpia a k rese i a hogu', i e no a duna kosecha. MAR 4:8 I otronan a kai den bon tera, i se gun ku nan tabata krese i bona nan tabata duna kosecha i tabata produs trinta, se senta i shen bes mas tantu." MAR 4:9 I El a bisa: "Esun ku tin orea pa tende, la gu' tende." MAR 4:10 I ora ku E tabata Su so, Su siguidnan, huntu ku e diesdosnan, a kumins puntr'E tokante di e parbolanan. MAR 4:11 I El a bisa nan: "Na boso a wrd u dun e misterio di e reino di Dios; ma esnan ku ta paf ta haa tur kos den parbola, MAR 4:12 asina ku 'mirando nan ta mira i no ta ripar, i tendiendo nan ta tende i no ta komprend, pa nan no kombrt i wrdu pordon.'" MAR 4:13 I El a bisa nan: "Boso no ta komprend e parbola aki? I kon anto boso lo komprend tur e parbolanan? MAR 4:14 E sembrad ta sembra e palabra. MAR 4:15 I esakinan ta esnan ku ta kantu di kaminda, unda e palabra a wrdu sembr; i ora nan tende esaki, Satans ta bin mesora i ta kita e palabra ku a wrdu sembr den nan. MAR 4:16 I di e mesun manera esakinan ta esnan ku simia a wrdu sembr riba nan den lugnan yen di piedra, kendenan, ora nan tende e palabra, mesora ta risibi ku goso; MAR 4:17 i nan no tin rais den nan mes, ma ta temporario; i ora surgi aflikshon f prsekushon pa kousa di e palabra, mesora nan ta trompek. MAR 4:18 I e otronan ta esnan ku simia a wrdu sembr riba nan meimei di e matanan di sumpia; esakinan ta esnan ku a tende e palabra, MAR 4:19 i e preokup ashonnan di mundu, i e engao di rikesa, i e deseonan pa otro kosnan ta drenta i t a hoga e palabra, i e ta keda sin duna fruta. MAR 4:20 I eseinan ta esnan ku a wr du sembr den bon tera; i nan ta tende e palabra, ta asept' i ta duna fruta: algun trinta, algun sesenta i algun shen bes mas tantu." MAR 4:21 I El a bisa nan: "He nde no ta trese un lampi pa wrdu pon bou di un kaha di midi trigo f bou di kama, no t'asina? No ta pa pone riba un kandel e ta? MAR 4:22 Pasobra no tin nada skond ku lo no wrdu revel, ni nada no a keda ten sekreto ku lo no sali na kla. MAR 4:23 Si un hende tin orea pa tende, lagu' tende." MAR 4:24 I El a bisa nan: "Mira bon kik o boso ta skucha. Ku e mesun mid ku boso midi kun, lo wrdu mid pa boso, i mas ainda lo wrdu dun na boso. MAR 4:25 Pasobra esun ku tin, mas lo wrdu dun na dj; i esun ku n o tin, asta loke e tin lo wrdu kit for di dj." MAR 4:26 I El a bisa: "E reino di Di os ta manera un hmber ku ta stroi simia riba tera; MAR 4:27 i anochi e ta bai dru mi i di dia e ta lanta, i e simia ta nase i ta krese, di ki manera e mes no sa. MAR 4:28 Tera ta produs fruta di su mes; prom e yerba, despues e tapushi, despues e pipitanan yen asina den e tapushi. MAR 4:29 Ma ora ku e fruta ta hechu, mesora e ta pasa machete den dj, pasobra tempu di kosecha a yega." MAR 4:30 I El a bisa : "Ku kiko nos lo kompar e reino di Dios, f ku kual parbola nos lo present'? MAR 4:3 1 E ta manera un simia di mster ku, ora ku e wrdu sembr den tera, ta mas chikitu ku tur otro simia ku tin riba tera, MAR 4:32 ma despues ku el a wrdu sembr, ta krese i ta bira mas grandi ku tur e matanan di hfi, i ta saka ramanan grandi, asina ku e parhanan di shelu por traha neishi den su sombra." MAR 4:33 I ku hopi parbola similar E tabata papia e palabra ku nan, segun ku nan por a tende esaki; MAR 4:3 4 i E no a papia ku nan sin uza parbola, ma E tabata splika tur kos na Su disipel nan ora nan tabata nan so. MAR 4:35 I riba e mesun dia ei, ora ku a bira tardi, El a bisa nan: "Laga nos krusa bai na e otro banda." MAR 4:36 I lagando e multit ut atras nan a hib'E huntu ku nan, manera E tabata, den e boto; i tabatin otro b otonan huntu kunE. MAR 4:37 I a lanta un tempestat di bientu fuerte, i e olanan tabata dal den e boto, di tal manera ku ya e boto a kumins yena. MAR 4:38 I E tab ata na soo riba e kusinchi patras den e boto; i nan a lant'E i a bis'E: "Maestro, no ta importBo ku nos ta peres?"

MAR 4:39 I ora ku El a lanta, El a reprend e bientu i a bisa e laman: "Silensio, keda ketu!" I e bientu a kai i a bira kompletamente kalmo. MAR 4:40 I El a bisa nan: "Pakiko boso tin miedu asina? Di kon boso no tin fe?" MAR 4:41 I nan a haa m asha hopi miedu i un a bisa otro: "Ta ken esaki ta anto, ku asta bientu i laman ta obedes'E?" MAR 5:1 I nan a yega na e otro banda di laman, na tera di e gadare nonan. MAR 5:2 I ora ku El a sali for di e boto, mesora un hmber ku un spiritu im puru a sali for di e tumbanan bin kontr'E, MAR 5:3 i su lug di biba tabata meimei di e tumbanan. I ni un hende no tabata por a mar' mas, ni ku kadena, MAR 5:4 pas obra hopi biaha e tabata wrdu mar ku bui i kadena, i e tabata ranka e kadenanan ki bra, i tabata kibra e buinan na pida-pida; i ni un hende no tabatin sufisiente f orsa pa domin'. MAR 5:5 I konstantemente, di dia i anochi, e tabata grita meimei di e tumbanan i den e serunan i tabata glpia su kurpa krt' ku piedra. MAR 5:6 I ora ku el a mira Jesus djaleu, el a kore bin i a big te na suela Su dilanti; MAR 5:7 i gritando na bos haltu, el a bisa: "Kiko mi tin di hasi ku Bo, Jesus, Yu di e Dios Haltsimo? Mi ta rogaBo pa Dios, no tormentmi!" MAR 5:8 Pasobra Jesus tabata b is': "Abo, spiritu impuru, sali for di e hmber aki!" MAR 5:9 I El a puntr': "Kon bo nmber ta?" I el a kontest'E: "Mi nmber ta Legion; pasobra nos ta hopi." MAR 5:10 I el a kumins rogu'E masha hopi mes pa no manda nan bai for di e region ei. MAR 5 :11 Awor aya na barika di e seru tabatin un trupa grandi di porko ta kome. MAR 5 :12 I e demoonan a rogu'E, bisando: "Manda nos den e porkonan, pa nos drenta den nan." MAR 5:13 I El a prmit nan. I ora ku e spiritunan impuru a sali, nan a drenta den e porkonan; i e trupa di porko a basha na kareda for di e bahada steil bai den laman, mas o menos dos mil; i nan a hoga den laman. MAR 5:14 I e kuidadnan di porko a kore bai i a konta esaki den stat i den kampo. I e hendenan a bin mira kiko a pasa. MAR 5:15 I nan a bin serka Jesus i a mira e hmber ku tabata pose pa d emoo, sint abou, bist i bon na su tino, e mesun hmber ku tabatin e legion; i nan a h aa miedu. MAR 5:16 I esnan ku a mira esaki a konta nan kon e kos a sosod ku e hmber pose pa demoo, i tambe di e porkonan. MAR 5:17 I nan a kumins rogu'E pa bai for di nan region. MAR 5:18 I ora ku E tabata bai den e boto, e hmber ku tabata pose pa demoo tabata rogu'E pa e por a kompa'E. MAR 5:19 Sinembargo, Jesus no a prmiti, ma E l a bis': "Bai bo kas serka bo hendenan i konta nan ki kosnan grandi Seor a hasi p a bo, i kon El a tene miserikrdia di bo." MAR 5:20 I el a bai i a kumins proklam de n Dekpolis ki kosnan grandi Jesus a hasi p'; i tur hende a keda stra. MAR 5:21 I ora Jesus a krusa atrobe den boto bai na e otro banda, un multitut grandi a reun rnt di djE; i El a keda kantu di laman. MAR 5:22 I un di e ofisialnan di snoa, ku ya ma Jairo, a bin, i ora ku el a mira Jesus, el a tira su kurpa abou na Su pia, MA R 5:23 i a rogu'E masha hopi mes, bisando: "Mi yu muh chikitu ta serka di muri; p a fabor, bin i pone Bo mannan riba dj, pa e por bira bon i biba." MAR 5:24 I El a bai kun. Un multitut grandi tabata siguiE i tabata push'E di tur banda. MAR 5:25 I un muh ku diesdos aa largu tabatin un derama di sanger, MAR 5:26 i ku a sufri m ash na man di hopi dkter, i ku a gasta tur loke e tabatin sin ku el a wrdu yud, ma m as bien a bira pi, MAR 5:27 ora ku el a tende tokante di Jesus, a aserk'E den e m ultitut ku tabata Su tras i a mishi ku Su mantel. MAR 5:28 Pasobra el a bisa: "S i mi djis mishi ku Su paa, lo mi bira bon." MAR 5:29 I mesora su derama di sanger a stp; i el a sinti den su kurpa ku el a kura di su aflikshon. MAR 5:30 I mesora Jesus, Kende a sinti den Su Mes ku poder a sali for di djE, a bira wak den e mu ltitut i a bisa: "Ta ken a mishi ku Mi paa?" MAR 5:31 I Su disipelnan a bis'E: "B o ta mira e multitut ta pusha bin riba Bo, i Bo ta bisa: 'Ta ken a mishi ku Mi?' " MAR 5:32 I El a wak rnt pa mira ta ken a hasi esaki. MAR 5:33 Ma e muh, tur span t i na temblamentu, sabiendo kiko a sosod kun, a bin i a tira su kurpa abou Su dila nti, i a kont'E tur e brdat. MAR 5:34 I El a bis': "Mi yu, bo fe a salbabo; bai na pas i sea kur di bo aflikshon." MAR 5:35 Mientras ku E tabata papia ainda, a bin hende for di kas di e ofisial di snoa, bisando: "Bo yu muh a muri; pakiko sigui molesti e Maestro?" MAR 5:36 Ma Jesus, Kende a tende loke a wrdu papi, a bisa e ofi sial di snoa: "No tene miedu, kere solamente." MAR 5:37 I E no a prmit ni un hende bai kunE, solamente Pedro i Santiago i Juan, ruman di Santiago.

MAR 5:38 I nan a yega na kas di e ofisial di snoa, i El a mira e desrdu i hende t a grita yora i lament. MAR 5:39 I ora ku El a drenta paden, El a bisa nan: "Pakik o hasi beheit asina i yora? E mucha no a muri, ma ta na soo e ta." MAR 5:40 I nan a hariE. Ma El a saka nan tur af, i a hiba e tata i e mama di e mucha i esnan ku tabata huntu kunE, i a bai den e kamber kaminda e mucha tabata. MAR 5:41 I El a kohe e mucha na su man i a bis': "Talita kum!" (loke tradus kier men: "Mucha, Mi ta bisabo, lanta!") MAR 5:42 I mesora e mucha muh a lanta i a kumins kana; pasobra e tabatin diesdos aa. I nan a keda masha asombr mes. MAR 5:43 I El a orden nan str iktamente pa no laga ningun hende sa di esaki; i El a bisa pa dun' algu di kome. MAR 6:1 I El a sali for di einan, i El a yega na Su mes stat; i Su disipelnan ta bata siguiE. MAR 6:2 I ora a bira Sabat, El a kumins sia e hendenan den snoa; i ho pi hende ku a tend'E a keda asombr. I nan a puntra: "For di unda e hmber aki a sak a e kosnan aki, i ta ki sabiduria esaki ta ku a wrdu dun na djE, i ta ki milagerna n esakinan ta ku Su mannan ta hasi? MAR 6:3 Esaki no ta e karpint, yu hmber di Mar ia, i ruman hmber di Santiago, Jose, Judas i Simon? I Su ruman muhnan no ta aki se rka nos?" I nan a sinti nan mes ofend pa Su motibu. MAR 6:4 I Jesus a bisa nan: " Un profeta ta wrdu onr tur parti, menos na su mes stat i meimei di su mes famia i den su mes kas." MAR 6:5 I E no por a hasi milager einan, solamente El a kura al gun hende malu dor di pone man riba nan. MAR 6:6 I El a keda asombr di nan inkred ulidat. I E tabata bai rnt den e pueblonan, siando e hendenan. MAR 6:7 I El a yama e diesdosnan serka djE i a kumins manda nan bai, dos-dos; i E tabata duna nan ou toridat riba e spiritunan impuru; MAR 6:8 i El a orden nan pa no hiba nada pa na kaminda sino solamente un garoti; nada di pan, ni saku, ni plaka den nan faha, M AR 6:9 ma pa nan bisti sandalia; i El a bisa tambe: "No bisti dos tnika riba otro ." MAR 6:10 I El a bisa nan: "Unda ku boso drenta un kas, keda einan te ora ku b oso sali for di e lug ei. MAR 6:11 I si kualke lug no risib boso ni tende na boso, ora boso sali bai for di einan, sakud e stf kita for di boso plant'i pia komo un t estimonio kontra nan." MAR 6:12 I nan a bai i a predik ku hende mester repent. MAR 6:13 I nan a saka hopi demoo i a hunta hopi hende malu ku zeta i a kura nan. MAR 6:14 I rei Herodes a tende di esaki, pasobra Su nmber a bira hopi konos; i e hend enan tabata bisa: "Juan Boutista a lanta for di e mortonan, i ta pesei e poderna n aki pa hasi milager ta obra den djE." MAR 6:15 Ma otronan tabata bisa: "E ta E lias." I otronan tabata bisa: "E ta un profeta, manera un di e profetanan di pro m aya." MAR 6:16 Ma ora Herodes a tende di esaki, el a keda bisa: "Juan, kende mi a laga kap su kabes af, a lanta for di e mortonan!" MAR 6:17 Pasobra Herodes mes a laga arest Juan i a pon' na kadena den prizon pa motibu di Herodias, esposa di su ruman Felipe, pasobra el a kasa kun. MAR 6:18 Pasobra Juan tabata bisa Herodes : "Lei no ta prmit pa bo tin e esposa di bo ruman." MAR 6:19 I Herodias tabatin re nkor kontra dj i kier a laga mat', ma e no tabata por; MAR 6:20 pasobra Herodes ta batin miedu di Juan, sabiendo ku e tabata un hmber hustu i santu, i e tabata prot eh'. I ki ora ku e tende Juan, e tabata keda tur konfund; ma e tabata gusta skuch'. MAR 6:21 I a present un dia oportuno ora Herodes, riba dia di su aa, a tene un ba nkete pa su prensnan, su ofisialnan militar i e hmbernan prinsipal di Galilea; MA R 6:22 i ora ku e yu muh di Herodias a drenta i a balia, el a agrad Herodes i esna n ku tabata huntu kun na mesa. I rei a bisa e mucha muh: "Pidimi loke bo kier i lo mi dunabo." MAR 6:23 I el a hura: "Kiko ku bo pidimi lo mi dunabo, asta mitar d i mi reino." MAR 6:24 I el a bai paf i a puntra su mama: "Kiko lo mi pidi?" I su mama a kontest: "Kabes di Juan Boutista." MAR 6:25 I mesora el a kore bai paden s erka rei i a pidi, bisando: "Mi kier pa awor aki mes bo dunami kabes di Juan Bout ista riba un teblachi." MAR 6:26 I maske a duel rei mash, tg pa motibu di su huram entu i pa motibu di esnan ku tabata huntu kun na mesa, e no kier a nengu'. MAR 6:2 7 I mesora rei a manda un burdugu i a dun' rdu pa trese Juan su kabes. I esei a ba i i a kap Juan su kabes af den prizon,

MAR 6:28 i a trese su kabes riba un teblachi, i a duna e mucha muh esaki; i e muc ha muh a dun' na su mama. MAR 6:29 I ora su disipelnan a tende esaki, nan a bin ko he su kurpa bai kun, i a pon' den un tumba. MAR 6:30 I e apstelnan a reun huntu ku J esus, i nan a kont'E tur loke nan a hasi i a sia e hendenan. MAR 6:31 I El a bisa nan: "Ban ku Mi, boso so, na un lug solitario i soseg un ratu." Pasobra tabatin h opi hende ta bai bin, i nan no tabatin ni tempu pa kome. MAR 6:32 I nan a bai de n boto na un lug solitario, nan so. MAR 6:33 I e hendenan a mira nan ta bai, i ho pi a rekonos nan, i nan a kore bai p'aya na pia for di tur e statnan, i a yega ay anan prom ku nan. MAR 6:34 I ora Jesus a baha for di boto, El a mira un multitut grandi, i El a sinti kompashon pa nan, pasobra nan tabata manera karn sin wardad; i El a kumins sia nan hopi kos. MAR 6:35 I ora tabata basta lat kaba, Su disipelna n a bin serka djE i a bis'E: "E lug ta desol i ta basta lat kaba; MAR 6:36 manda n an bai na e lugnan i pueblitonan den besindario, pa nan por kumpra algu di kome p a nan mes; pasobra nan no tin nada pa kome." MAR 6:37 Ma El a kontest i a bisa na n: "Boso duna nan algu di kome!" I nan a bis'E: "Nos mester bai kumpra dos shen denario di pan i duna nan di kome?" MAR 6:38 I El a bisa nan: "Kuantu pan boso t in? Bai wak!" I ora nan a averigu, nan a bisa: "Sinku, i dos pisk." MAR 6:39 I El a manda nan tur bai sinta na grupo riba e yerba brd. MAR 6:40 I nan a bai sinta de n gruponan di shen i den gruponan di sinkuenta. MAR 6:41 I El a kohe e sinku pan nan i e dos pisknan, i mirando ariba na shelu El a bendishon e kuminda i a kibra e pannan, i E tabata duna nan na e disipelnan pa pone dilanti di e hendenan; i El a parti e dos pisknan pa tur. MAR 6:42 I nan tur a kome keda barika yen. MAR 6:4 3 I nan a rekoh diesdos makutu yen di e pida-pidanan i tambe di pisk. MAR 6:44 I t ur esnan ku a kome e pannan tabata sinku mil hmber. MAR 6:45 I mesora El a manda Su disipelnan bai den boto i bai Su dilanti na e otro banda, na Btsaida, mientras ku E mes tabata manda e multitut bai. MAR 6:46 I despues di a desped di nan, El a bai na e seru pa hasi orashon. MAR 6:47 I ora nochi a sera, e boto tabata meim ei di laman, i E so a keda na tera. MAR 6:48 I ora ku El a mira ku nan tabata re ma masha duru mes, pasobra bientu tabata kontrario, El a bin serka nan mas o men os na e di kuater warda di anochi, kanando riba laman; i E kier a pasa nan forbe i. MAR 6:49 Ma ora nan a mir'E ta kana riba laman, nan a kere ku tabata un spiri tu, i nan a kumins grita; MAR 6:50 pasobra nan tur a mir'E i a keda yen di sustu. Ma mesora El a papia ku nan i a bisa nan: "Tene kurashi; ta Ami, no tene miedu. " MAR 6:51 I El a bai den boto serka nan, i bientu a stp di supla; i nan a keda m asha asombr mes, MAR 6:52 pasobra nan no a sia nada dor di e milager di e pannan, pa motibu ku nan kurason tabata duru. MAR 6:53 I ora nan a krusa, nan a yega ter a na Genesaret, i nan a ankra. MAR 6:54 I ora nan a sali for di e boto, mesora e hendenan a rekonos'E, MAR 6:55 i nan a bai rnt den henter e region ei, i tur esn an ku tabata malu nan tabata karga riba kama hiba na e lug kaminda nan a tende ku E tabata. MAR 6:56 I unda ku El a yega, sea na un pueblito, f un stat, f kampo, n an tabata pone esnan ku tabata malu riba e plasanan, i tabata rogu'E pa nan djis mishi ku zm di Su mantel; i tur ku a mishi ku esaki a wrdu kur. MAR 7:1 I e farise onan i algun di e eskribanan, kendenan a bin for di Jerusalm, a bin para rnt di dj E MAR 7:2 i a mira ku algun di Su disipelnan tabata kome nan pan ku man impuru, esta, sin laba. MAR 7:3 (Pasobra e fariseonan i tur e hudiunan no ta kome sin ku nan laba nan man kuidadosamente prom, kumpliendo asina ku e tradishon di e ansia nonan; MAR 7:4 i ora nan bin for di plasa nan no ta kome sin ku nan a laba nan m es prom; i tin hopi otro kos di tradishon ku nan a risib pa nan kumpli kun, manera labamentu di kopa i kanika i wea di brns.) MAR 7:5 I e fariseonan i e eskribanan a puntr'E: "Pakiko Bo disipelnan no ta kana segun tradishon di e ansianonan, ma ta kome nan pan ku man impuru?" MAR 7:6 I El a bisa nan: "Ku rason Isaias a prof etis di boso, hipokrtnan, manera ta par skirb: 'E pueblo aki ta onraMi ku nan lepnan , ma nan kurason ta leu for di Mi. MAR 7:7 Ma en bano nan ta adorMi, siando komo d oktrina e preseptonan di hende.' MAR 7:8 Neglishando e mandamentu di Dios, boso ta tene boso mes na e tradishon di hende." MAR 7:9 Tambe El a bisa nan: "Bunita asina boso ta pone e mandamentu di Dios un banda pa kumpli ku boso

tradishon. MAR 7:10 Pasobra Moiss a bisa: 'Onra bo tata i bo mama'; i 'Esun ku pa pia malu di tata f mama, laga mat''; MAR 7:11 ma boso ta bisa: 'Si un hende bisa s u tata f su mama: Tur loke ku mi tin, ku mi por a yuda boso kun, ta Korban (es des ir, dun na Dios),' MAR 7:12 anto boso no ta prmiti mas pa hasi nada ni pa su tata n i pa su mama, MAR 7:13 hasiendo asina e palabra di Dios bira sin balor dor di bo so tradishon ku boso a pasa ofer pa otronan; i hopi kosnan asina boso ta hasi." MAR 7:14 I ora ku El a yama e multitut serka djE atrobe, El a bisa nan: "Boso tu r skuchaMi i komprend: MAR 7:15 no tin nada paf di hende, ku ta bai den hende, ku por hasi impuru; ma e kosnan ku ta sali for di hende ta loke ta kontamin hende. MA R 7:16 [Si un hende tin orea pa tende, lagu' tende."] MAR 7:17 I ora ku El a laga e multitut i a bai den e kas, Su disipelnan a hasiE pregunta tokante di e parbol a. MAR 7:18 I El a bisa nan: "Boso tambe ta asina sin komprendementu? Boso no ta komprend ku tur loke ta drenta di paf den un hende no por kontamin'; MAR 7:19 paso bra esei no ta bai den su kurason, ma den su barika i ta wrdu elimin?" Asina El a deklar tur kuminda puru. MAR 7:20 I El a bisa: "Loke ta sali for di hende, ta ese i ta loke ta kontamin hende. MAR 7:21 Pasobra for di paden, for di kurason di hen de, ta sali mal pensamentu, fornikashon, ladronisia, matamentu, adulterio, MAR 7 :22 echonan di kudishi i maldat, tambe engao, sensualidat, envidia, kalumnia, org uyo i bobedat. MAR 7:23 Tur e maldatnan aki ta sali for di paden i ta kontamin he nde." MAR 7:24 I for di einan El a lanta bai na e region di Tiro i Sidon. I ora ku El a bai den un kas, E no tabata kier pa ni un hende sa esaki; ma E no por a keda skond. MAR 7:25 Pasobra un muh, kende su yu muh chikitu tabatin un spiritu imp uru, ora ku el a tende di djE, mesora a bin i a tira su kurpa abou na Su pia. MA R 7:26 Awor e muh tabata un pagano, nas na Sirofenisia. I e tabata keda pidiE pa s aka e demoo for di su yu muh. MAR 7:27 I El a bis': "Laga e yunan kome nan barika y en prom, pasobra no ta pas pa kohe pan di e yunan tir' pa e kachnan." MAR 7:28 Ma e l a kontest i a bis'E: "S, Seor, ma asta e kachnan bou di mesa ta kome e garnachinan di pan di e yunan." MAR 7:29 I El a bis': "Pa motibu di e palabra aki, bai numa; e demoo a sali for di bo yu muh." MAR 7:30 I ora ku el a bai su kas bk, el a haa su yu drum riba kama; i e demoo a sali for di dj. MAR 7:31 I El a sali atrobe for di e region di Tiro, i pasando dor di Sidon El a yega na Laman di Galilea, denter d i e region di Dekpolis. MAR 7:32 I nan a trese serka djE un hende ku tabata sordo i ku tabatin lenga peg; i nan a rogu'E pa E pone Su man riba dj. MAR 7:33 I El a hal' un banda, apart for di e multitut, i a hinka Su dede den su orea, i El a skup i i a mishi ku su lenga, MAR 7:34 i El a hisa Su kara wak na shelu, a hala un ro sea profundo i a bis': "Efata!" esta: "Sea habr!" MAR 7:35 I su oreanan a habri me sora, i e kurd di su lenga a ls, i el a kumins papia kla-kla. MAR 7:36 I El a orden n an pa no konta ningun hende; ma mas E orden nan pa no konta, mas nan tabata prokl am e notisia. MAR 7:37 I nan a keda masha asombr mes, bisando: "El a hasi tur kos asina bon; E ta hasi sordo tende i mudo papia." MAR 8:1 Den e dianan ei, ora ku un multitut grandi tabata huntu atrobe, i nan no tabatin nada di kome, Jesus a y ama Su disipelnan i a bisa nan: MAR 8:2 "Mi tin kompashon di e multitut, pasobra ya ta tres dia kaba ku nan ta serka Mi, i nan no tin nada di kome; MAR 8:3 i si Mi manda nan bai kas ku hamber, nan lo desmay na kaminda, i algun di nan a bin f or di leu." MAR 8:4 I Su disipelnan a kontest'E: "Unda akinan den desierto hende lo por haa sufisiente pa sasia e hmbernan aki ku pan?" MAR 8:5 I El a puntra nan: "Kuantu pan boso tin?" I nan a kontest: "Shete." MAR 8:6 I El a manda e multitut sint'abou na suela; i El a kohe e shete pannan, a gradis i a kibra nan, i a kumi ns duna esakinan na Su disipelnan pa nan sirbi nan, i nan a sirbi e multitut. MAR 8:7 I nan tabatin algun pisk chikitu tambe; i despues ku El a bendishon nan, El a duna rdu pa sirbi esakinan

tambe. MAR 8:8 I nan a kome keda barika yen; i nan a rekoh loke a resta di e pida -pidanan, shete makutu yen. MAR 8:9 I tabatin komo kuater mil hmber einan, i El a manda nan bai. MAR 8:10 I mesora El a bai den boto ku Su disipelnan, i a yega n a e distrikto di Dalmanuta. MAR 8:11 I e fariseonan a bin i a kumins diskut kunE, i tabata dese di djE un seal for di shelu, pa pon'E na prueba. MAR 8:12 I El a hal a un rosea profundo den Su spiritu i a bisa: "Pakiko e generashon aki ta dese un seal? Di brdat Mi ta bisa boso, un seal lo no wrdu dun na e generashon aki." MAR 8:13 I El a bai laga nan, a bolbe barka i a bai na e otro banda. MAR 8:14 I e disipe lnan a lubid di hiba pan; i nan no tabatin nada mas sino n pan so ku nan den boto. MAR 8:15 I El a orden nan, bisando: "Tene kuidou! Warda boso di e zrdeg di e fari seonan i di e zrdeg di Herodes." MAR 8:16 I nan a kumins diskut nan ku nan, ku nan no tin pan. MAR 8:17 I Jesus, sabiendo esaki, a bisa nan: "Pakiko boso ta diskut e echo ku boso no tin pan? Ainda boso no ta ripar ni komprend? T'asina duru boso k urason ta? MAR 8:18 Boso tin wowo, i boso no ta mira? I orea, i boso no ta tende ? I boso no ta krda? MAR 8:19 Dia Mi a kibra e sinku pannan pa e sinku milnan, ku antu makutu grandi yen di pida-pida boso a rekoh?" Nan a kontest'E: "Diesdos." MA R 8:20 "I dia Mi a kibra e shetenan pa e kuater milnan, kuantu makutu yen di pid a-pida boso a rekoh?" I nan a kontest'E: "Shete." MAR 8:21 I El a bisa nan: "Aind a boso no ta komprend?" MAR 8:22 I nan a yega Btsaida. I nan a trese un hmber siegu serka djE, i a rogu'E pa E pone man riba dj. MAR 8:23 I El a kohe e siegu na su man i a hib' paf di e pueblito; i despues di a skupi riba su wowonan i di a pone S u mannan riba dj, El a puntr': "Bo ta mira algu?" MAR 8:24 I e hmber a hisa kara wa k i a bisa: "Mi ta mira hende, pasobra mi ta mira nan manera palu ta kana rnt." M AR 8:25 Djei El a bolbe pone Su mannan riba wowo di e hmber; i el a mira bon i a keda restor, i tabata mira tur kos kla-kla. MAR 8:26 I El a mand' su kas, bisando: "No bai mes den e pueblito." MAR 8:27 I Jesus ku Su disipelnan a bai na e puebl itonan di Cesarea Filipo; i na kaminda E tabata hasi Su disipelnan pregunta, bis ando nan: "Ta ken e hendenan ta bisa ku Mi ta?" MAR 8:28 I nan a kontest'E: "Jua n Boutista; i tin ta bisa: Elias; ma otronan: un di e profetanan." MAR 8:29 I El a sigui hasi nan pregunta: "Ma ta ken boso ta bisa ku Ami ta?" Pedro a kontest i a bis'E: "Abo ta e Cristo." MAR 8:30 I El a taha nan striktamente pa no konta n i un hende tokante di djE. MAR 8:31 I El a kumins sia nan ku e Yu di Hende mester sufri hopi kos i wrdu rechas pa e ansianonan, e saserdotenan prinsipal i e eskriba nan, i wrdu mat, i despues di tres dia, lanta for di morto. MAR 8:32 I E tabata pa pia bon kla di e asunto aki. I Pedro a hal'E un banda i a kumins reprend'E. MAR 8 :33 Ma ora ku El a drai wak Su disipelnan, El a reprend Pedro, bisando: "Kita for di Mi dilanti, Satans; pasobra bo no tin bo pensamentu riba e kosnan di Dios, ma riba esnan di hende." MAR 8:34 I El a yama e multitut i Su disipelnan serka djE i a bisa nan: "Si un hende kier siguiMi, lagu' nenga su mes, i hisa su krus, i s iguiMi. MAR 8:35 Pasobra ken ku kier salba su bida lo prd'; ma ken ku prd su bida pa Mi kousa i pa kousa di evangelio, lo salb'. MAR 8:36 Pasobra ki probecho un hend e tin si e gana henter mundu i prd su alma? MAR 8:37 Pasobra kiko un hende lo duna en kambio di su alma? MAR 8:38 Pasobra ken ku tin brguensa di Mi i di Mi palabra nan den e generashon adltero i pekaminoso aki, e Yu di Hende tambe lo tin brguensa di dj ora ku E bin den e gloria di Su Tata huntu ku e angelnan santu." MAR 9:1 I El a bisa nan: "Di brdat Mi ta bisa boso, tin algun di esnan ku ta par akinan ku lo no eksperensi morto prom ku nan mira e reino di Dios bin ku poder." MAR 9:2 I s eis dia despues Jesus a hiba Pedro, Santiago i Juan huntu kunE, i a bai ku nan r iba un seru haltu kaminda nan tabata nan so. I El a wrdu transfigur nan dilanti; M AR 9:3 i Su paanan a bira radiante i blanku-blanku, manera ningun labad-di-paa riba tera por hasi. MAR 9:4 I Elias a pares na nan huntu ku Moiss; i nan tabata komber s ku Jesus. MAR 9:5 I Pedro a kontest i a bisa Jesus: "Rabi, ta bon pa nos ta akin an; i laga nos traha tres tabernakel, un pa Bo, un pa Moiss i un pa Elias."

MAR 9:6 Pasobra e no tabata sa kiko pa bisa; pasobra nan tabata tur spant. MAR 9: 7 E ora ei a forma un nubia ku a sombra nan, i a sali un bos for di e nubia, bis ando: "Esaki ta Mi Yu stim; tende na djE!" MAR 9:8 I direpiente, ora nan a wak rnt , nan no a mira ni un hende mas huntu ku nan, sino Jesus so. MAR 9:9 I ora nan t abata baha for di e seru El a orden nan pa no konta ningun hende loke nan a mira, te ora ku e Yu di Hende lo a lanta for di e mortonan. MAR 9:10 I nan a tene e p alabra aki pa nan mes, i tabata diskut ku otro kiko lanta for di e mortonan por t a nifik. MAR 9:11 I nan tabata hasiE pregunta, bisando: "Ta pakiko e eskribanan t a bisa ku Elias mester bin prom?" MAR 9:12 I El a kontest nan: "Elias t bin prom i t a restor tur kos. Ma kon anto ta par skirb di e Yu di Hende ku E lo mester sufri ho pi kos i wrdu trat ku despresio? MAR 9:13 Ma Ami ta bisa boso ku Elias di brdat a b in, i nan a hasi kun manera nan a haa ta bon, manera ta par skirb di dj." MAR 9:14 I ora nan a yega serka e disipelnan, nan a mira un multitut grandi rnt di nan, i al gun eskriba ta diskut ku nan. MAR 9:15 I asina ku henter e multitut a mir'E, nan a keda masha asombr, i a kore bin pa kumind'E. MAR 9:16 I El a puntra nan: "Ta ki ko boso ta diskut ku nan?" MAR 9:17 I un hende for di e multitut a kontest'E: "Ma estro, mi a trese serka Bo mi yu hmber ku ta pose pa un spiritu ku ta hasi mudo; MA R 9:18 i unda ku esaki koh', e ta tir' abou na suela, i e ta skuma i morde riba dj ente i ta bira tur steif. I mi a bisa Bo disipelnan pa saka e spiritu af, ma nan no tabata por." MAR 9:19 I El a kontest nan i a bisa: "O generashon inkrdulo, kuan tu tempu mas lo Mi ta serka boso? Kuantu tempu mas Mi mester soport boso? Tres' pa Mi!" MAR 9:20 I nan a trese e mucha hmber p'E. I ora ku el a mir'E, mesora e spi ritu a pon' haa steipi, i el a dal abou i tabata lora bai bin ta skuma. MAR 9:21 I El a puntra su tata: "Kuantu tempu e kos aki ta pasando kun?" I el a kontest: "Di tempu ku e ta mucha. MAR 9:22 I hopi biaha el a tir' den kandela i den awa pa de strui. Ma si Bo por hasi algu, tene kompashon ku nos i yuda nos!" MAR 9:23 I Jesu s a bis': "'Si Bo por!' Tur kos ta posibel pa esun ku ta kere." MAR 9:24 Mesora t ata di e mucha a dal un gritu bisa: "Mi ta kere; yudami den mi inkredulidat!" MA R 9:25 I ora Jesus a mira ku tabatin un multitut ta kore hala serka, El a repren d e spiritu impuru, bisando : "Abo, spiritu mudo i sordo, Mi ta ordenbo, sali for d i dj i no bai nunka mas den dj." MAR 9:26 I e spiritu a grita i a pone e mucha haa steipi pis, i a sali. I e mucha a bira meskos ku un hende morto, asina ku hopi he nde tabata bisa: "El a muri!" MAR 9:27 Ma Jesus a koh' na su man i a lant'; i el a lanta para. MAR 9:28 I ora ku El a bai den kas, Su disipelnan a puntr'E ora nan tabata nan so kunE: "Pakiko nos no por a sak'?" MAR 9:29 I El a bisa nan: "E sor to aki no por sali pa medio di nada otro sino ku orashon so." MAR 9:30 I for di einan nan a sali i a pasa dor di Galilea, i E no tabata kier pa ningun hende haa sa di esei. MAR 9:31 Pasobra E tabata sia Su disipelnan i bisa nan: "E Yu di Hend e lo wrdu entreg den man di hende, i nan lo mat'E; i despues ku El a wrdu mat, E lo resusit riba e di tres dia." MAR 9:32 Ma nan no a komprend e palabranan aki, i nan tabatin miedu di puntr'E. MAR 9:33 I nan a yega Kapernaum; i ora ku E tabata de n kas, El a puntra nan: "Ta kiko boso tabata diskut na kaminda?" MAR 9:34 Ma nan a keda ketu, pasobra na kaminda nan a diskut ku otro kual di nan tabata esun di m as grandi. MAR 9:35 I ora ku El a kai sinta, El a yama e diesdosnan i a bisa nan : "Si un hende kier ta esun di prom, lagu' ta e ltimo di tur, i sirbid di tur." MAR 9:36 I El a kohe un mucha i a pon' para meimei di nan; i ora ku El a tum' den Su b rasa, El a bisa nan: MAR 9:37 "Ken ku risib un mucha manera esaki den Mi nmber, ta Ami e ta risib; i ken ku risibMi, no ta Ami e ta risib, sino Esun ku a mandaMi." M AR 9:38 Juan a bis'E: "Maestro, nos a mira un hende ta saka demoo den Bo nmber, i nos a tah', pasobra e no ta sigui nos." MAR 9:39 Ma Jesus a bisa: "No tah', pasobr a no tin ni un hende ku lo hasi milager den Mi nmber, i djis despues papia malu d i Mi. MAR 9:40 Pasobra esun ku no ta kontra nos ta ku nos.

MAR 9:41 Pasobra ken ku duna boso un kopa di awa bebe den Mi nmber, pasobra boso ta pertenes na Cristo, di brdat Mi ta bisa boso, di ningun manera e lo no prd su rek ompensa. MAR 9:42 "I ken ku hasi un di e chikitunan aki ku ta kere den Mi, tromp ek, lo tabata mih p' si un piedra di mulina pis a wrdu kolog na su garganta, i e wrd ir den laman. MAR 9:43 I si bo man hasibo trompek, krt' kit'af; mih bo drenta bida ma karon, ku teniendo bo dos mannan bo bai den firnu, den e kandela ku no ta paga nu nka, MAR 9:44 [kaminda nan bichi no ta muri i e kandela no ta paga.] MAR 9:45 I si bo pia hasibo trompek, krt' kit'af; mih bo drenta bida lam, ku teniendo bo dos pia nan bo wrdu tir den firnu, den e kandela ku no ta paga nunka, MAR 9:46 [kaminda nan bichi no ta muri i e kandela no ta paga.] MAR 9:47 I si bo wowo hasibo trompek, sak' tir'af; mih bo drenta e reino di Dios ku un wowo so ku, teniendo dos wowo, bo wrdu tir den kandela di firnu, MAR 9:48 kaminda 'nan bichi no ta muri i e kandela n o ta paga.' MAR 9:49 Pasobra tur hende lo wrdu sal ku kandela. MAR 9:50 "Salu ta b on; ma si salu prd su smak, ku kiko lo bo hasi salu atrobe? Prkur pa tin salu den bos o mes, i tene pas ku otro." MAR 10:1 I El a lanta i a bai for di einan na e regi on di Judea, i te na e otro banda di Jordan; i un multitut di hende a bin serka djE atrobe, i manera tabata Su kustumber, El a bolbe kumins sia nan. MAR 10:2 I al gun fariseo a bin serka djE pa pon'E na prueba, i a puntr'E si Lei ta prmit un hmbe r diborsi su esposa. MAR 10:3 I El a kontest i a bisa nan: "Kiko Moiss a orden boso? " MAR 10:4 I nan a kontest: "Moiss a prmit un hmber pa skirbi un karta di diborsio i pa mand' bai." MAR 10:5 Ma Jesus a kontest nan: "Pa motibu di e duresa di boso kur ason el a skirbi e mandamentu aki pa boso. MAR 10:6 Ma for di prinsipio di kreas hon Dios a traha nan hmber i muh. MAR 10:7 'Pa e motibu aki un hmber lo bandon su ta ta i mama i lo uni ku su esposa, MAR 10:8 i nan dos lo bira n karni;' di manera k u nan no ta dos mas, sino n karni. MAR 10:9 Pesei, loke Dios a uni, no laga ningu n hende separ." MAR 10:10 I na kas e disipelnan a bolbe puntr'E tokante di e mesu n asunto. MAR 10:11 I El a bisa nan: "Ken ku diborsi su esposa i kasa ku un otro muh ta komet adulterio kontra dj; MAR 10:12 i si un muh diborsi su esposo i kasa ku u n otro hmber, e ta komet adulterio." MAR 10:13 I nan tabata trese mucha chikitu se rka djE, pa E pone man riba nan; i e disipelnan tabata reprend nan. MAR 10:14 Ma ora Jesus a mira esaki, El a keda tur indign i a bisa nan: "Laga e muchanan bin s erka Mi; no stroba nan, pasobra e reino di Dios ta pertenes na esnan manera esaki nan. MAR 10:15 Di brdat Mi ta bisa boso, esun ku no risib e reino di Dios manera u n mucha lo no drenta den dj." MAR 10:16 I El a tuma nan den Su brasa i a bendisho n nan, poniendo Su mannan riba nan. MAR 10:17 I ora ku E tabata sali bai pa sigui Su kaminda, un hmber a kore bin serka djE i a kai na rudia Su dilanti i a puntr' E: "Bon Maestro, kiko mi mester hasi pa ered bida etrno?" MAR 10:18 I Jesus a punt r': "Pakiko bo ta yamaMi bon? Ni un hende no ta bon sino Dios so. MAR 10:19 Bo sa e mandamentunan: 'No mata; no komet adulterio; no hrta; no duna testimonio falsu; no komet froude; onra bo tata i bo mama.' " MAR 10:20 I el a bis'E: "Maestro, tu r e kosnan aki mi a warda for di tempu di mi hubentut." MAR 10:21 I Jesus, ora k u El a wak , El a stim' i a bis': "Un kos bo falta: bai i bende tur loke bo tin, i duna na hende pober, i lo bo tin tesoro den shelu; i bin, siguiMi." MAR 10:22 Ma e palabranan aki a hasi bira masha aflig, i el a bai tur tristu, pasobra e tabata doo di hopi propiedat. MAR 10:23 I Jesus, mirando rnt, a bisa Su disipelnan: "Ki difisil lo ta pa esnan ku ta riku drenta e reino di Dios!" MAR 10:24 I e disipel nan a keda stra di Su palabranan. Ma Jesus a kontest atrobe i a bisa nan: "Yunan, k i difisil ta pa drenta e reino di Dios! MAR 10:25 Ta mas fasil pa un kamel pasa dor di wowo di un angua, ku pa un hende riku drenta e reino di Dios." MAR 10:26 I nan a keda mas asombr ainda i a puntr'E: "Ta ken por wrdu salb anto?" MAR 10:27 I Jesus a wak nan i a bisa: "Serka hende esaki ta imposibel, ma no serka Dios; pa sobra tur kos ta posibel serka Dios." MAR 10:28 Pedro a kumins bis'E: "Ata, nos a bandon tur kos i a siguiBo." MAR 10:29 Jesus a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso, n o tin ningun hende ku a bandon kas f ruman hmbernan f ruman muhnan f mama f tata f f kunukunan pa Mi motibu i pa motibu di evangelio,

MAR 10:30 ku lo no risib shen bes mas tantu den e tempu aki: kasnan i ruman hmbern an i ruman muhnan i mamanan i yunan i kunukunan, huntu ku prsekushonnan; i den e s iglo ku ta bin, bida etrno. MAR 10:31 Ma hopi ku ta prom lo ta ltimo; i e ltimonan l o ta prom." MAR 10:32 I nan tabata na kaminda pa bai Jerusalm, i Jesus tabata kana nan dilanti; i nan a keda stra i esnan ku tabata sigui tabatin miedu. I atrobe El a hala e diesdosnan un banda i a kumins konta nan kiko lo bai sosod kunE, MAR 10: 33 bisando: "Mira, nos ta bai Jerusalm, i e Yu di Hende lo wrdu entreg na e saserdo tenan prinsipal i eskribanan; i nan lo konden'E na morto, i lo entregu'E na e pa ganonan. MAR 10:34 I nan lo hasi bofon di djE i skupi riba djE i sut'E i mat'E, i tres dia despues E lo lanta." MAR 10:35 I Santiago i Juan, e dos yu hmbernan di Zebedeo, a bin serka djE, i a bis'E: "Maestro, nos kier pa Bo hasi pa nos kiko ku nos pidiBo." MAR 10:36 I El a bisa nan: "Kiko boso kier pa Mi hasi pa boso?" MAR 10:37 I nan a bis'E: "Den Bo gloria, laga ku nos por sinta, un na Bo man dre chi i un na Bo man robes." MAR 10:38 Ma Jesus a bisa nan: "Boso no sa kiko boso ta pidi. Boso por bebe e kopa ku Ami ta bebe, f wrdu batis ku e boutismo ku kual Am i ta wrdu batis?" MAR 10:39 I nan a bis'E: "Nos por." I Jesus a bisa nan: "E kopa ku Ami ta bebe, boso lo bebe; i boso lo wrdu batis ku e boutismo ku kual Ami ta wrd u batis. MAR 10:40 Ma pa sinta na Mi man drechi f na Mi man robes, esaki no ta ked a na Mi pa duna, ma ta pa esnan pa kendenan esei a wrdu prepar." MAR 10:41 I ora k u e diesnan a tende esaki, nan a kumins tuma Santiago i Juan masha na malu. MAR 1 0:42 I yamando nan serka djE, Jesus a bisa nan: "Boso sa ku esnan ku ta rekonos k omo gobernantenan di e paganonan tin dominio riba nan; i nan shonnan ta ehers out oridat riba nan. MAR 10:43 Ma entre boso no t'asina, ma ken ku kier bira grandi entre boso lo ta boso sirbid; MAR 10:44 i ken ku kier ta esun di prom entre boso l o ta esklabu di tur. MAR 10:45 Pasobra ni e Yu di Hende no a bin pa wrdu sirb, ma pa sirbi, i pa duna Su bida komo preis di reskate pa hopi." MAR 10:46 I nan a ye ga Jeriko. I ora Jesus, huntu ku Su disipelnan i un multitut grandi, tabata sali for di Jeriko, tabatin un pidid di limosna siegu ku yama Bartimeo, yu di Timeo, sint kantu di kaminda. MAR 10:47 I ora ku el a tende ku tabata Jesus di Nazart, el a kumins grita i bisa: "Jesus, Yu di David, tene miserikrdia di mi!" MAR 10:48 I hopi hende tabata rous mand' keda ketu; ma el a grita mas duru ainda: "Yu di Davi d, tene miserikrdia di mi!" MAR 10:49 I Jesus a keda para i a bisa: "Yam' bin akin an." I nan a yama e hmber siegu i a bis': "Tene kurashi, lanta! E ta yamabo." MAR 10:50 I el a benta su mantel un banda, a bul'ariba, i a bin serka Jesus. MAR 10: 51 I Jesus a kontest' i a bisa: "Kiko bo kier pa Mi hasi pa bo?" I e hmber siegu a bis'E: "Rabuni, mi kier rekobr mi bista!" MAR 10:52 I Jesus a bis': "Bai; bo fe a salbabo." I mesora el a rekobr su bista i a sigui Jesus riba kaminda. MAR 11:1 I ora nan tabata yega serka di Jerusalm, na Btfage i Betania, peg ku Seru di Oleifi, El a manda dos di Su disipelnan, MAR 11:2 i a bisa nan: "Bai den e pueblito ku ta keda enfrente di boso, i asina boso drenta den dj boso lo haa un yu di buriku m ar, ku nunka ni un hende no a sinta riba dj ainda; ls , tres' akinan. MAR 11:3 I si u n hende puntra boso: 'Pakiko boso ta hasi esaki?' bisa: 'Seor tin mester di dj,' i mesora E lo mand' bk." MAR 11:4 I nan a bai i a haa un yu di buriku paf riba kaya, mar na un porta; i nan a ls . MAR 11:5 I algun hende ku tabata par einan tabata punt ra nan: "Ta kiko boso ta hasi; pakiko boso ta ls e yu di buriku?" MAR 11:6 I nan a kontest nan manera Jesus a bisa nan, i nan a duna e disipelnan prmit pa bai kun. MAR 11:7 I nan a trese e yu di buriku pa Jesus i a pone nan paanan riba dj, i Jesu s a sinta riba dj. MAR 11:8 I hopi hende a habri nan mantelnan riba kaminda, i ot ronan a pone rama brd ku nan a krta den kunuku. MAR 11:9 I esnan ku tabata bai dila nti, i esnan ku tabata sigui, tabata grita: "Hosana!" "Bendishon ta Esun ku ta bi n den e nmber di SEOR!" MAR 11:10 "Bendishon ta e reino benidero di nos tata David! " "Hosana den e halturanan!" MAR 11:11 I El a drenta Jerusalm i a bai den tmpel. I despues di a wak tur rnt, i komo ku tabata lat kaba, El a sali

bai Betania huntu ku e diesdosnan. MAR 11:12 I su manis, ora nan a sali bai for d i Betania, El a haa hamber. MAR 11:13 I mirando djaleu un palu di figo ku blachi, El a bai wak si kisas E por a haa algu na dj; i ora ku El a yega serka, E no a haa nada sino blachi so, pasobra no tabata tempu di figo. MAR 11:14 I El a kontest i a bisa e palu: "Ku nunka mas ni un hende no kome fruta di bo!" I Su disipelnan a tende esaki. MAR 11:15 I nan a yega Jerusalm. I El a bai den tmpel i a kumins kor e ku esnan ku tabata kumpra i bende den tmpel, saka nan af, i a blter e mesanan di e kambiadnan di plaka i e stulnan di esnan ku tabata bende palomba; MAR 11:16 i E no a prmit ningun hende karga merkansia pasa dor di tmpel kun. MAR 11:17 I El a kum ins sia i bisa nan: "No ta par skirb: 'Mi kas lo wrdu yam un kas di orashon pa tur na hon'? Ma boso a hasi un kueba di ladron." MAR 11:18 I e saserdotenan prinsipal i e eskribanan a tende esaki, i a kumins buska kon nan por destruiE; pasobra nan ta batin miedu di djE, komo ku henter e multitut a keda asombr di Su siansa. MAR 11:1 9 I ora nochi a sera, nan a sali bai for di e stat. MAR 11:20 I mainta, ora nan tabata pasa, nan a mira ku e palu di figo a seka for di rais. MAR 11:21 E ora ei Pedro a krda i a bis'E: "Rabi, at'e palu di figo ku Bo a maldishon a seka." MAR 1 1:22 I Jesus a kontest nan: "Tene fe den Dios. MAR 11:23 Di brdat Mi ta bisa boso, ken ku bisa e seru aki: 'Sea kit for di einan i tir den laman,' i no duda den su kurason, ma kere ku loke e ta bisa ta bai sosod, esei lo wrdu has p'. MAR 11:24 Pese i Mi ta bisa boso, tur loke boso pidi ora boso ta hasi orashon, kere ku boso ta risibi, i e lo bira di boso. MAR 11:25 I ki ora ku boso ta para hasi orashon, por don si boso tin algu kontra un hende, pa boso Tata ku ta den shelu tambe pordon bo so boso transgreshonnan. MAR 11:26 [Ma si boso no pordon, boso Tata ku ta den she lu tampoko lo no pordon boso transgreshonnan."] MAR 11:27 I nan a bolbe bin Jerus alm. I ora ku E tabata kana den tmpel, e saserdotenan prinsipal, e eskribanan i e ansianonan a bin serka djE, MAR 11:28 i a puntr'E: "Ku ki outoridat Bo ta hasi e kosnan aki, f ta ken a dunaBo e outoridat pa hasi e kosnan aki?" MAR 11:29 I Jes us a kontest nan: "Lo Mi hasi boso un pregunta, i boso kontestMi, i e ora ei lo Mi bisa boso ku ki outoridat Mi ta hasi e kosnan aki. MAR 11:30 E boutismo di Juan tabata for di shelu f for di hende? KontestMi." MAR 11:31 I nan a kumins deliber na n ku nan, bisando: "Si nos bisa: 'For di shelu,' E lo bisa: 'Pakiko boso no a ke r' anto?' MAR 11:32 Ma si nos bisa: 'For di hende'"--nan tabatin miedu di e multi tut, pasobra di brdat tur tabatin Juan pa profeta. MAR 11:33 Pesei nan a kontest J esus i a bisa: "Nos no sa." I Jesus a bisa nan: "Ami tampoko lo no bisa boso ku ki outoridat Mi ta hasi e kosnan aki." MAR 12:1 I El a kumins papia ku nan den pa rbola: "Un hmber a planta un kunuku di wendrif i a lanta un muraya rnt di dj. El a ko ba un baki-di-prs-wendrif i a traha un toren, a hr ku algun kunukero, i a bai hasi un biahe. MAR 12:2 I na tempu di kosecha el a manda un esklabu serka e kunukeron an pa risib un parti di e frutanan di e kunuku di wendrif for di e kunukeronan. MA R 12:3 I nan a koh', bati, i a mand' bai man bash. MAR 12:4 I el a bolbe manda un ot ro esklabu serka nan, i nan a herid esaki na su kabes, i a trat' na un manera brgon soso. MAR 12:5 I el a bolbe manda un otro, i esei nan a mata; i asina nan a hasi ku hopi otro mas; algun nan a bati i otronan nan a mata. MAR 12:6 "Ainda e taba tin n mas, un yu stim; por ltimo el a manda esaki serka nan, bisando: 'Nan lo respe t mi yu.' MAR 12:7 "Ma e kunukeronan ei a bisa otro: 'Esaki ta e eredero; ban lag a nos mat', i e erensia lo keda pa nos!' MAR 12:8 I nan a koh', mat', i a tir' paf di e kunuku di wendrif. MAR 12:9 "Kiko doo di e kunuku di wendrif lo hasi? E lo bin i destru e kunukeronan, i lo duna e kunuku di wendrif na otronan. MAR 12:10 Boso no a lesa e Skritura aki nunka: 'E piedra ku e trahadnan a rechas, esaki a bira e pi edra-di-skina prinsipal; MAR 12:11 esaki a bin di Seor, i e ta maraviyoso den nos bista'?" MAR 12:12 I nan tabata buska pa gar'E, ma nan tabatin miedu di e multi tut; pasobra nan a komprend ku El a papia e

parbola kontra nan. Asina nan a lagu'E i a bai. MAR 12:13 I nan a manda algun di e fariseonan i e herodianonan serka djE, pa koh'E den trampa ku Su mes palabrana n. MAR 12:14 I nan a bin i a bis'E: "Maestro, nos sa ku Bo ta brdadero i no ta la ga ni un hende influensiBo, pasobra Bo no ta hasi distinshon di persona, ma ta sia e kaminda di Dios den brdat. Lei ta prmit pa paga belasting na Cesar, s f n? MAR 12: 5 Nos lo paga f nos lo no paga?" Ma E, konosiendo nan hipokresia, a bisa nan: "Pa kiko boso ta pone trampa pa Mi? Trese un denario pa Mi mira." MAR 12:16 I nan a trese un. I El a puntra nan: "Ta ken su imagen i inskripshon esaki ta?" I nan a bis'E: "Di Cesar." MAR 12:17 I Jesus a bisa nan: "Duna Cesar loke ta di Cesar, i Dios loke ta di Dios." I nan a keda masha stra di djE. MAR 12:18 I algun saduseo ku ta bisa ku no tin resurekshon a bin serka djE, i a kumins hasiE pregunta, bisa ndo: MAR 12:19 "Maestro, Moiss a skirbi pa nos ku si un hmber su ruman muri i laga un esposa atras, ma ni un yu, su ruman hmber mester tuma e esposa i lanta desend iente pa su ruman. MAR 12:20 Tabatin shete ruman hmber. E di prom a tuma un esposa , i a muri sin laga ni un desendiente. MAR 12:21 I e di dos a tum', i a muri sin laga ni un desendiente; i e di tres meskos; MAR 12:22 i asina ni un di e shetena n no a laga desendiente. Despues di nan tur e muh tambe a muri. MAR 12:23 Den e r esurekshon, ora nan lanta, esposa di kual di nan lo e ta? Pasobra tur shete taba tin komo esposa." MAR 12:24 I Jesus a kontest nan: "No t'esaki ta e motibu ku bos o ta kibok, ku boso no ta komprend e Skrituranan ni e poder di Dios? MAR 12:25 Pas obra ora nan lanta for di e mortonan, nan no ta kasa ni ta wrdu dun pa kasa, ma na n ta manera angel den shelu. MAR 12:26 Ma enkuanto e echo ku e mortonan ta lanta , boso no a lesa den e buki di Moiss, den e Skritura tokante di e mata, kon Dios a papia kun, bisando: 'Ami ta e Dios di Abraham, i e Dios di Isaak, i e Dios di J akb'? MAR 12:27 E no ta e Dios di e mortonan, sino di e bibunan; boso ta masha ki bok." MAR 12:28 I un di e eskribanan ku a bin i a tende nan ta diskut, i ku a reko nos ku El a kontest nan bon, a puntr'E: "Di tur e mandamentunan, kual ta esun di p rom?" MAR 12:29 Jesus a kontest: "Esun di prom ta: 'Tende, O Israel, SEOR nos Dios t a n SEOR. MAR 12:30 Stima SEOR bo Dios ku henter bo kurason, i ku henter bo alma, i ku henter bo mente, i ku tur bo forsa.' MAR 12:31 E di dos ta esaki: 'Stima bo prhimo manera bo mes.' No tin ningun otro mandamentu mas grandi ku esakinan." MAR 12:32 I e eskriba a bis'E: "Korekto, Maestro, Bo a papia brdat, pasobra ta n Dios tin; i fuera di djE no tin ni un otro. MAR 12:33 I pa stim'E ku henter bo kuras on i ku tur bo komprendementu i ku tur bo forsa, i pa stima bo prhimo manera bo m es, ta bal mas ku tur ofrenda kim i sakrifisio." MAR 12:34 I ora Jesus a mira ku el a kontest ku inteligensia, El a bis': "Bo no ta leu for di e reino di Dios." I despues di esei ni un hende no a tribi hasiE mas pregunta. MAR 12:35 I mientras ku Jesus tabata sia e hendenan den tmpel El a kontest i a bisa: "Di kon e eskribana n ta bisa ku e Cristo ta yu di David? MAR 12:36 Pasobra David mes a bisa pa medi o di Spiritu Santu: 'SEOR a bisa mi Seor: "Sinta na Mi man drechi, te ora Mi pone Bo enemigunan bou di Bo pianan."' MAR 12:37 David mes ta yam'E 'Seor'; i kon anto E por ta su yu?" I e multitut grandi tabata gusta skuch'E. MAR 12:38 I El a bis a nan den Su siansa: "Warda boso di e eskribanan ku ta gusta kana rnt ku paa largu bist, i ku ta gusta saludonan di rspt riba plasa, MAR 12:39 i e mih asientonan den s noa i e lugnan di onor na bankete, MAR 12:40 ku ta devor kas di biuda i ta hasi or ashonnan largu pa bista di hende. Esakinan lo risib kondenashon mas pis." MAR 12:4 1 I El a bai sinta enfrente di e kaha di ofrenda, i tabata opserv kon e multitut tabata tira plaka den e kaha di ofrenda. I hopi hende riku tabata tira sumanan g randi aden. MAR 12:42 I un biuda pober a bin i a tira dos sn di koper aden, kualn an ta suma n plaka. MAR 12:43 I Jesus a yama Su disipelnan serka djE i a bisa nan : "Di brdat Mi ta bisa boso, e biuda pober aki a tira mas den e kaha di ofrenda k u tur e otronan ku a tira algu aden; MAR 12:44 pasobra nan tur a tira aden for d i nan abundansia, ma el a tira aden, for di su pobresa, tur loke ku e tabatin, t ur loke ku e tabatin pa biba di dj." MAR 13:1 I ora ku E tabata sali for di tmpel, un di Su disipelnan a bis'E: "Maestro, mira ki piedranan i ki edifisionan

grandi!" MAR 13:2 I Jesus a kontest': "Bo ta mira e edifisionan grandi aki? Ni un piedra lo no keda riba otro ku lo no wrdu bash abou." MAR 13:3 I ora ku E tabata sint riba Seru di Oleifi enfrente di e tmpel, Pedro, Santiago, Juan i Andres tabat a puntr'E ora nan tabata nan so kunE: MAR 13:4 "Bisa nos, ki tempu e kosnan aki lo sosod, i kiko lo ta e seal ora tur e kosnan aki lo wrdu kumpl?" MAR 13:5 I Jesus a kumins bisa nan: "Mira pa ni un hende no gaa boso. MAR 13:6 Hopi lo bin den Mi nm ber, bisando: 'Ta ami t'E!' i lo gaa hopi hende. MAR 13:7 I ora boso tende di gue ranan i rumornan di gueranan, no spanta; e kosnan ei mester tuma lug, ma ainda no ta e fin. MAR 13:8 Pasobra nashon lo lanta kontra nashon, i reino kontra reino; lo tin temblor na varios lug i lo tin hamber. E kosnan aki ta e prinsipio di doln an di parto. MAR 13:9 "Ma mira pa boso mes, pasobra nan lo entreg boso na Konsili o, i den snoanan boso lo wrdu sut, i boso lo para dilanti di gobernantenan i reina n pa Mi motibu, komo un testimonio pa nan. MAR 13:10 I e evangelio mester wrdu pr edik prom na tur nashon. MAR 13:11 I ora nan arest boso i entreg boso, boso no preok up di antemano kiko boso lo bisa, ma bisa loke wrdu dun na boso na e ora ei, pasobr a no ta boso ta papia, sino Spiritu Santu. MAR 13:12 "I ruman lo entreg ruman na morto, i un tata su yu; i yunan lo lanta kontra nan mayornan i lo hasi ku nan lo wrdu mat. MAR 13:13 I tur hende lo odia boso pa kousa di Mi nmber, ma esun ku prsev er te na fin, esei lo ta salb. MAR 13:14 "Ma ora boso mira e ABOMINASHON DI DESOLA SHON, ku profeta Daniel a papia di dj, par kaminda e no mester ta (laga esun ku ta lesa komprend), e ora ei laga esnan ku ta na Judea hui bai na e serunan. MAR 13: 15 I no laga esun ku ta riba dak baha bai den su kas, ni drenta paden pa kohe na da den su kas; MAR 13:16 i no laga esun ku ta den kunuku bai bk pa kohe su mantel . MAR 13:17 Ma ai di esnan ku ta na estado i esnan ku ta kria yu na pechu den e dianan ei! MAR 13:18 Ma hasi orashon pa boso huda no sosod den wenter. MAR 13:19 P asobra den e dianan ei lo tin un tempu di tribulashon manera nunka tabatin for d i prinsipio di e kreashon ku Dios a krea, te awor aki, i ku lo no tin nunka mas tampoko. MAR 13:20 I si Seor no a hasi e dianan ei mas krtiku, ningun bida lo no a wrdu salb; ma pa kousa di e elignan ku El a skohe, El a hasi e dianan ei mas krtiku . MAR 13:21 Anto si un hende bisa boso: 'Mira, at'e Cristo aki', f: 'At'E aya', n o ker'; MAR 13:22 pasobra Cristonan falsu i profetanan falsu lo lanta, i lo hasi sealnan i maraviyanan pa gaa, si ta posibel, asta e skohnan. MAR 13:23 Ma tene kuid ou; mira, Mi a bisa boso tur kos di antemano. MAR 13:24 "Ma den e dianan ei, des pues di e tribulashon ei, 'solo lo bira skur i luna lo no duna su klaridat. MAR 13:25 I e streanan lo kai for di shelu, i e podernan ku ta den e shelunan lo wrdu sakud.' MAR 13:26 "I e ora ei nan lo mira e Yu di Hende ta bin den nubianan ku g ran poder i gloria. MAR 13:27 I e ora ei E lo manda e angelnan, i lo reun Su skohn an for di e kuater bientunan, for di ekstremo di tera te na ekstremo di shelu. M AR 13:28 "Awor sia e parbola di e palu di figo: ora su rama a bira moli kaba, i e saka su blachinan, boso sa ku zomer ta serka. MAR 13:29 Asina boso tambe, ora bo so mira e kosnan aki ta sosod, sabi ku E ta serka, dilanti di porta. MAR 13:30 Di brdat Mi ta bisa boso, e generashon aki lo no pasa te ora tur e kosnan aki tuma lug. MAR 13:31 Shelu i tera lo pasa, ma Mi palabranan lo no pasa. MAR 13:32 "Ma d i e dia i e ora ei ni un hende no sa, ni e angelnan den shelu tampoko, ni e Yu, sino e Tata so. MAR 13:33 Tene kuidou, keda alerta, pasobra boso no sa ki ora e tempu ta yega. MAR 13:34 Ta manera un hende ku a bai hasi un biahe, kende a laga su kas i a pon' na enkargo di su esklabunan, a duna kada un su tarea i tambe a o rden e wardad di porta pa keda alerta. MAR 13:35 "Pesei, keda alerta, pasobra boso no sa ki ora e seor di e kas ta bin, sea anochi, mei anochi, ora gai ta kanta, f mainta, MAR 13:36 pa e no bin direpiente i haa boso na soo. MAR 13:37 I loke Mi ta bisa boso, Mi ta bisa tur: 'Keda alerta!'" MAR 14:1 I tabata falta dos dia pa e Fiesta di Pasku i di Pan Sin Zrdeg; i e saserdotenan prinsipal i e eskribanan ta bata

buska kon pa na skond nan gar'E i mat'E. MAR 14:2 Pasobra nan tabata bisa: "No du rante di e Fiesta, pa no lanta desrdu den e pueblo." MAR 14:3 I mientras ku E tab ata na Betania, na kas di Simon e leproso, sint na mesa, a bin un muh ku un butish i di alabaster ku perfume di nardo puru di gran balor aden, i el a kibra e butis hi i a bash' riba Su kabes. MAR 14:4 Ma algun, ku indignashon, tabata bisa otro: "Pakiko e perfume aki a wrdu drispid? MAR 14:5 Pasobra e perfume aki por a wrdu ben d pa mas ku tres shen denario, i e plaka dun na hende pober." I nan a lanta kun. MA R 14:6 Ma Jesus a bisa: "Lagu'; pakiko boso ta molesti'? El a hasi un bon obra na Mi. MAR 14:7 Pasobra e pobernan boso tin semper serka boso, i ki ora ku boso kie r boso por hasi bon na nan; ma Ami boso no tin semper. MAR 14:8 El a hasi loke e tabata por. Di antemano el a ungi Mi kurpa pa deramentu. MAR 14:9 I di brdat Mi ta bisa boso, unda ku e evangelio wrdu predik den henter mundu, loke ku e muh aki a hasi tambe lo wrdu kont na su rekurdo." MAR 14:10 I Judas Iskariot, kende tabata u n di e diesdosnan, a bai serka e saserdotenan prinsipal, pa entregu'E na nan. MA R 14:11 I nan a keda kontentu ora nan a tende esaki i a primint pa dun' plaka. I e tabata buska un bon oportunidat pa entregu'E. MAR 14:12 I riba e prom dia di e F iesta di Pan Sin Zrdeg, ora ku e lamchi di Pasku tabata wrdu sakrifik, Su disipelna n a puntr'E: "Unda Bo kier pa nos bai i prepar pa Bo pa kome e Pasku?" MAR 14:13 I El a manda dos di Su disipelnan i a bisa nan: "Bai den stat i un hmber ku ta ka rga un purn di awa lo kontra ku boso; sigui; MAR 14:14 i kaminda ku e drenta, bisa doo di e kas: 'E Maestro ta bisa: "Unda Mi sala kaminda Mi por kome e Pasku hunt u ku Mi disipelnan ta?"' MAR 14:15 I e mes lo mustra boso un sala grandi ariba, muebl i tur kla; prepar pa nos ayanan." MAR 14:16 I e disipelnan a sali bai i a ye ga na e stat, i a haa tur kos presis manera El a bisa nan. I nan a prepar e Pasku. MAR 14:17 I ora ku a bira nochi El a bin ku e diesdosnan. MAR 14:18 I ora nan t abata sint na mesa i tabata kome, Jesus a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso ku un di boso ku ta kome huntu ku Mi lo traishonMi." MAR 14:19 Nan a kumins bira tristu i un pa un nan tabata puntr'E: "No ta ami tg?" MAR 14:20 Ma El a kontest nan: "Ta un di e diesdosnan, un ku ta dp den e kmchi huntu ku Mi. MAR 14:21 Pasobra e Yu di H ende mester bai, manera ta par skirb di djE, ma ai di e hmber ei dor di kende e Yu di Hende ta wrdu traishon! Lo tabata bon pa e hmber ei si e no a nase nunka." MAR 1 4:22 I mientras ku nan tabata kome, El a kohe pan, i despues di a bendishon', El a kibr' i a duna nan, i a bisa: "Tuma; esaki ta Mi kurpa." MAR 14:23 I El a kohe un kopa, i despues di a duna gradisimentu, El a duna nan esei; i nan tur a bebe for di dj. MAR 14:24 I El a bisa nan: "Esaki ta Mi sanger di e aliansa, ku ta wrdu dram pa hopi. MAR 14:25 Di brdat Mi ta bisa boso, lo Mi no bebe mas di e fruta di e mata di wendrif, te na e dia ei ku Mi beb' nobo den e reino di Dios." MAR 14:26 I despues di a kanta un himno, nan a sali bai Seru di Oleifi. MAR 14:27 I Jesus a bisa nan: "Boso tur lo trompek, pasobra ta par skirb: 'Lo Mi dal e Wardad mata i e karnnan lo wrdu plam.' MAR 14:28 Ma despues ku Mi a wrdu lant, lo Mi bai Galilea bo so dilanti." MAR 14:29 I Pedro a bis'E: "Maske tur trompek, ami s no." MAR 14:30 I Jesus a bis': "Di brdat Mi ta bisabo, ku awe nochi mes, prom ku un gai kanta dos b iaha, abo lo nengaMi tres biaha." MAR 14:31 Ma Pedro a keda insist, bisando: "Ast a si mi mester muri huntu ku Bo, lo mi no nengaBo!" I nan tur tabata bisa meskos . MAR 14:32 I nan a yega na un lug ku yama Getseman; i El a bisa Su disipelnan: "S inta akinan te ora Mi kaba di hasi orashon." MAR 14:33 I El a hiba Pedro i Santi ago i Juan huntu kunE, i a kumins bira mash angusti i intrankil. MAR 14:34 I El a b isa nan: "Mi alma ta masha tristu mes, te na morto; keda akinan i vigil." MAR 14: 35 I El a bai un poko mas leu for di nan, i a tira Su kurpa abou na suela, i a h asi orashon, ku si esei tabata posibel, ku e ora ei por a pas'E forbei.

MAR 14:36 I El a bisa: "Abba! Tata! Tur kos ta posibel pa Bo; kita e kopa aki fo r di Mi; sinembargo, no loke Ami kier, ma loke Abo kier." MAR 14:37 I El a bin i a haa nan ta drumi, i a bisa Pedro: "Simon, bo ta na soo? Bo no por a keda vigil n i n ora? MAR 14:38 Keda vigil i hasi orashon, pa boso no kai den tentashon; e spir itu ta boluntario, ma e karni ta debil." MAR 14:39 I El a bai atrobe i a hasi or ashon, bisando e mesun palabranan. MAR 14:40 I El a bolbe bin i a haa nan ta drum i, pasobra nan wowo tabata masha pis. I nan no tabata sa kiko pa kontest'E. MAR 1 4:41 I El a bolbe bin pa di tres biaha, i a bisa nan: "Ainda boso ta drumi i ta soseg? Ta basta; e ora a yega; mira, e Yu di Hende ta wrdu entreg den man di pekad. MAR 14:42 Lanta, laga nos ban; ata, esun ku ta traishonMi ta serka!" MAR 14:43 I mesora, mientras ku E tabata papia ainda, Judas, un di e diesdosnan, a bin, i hu ntu kun un multitut ku spada i klp, mand dor di e saserdotenan prinsipal i e eskrib anan i e ansianonan. MAR 14:44 Awor esun ku tabata traishon'E a duna nan un seal, bisando: "Esun ku mi duna un sunchi, esei t'E; gar'E bai kunE bon sigur." MAR 14 :45 I asina ku el a yega, el a bai serka djE mesora, i a bisa: "Rabi!" i a dun'E un sunchi. MAR 14:46 I nan a tira man riba djE i a gar'E. MAR 14:47 I un di esn an ku tabata par einan a saka su spada, i a dal e esklabu di e sumosaserdote, i a kap su orea kit'af. MAR 14:48 I Jesus a kontest i a bisa nan: "Boso a bin ku spad a i klp pa arestMi, komo si fuera ta ladron Mi ta? MAR 14:49 Tur dia Mi tabata ser ka boso den tmpel ta sia e hendenan, i boso no a garaMi; ma esaki a sosod pa e Skri turanan por keda kumpl." MAR 14:50 I nan tur a bandon'E i a hui bai. MAR 14:51 I un hoben ku tabatin solamente un klechi di lino lor rnt di su kurpa pa tapa su sun tabata siguiE; i nan a gar'. MAR 14:52 Ma el a laga e klechi di lino atras, i sun el a hui bai. MAR 14:53 I nan a hiba Jesus pa e sumosaserdote; i tur e saserdote nan prinsipal i e ansianonan i e eskribanan a reun. MAR 14:54 I Pedro a siguiE na un distansia te riba plenchi di e sumosaserdote; i e tabata sint huntu ku e ofis ialnan, i tabata keinta su kurpa na e kandela. MAR 14:55 Awor e saserdotenan pri nsipal i henter e Konsilio tabata purba haa testimonio kontra Jesus, pa nan por a laga mat'E; i nan no a haa ningun. MAR 14:56 Pasobra hopi hende tabata duna test imonio falsu kontra djE, ma nan testimonio no tabata kuadra ku otro. MAR 14:57 I algun hende a lanta para i a kumins duna testimonio falsu kontra djE, bisando: M AR 14:58 "Nos a tend'E bisa: 'Lo Mi destru e tmpel aki ku ta trah ku man, i den tre s dia lo Mi lanta un otro ku no ta trah ku man.'" MAR 14:59 Ma ni den esaki nan t estimonio no tabata kuadra ku otro. MAR 14:60 I e sumosaserdote a lanta bin dila nti i a puntra Jesus, bisando: "Bo no ta kontest nada? Ta kiko e hmbernan aki ta t estifik kontra Bo?" MAR 14:61 Ma El a keda ketu, i no a kontest nada. Atrobe e sum osaserdote tabata hasiE pregunta, i tabata bis'E: "Ta Abo ta e Cristo, e Yu di E sun Bendishon?" MAR 14:62 I Jesus a bisa: "Ami ta; i boso lo mira e Yu di Hende s int na man drechi di Poder, i biniendo ku e nubianan di shelu." MAR 14:63 I e sum osaserdote a sker su paa i a bisa: "Pakiko nos tin mester di mas testigu? MAR 14: 64 Boso a tende e blasfemia; kon boso ta haa esei?" I nan tur a konden'E di ta me res morto. MAR 14:65 I algun di nan a kumins skupi riba djE, i tapa Su kara, i dal E ku moketa, i bis'E: "Profetis!" I e ofisialnan a bft'E den Su kara. MAR 14:66 I mientras ku Pedro tabata abou riba plenchi, un di e sirbidnan muh di e sumosaserd ote a bin, MAR 14:67 i ora ku el a mira Pedro ta keinta su kurpa, el a keda wak e, i a bisa: "Abo tambe tabata huntu ku Jesus di Nazart." MAR 14:68 Ma el a nenga esei, bisando: "Mi no sa, ni mi no ta komprend di kiko bo ta papia." I el a sali bai paf den veranda, i un gai a kanta. MAR 14:69 I e kri a mir', i a bolbe kumins b isa esnan ku tabata par einan: "Esaki ta un di nan!" MAR 14:70 Ma el a bolbe neng a esei. I un ratu despues esnan ku tabata par einan atrobe tabata bisa Pedro: "Si guramente abo ta un di nan, pasobra bo tambe ta un galileo."

MAR 14:71 Ma el a kumins maldishon i hura: "Mi no konos e hmber aki ku boso ta papia di djE!" MAR 14:72 I mesora un gai a kanta pa di dos biaha. I Pedro a krda kon J esus a bis': "Prom ku e gai kanta dos biaha, lo bo nengaMi tres biaha." I el a kum ins yora. MAR 15:1 I mainta tempran e saserdotenan prinsipal ku e ansianonan i e eskribanan, i henter e Konsilio, mesora a reun pa konsult ku otro; i nan a mara Je sus, a bai kunE i a entregu'E na Pilato. MAR 15:2 I Pilato a puntr'E: "Ta Abo ta e Rei di e hudiunan?" I El a kontest i a bis': "Ta manera bo ta bisa." MAR 15:3 I e saserdotenan prinsipal a kumins akus'E di hopi kos. MAR 15:4 I Pilato a bolbe puntr'E, bisando: "Bo no ta kontest nada? Mira di kuantu kos nan ta akusBo!" MAR 1 5:5 Ma Jesus no a kontest nada mas, asina ku Pilato a keda mash asombr. MAR 15:6 Aw or riba dia di e Fiesta e tabatin e kustumber di duna un prezo libertat pa nan, esun ku nan pidi. MAR 15:7 I e hmber ku yama Barabas tabata ser huntu ku e revolush onarionan ku a mata hende durante di e revolushon. MAR 15:8 I e multitut a bin i a kumins pidi pa hasi manera e tabatin kustumber di hasi pa nan. MAR 15:9 I Pilat o a kontest nan, bisando: "Boso kier pa mi duna e Rei di e hudiunan libertat pa b oso?" MAR 15:10 Pasobra e tabata sa ku e saserdotenan prinsipal a entregu'E pa m otibu di envidia. MAR 15:11 Ma e saserdotenan prinsipal a instig e multitut pa pi di pa duna Barabas libertat pa nan na Su lug. MAR 15:12 I Pilato a kontest i a bisa nan atrobe: "Kiko anto lo mi hasi ku Esun ku boso ta yama Rei di e hudiunan?" M AR 15:13 I nan a bolbe grita: "Krusifik'E!" MAR 15:14 Ma Pilato tabata bisa nan: "Pakiko? Ta ki malu El a hasi?" Ma nan a grita mas duru ainda: "Krusifik'E!" MA R 15:15 I Pilato, kende kier a komplas e multitut, a duna Barabas libertat pa nan , i despues di a laga suta Jesus, el a entregu'E pa wrdu krusifik. MAR 15:16 I e sl dnan a hib'E den palasio (esta, Pretorio), i nan a yama henter e batayon romano h untu. MAR 15:17 I nan a bistiE un mantel prpura, i nan a flgt un korona di sumpia i a pone esaki riba Su kabes; MAR 15:18 i nan a kumins salud'E: "Saludo, Rei di e hudiunan!" MAR 15:19 I nan a sigui dal E riba Su kabes ku un richi, skupi riba d jE, i nan tabata kai na rudia i big Su dilanti. MAR 15:20 I despues ku nan a hasi bofon di djE, nan a kita e mantel prpura for di Su kurpa i a bistiE Su mes paanan . I nan a hib'E paf pa krusifik'E. MAR 15:21 I nan a oblig un hende, ku tabata pas a, pa karga Su krus, un tal Simon di Sirene, kende tabata bin for di kunuku, tat a di Alehandro i Rufus. MAR 15:22 I nan a hib'E na e lug ku yama Glgota, ku tradus ta nifik Lug di Kalpachi. MAR 15:23 I nan a dun'E bia meskl ku mirra, ma E no a tum'. MAR 15:24 I nan a krusifik'E i a parti Su paanan entre nan dor di tira lt riba na n, pa disid kiko kada un lo a haa. MAR 15:25 I tabata nueb'or di mainta ora nan a krusifik'E. MAR 15:26 I e inskripshon di e akusashon kontra djE tabata bisa: "E REI DI E HUDIUNAN." MAR 15:27 I nan a krusifik dos ladron huntu kunE, un na Su ma n drechi i un na Su man robes. MAR 15:28 [I e Skritura a keda kumpl ku ta bisa: " I El a wrdu kont ku e transgresornan."f28* MAR 15:29 I esnan ku tabata pasa tabata blasfem'E i sakud kabes, bisando: "Ahan! Abo ku ta bai destru e tmpel i lant' bk den tres dia, MAR 15:30 salba Bo mes, i baha for di e krus ei!" MAR 15:31 Di e mesu n manera e saserdotenan prinsipal tambe, huntu ku e eskribanan, tabata hasi bofo n di djE i tabata bisa otro: "El a salba otronan; E no por salba Su mes. MAR 15: 32 Laga e Cristo aki, e Rei di Israel, baha for di e krus awor, pa nos por mira i kere!" I esnan ku a wrdu krusifik huntu kunE tabata tira e mesun insulto na Su k ara. MAR 15:33 I ora ku a bira diesdos or, skuridat a baha riba henter e tera te tres or di atardi. MAR 15:34 I pa tres or di atardi Jesus a sklama na bos haltu : " iEloi, Eloi, lama sabaktani?" ku tradus ta nifik: "Mi Dios, Mi Dios, pakiko Bo a bandonMi?" MAR 15:35 I ora ku algun hende ku tabata par einan a tende esei, nan a bisa: "Mira, ta Elias E ta yama." MAR 15:36 I un hende a kore bin i a papa un spns ku binager, a hink' na un richi i a dun'E di bebe, bisando: "Laga nos wak si Elias ta bin bah'E." MAR 15:37 I Jesus a dal un gritu duru, i a hala Su ltimo ro sea. MAR 15:38 I e kortina di tmpel a sker na dos, for di ariba te abou. MAR 15:3 9 I ora ku e senturin ku tabata par nt Su dilanti a mira kon El a hala Su ltimo rose a, el a bisa: "Di brdat e hmber aki tabata e Yu di Dios!"

MAR 15:40 I tambe tabatin algun hende muh ta para wak for di un distansia, entre nan Maria Magdalena, Maria, mama di Santiago Chik i di Jose, i Salom. MAR 15:41 I tempu ku E tabata na Galilea, nan tabata siguiE i sirbiE; i tabatin hopi otro he nde muh ku a bin Jerusalm huntu kunE. MAR 15:42 I ora ku a bira tardi kaba, pasobr a tabata dia di preparashon, esta, bispu di Sabat, MAR 15:43 Jose di Arimatea, u n miembro prominente di Konsilio, kende tambe tabata spera e reino di Dios, a bi n i el a tuma kurashi i a drenta bai serka Pilato, i a pidi e kurpa di Jesus. MA R 15:44 I Pilato a haa strao ku ya El a muri kaba, i a manda yama e senturin i a pu ntr' si El a muri kaba. MAR 15:45 I ora ku el a haa sa esaki for di e senturin, el a entreg e kurpa na Jose. MAR 15:46 I Jose a kumpra tela di lino, a bah'E for di krus, a lor'E den e tela di lino i a pon'E den un tumba ku a wrdu kob den baranka; i el a lora un piedra pone na entrada di e tumba. MAR 15:47 I Maria Magdalena i Maria, mama di Jose, tabata wak pa mira na unda El a wrdu pon. MAR 16:1 I ora Sab at a pasa, Maria Magdalena i Maria, mama di Santiago, i Salom, a kumpra speserei pa nan bai ungiE. MAR 16:2 I mainta bon tempran, riba e prom dia di siman, ora so lo a sali, nan a bin na e tumba. MAR 16:3 I nan tabata bisa otro: "Ken lo lora e piedra kit' for di entrada di e tumba pa nos?" MAR 16:4 I ora nan a hisa kara wa k, nan a mira ku e piedra a wrdu kit, apesar ku e tabata masha grandi mes. MAR 16: 5 I ora nan a bai den e tumba, nan a mira un hoben, bist na paa blanku largu, sint na banda drechi, i nan a keda masha asombr. MAR 16:6 I el a bisa nan: "No tene mi edu. Boso ta buska Jesus di Nazart, Kende a wrdu krusifik. El a resusit; E no t'aki; mira e lug kaminda nan a pon'E. MAR 16:7 Ma bai, bisa Su disipelnan i Pedro: 'E ta bai Galilea boso dilanti; ayanan boso lo mir'E, manera El a bisa boso.'" MAR 16:8 I nan a sali paf i a hui bai for di e tumba, pasobra nan tabata tembla i tab ata tur asombr; i nan no a bisa ningun hende nada, pasobra nan tabatin miedu. MAR 16:9 [Awor despues ku El a lanta mainta tempran riba e prom dia di siman, El a p ares prom na Maria Magdalena, for di kende El a saka shete demoo. MAR 16:10 El a ba i i a hiba e notisia pa esnan ku tabata huntu kunE, i kendenan tabata lament i yo ra. MAR 16:11 I ora nan a tende ku E tabata bibu i ku Maria Magdalena a mir'E, n an no kier a kere. MAR 16:12 I despues El a pares den un otro figura na dos di na n, ora ku, na pia, nan tabata na kaminda pa kunuku. MAR 16:13 I nan a bai i a hi ba e notisia pa e otronan, ma esakinan tampoko no a kere nan. MAR 16:14 I despue s El a pares na e diesunnan mes, ora nan tabata sint na mesa, i El a reprend nan in kredulidat i duresa di kurason, pasobra nan no a kere esnan ku a mir'E despues k u El a wrdu lant. MAR 16:15 I El a bisa nan: "Bai den henter mundu i predik e evang elio na tur kriatura. MAR 16:16 Esun ku a kere i a wrdu batis lo ta salb; ma esun k u no a kere lo ta konden. MAR 16:17 I e sealnan aki lo kompa esnan ku kere: den Mi nm ber nan lo saka demoo, nan lo papia den lenga nobo; MAR 16:18 nan lo kohe kolebra ku man, i si nan bebe kualkier veneno mortal, esei lo no hasi nan dao; nan lo po ne man riba hende malu i esakinan lo bira bon." MAR 16:19 Asina anto, ora Seor Je sus a kaba di papia ku nan, El a wrdu risib ariba den shelu, i a sinta na man drec hi di Dios. MAR 16:20 I nan a sali bai i a predik tur kaminda, i Seor tabata traha huntu ku nan, i tabata konfirm e palabra pa medio di e sealnan ku tabata sigui. A mn.]

LUKAS LUK 1:1 Ya ku hopi hende a trata di kompil un relato di e kosnan ku a sosod meimei di nos, LUK 1:2 meskos ku esnan ku for di prinsipio tabata testigu ku nan mes w owo i ku tabata sirbidnan di e palabra a entreg nan na nos, LUK 1:3 a parsemi bon tambe despues di a investig tur kos kuidadosamente for di prinsipio, pa skirbi es aki pa bo den un forma orden, O ekselentsimo Tefilo, LUK 1:4 pa bo por sa e brdat ek sakto tokante di e kosnan ku bo a wrdu si. LUK 1:5 Den e dianan di Herodes, rei di Judea, tabatin un sierto saserdote ku yama Zakarias, di e divishon di Abias; i e tabatin un esposa for di e yu muhnan di Aaron, i su nmber tabata Elisabt. LUK 1:6 I nan tur dos tabata hustu den bista di Dios i tabata kana ireprochabel den tur e mandamentunan i ordenansanan di Seor. LUK 1:7 I nan no tabatin yu, pasobra Elis abt tabata steril, i nan tur dos tabata di edat hopi avans. LUK 1:8 Awor a sosod ku mientras Zakarias tabata ehers su sirbishi saserdotal dilanti di Dios segun e rdu di su divishon, LUK 1:9 konforme e kustumber di e sirbishi saserdotal, el a wrdu skoh dor di tira lt pa bai den e tmpel di Seor i kima sensia. LUK 1:10 I henter e m ultitut di pueblo tabata hasi orashon paf na e ora di ofres sensia. LUK 1:11 I un angel di Seor a pares na dj, par na banda drechi di e altar di sensia. LUK 1:12 I Za karias a turdi ora ku el a mir', i miedu a drent'. LUK 1:13 Ma e angel a bis': "No tene miedu, Zakarias, pasobra bo petishon a wrdu tend, i bo esposa Elisabt lo haa un yu hmber pa bo, i lo bo dun' e nmber Juan. LUK 1:14 I lo bo tin goso i alegria, i hopi lo regosih pa motibu di su nasementu. LUK 1:15 Pasobra e lo ta grandi den bi sta di Seor, i e lo no bebe bia ni bibida strki; i e lo wrdu yen ku Spiritu Santu for di den barika di su mama. LUK 1:16 I e lo hasi hopi di e yunan di Israel bolbe serka Seor nan Dios. LUK 1:17 I ta e ta esun ku lo bai dilanti di djE den e spiri tu i poder di Elias, pa restor kurason di e tatanan na e yunan, i e desobedesidon an na e aktitut di e hustunan, pa asina forma un pueblo bon prepar pa Seor." LUK 1 :18 I Zakarias a bisa e angel: "Kon mi por ta sigur di esaki? Pasobra mi ta un hm ber bieu i mi esposa ta di edat avans." LUK 1:19 I e angel a kontest i a bis': "Ami ta Gabriel, kende ta para den e presensia di Dios; i mi a wrdu mand pa papia ku b o, i pa trese e bon nobo aki pa bo. LUK 1:20 I mira, lo bo keda mudo i sin por p apia te dia ku e kosnan aki tuma lug, pasobra bo no a kere mi palabranan ku lo wrd u kumpl na nan debido tempu." LUK 1:21 I e pueblo tabata warda riba Zakarias, i a haa strao ku el a tarda asina tantu den tmpel. LUK 1:22 Ma ora ku el a sali e no t abata por a papia ku nan; i nan a realis nan mes ku el a mira un vishon den tmpel; i el a keda hasi sea ku nan i a keda mudo. LUK 1:23 I a sosod ku ora e dianan di su sirbishi saserdotal a keda kumpl, el a bai kas bk. LUK 1:24 I despues di e dian an aki su esposa Elisabt a sali na estado; i sinku luna largu el a tene su mes sk ond, bisando: LUK 1:25 "Esaki ta e manera ku Seor a trata ku mi den e dianan ku El a mustra Su grasia na mi, pa kita mi reproche for di meimei di hende." LUK 1:26 Awor den e di seis luna angel Gabriel a wrdu mand pa Dios na un stat den Galilea ku yama Nazart, LUK 1:27 serka un birgen ku tabata kompromet ku un hmber ku yama Jo se, di e desendientenan di David; i nmber di e birgen tabata Maria. LUK 1:28 I or a ku e angel a drenta bai serka dj, el a bis': "Saludo, abo ku ta altamente fabore s! Seor ta ku bo." LUK 1:29 Ma Maria a keda mash turd ora ku el a tende e palabranan aki, i a keda pensa kiko e saludo ei por ta nifik. LUK 1:30 I e angel a bis': "No tene miedu, Maria, pasobra bo a haa grasia serka Dios. LUK 1:31 I mira, lo bo ko nseb den bo matris i duna lus na un yu hmber, i lo bo yam'E Jesus. LUK 1:32 E lo t a grandi i lo wrdu yam Yu di e Haltsimo; i Seor Dios lo dun'E e trono di Su tata Dav id; LUK 1:33 i E lo reina riba e kas di Jakb pa semper, i Su reino lo no tin fin. " LUK 1:34 I Maria a bisa e angel: "Kon esaki por ta, siendo ku mi ta un birgen? " LUK 1:35 I e angel a kontest i a bis': "Spiritu Santu lo bin riba bo, i e poder di e Haltsimo lo sombrabo; i pa e motibu

ei Esun Santu ku tin ku nase lo wrdu yam e Yu di Dios. LUK 1:36 I mira, bo parient e Elisabt tambe a konseb un yu hmber den su biehes; i esaki, kende tabata wrdu yam st eril, awor ta den su di seis luna. LUK 1:37 Pasobra pa Dios nada lo no ta imposi bel." LUK 1:38 I Maria a bisa: "Ata e sirbid di Seor; laga sosod ku mi segun bo pal abra." I e angel a kita bai lagu'. LUK 1:39 Awor den e dianan ei Maria a lanta i a bai pur na e serunan, na un stat di Juda, LUK 1:40 i a bai den e kas di Zakaria s i a salud Elisabt. LUK 1:41 I a sosod ku ora Elisabt a tende Maria su saludo, e be bi a bula den su barika; i Elisabt a wrdu yen ku Spiritu Santu. LUK 1:42 I el a gri ta na bos haltu i a bisa: "Bendishon bo ta entre muhnan, i bendishon ta e fruta di bo barika! LUK 1:43 I di unda mi ta meres esaki, ku mama di mi Seor ta bin serka m i? LUK 1:44 Pasobra mira, ora ku e zonidu di bo saludo a yega na mi orea e bebi a bula di goso den mi barika. LUK 1:45 I bendishon ta esun ku a kere ku loke Seor a bis' lo wrdu kumpl." LUK 1:46 I Maria a bisa: "Mi alma ta engrandes Seor, LUK 1:47 i mi spiritu a regosih den Dios mi Salbador. LUK 1:48 Pasobra El a mira e estado umilde di Su sirbiente; pasobra mira, for di awor tur generashon lo yamami bendi shon. LUK 1:49 Pasobra Esun Poderoso a hasi kosnan grandi pa mi; i santu ta Su nmb er. LUK 1:50 I Su miserikrdia ta di generashon pa generashon pa ku esnan ku tin t emor p'E. LUK 1:51 El a hasi echonan poderoso ku Su brasa; El a plama esnan ku t abata orguyoso den e pensamentunan di nan kurason. LUK 1:52 El a baha gobernante nan for di nan trono, i a halsa esnan ku tabata umilde. LUK 1:53 El a yena esnan ku tin hamber ku kosnan bon; i a manda e rikunan bai man bash. LUK 1:54 El a dun a yudansa na Su sirbid Israel, pa rekrd Su miserikrdia, LUK 1:55 manera El a papia k u nos tatanan, ku Abraham i su desendientenan pa semper." LUK 1:56 I Maria a ked a komo tres luna serka Elisabt i despues a bai su kas bk. LUK 1:57 Awor e tempu a yega pa Elisabt duna lus, i el a duna lus na un yu hmber. LUK 1:58 I su bisianan i famianan a tende ku Seor a demostr Su gran miserikrdia na dj; i nan tabata regosih hu ntu kun. LUK 1:59 I a sosod ku riba e di ocho dia nan a bin pa sirkumsid e yu, i na n kier a yam' Zakarias, meskos ku su tata. LUK 1:60 Ma su mama a kontest i a bisa: "N, e mester yama Juan." LUK 1:61 I nan a bis': "No tin ni un hende den bo famia ku tin e nmber ei." LUK 1:62 I ku sea nan a puntra su tata kon e tabata kier pa e yu wrdu yam. LUK 1:63 I el a pidi un brchi i a skirbi lo siguiente: "Su nmber ta Jua n." I nan tur a keda asombr. LUK 1:64 I mesora su boka a wrdu habr i su lenga a ls, i el a kumins papia, alabando Dios. LUK 1:65 I temor a baha riba tur esnan ku tab ata biba rnt di nan; i tur e asuntonan aki a wrdu papi den tur e serunan di Judea. LUK 1:66 I tur esnan ku a tende esakinan a warda nan den nan kurason, bisando: " Kiko e yu aki lo bira anto?" Pasobra e man di Seor siguramente tabata kun. LUK 1:6 7 I su tata Zakarias a wrdu yen ku Spiritu Santu, i a profetis, bisando: LUK 1:68 " Bendishon sea Seor Dios di Israel, pasobra El a bishit nos i a trese redenshon pa S u pueblo, LUK 1:69 i a lanta un kachu di salbashon pa nos den kas di Su sirbid Da vid-LUK 1:70 manera El a papia pa medio di boka di Su profetanan santu for di pr om aya-LUK 1:71 salbashon for di nos enemigunan, i for di man di tur esnan ku ta odia nos; LUK 1:72 pa demostr miserikrdia na nos tatanan, i pa rekrd Su aliansa sant u, LUK 1:73 e huramentu ku El a hasi na nos tata Abraham, LUK 1:74 pa konsed nos pa nos, siendo libr for di man di nos enemigunan, por a sirbiE sin temor, LUK 1:7 5 den santidat i hustisia dilanti di djE, tur e dianan di nos bida. LUK 1:76 I a bo, mi yu, lo wrdu yam profeta di e Haltsimo; pasobra abo lo bai dilanti di SEOR pa prepar Su kamindanan; LUK 1:77 pa duna Su pueblo konosementu di salbashon pa medi o di pordon di nan piknan, LUK 1:78 pa motibu di e miserikrdia tierno di nos Dios, ku kual e Salida di Solo for di ariba lo bishit nos, LUK 1:79 pa resplandes riba esnan ku ta biba den skuridat i den e sombra di morto, pa dirig nos pianan hiba r iba e

kaminda di pas." LUK 1:80 I e yu a krese i a bira fuerte den spiritu, i e tabata biba den e desiertonan te na e dia ku el a present pblikamente na Israel. LUK 2:1 Awor a sosod den e dianan ei ku Cesar Augusto a saka un dekreto, ku mester a ten e un senso di henter e mundu habit. LUK 2:2 E senso aki a tuma lug pa prom biaha te mpu ku Sirenio tabata gobernad di Siria. LUK 2:3 I tur hende tabata bai pa wrdu re gistr pa e senso, kada un na su mes stat. LUK 2:4 I Jose tambe a sali for di Gali lea, for di e stat Nazart, pa bai Judea, na e stat di David ku yama Btlehm, pasobra e tabata di e kas i famia di David, LUK 2:5 pa wrdu registr huntu ku Maria, kende tabata kompromet kun i tabata spera yu. LUK 2:6 I a sosod ku mientras nan tabata a yanan, e dianan a keda kumpl pa e duna lus. LUK 2:7 I el a duna lus na su yu hmber primognito; i el a lor'E den paa i a pon'E den un pesebre, pasobra no tabatin lug pa nan den posada. LUK 2:8 I den e mesun region tabatin wardadnan ku tabata keda den e sabananan, i ku anochi tabata tene warda riba nan tou di karn. LUK 2:9 I di repiente un angel di Seor a present nan dilanti, i e gloria di Seor tabata respland es tur rnt di nan; i nan a spanta mash. LUK 2:10 I e angel a bisa nan: "No tene mie du; pasobra mira, mi ta trese bon nobo di gran goso pa boso ku lo ta pa henter e pueblo; LUK 2:11 pasobra awe den e stat di David a nase pa boso un Salbador, Ke nde ta Cristo e Seor. LUK 2:12 I esaki lo ta e seal pa boso: boso lo haa un bebi lo r den paa, i drum den un pesebre." LUK 2:13 I direpiente a pares huntu ku e angel un multitut di e ehrsito selestial, dunando alabansa na Dios i bisando: LUK 2:14 "G loria na Dios den halturanan, i na tera pas meimei di hende ku ta agrad'E." LUK 2:15 I a sosod ku ora e angelnan a laga nan i a bai shelu, e wardadnan a kumins bis a otro: "Laga nos bai Btlehm awor i mira e kos aki ku a sosod i ku Seor a partisip na nos." LUK 2:16 I nan a bai pur i a haa Maria i Jose, i e bebi ku tabata drum den p esebre. LUK 2:17 I ora nan a mira esaki, nan a partisip loke a wrdu bis na nan toka nte di e Yu aki. LUK 2:18 I tur ku a tende esaki a keda stra di e kosnan ku e ward adnan a konta nan. LUK 2:19 Ma Maria a warda tur e kosnan aki, i a keda pensa rib a nan den su kurason. LUK 2:20 I e wardadnan a bai bk, glorifikando i alabando Dio s pa tur loke nan a tende i mira, manera a wrdu kont na nan. LUK 2:21 I riba e di ocho dia, ora ku a bira tempu pa sirkumsid'E, nan a dun'E e nmber Jesus, manera e angel a yam'E prom ku El a wrdu konseb den matris. LUK 2:22 I ora ku e dianan di n an purifikashon, di akurdo ku e lei di Moiss, a keda kumpl, nan a hib'E Jerusalm pa present'E na Seor LUK 2:23 (manera ta par skirb den e Lei di Seor: "Tur yu hmber prim ognito ku habri matris lo wrdu yam santu pa SEOR"), LUK 2:24 i pa ofres un sakrifisio di akurdo ku loke a wrdu bis den e Lei di Seor: "Dos trteldif f dos pichon." LUK 2: I mira, tabatin un hmber na Jerusalm ku yama Simeon; i e hmber aki tabata hustu i d eboto i tabata spera e konsolashon di Israel; i Spiritu Santu tabata riba dj. LUK 2:26 I a wrdu revel na dj dor di Spiritu Santu ku e lo no mira morto prom ku el a m ira e Cristo di Seor. LUK 2:27 I mov dor di e Spiritu el a bai den tmpel; i ora ku e mayornan a trese e yu Jesus, pa hasi kunE segun e kustumber di Lei, LUK 2:28 e l a tum'E den su brasanan, i el a bendishon Dios i a bisa: LUK 2:29 "Awor Seor, Bo ta laga bo sirbid bai na pas, segun Bo palabra; LUK 2:30 pasobra mi wowonan a mi ra Bo salbashon, LUK 2:31 ku Bo a prepar den presensia di tur pueblo, LUK 2:32 un lus di revelashon pa e paganonan, i e gloria di Bo pueblo Israel." LUK 2:33 I S u tata i mama a keda stra di e kosnan ku tabata wrdu bis di djE. LUK 2:34 I Simeon a bendishon nan i a bisa Su mama Maria: "Mira, e Yu aki ta destin pa e kada i pa e l antamentu di hopi hende na Israel i pa un seal ku lo wrdu kontradis-LUK 2:35 i un s pada lo traspas asta bo mes alma--pa e pensamentunan di hopi kurason wrdu revel." L UK 2:36 I tabatin un profeta, Ana, yu muh di Fanuel, di e tribu di Aser. E tabata di edat hopi avans i el a biba shete

aa ku su esposo despues di e dia di su matrimonio, LUK 2:37 i despues komo biuda te na edat di ochent'i kuater aa. I nunka e no tabata sali for di tmpel, i tabata sirbi di dia i anochi ku yunamentu i orashon. LUK 2:38 I na e momento ei el a ye ga serka i a kumins duna gradisimentu na Dios, i a sigui papia di djE ku tur esna n ku tabata spera e redenshon di Jerusalm. LUK 2:39 I ora nan a kumpli ku tur kos , di akurdo ku e Lei di Seor, nan a bolbe Galilea, na nan mes stat Nazart. LUK 2:40 I e Mucha tabata krese i bira fuerte i a wrdu yen ku sabiduria; i e grasia di Dio s tabata riba djE. LUK 2:41 I tur aa Su mayornan tabata bai Jerusalm pa e Fiesta d i Pasku. LUK 2:42 I ora ku El a yega na edat di diesdos aa, nan a bai ayanan mane ra tabata e kustumber di e Fiesta; LUK 2:43 i despues ku e dianan di e Fiesta a pasa, ora ku su mayornan tabata riba kaminda pa bai kas, e mucha Jesus a ked'atr as na Jerusalm, sin ku nan a ripar. LUK 2:44 Nan a kere ku E tabata den e grupo di biahero i nan a sigui pa un distansia di n dia di biahe; i nan a kumins busk'E en tre nan famianan i konosnan. LUK 2:45 I ora nan no a ha'E, nan a bolbe Jerusalm pa busk'E. LUK 2:46 I a sosod ku despues di tres dia nan a ha'E den tmpel, sint meimei di e siadnan, ta skucha nan i ta hasi nan pregunta. LUK 2:47 I tur esnan ku a tend 'E a keda stra di Su komprendementu i Su kontestanan. LUK 2:48 I ora nan a mir'E, nan a keda asombr; i Su mama a bis'E: "Yu, pakiko Bo a hasi e kos aki ku nos? Mir a, Bo tata i ami tabata buskaBo ansiosamente." LUK 2:49 El a bisa nan: "Pakiko b oso tabata buskaMi? Boso no tabata sa ku Mi mester tabata den e kas di Mi Tata?" LUK 2:50 I nan no tabata komprend e palabranan ku E tabata papia ku nan. LUK 2:5 1 I El a bai ku nan i a yega Nazart; i El a keda somet na nan; i Su mama tabata wa rda tur e palabranan aki den su kurason. LUK 2:52 I Jesus tabata krese den sabid uria i estatura, i den grasia serka Dios i hende. LUK 3:1 Awor den e di diesinku aa di e reinado di Tiberio Cesar, tempu ku Ponsio Pilato tabata gobernad di Judea , i Herodes tabata tetrarka di Galilea, i su ruman Felipe tabata tetrarka di e r egion di Iturea i Trakonite, i Lisanias tabata tetrarka di Abilinia, LUK 3:2 bou di e gran saserdosio di Anas i Kaifas, e palabra di Dios a yega na Juan, yu hmbe r di Zakarias, den desierto. LUK 3:3 I el a bin den henter e distrikto rnt di Jor dan, predikando un boutismo di repentimentu pa pordon di pik, LUK 3:4 manera ta p ar skirb den e buki di e palabranan di profeta Isaias: "Bos di un ku ta sklama den desierto: 'Prepar e kaminda di SEOR, hasi Su berehanan stret. LUK 3:5 Tur vaye lo wrdu yen, i tur seru i seritu lo wrdu bah, i loke ta korkob lo bira stret, i e kamin danan malu lo bira lizu; LUK 3:6 i tur karni lo mira e salbashon di Dios.'" LUK 3:7 Pesei el a bisa e multitutnan ku tabata sali bai pa lagu' batis nan: "Boso, ge nerashon di vbora, ta ken a atvert boso pa hui for di e furia ku ta bin? LUK 3:8 P esei, duna fruta ku ta kuadra ku repentimentu, i no kumins bisa den boso mes: 'No s tin Abraham komo nos tata,' pasobra mi ta bisa boso ku Dios por lanta yunan pa Abraham for di e piedranan aki. LUK 3:9 I tambe e hacha ta pon kaba na rais di e palunan; pesei tur palu ku no ta duna bon fruta ta wrdu gekap i tir den kandela." LUK 3:10 I e multitutnan tabata hasi pregunta, bisando: "Kiko nos mester hasi an to?" LUK 3:11 I el a kontest i a bisa nan: "Esun ku tin dos tnika, lagu' duna esun ku no tin; i esun ku tin kuminda, lagu' hasi meskos." LUK 3:12 A bin algun publik ano tambe pa wrdu batis, i nan a puntr': "Maestro, kiko nos mester hasi?" LUK 3:13 I el a bisa nan: "No kobra mas tantu di loke ta orden na boso." LUK 3:14 I algun sld tabata puntr', bisando: "I kiko ta di nos, kiko nos mester hasi?" I el a bisa n an: "No ranka plaka kita for di ningun hende, ni kalumni ningun hende, i keda kon tentu ku boso suldo." LUK 3:15 Awor mientras ku e pueblo tabata spera yen di eksp ektativa i tur tabata puntra nan mes den nan kurason tokante di Juan, si e lo po r ta e Cristo, LUK 3:16 Juan a kontest i a bisa nan tur: "Pa loke t'ami, ami ta b atis boso ku awa, ma ta bin Un ku ta mas poderoso ku mi, i ami no ta digno pa ls s trp di Su sandalia; E lo batis boso ku Spiritu Santu i kandela. LUK 3:17 I Su frkipa-bienta ta den Su man pa limpia Su plenchi-di-bati-mainshi hasi limpi-limpi, i pa rekoh e trigo

pone den Su mangasina; ma E lo kima e bagas ku kandela ku no ta paga nunka." LUK 3:18 Asina, ku hopi otro spirtamentu mas, el a predik e evangelio na e pueblo. LU K 3:19 Ma ora Juan a reprend Herodes, e tetrarka, pa motibu di Herodias, esposa d i su ruman hmber, i pa motibu di tur e otro kosnan malu ku el a hasi, LUK 3:20 He rodes a aad esaki tambe na tur e kosnan ei: el a sera Juan den prizon. LUK 3:21 Aw or a sosod ku ora henter e pueblo a wrdu batis, Jesus tambe a wrdu batis, i mientras ku E tabata hasi orashon, shelu a habri, LUK 3:22 i Spiritu Santu a baha riba dj E den forma korporal, manera un palomba, i a sali un bos for di shelu: "Abo ta M i Yu stim, den Bo Mi tin goso." LUK 3:23 I tempu ku El a kumins Su ministerio, Jes us tabatin mas o menos trinta aa, siendo supuestamente yu hmber di Jose, yu hmber d i El, LUK 3:24 yu hmber di Matat, yu hmber di Lev, yu hmber di Melki, yu hmber di Jan i, yu hmber di Jose, LUK 3:25 yu hmber di Matatias, yu hmber di Amos, yu hmber di Na hum, yu hmber di Esli, yu hmber di Nagai, LUK 3:26 yu hmber di Maat, yu hmber di Mat atias, yu hmber di Semei, yu hmber di Jose, yu hmber di Joda, LUK 3:27 yu hmber di J oanan, yu hmber di Resa, yu hmber di Zorobabel, yu hmber di Salatiel, yu hmber di Ne ri, LUK 3:28 yu hmber di Melki, yu hmber di Adi, yu hmber di Kosam, yu hmber di Elmo dam, yu hmber di Er, LUK 3:29 yu hmber di Josu, yu hmber di Eliezer, yu hmber di Jori m, yu hmber di Matat, yu hmber di Lev, LUK 3:30 yu hmber di Simeon, yu hmber di Juda, yu hmber di Jose, yu hmber di Jonan, yu hmber di Eliakim, LUK 3:31 yu hmber di Mele a, yu hmber di Mainan, yu hmber di Matata, yu hmber di Natan, yu hmber di David, LUK 3:32 yu hmber di Isa, yu hmber di Obed, yu hmber di Boaz, yu hmber di Salmon, yu hmb r di Nason, LUK 3:33 yu hmber di Aminadab, yu hmber di Admin, yu hmber di Aram, yu hmber di Esrom, yu hmber di Fares, yu hmber di Juda, LUK 3:34 yu hmber di Jakb, yu hm er di Isaak, yu hmber di Abraham, yu hmber di Tera, yu hmber di Nakor, LUK 3:35 yu hmber di Serug, yu hmber di Ragau, yu hmber di Peleg, yu hmber di Heber, yu hmber di Sala, LUK 3:36 yu hmber di Kainn, yu hmber di Arfaksad, yu hmber di Sm, yu hmber di N e, yu hmber di Lamek, LUK 3:37 yu hmber di Matusalen, yu hmber di Enok, yu hmber di Jared, yu hmber di Mahalaleel, yu hmber di Kainn, LUK 3:38 yu hmber di Enos, yu hmber di St, yu hmber di Adam, yu hmber di Dios. LUK 4:1 I Jesus, yen di Spiritu Santu, a bolbe for di Jordan i a wrdu hib dor di e Spiritu den desierto LUK 4:2 pa kuaren ta dia, i El a wrdu tent dor di diabel. I E no a kome nada durante di e dianan ei; i ora ku e dianan a pasa, El a haa hamber. LUK 4:3 I diabel a bis'E: "Si Bo ta e Yu di Dios, bisa e piedra aki pa e bira pan." LUK 4:4 I Jesus a kontest': "Ta pa r skirb: 'Hende lo no biba di pan so.'" LUK 4:5 I el a hib'E na un lug haltu i a mu str'E tur e reinonan di mundu den n momento di tempu. LUK 4:6 I diabel a bis'E: " Lo mi dunaBo henter e dominio aki i su gloria; pasobra esei a wrdu entreg na mi, i mi ta dun' na esun ku mi kier. LUK 4:7 Pesei, si Bo adormi, tur esaki lo ta di Bo ." LUK 4:8 I Jesus a kontest i a bis': "Ta par skirb: 'Ador SEOR bo Dios i sirbi E so '" LUK 4:9 I el a hib'E Jerusalm i a pon'E para riba e pinkulo di e tmpel i a bis'E : "Si Bo ta e Yu di Dios, tira Bo kurpa abou for di aki; LUK 4:10 pasobra ta par skirb: 'E lo duna Su angelnan enkargo tokante di Bo pa nan wardabo,' LUK 4:11 i, 'Den nan mannan nan lo kargaBo, pa Bo no dal Bo pia na piedra.'" LUK 4:12 I Jesu s a kontest i a bis': "Ta bis: 'No tenta SEOR bo Dios.'" LUK 4:13 I ora diabel a kab a ku tur tentashon, el a lagu'E pa un tempu. LUK 4:14 I Jesus a bolbe na Galilea den e poder di e Spiritu; i Su fama a plama den henter e distrikto eibanda. LUK 4:15 I El a kumins sia e hendenan den nan snoanan i tur hende tabata elogi'E. LUK 4:16 I El a bin Nazart, kaminda El a lanta komo mucha. I manera tabata Su kustum ber El a bai den snoa riba dia di Sabat, i a lanta para pa lesa. LUK 4:17 I nan a dun' e buki di profeta Isaias. I El a habri e buki i a haa e lug kaminda tabata p ar skirb: LUK 4:18 "E Spiritu di SEOR ta riba Mi, pasobra El a ungiMi pa predik evan gelio na e pobernan; El a mandaMi pa proklam libertat na e prezonan, i restorasho n di bista na e siegunan, pa duna libertat na esnan ku ta wrdu oprim, LUK 4:19 pa proklam e aa agradabel di SEOR." LUK 4:20 I El a sera e buki i a duna esaki bk na e sirbid i a sinta; i bista di tur hende den snoa tabata fih riba djE.

LUK 4:21 I El a kumins bisa nan: "Awe e Skritura aki a keda kumpl boso dilanti." L UK 4:22 I tur tabata duna bon testimonio di djE, i tabata keda stra di e palabrana n agradabel ku tabata sali for di Su boka; i nan tabata puntra: "No ta yu di Jos e esaki ta?" LUK 4:23 I El a bisa nan: "Sin duda boso lo sita e proverbio aki pa Mi: 'Dkter, kura bo mes! Tur kos ku nos a tende ku a wrdu has na Kapernaum, hasi n an aki den Bo mes stat tambe.'" LUK 4:24 I El a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso: Ningun profeta no ta wrdu asept den su mes stat. LUK 4:25 Ma di brdat Mi ta bisa bo so, tabatin hopi biuda na Israel den e dianan di Elias, tempu ku shelu tabata se r pa tres aa i seis luna, tempu ku a bin un hamber pis den henter e tera; LUK 4:26 i tg Elias no a wrdu mand serka ningun di nan, sino solamente na Sarepta, na tera d i Sidon, serka un muh biuda. LUK 4:27 I tabatin hopi leproso na Israel den e temp u di profeta Elisa; i ningun di nan no a wrdu has limpi, sino solamente Naaman di Siria." LUK 4:28 I tur ku tabata den snoa a yena ku furia ora nan a tende e kosn an aki, LUK 4:29 i nan a lanta i a sak'E for di e stat, i a hib'E na rant di e s eru, riba kual nan stat tabata trah, pa tir'E abou for di e baranka steil. LUK 4: 30 Ma El a pasa meimei di nan sigui Su kaminda. LUK 4:31 I El a yega Kapernaum, un stat di Galilea, i E tabata sia nan riba dia di Sabat; LUK 4:32 i nan a keda s tra di Su siansa, pasobra Su palabra tabata ku outoridat. LUK 4:33 I tabatin un hen de den snoa ku tabata pose pa e spiritu di un demoo impuru, i el a grita na bos ha ltu: LUK 4:34 "Laga nos! Kiko nos tin di hasi ku Bo, Jesus di Nazart? Bo a bin pa destru nos? Mi sa ken Bo ta: Esun Santu di Dios!" LUK 4:35 I Jesus a reprend', bi sando: "Keda ketu, i sali for di dj!" I ora ku e demoo a bent' abou na suela meimei di nan, el a sali bai for di dj sin hasi ningun dao. LUK 4:36 I nan tur a keda aso mbr, i nan tabata diskut nan ku nan, bisando: "Ta ki palabra esaki ta? Pasobra ku outoridat i poder E ta orden e spiritunan impuru, i nan ta sali." LUK 4:37 I e no tisia tokante di djE tabata plama den tur bario di e distrikto eibanda. LUK 4:38 I El a lanta, a sali for di snoa i a bai kas di Simon. Awor Simon su suegra tab ata malu ku keintura haltu, i nan a hasi un petishon na Jesus p'. LUK 4:39 I El a bai para na kabes di su kama i a reprend e keintura, i e keintura a lagu'; i meso ra el a lanta i a sirbi nan. LUK 4:40 I ora solo tabata baha, tur ku tabatin hen de malu ku tur sorto di malesa a trese nan serka djE; i poniendo Su mannan riba kada un di nan E tabata kura nan. LUK 4:41 I tambe demoonan tabata sali for di ho pi hende, i nan tabata grita i bisa: "Abo ta e Yu di Dios!" I E tabata reprend na n i no tabata prmit nan papia, pasobra nan tabata sa ku E ta e Cristo. LUK 4:42 I ora dia a habri, El a sali bai na un lug solitario; i e multitutnan tabata busk'E , i tabata bin serka djE, i tabata purba ten'E pa E no bai for di nan. LUK 4:43 Ma El a bisa nan: "Mi mester predik e reino di Dios na e otro statnan tambe, paso bra ta pa e propsito aki Mi a wrdu mand." LUK 4:44 I El a sigui predik den e snoanan di Galilea. LUK 5:1 Awor a sosod ku mientras e multitut tabata pusha bin para tu r rnt di djE i tabata skucha e palabra di Dios, E mes tabata par kantu di e lago d i Genesaret; LUK 5:2 i El a mira dos boto kantu di e lago; i e piskadnan a sali f or di nan i tabata laba nan redanan. LUK 5:3 I El a bai den un di e botonan, esu n di Simon, i a pidi pa hala un poko for di kantu. I El a sinta i a kumins sia e mu ltitutnan for di den e boto. LUK 5:4 I ora ku El a kaba di papia, El a bisa Simo n: "Bai kaminda tin awa hundu i tira boso redanan pa boso kohe pisk." LUK 5:5 I S imon a kontest i a bisa: "Maestro, nos a traha duru henter anochi i no a kohe nad a, ma riba Bo palabra lo mi tira e redanan." LUK 5:6 I ora nan a hasi esaki, nan a kohe un kantidat grandi di pisk; i nan redanan a kumins kibra; LUK 5:7 i nan a hasi sea na nan kompaeronan den e otro boto, pa nan bin yuda nan. I nan a bin i a yena tur dos boto, asina ku nan a kumins senk. LUK 5:8 Ma ora Simon Pedro a mira esei, el a tira su kurpa abou na pia di Jesus, bisando: "Bai for di mi, pasobra mi ta un hende pekaminoso, O Seor!"

LUK 5:9 Pasobra tantu komo tur esnan ku tabata huntu kun a keda mash stra di e kanti dat di pisk ku nan a kohe; LUK 5:10 i meskos tambe Santiago i Juan, yu hmbernan di Zebedeo, kendenan tabata kompaero di Simon. I Jesus a bisa Simon: "No tene miedu , for di awor padilanti lo bo ta piskad di hende." LUK 5:11 I ora nan a trese nan botonan na tera, nan a laga tur kos i a siguiE. LUK 5:12 I a sosod ku mientras E tabata na un di e statnan, ata, tabatin un hmber yen di lepra ku a mira Jesus, i el a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a rogu'E, bisando: "Seor, si Bo kier, Bo por hasimi bira limpi." LUK 5:13 I El a saka Su man i a mishi kun, bisa ndo: "Mi kier, sea limpi." I mesora e lepra a kita for di dj. LUK 5:14 I El a ord en' pa no konta ningun hende: "Ma bai i mustra bo mes na e saserdote, i hasi un o frenda pa bo purifikashon, meskos ku Moiss a orden, komo un testimonio pa nan." LU K 5:15 Ma e notisia tokante di djE tabata plama mas i mas, i multitutnan grandi tabata bin huntu pa tend'E i pa wrdu kur di nan malesanan. LUK 5:16 Sinembargo, ho pi biaha E tabata retir Su mes den desierto pa hasi orashon. LUK 5:17 I a sosod ku riba un dia E tabata sia e hendenan; i tabatin algun fariseo i siad di lei sint ein an, kendenan a bin for di tur pueblo di Galilea i Judea i for di Jerusalm; i e po der di Seor tabata presente kunE pa kura hende. LUK 5:18 I mira, algun hmber tabat a karga riba un kama un hmber ku tabata paralis; i nan tabata buska manera pa tres ' paden, i pa pon' Su dilanti. LUK 5:19 I ora nan no a haa un manera pa tres' paden, pa motibu di e multitut, nan a subi riba dak i a bah' ku su kama dor di e panchi nan, nt meimei, dilanti di Jesus. LUK 5:20 I mirando nan fe, El a bisa: "Amigu, b o piknan ta pordon." LUK 5:21 I e eskribanan i fariseonan a kumins rason, bisando: " Ta ken e hmber aki ta ku ta papia blasfemia? Ken por pordon piknan, si no ta Dios s o?" LUK 5:22 Ma Jesus, Kende tabata sa di nan pensamentunan, a kontest i a bisa n an: "Pakiko boso ta rason den boso kurason? LUK 5:23 Kiko ta mas fasil pa bisa: ' Bo piknan a wrdu pordon,' f pa bisa: 'Lanta i kana'? LUK 5:24 Ma pa boso sa ku e Yu di Hende tin outoridat riba tera pa pordon piknan," El a bisa e paraltiko: "Mi ta b isabo, lanta, kohe bo kama i bai kas." LUK 5:25 I mesora el a lanta nan dilanti, a kohe loke e tabata drum ariba i a bai kas, glorifikando Dios. LUK 5:26 I nan t ur a keda masha asombr mes i a glorifik Dios; i yen di temor nan a bisa: "Nos a mi ra kosnan remarkabel awe." LUK 5:27 I despues di esei El a sali bai paf i a mira un publikano ku yama Lev sint den ofisina di belasting, i El a bis': "SiguiMi." LUK 5:28 I el a laga tur kos atras, i a lanta i a siguiE. LUK 5:29 I Lev a tene un b ankete grandi p'E na su kas; i tabatin un multitut grandi di publikano i otro he nde ku tabata sint na mesa huntu ku nan. LUK 5:30 I e fariseonan i nan eskribanan a kumins murmur kontra Su disipelnan, bisando: "Pakiko boso ta kome i bebe huntu ku e publikanonan i pekadnan?" LUK 5:31 I Jesus a kontest i a bisa nan: "No ta esn an ku ta sal tin mester di dkter, sino esnan ku ta malu. LUK 5:32 Mi no a bin pa y ama e hustunan, sino pekadnan, na repentimentu." LUK 5:33 I nan a bis'E: "E disip elnan di Juan ta yuna i hasi orashon ku frekuensia; e disipelnan di e fariseonan tambe ta hasi meskos; ma esnan di Bo ta kome i bebe." LUK 5:34 I Jesus a bisa n an: "Boso por laga esnan ku ta atend e bridehm yuna, mientras ku e bridehm ta huntu k u nan? LUK 5:35 Ma e dianan lo bin ku e bridehm lo wrdu kit for di nan; den e dianan ei nan lo yuna." LUK 5:36 I tambe E tabata konta nan un parbola: "Ningun hende n o ta sker un pida for di un bist nobo i pegu' na un bist bieu; pasobra no solamente e lo sker e nobo, ma e pida for di e nobo lo no pas ku e bieu tampoko. LUK 5:37 I ningun hende no ta pone bia nobo den saku-di-kueru bieu; sino e bia nobo ta has i e sakunan rement i e bia ta bash'af, i e sakunan ta bai prd. LUK 5:38 Ma bia nobo m ster wrdu pon den saku-di-kueru nobo. LUK 5:39 I ningun hende, despues di a bebe b ia bieu, ta dese bia nobo, pasobra e ta bisa: 'E bieu ta mih.'" LUK 6:1 Awor a sosod ku riba dia di Sabat E tabata pasando dor di kunukunan di mainshi; i Su disipeln an tabata kita e tapushinan di mainshi, frega nan den nan man i kome nan. LUK 6: 2 Ma algun di e fariseonan a bisa: "Pakiko boso ta hasi loke Lei no ta prmit pa ha si riba dia di Sabat?" LUK 6:3 I kontestando nan Jesus a bisa: "Ni lesa boso no a lesa loke David a hasi ora ku i esnan ku tabata huntu kun

a haa hamber, LUK 6:4 kon el a bai den e kas di Dios, i a kohe e pan konsagr kome, loke Lei no ta prmit pa ningun hende kome, sino solamente e saserdotenan, i a dun a esaki na esnan ku tabata huntu kun?" LUK 6:5 I E tabata bisa nan: "E Yu di Hend e ta Seor di Sabat." LUK 6:6 I a sosod riba un otro dia di Sabat ku El a bai den s noa i tabata sia e hendenan; i einan tabatin un hmber, kende su man drechi tabata seku. LUK 6:7 I e eskribanan i e fariseonan tabata ten'E bon na bista, pa wak si E tabata kura riba dia di Sabat, pa nan por a haa motibu pa akus'E. LUK 6:8 Ma E tabata konos nan pensamentunan, i El a bisa e hmber ku e man seku: "Lanta bin par a meimei aki!" I el a lanta i a bai para ayanan. LUK 6:9 I Jesus a bisa nan: "Mi kier puntra boso un kos: Lei ta prmit pa riba dia di Sabat hasi bon f hasi malu, s alba un bida f destrui?" LUK 6:10 I despues di a wak nan tur, El a bisa e hmber: "Rk bo man!" I esei el a hasi; i su man a bira bon atrobe. LUK 6:11 Ma nan mes taba ta furioso, i tabata diskut nan ku nan kiko nan por a hasi kontra Jesus. LUK 6:12 I a sosod den e dianan ei ku El a subi bai riba seru pa hasi orashon, i El a pas a henter anochi den orashon na Dios. LUK 6:13 I ora dia a habri El a yama Su dis ipelnan serka djE, i a skohe diesdos di nan, kendenan tambe El a yama apstel: LUK 6:14 Simon, kende El a yama Pedro tambe, i su ruman Andres; i Santiago i Juan; i Felipe i Bartolom; LUK 6:15 i Mateo i Tomas; Santiago, yu hmber di Alfeo, i Simo n, kende tabata wrdu yam Zelote; LUK 6:16 Judas, yu hmber di Santiago, i Judas Iska riot, kende a bira un traid. LUK 6:17 I El a baha huntu ku nan i a keda para riba un lug plat; i ayanan tabatin un multitut grandi di Su disipelnan, i un multitut grandi di hende for di henter Judea i Jerusalm i e region na kosta di Tiro i Sid on, LUK 6:18 kendenan a bin pa tend'E i pa wrdu kur di nan malesanan; i esnan ku t abata wrdu torment pa spiritunan impuru tabata wrdu kur. LUK 6:19 I henter e multitu t tabata buska manera pa mishi kunE, pasobra poder tabata sali for di djE i taba ta kura nan tur. LUK 6:20 I El a hisa kara wak Su disipelnan i a bisa: "Bendisho n ta boso ku ta pober, pasobra di boso e reino di Dios ta. LUK 6:21 Bendishon ta b oso ku tin hamber awor, pasobra boso lo wrdu sasi. Bendishon ta boso ku ta yora awo r, pasobra boso lo hari. LUK 6:22 Bendishon ta boso ora hende ta odia boso i ta e ksklu boso i ta insult boso, i ta rechas boso nmber komo malu, pa kousa di e Yu di H ende. LUK 6:23 "Sea kontentu den e dia ei i bula di goso, pasobra mira, boso rek ompensa ta grandi den shelu; pasobra meskos nan tatanan tabata hasi ku e profeta nan. LUK 6:24 "Ma ai di boso ku ta riku, pasobra ya boso a risib boso konsuelo ka ba. LUK 6:25 Ai di boso ku ta barika yen awor, pasobra boso lo tin hamber. Ai di boso ku ta hari awor, pasobra boso lo lament i yora. LUK 6:26 Ai di boso ora tur hende ta papia bon di boso, pasobra meskos nan tatanan tabata hasi ku e profeta nan falsu. LUK 6:27 "Ma na boso ku ta tende Mi ta bisa, stima boso enemigunan, h asi bon na esnan ku ta odia boso, LUK 6:28 bendishon esnan ku ta maldishon boso, h asi orashon pa esnan ku ta maltrat boso. LUK 6:29 Ken ku dal bo na esun banda di kara, ofres' e otro banda tambe; i ken ku kita bo mantel for di bo, lagu' kohe bo tnika tambe. LUK 6:30 Duna na tur hende ku pidibo, i ken ku kohe loke ta di bo, n o eksig esaki bk. LUK 6:31 I meskos ku boso kier pa hende hasi ku boso, boso tambe hasi ku nan. LUK 6:32 "I si boso stima esnan ku ta stima boso, ki mrito esei ta pa boso? Pasobra asta pekadnan ta stima esnan ku ta stima nan. LUK 6:33 I si boso hasi bon na esnan ku ta hasi bon na boso, ki mrito esei ta pa boso? Pasobra asta pekadnan ta hasi meskos. LUK 6:34 I si boso fia esnan for di kendenan boso ta sp era di risib, ki mrito esei ta pa boso? Asta pekadnan ta fia pekadnan, pa risib mesko s bk. LUK 6:35 Ma stima boso enemigunan, i hasi bon, i fia sin spera di haa nada bk ; i boso rekompensa lo ta grandi, i boso lo ta yunan di e Haltsimo; pasobra E mes ta karioso pa ku ingratonan i malbadonan.

LUK 6:36 Sea miserikrdioso, meskos ku boso Tata ta miserikrdioso. LUK 6:37 "No huz ga, i boso lo no wrdu huzg; no konden, i boso lo no wrdu konden; pordon, i boso lo w pordon. LUK 6:38 Duna, i lo wrdu dun na boso: un mid bon yen, bon prim, bon sakud, ta basha ofer, nan lo drama den boso skochi. Pasobra ku e mesun mid ku boso midi kun lo wrdu mid bk pa boso." LUK 6:39 I tambe El a konta nan un parbola: "Akaso un si egu por guia un siegu? Nan tur dos lo no kai den buraku? LUK 6:40 Un disipel no ta mas ku su maestro; ma tur hende, despues di a kaba di sia tur kos, lo ta mesko s ku su maestro. LUK 6:41 "I pakiko bo ta wak e stf ku tin den wowo di bo ruman, ma no ta ripar e balki ku tin den bo mes wowo? LUK 6:42 Of kon bo por bisa bo rum an: 'Ruman, lagami saka e stf for di bo wowo,' mientras ku abo mes no ta mira e b alki ku tin den bo mes wowo? Abo hipokrt, saka prom e balki for di bo mes wowo, i e ora ei lo bo mira bon kla pa saka e stf ku tin den wowo di bo ruman. LUK 6:43 " Pasobra no tin palu bon ku ta duna mal fruta, ni palu malu ku ta duna bon fruta. LUK 6:44 Pasobra kada palu ta konos na su fruta. Pasobra hende no sa kita figo f or di mata di sumpia, ni nan no sa kita wendrif for di mata di wabi. LUK 6:45 E bo n hende, for di e bon tesoro di su kurason, ta saka loke ta bon; i e mal hende, for di e mal tesoro, ta saka loke ta malu; pasobra for di e abundansia di kuraso n su boka ta papia. LUK 6:46 "I pakiko boso ta yamaMi: 'Seor, Seor,' i no ta hasi loke Mi ta bisa? LUK 6:47 Ken ku bin serka Mi i tende Mi palabranan i hasi nan, lo Mi mustra boso ku ken e ta igual: LUK 6:48 e ta igual ku un hmber ku a traha u n kas, kende a koba hundu i a pone un fundeshi riba e baranka; i ora ku a bin un diluvio, e torente di awa a suta duru kontra e kas ei i no por a sakudi, pasobra e tabata bon trah. LUK 6:49 Ma esun ku a tende i no a hasi nada ta igual ku un hm ber ku a traha un kas riba tera sin ningun fundeshi; i e torente di awa a suta d uru kontra dj i mesora el a bash'aden, i e ruina di e kas ei tabata grandi." LUK 7:1 Ora Jesus a kaba di papia tur Su palabranan pa e pueblo tende, El a bai Kape rnaum. LUK 7:2 I e esklabu di un senturin, kende esaki tabata apresi mash, tabata m alu i serka di muri. LUK 7:3 I ora ku el a tende tokante di Jesus, el a manda al gun ansiano hudiu serka djE pa pidiE bin skapa bida di su esklabu. LUK 7:4 I ora nan a yega serka Jesus, nan a rogu'E masha hopi mes, bisando: "E ta digno pa Bo konsed' esaki, LUK 7:5 pasobra e ta stima nos nashon, i ta a traha e snoa pa nos ." LUK 7:6 Awor Jesus a bai ku nan. I ora ku E no tabata muchu leu mas for di e kas, e senturin a manda algun amigu serka djE, bisando: "Seor, no tuma molster mas, pasobra mi no ta digno pa Bo bin bou di mi dak; LUK 7:7 pesei mi no a konsider m i mes digno tampoko pa bin serka Bo, ma djis papia un palabra, i mi sirbid lo ta kur. LUK 7:8 Pasobra ami tambe ta un hmber bou di outoridat, ku sld bou di mi mando; i mi ta bisa esun aki: 'Bai!' i e ta bai; i esun aya: 'Bin!' i e ta bin; i mi e sklabu: 'Hasi esaki!' i e ta hasi." LUK 7:9 Awor ora Jesus a tende esaki, El a ke da maraviy di dj, i a drai wak i a bisa e multitut ku tabata siguiE: "Mi ta bisa b oso, ni na Israel Mi no a haa un fe asina grandi." LUK 7:10 I ora ku esnan ku a wr du mand a bolbe na e kas, nan a haa e esklabu bon di sal. LUK 7:11 I a sosod ku e si guiente dia El a bai un stat ku yama Nain; i Su disipelnan a bai huntu kunE, kom pa pa un multitut grandi. LUK 7:12 Awor ora ku E tabata yega na porta di e stat, a ta, un morto tabata wrdu hib pa dera, e niko yu hmber di su mama, kende tabata biuda ; i un multitut grandi for di e stat tabata huntu kun. LUK 7:13 I ora Seor a mir', El a sinti kompashon p', i a bis': "No yora." LUK 7:14 I El a yega serka i a mishi ku e kaha di morto; i e kargadnan di morto a keda para. I El a bisa: "Hoben, Mi ta bisabo: Lanta!" LUK 7:15 I e morto a lanta sinta i a kumins papia. I Jesus a e ntregu' bk na su mama. LUK 7:16 I temor a poder di nan tur, i nan a kumins glorifik D ios, bisando: "Un gran profeta a lanta meimei di nos!" i "Dios a bishit Su pueblo !" LUK 7:17 I e notisia aki tokante di djE a plama den henter Judea i den henter e distrikto eibanda. LUK 7:18 I e disipelnan di Juan a kont' di tur e kosnan aki . LUK 7:19 I Juan, yamando dos di su disipelnan serka dj, a manda nan serka Seor p a puntra: "Ta Abo ta Esun ku mester bin, f nos mester spera un otro?" LUK 7:20 I ora ku e hmbernan a yega serka djE, nan a bisa: "Juan Boutista a manda nos serka Bo pa puntra: 'Ta Abo ta

Esun ku mester bin, f nos mester spera un otro?'" LUK 7:21 I na e momento ei E ta bata kura hopi hende di malesanan i aflikshonnan i di spiritunan malu; i El a du na bista na hopi ku tabata siegu. LUK 7:22 I El a kontest i a bisa nan: "Bai kont a Juan loke boso a mira i tende: e siegunan ta mira, e lamnan ta kana, e leproso nan ta wrdu has limpi, e sordonan ta tende, e mortonan ta wrdu lant i na e pobernan evangelio ta wrdu predik. LUK 7:23 I bendishon ta esun ku no ta sinti su mes ofend p a Mi motibu." LUK 7:24 I ora ku e mensaheronan di Juan a bai, El a kumins papia k u e multitutnan tokante di Juan: "Ta kiko boso a sali bai wak den desierto? Un r ichi sakud dor di bientu? LUK 7:25 Ma ta kiko boso a sali bai wak? Un hmber bist na paa fini? Mira, esnan ku ta bon bist i ta biba den luho bo ta haa den palasionan r eal. LUK 7:26 Ma ta kiko boso a sali bai wak? Un profeta? S, Mi ta bisa boso, i u n ku ta mas ku un profeta. LUK 7:27 Esaki ta esun di kende ta par skirb: 'Mira, Mi ta manda Mi mensahero dilanti di Bo kara, kende lo prepar Bo kaminda Bo dilanti. ' LUK 7:28 Mi ta bisa boso, entre esnan ku a nase for di muh no tin ni un mas gra ndi ku Juan; sinembargo, esun di mas chikitu den e reino di Dios ta mas grandi k un." LUK 7:29 I ora henter e pueblo i e publikanonan a tende esaki, nan a rekonos Dios Su hustisia, komo ku nan a wrdu batis ku e boutismo di Juan. LUK 7:30 Ma e fa riseonan i e ekspertonan di Lei a rechas e propsito di Dios pa nan mes, komo ku na n no a wrdu batis dor di Juan. LUK 7:31 "Ku kiko anto lo Mi kompar e hendenan di e generashon aki, i ku ken nan ta igual? LUK 7:32 Nan ta igual ku mucha chikitu ku ta sinta riba plasa i ta grita otro; i nan ta bisa: 'Nos a toka flit pa boso, i boso no a balia; nos a kanta un kantika di rou, i boso no a yora.' LUK 7:33 Paso bra Juan Boutista a bin i no ta kome pan ni ta bebe bia; i boso ta bisa: 'E tin u n demoo!' LUK 7:34 E Yu di Hende a bin i ta kome i bebe; i boso ta bisa: 'Ata un hmber golos i un burach, un amigu di publikano i pekad!' LUK 7:35 Ma sabiduria ta wr du hustifik pa medio di tur su yunan." LUK 7:36 Awor un di e fariseonan a pidiE p a bin kome serka dj. I El a bai den kas di e fariseo i a bai sinta na mesa. LUK 7 :37 I mira, den e stat tabatin un muh ku tabata un pekad; i ora ku el a haa sa ku J esus tabata sint na mesa den kas di e fariseo, el a trese un butishi di alabaster ku perfume aden, LUK 7:38 i el a bai para Su tras na Su pianan ta yora, i a kum ins muha Su pianan ku su awa di wowo, i tabata seka nan ku su kabei, i tabata sun chi Su pianan i hunta nan ku e perfume. LUK 7:39 Awor ora ku e fariseo ku a komb id'E a mira esaki, el a bisa den su mes: "Si e hmber aki tabata un profeta E lo t abata sa ta ken i ki sorto di hende e muh aki ta ku ta mishi kunE, ku ta un pekad e ta." LUK 7:40 I Jesus a kontest i a bis': "Simon, Mi tin algu di bisabo." I Simo n a kontest: "Papia numa, Maestro." LUK 7:41 "Un sierto fiad di plaka tabatin dos debed: esun tabata debe sinku shen denario, i e otro sinkuenta. LUK 7:42 I komo k u nan no tabata por a pagu' bk, el a pordon nan tur dos generosamente. Kual di nan dos anto lo stim' mas?" LUK 7:43 Simon a kontest i a bisa: "Mi ta supon ku ta esun ku el a pordon mas." I El a bis': "Bo a huzga korekto." LUK 7:44 I El a bira wak e muh i a bisa Simon: "Bo ta mira e muh aki? Mi a bin den bo kas; abo no a dunaMi a wa pa Mi pianan, ma el a muha Mi pianan ku su awa di wowo, i a seka nan ku su ka bei. LUK 7:45 Abo no a dunaMi sunchi, ma , for di ora ku Mi a drenta, no a stp di sunchi Mi pianan. LUK 7:46 Abo no a hunta Mi kabes ku zeta, ma el a hunta Mi pia nan ku perfume. LUK 7:47 Pesei Mi ta bisabo, su piknan, ku ta hopi, a wrdu pordon, pasobra el a stima hopi; ma esun ku a wrdu pordon poko, ta stima poko." LUK 7:48 I El a bisa e muh: "Bo piknan a wrdu pordon." LUK 7:49 I esnan ku tabata sint na mesa huntu kunE a kumins bisa den nan mes: "Ta ken e hmber aki ta ku asta pik E ta pordo n?" LUK 7:50 El a bisa e muh: "Bo fe a salbabo; bai na pas." LUK 8:1 I a sosod ku d jis despues El a kumins bai di un stat i di un pueblito pa otro, proklamando i pr edikando e reino di Dios; i e diesdosnan tabata huntu kunE, LUK 8:2 i tambe algu n hende muh ku a wrdu kur di spiritunan malu i di malesanan: Maria, kende tabata wrd u yam Magdalena, for di kende a sali shete demoo,

LUK 8:3 i Juana, esposa di Chuza, e mayordomo di Herodes, i Susana, i hopi otro mas ku tabata kontribu pa nan sosten for di loke nan mes tabatin. LUK 8:4 I ora k u un multitut grandi tabata bin huntu, i esnan for di e diferente statnan tabata biaha pa bin serka djE, El a papia pa medio di un parbola: LUK 8:5 "E sembrad a s ali pa sembra su simia; i segun ku e tabata sembra un parti a kai kantu di kamin da; i esei a wrdu trap, i e parhanan di shelu a kom'. LUK 8:6 I otro simia a kai ri ba tera yen di piedra, i asina ku esei a nase el a seka pa falta di awa. LUK 8:7 I otro simia a kai meimei di mata di sumpia; i e matanan di sumpia a krese huntu kun, i a hogu'. LUK 8:8 I otro simia a kai den bon tera, i a krese, i a produs un k osecha, shen bes mas tantu." Papiando e kosnan aki E tabata bisa na bos haltu: " Esun ku tin orea pa tende, lagu' tende." LUK 8:9 I Su disipelnan a kumins puntr'E kiko e parbola aki ta nifik. LUK 8:10 I El a bisa: "Na boso a wrdu dun pa konos e mis terionan di e reino di Dios, ma na e otronan e ta wrdu dun den parbola, 'pa mirando nan no mira, i tendiendo nan no komprend.' LUK 8:11 "Awor e parbola ta esaki: e s imia ta e palabra di Dios. LUK 8:12 I esnan kantu di kaminda ta esnan ku a tende ; despues diabel ta bin i ta kita e palabra for di nan kurason pa nan no kere i wrdu salb. LUK 8:13 I esnan riba e tera yen di piedra ta esnan ku ora nan tende ta risib e palabra ku goso; i esakinan no tin rais; nan ta kere pa un tempu, i den tempu di tentashon nan ta kai. LUK 8:14 I e simia ku a kai den mata di sumpia, es akinan ta esnan ku a tende, i segun ku nan ta sigui nan kaminda nan ta wrdu hog do r di preokupashonnan, rikesa i plasernan di bida, i nan fruta no ta madur. LUK 8: 15 I e simia den bon tera ta esnan ku a tende e palabra ku un kurason onesto i b on, i ta reten esaki, i ta duna fruta ku prseveransia. LUK 8:16 "Awor ningun hende , despues di a sende un lampi, no ta tap' ku un bar ni ta pon' bou di kama; ma e ta pon' riba un kandel, pa esnan ku drenta mira e lus. LUK 8:17 Pasobra no tin nada skond ku lo no wrdu revel, ni nada sekreto ku lo no bira konos i sali na kla. LUK 8: 18 Pesei, pone bon atenshon kon boso ta skucha; pasobra na esun ku tin, mas lo wr du dun; i esun ku no tin, asta loke e ta kere ku e tin lo wrdu kit for di dj." LUK 8 :19 I Su mama i ruman hmbernan a bin serka djE i nan no por a yega serka djE pa m otibu di e multitut. LUK 8:20 I un hende a bis'E: "Bo mama i Bo ruman hmbernan ta par paf i kier miraBo." LUK 8:21 Ma El a kontest i a bisa nan: "Mi mama i Mi ruman hmbernan ta esnan ku ta tende e palabra di Dios i ta hasi." LUK 8:22 Awor a sosod riba un di e dianan ei ku E ku Su disipelnan a bai den un boto, i El a bisa nan: "Laga nos krusa bai na e otro banda di e lago." I nan a bai. LUK 8:23 Ma mientr as nan tabata nabeg El a pega soo; i a baha un tempestat di bientu fuerte riba e l ago, i nan boto a kumins yena ku awa i nan tabata na peliger. LUK 8:24 I nan a ba i serka djE i a lant'E for di soo, bisando: "Maestro, Maestro, nos ta peres!" I El a lanta for di soo, a reprend e bientu i e olanan grandi, i nan a baha i a bira k almo. LUK 8:25 I El a bisa nan: "Unda boso fe ta?" I nan tabata spant i asombr i n an tabata puntra otro: "Ta ken esaki ta anto, ku E ta asta orden e bientunan i e awa, i nan ta obedes'E?" LUK 8:26 I nan a nabeg bai na tera di e gadarenonan, kua l ta keda enfrente di Galilea. LUK 8:27 I ora ku El a baha na tera, a bin kontr' E un hmber for di e stat, kende tabata pose pa demoo i kende pa hopi tempu no a pon e paa na su kurpa, i no tabata biba den un kas, ma den e tumbanan. LUK 8:28 I ora ku el a mira Jesus, el a dal un gritu i a tira su kurpa abou Su dilanti i a bis a na bos haltu: "Kiko mi tin di hasi ku Bo, Jesus, Yu di e Dios Haltsimo? Mi ta r ogaBo, no tormentmi." LUK 8:29 Pasobra E tabata orden e spiritu impuru pa sali for di e hmber. Pasobra hopi biaha esaki a poder di dj; i e tabata mar ku kadena i bui i tabata bon sigur, ma asina mes e tabata ranka su kadenanan kibra i tabata wrdu h ib den desierto dor di e demoo. LUK 8:30 I Jesus a puntr': "Kon bo nmber ta?" I el a kontest: "Legion"; pasobra hopi demoo a drenta den dj. LUK 8:31 I nan tabata rogu' E pa E no orden nan sali bai den abismo. LUK 8:32 Awor aya riba e seru tabatin un trupa grandi di porko ta kome; i e demoonan a rogu'E pa prmit nan drenta den e por konan. I El a prmit nan. LUK 8:33 I e demoonan a sali for di e hmber i a drenta den e porkonan; i e trupa a basha na kareda for di e bahada steil, bai den e lago, i a hoga.

LUK 8:34 I ora ku e kuidadnan di porko a mira kiko a pasa, nan a kore bai i a kon ta esaki den stat i den kampo. LUK 8:35 I e hendenan a sali bai mira kiko a pasa ; i nan a bin serka Jesus, i a haa e hmber, for di kende e demoonan a sali, sint abo u na pia di Jesus, bist i bon na su tino; i nan a haa miedu. LUK 8:36 I esnan ku a mira esaki a konta nan kon e hmber ku tabata pose pa demoo a wrdu kur. LUK 8:37 I tu r e hendenan di e tera di e gadarenonan i di e distrikto eibanda a pidiE pa bai for di nan, pasobra un gran temor a poder di nan; i El a drenta un boto i a bai a trobe. LUK 8:38 Ma e hmber, for di kende e demoonan a sali, tabata rogu'E pa e por a kompa'E; ma El a mand' bai, bisando: LUK 8:39 "Bai bo kas bk i konta ki kosnan g randi Dios a hasi pa bo." I el a bai i tabata proklam den henter e stat ki kosnan grandi Jesus a hasi p'. LUK 8:40 I ora Jesus a bolbe, e multitut a risibiE, paso bra nan tur tabata sper'E. LUK 8:41 I mira, a bin un hmber ku yama Jairo, i e tab ata un ofisial di snoa; i el a tira su kurpa abou na pia di Jesus, i a kumins rog u'E pa bin su kas; LUK 8:42 pasobra e tabatin n yu muh so, di mas o menos diesdos aa, i esaki tabata muriendo. Ma mientras ku E tabata bai e multitutnan tabata pus ha bin tur rnt di djE. LUK 8:43 I un muh ku diesdos aa largu tabata sufri di un der ama di sanger ku ningun hende no por a kura, LUK 8:44 a aserk Jesus for di patras i a mishi ku zm di Su mantel; i mesora su derama di sanger a stp. LUK 8:45 I Jesu s a bisa: "Ta ken a mishi ku Mi?" I mientras ku nan tur tabata nenga esei, Pedro a bisa: "Maestro, e multitutnan ta tur rnt di Bo i ta pusha bin riba Bo." LUK 8: 46 Ma Jesus a bisa: "Un hende a mishi ku Mi, pasobra Mi a sinti ku poder a sali for di Mi." LUK 8:47 I ora ku e muh a mira ku e no a keda sin wrdu deskubr, el a bi n na temblamentu i a tira su kurpa abou Su dilanti, i a deklar den presensia di t ur hende e motibu pakiko el a mishi kunE, i kon el a wrdu kur mesora. LUK 8:48 I J esus a bis': "Yu, bo fe a salbabo; bai na pas." LUK 8:49 Mientras ku E tabata pap ia ainda, a bin un hende for di kas di e ofisial di snoa, bisando: "Bo yu muh a m uri; no molesti e Maestro mas." LUK 8:50 Ma ora Jesus a tende esaki, El a kontest ': "No tene miedu mas; kere solamente, i e lo wrdu salb." LUK 8:51 I ora ku El a ye ga na e kas, E no a prmit ningun hende drenta huntu kunE, sino solamente Pedro, Ju an i Santiago, i tata i mama di e mucha muh. LUK 8:52 Awor nan tur tabata yora i lament p'; ma El a bisa: "Stp di yora, pasobra e no a muri, ma ta na soo e ta." LUK 8:53 I nan a kumins hariE, pasobra nan tabata sa ku el a muri. LUK 8:54 Ma El a k ohe e mucha na su man i a bisa na bos haltu: "Mucha, lanta!" LUK 8:55 I e mucha su spiritu a bolbe i el a lanta mesora; i Jesus a duna rdu pa dun' algu di kome. L UK 8:56 I su mayornan a keda mash asombr, ma El a orden nan pa no konta ningun hend e kiko a pasa. LUK 9:1 I El a yama e diesdosnan huntu i a duna nan poder i outor idat riba tur demoo, i pa kura enfermedatnan. LUK 9:2 I El a manda nan bai prokla m e reino di Dios, i kura hende malu. LUK 9:3 I El a bisa nan: "No hiba nada pa n a kaminda, ni garoti, ni saku, ni pan, ni plaka, ni ningun tnika kstra. LUK 9:4 I den kualke kas ku boso drenta, keda einan, i sigui biaha for di einan. LUK 9:5 I pa loke ta esnan ku no risib boso, ora boso sali bai for di e stat ei, sakud e stf kita for di boso pia komo un testimonio kontra nan." LUK 9:6 I nan a sali i a k umins pasa den tur e pueblitonan, predikando e evangelio, i kurando e enfermonan tur kaminda. LUK 9:7 Awor Herodes, e tetrarka, a tende di tur loke tabata sosod; i el a keda hopi konfund, pasobra algun tabata bisa ku Juan a lanta for di e mort onan, LUK 9:8 i algun, ku Elias a pares, i otronan, ku un di e profetanan di prom aya a lanta for di e mortonan. LUK 9:9 I Herodes a bisa: "T'ami a laga kap Juan su kabes af; ma ta ken e hmber aki ta, di kende mi ta tende e kosnan aki?" I e tab ata sigui buska pa mir'E. LUK 9:10 I ora ku e apstelnan a bolbe, nan a kont'E tur loke nan a hasi. I El a hiba nan huntu kunE i a bai ku nan so na un stat ku yam a Btsaida. LUK 9:11 Ma e multitutnan tabata sa esaki i tabata siguiE; i El a risi b nan i tabata papia ku nan tokante di e reino di Dios; i esnan ku mester a wrdu k ur, El a kura. LUK 9:12 Ora ku a kumins bira tardi e diesdosnan a bin bis'E: "Mand a e multitut bai, pa nan bai na e pueblitonan i kamponan akibanda pa haa lug di ke da i pa haa algu di kome, pasobra aki nos ta na un lug desol." LUK 9:13 Ma El a bis a nan: "Boso duna nan algu di kome!" I nan a bisa: "Nos no tin nada mas ku sinku pan i dos pisk,

f nos mester bai kumpra kuminda pa tur e hendenan aki." LUK 9:14 Pasobra tabatin mas o menos sinku mil hende hmber. I El a bisa Su disipelnan: "Laga nan sint'abou na gruponan di sinkuenta." LUK 9:15 I asina nan a hasi, i a laga nan tur sint'a bou. LUK 9:16 I El a kohe e sinku pannan i e dos pisknan, i mirando ariba na shel u El a bendishon nan i a kibra nan, i a duna nan na e disipelnan pa pone dilanti di e multitut. LUK 9:17 I nan tur a kome keda barika yen; i e pida-pidanan ku na n a sobra a wrdu rekoh, diesdos makutu yen. LUK 9:18 I a sosod ku mientras ku E tab ata hasi orashon Su so, e disipelnan tabata huntu kunE, i El a hasi nan pregunta , bisando: "Ta ken e multitutnan ta bisa ku Mi ta?" LUK 9:19 I nan a kontest i a bisa: "Juan Boutista; i otronan ta bisa: Elias; ma otronan, ku un di e profetana n di prom aya a lanta for di e mortonan." LUK 9:20 I El a bisa nan: "Ma ta ken bo so ta bisa ku Mi ta?" I Pedro a kontest i a bisa: "E Cristo di Dios." LUK 9:21 I El a taha nan striktamente i a orden nan pa no konta ningun hende esaki, LUK 9:22 bisando: "E Yu di Hende mester sufri hopi kos i wrdu rechas pa e ansianonan i sas erdotenan prinsipal i eskribanan, i wrdu mat, i wrdu lant riba e di tres dia." LUK 9 :23 I El a bisa nan tur: "Si un hende kier bin Mi tras, lagu' nenga su mes i hisa su krus tur dia i siguiMi. LUK 9:24 Pasobra ken ku kier salba su bida lo prd', ma ken ku prd su bida pa Mi kousa, e ta esun ku lo salb'. LUK 9:25 Pasobra ki probech o un hende tin si e gana henter mundu i e mes keda destru f prd? LUK 9:26 Pasobra ke n ku tin brguensa di Mi i di Mi palabranan, di dj e Yu di Hende lo tin brguensa ora ku E bin den Su gloria, i e gloria di e Tata i di e angelnan santu. LUK 9:27 Ma di brdat Mi ta bisa boso, tin algun di esnan ku ta par akinan, ku lo no eksperens i morto prom ku nan mira e reino di Dios." LUK 9:28 I un ocho dia asina despues di e palabranan aki, a sosod ku El a hiba Pedro i Juan i Santiago huntu kunE, i a s ubi bai riba e seru pa hasi orashon. LUK 9:29 I mientras ku E tabata hasi orasho n e aparensia di Su kara a kambia, i Su paanan a bira blanku i briyante. LUK 9:30 I mira, dos hmber tabata kombers kunE; i esakinan tabata Moiss i Elias, LUK 9:31 k endenan, paresiendo den gloria, tabata papia di Jesus Su salida ku E tabata bai kumpli kun na Jerusalm. LUK 9:32 Awor soo a poder di Pedro i di esnan ku tabata hunt u kun; ma ora nan a spirta, nan a mira Su gloria i dos hmber par huntu kunE. LUK 9:3 3 I a sosod ku ora esakinan tabata desped di djE, Pedro a bisa Jesus: "Maestro, ta bon pa nos ta akinan; i laga nos traha tres tabernakel: un pa Bo, un pa Moiss i un pa Elias"--sin realis kiko e tabata bisa. LUK 9:34 I mientras ku e tabata bisa esaki, a forma un nubia ku a sombra nan; i nan a haa miedu ora nan tabata drenta den e nubia. LUK 9:35 I a sali un bos for di den e nubia, bisando: "Esaki ta Mi Yu Skoh; tende na djE!" LUK 9:36 I ora ku e bos a stp di papia, Jesus so a keda. I nan a keda ketu, i den e dianan ei nan no a konta ningun hende nada di e kosna n ku nan a mira. LUK 9:37 I riba e siguiente dia, ora nan a baha for di e seru, un multitut grandi a bin kontr'E. LUK 9:38 I mira, un hmber for di den e multitut tabata grita, bisando: "Maestro, mi ta rogaBo pa wak mi yu hmber, pasobra e ta m i niko yu hmber, LUK 9:39 i mira, un spiritu ta gar', i direpiente e ta kumins grita , i e ta pon' haa steipi te skuma, i ora ku e ta maltrat', kasi e no ta lagu' ls. LUK 9:40 I mi a roga Bo disipelnan pa nan saka e spiritu impuru af, ma nan no tabata por." LUK 9:41 I Jesus a kontest i a bisa: "O generashon inkrdulo i prvrso, kuantu tempu mas lo Mi ta serka boso, i mester soport boso? Trese bo yu akinan." LUK 9:4 2 I mientras ku e tabata aserkando, e demoo a bent' abou na suela i a pon' haa steip i. Ma Jesus a reprend e spiritu impuru i a kura e mucha hmber i a dun' bk na su tata . LUK 9:43 I nan tur a keda asombr di e grandesa di Dios. Ma mientras ku tur hend e tabata keda atmir di tur loke Jesus tabata hasi, El a bisa Su disipelnan: LUK 9 :44 "Laga e palabranan aki penetr den boso orea, pasobra e Yu di Hende lo wrdu ent reg den man di hende." LUK 9:45 Ma nan no a komprend e palabranan aki, i esaki a k eda skond pa nan, asina ku nan no por a komprend'; i nan tabatin miedu di puntr'E tokante di e palabranan aki. LUK 9:46 I a lanta un diskushon entre nan, kual di nan lo tabata esun di mas grandi. LUK 9:47 Ma Jesus, sabiendo kiko nan tabata pe nsa den nan kurason, a kohe un mucha i a pon' para banda di djE,

LUK 9:48 i a bisa nan: "Ken ku risib e mucha aki den Mi nmber, ta Ami e ta risib; i ken ku risibMi, ta risib Esun ku a mandaMi; pasobra esun di mas chikitu den boso, t'esei ta esun di mas grandi." LUK 9:49 I Juan a kontest i a bisa: "Maestro, nos a mira un hende ta saka demoo den Bo nmber; i nos a tah', pasobra e no ta un di no s." LUK 9:50 Ma Jesus a bis': "No tah', pasobra esun ku no ta kontra boso ta ku bo so." LUK 9:51 I a sosod ku ora e dianan di Su asenshon tabata aserkando, El a dir ig Su kara pa bai Jerusalm; LUK 9:52 i El a manda mensaheronan Su dilanti. I nan a bai i a drenta den un pueblito di e samaritanonan pa hasi preparashon p'E. LUK 9:53 Ma nan no a risibiE, pasobra E tabata biahando ku Su kara fiho den direksho n di Jerusalm. LUK 9:54 I ora Su disipelnan Santiago i Juan a ripar esaki, nan a p untra: "Seor, Bo kier pa nos orden kandela baha for di shelu i kaba ku nan, manera Elias a hasi?" LUK 9:55 Ma El a drai wak, i a reprend nan, [i a bisa: "Boso no s a di ki sorto di spiritu boso ta; LUK 9:56 pasobra e Yu di Hende no a bin pa des tru bida di hende, ma pa salba nan."] I nan a sigui nan kaminda bai un otro puebl ito. LUK 9:57 I ora nan tabata na kaminda, un hende a bis'E: "Lo mi siguiBo unda ku Bo bai." LUK 9:58 I Jesus a bis': "Zoro tin kueba i parha di shelu tin neishi , ma e Yu di Hende no tin ningun lug pa pone Su kabes." LUK 9:59 I El a bisa un o tro: "SiguiMi." Ma el a kontest: "Prmitmi prom pa bai i dera mi tata." LUK 9:60 Ma E l a bis': "Laga e mortonan dera nan mortonan; ma pa loke t'abo, bai i proklam e re ino di Dios tur kaminda." LUK 9:61 I un otro tambe a bisa: "Lo mi siguiBo, Seor; ma prmitmi prom pa desped di mi hendenan di kas." LUK 9:62 Ma Jesus a bis': "Ningun h ende ku ta pone man na plug i ta wak patras no ta apto pa e reino di Dios." LUK 10:1 Awor despues di esaki Seor a nombra setenta otro, i a manda nan dos-dos Su d ilanti pa tur stat i lug, kaminda E mes tabata pa bai. LUK 10:2 I E tabata bisa n an: "E kosecha ta mash grandi, ma trahad ta poko; pesei, pidi e Seor di kosecha pa manda trahad den Su kosecha. LUK 10:3 Boso bai anto; Mi ta manda boso manera lamc hi meimei di lobo. LUK 10:4 No hiba bolsa, ni saku, ni sandalia; i no salud ningu n hende na kaminda. LUK 10:5 "I den kualke kas ku boso drenta, bisa prom: 'Pas se a ku e kas aki.' LUK 10:6 I si tin un hende di pas einan, boso pas lo keda riba dj; ma si no tin, boso pas lo bolbe serka boso. LUK 10:7 I keda den e kas ei, i k ome i bebe loke nan duna boso, pasobra e trahad ta digno di su suldo. No keda bai di un kas pa otro. LUK 10:8 "I den kualke stat ku boso drenta, i nan risib boso, kome loke wrdu pon boso dilanti; LUK 10:9 i kura e enfermonan ku tin einan, i bisa nan: 'E reino di Dios a yega serka boso.' LUK 10:10 Ma ora boso drenta un stat i nan no risib boso, sali bai den su kayanan i bisa: LUK 10:11 'Te asta e stf di b oso stat ku ta pega na nos pia nos ta sakud kita kontra boso; ma sea sigur di esa ki, ku e reino di Dios a yega serka.' LUK 10:12 Mi ta bisa boso, riba e dia ei l o ta mas tolerabel pa Sodoma ku pa e stat ei. LUK 10:13 "Ai di bo, Korazin! Ai d i bo, Btsaida! Pasobra si na Tiro i na Sidon a wrdu has e milagernan ku a sosod den boso, ya pa hopi tempu kaba nan lo a repent, sint den paa di saku i shinishi. LUK 1 0:14 Ma den e huisio lo ta mas tolerabel pa Tiro i Sidon ku pa boso. LUK 10:15 I abo, Kapernaum, ta te na shelu bo kier wrdu hals? Te na firnu lo bo wrdu rebah! LUK 10:16 "Esun ku tende na boso ta tende na Mi, i esun ku rechas boso, ta Ami e ta r echas; i esun ku rechasMi ta rechas Esun ku a mandaMi." LUK 10:17 I e setentanan a bolbe ku goso, bisando: "Seor, asta e demoonan ta somet na nos den Bo nmber." LUK 10 :18 I El a bisa nan: "Mi a mira Satans kai for di shelu manera lamper. LUK 10:19 Mira, Mi a duna boso outoridat pa trapa riba kolebra i skrpion, i riba tur poder di e enemigu, i nada lo no hasi boso dao. LUK 10:20 Ma no regosih den esaki, ku e spiritunan ta somet na boso, ma regosih ku boso nmbernan ta skirb den shelu." LUK 10 :21 Na e mesun momento ei Jesus a regosih grandemente den Spiritu Santu, i a bisa : "Mi ta alabBo, O Tata, Seor di shelu i tera, ku Bo a skonde e kosnan aki pa sabna n i inteligentenan i a revel nan na mucha chikitu. S, Tata, pasobra asina tabata a gradabel den Bo bista.

LUK 10:22 "Tur kos a wrdu entreg na Mi dor di Mi Tata, i ningun no sa Ken e Yu ta, sino e Tata so, i Ken e Tata ta, sino e Yu so, i esun na kende e Yu kier revel' E." LUK 10:23 I El a drai wak Su disipelnan, i nan so El a bisa: "Bendishon ta e wowonan ku ta mira e kosnan ku boso ta mira, LUK 10:24 pasobra Mi ta bisa boso, ku hopi profeta i rei tabata dese di mira e kosnan ku boso ta mira, ma no a mira nan, i di tende e kosnan ku boso ta tende, ma no a tende nan." LUK 10:25 I mira, un eksperto di Lei a lanta para i a pon'E na prueba, bisando: "Maestro, kiko mi mester hasi pa ered bida etrno?" LUK 10:26 I Jesus a bis': "Kiko ta par skirb den Le i? Kiko bo ta lesa den dj?" LUK 10:27 I el a kontest i a bisa: "Stima SEOR bo Dios ku henter bo kurason, i ku henter bo alma, i ku tur bo forsa, i ku henter bo men te; i bo prhimo manera bo mes." LUK 10:28 I Jesus a bis': "Bo a kontest bon; hasi e saki i lo bo biba." LUK 10:29 Ma e kier a hustifik su mes i a bisa Jesus: "I ta k en ta mi prhimo?" LUK 10:30 Jesus a kontest i a bisa: "Un hmber tabata baha di Jeru salm bai Jeriko, i el a kai den man di ladron; i nan a kita tur kos for di dj i a bati, i a bai lagu' mitar morto. LUK 10:31 I pa kasualidat un saserdote tabata bah a bai pa e kaminda ei, i ora ku el a mir', el a pas' forbei bai pa e otro banda. L UK 10:32 I meskos un levita tambe, ora ku el a yega na e lug ei i a mir', a pas' fo rbei bai pa e otro banda. LUK 10:33 Ma un samaritano, ku tabata biahando, a yega serka di dj; i ora ku el a mir', el a sinti kompashon, LUK 10:34 i a bai serka dj i a mara su heridanan i a basha zeta i bia riba nan; i el a pon' riba su buriku, a hib' na un posada i a prkur p'. LUK 10:35 I e siguiente dia el a saka dos denario d una e doo di posada i a bisa: 'Prkur p'; i ki gastu mas ku bo hasi lo mi pagabo ora mi bolbe.' LUK 10:36 "Kual di e tresnan aki bo ta kere tabata prhimo di e hmber ku a kai den man di ladron?" LUK 10:37 I el a bisa: "Esun ku a mustra miserikrdia n a dj." I Jesus a bis': "Bai i hasi meskos." LUK 10:38 Awor segun ku nan tabata sig ui nan biahe, El a bai na un pueblito; i un muh ku yama Marta a risibiE den su ka s. LUK 10:39 I e tabatin un ruman muh ku yama Maria, kende, sint na pia di Seor, ta bata skucha Su Palabra. LUK 10:40 Ma Marta tabata mash okup ku tantu kos di hasi; i el a bin serka Jesus, i a bisa: "Seor, no ta importBo ku mi ruman muh ta laga mi so sirbi? Bis' anto pa yudami." LUK 10:41 Ma Seor a kontest i a bis': "Marta, Marta, bo ta preokup i ta molesti bo kurpa ku asina hopi kos; LUK 10:42 ma poko kos ta n esesario, en realidat n so, pasobra Maria a skohe e parti bon ku lo no wrdu kit for di dj." LUK 11:1 I a sosod ku E tabata hasi orashon na un lug, i ora ku El a kaba, un di Su disipelnan a bis'E: "Seor, sia nos hasi orashon, meskos ku Juan tambe a sia su disipelnan." LUK 11:2 I El a bisa nan: "Ora boso ta hasi orashon, bisa: 'N os Tata ku ta den shelu, Bo nmber sea santifik. Ku Bo reino bin. LUK 11:3 Duna nos awe nos pan di kada dia. LUK 11:4 I pordon nos nos piknan, pasobra nos tambe ta p ordon tur esnan ku ta debe nos. I no hiba nos den tentashon.'" LUK 11:5 I El a bi sa nan: "Supon ku un di boso tin un amigu, i mei anochi bo ta bai serka dj, i ta b is': 'Amigu, fiami tres pan, LUK 11:6 pasobra un amigu di mi a yega for di un bia he serka mi, i mi no tin nada pa pone su dilanti'. LUK 11:7 "I for di paden e lo kontest i bisa: 'No molestimi; ya porta ta ser kaba i mi yunan i ami ta riba kama; mi no por lanta pa dunabo nada.' LUK 11:8 Mi ta bisa boso, maske e no lanta dun ' nada pasobra e ta su amigu, tg, pa motibu di su impertinensia e lo lanta i dun' t ur loke e tin mester. LUK 11:9 "I Mi ta bisa boso, pidi, i lo wrdu dun na boso; bu ska, i boso lo haa; bati, i lo wrdu habr pa boso. LUK 11:10 Pasobra ken ku pidi, ta risib; i esun ku buska, ta haa; i pa esun ku bati, lo wrdu habr. LUK 11:11 "Supon ku un tata entre boso, si su yu pidi un pisk, lo e dun' un kolebra? LUK 11:12 Of si e pidi un webu, lo e dun' un skrpion? LUK 11:13 Si boso anto, siendo malbado, sa di duna kosnan bon na boso yunan, kuantu mas boso Tata selestial lo duna e Spiritu Santu na esnan ku pidiE!"

LUK 11:14 I E tabata saka un demoo, i esaki tabata mudo. I a sosod ku ora e demoo a sali, e hmber mudo a papia; i e multitutnan a keda asombr. LUK 11:15 Ma algun di nan a bisa: "E ta saka demoo pa medio di Belzeb, e prens di demoonan." LUK 11:16 I o tronan, pa pon'E na prueba, tabata pidiE un seal for di shelu. LUK 11:17 Ma E tab ata konos nan pensamentunan, i a bisa nan: "Tur reino divid kontra su mes ta keda ruin; i un kas divid kontra su mes ta kai. LUK 11:18 I si Satans tambe ta divid kont ra su mes, kon su reino lo keda para? Pasobra boso ta bisa ku Ami ta saka demoo p a medio di Belzeb. LUK 11:19 I si Ami ta saka demoo pa medio di Belzeb, pa medio di k en boso yu hmbernan ta saka nan? Pesei eseinan lo ta boso huesnan. LUK 11:20 Ma s i Ami ta saka demoo pa medio di e dede di Dios, anto e reino di Dios a yega serka boso. LUK 11:21 "Ora ku e hmber fuerte, bon arm, ta kuida su mes palasio, su prop iedatnan ta bon sigur; LUK 11:22 ma ora ku un ku ta mas fuerte kun atak' i poder di dj, esei ta kita for di dj henter su armadura riba kual e tabata konfia, i ta part i su botn. LUK 11:23 "Esun ku no ta ku Mi ta kontra Mi; i esun ku no ta rekoh hunt u ku Mi ta plama. LUK 11:24 "Ora ku un spiritu impuru sali for di un hende, e ta pasa dor di lugnan seku, buskando sosiegu, i ora ku e no haa esei, e ta bisa: 'Lo mi bolbe na mi kas for di unda mi a sali.' LUK 11:25 I ora ku e bin, e ta ha' bar i tur na rdu. LUK 11:26 E ora ei e ta bai i ta hiba huntu kun shete otro spiritu m as malbado kun, i nan ta drenta paden i ta keda biba einan; i e ltimo estado di e hende ei ta bai bira pi ku esun prom." LUK 11:27 I a sosod ku mientras E tabata pap ia e kosnan aki un di e muhnan den e multitut a halsa su bos, i a bis'E: "Bendish on ta e barika ku a kargaBo, i e pechunan ku a kriaBo." LUK 11:28 Ma El a bisa; " Alkontrario, bendishon ta esnan ku ta tende e palabra di Dios, i ta ward'." LUK 11 :29 I segun ku e multitutnan tabata oument, El a kumins bisa: "E generashon aki ta un generashon malbado; e ta buska un seal, ma ningun seal lo no wrdu dun na dj, sino solamente e seal di Jonas. LUK 11:30 Pasobra meskos ku Jonas a bira un seal pa e ninivitanan, asina e Yu di Hende lo ta pa e generashon aki. LUK 11:31 E Reina di Sit lo lanta den e huisio huntu ku e hmbernan di e generashon aki i konden nan, pa sobra el a bin for di e finnan di mundu pa tende e sabiduria di Salomon; i mira, mas ku Salomon t'aki! LUK 11:32 E hmbernan di Nnive lo lanta den e huisio huntu k u e generashon aki i konden', pasobra nan a repent dor di e predikashi di Jonas; i mira, mas ku Jonas t'aki. LUK 11:33 "Ningun hende, despues di a sende un lampi, no ta pon' den un bodega, ni bou di un kaha di midi trigo, ma riba un kandel, pa esnan ku drenta por mira e lus. LUK 11:34 E lampi di bo kurpa ta bo wowo; ora bo wowo ta bon, henter bo kurpa tambe ta yen di lus; ma ora ku e ta malu, bo kurpa tambe ta yen di skuridat. LUK 11:35 Pesei, prkur pa e lus den bo no ta skuridat. LUK 11:36 Asina anto, si henter bo kurpa ta yen di lus, sin ningun parti skur de n dj, e lo ta kompletamente ilumin, manera ora e lampi ta iluminbo ku su rayonan." LUK 11:37 Awor ora ku El a kaba di papia, un fariseo a pidiE pa kome serka dj; i El a bai paden, i a bai sinta na mesa. LUK 11:38 I ora ku e fariseo a mira esaki , el a keda stra ku E no a laba Su mes prom ku kome. LUK 11:39 Ma Seor a bis': "Awor boso, fariseonan, ta limpia parti paf di kopa i di tay; ma parti paden boso ta yen di ladronisia i maldat. LUK 11:40 Boso, bobonan, no ta Esun ku a traha e parti paf a traha e parti paden tambe? LUK 11:41 Ma duna loke ta paden komo limosna, i e ora ei tur kos ta limpi pa boso. LUK 11:42 "Ma ai di boso, fariseonan! Pasobra boso ta duna un di dies parti di menta i ruda i di tur sorto di yerba, i tg no t a hasi kaso di hustisia i di amor di Dios. Ma esakinan ta e kosnan ku boso meste r a hasi, sin neglish e otronan. LUK 11:43 "Ai di boso, fariseonan! Pasobra boso ta gusta e prom asientonan den snoa, i e saludonan di rspt riba plasa. LUK 11:44 "A i di boso, eskribanan i fariseonan, hipokrtnan! Pasobra boso ta manera grafnan ku hende no ta mira, i e hendenan ku ta kana pasa riba nan no sa mes." LUK 11:45 I un di e ekspertonan di Lei a kontest'E, bisando: "Maestro, dor di bisa e kosnan aki Bo ta ofend nos tambe." LUK 11:46 Ma El a bisa: "Ai di boso tambe, eksperton an di Lei! Pasobra boso ta pone riba hende karganan pis pa karga, mientras ku bos o mes, ni ku un dede boso no ta mishi ku e karganan ei.

LUK 11:47 "Ai di boso! Pasobra boso ta traha e monumentonan di e profetanan, i t abata boso tatanan ku a mata nan. LUK 11:48 Asina boso ta testigunan i ta aprob e echonan di boso tatanan; pasobra ta nan a mata nan, i boso ta traha nan tumbana n. LUK 11:49 Pa e motibu aki tambe e sabiduria di Dios a bisa: 'Lo Mi manda prof etanan i apstelnan serka nan; i algun di nan nan lo mata i algun nan lo prsigu, LUK 11:50 asina ku e sanger di tur e profetanan, dram desde fundashon di mundu, por wrdu eksig di e generashon aki, LUK 11:51 for di e sanger di Abel te na e sanger d i Zakarias, kende a peres entre e altar i e kas di Dios; s, Mi ta bisa boso, esaki lo wrdu eksig di e generashon aki.' LUK 11:52 "Ai di boso, ekspertonan di Lei! Pa sobra boso a kohe e yabi di konosementu bai kun. Boso mes no a drenta, i esnan ku tabata drentando, boso a stroba." LUK 11:53 I ora ku El a bai for di einan, e e skribanan i e fariseonan a kumins atak'E pis i interogu'E tokante di hopi kos, LUK 11:54 trahando kmplt kontra djE, pa koh'E den trampa ku algu ku E por a bisa, pa nan por a akus'E. LUK 12:1 Bou di e sirkumstansianan aki, ora ku miles i miles d i hende a reun di manera ku nan tabata trapa otro, El a kumins bisa prom na Su disi pelnan: "Warda boso di e zrdeg di e fariseonan, lokual ta hipokresia. LUK 12:2 No tin nada tap ku lo no wrdu revel, i nada skond ku hende lo no haa sa. LUK 12:3 Pesei , tur loke boso a papia den skuridat lo wrdu tend den klaridat, i loke boso a papi a ketu-ketu den e kambernan mas paden lo wrdu proklam for di riba dak. LUK 12:4 "I Mi ta bisa boso, Mi amigunan, no tene miedu di esnan ku ta mata e kurpa, i ku d espues di esei no por hasi nada mas. LUK 12:5 Ma lo Mi mustra boso ken boso mest er teme. Teme Esun ku despues ku El a mata tin outoridat pa tira den firnu; s, Mi ta bisa boso, teme E! LUK 12:6 No t'asina ku sinku mfi ta wrdu bend pa dos plaka? I ni un di nan no ta wrdu lubid dilanti di Dios. LUK 12:7 Di brdat, asta e drachinan di kabei riba boso kabes, tur ta kont. No tene miedu; boso bal mas ku un kantida t di mfi. LUK 12:8 "I Mi ta bisa boso, ken ku konfesMi dilanti di hende, e Yu di H ende tambe lo konfes e hende ei dilanti di e angelnan di Dios; LUK 12:9 ma esun k u nengaMi dilanti di hende lo wrdu neng dilanti di e angelnan di Dios. LUK 12:10 I ken ku papia un palabra kontra e Yu di Hende, esaki lo wrdu pordon; ma esun ku bl asfem kontra Spiritu Santu, esaki lo no wrdu pordon. LUK 12:11 "I ora nan hiba boso dilanti di snoa i dilanti di e gobernantenan i outoridatnan, no preokup kon f kik o boso mester papia na boso defensa, f kiko boso mester bisa; LUK 12:12 pasobra S piritu Santu lo sia boso na e mes momento ei kiko boso mester bisa." LUK 12:13 I un hende for di e multitut a bis'E: "Maestro, bisa mi ruman hmber pa parti e eren sia ku mi." LUK 12:14 Ma Jesus a bis': "Hmber, ta ken a poneMi komo hues f rfri riba boso?" LUK 12:15 I El a bisa nan: "Tene kuidou, i warda boso di tur golosidat; pasobra bida di hende no ta konsist di e abundansia di e kosnan ku e tin." LUK 12 :16 I El a konta nan un parbola, bisando: "E tereno di un sierto hmber riku tabata masha produktivo. LUK 12:17 I el a kumins rason den su mes, bisando: 'Kiko lo mi hasi? Pasobra mi no tin lug pa warda mi kosecha.' LUK 12:18 "I el a bisa: 'Esaki lo mi hasi: Lo mi basha mi mangasinanan abou i traha otro mangasinanan mas grand i ainda, i den nan lo mi warda tur mi trigo i mi biennan. LUK 12:19 I lo mi bisa mi alma: "Alma, bo tin hopi biennan monton pa hopi aa; tuma sosiegu, kome, bebe i fiesta."' LUK 12:20 "Ma Dios a bis': 'Abo, bobo! Awenochi mes bo alma lo wrdu eks ig for di bo; i awor ken lo bira doo di loke bo a prepar?' LUK 12:21 "Asina ta e he nde ku ta monton tesoro pa su mes, i no ta riku pa ku Dios." LUK 12:22 I El a bis a Su disipelnan: "Pa e motibu aki Mi ta bisa boso: No preokup pa boso bida, kiko boso lo kome, ni pa boso kurpa, kiko boso lo bisti. LUK 12:23 Pasobra bida ta ma s ku kuminda, i kurpa mas ku paa di bisti. LUK 12:24 Konsider e rafnan, pasobra na n no ta sembra ni kosech; i nan no tin lug pa warda provishon, ni mangasina; i tg D ios ta aliment nan; kuantu mas ku parha boso no ta bal! LUK 12:25 I kual di boso, dor di preokup, por aad n kodo na su haltura? LUK 12:26 Si boso anto no por hasi ni sikiera un kos asina chikitu, pakiko boso ta preokup pa otro asuntonan?

LUK 12:27 "Konsider e lelinan, kon nan ta krese; nan no ta traha mata kurpa, ni n an no ta hila; ma Mi ta bisa boso ku ni Salomon den tur su gloria no tabata bist manera un di esakinan. LUK 12:28 Ma si di tal manera Dios ta bisti e yerba di sa bana, lokual awe t'ei i maan ta wrdu tir den frnu, kuantu mas E lo bisti boso, O hen denan di poko fe! LUK 12:29 I no buska kiko boso lo kome f kiko boso lo bebe, i n o sigui preokup. LUK 12:30 Pasobra tur e kosnan aki e nashonnan di mundu ta buska ku diligensia; ma boso Tata sa ku boso tin mester di e kosnan aki. LUK 12:31 Ma buska Su reino, i e kosnan aki lo wrdu aad na boso. LUK 12:32 "No tene miedu, tou chikitu, pasobra a agrad boso Tata pa duna boso e reino. LUK 12:33 Bende boso pro piedatnan i duna limosna; traha pa boso mes bolsa ku no ta gasta, un tesoro den shelu ku no ta kaba nunka, kaminda ladron no por yega, ni mt no por destru. LUK 12 :34 Pasobra kaminda boso tesoro ta, einan boso kurason tambe lo ta. LUK 12:35 "M ira pa boso hep ta fah, i pa boso lampinan ta send. LUK 12:36 I sea manera hmbernan ku ta warda riba nan shon, pa ora ku e bolbe di e fiesta di kasamentu i e bin b ati, nan por habri p' mesora. LUK 12:37 Bendishon ta e esklabunan ei ku e shon lo haa ta vigil ora ku e bin. Di brdat Mi ta bisa boso ku e lo faha su mes pa sirbi, i lo invit nan sinta na mesa pa sirbi nan. LUK 12:38 Sea ku e bin den e di dos war da di anochi, f den e di tres, i haa nan asina, bendishon ta e esklabunan ei. LUK 1 2:39 I sea sigur di esaki, ku si e kabes di kas tabata sa ki ora e ladron tabata di bin, e lo no a prmit pa kibra drenta su kas. LUK 12:40 Boso tambe, sea prepar, pasobra na un ora ku boso no ta spera e Yu di Hende ta bin." LUK 12:41 I Pedro a bisa: "Seor, ta ku nos Bo ta papia e parbola aki, f ku tur otro hende tambe?" LUK 12:42 I Seor a bisa: "Ken anto ta e fiel i prudente mayordomo, kende su shon lo n ombra riba su sirbidnan, pa duna nan nan parti di kuminda na su debido tempu? LUK 12:43 Bendishon ta e esklabu ei ku ta hasiendo asina ora su shon bin. LUK 12:44 Di brdat Mi ta bisa boso ku e lo lagu' keda na enkargo di tur su propiedatnan. LUK 12:45 Ma si e esklabu ei bisa den su kurason: 'Mi shon ta tarda pa bin,' i e ku mins suta e esklabunan, tantu hmber komo muh, i kumins kome i bebe i bira burachi, L UK 12:46 e shon di e esklabu ei lo bin riba un dia ku e no ta spera, i na un ora ku e no sa, i lo kap na pida-pida, i dun' un lug huntu ku e inkrdulonan. LUK 12:47 "I e esklabu ei ku tabata konos e boluntat di su shon, ma no a prepar su mes, ni a hasi di akurdo ku su boluntat, lo haa hopi sota, LUK 12:48 ma esun ku no tabata sa esei, i a hasi kosnan ku meres sota, lo haa poko sota. I di kada un, na kende h opi a wrdu dun, hopi lo wrdu eksig; i esun ku hopi a wrdu konfi na dj, di esei nan l ksig muchu mas. LUK 12:49 "Mi a bin pa tira kandela riba mundu; i kuantu Mi ta de se ku esaki tabata send kaba! LUK 12:50 Ma Mi tin un boutismo pa wrdu batis kun, i ki angusti Mi ta sinti te ora ku esaki keda kumpl! LUK 12:51 Boso ta kere ku Mi a bi n pa trese pas riba mundu? Mi ta bisa boso, n, ma mas bien divishon; LUK 12:52 pa sobra for di awor sinku hende den un kas lo ta divid, tres kontra dos, i dos kont ra tres. LUK 12:53 Nan lo ta divid, tata kontra yu hmber, i yu hmber kontra tata; m ama kontra yu muh, i yu muh kontra mama; suegra kontra nuera, i nuera kontra suegr a." LUK 12:54 I tambe E tabata bisa e multitutnan: "Ora boso mira un nubia ta bi n for di pabou, mesora boso ta bisa: 'Tin awaseru na kaminda,' i asina ta sosod. LUK 12:55 I ora boso sinti un bientu di sit ta supla, boso ta bisa: 'Ta bai hasi mash kalor awe,' i asina ta sosod. LUK 12:56 Boso, hipokrtnan! Boso sa kon pa anali s e aparensia di tera i shelu, ma di kon boso no ta analis e tempu aki? LUK 12:57 "I pakiko boso no ta huzga di boso mes loke ta hustu? LUK 12:58 Pasobra mientras ku bo ta bai ku bo kontrapartida pa present dilanti di gobierno, hasi tur esfuer so pa na kaminda bo drecha kuenta kun, pa e no lastrabo hiba dilanti di hues, i h ues entregbo na polis, i polis serabo den prizon. LUK 12:59 Mi ta bisabo ku lo bo no sali for di einan te ora bo a paga delaster un sn." LUK 13:1 Awor na e mesun okashon tabatin algun hende presente ku tabata kont'E di e galileonan, kende nan sanger Pilato a meskla ku nan sakrifisionan. LUK 13:2 I El a kontest i a bisa na n: "Boso ta kere ku e galileonan aki tabata pekadnan mas grandi ku tur otro galil eo,

pasobra esaki a pasa ku nan? LUK 13:3 Mi ta bisa boso, n, ma si boso no repent, bo so tur lo peres meskos. LUK 13:4 Of boso ta kere ku e diesochonan ei, riba kenden an e toren den Siloam a kai i a mata nan, tabata mas kulpabel ku tur e hendenan ku ta biba na Jerusalm? LUK 13:5 Mi ta bisa boso, n, ma si boso no repent, boso tur lo peres meskos." LUK 13:6 I El a kumins konta e parbola aki: "Un hmber tabatin un palu di figo ku a wrdu plant den su kunuku di wendrif; i el a bin buska fruta na dj i no a haa nada. LUK 13:7 I el a bisa e kuidad di kunuku di wendrif: 'Mira, pa tres aa kaba mi ta bin buska fruta na e palu di figo aki sin haa nada. Kap ! Pakiko e m ester kaba ku forsa di e tera?' LUK 13:8 "I el a kontest i a bis': 'Shon, lagu' par a e aa aki ainda, te ora ku mi koba rnt di dj i pone grdura; LUK 13:9 i si e duna fr uta otro aa, bon; ma si no t'asina, kap .'" LUK 13:10 I E tabata sia riba dia di Sa bat den un di e snoanan. LUK 13:11 I mira, tabatin un muh ku pa diesocho aa tabati n un spiritu di malesa; i e tabata tur dobl i di ningun manera no por a stret su kurpa. LUK 13:12 I ora Jesus a mir', El a yam' serka djE i a bis': "Muh, bo ta libr d i bo malesa." LUK 13:13 I El a pone Su mannan riba dj; i mesora e muh su kurpa a b ira stret atrobe, i el a kumins glorifik Dios. LUK 13:14 I e ofisial di snoa, indi gn pasobra Jesus a kura hende riba dia di Sabat, a kumins bisa e multitut: "Tin se is dia ku hende mester traha; bin anto riba e dianan ei pa wrdu kur i no riba dia di Sabat." LUK 13:15 Ma Seor a kontest' i a bisa: "Boso, hipokrtnan, kada un di bos o no ta ls su buey f su buriku for di pesebre, i hib' pa bebe awa riba Sabat? LUK 1 3:16 I e muh aki, siendo un yu muh di Abraham, kende Satans tabatin mar pa diesocho aa, e no mester a wrdu libr for di e kadena aki riba dia di Sabat?" LUK 13:17 I ora ku El a bisa esaki, tur Su kontrapartidanan a keda na brguensa; i henter e multi tut tabata regosih pa tur e kosnan glorioso ku E tabata hasi. LUK 13:18 Pesei E t abata bisa: "Kiko e reino di Dios parse, i ku kiko lo Mi kompar'? LUK 13:19 E ta manera un simia di mster ku un hmber a kohe i a planta den su hfi; i esaki a krese bira un palu; i e parhanan di shelu a traha neishi den su ramanan." LUK 13:20 I El a bolbe bisa: "Ku kiko lo Mi kompar e reino di Dios? LUK 13:21 E ta manera zrde g ku un muh a kohe i a skonde den tres mid di haria, te ora ku esaki a bira komplet amente zr." LUK 13:22 I E tabata pasa dor di e statnan i pueblitonan ta sia hende, i siguiendo Su kaminda pa Jerusalm. LUK 13:23 I un hende a puntr'E: "Seor, ta alg un hende so ta wrdu salb?" I El a bisa nan: LUK 13:24 "Hasi tur esfuerso pa drenta dor di e porta smal; pasobra hopi, Mi ta bisa boso, lo buska pa drenta i lo no por. LUK 13:25 Unabes ku e kabes di kas lanta i sera porta, boso lo para paf i ba ti na porta, bisando: 'Seor, habri pa nos!' "E ora ei E lo kontest i bisa boso: 'M i no sa di unda boso ta.' LUK 13:26 "E ora ei boso lo kumins bisa: 'Nos a kome i bebe den Bo presensia, i Bo a sia e hendenan den nos kayanan'. LUK 13:27 "I E lo bisa: 'Mi ta bisa boso, Mi no sa di unda boso ta; bai for di Mi, boso tur, hasidn an-di-maldat.' LUK 13:28 "I ayanan lo tin yoramentu i mordementu riba djente ora boso mira Abraham i Isaak i Jakb i tur e profetanan den e reino di Dios, ma boso mes tir paf. LUK 13:29 I nan lo bin for di pariba i pabou, i for di nrt i sit, i lo sinta na mesa den e reino di Dios. LUK 13:30 I mira, tin ltimonan ku lo ta e pro mnan, i promnan ku lo ta e ltimonan." LUK 13:31 Na e mesun tempu ei algun fariseo a bin bis'E: "Sali bai for di aki, pasobra Herodes kier mataBo." LUK 13:32 I El a bisa nan: "Bai i bisa e zoro ei: 'Mira, Mi ta saka demoo i Mi ta kura hende awe i maan, i riba e di tres dia lo Mi alkans Mi meta.' LUK 13:33 Sinembargo, Mi meste r sigui biaha awe i maan i otro maan; pasobra no por ta ku un profeta ta peres paf d i Jerusalm. LUK 13:34 "O Jerusalm, Jerusalm, e stat ku ta mata e profetanan i ta pi edra esnan ku ta wrdu mand serka dj! Kuantu biaha Mi kier a hunta bo yunan, meskos ku un galia ta hunta su puitunan bou di su halanan, i boso no tabata kier! LUK 13 :35 Mira, boso kas ta keda desol pa boso; i Mi ta bisa boso, boso lo no miraMi te ora ku e tempu yega ku boso ta bisa: 'Bendishon ta Esun ku ta bin den e nmber di SEOR!'"

LUK 14:1 I a sosod ku ora El a bai den kas di un di e lidernan di e fariseonan ri ba dia di Sabat pa kome pan, nan tabata ten'E bon na bista. LUK 14:2 I mira, dil anti di djE tabatin un hmber ku tabata sufri di dewater. LUK 14:3 I Jesus a konte st i a papia ku e ekspertonan di Lei i e fariseonan, bisando: "Lei ta prmit pa kura riba dia di Sabat, s f n?" LUK 14:4 Ma nan a keda ketu. I El a koh' tene, i a kur' i a mand' bai. LUK 14:5 I El a bisa nan: "Kual di boso, si su yu f su buey kai den pos, lo no sak' mesora riba dia di Sabat?" LUK 14:6 I nan no por a kontest riba es aki. LUK 14:7 I ora ku El a ripar kon e invitadonan tabata skohe e lugnan di onor na mesa, El a kumins konta nan un parbola, bisando: LUK 14:8 "Ora ku un hende invi tbo pa un fiesta di kasamentu, no bai sinta na e lug di onor, pa no sosod ku el a i nvit un hende mas distingu ku bo, LUK 14:9 i esun ku a invit boso tur dos bin bisab o: 'Traha lug pa e hmber aki'; i e ora ei abo, ku brguensa, bai tuma e ltimo lug. LUK 14:10 Ma ora bo wrdu invit, bai sinta na e ltimo lug, pa ora ku esun ku a invitbo bi n, e bisabo: 'Amigu, subi bai mas ariba'; e ora ei lo bo wrdu onr den bista di tur esnan ku ta na mesa huntu ku bo. LUK 14:11 Pasobra ken ku halsa su mes lo wrdu u miy, i esun ku umiy su mes lo wrdu hals." LUK 14:12 I tambe El a bisa esun ku a invi t'E: "Ora bo tene un komementu mrdia f anochi, no invit bo amigunan, ni bo rumannan , ni bo famianan, ni bisianan riku, pa nan tambe, na nan turno, no invitbo i bo haa bo pago bk. LUK 14:13 Ma ora bo tene un bankete, invit e pobernan, e mankaronnan, e lamnan, i e siegunan, LUK 14:14 i lo bo ta bendishon, pasobra nan no tin maner a pa pagabo bk; pasobra lo bo wrdu pag bk na e resurekshon di e hustunan." LUK 14:15 I ora ku un di esnan ku tabata sint na mesa huntu kunE a tende esaki, el a bis'E : "Bendishon ta tur esnan ku lo kome pan den e reino di Dios!" LUK 14:16 Ma El a bis': "Un hmber tabata tene un bankete grandi, i el a invit hopi hende; LUK 14:17 i na ora di kome el a manda su esklabu pa bisa esnan ku a wrdu invit: 'Bin, pasobra tur kos ta kla awor.' LUK 14:18 "Ma nan tur a kumins diskulp nan mes. Esun di pro m a bis': 'Mi a kumpra pida tereno i mi mester sali bai wak ; mi ta pidibo despensmi .' LUK 14:19 "I un otro a bisa: 'Mi a kumpra sinku yugo di buey i mi ta bai tst n an; mi ta pidibo despensmi.' LUK 14:20 "I un otro a bisa: 'Mi a kaba di kasa i pa e motibu ei mi no por bin.' LUK 14:21 "I e esklabu a bolbe i a konta su shon es aki. E ora ei e kabes di kas a rabia i a bisa su esklabu: 'Sali bai mesora den e kayanan i hanchinan di stat i trese akiden e pobernan, e mankaronnan, e sieguna n i e lamnan.' LUK 14:22 "I e esklabu a bisa: 'Mi shon, loke bo a orden a wrdu has, i ainda tin mas lug.' LUK 14:23 "I e shon a bisa e esklabu: 'Bai na tur e kamind anan grandi i banda di e serknan, i oblig nan drenta, pa mi kas por ta yen. LUK 14 :24 Pasobra mi ta bisa boso, ningun di e hmbernan ei ku a wrdu invit lo no purba mi kuminda.'" LUK 14:25 Awor multitutnan grandi tabata kana huntu kunE; i El a dra i wak i a bisa nan: LUK 14:26 "Si un hende bin serka Mi, i no odia su tata i mam a i esposa i yunan i ruman hmbernan i ruman muhnan, s, asta su mes bida, e no por t a Mi disipel. LUK 14:27 Esun ku no karga su krus i bin Mi tras no por ta Mi disi pel. LUK 14:28 "Pasobra kual di boso, ora ku e kier traha un toren, no ta sinta kalkul e gastunan prom, pa mira si e tin sufisiente pa kab'? LUK 14:29 Sino, ora ku el a pone fundeshi i no por kab', tur ku mira esaki lo kumins hasi bofon di dj, LU K 14:30 bisando: 'E hmber aki a kumins konstru i no tabata por a kaba.' LUK 14:31 " Of kual rei, ora ku e ta sali pa bai guera kontra un otro rei, lo no sinta pensa bon prom si e ta sufisiente fuerte ku dies mil, pa enfrent esun ku ta bin kontra dj ku binti mil? LUK 14:32 Of si e no por, e ta manda un delegashon, mientras ku e otro ta leu ainda, i ta pidi kondishonnan di pas. LUK 14:33 Asina anto, ningun di boso ku no ta renunsi tur loke e tin no por ta Mi disipel. LUK 14:34 "Pesei, salu ta bon; ma asta salu, si e prd smak, ku kiko lo e wrdu sason? LUK 14:35 E no ta sirbi ni pa tera ni pa seru di mst; nan ta tir' af. "Esun ku tin orea pa tende, la gu' tende." LUK 15:1 Awor tur e publikanonan i e pekadnan tabata bin serka djE pa skuch'E. LUK 15:2 I tantu e fariseonan komo e eskribanan a kumins murmur, bisando: "E hmber aki ta risib pekad i ta kome huntu ku nan."

LUK 15:3 I El a konta nan e parbola aki, bisando: LUK 15:4 "Kual di boso ku tin s hen karn i a prd un di nan no ta laga e nobent'i nuebenan den sabana, i ta bai busk a esun prd, te ora ku e ha'? LUK 15:5 I ora ku e ha', yen di goso e ta pon' riba su uder. LUK 15:6 I ora ku e yega kas e ta yama su amigunan i su bisianan huntu, i t a bisa nan: 'Regosih huntu ku mi, pasobra mi a haa mi karn ku a prd!' LUK 15:7 Mi ta bisa boso ku asina tambe lo tin mas goso den shelu pa un pekad ku repent, ku pa no bent'i nuebe hende hustu ku no tin mester di repentimentu. LUK 15:8 "Of kual muh ku tin dies moneda di plata, si e prd un di nan, no ta sende un lampi i ta bari ka s buska kuidadosamente te ora ku e ha'? LUK 15:9 I ora ku e ha' e ta yama su amigana n i su bisianan huntu, bisando: 'Regosih huntu ku mi, pasobra mi a haa e moneda ku mi a prd!' LUK 15:10 Asina tambe Mi ta bisa boso, tin goso den presensia di e ange lnan di Dios pa un pekad ku repent." LUK 15:11 I El a bisa: "Un hmber tabatin dos y u hmber; LUK 15:12 i esun mas chikitu di nan dos a bisa su tata: 'Tata, dunami e parti di e erensia ku ta tokami.' I el a parti su rikesa entre nan. LUK 15:13 "I un par di dia despues e yu hmber mas chikitu a piki tur loke ku e tabatin i a bi aha bai pa un tera leu, i ayanan el a malgast su erensia, hibando un bida di para nda. LUK 15:14 I despues ku el a kaba di malgast tur kos, a bin un hamber pis den e tera ei, i el a kumins pasa nesesidat. LUK 15:15 I el a bai i a pidi trabou ser ka un di e siudadanonan di e tera ei, i esaki a mand' den su kunukunan pa kuida p orko. LUK 15:16 I e tabatin gana di yena su barika ku e kaskanan ku e porkonan t abata kome, i ningun hende no tabata dun' nada. LUK 15:17 "Ma ora ku el a realis d en ki situashon e tabata, el a bisa: 'Kuantu trahad kontrat di mi tata tin pan na abundansia, anto ami ta muri akinan di hamber! LUK 15:18 Lo mi lanta i bai serka mi tata, i lo mi bis': "Tata, mi a peka kontra shelu i den bo bista; LUK 15:19 m i no ta digno mas pa wrdu yam bo yu; hasimi manera un di bo trahadnan kontrat."' LUK 15:20 I el a lanta i a bai serka su tata. "Ma ora ku e tabata hopi leu ainda, s u tata a mir' i a sinti kompashon p', i a kore bai bras', i a sunch'. LUK 15:21 "I e yu a bis': 'Tata, mi a peka kontra shelu i den bo bista; mi no ta digno mas pa wr du yam bo yu.' LUK 15:22 "Ma e tata a bisa su esklabunan: 'Pura trese e paa di mas mih i pon' na su kurpa, i pone un renchi na su man i sandalia na su pia; LUK 15:2 3 i trese e bish grd, mat', i laga nos kome i fiesta; LUK 15:24 pasobra e yu di mi a ki tabata morto i a bolbe biba; e tabata prd, i a wrdu ha.' I nan a kumins fiesta. LU 15:25 "Awor su yu may tabata na kunuku, i ora ku el a bin i tabata aserk e kas, e l a tende muzik i baliamentu. LUK 15:26 I el a yama un di e sirbidnan serka dj i a puntr' kiko e kosnan aki ta nifik. LUK 15:27 I esaki a bis': 'Bo ruman a bin, i bo tata a mata e bish grd, pasobra el a ha' bk sano i salvo.' LUK 15:28 "Ma e yu may a bia, i no kier a drenta; i su tata a sali i a rogu' pa drenta. LUK 15:29 Ma el a kontest i a bisa su tata: 'Mira! Mi a sirbibo pa asina tantu aa, i nunka mi a keda sin obedes un rdu di bo; i tg nunka bo no a dunami un yu di kabritu pa mi fiesta k u mi amigunan; LUK 15:30 ma ora ku e yu hmber di bo aki a bin, kende a malgast bo plaka ku prostituta, bo a mata e bish grd p'.' LUK 15:31 "I el a bis': 'Mi yu, abo ta bata semper serka mi, i tur loke mi tin ta di bo. LUK 15:32 Ma nos mester a fies ta i regosih, pasobra e ruman hmber di bo aki tabata morto i el a bolbe biba, i e tabata prd i a wrdu ha.'" LUK 16:1 I tambe El a bisa Su disipelnan: "Tabatin un hmber riku ku tabatin un mayordomo, i di esei nan a bis' ku e tabata malgast su propieda tnan. LUK 16:2 I el a yam' i a bis': 'Ta kiko e kos aki ku mi ta tende di bo? Duna kuenta di bo mayordomia, pasobra bo no por ta mayordomo mas.' LUK 16:3 "I e may ordomo a bisa den su mes: 'Kiko lo mi hasi? Pasobra mi shon ta kita e mayordomia for di mi. Pa koba tera mi no tin basta forsa; pa pidi limosna mi tin brguensa. LUK 16:4 Mi sa kiko lo mi hasi, pa ora mi puesto di mayordomo wrdu kit for di mi n an risibmi den nan kasnan.' LUK 16:5 "I el a manda yama kada un di e debednan di s u shon, i el a bisa esun di prom: 'Kuantu bo ta debe mi shon?' LUK 16:6 "I el a k ontest: 'Shen mid di zeta.' "I el a bis': 'Kohe bo papel di debe i sinta lih skirbi sinkuenta.'

LUK 16:7 "E ora ei el a bisa esun di dos: 'I kuantu abo ta debe?' "I el a kontes t: 'Shen mid di trigo.' "El a bis': 'Kohe bo papel di debe i skirbi ochenta.' LUK 1 6:8 "I e shon a gaba e mayordomo inhustu, pasobra el a trata ku astusia; pasobra e yunan di e siglo aki ta mas astuto relashon ku nan mes sorto ku e yunan di lus . LUK 16:9 I Mi ta bisa boso, gana amigu pa boso mes pa medio di e rikesa di inh ustisia, pa ora esei faya, nan risib boso den e habitashonnan etrno. LUK 16:10 "Es un ku ta fiel den un kos masha chikitu, ta fiel tambe den hopi; i esun ku ta inh ustu den un kos masha chikitu, ta inhustu tambe den hopi. LUK 16:11 Si boso anto no tabata fiel den e uzo di rikesa inhustu, ken lo konfia boso ku e brdadero rik esa? LUK 16:12 I si boso no tabata fiel den e uzo di loke ta di otro hende, ken lo duna boso loke ta di boso mes? LUK 16:13 "Ningun sirbid no por sirbi dos shon; pasobra f e lo odia esun i stima e otro, f e lo ta leal na esun i despresi e otro. Boso no por sirbi Dios i rikesa." LUK 16:14 Awor e fariseonan, kendenan tabata stimad di plaka, tabata skucha tur e kosnan aki, i nan tabata hasi bofon di djE. LUK 16:15 I El a bisa nan: "Boso ta esnan ku ta hustifik boso mes den bista di he nde, ma Dios konos boso kurason; pasobra loke ta di masha hopi balor pa hende ta abominabel den bista di Dios. LUK 16:16 "E Lei i e Profetanan a wrdu proklam te na Juan; for di e tempu ei e evangelio di e reino di Dios ta wrdu predik, i tur hend e ta frsa drenta den dj. LUK 16:17 Ma ta mas fasil pa shelu i tera pasa ku pa un t ilde di e Lei faya. LUK 16:18 "Ken ku diborsi su esposa i kasa ku un otro ta kome t adulterio; i esun ku kasa ku un muh diborsi di su esposo ta komet adulterio. LUK 1 6:19 "Awor tabatin un hmber riku, i semper e tabata bist na prpura i paa di lino fin i, i tabata gosa di un bida di luho tur dia. LUK 16:20 I un hmber pober, ku yama Lzaro, a wrdu pon na su porta, tur na yaga, LUK 16:21 i tabatin gana di kome e garn achinan ku tabata kai for di mesa di e hmber riku; i asta e kachnan tabata bin lem be su yaganan. LUK 16:22 "Awor a sosod ku e hmber pober a muri i el a wrdu hib dor d i e angelnan den skochi di Abraham; i e hmber riku tambe a muri i a wrdu der. LUK 1 6:23 I den firnu el a hisa kara wak, siendo den tormento, i a mira Abraham djaleu , i Lzaro den su skochi. LUK 16:24 I el a grita bisa: 'Tata Abraham, tene miserikr dia di mi, i manda Lzaro pa e dp punta di su dede den awa i freska mi lenga; pasob ra mi ta sufri agonia den e flam di kandela aki.' LUK 16:25 "Ma Abraham a bisa: 'Mi yu, krda ku durante di bo bida bo a risib kosnan bon, mientras ku Lzaro a risib kosnan malu; ma awor e ta wrdu konsol akinan, i abo ta den agonia. LUK 16:26 I fue ra di tur esaki, entre nos ku boso tin un presipisio grandi, asina ku esnan ku k ier pasa for di akinan bai serka boso, no por, ni ningun hende no por krusa pasa for di einan bin serka nos.' LUK 16:27 "I el a bisa: 'Anto mi ta rogabo, Tata, pa bo mand' na kas di mi tata-LUK 16:28 pasobra mi tin sinku ruman hmber--pa e spir ta nan, pa nan tambe no bin na e lug di tormento aki.' LUK 16:29 "Ma Abraham a bi sa: 'Nan tin Moiss i e Profetanan; laga nan tende nan.' LUK 16:30 "I el a bisa: ' N, Tata Abraham, ma si un hende for di e mortonan bai serka nan, nan lo repent!' L UK 16:31 "Ma Abraham a bis': 'Si nan no skucha na Moiss i e Profetanan, nan lo no wrdu konvens tampoko maske un hende lanta for di e mortonan.'" LUK 17:1 I El a bis a Su disipelnan: "Ta inevitabel ku tentashonnan lo bin, ma ai di esun pa medio d i kende nan ta bin! LUK 17:2 Lo tabata mih p' si un piedra-di-mulina a wrdu kolog na su garganta i el a wrdu tir den laman, ku si e mester hasi un di e chikitunan aki trompek. LUK 17:3 Tene kuidou! "Si bo ruman peka, reprend'; i si e repent, pordon'. LUK 17:4 I si e peka shete biaha pa dia kontra bo, i bolbe serka bo shete biaha , bisando: 'Mi ta repent,' pordon'." LUK 17:5 I e apstelnan a bisa Seor: "Oument nos fe!" LUK 17:6 I Seor a bisa: "Si boso tabatin fe manera un simia di mster, boso lo a bisa e palu di sikamor aki: 'Sea rank ku rais ku tur i sea plant den laman'; i esei lo a obedes boso. LUK 17:7 "Ma kual di boso ku tin un esklabu ku ta plug f ku ta kuida karn, ora ku e yega di kunuku lo bis': 'Bin mesora i sinta na mesa kome' ? LUK 17:8 Ma lo e no bis': 'Prepar algu pa mi kome, i faha bo mes i sirbimi te or a ku ami a kaba di kome i bebe; i despues abo por kome i bebe'?

LUK 17:9 E no ta gradis e esklabu pasobra el a hasi loke el a wrdu orden pa hasi, n o t'asina? LUK 17:10 Asina boso tambe, ora boso hasi tur loke boso a wrdu orden, b isa: 'Nos ta esklabunan intil; nos a hasi solamente loke nos mester a hasi.'" LUK 17:11 I a sosod ku mientras E tabata na kaminda pa Jerusalm, Jesus tabata pasa en tre Samaria i Galilea. LUK 17:12 I ora ku El a drenta den un sierto pueblito, di es hmber leproso, ku tabata par na un distansia, a bin kontr'E; LUK 17:13 i nan a halsa nan bos, bisando: "Jesus, Maestro, tene miserikrdia di nos!" LUK 17:14 I or a ku El a mira nan, El a bisa nan: "Bai i mustra boso mes na e saserdotenan." I a sosod ku ora nan tabata bai, nan a bira limpi. LUK 17:15 Awor un di nan, ora ku el a mira ku el a wrdu kur, a bolbe, glorifikando Dios na bos haltu, LUK 17:16 i el a tira su kurpa abou ku su kara te na suela na pia di Jesus, i a duna gradisi mentu na djE. I esaki tabata un samaritano. LUK 17:17 I Jesus a kontest i a bisa: "No ta dies a wrdu has limpi? Awor e nuebenan, unda nan ta? LUK 17:18 No tabatin ni un otro ku a bolbe pa duna gloria na Dios, sino e stranhero aki so?" LUK 17:1 9 I El a bis': "Lanta i bai; bo fe a salbabo." LUK 17:20 Awor ora ku e fariseonan a puntr'E tokante di ki tempu e reino di Dios lo a bin, El a kontest nan i a bis a: "E reino di Dios no ta bin ku sealnan ku por wrdu mir; LUK 17:21 tampoko hende l o no bisa: 'Mira, at' aki!' f: 'At' aya!' Pasobra ata e reino di Dios ta meimei di boso." LUK 17:22 I El a bisa e disipelnan: "E dianan lo bin ku boso lo anhel pa m ira un di e dianan di e Yu di Hende, i boso lo no mira esei. LUK 17:23 I nan lo bisa boso: 'Mir'aki! Mir'ay!' No bai, i no kore nan tras. LUK 17:24 Pasobra mesko s ku lamper, ora ku e ta krta for di un parti di shelu, ta lusa te na e otro part i di shelu, asina e Yu di Hende lo ta den Su dia. LUK 17:25 Ma prom E mester sufr i hopi kos i wrdu rechas dor di e generashon aki. LUK 17:26 "I meskos ku a sosod de n e dianan di Noe, asina lo ta tambe den e dianan di e Yu di Hende: LUK 17:27 na n tabata kome, nan tabata bebe, nan tabata kasa, nan tabata wrdu dun pa kasa, te n a e dia ku Noe a drenta e arka, i e diluvio a bin i a destru nan tur. LUK 17:28 " Tabata meskos ku a sosod den e dianan di Lt: nan tabata kome, nan tabata bebe, nan tabata kumpra, nan tabata bende, nan tabata planta, nan tabata traha kas; LUK 1 7:29 ma riba e dia ku Lt a sali for di Sodoma a yobe kandela i swafel for di shel u i a destru nan tur. LUK 17:30 "Lo ta meskos riba e dia ku e Yu di Hende wrdu rev el. LUK 17:31 Riba e dia ei no laga esun ku ta riba dak, i kende su biennan ta de n kas, baha pa kohe nan bai ku nan; i meskos, no laga esun ku ta den kunuku bai bk. LUK 17:32 Krda riba Lt su esposa. LUK 17:33 Ken ku buska pa salba su bida lo prd ', i ken ku prd su bida lo preserv'. LUK 17:34 Mi ta bisa boso, riba e anochi ei lo tin dos hende riba un kama; un lo wrdu tum i e otro lo keda. LUK 17:35 Lo tin dos muh ta mula na e mesun lug; un lo wrdu tum i e otro lo wrdu lag atras. LUK 17:36 [Dos hmber lo ta den kunuku; un lo wrdu tum i e otro lo wrdu lag atras."] LUK 17:37 I nan a kontest i a bis'E: "Unda, Seor?" I El a bisa nan: "Kaminda e kadaver ta, einan e guilanan tambe lo reun." LUK 18:1 Awor E tabata konta nan un parbola pa mustra nan ku nan mester hasi orashon tur ora bai i no desmay, LUK 18:2 bisando: "Den un si erto stat tabatin un hues ku no tabatin temor pa Dios, ni rspt pa hende. LUK 18:3 I tabatin un biuda den e stat ei ku tur ora bai tabata bin serka dj, bisando: 'Ha si hustisia pa mi kontra mi atversario.' LUK 18:4 "I pa un tempu e no tabata kie r; ma despues el a bisa den su mes: 'Maske mi no tin temor pa Dios, ni rspt pa hen de, LUK 18:5 tg, pasobra e biuda aki ta molestimi, lo mi hasi hustisia p', pa e no kansami dor di bin kada bes asina.'" LUK 18:6 I Seor a bisa: "Tende loke e hues i nhustu a bisa; LUK 18:7 awor Dios lo no hasi hustisia na Su skohnan ku ta sklama na djE di dia i anochi, i lo E tarda pa kontest nan? LUK 18:8 Mi ta bisa boso ku E lo hasi hustisia pronto pa nan. Sinembargo, ora ku e Yu di Hende bin, lo E haa fe riba mundu?" LUK 18:9 I tambe El a konta e parbola aki na sierto hendenan ku t abata konfia den nan mes ku nan tabata hustu, i tabata wak otronan ku menospresi o:

LUK 18:10 "Dos hmber a bai den tmpel pa hasi orashon; esun tabata un fariseo i e o tro un publikano. LUK 18:11 E fariseo a lanta para i tabata hasi orashon asin'ak i den su mes: 'Dios, mi ta gradisBo ku mi no ta manera e otro hendenan: ladron, i nhustu, adltero, ni tampoko manera e publikano aki. LUK 18:12 Mi ta yuna dos biah a pa siman; mi ta duna e di dies parti di tur mi entrada.' LUK 18:13 "Ma e publi kano, par na un distansia, no kier a hisa ni su wowo na shelu, ma tabata bati rib a su pechu, bisando: 'Dios, tene miserikrdia di mi, pekad!' LUK 18:14 "Mi ta bisa boso, e hmber aki, kontrario di e otro, a bai su kas hustifik; pasobra ken ku hals a su mes lo wrdu umiy, ma esun ku umiy su mes lo wrdu hals." LUK 18:15 I nan tabata t rese nan yunan chikitu serka djE pa E pone man riba nan; ma ora e disipelnan a m ira esaki, nan a kumins reprend nan. LUK 18:16 Ma Jesus a yama nan, bisando: "Laga e muchanan bin serka Mi, i no stroba nan, pasobra e reino di Dios ta pertenes na esnan manera esakinan. LUK 18:17 Di brdat Mi ta bisa boso, esun ku no risib e rei no di Dios manera un mucha lo no drenta den dj." LUK 18:18 I un gobernante a punt r'E: "Bon Maestro, kiko mi mester hasi pa ered bida etrno?" LUK 18:19 I Jesus a bi s': "Pakiko bo ta yamaMi bon? Ni un hende no ta bon sino Dios so. LUK 18:20 Bo ko nos e mandamentunan: 'No komet adulterio; no mata; no hrta; no duna testimonio fals u; onra bo tata i bo mama.'" LUK 18:21 I el a bisa: "Tur e kosnan aki mi a warda for di mi hubentut." LUK 18:22 I ora Jesus a tende esaki, El a bis': "Un kos bo falta ainda; bende tur bo propiedatnan, i parti pa hende pober, i lo bo tin tesor o den shelu; i bin, siguiMi." LUK 18:23 Ma ora ku el a tende e kosnan aki, el a bira masha tristu, pasobra e tabata masha riku mes. LUK 18:24 I Jesus a wak i a bisa: "Ki difisil ta pa esnan ku ta riku drenta e reino di Dios! LUK 18:25 Pasob ra ta mas fasil pa un kamel pasa dor di wowo di un angua, ku pa un hende riku dr enta e reino di Dios." LUK 18:26 I esnan ku a tende esaki a puntra: "Ta ken por wrdu salb anto?" LUK 18:27 Ma El a bisa: "E kosnan imposibel pa hende ta posibel p a Dios." LUK 18:28 I Pedro a bisa: "Mira, nos a bandon loke ta di nos, i a siguiB o." LUK 18:29 I El a bisa nan: "Di brdat Mi ta bisa boso, no tin ningun hende ku a bandon kas f esposa f ruman hmbernan f mayornan f yunan, pa kousa di e reino di Dio , LUK 18:30 ku lo no risib hopi bes mas tantu den e tempu aki, i den e siglo ku t a bin, bida etrno." LUK 18:31 I El a hala e diesdosnan un banda i a bisa nan: "Mi ra, nos ta bai Jerusalm, i tur kos ku ta skirb pa medio di e profetanan tokante di e Yu di Hende lo wrdu kumpl. LUK 18:32 Pasobra E lo wrdu entreg na e paganonan, i l o wrdu bofon i maltrat i skup. LUK 18:33 I nan lo sut'E i mat'E. I riba e di tres di a E lo lanta for di morto." LUK 18:34 I nan no a komprend ningun di e kosnan aki, i e palabranan aki tabata skond pa nan, i nan no a komprend e kosnan ku a wrdu bis. LUK 18:35 I a sosod ku ora E tabata aserkando Jeriko tabatin un hmber siegu sint k antu di kaminda ta pidi limosna. LUK 18:36 I ora ku el a tende un multitut ta pa sa, el a puntra kiko esaki por ta. LUK 18:37 I nan a bis' ku Jesus di Nazart tabat a pasa. LUK 18:38 I el a grita bisa: "Jesus, Yu di David, tene miserikrdia di mi! " LUK 18:39 I esnan ku tabata bai dilanti tabata rous mand' keda ketu; ma el a gr ita mas duru ainda: "Yu di David, tene miserikrdia di mi!" LUK 18:40 I Jesus a ke da para i a orden pa tres' serka djE; i ora ku el a yega serka, El a puntr': LUK 18 :41 "Kiko bo kier pa Mi hasi pa bo?" I el a bisa: "Seor, mi kier rekobr mi bista!" LUK 18:42 I Jesus a bis': "Risib bo bista; bo fe a salbabo." LUK 18:43 I mesora e l a rekobr su bista i a siguiE, glorifikando Dios. I ora tur e hendenan a mira es aki, nan a duna alabansa na Dios. LUK 19:1 I Jesus a drenta Jeriko i tabata pasa dor di e stat. LUK 19:2 I mira, tabatin un hmber ku yama Zakeo, i esaki tabata u n kabesante di e publikanonan, i e tabata riku. LUK 19:3 I e tabata trata di mir a ken Jesus tabata, i e no tabata por pa motibu di e multitut, pasobra e tabata un hmber krtiku. LUK 19:4 I el a kore bai dilanti i a subi den un palu di sikamor pa por a mir'E, pasobra E tabata bai pasa pa e kaminda ei. LUK 19:5 I ora Jesus a yega na e lug ei, El a wak ariba i a bis': "Zakeo, bah'abou lih, pasobra awe Mi m ester keda na

bo kas." LUK 19:6 I el a bah'abou lih, i a risibiE ku alegria. LUK 19:7 I ora nan a mira esaki, nan tur a kumins murmur, bisando: "El a bai hosped serka un hmber pek ad." LUK 19:8 Ma Zakeo a lanta para i a bisa Seor: "Mira, Seor, mitar di mi biennan lo mi duna na pober, i si mi a defroud kualkier hende den algu, lo mi debolb kuat er bes mas tantu." LUK 19:9 I Jesus a bis': "Awe salbashon a bin na e kas aki, pa sobra e tambe ta un yu di Abraham. LUK 19:10 Pasobra e Yu di Hende a bin pa busk a i salba loke tabata prd." LUK 19:11 I mientras nan tabata skucha e kosnan aki, E l a konta un otro parbola, pasobra E tabata serka di Jerusalm, i nan tabata supon k u e reino di Dios tabata bai manifest su mes unbes. LUK 19:12 Pesei El a bisa: "U n hmber nobel a bai un tera leu pa risib un reino pa su mes i despues bolbe. LUK 1 9:13 I el a yama dies di su esklabunan i a duna nan dies mina i a bisa nan: 'Has i negoshi te ora mi bin bk.' LUK 19:14 "Ma su konsiudadanonan tabata odi', i a man da un delegashon su tras, bisando: 'Nos no kier pa e hmber aki reina riba nos.' L UK 19:15 "I a sosod ku ora el a bolbe, despues di a risib e reino, el a duna rdu pa yama e esklabunan aki, na kendenan el a duna e plaka, pa bin serka dj pa e por a haa sa kuantu kada un a gana dor di negosh. LUK 19:16 "I esun di prom a bin i a bi sa: 'Maestro, bo mina a gana dies mina mas.' LUK 19:17 "I el a bis': 'Hopi bon, m i bon esklabu; pasobra bo tabata fiel den un kos masha chikitu, tuma outoridat r iba dies stat.' LUK 19:18 "I e di dos a bin i a bisa: 'Seor, bo mina a gana sinku mina.' LUK 19:19 "I el a bisa esaki tambe: 'I abo lo manda riba sinku stat.' LU K 19:20 "I un otro a bin i a bisa: 'Seor, ata bo mina ku mi a tene ward den un len su; LUK 19:21 pasobra mi tabatin miedu di bo, komo ku bo ta un hende severo; bo ta tuma loke bo no a pone, i ta kosech loke bo no a sembra.' LUK 19:22 "El a bis': 'Segun bo mes palabranan lo mi huzgabo, abo, esklabu malbado. Bo tabata sa ku m i ta un hende severo ku ta tuma loke mi no a pone i ku ta kosech loke mi no a sem bra. LUK 19:23 Pakiko anto bo no a pone e plaka na banko, pa ora mi bin mi lant' ku interes?' LUK 19:24 "I el a bisa esnan ku tabata par einan: 'Kita e mina for d i dj, i dun' na esun ku tin e dies minanan.' LUK 19:25 "I nan a bis': 'Maestro, e t in dies mina kaba.' LUK 19:26 "Mi ta bisabo, ku na kada un ku tin, mas lo wrdu du n, ma for di esun ku no tin, asta loke e tin lo wrdu kit for di dj. LUK 19:27 Ma e e nemigunan di mi aki ku no tabata kier pa mi reina riba nan, trese nan akinan i m ata nan mi dilanti." LUK 19:28 I despues ku El a bisa e kosnan aki, E tabata bai nan dilanti, subiendo pa bai Jerusalm. LUK 19:29 I a sosod ku ora E tabata yega s erka di Btfage i Betania, peg ku e seru ku yama Oleifi, El a manda dos di Su disip elnan, LUK 19:30 bisando: "Bai den e pueblito ku ta keda enfrente di boso, i asi na ku boso drenta den dj boso lo haa un yu di buriku mar, ku nunka ni un hende no a sinta riba dj ainda; ls i tres' akinan. LUK 19:31 I si un hende puntra boso: 'Paki ko boso ta ls ?' boso mester kontest asina: 'Seor tin mester di dj.'" LUK 19:32 I esn an ku a wrdu mand a bai, i a ha' manera ku El a bisa nan. LUK 19:33 I ora nan tabata ls e yu di buriku, su doonan a bisa nan: "Pakiko boso ta ls e yu di buriku?" LUK 1 9:34 I nan a bisa: "Seor tin mester di dj." LUK 19:35 I nan a tres' pa Jesus, i nan a tira nan mantelnan riba e yu di buriku, i a pone Jesus sinta riba dj. LUK 19:3 6 I segun ku E tabata sigui bai, nan tabata habri nan mantelnan riba kaminda. LU K 19:37 I segun ku E tabata yega mas serka, peg ku e bahada di Seru di Oleifi, he nter e multitut di disipelnan a kumins alab Dios yen di goso i na bos haltu pa tur e milagernan ku nan a mira, LUK 19:38 bisando: "Bendishon ta e Rei ku ta bin den e nmber di SEOR;" "Pas den shelu i gloria den e halturanan!" LUK 19:39 I algun di e fariseonan den e multitut a bis'E: "Maestro, reprend Bo disipelnan." LUK 19:40 I El a kontest i a bisa: "Mi ta bisa boso, si esakinan keda ketu, e piedranan lo grita!" LUK 19:41 I ora ku El a yega mas serka i a mira e stat, El a yora pa su motibu, LUK 19:42 bisando: "Ai, si bo tabata sa riba e dia aki, abo mes, kiko t a trese pas pa bo! Ma awor nan ta skond pa bo wowo. LUK 19:43 Pasobra e dianan lo bin pa bo ku bo enemigunan lo lanta un baluarte rnt di bo, i rondonbo i serabo ad en di tur banda, LUK 19:44 i bashabo abou na suela i bo yunan denter di bo, i na n lo no laga den bo ni un piedra riba otro, pasobra bo no

a krda e tempu ku Dios a bishitbo." LUK 19:45 I El a bai den tmpel i a kumins kore k u esnan ku tabata bende, saka nan af, LUK 19:46 bisando nan: "Ta par skirb: 'Mi kas lo ta un kas di orashon,' ma boso a hasi un kueba di ladron." LUK 19:47 I E taba ta sia hende tur dia den tmpel; ma e saserdotenan prinsipal i e eskribanan i e kab esantenan di e pueblo tabata buska pa destruiE, LUK 19:48 ma nan no por a haa nad a ku nan por a hasi, pasobra henter e pueblo tabata skucha Su palabranan ku mash a atenshon. LUK 20:1 I a sosod riba un di e dianan ei, ora ku E tabata sia e puebl o den tmpel i predik evangelio, ku e saserdotenan prinsipal i e eskribanan, huntu ku e ansianonan, a bin konfront'E, LUK 20:2 i nan a papia kunE, bisando: "Bisa n os ku ki outoridat Bo ta hasi e kosnan aki, f ta ken ta esun ku a dunaBo e outori dat aki?" LUK 20:3 I El a kontest i a bisa nan: "Ami tambe lo hasi boso un pregun ta, i boso kontestMi: LUK 20:4 E boutismo di Juan tabata for di shelu f for di hen de?" LUK 20:5 I nan a deliber nan ku nan, bisando: "Si nos bisa: 'For di shelu,' E lo bisa: 'Pakiko boso no a ker'?' LUK 20:6 Ma si nos bisa: 'For di hende,' hent er e pueblo lo piedra nos mata, pasobra nan ta konvens ku Juan tabata un profeta. " LUK 20:7 I nan a kontest ku nan no tabata sa for di unda esaki a bin. LUK 20:8 I Jesus a bisa nan: "Ami tampoko lo no bisa boso ku ki outoridat Mi ta hasi e ko snan aki." LUK 20:9 I El a kumins konta e pueblo e parbola aki: "Un hmber a planta un kunuku di wendrif i a hr ku kunukeronan i a bai hasi un biahe pa un tempu largu . LUK 20:10 I ora tempu di kosecha a yega, el a manda un esklabu serka e kunuker onan pa nan dun' un parti di e frutanan di e kunuku di wendrif; ma e kunukeronan a bati i a mand' bai man bash. LUK 20:11 I el a bolbe manda un otro esklabu, i nan a bati tambe, a trat' na un manera brgonsoso i a mand' bai man bash. LUK 20:12 I el a bolbe manda un di tres; i nan a herid esaki tambe, i a sak' af. LUK 20:13 "I doo di e kunuku di wendrif a bisa: 'Kiko lo mi hasi? Lo mi manda mi yu stim; kisas nan l o respet'.' LUK 20:14 "Ma ora ku e kunukeronan a mir', nan a kumins deliber ku otro, bisando: 'Esaki ta e eredero; laga nos mat' pa e erensia keda pa nos.' LUK 20:15 I nan a tir' paf di e kunuku di wendrif i a mat'. "Kiko doo di e kunuku di wendrif l hasi ku nan anto? LUK 20:16 E lo bin i destru e kunukeronan aki i lo duna e kunu ku di wendrif na otronan." I ora nan a tende esaki, nan a bisa: "Ku esei no sosod nunka!" LUK 20:17 Ma El a wak nan i a bisa: "Kiko ta nifik anto loke ta par skirb a ki: 'E piedra ku e trahadnan a rechas, esaki a bira e piedra-di-skina prinsipal'? LUK 20:18 Ken ku kai riba e piedra ei lo wrdu kibr na pida-pida, ma esun ku e kai riba dj, esei e lo plama manera stf." LUK 20:19 I e eskribanan i e saserdotenan pr insipal tabata buska na e mesun ora ei pa tira man riba djE, ma nan tabatin mied u di e pueblo, pasobra nan a komprend ku E tabata papia e parbola aki kontra nan. LUK 20:20 I nan tabata ten'E na bista, i tabata manda spionnan, kendenan tabata pretend di ta hustu, pa nan por gar'E den Su palabranan, pa asina entregu'E na e poder i outoridat di gobernad. LUK 20:21 I nan a hasiE pregunta, bisando: "Maestr o, nos sa ku Bo ta papia i sia korektamente i Bo no ta hasi distinshon di persona , ma ta sia e kaminda di Dios den brdat. LUK 20:22 Lei ta prmit nos paga belasting n a Cesar, s f n?" LUK 20:23 Ma El a komprend nan triki i a bisa nan: LUK 20:24 "Mustr aMi un denario. Ken su imagen i inskripshon tin riba dj?" I nan a bisa: "Di Cesar ." LUK 20:25 I El a bisa nan: "Anto duna Cesar loke ta di Cesar, i Dios loke ta di Dios." LUK 20:26 I nan no por a gar'E den Su palabranan den presensia di e pu eblo; i nan a keda stra di Su kontesta i a keda ketu. LUK 20:27 Awor algun di e sa duseonan, ku ta bisa ku no tin resurekshon, a bin serka djE, LUK 20:28 i nan a h asiE pregunta, bisando: "Maestro, Moiss a skirbi pa nos ku si un hmber su ruman mu ri, i esaki tin un esposa, ma ni un yu, su ruman hmber mester tuma e esposa i lan ta desendiente pa su ruman. LUK 20:29 Awor tabatin shete ruman hmber; i e di prom a tuma un esposa i a muri sin laga ni un yu. LUK 20:30 I e di dos LUK 20:31 i e di tres a tum'; i di e mesun manera tur shete a muri, sin laga ni un yu.

LUK 20:32 Por ltimo e muh tambe a muri. LUK 20:33 Anto den e resurekshon, esposa d i kual di nan lo e ta? Pasobra tur shete tabatin komo esposa." LUK 20:34 I Jesus a bisa nan: "E yunan di e siglo aki ta kasa i ta wrdu dun pa kasa, LUK 20:35 ma e snan ku wrdu konsider digno pa tin parti den e siglo ei i den e resurekshon for di e mortonan no ta kasa, ni ta wrdu dun pa kasa; LUK 20:36 pasobra nan no por muri mas tampoko, pasobra nan ta manera angel, i ta yunan di Dios, siendo yunan di re surekshon. LUK 20:37 Ma ku e mortonan ta wrdu lant, esei Moiss tambe a mustra den e Skritura tokante di e mata, kaminda e ta yama Seor e Dios di Abraham, i e Dios d i Isaak, i e Dios di Jakb. LUK 20:38 Awor E no ta e Dios di e mortonan, sino di e bibunan, pasobra pa E tur ta biba." LUK 20:39 I algun di e eskribanan a kontest i a bisa: "Maestro, Bo a papia bon." LUK 20:40 Pasobra nan no tabata tribi hasiE pregunta tokante di nada mas. LUK 20:41 I El a bisa nan: "Di kon nan ta bisa ku e Cristo ta yu di David? LUK 20:42 Pasobra David mes ta bisa den e buki di Salm onan: 'SEOR a bisa mi Seor: "Sinta na Mi man drechi, LUK 20:43 te ora Mi hasi Bo e nemigunan un banki pa Bo pianan."' LUK 20:44 Pesei, David ta yam'E 'Seor,' i di k on E por ta su yu?" LUK 20:45 I mientras ku henter e pueblo tabata skucha, El a bisa e disipelnan: LUK 20:46 "Warda boso di e eskribanan ku ta gusta kana rnt ku paa largu bist, i ku ta gusta saludonan di rspt riba plasa, i e mih asientonan den sn oa i e lugnan di onor na bankete, LUK 20:47 ku ta devor kas di biuda i ta hasi ora shonnan largu pa bista di hende; esakinan lo risib kondenashon mas pis." LUK 21:1 I El a hisa kara i a mira e rikunan ta tira nan ofrendanan den e kaha di ofrenda . LUK 21:2 I El a mira un biuda pober ta tira dos plaka di koper aden. LUK 21:3 I El a bisa: "Di brdat Mi ta bisa boso, e biuda pober aki a tira mas tantu aden k u nan tur; LUK 21:4 pasobra nan tur a tira pa e ofrenda for di nan abundansia, m a el a tir'aden for di su pobresa tur loke ku e tabatin pa biba di dj." LUK 21:5 I ora ku algun hende tabata papia di e tmpel, ku e tabata drn ku bunita piedra i re galo sagrado, El a bisa: LUK 21:6 "Pa loke ta e kosnan aki ku boso ta wak, e dia nan lo bin den kual ni un piedra lo no keda riba otro ku lo no wrdu bash abou." LU K 21:7 I nan a hasiE pregunta, bisando: "Maestro, ki tempu anto e kosnan aki lo sosod? I kiko lo ta e seal ora ku e kosnan aki ta bai tuma lug?" LUK 21:8 I El a bi sa: "Mira pa boso no wrdu ga, pasobra hopi lo bin den Mi nmber, bisando: 'Ta ami t'E ,' i: 'E tempu ta serka'; no bai nan tras. LUK 21:9 I ora boso tende di gueranan i revolushonnan, no spanta; pasobra e kosnan aki mester tuma lug prom, ma e fin n o ta sigui mesora." LUK 21:10 E ora ei El a sigui bisa nan: "Nashon lo lanta kon tra nashon, i reino kontra reino, LUK 21:11 i lo tin temblornan grandi, i pestil ensia i hamber na varios lug; i lo tin terornan i sealnan grandi for di shelu. LUK 21:12 "Ma prom ku tur e kosnan aki nan lo tira man riba boso i lo prsigu boso, i e ntreg boso na e snoanan i prizonnan, i lo hiba boso dilanti di reinan i gobernadna n pa kousa di Mi nmber. LUK 21:13 Esaki lo ta un oportunidat pa boso duna testimo nio. LUK 21:14 Propon anto den boso kurason pa no prepar padilanti kon boso lo def end boso mes, LUK 21:15 pasobra lo Mi duna boso boka i sabiduria ku ningun di bos o oponentenan lo no por resist ni refut. LUK 21:16 Ma boso lo wrdu entreg asta dor d i boso mayornan i rumannan i famianan i amigunan, i nan lo mata algun di boso, L UK 21:17 i tur hende lo odia boso pa kousa di Mi nmber. LUK 21:18 Ma ni un drachi di kabei riba boso kabes lo no bai prd. LUK 21:19 Dor di boso prseveransia boso lo gana boso alma. LUK 21:20 "Ma ora boso mira Jerusalm rondon dor di ehrsitonan, rek onos anto ku su desolashon ta serka. LUK 21:21 E ora ei laga esnan ku ta na Judea hui bai na e serunan, i laga esnan ku ta meimei di e stat sali bai, i no laga e snan ku ta den kunuku bai den stat; LUK 21:22 pasobra esakinan ta dianan di veng ansa, pa tur kos ku ta par skirb keda kumpl. LUK 21:23 Ai di esnan ku ta na estado i esnan ku ta kria yu na pechu den e dianan ei; pasobra lo tin gran kalamidat de n

e tera, i furia riba e pueblo aki, LUK 21:24 i nan lo kai pa medio di filo di sp ada, i lo wrdu hib komo prezo na tur e nashonnan; i Jerusalm lo wrdu trap dor di e pa ganonan te ora ku e tempunan di e paganonan keda kumpl. LUK 21:25 "I lo tin sealna n den solo i luna i streanan, i riba tera angustia entre e nashonnan, i desesper ashon pa motibu di e ronkamentu di laman i olanan; LUK 21:26 hendenan ta desmay d i miedu i den e ekspektativa di e kosnan ku ta bin riba mundu, pasobra e poderna n di e shelunan lo wrdu sakud. LUK 21:27 I e ora ei nan lo mira e Yu di Hende ta b in den un nubia ku poder i gran gloria. LUK 21:28 Ma ora ku e kosnan aki kumins t uma lug, wak ariba i lanta boso kabes, pasobra boso redenshon ta yegando serka." LUK 21:29 I El a konta nan un parbola: "Wak e palu di figo i tur e palunan; LUK 2 1:30 asina ku nan ta saka blachi, boso ta mira esei i lo sa pa boso mes ku awor zomer ta serka. LUK 21:31 Asina boso tambe, ora boso mira e kosnan aki ta sosod, sabi ku e reino di Dios ta serka. LUK 21:32 "Di brdat Mi ta bisa boso, e generash on aki lo no pasa prom ku tur kos tuma lug. LUK 21:33 Shelu i tera lo pasa, ma Mi palabranan lo no pasa. LUK 21:34 "Tene kuidou pa boso kurason no ta karg pa kousa di paranda i buracheria i e preokupashonnan di bida, i e dia ei no bin direpien te riba boso manera un trampa; LUK 21:35 pasobra e lo bin riba tur esnan ku ta b iba riba superfisio di henter mundu. LUK 21:36 Ma sea alerta tur ora bai, hasien do orashon pa boso por tin forsa pa skapa di tur e kosnan aki ku ta bai tuma lug, i pa para dilanti di e Yu di Hende." LUK 21:37 Awor den dia E tabata sia hende d en tmpel, ma anochi E tabata sali i pasa nochi riba e seru ku yama Seru di Oleifi . LUK 21:38 I henter e pueblo tabata lanta mainta tempran pa bin serka djE den tm pel pa tend'E. LUK 22:1 Awor e Fiesta di Pan Sin Zrdeg, ku ta wrdu yam Pasku, tabat a aserkando. LUK 22:2 I e saserdotenan prinsipal i e eskribanan tabata buska kon nan por a laga mat'E; pasobra nan tabatin miedu di e pueblo. LUK 22:3 I Satans a drenta den Judas, kende tabata wrdu yam Iskariot, siendo un di e diesdosnan. LUK 22:4 I el a bai i a deliber ku e saserdotenan prinsipal i e ofisialnan kon e lo p or a entregu'E na nan. LUK 22:5 I nan tabata kontentu i a kumbin pa dun' plaka. LU K 22:6 I el a konsent i a kumins buska un bon oportunidat pa entregu'E na nan ora ku e multitut no ta presente. LUK 22:7 Anto e dia di Pan Sin Zrdeg a yega, riba k ual e lamchi di Pasku mester a wrdu sakrifik. LUK 22:8 I El a manda Pedro i Juan, bisando: "Bai i prepar e Pasku pa nos, pa nos por kom'." LUK 22:9 I nan a bis'E: " Unda Bo kier pa nos prepar'?" LUK 22:10 I El a bisa nan: "Mira, ora boso drenta e stat, boso lo kontra ku un hmber ku ta karga un purn di awa; sigui bai den e kas k aminda e drenta. LUK 22:11 I boso lo bisa doo di e kas: 'E Maestro ta bisabo: "Un da e sala kaminda Mi tin di kome e Pasku huntu ku Mi disipelnan ta?"' LUK 22:12 I e lo mustra boso un sala grandi ariba, tur muebl; prepar' ayanan." LUK 22:13 I n an a bai i a haa tur kos manera El a bisa nan; i nan a prepar e Pasku. LUK 22:14 I ora ku e momento a yega El a sinta na mesa, i e apstelnan huntu kunE. LUK 22:15 I El a bisa nan: "Mi a dese mash di kome e Pasku aki huntu ku boso prom ku Mi sufri ; LUK 22:16 pasobra Mi ta bisa boso, ku lo Mi no kom' nunka mas te ora ku e ta ku mpl den e reino di Dios." LUK 22:17 I ora ku El a kohe un kopa i a duna gradisime ntu, El a bisa: "Tuma esaki i parti entre boso; LUK 22:18 pasobra Mi ta bisa boso , lo Mi no bebe di e fruta di e mata di wendrif mas te ora ku e reino di Dios bin ." LUK 22:19 I ora ku El a kohe pan i a duna gradisimentu, El a kibr', i a duna n an esaki, bisando: "Esaki ta Mi kurpa ku ta dun pa boso; hasi esaki na Mi rekurdo. " LUK 22:20 I di e mesun manera El a kohe e kopa despues ku nan a kaba di kome, bisando: "E kopa aki, ku a wrdu dram pa boso, ta e aliansa nobo den Mi sanger. LUK 22:21 Ma mira, man di esun ku ta traishonMi ta huntu ku Mi na mesa. LUK 22:22 Pa sobra di brdat e Yu di Hende ta bai manera a wrdu determin, ma ai di e hmber ei dor di kende E ta wrdu traishon!" LUK 22:23 I nan a kumins diskut nan ku nan, kual di na n esei por ta ku lo a bai hasi e kos aki. LUK 22:24 I tambe a lanta un diskushon entre nan tokante kual di nan tabata wrdu konsider di ta esun di mas grandi.

LUK 22:25 I El a bisa nan: "E reinan di e paganonan ta gobern nan; i esnan ku tin outoridat riba nan ta wrdu yam 'Shonnan bondadoso.' LUK 22:26 Ma entre boso no me ster t'asina; alkontrario, laga esun di mas grandi meimei di boso ta manera esun di mas hoben, i esun ku ta gobern manera esun ku ta sirbi. LUK 22:27 Pasobra ta ken ta mas grandi: esun ku ta sinta na mesa f esun ku ta sirbi? No ta esun ku ta sinta na mesa? Ma Ami ta meimei di boso manera esun ku ta sirbi. LUK 22:28 I bos o ta esnan ku a keda na Mi lado den Mi pruebanan; LUK 22:29 i meskos ku Mi Tata a laga un reino pa Mi, Mi ta laga pa boso, LUK 22:30 pa boso kome i bebe na Mi m esa den Mi reino, i boso lo sinta riba trononan pa huzga e diesdos tribunan di I srael. LUK 22:31 "Simon, Simon, mira, Satans a pidi prmit pa sefta boso manera tri go, LUK 22:32 ma Ami a hasi orashon pa bo, pa bo fe no faya; i abo, unabes ku bo a kombrt, fortales bo rumannan." LUK 22:33 I el a bis'E: "Seor, ku Bo mi ta dispues to pa no solamente bai prizon, ma pa muri tambe!" LUK 22:34 Ma El a bisa: "Pedro , Mi ta bisabo, gai lo no kanta awe prom ku bo a nenga tres biaha ku bo konosMi." LUK 22:35 I El a bisa nan: "Tempu ku Mi a manda boso sali bai sin bolsa i sin sa ku i sin sandalia, boso tabatin falta di algu?" I nan a bisa: "Di nada-nada." LU K 22:36 I El a bisa nan: "Ma awor, esun ku tin un bolsa, lagu' bai kun, i tambe un saku; i esun ku no tin spada, lagu' bende su paa i kumpra un. LUK 22:37 Pasobra M i ta bisa boso, ku loke ta par skirb aki mester keda kumpl den Mi: 'I El a wrdu kont huntu ku transgresornan'; pasobra loke ta par skirb di Mi mester wrdu kumpl." LUK 22 :38 I nan a bisa: "Seor, mira, ata dos spada aki." I El a bisa nan: "Ta basta." L UK 22:39 I El a sali i a bai Seru di Oleifi manera tabata Su kustumber; i e disi pelnan tambe tabata siguiE. LUK 22:40 I ora ku El a yega na e lug ei, El a bisa n an: "Hasi orashon pa boso no kai den tentashon." LUK 22:41 I El a retir Su mes fo r di nan na un distansia di un tir di piedra, i El a hinka rudia i a kumins hasi o rashon, LUK 22:42 bisando: "Tata, si ta Bo boluntat, kita e kopa aki for di Mi; sinembargo, no Mi boluntat, ma di Bo sosod." LUK 22:43 Awor a pares un angel for d i shelu na djE pa fortales'E. LUK 22:44 I siendo den ansha di morto E tabata has i orashon masha ferviente. I Su sod a bira manera gotanan di sanger ku tabata kai abou na suela. LUK 22:45 I ora ku El a kaba di hasi orashon, El a bin serka Su disipelnan i a haa nan na soo pa motibu di tristesa, LUK 22:46 i El a bisa nan: "P akiko boso ta drumi? Lanta i hasi orashon pa boso no kai den tentashon." LUK 22: 47 Mientras ku E tabata papia ainda, ata, un multitut a bin, i esun ku yama Juda s, un di e diesdosnan, tabata kana nan dilanti, i el a kana bin serka Jesus pa d un'E un sunchi. LUK 22:48 I Jesus a bis': "Judas, bo ta traishon e Yu di Hende ku un sunchi?" LUK 22:49 I ora esnan ku tabata par rnt di djE a mira kiko tabata bai sosod, nan a bisa: "Seor, Bo kier pa nos dal ku spada?" LUK 22:50 I un di nan a da l e esklabu di e sumosaserdote i a kap su orea drechi kit'af. LUK 22:51 Ma Jesus a kontest i a bisa: "Stp! No sigui mas." I El a mishi ku su orea i a kur'. LUK 22:5 2 I Jesus a bisa e saserdotenan prinsipal i e ofisialnan di tmpel i e ansianonan ku a bin kontra djE: "Boso a sali bin ku spada i klp manera ta kontra un ladron b oso a bin? LUK 22:53 Mientras ku Mi tabata tur dia den tmpel serka boso, boso no a tira man riba Mi; ma e ora aki i e poder di skuridat ta di boso." LUK 22:54 I despues di a arest'E, nan a bai kunE i a hib'E na kas di e sumosaserdote; i Pedr o tabata sigui na un distansia. LUK 22:55 I ora nan a sende un kandela meimei di e plenchi i a sinta huntu, Pedro a bai sinta meimei di nan. LUK 22:56 I un sirb id muh, ku a mir' sint den klaridat di e kandela, a wak bon i a bisa: "E hmber aki t mbe tabata huntu kunE." LUK 22:57 Ma Pedro a nenga esaki, bisando: "Muh, mi no ko nos'E." LUK 22:58 I un ratu despues un otro a mir' i a bisa: "Bo tambe ta un di n an!" Ma Pedro a bisa: "Hmber, no ta brdat!" LUK 22:59 I mas o menos un ora despues un otro hmber a insist, bisando: "Sigur-sigur e hmber aki tambe tabata huntu kunE, pasobra e tambe ta un galileo." LUK 22:60 Ma Pedro a bisa: "Hmber, mi no sa di k iko bo ta papia." I mesora, mientras ku e tabata papia ainda, un gai a kanta. LU K 22:61 I Seor a drai wak Pedro. I Pedro a krda e palabra di Seor, kon El a bis': "P rom ku un gai kanta awe, lo

bo nengaMi tres biaha." LUK 22:62 I Pedro a bai paf, i a yora amrgamente. LUK 22:6 3 I e hmbernan ku tabata tene Jesus prezo tabata hasi bofon di djE i tabata sut'E , LUK 22:64 i nan tabata tapa Su kara i tabata puntr'E, bisando: "Profetis, ta ke n t'esun ku a dal Bo?" LUK 22:65 I hopi otro kos mas nan tabata bisa kontra djE, blasfemando. LUK 22:66 I ora dia a habri, e ansianonan di e pueblo a reun, tantu saserdote prinsipal komo eskriba, i nan a hib'E na nan sala di konsilio, bisand o: LUK 22:67 "Si ta Abo ta e Cristo, bisa nos." Ma El a bisa nan: "Si Mi bisa bo so, boso lo no kere; LUK 22:68 i si Mi hasi un pregunta, boso lo no kontestMi ni lagaMi bai. LUK 22:69 Ma for di awor padilanti e Yu di Hende lo ta sint na man dr echi di e poder di Dios." LUK 22:70 I nan tur a bisa: "Ta Abo ta e Yu di Dios an to?" I El a bisa nan: "Si, Ami ta." LUK 22:71 I nan a bisa: "Ki testimonio mas n os mester? Pasobra nos mes a tende esaki for di Su mes boka." LUK 23:1 E ora ei henter e multitut di nan a lanta i a hib'E dilanti di Pilato. LUK 23:2 I nan a k umins akus'E, bisando: "Nos a haa e hmber aki ta gaa nos nashon i ta prohib di paga b elasting na Cesar, i ta bisa ku ta E mes ta Cristo, un Rei." LUK 23:3 I Pilato a puntr'E, bisando: "Ta Abo ta e Rei di e hudiunan?" I El a kontest' i a bisa: "Ta manera bo ta bisa." LUK 23:4 I Pilato a bisa e saserdotenan prinsipal i e multi tutnan: "Mi no ta haa ningun kulpa den e hmber aki." LUK 23:5 Ma nan a keda insist, bisando: "E ta instig e pueblo, siando den henter Judea, kuminsando for di Galile a te na e lug aki." LUK 23:6 Ma ora Pilato a tende esaki, el a puntra si e hmber e i tabata un galileo. LUK 23:7 I ora ku el a haa sa ku E tabata di e teritorio di Herodes, el a mand'E serka Herodes, kende tambe tabata na Jerusalm den e dianan e i. LUK 23:8 Awor ora Herodes a mira Jesus, el a keda mash kontentu, pasobra di ho pi tempu kaba e tabatin gana di mir'E, pasobra el a tende di djE i tabata spera di mir'E hasi algun milager. LUK 23:9 I el a hasiE hopi pregunta, ma E no a kont est' nada. LUK 23:10 I e saserdotenan prinsipal i eskribanan tabata par einan i ta bata akus'E fuertemente. LUK 23:11 I Herodes ku su sldnan a trat'E ku despresio i a hasi bofon di djE, i a bistiE un mantel luhoso i a mand'E bk serka Pilato. LUK 23:12 I riba e dia ei Pilato i Herodes a bira amigu di otro; pasobra prom nan tab ata enemigu di otro. LUK 23:13 I Pilato a yama e saserdotenan prinsipal i e gobe rnantenan i e pueblo huntu, LUK 23:14 i a bisa nan: "Boso a trese e hmber aki ser ka mi komo un hende ku ta prvrt e pueblo, i mira, mi a interogu'E den boso presensi a, i mi no a haa ningun kulpa den e hmber aki di loke boso ta akus'E. LUK 23:15 Ni Herodes tampoko, pasobra el a mand'E bk pa nos; i mira, E no a hasi nada ku mere s morto. LUK 23:16 Pesei lo mi laga sut'E i dun'E libertat." LUK 23:17 [Awor riba dia di e Fiesta e tabata oblig di duna un prezo libertat pa nan.] LUK 23:18 Ma n an tur a grita pareu, bisando: "Deshas di djE, i duna Barabas libertat pa nos!" L UK 23:19 E tabata un ku a wrdu tir den prizon pa motibu di un revolushon ku a tuma lug den e stat, i pa motibu di matamentu. LUK 23:20 I Pilato, kende kier a duna Jesus libertat, a dirig palabra na nan atrobe, LUK 23:21 ma nan a sigui grita, bi sando: "Krusifik'E, krusifik'E!" LUK 23:22 I el a bisa nan pa di tres biaha: "Pa kiko? Ta ki malu e hmber aki a hasi? Mi no a haa ningun kulpa den djE ku meres mort o; pesei lo mi laga sut'E i dun'E libertat." LUK 23:23 Ma nan a keda insist, pidi endo na bos haltu pa E wrdu krusifik. I nan gritamentu a prevales. LUK 23:24 I Pila to a pronunsi sentensia ku mester a kumpli ku nan eksigensia. LUK 23:25 I el a du na libertat na e hmber ku a wrdu tir den prizon pa motibu di revolushon i pa motibu di matamentu, esun pa kende nan a pidi, ma el a entreg Jesus na nan boluntat. LU K 23:26 I ora nan a bai kunE, nan a gara un tal Simon di Sirene, kende tabata bi n for di kunuku, i a pone e krus riba dj pa e kargu' tras di Jesus. LUK 23:27 I un gran multitut di hende tabata siguiE, i tambe muhnan ku tabata yor'E i lament p'E . LUK 23:28 Ma Jesus a drai wak nan i a bisa: "Yu muhnan di Jerusalm, no yora pa M i, ma yora pa boso mes i pa boso yunan. LUK 23:29 Pasobra mira, e dianan ta bin ku hende lo bisa: 'Bendishon ta esnan ku ta steril i e barikanan ku nunka no a du na lus, i e pechunan ku nunka no a kria yu.'

LUK 23:30 E ora ei nan lo kumins bisa e serunan: 'Kai riba nos,' i e seritunan: ' Tapa nos.' LUK 23:31 Pasobra si nan ta hasi e kosnan aki ku e palu brd, kiko lo so sod ku esun seku?" LUK 23:32 I dos otro tambe, kendenan tabata kriminal, nan a hi ba pa wrdu mat huntu kunE. LUK 23:33 I ora nan a yega na e lug ku yama Kalpachi, na n a krusifik'E ayanan i tambe e kriminalnan, un na man drechi i e otro na man ro bes. LUK 23:34 I Jesus a bisa: "Tata, pordon nan, pasobra nan no sa kiko nan ta h asi." I nan a tira lt i a parti Su paanan entre nan. LUK 23:35 I e pueblo tabata p ar einan ta wak. I asta e gobernantenan tambe tabata hasi bofon di djE, bisando: "El a salba otronan; lagu'E salba Su mes si esaki ta e Cristo di Dios, Su Skoh." LUK 23:36 I e sldnan tambe tabata hasi bofon di djE i tabata bin serka djE i ofres 'E binager, LUK 23:37 bisando: "Si t'Abo ta e Rei di e hudiunan, salba Bo mes!" LUK 23:38 I tabatin un inskripshon skirb tambe riba Su kabes na lter griego, latin i hebreo: "ESAKI TA E REI DI E HUDIUNAN." LUK 23:39 I un di e kriminalnan ku a wrdu kolog einan tabata blasfem'E, bisando: "No ta Abo ta e Cristo? Salba Bo mes i nos!" LUK 23:40 Ma e otro a kontest i a reprend', bisando: "Ni Dios bo no ta teme , siendo ku bo ta bou di e mesun sentensia di kondenashon? LUK 23:41 I nos husta mente, pasobra nos ta risib loke nos ta meres di haa pa nos echonan; ma e hmber aki no a hasi nada malu." LUK 23:42 I el a bisa: "Jesus, krda di mi ora Bo yega den B o reino!" LUK 23:43 I Jesus a bis': "Di brdat Mi ta bisabo, awe lo bo ta serka Mi den Paraiso." LUK 23:44 I tabata mas o menos diesdos or, i skuridat a baha riba henter e tera te tres or di atardi, LUK 23:45 i solo a bira skur; i e kortina di tmpel a sker na dos. LUK 23:46 I Jesus, sklamando na bos haltu, a bisa: "Tata, d en Bo mannan Mi ta entreg Mi spiritu." I ora ku El a kaba di bisa esaki, El a hal a Su ltimo rosea. LUK 23:47 Awor ora ku e senturin a mira kiko a sosod, el a kumins alab Dios, bisando: "Di brdat, e hmber aki tabata hustu." LUK 23:48 I tur e multitu tnan, ku a bin huntu pa mira loke tabata tuma lug aki, a bai bk ora nan a mira kik o a sosod, i tabata bati riba nan pechu. LUK 23:49 I tur Su konosnan i e muhnan, ku tabata siguiE for di Galilea, tabata para na un distansia ta wak e kosnan aki. LUK 23:50 I mira, tabatin un hmber ku yama Jose, un miembro di Konsilio, un hmber bon i hustu. LUK 23:51 Esaki no a konsent den nan plan ni den nan akshon. E tabat a for di Arimatea, un stat di e hudiunan, kende tambe tabata spera e reino di Di os. LUK 23:52 E hmber aki a bai serka Pilato i a pidi e kurpa di Jesus. LUK 23:53 I el a baha e kurpa i a lor' den un tela di lino, i a pon'E den un tumba ku nan a koba den un baranka, kaminda nunka ningun hende no a wrdu pon ainda. LUK 23:54 I tabata dia di preparashon, i Sabat tabata bai kumins. LUK 23:55 I e muhnan ku a b in huntu kunE for di Galilea a sigui Jose, i a wak e tumba i kon Su kurpa a wrdu pon aden. LUK 23:56 I nan a bai kas i a prepar spesereinan i perfumenan. I riba di a di Sabat nan a soseg di akurdo ku e mandamentu. LUK 24:1 Ma riba e prom dia di si man, mainta bon tempran, nan a bai na e tumba i a hiba e spesereinan ku nan a pr epar. LUK 24:2 I nan a haa e piedra lor kit for di e tumba, LUK 24:3 ma ora nan a dr enta, nan no a haa e kurpa di Seor Jesus. LUK 24:4 I a sosod ku mientras nan no tab ata sa kiko pa pensa di esaki, ata, direpiente dos hmber tabata par banda di nan, bist na paa briyante. LUK 24:5 I den nan spantu e muhnan a big ku nan kara te na sue la, ma e hmbernan a bisa nan: "Pakiko boso ta buska Esun bibu serka e mortonan? L UK 24:6 E no ta akinan, ma El a resusit. Krda kon El a papia ku boso, tempu ku E t abata na Galilea ainda, LUK 24:7 bisando, ku e Yu di Hende mester wrdu entreg den man di hmbernan pekaminoso i wrdu krusifik, i resusit riba e di tres dia."

LUK 24:8 I nan a krda Su palabranan. LUK 24:9 Nan a bolbe for di e tumba i a kont a tur e kosnan aki na e diesunnan i na tur e otronan. LUK 24:10 Awor esakinan ta bata Maria Magdalena i Johana i Maria, mama di Santiago; tambe e otro muhnan ku t abata huntu ku nan tabata konta e kosnan aki na e apstelnan. LUK 24:11 I e palabr anan aki a parse nan ko'i loko i nan no a kere nan. LUK 24:12 [Ma Pedro a lanta i a kore bai na e tumba; i el a bk wak paden i a mira solamente e paanan di lora m orto aden; i el a bai su kas, i a keda atmir di loke a sosod.] LUK 24:13 I mira, r iba e mesun dia ei dos di nan tabata bai na un pueblito ku yama Emaus, ku tabata keda mas o menos diesun kilometer for di Jerusalm. LUK 24:14 I nan tabata komber s ku otro tokante di tur e kosnan aki ku a tuma lug. LUK 24:15 I a sosod ku mientra s nan tabata kombers i diskut ku otro, Jesus mes a yega serka nan i a kumins kana h untu ku nan. LUK 24:16 Ma nan wowo a wrdu strob, asina ku nan no a rekonos'E. LUK 24:17 I El a bisa nan: "Ki kombersashon boso tin tantu asina ku otro segun ku bo so ta kana?" I nan a keda para ta wak tristu asina. LUK 24:18 I un di nan ku yam a Kleofas a kontest i a bis'E: "Ta Abo ta e niko stranhero den Jerusalm ku no sa di e kosnan ku a sosod ayanan den e dianan aki?" LUK 24:19 I El a bisa nan: "Ki kos nan?" I nan a bis'E: "E kosnan tokante di Jesus di Nazart, Kende tabata un profet a poderoso den echo i den palabra den bista di Dios i di henter e pueblo, LUK 24 :20 i kon e saserdotenan prinsipal i nos gobernantenan a entregu'E na sentensia di morto i a krusifik'E. LUK 24:21 Ma nos tabata spera ku E lo tabata Esun ku ta bata bai redim Israel. Ma ku tur esaki, awe ta tres dia kaba ku e kosnan aki a so sod. LUK 24:22 Ma tambe algun muh for di meimei di nos a laga nos tur asombr. Ora n an tabata na e tumba mainta tempran, LUK 24:23 i no a haa Su kurpa, nan a bin bis a ku tambe nan a mira un vishon di angelnan, kendenan a bisa ku E ta na bida. LU K 24:24 I algun di esnan ku tabata huntu ku nos a bai na e tumba i a haa esei mes kos ku e muhnan tambe a bisa, ma E nan no a mira." LUK 24:25 I El a bisa nan: "O hmbernan sin sint i floho di kurason pa kere tur loke e profetanan a papia! LUK 24 :26 E Cristo no mester a sufri tur e kosnan aki i drenta den Su gloria?" LUK 24: 27 I kuminsando ku Moiss i ku tur e profetanan El a splika nan e kosnan tokante d i Su mes den tur e Skrituranan. LUK 24:28 I nan a yega serka di e pueblito kamin da nan tabata bai, i El a hasi komo si fuera E lo a sigui bai mas leu. LUK 24:29 I nan a insist i a bis'E: "Keda serka nos, pasobra nochi ta kumins sera i dia ta kabando." I El a bai paden pa keda serka nan. LUK 24:30 I a sosod ku ora E tabata sint na mesa huntu ku nan, El a kohe e pan, a bendishon', a kibr' i a duna nan. LU K 24:31 I nan wowo a habri i nan a rekonos'E; i El a dispars for di nan bista. LU K 24:32 I nan a bisa otro: "Nos kurason no tabata kima den nos mientras ku E tab ata papia ku nos na kaminda, mientras ku E tabata splika nos e Skrituranan?" LUK 24:33 I mesora nan a lanta i a bolbe Jerusalm i a haa reun huntu e diesunnan i e o tronan ku tabata ku nan, LUK 24:34 bisando: "Di brdat, Seor a resusit i a pares na S imon." LUK 24:35 I nan a konta nan eksperensianan na kaminda i kon El a wrdu reko nos dor di nan na e kibramentu di pan. LUK 24:36 I mientras ku nan tabata konta e kosnan aki, Jesus mes a bin para meimei di nan, i a bisa nan: "Pas sea ku boso. " LUK 24:37 Nan a spanta i a haa miedu i a kere ku nan tabata mira un spiritu. LU K 24:38 I El a bisa nan: "Pakiko boso ta intrankil, i pakiko ta lanta duda den b oso kurason? LUK 24:39 Wak Mi mannan i Mi pianan, ku ta Ami mes; mishi ku Mi i m ira, pasobra un spiritu no tin karni i wesu, manera boso ta mira ku Ami tin." LU K 24:40 [I ora ku El a bisa esaki, El a mustra nan Su mannan i Su pianan.] LUK 2 4:41 I ora ku di alegria ainda nan no por a kere i nan a keda atmir, El a bisa na n: "Boso tin algu aki pa kome?" LUK 24:42 I nan a dun'E pida pisk has; LUK 24:43 i El a tuma esaki i a kom' nan dilanti. LUK 24:44 I El a bisa nan: "Esakinan ta Mi palabranan ku Mi a papia ku boso mientras ku Mi tabata serka boso ainda,

ku tur kos ku ta par skirb tokante di Mi den e Lei di Moiss i e Profetanan i e Salm onan mester wrdu kumpl." LUK 24:45 E ora ei El a habri nan huisio pa nan komprend e Skrituranan, LUK 24:46 i El a bisa nan: "Asina ta par skirb, ku e Cristo mester a sufri i lanta for di e mortonan riba e di tres dia, LUK 24:47 i ku repentimentu pa pordon di pik mester a wrdu proklam den Su nmber na tur nashon, kuminsando na Je rusalm. LUK 24:48 Boso ta testigu di e kosnan aki. LUK 24:49 I mira, Mi ta manda e promesa di Mi Tata riba boso; ma boso mester keda den e stat Jerusalm te ora bo so wrdu bist ku poder for di ariba." LUK 24:50 I El a hiba nan te na Betania, i El a hisa Su mannan i a bendishon nan. LUK 24:51 I a sosod ku mientras ku E tabata b endishon nan, El a bai for di nan i a wrdu tum ariba den shelu. LUK 24:52 I nan a b olbe Jerusalm ku gran goso, LUK 24:53 i tabata tur ora bai den tmpel, alabando i b endishonando Dios. Amn. EVANGELIO SEGUN JUAN JUA 1:1 Na prinsipio tabata e Palabra, i e Palabra tabata ku Dios, i e Palabra t abata Dios. JUA 1:2 E tabata na prinsipio ku Dios. JUA 1:3 Tur kos a bin na eksi stensia pa medio di djE, i fuera di djE nada di loke ta eksist no a bin na eksist ensia. JUA 1:4 Den djE bida tabata, i e bida tabata e lus di hende. JUA 1:5 I e lus ta lusa den e skuridat, i e skuridat no a komprend esaki. JUA 1:6 Tabatin un hmber, mand di Dios, ku tabata yama Juan. JUA 1:7 El a bin komo testigu pa e duna testimonio di e lus, pa tur kere pa medio di dj. JUA 1:8 E no tabata e lus, ma el a bin pa duna testimonio di e lus. JUA 1:9 Esaki tabata e lus brdadero, ku ta lu sa tur hende ku ta bin den mundu. JUA 1:10 E tabata den mundu, i e mundu a wrdu t rah dor di djE, i e mundu no tabata konos'E. JUA 1:11 El a bin serka esnan ku tab ata di djE, i esnan ku tabata di djE no a risibiE. JUA 1:12 Ma tur esnan ku a ri sibiE, na nan El a duna e derecho pa bira yunan di Dios, esnan ku ta kere den Su nmber, JUA 1:13 ku no a nase di sanger, ni di e boluntat di karni, ni di e bolun tat di hende, ma di Dios. JUA 1:14 I e Palabra a bira karni i a biba meimei di n os, i nos a mira Su gloria, gloria manera di e unignito di e Tata, yen di grasia i brdat. JUA 1:15 Juan a duna testimonio di djE i a grita, bisando: "Esaki tabata Esun di Kende mi a bisa: 'Esun ku ta bin despues di mi ta mas ku mi, pasobra E tabata eksist prom ku mi.'" JUA 1:16 Pasobra di Su plenitut nos tur a risib, i gras ia riba grasia. JUA 1:17 Pasobra e Lei a wrdu dun pa medio di Moiss; ma grasia i brd at a bin pa medio di Jesu-Cristo. JUA 1:18 Ningun hende no a mira Dios nunka; e Yu unignito, Kende ta den skochi di e Tata, ta E a hasiE konos. JUA 1:19 I esaki t a e testimonio di Juan, ora ku e hudiunan a manda saserdotenan i levitanan for d i Jerusalm serka dj pa puntr': "Ta ken bo ta?" JUA 1:20 El a konfes i no a nenga, i el a konfes: "Ami no ta e Cristo." JUA 1:21 I nan a puntr': "Kiko anto? T'abo ta E lias?" I el a bisa: "Ami no ta." "T'abo ta e Profeta?" I el a kontest: "N." JUA 1: 22 E ora ei nan a puntr': "Ta ken bo ta anto, pa nos por duna kontesta na esnan k u a manda nos? Kiko bo ta bisa di bo mes?" JUA 1:23 El a bisa: "Ami ta e bos di un ku ta grita den desierto: 'Hasi e kaminda di SEOR stret,' manera profeta Isaia s a bisa." JUA 1:24 Awor nan a wrdu mand dor di e fariseonan. JUA 1:25 I nan a pun tr' i a bis': "Pakiko anto bo ta batis, si bo no ta e Cristo, ni Elias, ni e Profet a?" JUA 1:26 Juan a kontest nan, bisando: "Mi ta batis ku awa, ma meimei di boso t in Un ku boso no konos. JUA 1:27 E ta Esun ku ta bin despues di mi, Kende mi no t a digno pa ls strp di Su sandalia." JUA 1:28 E kosnan aki a tuma lug na Betania na e otro banda di Jordan, kaminda Juan tabata batis. JUA 1:29 E siguiente dia Juan a mira Jesus ta bin serka dj i a bisa: "Ata e Lamchi di Dios ku ta kita pik di mun du! JUA 1:30 Esaki ta Esun di kende mi a bisa: 'Despues di mi ta bin un Hmber ku ta prom ku mi, pasobra E tabata eksist prom ku mi.' JUA 1:31 I mi no tabata konos'E , ma pa E por wrdu manifest na Israel, mi a bin ta batis ku awa." JUA 1:32 I Juan a duna testimonio, bisando: "Mi a mira e Spiritu ta baha for di shelu manera un p alomba, i El a keda riba djE.

JUA 1:33 Mi no tabata konos'E, ma Esun ku a mandami batis ku awa a bisami: 'Esun ku bo mira e Spiritu baha i keda riba djE, ta esaki ta Esun ku ta batis ku Spirit u Santu.' JUA 1:34 I mi a mira i a duna testimonio ku esaki ta e Yu di Dios." JU A 1:35 I e siguiente dia Juan tabata par einan atrobe ku dos di su disipelnan. JU A 1:36 I ora ku el a mira Jesus ta pasa, el a bisa: "Ata e Lamchi di Dios!" JUA 1:37 I e dos disipelnan a tend' papia i nan a sigui Jesus. JUA 1:38 I Jesus a dra i wak i a mira ku nan tabata siguiE, i a bisa nan: "Ta kiko boso ta buska?" I na n a kontest'E: "Rabi (ku tradus ta nifik Maestro), na unda Bo ta keda?" JUA 1:39 E l a bisa nan: "Bin i boso lo mira." Asina nan a bai i a mira na unda E tabata ke da. I nan a keda e dia ei serka djE, pasobra tabata mas o menos kuat'or di atard i. JUA 1:40 Un di e dosnan ku a tende Juan papia, i ku a siguiE, tabata Andres, ruman hmber di Simon Pedro. JUA 1:41 Prom el a topa su mes ruman hmber Simon i a bi s': "Nos a haa e Mesias" (ku tradus ta nifik Cristo). JUA 1:42 El a hib' serka Jesus. Jesus a wak i a bisa: "Abo ta Simon, yu hmber di Jonas; lo bo wrdu yam Sefas" (ku tradus ta nifik Pedro). JUA 1:43 E siguiente dia Jesus a disid di bai Galilea, i El a haa Felipe i a bis': "SiguiMi!" JUA 1:44 Awor Felipe tabata di Btsaida, e stat d i Andres i Pedro. JUA 1:45 Felipe a haa Natanael i a bis': "Nos a haa Esun di Kende Moiss a skirbi den e Lei i di Kende e Profetanan tambe a skirbi-- Jesus di Nazart , yu di Jose." JUA 1:46 I Natanael a puntr': "Por sali algu bon for di Nazart?" Fe lipe a bis': "Bin i mira." JUA 1:47 Jesus a mira Natanael ta bin serka djE i a bi sa di dj: "Ata un brdadero israelita, den kende no tin mentira!" JUA 1:48 Natanael a puntr'E: "Di unda Bo konosmi?" Jesus a kontest i a bis': "Prom ku Felipe a yamabo , ora bo tabata bou di e palu di figo, Mi a mirabo." JUA 1:49 Natanael a kontest 'E: "Rabi, Abo ta e Yu di Dios; Abo ta e Rei di Israel." JUA 1:50 Jesus a kontes t i a bis': "Ta pasobra Mi a bisabo ku Mi a mirabo bou di e palu di figo, bo ta ke re? Lo bo mira kosnan mas grandi ku esakinan." JUA 1:51 I El a bis': "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, boso lo mira e shelunan habr i e angelnan di Dios ta subi baha riba e Yu di Hende." JUA 2:1 I riba e di tres dia tabatin un kasamentu na Kana di Galilea, i e mama di Jesus tabata einan; JUA 2:2 i Jesus ku Su disipelna n tambe tabata kombid pa e kasamentu. JUA 2:3 I ora bia a kaba, e mama di Jesus a bis'E: "Nan no tin mas bia." JUA 2:4 I Jesus a bis': "Muh, kiko Mi tin di hasi ku b o? Mi ora no a yega ainda." JUA 2:5 Su mama a bisa e sirbidnan: "Kiko ku E bisa b oso, hasi." JUA 2:6 Awor einan tabatin seis tinashi di piedra pa pone awa aden, s egun e kustumber di purifikashon di e hudiunan, kada un ku un kontenido di binti pa trinta galon. JUA 2:7 Jesus a bisa nan: "Yena e tinashinan ku awa." I nan a yena nan te na rant. JUA 2:8 I El a bisa nan: "Awor saka poko af i hib' pa e btelie r." I nan a hib' p'. JUA 2:9 I ora ku e btelier a purba e awa ku a bira bia, i no ta bata sa for di unda esaki a bin (ma e sirbidnan ku a saka e awa s tabata sa), e bte lier a yama e bridehm, JUA 2:10 i a bis': "Tur hende ta sirbi e bon bia prom, i despu es ku e hendenan a bebe basta, esun di kalidat inferior; ma abo a warda e bon bia te awor." JUA 2:11 E prinsipio aki di Su milagernan Jesus a hasi na Kana di Gal ilea, i a manifest Su gloria; i Su disipelnan a kere den djE. JUA 2:12 Despues di esaki El a bai Kapernaum, E i Su mama, Su ruman hmbernan i Su disipelnan; i aya nan a keda algun dia. JUA 2:13 I e Pasku di e hudiunan tabata serka, i Jesus a b ai Jerusalm. JUA 2:14 I El a haa sint den tmpel esnan ku tabata bende buey, karn i pa lomba, i e kambiadnan di plaka. JUA 2:15 I El a traha un zwip di kabuya i a saka nan tur for di tmpel, huntu ku e karnnan i e bueynan; i El a basha e plaka di e ka mbiadnan abou i a blter nan mesanan; JUA 2:16 i na esnan ku tabata bende palomba E l a bisa: "Kita e kosnan aki for di einan; stp di hasi e kas di mi Tata un kas di negoshi." JUA 2:17 Su disipelnan a krda ku tabata par skirb: "E zelo pa Bo kas lo kaba ku Mi." JUA 2:18 Pesei, e hudiunan a kontest i a bis'E: "Ki seal Bo ta mustra nos, ku Bo mag hasi e kosnan aki?" JUA 2:19 Jesus a kontest i a bisa nan: "Destr u e tmpel aki i den tres dia lo Mi lant'."

JUA 2:20 Pesei, e hudiunan a bisa: "A tuma kuarent'i seis aa pa traha e tmpel aki, anto Abo lo lant' den tres dia?" JUA 2:21 Ma E tabata papia di e tmpel di Su kurp a. JUA 2:22 Pesei ora ku El a wrdu lant for di e mortonan, Su disipelnan a krda ku El a bisa esaki; i nan a kere e Skritura i e palabra ku Jesus a papia. JUA 2:23 Awor ora ku E tabata na Jerusalm durante di e Fiesta di Pasku, hopi hende a kere den Su nmber ora nan a mira Su milagernan ku E tabata hasi. JUA 2:24 Ma Jesus, di Su parti, no tabata konfia Su mes na nan, pasobra E tabata konos tur hende, JUA 2:25 i pasobra E no tabatin mester di ningun hende pa duna testimonio tokante di hende, komo ku E mes tabata sa kiko tabatin den hende. JUA 3:1 Awor tabatin un hmber di e fariseonan, kende tabata yama Nikodemo, un gobernante di e hudiunan; J UA 3:2 e hmber aki a bin serka Jesus den anochi i a bis'E: "Rabi, nos sa ku Bo a bin di Dios komo un maestro, pasobra ni un hende no por hasi e milagernan aki ku Abo ta hasi si Dios no ta kun." JUA 3:3 Jesus a kontest i a bis': "Di brdat, di brda t, Mi ta bisabo, si un hende no nase di nobo, e no por mira e reino di Dios." JU A 3:4 Nikodemo a bis'E: "Kon un hende por nase ora ku e ta bieu? Akaso e por dre nta den barika di su mama pa di dos biaha i nase?" JUA 3:5 Jesus a kontest: "Di br dat, di brdat, Mi ta bisabo, si un hende no nase di awa i di e Spiritu, e no por drenta e reino di Dios. JUA 3:6 Loke ta nas di karni, ta karni, i loke ta nas di e Spiritu, ta spiritu. JUA 3:7 No keda stra ku Mi a bisabo: 'Bo mester nase di nobo .' JUA 3:8 Bientu ta supla unda ku e kier i bo ta tende su zonidu, ma bo no sa d i unda e ta bin ni na unda e ta bai; asina ta tur esnan ku nase di e Spiritu." J UA 3:9 Nikodemo a kontest i a bis'E: "Kon e kosnan aki por ta?" JUA 3:10 Jesus a kontest i a bis': "Abo ta e maestro di Israel, i bo no ta komprend e kosnan aki? JU A 3:11 Di brdat, di brdat, Mi ta bisabo, nos ta papia loke nos sa, i ta duna testi monio di loke nos a mira; i boso no ta risib nos testimonio. JUA 3:12 Si Mi a kon ta boso kosnan terenal i boso no ta kere, kon boso lo kere si Mi konta boso kosn an selestial? JUA 3:13 I ni un hende no a subi na shelu, sino Esun ku a baha for di shelu, esta, e Yu di Hende. JUA 3:14 I meskos ku Moiss a halsa e kolebra den desierto, asina tambe e Yu di Hende mester wrdu hals, JUA 3:15 pa ken ku kere den djE por tin bida etrno. JUA 3:16 "Pasobra Dios a stima mundu asina tantu, ku El a duna Su Yu unignito, pa ken ku kere den djE no bai prd, ma tin bida etrno. JUA 3:17 Pasobra Dios no a manda e Yu den mundu pa konden mundu, ma pa mundu wrdu salb dor di djE. JUA 3:18 Esun ku kere den djE no ta konden; esun ku no ta kere ta konden k aba, pasobra e no a kere den e nmber di e Yu unignito di Dios. JUA 3:19 I esaki ta e kondenashon, ku e lus a bin den mundu, i hende tabata stima e skuridat mas ku e lus; pasobra nan echonan tabata malu. JUA 3:20 Pasobra esun ku ta hasi maldat ta odia e lus, i no ta bin na e lus, pa su echonan no wrdu ekspon. JUA 3:21 Ma es un ku ta praktik brdat ta bin na e lus, pa por wrdu manifest ku su echonan ta wrdu ha s den Dios." JUA 3:22 Despues di e kosnan aki Jesus i Su disipelnan a bin na tera di Judea, i ayanan El a pasa un tempu huntu ku nan i tabata batis. JUA 3:23 I Ju an tambe tabata batis na Enon peg ku Salim, pasobra ayanan tabatin hopi awa; i e h endenan tabata bin i tabata wrdu batis. JUA 3:24 Pasobra Juan no a wrdu tir den priz on ainda. JUA 3:25 E ora ei a surgi un diskushon entre e disipelnan di Juan i un hudiu tokante di purifikashon. JUA 3:26 I nan a bin serka Juan i a bis': "Rabi, Esun ku tabata serka bo na e otro banda di Jordan, di Kende bo a duna testimonio , mira, E ta batis i tur hende ta bin serka djE." JUA 3:27 Juan a kontest i a bisa : "Un hende no por risib nada, si esei no a wrdu dun na dj for di shelu. JUA 3:28 Bo so mes ta mi testigu ku mi a bisa: 'Ami no ta e Cristo,' ma: 'Mi a wrdu mand Su di lanti.' JUA 3:29 Esun ku tin e brit ta e bridehm, ma e amigu di e bridehm, ku ta para serka i ta tend', ta regosih grandemente pa motibu di e bos di e bridehm. I asina e goso aki di mi a keda kumpl. JUA 3:30 E mester oument, ma ami mester bira menos. JUA 3:31 "Esun ku ta bin for di ariba ta riba tur; esun ku ta di mundu, di mundu e ta i ta papia di mundu. Esun ku ta bin

for di shelu ta riba tur. JUA 3:32 Loke ku El a mira i tende, di esei E ta duna testimonio, i ningun hende no ta risib Su testimonio. JUA 3:33 Esun ku a risib Su testimonio a konfirm ku Dios ta brdadero. JUA 3:34 Pasobra Esun ku Dios a manda ta papia e palabranan di Dios, pasobra Dios ta duna e Spiritu sin mid. JUA 3:35 E T ata ta stima e Yu, i a entreg tur kos den Su man. JUA 3:36 Esun ku kere den e Yu tin bida etrno; ma esun ku no obedes e Yu lo no mira bida, ma e furia di Dios ta k eda riba dj." JUA 4:1 Pesei ora Seor a haa sa ku e fariseonan a tende ku Jesus taba ta haa i batis mas disipel ku Juan JUA 4:2 (ounke ku Jesus mes no tabata batis, sin o Su disipelnan), JUA 4:3 El a sali for di Judea i a bolbe bai Galilea. JUA 4:4 I E mester a pasa dor di Samaria. JUA 4:5 Asina El a yega na un stat di Samaria ku yama Sikar, peg ku e pida tereno ku Jakb a duna su yu hmber Jose; JUA 4:6 i ayan an e pos di Jakb tabata. Jesus anto, kans di Su biahe, a kai sinta na e pos. I tab ata mas o menos diesdos or di mrdia. JUA 4:7 A bin un muh samaritano pa saka awa. Jesus a bis': "DunaMi di bebe." JUA 4:8 Pasobra Su disipelnan a bai den stat pa k umpra kuminda. JUA 4:9 Anto e muh samaritano a bis'E: "Kon por ta ku Abo, siendo un hudiu, ta pidi ami, un muh samaritano, pa dunaBo di bebe?" (Pasobra hudiu no t in nada di aber ku samaritano.) JUA 4:10 Jesus a kontest i a bis': "Si bo tabata k onos e don di Dios i ta Ken ta Esun ku ta bisabo: 'DunaMi di bebe,' lo bo a pidiE , i E lo a dunabo awa bibu." JUA 4:11 E muh a bis'E: "Seor, Bo no tin nada pa saka awa kun i e pos ta hundu; unda anto Bo ta haa e awa bibu ei? JUA 4:12 Akaso Bo ta mas grandi ku nos tata Jakb ku a duna nos e pos aki, i for di kual e mes i su yu nan i su bestianan a bebe?" JUA 4:13 Jesus a kontest i a bis': "Ken ku bebe di e a wa aki lo bolbe haa set; JUA 4:14 ma ken ku bebe di e awa ku Ami lo dun' lo no haa set nunka, ma e awa ku Ami lo dun' lo bira den dj un fuente di awa ku ta brota pa bida etrno." JUA 4:15 E muh a bis'E: "Seor, dunami e awa aki, pa mi no haa set i pa mi no tin mester di bin te akinan pa saka awa." JUA 4:16 Jesus a bis': "Bai, yama bo esposo i bin aki." JUA 4:17 E muh a kontest i a bisa: "Mi no tin esposo." Jesu s a bis': "Bo a bisa bon: 'Mi no tin esposo'; JUA 4:18 pasobra bo tabatin sinku e sposo; i esun ku bo tin awor aki no ta bo esposo; den esaki bo a papia brdat." JU A 4:19 E muh a bis'E: "Seor, mi ta ripar ku Bo ta un profeta. JUA 4:20 Nos tatanan tabata ador riba e seru aki; i boso ta bisa ku ta na Jerusalm e lug ta, kaminda hen de mester ador." JUA 4:21 Jesus a bis': "Muh, kereMi, e ora lo yega ku ni riba e se ru aki, ni na Jerusalm boso lo no ador e Tata. JUA 4:22 Boso ta ador loke boso no k onos; nos ta ador loke nos konos, pasobra salbashon ta bin for di e hudiunan. JUA 4 :23 Ma e ora lo yega, i ta awor, ku e adoradnan brdadero lo ador e Tata den spiritu i brdat; pasobra ta hendenan asina e Tata ta buska pa ador'E. JUA 4:24 Dios ta S piritu, i esnan ku ta ador'E mester ador den spiritu i brdat." JUA 4:25 E muh a bis 'E: "Mi sa ku e Mesias ta bin (Esun ku ta wrdu yam Cristo); ora Esun ei bin, E lo deklar nos tur kos." JUA 4:26 Jesus a bis': "Ami ku ta papia ku bo t'E." JUA 4:27 I na e momento aki Su disipelnan a yega i nan a keda stra ku E tabata papia ku un muh; tg ni un no a bisa: "Kiko Bo ta buska?" f: "Pakiko Bo ta papia kun?" JUA 4:28 A sina e muh a laga su purn para i a bai den stat, i a bisa e hendenan: JUA 4:29 "Bi n mira un hmber ku a bisami tur kos ku mi a hasi; no ta esaki lo ta e Cristo?" JU A 4:30 Nan a sali for di stat i a bin serka djE. JUA 4:31 Mientras tantu e disip elnan tabata rogu'E, bisando: "Kome, Rabi!" JUA 4:32 Ma El a bisa nan: "Mi tin k uminda pa kome ku boso no sa di dj." JUA 4:33 Pesei, e disipelnan tabata bisa otr o: "Por ta ku un hende a trese algu di kome p'E?" JUA 4:34 Jesus a bisa nan: "Mi kuminda ta pa hasi e boluntat di Esun ku a mandaMi, i pa kumpli ku Su trabou. J UA 4:35 Boso no ta bisa: 'Falta kuater luna pa tempu di kosecha yega'? Mira, Mi ta bisa boso, hisa boso kara wak i

mira e kunukunan, pasobra nan ta blanku pa wrdu kosech. JUA 4:36 Ya kaba esun ku t a kosech ta risib pago i ta rekoh fruta pa bida etrno, pa esun ku ta sembra i esun k u ta kosech por regosih huntu. JUA 4:37 Pasobra den e kaso aki e dicho ta brdat: 'U n ta sembra i otro ta kosech.' JUA 4:38 Mi a manda boso kosech lokual boso no a tr aha p'; otronan a traha i boso a benefisi di nan trabou." JUA 4:39 I hopi samarita no for di e stat ei a kere den djE pa motibu di e palabra di e muh ku a duna test imonio: "El a bisami tur kos ku mi a hasi." JUA 4:40 Asina ta ku ora ku e samari tanonan a bin serka djE, nan a pidiE pa keda serka nan; i El a keda dos dia eina n. JUA 4:41 I hopi mas a kere pa motibu di Su palabra. JUA 4:42 I nan a bisa e m uh: "Awor nos no ta kere mas pa motibu di loke abo a bisa, pasobra nos mes a tend e i nos sa ku Esun aki di brdat ta e Salbador di mundu." JUA 4:43 I despues di e dos dianan ei El a sali for di einan i a bai Galilea. JUA 4:44 Pasobra Jesus mes a duna testimonio ku un profeta no tin onor den su mes tera. JUA 4:45 Ora ku El a yega Galilea, e galileonan a risibiE, pasobra nan a mira tur kos ku El a hasi na Jerusalm na e Fiesta di Pasku; pasobra nan mes tambe a bai e Fiesta. JUA 4:46 Asina El a bin atrobe na Kana di Galilea, kaminda El a hasi awa bira bia. I taba tin un ofisial di rei, kende su yu hmber tabata malu na Kapernaum. JUA 4:47 Ora k u el a tende ku Jesus a sali di Judea bin Galilea, el a bai serka djE i a rogu'E pa bin kura su yu hmber; pasobra e tabata muriendo. JUA 4:48 Anto Jesus a bis': " Si boso no mira seal i milager, boso lo no kere." JUA 4:49 E ofisial di rei a bis 'E: "Seor, bin prom ku mi yu muri." JUA 4:50 Jesus a bis': "Bai numa; bo yu ta bibu ." E hmber a kere e palabra ku Jesus a papia kun, i el a bai. JUA 4:51 I mientras ku e tabata na kaminda ainda, su esklabunan a bin kontr', i a bis' ku su yu ta bib u. JUA 4:52 Anto el a puntra nan ki ora el a kumins mehor. I nan a bis': "Ayera pa un or di mrdia e keintura a lagu'." JUA 4:53 Anto e tata a krda ku tabata na e ora ei ku Jesus a bis': "Bo yu ta bibu"; i e mes a kere i tur e hendenan di su kas. J UA 4:54 Esaki anto ta e di dos milager ku Jesus a hasi ora ku El a sali di Judea bin Galilea. JUA 5:1 Despues di e kosnan aki tabatin un fiesta di e hudiunan, i Jesus a bai Jerusalm. JUA 5:2 Awor na Jerusalm, na e porta di karn, tin un tanki d i awa ku na hebreo yama Betsda, i ku tin sinku veranda di pilar. JUA 5:3 Den nan tabatin drum un multitut di hende malu, siegu, lam, paralis, [ku tabata spera riba moveshon di e awa; JUA 5:4 pasobra na sierto temporadanan un angel di Seor tabat a baha den e tanki, i tabata hasi e awa move; anto esun ku drenta aden prom, desp ues di moveshon di e awa, tabata wrdu kur di ki malesa ku e tabata sufri di dj.] JU A 5:5 I tabatin un hmber einan ku pa trint'i ocho aa tabata malu. JUA 5:6 Ora Jesu s a mir' drum einan i tabata sa ku e tabatin hopi tempu kaba den e kondishon ei, E l a bis': "Bo kier bira bon?" JUA 5:7 E hmber malu a kontest'E: "Seor, mi no tin he nde pa ponemi den e tanki ora ku e awa wrdu mov, i mientras ku mi ta na kaminda, u n otro ta baha aden prom ku mi." JUA 5:8 Jesus a bis': "Lanta, kohe bo kama i kana ." JUA 5:9 I mesora e hmber a bira bon i a kohe su kama i a kumins kana. Awor e di a ei tabata Sabat. JUA 5:10 Pesei, e hudiunan a bisa esun ku a wrdu kur: "Ta Sabat , i Lei no ta prmit pa bo karga bo kama." JUA 5:11 Ma el a kontest nan: "Esun ku a kurami ta Esun ku a bisami: 'Kohe bo kama i kana.'" JUA 5:12 Nan a puntr': "Ta ke n ta e hmber ku a bisabo: 'Kohe bo kama i kana'?" JUA 5:13 Ma esun ku a wrdu kur no tabata sa ta ken, komo ku Jesus a retir, pasobra tabatin un multitut di hende na e lug ei. JUA 5:14 Despues Jesus a ha' den tmpel i a bis': "Mira, bo a bira bon; no peka mas pa nada pi no sosod ku bo." JUA 5:15 E hmber a bai i a bisa e hudiunan ku ta Jesus a kur'. JUA 5:16 I pa e motibu aki e hudiunan tabata prsigu Jesus, pasobra E tabata hasi e kosnan aki riba Sabat. JUA 5:17 Ma Jesus a kontest nan: "Mi Tata ta traha te awor i Mi tambe ta traha." JUA 5:18 Pesei, pa e motibu aki e hudiun an mas ainda tabata busk'E pa mata, pasobra no solamente E tabata kibra Sabat, m a tambe E tabata yama Dios Su mes Tata, hasiendo Su mes igual ku Dios. JUA 5:19 Pesei, Jesus a kontest i a bisa nan: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, e Yu no por hasi nada di Su mes, si no ta algu ku E ta mira e Tata hasi; pasobra tur lok e ku e Tata hasi, e Yu tambe ta hasi meskos.

JUA 5:20 Pasobra e Tata ta stima e Yu i ta mustr'E tur kos ku E mes ta hasi; i o branan mas grandi ku esakinan E lo mustr'E, pa boso keda asombr. JUA 5:21 Pasobra meskos ku e Tata ta lanta e mortonan i ta duna nan bida, asina e Yu tambe ta du na bida na esun ku E kier. JUA 5:22 Pasobra e Tata mes no ta huzga ningun hende, ma El a duna tur huisio na e Yu, JUA 5:23 pa tur por onra e Yu, meskos ku nan t a onra e Tata. Esun ku no ta onra e Yu, no ta onra e Tata ku a mand'E. JUA 5:24 "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, esun ku tende Mi palabra i kere Esun ku a ma ndaMi, tin bida etrno, i no ta bin na huisio, ma a pasa for di morto pa bida. JUA 5:25 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, e ora lo yega i ta awor, ku e mortonan lo tende e bos di e Yu di Dios, i esnan ku tende lo biba. JUA 5:26 Pasobra mesko s ku e Tata tin bida den Su mes, asina El a duna e Yu tambe pa tin bida den Su m es; JUA 5:27 i El a dun'E outoridat pa ehekut huisio, pasobra E ta e Yu di Hende. JUA 5:28 "No straa boso di esaki, pasobra e ora lo yega den kual tur ku ta den g raf lo tende Su bos, JUA 5:29 i lo sali; esnan ku a hasi bon, pa un resurekshon di bida, esnan ku a komet maldat, pa un resurekshon di huisio. JUA 5:30 Mi no por hasi nada di Mi mes. Manera Mi ta tende, Mi ta huzga; i Mi huzgamentu ta hustu, pasobra Mi no ta buska Mi mes boluntat, sino e boluntat di Esun ku a mandaMi. J UA 5:31 "Si ta Ami so ta duna testimonio di Mi mes, Mi testimonio no ta brdadero. JUA 5:32 Tin un otro ku ta duna testimonio di Mi, i Mi sa ku e testimonio ku E ta duna di Mi ta brdadero. JUA 5:33 "Boso a manda mensahero serka Juan, i el a du na testimonio di e brdat. JUA 5:34 Ma e testimonio ku Mi ta risib no ta di hende, ma Mi ta bisa e kosnan aki pa boso por wrdu salb. JUA 5:35 E tabata e lampi ku tab ata send i ku tabata lusa, i pa un tempu boso tabata kier regosih den su lus. JUA 5:36 "Ma e testimonio ku Mi tin ta mas grandi ku esun di Juan; pasobra e obranan ku e Tata a dunaMi pa kumpli kun, e mesun obranan ku Mi ta hasi, ta duna testimo nio di Mi ku ta e Tata a mandaMi. JUA 5:37 I e Tata ku a mandaMi, ta E a duna te stimonio di Mi. Boso no a tende Su bos nunka, ni a mira Su forma. JUA 5:38 I bos o no tin Su palabra ta biba den boso, pasobra boso no ta kere Esun ku El a manda . JUA 5:39 Boso ta skudri e Skrituranan, pasobra boso ta kere ku ta den nan boso t in bida etrno; i ta esakinan ta duna testimonio di Mi; JUA 5:40 i boso no kier bi n serka Mi pa boso por tin bida. JUA 5:41 "Mi no ta risib gloria for di hende, JU A 5:42 ma Mi konos boso, ku boso no tin e amor di Dios den boso mes. JUA 5:43 Mi a bin den e nmber di Mi Tata, i boso no ta risibMi; si un otro bin den su mes nmber , boso lo risibi. JUA 5:44 Ta kon boso por kere, boso ku ta risib gloria un for di otro, i no ta buska e gloria ku ta bin for di e niko Dios? JUA 5:45 "No kere ku Ami lo akus boso dilanti di e Tata; esun ku ta akus boso ta Moiss, den kende boso a pone boso speransa. JUA 5:46 Pasobra si boso a kere Moiss, boso lo a kereMi; pas obra el a skirbi di Mi. JUA 5:47 Ma si boso no ta kere loke el a skirbi, kon bos o lo kere Mi palabranan?" JUA 6:1 Despues di e kosnan aki Jesus a bai na e otro banda di Laman di Galilea (f Tiberias). JUA 6:2 I un multitut grandi tabata sigui E, pasobra nan tabata mira e milagernan ku E tabata hasi na esnan ku tabata malu . JUA 6:3 I Jesus a subi bai riba seru i ayanan El a sinta ku Su disipelnan. JUA 6:4 Awor Pasku, e fiesta di e hudiunan, tabata serka. JUA 6:5 Pesei, ora Jesus a hisa kara wak i a mira ku un multitut grandi tabata bin serka djE, El a bisa F elipe: "Unda nos lo kumpra pan pa esakinan por kome?" JUA 6:6 I esaki El a bisa pa pon' na prueba; pasobra E mes tabata sa kiko E tabatin intenshon di hasi. JUA 6:7 Felipe a kontest'E: "Ni dos shen denario di pan no ta basta pa nan, pa kada un haa un pida." JUA 6:8 Un di Su disipelnan, Andres, ruman hmber di Simon Pedro, a bis'E: JUA 6:9 "Tin un mucha hmber akinan ku tin sinku pan di puspas i dos pisk, ma kiko esakinan ta pa tantu hende asina?" JUA 6:10 Jesus a bisa: "Laga e hende nan bai sinta." I na e lug ei tabatin hopi yerba. Asina e hmbernan a bai sinta, un kantidat di mas o menos sinku mil. JUA 6:11 Jesus anto a kohe e pannan; i despu es di a duna gradisimentu, El a parti nan pa esnan ku tabata sint einan; di

e mesun manera tambe e pisknan, kuantu ku nan tabata kier. JUA 6:12 I ora nan bar ika tabata yen, El a bisa Su disipelnan: "Rekoh e pida-pidanan ku a sobra, pa nad a no bai prd." JUA 6:13 I asina nan a rekoh nan i a yena diesdos makutu ku e pida-p idanan ku a sobra di e sinku pannan di puspas, ku e hendenan ku a kome a laga. J UA 6:14 Pesei, ora ku e hendenan a mira e milager ku Jesus a hasi, nan a bisa: " Esaki brdaderamente ta e Profeta ku mester a bin den mundu." JUA 6:15 Jesus anto, sabiendo ku nan tabatin intenshon di bin i gar'E pa hasiE rei, a retir atrobe ba i riba e seru, E so. JUA 6:16 Awor ora nochi a sera, Su disipelnan a baha bai la man, JUA 6:17 i nan a bai den un boto i a kumins krusa laman pa bai Kapernaum. Ya a bira skur kaba i ainda Jesus no a bin serka nan. JUA 6:18 I laman a bira brut u pa motibu di un bientu fuerte ku tabata supla. JUA 6:19 Ora nan a rema mas o m enos sinku f seis kilometer, nan a mira Jesus ta kana riba laman i ta aserk e boto , i nan a spanta mash. JUA 6:20 Ma El a bisa nan: "Ta Ami; no tene miedu." JUA 6: 21 E ora ei ku gustu nan a tum'E den boto; i unbes e boto a yega na e lug ku nan tabata bai. JUA 6:22 Su manis e multitut ku tabata par na e otro banda di e laman a mira ku tabatin solamente un boto chikitu einan, i ku Jesus no a bai ku Su dis ipelnan den e boto, ma ku Su disipelnan a bai nan so. JUA 6:23 I otro botonan ch ikitu for di Tiberias a yega, peg ku e lug kaminda nan a kome pan despues ku Seor a duna gradisimentu. JUA 6:24 Pesei ora ku e multitut a mira ku Jesus no tabata e inan, ni Su disipelnan, nan tambe a bai den e botonan chikitu i a bin Kapernaum pa buska Jesus. JUA 6:25 I ora nan a ha'E na e otro banda di laman, nan a bis'E: "Rabi, ki ora Bo a yega akinan?" JUA 6:26 Jesus a kontest nan i a bisa: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, boso ta buskaMi, no pasobra boso a mira milagernan, m a pasobra boso a kome di e pannan i a keda barika yen. JUA 6:27 No traha pa e ku minda ku ta peres, ma pa e kuminda ku ta permanes pa bida etrno, lokual e Yu di Hen de lo duna boso; pasobra ta riba djE e Tata, esta Dios, a pone Su seyo." JUA 6:2 8 Anto nan a bis'E: "Kiko nos lo hasi pa nos por realis e obranan di Dios?" JUA 6 :29 Jesus a kontest i a bisa nan: "Esaki ta e obra di Dios, pa boso kere den Esun ku El a manda." JUA 6:30 E ora ei nan a bis'E: "Ki seal Bo ta hasi anto pa nos p or mira i kereBo? Ki obra Bo ta hasi? JUA 6:31 Nos tatanan a kome mana den desie rto; manera ta par skirb: 'Pan for di shelu El a duna nan kome.'" JUA 6:32 E ora e i Jesus a bisa nan: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, no ta Moiss a duna boso e pan for di shelu, ma ta Mi Tata ta duna boso e pan brdadero for di shelu. JUA 6: 33 Pasobra e pan di Dios ta Esun ku ta baha for di shelu i ta duna bida na mundu ." JUA 6:34 E ora ei nan a bis'E: "Seor, duna nos semper e pan aki." JUA 6:35 Jes us a bisa nan: "Ami ta e pan di bida; esun ku bin serka Mi lo no haa hamber, i es un ku kere den Mi lo no haa set nunka. JUA 6:36 Ma Mi a bisa boso ku boso a miraM i i tg no ta kere. JUA 6:37 Tur loke e Tata dunaMi lo bin serka Mi, i esun ku bin serka Mi, sigur-sigur lo Mi no tir'af. JUA 6:38 Pasobra Mi a baha for di shelu, no pa hasi Mi mes boluntat, sino e boluntat di Esun ku a mandaMi. JUA 6:39 I esa ki ta e boluntat di Esun ku a mandaMi, ku di tur loke El a dunaMi Mi no prd nada, ma pa Mi lant' den e ltimo dia. JUA 6:40 Pasobra esaki ta e boluntat di Mi Tata, k u tur ku mira e Yu, i a kere den djE, tin bida etrno; i Ami mes lo lant' den e ltim o dia." JUA 6:41 E hudiunan anto tabata murmur kontra djE, pasobra El a bisa: "Am i ta e pan ku a baha for di shelu." JUA 6:42 I nan tabata bisa: "E Jesus aki no ta yu di Jose, kende su tata i mama nos konos? Kon E ta bisa awor: 'Mi a baha for di shelu'?" JUA 6:43 Jesus a kontest i a bisa nan: "Boso no murmur un ku otro. JU A 6:44 Ni un hende no por bin serka Mi, si no ta e Tata ku a mandaMi a hal'; i Am i lo lant' den e ltimo dia. JUA 6:45 Ta par skirb den e profetanan: 'I nan tur lo wrd u si dor di Dios.' Tur hende ku a tende i a sia di e Tata ta bin serka Mi. JUA 6:46 No ku un hende a yega di mira e Tata; solamente Esun ku ta di Dios, Esei a mira e Tata. JUA 6:47 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, esun ku kere tin bida etrno. JUA 6:48 Ami ta e pan di bida.

JUA 6:49 Boso tatanan a kome mana den desierto i nan a muri. JUA 6:50 Esaki ta e pan ku ta baha for di shelu, pa un hende por kome di dj i no muri. JUA 6:51 Ami ta e pan bibu ku a baha for di shelu; si un hende kome di e pan aki, e lo biba p a semper; i e pan ku lo Mi duna pa bida di e mundu ta Mi karni." JUA 6:52 E ora ei e hudiunan a kumins diskut ku otro, bisando: "Kon e hmber aki por duna nos Su ka rni pa kome?" JUA 6:53 E ora ei Jesus a bisa nan: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, si boso no kome e karni di e Yu di Hende i bebe Su sanger, boso no tin bid a den boso. JUA 6:54 Esun ku kome Mi karni i bebe Mi sanger tin bida etrno, i lo Mi lant' den e ltimo dia. JUA 6:55 Pasobra Mi karni ta kuminda brdadero, i Mi sange r ta bibida brdadero. JUA 6:56 Esun ku kome Mi karni i bebe Mi sanger ta permanes den Mi, i Ami den dj. JUA 6:57 Meskos ku e Tata ku ta biba a mandaMi, i Ami ta bi ba dor di e Tata, asina esun ku komeMi tambe lo biba dor di Mi. JUA 6:58 Esaki t a e pan ku a baha for di shelu; no manera e tatanan a kome mana i a muri; esun k u kome e pan aki lo biba pa semper." JUA 6:59 E kosnan aki El a bisa den snoa or a ku E tabata sia e hendenan na Kapernaum. JUA 6:60 E ora ei hopi di Su disipelna n, ora nan a tende esaki, a bisa: "E palabra aki ta difisil; ken por komprend esa ki!" JUA 6:61 Ma Jesus, konsiente ku Su disipelnan tabata murmur kontra esaki, a bisa nan: "Esaki ta hasi boso trompek? JUA 6:62 Kiko anto, si boso lo a mira e Yu di Hende subi bai kaminda E tabata prom? JUA 6:63 Ta e Spiritu ta Esun ku ta dun a bida; e karni no bal nada; e palabranan ku Mi a papia ku boso ta spiritu i ta bida. JUA 6:64 Ma tin algun di boso ku no ta kere." Pasobra for di prinsipio Jes us tabata sa ta ken tabata esnan ku no tabata kere, i ta ken tabata esun ku lo a traishon'E. JUA 6:65 I El a bisa: "Pa e motibu aki Mi a bisa boso ku ni un hend e no por bin serka Mi, si esaki no ta dun na dj di e Tata." JUA 6:66 Komo resultad o di esaki hopi di Su disipelnan a retir i no tabata kana kunE mas. JUA 6:67 Jesu s anto a bisa e diesdosnan: "Boso tambe kier bai anto?" JUA 6:68 Simon Pedro a k ontest'E: "Seor, serka ken nos lo bai? Abo tin e palabranan di bida etrno. JUA 6:6 9 I nos a kere i a haa sa ku Abo ta Esun Santu di Dios." JUA 6:70 Jesus a kontest nan: "No ta Ami mes a skohe boso, e diesdosnan? I tg un di boso ta un diabel." JU A 6:71 Awor E tabata kier men Judas, yu hmber di Simon Iskariot, pasobra esaki, u n di e diesdosnan, tabata bai traishon'E. JUA 7:1 I despues di e kosnan aki Jesu s tabata kana den Galilea; pasobra E no tabata kier a kana den Judea, komo ku e hudiunan tabata busk'E pa mata. JUA 7:2 Awor e fiesta di e hudiunan, e Fiesta di Tntnan, tabata serka. JUA 7:3 Pesei, Su rumannan a bis'E: "Sali for di akinan i bai Judea, pa Bo disipelnan tambe mira Bo obranan ku Bo ta hasi. JUA 7:4 Pasobra ni un hende no ta hasi nada na sekreto, mientras ku e mes ta buska publisidat. Si Bo ta hasi e kosnan aki, mustra Bo mes na mundu." JUA 7:5 Pasobra ni Su ruman nan mes no tabata kere den djE. JUA 7:6 E ora ei Jesus a bisa nan: "Mi tempu no a yega ainda, ma boso tempu semper ta oportuno. JUA 7:7 Mundu no por odia boso; ma Ami s e ta odia, pasobra Mi ta testigu di dj, ku su obranan ta malu. JUA 7:8 Bos o bai e Fiesta numa; Ami no ta bai e Fiesta aki ainda, pasobra Mi tempu no ta ku mpl ainda." JUA 7:9 I despues di a bisa nan e kosnan aki El a keda na Galilea. JU A 7:10 Ma ora Su rumannan a bai e Fiesta, E mes tambe a bai, no pblikamente, ma n a sekreto. JUA 7:11 Anto e hudiunan tabata busk'E na e Fiesta i nan tabata puntr a: "Unda E ta?" JUA 7:12 I den e multitutnan tabatin hopi murmuramentu tokante d i djE. Algun tabata bisa: "E ta un bon hmber." Otronan tabata bisa: "N, alkontrari o, E ta desvi e multitut." JUA 7:13 Ma ni un hende no tabata papia abiertamente d i djE, pa miedu di e hudiunan. JUA 7:14 Ma awor meimei di e Fiesta Jesus a bai d en tmpel i a kumins sia e hendenan. JUA 7:15 Pesei, e hudiunan a keda stra, bisando: "Kon e Hmber aki por a bira asina sab, sin ku nunka El a haa siansa?" JUA 7:16 E ora ei Jesus a kontest nan i a bisa: "Mi siansa no ta di Mi, ma di Esun ku a mandaMi.

JUA 7:17 Si un hende kier hasi Su boluntat, e lo sa di e siansa, si ta di Dios e ta, f si ta Mi mes ta papia. JUA 7:18 Esun ku ta papia di su mes ta buska su mes gloria; ma Esun ku ta buska e gloria di Esun ku a mand'E, Esei ta brdadero, i no tin inhustisia den djE. JUA 7:19 No ta Moiss a duna boso e Lei? I tg ningun di bos o no ta kumpli ku e Lei. Pakiko boso ta buskaMi pa mata?" JUA 7:20 E multitut a kontest: "Bo tin un demoo! Ta ken ta buskaBo pa mata?" JUA 7:21 Jesus a kontest i a bisa nan: "Mi a hasi n obra i boso tur ta keda stra. JUA 7:22 Pasobra Moiss a duna boso sirkumsishon (no pasobra ta di Moiss e ta, sino di e tatanan), i riba dia di Sabat boso ta sirkumsid un hmber. JUA 7:23 Si un hmber ta risib sirkumsishon riba d ia di Sabat pa e Lei di Moiss no wrdu kibr, boso ta rabia ku Mi, pasobra Mi a kura un hende kompletamente riba dia di Sabat? JUA 7:24 No huzga segun aparensia, ma huzga ku huisio hustu." JUA 7:25 Pesei algun di e hendenan di Jerusalm tabata bis a: "No ta esaki ta e hmber ku nan ta buska pa mata? JUA 7:26 I mira, E ta papia pb likamente i nan no ta bis'E nada. Por ta ku di brdat e gobernantenan a haa sa ku t a esaki ta e Cristo? JUA 7:27 Sinembargo, nos sa for di unda e Hmber aki ta bin; ma dia ku e Cristo bin, ni un hende lo no sa for di unda E ta." JUA 7:28 E ora e i, mientras ku Jesus tabata sia e hendenan den tmpel, El a bisa na bos haltu: "Bos o konosMi i boso sa for di unda Mi ta bin; i Mi no a bin di Mi mes, ma Esun ku a mandaMi ta brdadero, Kende boso no konos. JUA 7:29 Ami konos'E, pasobra Mi ta bin for di djE, i El a mandaMi." JUA 7:30 Pesei nan tabata buska pa gar'E; ma ningun hende no a pone man riba djE, pasobra Su ora no a yega ainda. JUA 7:31 Ma hopi di e multitut a kere den djE; i nan tabata bisa: "Ora ku e Cristo bin, lo E hasi mas milager ku esnan ku e Hmber aki ta hasi?" JUA 7:32 E fariseonan a tende e mu ltitut ta murmur e kosnan aki di djE; i e saserdotenan prinsipal i e fariseonan a manda ofisialnan pa gar'E. JUA 7:33 Anto Jesus a bisa nan: "Un poko tempu mas M i ta serka boso i despues Mi ta bai serka Esun ku a mandaMi. JUA 7:34 Boso lo bu skaMi i lo no haaMi; i kaminda Ami ta, boso no por bin." JUA 7:35 E ora ei e hudi unan a bisa otro: "Unda e Hmber aki tin intenshon di bai, ku nos lo no ha'E? Ta in tenshon E tin di bai serka esnan ku ta plam entre e griegonan, i sia e griegonan? JUA 7:36 Ta kiko e palabranan aki ta ku El a bisa: 'Boso lo buskaMi i lo no haaMi ; i kaminda Ami ta boso no por bin'?" JUA 7:37 Awor riba e ltimo dia, e gran dia di e Fiesta, Jesus a lanta para i a bisa na bos haltu: "Si un hende tin set, lag u' bin serka Mi i bebe. JUA 7:38 Esun ku kere den Mi, manera e Skritura a bisa: ' For di su paden lo kore riunan di awa bibu.'" JUA 7:39 Ma esaki El a bisa di e S piritu, Kende esnan ku a kere den djE tabata bai risib; pasobra e Spiritu no a wrd u dun ainda, pasobra Jesus no a wrdu glorifik ainda. JUA 7:40 Algun hende di e mult itut anto, ora nan a tende e palabranan aki, tabata bisa: "Esaki di brdat ta e Pr ofeta." JUA 7:41 Otronan tabata bisa: "Esaki ta e Cristo." Tambe otronan tabata bisa: "No ta for di Galilea e Cristo ta bin, tg? JUA 7:42 Skritura no a bisa ku e Cristo ta bin di e desendensia di David, i for di Btlehm, e pueblito kaminda Davi d tabata?" JUA 7:43 Asina a bin un divishon den e multitut pa Su motibu. JUA 7:4 4 I algun di nan kier a gar'E, ma ningun hende no a pone man riba djE. JUA 7:45 E ora ei e ofisialnan a bin serka e saserdotenan prinsipal i e fariseonan, i esa kinan a puntra nan: "Pakiko boso no a tres'E?" JUA 7:46 E ofisialnan a kontest: " Nunka un hende no a papia manera e Hmber aki ta papia." JUA 7:47 E ora ei e faris eonan a puntra nan: "Boso tambe a wrdu ga? JUA 7:48 Ni un di e gobernantenan f e far iseonan no a kere den djE, no t'asina? JUA 7:49 Ma e multitut aki, ku no konos e Lei, ta maldishon." JUA 7:50 Nikodemo (esun ku antes a bin serka Jesus, siendo n d i nan) a bisa nan: JUA 7:51 "Akaso nos Lei ta huzga hende sin tend' prom i sin sa kiko e ta hasi?" JUA 7:52 Nan a kontest i a puntr': "Abo tambe ta di Galilea? Busk a i mira ku for di Galilea no ta lanta ningun profeta." JUA 7:53 [I kada un a ba i su kas.

JUA 8:1 Ma Jesus a bai Seru di Oleifi. JUA 8:2 I mainta bon tempran El a bolbe b in den tmpel i henter e pueblo tabata bin serka djE; i El a sinta i a kumins sia na n. JUA 8:3 I e eskribanan i e fariseonan a trese un muh ku a wrdu ha ta komet adulter io, i ora nan a pon' para meimei JUA 8:4 nan a bis'E: "Maestro, e muh aki a wrdu ha t a komet adulterio. JUA 8:5 Awor den e Lei Moiss a orden nos pa piedra muhnan asina; anto kiko Abo ta bisa?" JUA 8:6 I nan tabata bisa esaki pa pon'E na prueba, pa n an por a haa un motibu pa akus'E. Ma Jesus a bk abou i a skirbi ku Su dede riba su ela. JUA 8:7 Ma ora nan a keda puntr'E, El a lanta para i a bisa nan: "Esun di b oso ku ta sin pik, lagu' ta esun di prom ku ta tira un piedra riba dj." JUA 8:8 I El a bk abou atrobe i a skirbi riba suela. JUA 8:9 I ora nan a tende esaki, nan a k umins sali n pa n, kuminsando ku esnan di mas bieu, i Jesus so a keda, i e muh ku ta bata par meimei. JUA 8:10 Ora Jesus a lanta para, El a bis': "Muh, unda nan ta? Ni un hende no a kondenbo?" JUA 8:11 I el a bisa: "Ni un, Seor." I Jesus a bisa: "Ami tampoko no ta kondenbo; bai, i di awor padilanti no peka mas."] JUA 8:12 E ora e i Jesus a bolbe papia ku nan, bisando: "Ami ta e lus di mundu; esun ku siguiMi l o no kana den skuridat, ma lo tin e lus di bida." JUA 8:13 E ora ei e fariseonan a bis'E: "Bo ta duna testimonio di Bo mes; Bo testimonio no ta brdadero." JUA 8: 14 Jesus a kontest i a bisa nan: "Maske Mi ta duna testimonio di Mi mes, Mi testi monio ta brdadero, pasobra Mi sa di unda Mi a bin i na unda Mi ta bai; ma boso no sa di unda Mi ta bin, ni na unda Mi ta bai. JUA 8:15 Boso ta huzga segun karni; Ami no ta huzga ningun hende. JUA 8:16 Ma maske Mi huzga, Mi huisio ta brdadero; pasobra Ami no ta Mi so den esaki, ma Ami i e Tata ku a mandaMi. JUA 8:17 Asta den boso Lei a wrdu skirb ku e testimonio di dos hende ta brdadero. JUA 8:18 Ami ta Esun ku ta duna testimonio di Mi mes, i e Tata ku a mandaMi ta duna testimonio di Mi." JUA 8:19 Anto nan a bis'E: "Unda Bo Tata ta?" Jesus a kontest: "Boso no k onos ni Ami ni Mi Tata; si boso tabata konosMi, boso lo tabata konos Mi Tata tambe. " JUA 8:20 E palabranan aki Jesus a papia den e lug-di-warda-tesoro, ora ku E tab ata sia e hendenan den tmpel; i ni un hende no a gar'E, pasobra Su ora no a yega a inda. JUA 8:21 Pesei Jesus a bolbe bisa nan: "Mi ta bai, i boso lo buskaMi, i lo muri den boso pik; kaminda Ami ta bai, boso no por bin." JUA 8:22 E ora ei e hud iunan a bisa: "No ta mata E ta bai mata Su kurpa no, ku E ta bisa: 'Kaminda Ami ta bai, boso no por bin?'" JUA 8:23 I El a bisa nan: "Boso ta di aki bou, Ami ta di ariba; boso ta di e mundu aki, Ami no ta di e mundu aki. JUA 8:24 Pesei Mi a bisa boso ku boso lo muri den boso piknan; pasobra si boso no kere ku ta Ami t'E , boso lo muri den boso piknan." JUA 8:25 E ora ei nan a bis'E: "Ken Bo ta?" Jesu s a bisa nan: "Kiko Mi a bisa boso for di prinsipio? JUA 8:26 Hopi kos Mi tin di papia i di huzga tokante di boso, ma Esun ku a mandaMi ta brdadero; i e kosnan k u Mi a tende for di djE, esakinan Mi ta papia ku e mundu." JUA 8:27 Nan no a rea lis ku E tabata papia ku nan tokante di e Tata. JUA 8:28 Pesei, Jesus a bisa: "Or a boso halsa e Yu di Hende, e ora ei boso lo sa ku ta Ami t'E, i ku Ami no ta ha si nada di Mi mes, ma ku Mi ta papia e kosnan aki manera e Tata a siaMi. JUA 8:29 I Esun ku a mandaMi ta ku Mi; E no a lagaMi Mi so, pasobra semper Mi ta hasi e kosnan ku ta agrad'E." JUA 8:30 Ora ku E tabata papia e kosnan aki, hopi hende a kere den djE. JUA 8:31 Pesei, Jesus a bisa e hudiunan ei ku tabata kere den djE : "Si boso keda den Mi palabra, boso ta brdaderamente disipelnan di Mi, JUA 8:32 i boso lo konos e brdat, i e brdat lo hasi boso liber." JUA 8:33 Nan a kontest'E: " Nos ta di e desendensia di Abraham, i nunka ainda nos no a bira esklabu di ningu n hende; kon Bo ta bisa anto: 'Boso lo bira liber'?" JUA 8:34 Jesus a kontest nan : "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, ken ku komet pik ta esklabu di pik. JUA 8:35 I e esklabu no ta keda den e kas pa semper; e yu s ta keda pa semper.

JUA 8:36 Pesei si e Yu hasi boso liber, di brdat boso lo ta liber. JUA 8:37 Mi sa ku boso ta desendiente di Abraham; sinembargo, boso ta buskaMi pa mata, pasobra Mi palabra no ta haa lug den boso. JUA 8:38 Mi ta papia e kosnan ku Mi a mira ser ka Mi Tata; asina boso tambe ta hasi e kosnan ku boso a tende di boso tata." JUA 8:39 Nan a kontest i a bis'E: "Ta Abraham ta nos tata." Jesus a bisa nan: "Si bo so ta yunan di Abraham, hasi e obranan di Abraham. JUA 8:40 Ma awor boso ta busk aMi pa mata, un Hmber ku a bisa boso e brdat ku Mi a tende di Dios; esaki Abraham no a hasi. JUA 8:41 Boso ta hasi e obranan di boso tata." Nan a bis'E: "Nos no a nase di fornikashon; nos tin n Tata, esta Dios." JUA 8:42 Jesus a bisa nan: "Si Dios tabata boso Tata, boso lo a stimaMi, pasobra Mi a sali i a bin for di Dios, pasobra Mi no a bin di Mi mes, ma ta El a mandaMi. JUA 8:43 Pakiko boso no ta k omprend loke Mi ta bisa? Ta pasobra boso no por tende Mi palabra. JUA 8:44 Boso t a di boso tata e diabel, i boso kier hasi e deseonan di boso tata. E tabata un m atad for di prinsipio, i no ta para den e brdat, pasobra no tin brdat den dj. Ki ora ku e papia un mentira, e ta papia for di su mes naturalesa, pasobra e ta un gaad i e tata di mentira. JUA 8:45 Ma pasobra Mi ta papia e brdat, boso no ta kereMi. JUA 8:46 Kual di boso ta konvensMi di pik? Si Mi ta papia brdat, pakiko boso no ta kereMi? JUA 8:47 Esun ku ta di Dios ta tende e palabranan di Dios; pa e motibu a ki boso no ta tende nan, pasobra boso no ta di Dios." JUA 8:48 E hudiunan a kont est i a bis'E: "No ta ku rason nos ta bisa ku Bo ta un samaritano i ku bo tin un demoo?" JUA 8:49 Jesus a kontest: "Ami no tin demoo; ma Mi ta onra Mi Tata, i boso ta desonrMi. JUA 8:50 Ma Mi no ta buska Mi gloria; tin Un ku ta buska esei i ta h uzga. JUA 8:51 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, si un hende warda Mi palabra, e lo no mira morto nunka." JUA 8:52 E hudiunan a bis'E: "Awor nos sa ku Bo tin u n demoo. Abraham a muri i e profetanan tambe; i Abo ta bisa: 'Si un hende warda M i palabra, e lo no eksperensi morto nunka.' JUA 8:53 Akaso Bo ta mas ku nos tata Abraham ku a muri? E profetanan tambe a muri. Ta ken Bo ta pretend di ta?" JUA 8: 54 Jesus a kontest: "Si Mi glorifik Mi mes, Mi gloria no bal nada; ta Mi Tata ta E sun ku ta glorifikMi, di Kende boso ta bisa: 'E ta nos Dios'; JUA 8:55 sinembargo , boso no konos'E, ma Ami konos'E; i si Mi bisa ku Mi no konos'E, lo Mi ta un gaa d meskos ku boso, ma Ami konos'E i ta warda Su palabra. JUA 8:56 Boso tata Abraha m tabata regosih pa mira Mi dia; i el a mir' i a keda kontentu." JUA 8:57 Pesei, e hudiunan a bis'E: "Bo no tin ni sinkuenta aa ainda, i Bo a mira Abraham?" JUA 8: 58 Jesus a bisa nan: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, prom ku Abraham a nase, AMI TA." JUA 8:59 E ora ei nan a kohe piedra pa tir'E kun; ma Jesus a skonde Su m es i a sali bai for di tmpel. JUA 9:1 I ora ku E tabata pasa, El a mira un hmber k u tabata siegu for di su nasementu. JUA 9:2 I Su disipelnan a puntr'E, bisando: "Rabi, ta ken a peka, e hmber aki f su mayornan, ku el a nase siegu?" JUA 9:3 Jesu s a kontest: "Ni e hmber aki ni su mayornan no a peka; ma esaki tabata pa e obrana n di Dios wrdu manifest den dj. JUA 9:4 Nos mester hasi e obranan di Esun ku a mand aMi, tanten ku ta di dia; nochi ta yegando, ora ku ningun hende no por traha. JU A 9:5 Mientras ku Mi ta den mundu, Mi ta e lus di mundu." JUA 9:6 Ora ku El a ka ba di bisa esaki, El a skupi abou i a traha lodo ku e skupi, i a hunta e lodo na su wowonan, JUA 9:7 i a bis': "Bai, laba bo mes den e tanki di Siloam" (ku tradu s ta nifik: Mand). I asina el a bai i a laba su mes, i a bin ta mira. JUA 9:8 E ora ei e bisianan, i esnan ku prom a mir' komo un pidid di limosna, tabata bisa: "No ta esaki ta esun ku sa sinta pidi limosna?" JUA 9:9 Otronan tabata bisa: "Esaki t'. " I tambe otronan tabata bisa: "N, ma e pars'." El a keda bisa: "T'ami mes." JUA 9 :10 Pesei nan tabata bis': "Kon bo wowonan a wrdu habr anto?" JUA 9:11 El a kontest: "E Hmber ku ta wrdu yam Jesus a traha lodo i a hunta mi wowonan kun i a bisami: 'Ba i Siloam i laba bo mes'; asina mi a bai i a laba mi mes, i mi a haa mi bista." JU A 9:12 I nan a bis': "Na unda E ta?" El a kontest: "Mi no sa." JUA 9:13 Nan a hiba esun ku prom tabata siegu serka e fariseonan.

JUA 9:14 Awor e dia ku Jesus a traha lodo i a habri su wowonan tabata un Sabat. JUA 9:15 Pesei, e fariseonan tambe a bolbe puntr' kon el a haa su bista. I el a bi sa nan: "El a pone lodo na mi wowonan, i mi a laba mi mes, i mi ta mira." JUA 9: 16 Pesei algun di e fariseonan tabata bisa: "E Hmber aki no ta di Dios, pasobra E no ta warda Sabat." Ma otronan tabata bisa: "Kon un hende, ku ta un pekad, por h asi milagernan asina?" I tabatin divishon entre nan. JUA 9:17 Asina nan a bolbe bisa e hmber siegu: "Kiko abo ta bisa di djE, komo ku ta E a habri bo wowonan?" I el a kontest: "E ta un profeta." JUA 9:18 Ma e hudiunan no a ker' ku e tabata sie gu i ku el a haa su bista, te ora nan a yama e mayornan di esun ku a haa su bista, JUA 9:19 i a puntra nan, bisando: "Ta boso yu esaki, ku boso ta bisa a nase sie gu? Di kon anto e ta mira awor?" JUA 9:20 Su mayornan a kontest nan i a bisa: "No s sa ku esaki ta nos yu, i ku el a nase siegu; JUA 9:21 ma kon e ta mira awor, n os no sa; f ken a habri su wowonan, nos no sa. Puntra e mes; e ta grandi kaba; e lo papia pa su mes." JUA 9:22 Su mayornan a bisa esaki pasobra nan tabatin miedu di e hudiunan; pasobra ya e hudiunan a kumbin ku, si un hende konfes ku E ta e Cr isto, e lo wrdu sak for di snoa. JUA 9:23 Pesei, su mayornan a bisa: "E ta grandi kaba; puntra e mes." JUA 9:24 Asina pa di dos biaha nan a yama e hmber ku tabata siegu, i a bis': "Duna gloria na Dios; nos sa ku e Hmber aki ta un pekad." JUA 9:25 E ora ei el a kontest: "Si ta un pekad E ta, mi no sa; n kos mi sa, ku mi tabata s iegu, i ku awor mi ta mira." JUA 9:26 Anto nan a bis': "Kiko El a hasi ku bo? Kon El a habri bo wowonan?" JUA 9:27 El a kontest nan: "Mi a bisa boso kaba, i boso no a skucha; pakiko boso kier tende atrobe? Akaso boso tambe kier bira Su disipe l?" JUA 9:28 I nan a insult' i a bisa: "Abo ta Su disipel, ma nos ta disipel di M oiss. JUA 9:29 Nos sa ku Dios a papia ku Moiss, ma pa loke ta e hmber aki, nos no s a di unda El a bin." JUA 9:30 E hmber a kontest i a bisa nan: "Wl, esaki s ta un kos strao, ku boso no sa di unda E ta, ma tg ta E a habri mi wowonan. JUA 9:31 Nos sa ku Dios no ta skucha pekad; ma si un hende teme Dios i hasi Su boluntat, E ta sk uch'. JUA 9:32 For di prinsipio di tempu nunka hende no a tende ku un hende a hab ri wowo di un persona ku a nase siegu. JUA 9:33 Si e Hmber aki no tabata di Dios, E lo no por a hasi nada." JUA 9:34 Nan a kontest i a bis': "Bo a nase kompletamen te den pik, i abo kier bin sia nos?" I nan a sak' af. JUA 9:35 Jesus a tende ku nan a sak' af i ora ku El a topa kun, El a puntr': "Bo ta kere den e Yu di Hende?" JUA 9 :36 El a kontest i a bisa: "I ta ken E ta, Seor, pa mi por kere den djE?" JUA 9:37 Jesus a bis': "Bo a mir'E i E ta Esun ku ta papiando ku bo." JUA 9:38 I el a bis a: "Seor, mi ta kere." I el a ador'E. JUA 9:39 I Jesus a bisa: "Pa huisio Mi a bi n den e mundu aki, pa esnan ku no ta mira, por mira, i pa esnan ku ta mira, bira siegu." JUA 9:40 Algun di e fariseonan ku tabata huntu kunE a tende e kosnan ak i, i a puntr'E: "Akaso nos tambe ta siegu?" JUA 9:41 Jesus a bisa nan: "Si boso tabata siegu, boso lo no tabatin pik, ma awor ku boso ta bisa: 'Nos ta mira', bos o pik ta keda. JUA 10:1 "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, esun ku no drenta den e kur di karn dor di e porta, ma ta subi drenta pa un otro kaminda, esei ta un la dron i un hrtad. JUA 10:2 Ma esun ku drenta dor di e porta ta un wardad di karn. JUA 10:3 Pa esaki e wardad di porta ta habri porta, i e karnnan ta tende su bos, i e ta yama su mes karnnan na nan nmber i ta saka nan hiba paf. JUA 10:4 Ora ku e saka tur ku ta di dj hiba paf, e ta bai nan dilanti, i e karnnan ta sigui, pasobra nan ko nos su bos. JUA 10:5 I un hende strao sigur nan lo no sigui, ma lo hui bai for di dj, pasobra nan no konos bos di hende strao." JUA 10:6 E komparashon aki Jesus a ko nta nan, ma nan no a komprend kiko e kosnan ei, ku E tabata papia ku nan, tabata. JUA 10:7 E ora ei Jesus a bolbe bisa nan: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, A mi ta e porta di e karnnan. JUA 10:8 Tur ku a bin prom ku Mi ta ladron i hrtad; ma e karnnan no a tende na nan. JUA 10:9 Ami ta e porta; si un hende drenta dor di Mi , e lo ta salb, i lo drenta i sali i haa yerba brd. JUA 10:10 E ladron ta bin solame nte pa hrta, pa mata i pa destru; Ami a bin pa nan tin bida i pa nan tin na abunda nsia.

JUA 10:11 "Ami ta e bon wardad; e bon wardad ta duna Su bida pa e karnnan. JUA 10:1 2 Esun ku ta un trahad kontrat i no un wardad, ku no ta doo di e karnnan, ta mira e l obo ta bin, i ta bandon e karnnan i ta hui, i e lobo ta ranka nan bai ku nan i ta plama nan. JUA 10:13 E ta hui, pasobra e ta un trahad kontrat i e karnnan mes no ta import'. JUA 10:14 "Ami ta e bon wardad; i Mi konos esnan ku ta di Mi, i esnan ku ta di Mi, konosMi, JUA 10:15 meskos ku e Tata konosMi i Ami konos e Tata; i Mi ta d una Mi bida pa e karnnan. JUA 10:16 I Mi tin otro karnnan ku no ta di e kur aki; na n tambe Mi mester trese, i nan lo tende Mi bos; i nan lo bira n tou ku n wardad. JU A 10:17 Pa e motibu aki e Tata ta stimaMi, pasobra Mi ta duna Mi bida pa Mi bolb e tum'. JUA 10:18 Ni un hende no ta kit' for di Mi, ma di Mi mes Mi ta entregu'. Mi tin outoridat pa dun' i Mi tin outoridat pa bolbe tum'. E mandamentu aki Mi a ris ib di Mi Tata." JUA 10:19 A bolbe bin divishon entre e hudiunan pa motibu di e pa labranan aki. JUA 10:20 I hopi di nan tabata bisa: "E tin un demoo i E ta loko. P akiko boso ta skuch'E?" JUA 10:21 Otronan tabata bisa: "Esakinan no ta palabrana n di un hende pose pa demoo. Un demoo por habri wowo di hende siegu anto?" JUA 10:2 2 Na e tempu ei e Fiesta di Dedikashon a tuma lug na Jerusalm; JUA 10:23 tabata we nter, i Jesus tabata kana den tmpel, den e veranda-di-pilar di Salomon. JUA 10:24 E hudiunan anto a bin para rnt di djE i tabata puntr'E: "Kuantu tempu mas Bo ta tene nos na duda? Si Bo ta e Cristo, bisa nos frankamente." JUA 10:25 Jesus a ko ntest nan: "Mi a bisa boso, i boso no ta kere; e obranan ku Mi ta hasi den e nmber di Mi Tata, ta esakinan ta duna testimonio di Mi. JUA 10:26 Ma boso no ta kere, pasobra boso no ta pertenes na Mi karnnan. JUA 10:27 Mi karnnan ta tende Mi bos, i Mi konos nan, i nan ta siguiMi; JUA 10:28 i Mi ta duna nan bida etrno, i nan lo n o peres nunka; i ni un hende lo no ranka nan for di Mi man. JUA 10:29 Mi Tata, Ke nde a dunaMi nan, ta mas grandi ku tur; i ni un hende no por ranka nan for di ma n di Mi Tata. JUA 10:30 Ami i e Tata ta n." JUA 10:31 E hudiunan a bolbe kohe pie dra pa piedr'E. JUA 10:32 Jesus a kontest nan: "Mi a mustra boso hopi bon obra di Mi Tata; pa kual di nan boso ta piedraMi?" JUA 10:33 E hudiunan a kontest'E: "P a un bon obra nos no ta piedraBo, ma pa blasfemia; i pasobra Abo, siendo hende, ta hasi Bo mes Dios." JUA 10:34 Jesus a kontest nan: "No a wrdu skirb den boso Lei: 'Mi a bisa: Boso ta diosnan'? JUA 10:35 Si el a yama nan 'diosnan', na kendenan e palabra di Dios a bin (i e Skritura no por wrdu kibr), JUA 10:36 boso ta bisa d i Esun, Kende e Tata a santifik i a manda den mundu: 'Bo ta blasfem,' pasobra Mi a bisa: 'Ami ta e Yu di Dios'? JUA 10:37 Si Mi no ta hasi e obranan di Mi Tata, n o kereMi; JUA 10:38 ma si Mi ta hasi nan, maske boso no ta kereMi, kere e obrana n, pa boso por sa i komprend ku e Tata ta den Mi i Ami den e Tata." JUA 10:39 E o ra ei nan a bolbe buska pa gar'E, ma El a skapa for di nan man. JUA 10:40 I El a bai atrobe na e otro banda di Jordan, na e lug kaminda ku Juan tabata batis prom, i El a keda ayanan. JUA 10:41 I hopi a bin serka djE i a bisa: "Juan no a hasi n ingun milager, ma tur e kosnan ku Juan a bisa di e Hmber aki tabata brdat." JUA 10 :42 I einan hopi a kere den djE. JUA 11:1 Awor tabatin un hmber malu, Lzaro di Bet ania, di e pueblito di Maria i su ruman muh Marta. JUA 11:2 I tabata e Maria ei k u a hunta pia di Seor ku perfume i a seka Su pianan ku su kabei, kende su ruman hm ber Lzaro tabata malu. JUA 11:3 Pesei e ruman muhnan a manda bis'E: "Seor, ata esun ku Bo ta stima ta malu." JUA 11:4 Ma ora Jesus a tende esaki, El a bisa: "E mal esa aki no ta pa morto, ma pa e gloria di Dios, pa e Yu di Dios por wrdu glorifik dor di dj." JUA 11:5 Awor Jesus tabata stima Marta i su ruman muh i Lzaro. JUA 11:6 Anto ora ku El a tende ku Lzaro tabata malu, El a keda dos dia mas na e lug ku E tabata. JUA 11:7 Anto despues El a bisa Su disipelnan: "Laga nos bai Judea atrob e." JUA 11:8 E disipelnan a bis'E: "Rabi, poko dia pas e hudiunan tabata buska pa piedraBo, i Bo ta bai ayanan atrobe?"

JUA 11:9 Jesus a kontest: "No ta diesdos ora e dia tin? Si un hende kana di dia, e no ta trompek, pasobra e ta mira e lus di e mundu aki. JUA 11:10 Ma si un hende kana anochi, e ta trompek, pasobra e lus no ta den dj." JUA 11:11 Esaki El a papi a i despues El a bisa nan: "Nos amigu Lzaro a pega soo, ma Ami ta bai pa Mi lant' f or di soo." JUA 11:12 Anto e disipelnan a bis'E: "Seor, si el a pega soo, e lo bira bon." JUA 11:13 Awor Jesus tabata papia di su morto, ma nan a kere ku E tabata papia di e sosiegu di soo. JUA 11:14 E ora ei Jesus a bisa nan bon kla: "Lzaro a m uri, JUA 11:15 i pa boso motibu Mi ta kontentu ku Mi no tabata ayanan, pa boso p or kere; ma laga nos bai serka dj." JUA 11:16 E ora ei Tomas, kende ta wrdu yam Ddim o, a bisa e otro disipelnan: "Laga nos tambe bai, pa nos muri huntu kunE." JUA 1 1:17 Pues, ora Jesus a yega El a haa ku Lzaro tabatin kuater dia kaba den tumba. J UA 11:18 Awor Betania tabata serka di Jerusalm, na mas o menos tres kilometer di distansia; JUA 11:19 i hopi di e hudiunan a bin serka Marta i Maria pa konsol nan enkuanto nan ruman hmber. JUA 11:20 Awor Marta, ora ku el a tende ku Jesus tabat a biniendo, a sali kontr'E; ma Maria a keda sinta den kas. JUA 11:21 Anto Marta a bisa Jesus: "Seor, si Bo tabata akinan, mi ruman hmber lo no a muri. JUA 11:22 A wor mi sa tambe ku tur loke Bo pidi Dios, Dios lo dunaBo." JUA 11:23 Jesus a bis ': "Bo ruman hmber lo lanta." JUA 11:24 Marta a bis'E: "Mi sa ku e lo lanta den e resurekshon riba e ltimo dia." JUA 11:25 Jesus a bis': "Ami ta e resurekshon i e b ida; esun ku kere den Mi lo biba, maske e muri, JUA 11:26 i tur esnan ku ta biba i ta kere den Mi lo no muri nunka. Bo ta kere esaki?" JUA 11:27 El a bis'E: "S, Seor, mi a kere ku Bo ta e Cristo, e Yu di Dios, Esun ku mester bin den mundu." J UA 11:28 I ora ku Marta a kaba di bisa esaki, el a bai i a yama su ruman Maria, i a bis' ketu-ketu: "E Maestro t'aki, i E ta yamabo." JUA 11:29 I ora Maria a ten de esaki, el a lanta mesora, i a bai serka djE. JUA 11:30 Awor Jesus no a yega n a e pueblito ainda, ma tabata na e lug ainda kaminda Marta a topa kunE. JUA 11:31 E ora ei e hudiunan ku tabata den kas serka Maria i ku tabata konsol', ora nan a mir' bula lanta i sali bai, nan a sigui, keriendo ku e tabata bai na e tumba pa y ora ayanan. JUA 11:32 Ora Maria a yega kaminda Jesus tabata, i a mir'E, el a tir a su kurpa abou na Su pia i a bis'E: "Seor, si Bo tabata akinan, mi ruman hmber lo no a muri." JUA 11:33 Anto ora Jesus a mir' ta yora, i e hudiunan ku a bin huntu kun tambe ta yora, El a bira profundamente konmov den spiritu i masha emoshon, JUA 11:34 i a bisa: "Unda boso a pon'?" Nan a bis'E: "Seor, bin mira." JUA 11:35 Jesu s a yora. JUA 11:36 I pesei e hudiunan tabata bisa: "Mira kon E tabata stim'!" JU A 11:37 Ma algun di nan a bisa: "E Hmber aki ku a habri wowo di esun ku tabata si egu, no por a hasi tambe ku e hmber aki no a muri?" JUA 11:38 E ora ei Jesus, pro fundamente konmov atrobe, a yega na e tumba. Awor esaki tabata un kueba i tabatin un piedra pon na su entrada. JUA 11:39 Jesus a bisa: "Kita e piedra." Marta, rum an muh di esun ku a muri, a bis'E: "Seor, ya e mester ta hole malu kaba, pasobra e tin kuater dia morto." JUA 11:40 Jesus a bis': "Mi no a bisabo, si bo kere, lo b o mira e gloria di Dios?" JUA 11:41 Anto nan a kita e piedra. I Jesus a hisa kar a wak ariba i a bisa: "Tata, Mi ta gradisBo ku Bo a tendeMi. JUA 11:42 I Mi tabat a sa ku Bo ta tendeMi semper; ma pa motibu di e pueblo ku ta par rnt di Mi, Mi a b isa esaki, pa nan kere ku ta Abo a mandaMi." JUA 11:43 I despues ku El a bisa e kosnan aki, El a yama na bos haltu: "Lzaro, bin paf!" JUA 11:44 I esun ku a muri a bin paf, ku su mannan i pianan lor den paa di graf, i tabatin un lensu lor rnt di su kara. Jesus a bisa nan: "Ls i lagu' bai." JUA 11:45 Pesei hopi di e hudiunan, ku a bin serka Maria i ku a mira loke El a hasi, a kere den djE. JUA 11:46 Ma algun di nan a bai serka e fariseonan i a konta nan e kosnan ku Jesus a hasi. JUA 11: 47 Pesei, e saserdotenan prinsipal i e fariseonan a konvok un konsilio, i tabata bisa: "Kiko nos ta hasi? Pasobra e hmber aki ta hasi hopi milager. JUA 11:48 Si n os lagu'E sigui asina, tur hende lo kere den djE, i e romanonan lo bin i kita ta ntu nos lug komo nos

nashon." JUA 11:49 Ma n di nan, Kaifas, kende tabata sumosaserdote e aa ei, a bisa nan: "Boso no sa nada, JUA 11:50 ni boso no ta realis ku ta kumbin boso pa n hende muri pa e pueblo, i no ku henter e nashon peres." JUA 11:51 Ma esaki e no a bisa di su mes, ma siendo sumosaserdote e aa ei, el a profetis ku Jesus tabata bai mur i pa e nashon, JUA 11:52 i no pa e nashon so, ma tambe pa E por reun e yunan di D ios ku ta plam tur parti, hasi nan n. JUA 11:53 Pesei for di e dia ei nan tabata p lania huntu pa mat'E. JUA 11:54 Jesus anto no a kana pblikamente mas meimei di e hudiunan, ma a bai for di einan na e region peg ku e desierto, na un stat ku yama Efrain; i El a keda ayanan ku e disipelnan. JUA 11:55 Awor Pasku di e hudiunan tabata serka, i hopi hende di e pais a bai Jerusalm prom ku Pasku, pa purifik nan m es. JUA 11:56 Anto nan tabata buska Jesus i, par den tmpel, nan tabata bisa otro: "Kiko boso ta pensa? E lo bin e Fiesta, s f n?" JUA 11:57 Awor e saserdotenan prins ipal i e fariseonan a duna rdu ku si tin un hende ku sa unda E tabata, e mester r eport esaki, pa nan por gar'E. JUA 12:1 Jesus anto, seis dia prom ku Pasku, a bin Betania kaminda Lzaro tabata, kende Jesus a lanta for di e mortonan. JUA 12:2 Aya nan a prepar un sena p'E; i Marta tabata sirbi; i Lzaro tabata un di esnan ku tab ata sint na mesa huntu kunE. JUA 12:3 Anto Maria a kohe un liber di perfume di na rdo puru di hopi balor, i a hunta pia di Jesus i a seka Su pianan ku su kabei. I e kas a yena ku e fragansia di e perfume. JUA 12:4 Ma Judas Iskariot, un di Su disipelnan, kende tabatin intenshon di traishon'E, a bisa: JUA 12:5 "Pakiko e pe rfume aki no a wrdu bend pa tres shen denario i dun na hende pober?" JUA 12:6 Awor el a bisa esaki, no pasobra hende pober tabata import', ma pasobra e tabata un la dron, i komo ku e tabatin e kaha di plaka, e tabatin kustumber di kohe di loke t abata wrdu tir aden. JUA 12:7 Anto Jesus a bisa: "Lagu'; el a warda esaki pa e dia di Mi deramentu. JUA 12:8 Pasobra e pobernan boso tin semper serka boso, ma Ami boso no tin semper." JUA 12:9 Anto e multitut grandi di e hudiunan a haa sa ku E tabata ayanan; i nan a bin, no solamente pa motibu di Jesus, ma pa nan por a mir a Lzaro tambe, kende El a lanta for di e mortonan. JUA 12:10 Ma e saserdotenan pr insipal a konsult ku otro pa mata Lzaro tambe, JUA 12:11 pasobra pa su motibu hopi di e hudiunan tabata bai for di nan i tabata kere den Jesus. JUA 12:12 E dia si guiente, ora ku e multitut grandi ku a bin e Fiesta a tende ku Jesus tabata bin Jerusalm, JUA 12:13 nan a kohe ramanan di palma, i a sali bai kontr'E, i a kumins grita: "Hosana!" "Bendishon ta Esun ku ta bin den e nmber di SEOR, e Rei di Israel! " JUA 12:14 I Jesus a haa un buriku yn i a sinta riba dj, manera ta par skirb: JUA 12 :15 "No tene miedu, yu muh di Sion; ata bo Rei ta bin, sint riba un yu di buriku." JUA 12:16 E kosnan aki Su disipelnan no a komprend na prinsipio; ma ora Jesus a wrdu glorifik, e ora ei nan a krda ku e kosnan aki tabata par skirb tokante di djE, i ku nan a hasi e kosnan aki kunE. JUA 12:17 I asina e multitut, ku tabata huntu kunE ora ku El a yama Lzaro sali for di e tumba i a lant' for di e mortonan, tabat a duna testimonio di djE. JUA 12:18 Pa e motibu aki tambe e multitut a bai kontr 'E, pasobra nan a tende ku El a hasi e milager aki. JUA 12:19 E fariseonan anto tabata bisa otro: "Boso ta mira ku boso no ta logra nada. Mira, mundu ta bai Su tras." JUA 12:20 Awor tabatin algun griego entre esnan ku tabata bai pa ador na e Fiesta; JUA 12:21 esakinan anto a bin serka Felipe, kende tabata di Btsaida di G alilea, i a puntr', bisando: "Seor, nos kier mira Jesus." JUA 12:22 Felipe a bin i a bisa Andres; Andres i Felipe a bin, i nan a bisa Jesus. JUA 12:23 I Jesus a k ontest nan, bisando: "E ora a yega pa e Yu di Hende wrdu glorifik. JUA 12:24 Di brda t, di brdat, Mi ta bisa boso, si un pipita di trigo no kai den tera i muri, e ta keda su so; ma si e muri, e ta duna hopi fruta. JUA 12:25 Esun ku stima su bida ta prd', i esun ku odia su bida den e mundu aki lo ward' pa bida etrno. JUA 12:26 Si un hende ta sirbiMi, lagu' siguiMi; i kaminda Ami ta, einan Mi sirbid tambe lo ta ; si un hende ta sirbiMi, e Tata lo onr'. JUA 12:27 "Awor Mi alma a bira intranki l, i kiko lo Mi bisa: 'Tata, libraMi di e ora aki'? Ma ta pa e propsito aki Mi a

bin na e ora aki. JUA 12:28 Tata, glorifik Bo nmber." E ora ei a bin un bos for di shelu, bisando: "Ya Mi a glorifik', i lo Mi bolbe glorifik'." JUA 12:29 Awor e mu ltitut, ku tabata par einan i a tende esei, a bisa ku ta strena a zona; otronan a bisa: "Un angel a papia kunE." JUA 12:30 Jesus a kontest i a bisa: "No ta pa Mi motibu e bos aki a bin, sino pa boso motibu. JUA 12:31 Awor ta bin huisio riba e mundu aki; awor e prens di e mundu aki lo wrdu tir paf. JUA 12:32 I Ami, si Mi wrdu hals for di tera, lo Mi hala tur hende serka Mi." JUA 12:33 I ta pa indik e sorto di morto ku E tabata bai muri E tabata bisa esaki. JUA 12:34 Anto e multitut a kontest'E: "For di e Lei nos a tende ku e Cristo lo permanes pa semper; kon anto Bo por bisa: 'E Yu di Hende mester wrdu hals'? Ta ken e Yu di Hende aki ta?" JUA 1 2:35 E ora ei Jesus a kontest nan: "Pa un poko tempu mas e lus ta meimei di boso. Kana mientras ku boso tin e lus, pa skuridat no sorprend boso; esun ku ta kana d en skuridat no sa unda e ta bai. JUA 12:36 Mientras ku boso tin e lus, kere den e lus, pa boso por bira yunan di lus." E kosnan aki Jesus a papia i El a bai i a skonde Su mes pa nan. JUA 12:37 Ma apesar ku El a hasi asina tantu milager nan dilanti, tg nan no tabata kere den djE, JUA 12:38 pa e palabra di profeta Isaias por a keda kumpl, ku el a papia: "SEOR, ken a kere nos mensahe? I na ken e brasa d i SEOR a wrdu revel?" JUA 12:39 Pa e motibu aki nan no por a kere, pasobra Isaias a bisa tambe: JUA 12:40 "El a siega nan wowo i a hasi nan kurason duru, pa nan no mira ku nan wowo, komprend ku nan kurason, repent, i Ami kura nan." JUA 12:41 E k osnan aki Isaias a bisa, pasobra el a mira Su gloria, i el a papia di djE. JUA 1 2:42 Sinembargo, asta di e gobernantenan hopi a kere den djE, ma pa motibu di e fariseonan nan no tabata konfes esaki, pa nan no wrdu sak for di snoa; JUA 12:43 pa sobra nan tabata gusta e aprobashon di hende mas ku e aprobashon di Dios. JUA 12 :44 I Jesus a bisa na bos haltu: "Esun ku kere den Mi, no ta den Mi e ta kere, s ino den Esun ku a mandaMi. JUA 12:45 I esun ku miraMi ta mira Esun ku a mandaMi. JUA 12:46 Mi a bin komo lus den mundu, pa tur esnan ku kere den Mi no keda den skuridat. JUA 12:47 "I si un hende tende Mi palabranan i no kumpli ku nan, Mi no ta huzgu', pasobra Mi no a bin pa huzga mundu, ma pa salba mundu. JUA 12:48 Esun ku rechasMi i no risib Mi palabranan, tin n ku ta huzgu'; e palabra ku Mi a papia, esei lo huzgu' den e ltimo dia. JUA 12:49 Pasobra no ta ku Mi mes outoridat Mi a p apia, ma e Tata ku a mandaMi a dunaMi mandamentu, kiko pa bisa i kiko pa papia. JUA 12:50 I Mi sa ku Su mandamentu ta bida etrno; pesei e kosnan ku Mi ta papia, Mi ta papia presis manera e Tata a bisaMi." JUA 13:1 Awor prom ku e Fiesta di Pas ku, Jesus, sabiendo ku Su ora a yega ku E mester a laga e mundu aki i bai serka e Tata, a mustra esnan di djE ku tabata den mundu ku El a stima nan te na fin. J UA 13:2 I durante di e sena, ora diabel ya kaba a hinka den kurason di Judas Isk ariot, yu hmber di Simon, pa traishon'E, JUA 13:3 Jesus, sabiendo ku e Tata a dun 'E tur kos den Su man, i ku El a bin for di Dios, i tabata bai bk serka Dios, JUA 13:4 a lanta for di sena, i a pone Su paa djariba un banda, i a kohe un srbt i a ma r' na Su sintura. JUA 13:5 Despues El a basha awa den un punchero, i a kumins laba pia di Su disipelnan, i seka nan ku e srbt ku E tabatin mar na Su sintura. JUA 13:6 Asina El a yega serka Simon Pedro. I Pedro a bis'E: "Seor, Abo ta laba mi pia?" JUA 13:7 Jesus a kontest i a bis': "Loke Mi ta hasi bo no ta komprend awor, ma desp ues lo bo komprend." JUA 13:8 Pedro a bis'E: "Hamas lo Bo no laba mi pia!" Jesus a kontest': "Si Mi no lababo, bo no tin parti ku Mi." JUA 13:9 Simon Pedro a bis' E: "Seor, no mi pianan so, ma tambe mi mannan i mi kabes!" JUA 13:10 Jesus a bis': "Esun ku a baa mester laba su pia so, pasobra e ta kompletamente limpi; i boso t a limpi, ounke no tur." JUA 13:11 Pasobra E tabata sa ta ken tabata bai traishon 'E; pa e motibu aki El a bisa: "No ta boso tur ta limpi." JUA 13:12 I asina, ora ku El a kaba di laba nan pia i a bisti Su paa, i a bolbe sinta na mesa, El a bis a nan: "Boso sa kiko Mi a hasi ku boso?

JUA 13:13 Boso ta yamaMi Maestro i Seor; i boso tin rason, pasobra esei Mi ta. JU A 13:14 Si Ami anto, e Seor i Maestro, a laba boso pia, boso tambe mester laba pi a di otro. JUA 13:15 Pasobra Mi a duna boso un ehmpel, pa boso tambe hasi manera Ami a hasi ku boso. JUA 13:16 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, un esklabu no t a mas ku su shon; ni esun ku a wrdu mand no ta mas ku esun ku a mand'. JUA 13:17 Si boso sa e kosnan aki, boso ta bendishon si boso hasi nan. JUA 13:18 "Mi no ta pa pia di boso tur. Mi konos esnan ku Mi a skohe; ma ta pa e Skritura wrdu kumpl: 'Esu n ku ta kome Mi pan a lanta su hilchi kontra Mi.' JUA 13:19 "For di awor kaba Mi ta bisa boso prom ku e sosod, pa ora ku e sosod, boso por kere ku ta Ami t'E. JUA 13:20 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, ken ku risib esun ku Mi manda, ta Ami e ta risib; i ken ku risibMi ta risib Esun ku a mandaMi." JUA 13:21 Despues ku Jesus a kaba di bisa esaki, El a bira intrankil den spiritu i a duna testimonio, bisan do: "Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, ku un di boso lo traishonMi." JUA 13:22 E disipelnan a kumins wak otro, sin por a sak'af ta di kual di nan E tabata papia. JUA 13:23 Anto un di Su disipelnan, esun ku Jesus tabata stima, tabata ln na Jesu s Su pechu. JUA 13:24 Pesei Simon Pedro a hasi sea kun i a bis': "Bisa nos ta ken t 'esun ku E ta papia di dj." JUA 13:25 Esaki a bolbe ln na Jesus Su pechu i a puntr 'E: "Seor, ta ken e ta?" JUA 13:26 E ora ei Jesus a kontest: "Esun ku Mi duna e pi da pan ku Mi dp, esei t'." Asina anto, ora ku El a dp e pida pan, El a koh' duna Jud as, yu hmber di Simon Iskariot. JUA 13:27 I despues ku Judas a tuma e pida pan, S atans a drenta den dj. Anto Jesus a bis': "Loke bo tin di hasi, hasi lih." JUA 13:28 Ma ni un di esnan sint na mesa no a komprend pakiko El a bis' esei. JUA 13:29 Pasob ra algun di nan tabata supon ku ta pasobra Judas tabatin e kaha di plaka, Jesus a bis': "Kumpra loke nos tin mester pa e Fiesta", f ku e mester a duna algu na e po bernan. JUA 13:30 I asina, despues di a tuma e pida pan, el a sali bai mesora; i tabata nochi. JUA 13:31 Anto ora ku el a sali, Jesus a bisa: "Awor e Yu di Hend e ta glorifik, i Dios ta glorifik den djE; JUA 13:32 si Dios ta glorifik den djE, D ios tambe lo glorifik'E den Su mes, i lo glorifik'E mesora. JUA 13:33 "Mucha chi kitunan, un poko tempu mas Mi ta serka boso. Boso lo buskaMi; i manera Mi a bisa e hudiunan, Mi ta bisa boso awor tambe: 'Kaminda Ami ta bai, boso no por bin.' JUA 13:34 "Un mandamentu nobo Mi ta duna boso, pa boso stima otro, i meskos ku A mi a stima boso, pa boso tambe stima otro. JUA 13:35 Na esaki tur hende lo sa ku boso ta Mi disipel, si boso tin amor un pa otro." JUA 13:36 Simon Pedro a bis'E : "Seor, unda Bo ta bai?" Jesus a kontest: "Kaminda Ami ta bai, bo no por siguiMi awor; ma lo bo sigui despues." JUA 13:37 Pedro a puntr'E: "Seor, pakiko mi no por siguiBo awor aki mes? Lo mi duna mi bida pa Bo." JUA 13:38 Jesus a kontest: "Lo bo duna bo bida pa Mi? Di brdat, di brdat, Mi ta bisabo, gai lo no kanta prom ku bo a nengaMi tres biaha. JUA 14:1 "No laga boso kurason bira intrankil; kere den D ios, kere tambe den Mi. JUA 14:2 Den kas di Mi Tata tin hopi lug-di-biba; si no t abata asina, lo Mi a bisa boso; pasobra Mi ta bai pa prepar un lug pa boso. JUA 14 :3 I ora Mi bai i prepar un lug pa boso, lo Mi bin atrobe i risib boso serka Mi, pa kaminda Ami ta, boso tambe por ta. JUA 14:4 I boso sa unda Mi ta bai, i e kamin da boso sa." JUA 14:5 Tomas a bis'E: "Seor, nos no sa unda Bo ta bai; kon nos por sa e kaminda?" JUA 14:6 Jesus a bis': "Ami ta e kaminda, i e brdat, i e bida; ni un hende no ta bin serka e Tata, sino pa medio di Mi. JUA 14:7 Si boso tabata ko nosMi, boso lo a konos Mi Tata tambe; i for di awor padilanti boso konos'E i a mir 'E." JUA 14:8 Felipe a bis'E: "Seor, mustra nos e Tata i esei ta basta pa nos." J UA 14:9 Jesus a bis': "Asina tantu tempu Mi tabata serka boso, i ainda bo no kono sMi, Felipe? Esun ku a miraMi a mira e Tata; kon bo ta bisa: 'Mustra nos e Tata'? JUA 14:10 Bo no ta kere ku Mi ta den e Tata, i ku e Tata ta den Mi? E palabrana n ku Mi ta bisa boso Mi no ta papia di Mi mes, ma e Tata ku ta biba den Mi ta ha si Su obranan. JUA 14:11 KereMi ku Mi ta den e Tata, i e Tata den Mi; sino, kere pa motibu di e obranan mes. JUA 14:12 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, esun k u kere den Mi, e obranan ku Mi ta hasi e tambe lo hasi; i obranan

mas grandi ku esakinan e lo hasi, pasobra Mi ta bai serka e Tata. JUA 14:13 I tu r loke boso pidi den Mi nmber, esei lo Mi hasi, pa e Tata wrdu glorifik den e Yu. J UA 14:14 Si boso pidi algu den Mi nmber, lo Mi hasi. JUA 14:15 "Si boso ta stimaMi , boso lo warda Mi mandamentunan. JUA 14:16 I lo Mi pidi e Tata, i E lo duna bos o un otro Konsolador, pa E keda serka boso pa semper, JUA 14:17 esta, e Spiritu di brdat, Kende e mundu no por risib, pasobra e no ta mir'E ni konos'E, ma boso ko nos'E pasobra E ta biba serka boso i lo ta den boso. JUA 14:18 Lo Mi no laga bos o manera wrfano; lo Mi bin serka boso. JUA 14:19 Despues di un poko tempu mundu l o no miraMi mas, ma boso lo miraMi; pasobra Ami ta biba, boso tambe lo biba. JUA 14:20 Riba e dia ei boso lo sa ku Ami ta den Mi Tata, i boso den Mi, i Ami den boso. JUA 14:21 Esun ku tin Mi mandamentunan i ta warda nan, esei ta esun ku ta stimaMi; i esun ku ta stimaMi lo wrdu stim dor di Mi Tata, i Ami lo stim' i lo mani fest Mi mes na dj." JUA 14:22 Judas (no Iskariot) a bis'E: "Seor, di kon anto Bo ta bai manifest Bo mes na nos i no na e mundu?" JUA 14:23 Jesus a kontest i a bis': " Si un hende ta stimaMi, e lo warda Mi palabra; i Mi Tata lo stim', i Nos lo bin s erka dj i biba serka dj. JUA 14:24 Esun ku no ta stimaMi no ta warda Mi palabranan ; i e palabra ku boso ta tende no ta di Mi, ma di e Tata ku a mandaMi. JUA 14:25 "E kosnan aki Mi a papia ku boso, mientras ku Mi ta serka boso ainda. JUA 14:26 Ma e Konsolador, Spiritu Santu, Kende e Tata lo manda den Mi nmber, E lo sia boso tur kos i hasi boso rekrd tur loke Mi a bisa boso. JUA 14:27 Pas Mi ta laga pa bo so; Mi pas Mi ta duna boso; no manera mundu ta duna, Mi ta duna boso. No laga bo so kurason bira intrankil, ni lagu' tene miedu. JUA 14:28 "Boso a tende ku Mi a b isa boso: 'Mi ta bai i lo Mi bolbe serka boso.' Si boso tabata stimaMi, boso lo a regosih, pasobra Mi ta bai serka e Tata; pasobra e Tata ta mas ku Mi. JUA 14:29 I awor Mi a bisa boso prom ku esaki sosod, pa ora ku e sosod, boso por kere. JUA 1 4:30 Ami lo no papia muchu mas ku boso, pasobra e prens di e mundu aki ta bin, i e no tin nada di aber ku Mi; JUA 14:31 ma pa mundu por sa ku Mi ta stima e Tata , i manera e Tata a ordenMi, asina Mi ta hasi. Lanta, laga nos bai for di akinan. JUA 15:1 "Ami ta e brdadero mata di wendrif, i Mi Tata ta e kunukero. JUA 15:2 Tu r rama den Mi ku no ta karga fruta, E ta kita, i tur rama ku ta karga fruta, E t a snui, pa esaki duna mas fruta. JUA 15:3 Boso ta limpi kaba pa motibu di e pala bra ku Mi a papia ku boso. JUA 15:4 Keda den Mi, i Ami den boso. Meskos ku e ram a no por karga fruta di su mes, si e no keda den e mata di wendrif, asina boso ta mpoko, si boso no keda den Mi. JUA 15:5 "Ami ta e mata di wendrif, boso ta e rama nan; esun ku keda den Mi, i Ami den dj, esei ta duna hopi fruta, pasobra separ di Mi boso no por hasi nada. JUA 15:6 Si un hende no keda den Mi, e ta wrdu tir af man era un rama i ta seka; i hende ta rekoh nan i ta tira nan den kandela, i nan ta wr du kim. JUA 15:7 Si boso keda den Mi, i Mi palabranan keda den boso, pidi tur lok e boso kier, i esaki lo wrdu has pa boso. JUA 15:8 Den esaki Mi Tata ta wrdu glorif ik, ku boso ta karga hopi fruta i asina ta demostr di ta Mi disipelnan. JUA 15:9 " Meskos ku e Tata a stimaMi, Ami tambe a stima boso; keda den Mi amor. JUA 15:10 Si boso warda Mi mandamentunan, boso lo keda den Mi amor; meskos ku Mi a warda e mandamentunan di Mi Tata, i ta keda den Su amor. JUA 15:11 E kosnan aki Mi a pa pia ku boso, pa Mi goso por ta den boso, i boso goso por ta kompleto. JUA 15:12 Esaki ta Mi mandamentu, ku boso stima otro meskos ku Ami a stima boso. JUA 15:13 Ni un hende no tin amor mas grandi ku esaki, ku un hende ta duna su bida pa su amigunan. JUA 15:14 Boso ta Mi amigu, si boso hasi loke Mi ta orden boso. JUA 15: 15 Mi no ta yama boso esklabu mas, pasobra e esklabu no sa kiko su shon ta hasi; ma Mi a yama boso amigu, pasobra tur kos ku Mi a tende di Mi Tata, Mi a partisi p na boso. JUA 15:16 Boso no a skoheMi, ma Ami a skohe boso i a nombra boso, pa b oso bai i duna fruta, i ku boso fruta lo keda, pa tur loke boso pidi e Tata den Mi nmber, E duna boso. JUA 15:17 Esaki Mi ta orden boso, pa boso stima otro. JUA 1 5:18 "Si mundu odia boso, sa anto ku el a odia Ami prom ku boso.

JUA 15:19 Si boso tabata di mundu, mundu lo a stima loke ta di dj; ma pasobra bos o no ta di mundu, ma Ami a skohe boso for di den mundu, pesei mundu ta odia boso . JUA 15:20 Krda riba e palabra ku Mi a bisa boso: 'Un esklabu no ta mas ku su sh on.' Si nan a prsiguMi, boso tambe nan lo prsigu; si nan a warda Mi palabra, nan lo warda di boso tambe. JUA 15:21 Ma tur e kosnan aki nan lo hasi ku boso pa kousa di Mi nmber, pasobra nan no konos Esun ku a mandaMi. JUA 15:22 Si Mi no a bin i a papia ku nan, nan lo no tabatin pik, ma awor nan no tin diskulpa pa nan pik. JUA 1 5:23 Esun ku ta odiaMi, ta odia Mi Tata tambe. JUA 15:24 Si Mi no a hasi den nan e obranan ku ningun otro hende a hasi, nan lo no tabatin pik; ma awor nan a mira i a odia tantu Ami komo Mi Tata. JUA 15:25 Ma nan a hasi esaki, pa e palabra ku ta par skirb den nan Lei keda kumpl: 'Sin motibu nan a odiaMi.' JUA 15:26 "Ora ku e Konsolador bin, Kende lo Mi manda serka boso for di e Tata, es desir e Spiritu di brdat, Kende ta sali for di e Tata, E lo duna testimonio di Mi, JUA 15:27 i b oso lo duna testimonio tambe, pasobra for di prinsipio boso tabata ku Mi. JUA 16 :1 "E kosnan aki Mi a papia ku boso, pa boso no trompek. JUA 16:2 Nan lo saka bos o for di snoa, ma e ora ta bin ku ken ku mata boso lo kere ku e ta ofres sirbishi na Dios. JUA 16:3 I e kosnan aki nan lo hasi, pasobra nan no a konos e Tata, ni Ami. JUA 16:4 Ma e kosnan aki Mi a papia ku boso, pa ora e tempu yega, boso krda ku Mi a bisa boso tokante di nan. I e kosnan aki Mi no a bisa boso for di prinsi pio, pasobra Mi tabata serka boso. JUA 16:5 "Ma awor Mi ta bai serka Esun ku a m andaMi; i ningun di boso no ta puntraMi: 'Unda Bo ta bai?' JUA 16:6 Ma pasobra M i a papia e kosnan aki ku boso, tristesa a yena boso kurason. JUA 16:7 Ma Mi ta bisa boso e brdat, ta kumbin boso ku Mi ta bai; pasobra si Mi no bai, e Konsolador lo no bin serka boso; ma si Mi bai, lo Mi mand'E serka boso. JUA 16:8 I E, ora ku E bin, lo konbens mundu di pik, i di hustisia i di huisio; JUA 16:9 di pik, paso bra nan no ta kere den Mi; JUA 16:10 di hustisia, pasobra Mi ta bai serka e Tata , i boso no ta miraMi mas; JUA 16:11 i di huisio, pasobra e prens di e mundu aki a wrdu huzg. JUA 16:12 "Ainda Mi tin hopi kos mas di bisa boso, ma boso no por so port nan awor. JUA 16:13 Ma ora ku E, e Spiritu di brdat, bin, E lo guia boso den tur brdat; pasobra E lo no papia di Su mes, ma tur loke E tende, E lo papia; i lo ke tin di bin, E lo revel na boso. JUA 16:14 E lo glorifikMi, pasobra E lo tuma fo r di loke ta di Mi, i lo revel esaki na boso. JUA 16:15 Tur loke e Tata tin ta di Mi; pesei Mi a bisa ku E lo tuma for di loke ta di Mi i lo revel esaki na boso. JUA 16:16 "Un poko tempu mas i boso lo no miraMi mas, i atrobe un poko tempu i b oso lo miraMi." JUA 16:17 Pesei algun di Su disipelnan tabata bisa otro: "Kiko e kos aki ta ku E ta bisa nos: 'Un poko tempu mas i boso lo no miraMi, i atrobe u n poko tempu i boso lo miraMi'; i, 'pasobra Mi ta bai serka e Tata'?" JUA 16:18 I asina nan tabata bisa: "Kiko esaki ta ku E ta bisa: 'Un poko tempu mas'? Nos n o sa di kiko E ta papia." JUA 16:19 Jesus tabata sa ku nan kier a hasiE pregunta , i El a bisa nan: "Ta deliber boso ta deliber ku otro tokante di loke Mi a bisa: 'Un poko tempu mas i boso lo no miraMi, i atrobe un poko tempu i boso lo miraMi' ? JUA 16:20 Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, ku boso lo yora i lament, ma mundu lo regosih; i boso lo ta tristu, ma boso tristesa lo bira goso. JUA 16:21 Ki ora ku un muh ta den dol di parto, e tin tristesa, pasobra su ora a yega; ma despues ku el a duna lus na e yu, e no ta krda riba e ansha mas, di goso ku un yu a bin n a mundu. JUA 16:22 Pesei boso tambe tin tristesa awor; ma lo Mi mira boso atrobe , i boso kurason lo regosih, i ni un hende lo no kita boso goso for di boso. JUA 16:23 I riba e dia ei boso lo no hasiMi ningun pregunta. Di brdat, di brdat, Mi ta bisa boso, kiko ku boso pidi e Tata, E lo duna boso den Mi nmber. JUA 16:24 Te a inda boso no a pidi nada den Mi nmber; pidi, i boso lo risib, pa boso goso por ta kompleto. JUA 16:25 "E kosnan aki Mi a papia ku boso den komparashon; ma e ora t a bin ku lo Mi no papia mas ku boso den komparashon, ma lo Mi papia bon kla ku b oso tokante di e Tata. JUA 16:26 Den e dia ei boso lo pidi den Mi nmber, i Mi no ta bisa boso ku lo Mi pidi e Tata pa boso; JUA 16:27 komo ku e Tata mes ta stima boso, pasobra boso a stimaMi i a kere ku Mi a sali for di e Tata. JUA 16:28 Mi a sali for di e Tata i a bin den mundu; Mi ta sali for di mundu atrobe i ta bai serka e Tata." JUA 16:29 Su disipelnan a bisa: "Mira, awor Bo ta papia bon kla, sin uza komparashon. JUA 16:30 Awor nos sa ku Bo sa tur kos i no tin mester pa n ingun hende hasiBo pregunta; pesei nos ta kere ku Bo a bin

for di Dios." JUA 16:31 Jesus a kontest nan: "Boso ta kere awor? JUA 16:32 Ata e ora ta bin i a yega kaba, ku boso lo wrdu plam, kada un pa su mes kas, i lo lagaMi so. I tg Mi no ta so, pasobra e Tata ta ku Mi. JUA 16:33 "E kosnan aki Mi a papi a ku boso, pa den Mi boso por tin pas. Den mundu boso tin tribulashon, ma tene k urashi, Mi a vense mundu." JUA 17:1 E kosnan aki Jesus a papia; i hisando Su kar a na shelu, El a bisa: "Tata, e ora a yega; glorifik Bo Yu, pa e Yu glorifikBo, JU A 17:2 meskos ku Bo a dun'E outoridat riba tur karni, pa E duna bida etrno na tur esnan ku Bo a dun'E. JUA 17:3 I esaki ta bida etrno, ku nan por konosBo, e niko Di os brdadero, i Jesu-Cristo, Kende Bo a manda. JUA 17:4 Mi a glorifikBo riba tera. Mi a kumpli ku e trabou ku Bo a dunaMi pa hasi. JUA 17:5 I awor, glorifikMi serka Bo mes, Tata, ku e gloria ku Mi tabatin serka Bo prom ku mundu tabata. JUA 17:6 "Mi a manifest Bo nmber na e hendenan ku Bo a dunaMi for di mundu. Di Bo nan tabat a i Bo a dunaMi nan, i nan a warda Bo palabra. JUA 17:7 Awor nan a haa sa ku tur loke Bo a dunaMi ta bin di Bo, JUA 17:8 pasobra e palabranan ku Bo a dunaMi, Mi a duna nan; i nan a risib nan i nan a komprend di brdat ku Mi a sali for di Bo, i n an a kere ku ta Abo a mandaMi. JUA 17:9 Mi ta pidi pa nan; no ta pa mundu Mi ta pidi, sino pa esnan ku Bo a dunaMi, pasobra ta di Bo nan ta; JUA 17:10 i tur kos ku ta di Mi ta di Bo, i di Bo ta di Mi; i Mi a wrdu glorifik den nan. JUA 17:11 I Ami no ta den mundu mas, ma nan s ta den mundu, i Mi ta bin serka Bo. Tata santu , warda nan den Bo nmber, e nmber ku Bo a dunaMi, pa nan ta n meskos ku Nos. JUA 17 :12 Mientras ku Mi tabata ku nan, Mi tabata warda nan den Bo nmber ku Bo a dunaMi ; i Mi a warda nan i ni un di nan no a bai prd, ku eksepshon di e yu di prdishon, p a e Skritura wrdu kumpl. JUA 17:13 "Ma awor Mi ta bin serka Bo; i e kosnan aki Mi ta papia den mundu, pa nan por tin Mi goso kompleto den nan mes. JUA 17:14 Mi a duna nan Bo palabra; i mundu a odia nan, pasobra nan no ta di mundu, meskos ku A mi no ta di mundu. JUA 17:15 Mi no ta pidiBo pa saka nan for di mundu, ma pa Bo warda nan di e malbado. JUA 17:16 Nan no ta di mundu, meskos ku Ami no ta di mun du. JUA 17:17 Santifik nan den e brdat; Bo palabra ta brdat. JUA 17:18 Meskos ku Bo a mandaMi den mundu, Ami tambe a manda nan den mundu. JUA 17:19 I pa nan Mi ta santifik Mi mes, pa nan tambe por ta santifik den brdat. JUA 17:20 "Mi no ta pidi p a esakinan so, ma tambe pa esnan ku ta kere den Mi pa medio di nan palabra, JUA 17:21 pa nan tur por ta n, meskos ku Abo, O Tata, ta den Mi i Ami den Bo, pa nan tambe por ta den Nos; pa mundu kere ku ta Abo a mandaMi. JUA 17:22 I e gloria ku Bo a dunaMi, Mi a duna nan, pa nan ta n, meskos ku Nos ta n; JUA 17:23 Ami den na n i Abo den Mi, pa nan por ta perfekto den unidat, pa mundu por sa ku ta Abo a m andaMi, i ku Bo a stima nan, meskos ku Bo a stimaMi. JUA 17:24 "Tata, Mi ta dese ku nan tambe, kendenan Bo a dunaMi, por ta serka Mi, kaminda Mi ta, pa nan mira Mi gloria ku Bo a dunaMi; pasobra Bo a stimaMi prom ku fundashon di mundu. JUA 17 :25 "O Tata hustu, maske mundu no a konosBo, Ami s a konosBo; i esakinan a rekonos k u ta Abo a mandaMi; JUA 17:26 i Mi a hasi Bo nmber konos na nan i lo Mi hasi konos, pa e amor ku kual Bo a stimaMi por ta den nan i Ami den nan." JUA 18:1 Despues k u Jesus a kaba di papia e palabranan aki, El a sali bai ku Su disipelnan pa e ot ro banda di Roi Kedron, kaminda tabatin un hfi den kual El a drenta ku Su disipel nan. JUA 18:2 Awor Judas tambe, kende a traishon'E, tabata sa di e lug ei, pasobr a hopi biaha Jesus a reun ayanan ku Su disipelnan. JUA 18:3 Judas anto, kompa pa un batayon romano i ofisialnan di e saserdotenan prinsipal i e fariseonan, a bin a yanan ku lantrna, flambeu i arma. JUA 18:4 E ora ei Jesus, sabiendo tur kos ku ta bata bai pasa kunE, a sali bai paf i a bisa nan: "Ta ken boso ta buska?" JUA 18:5 Nan a kontest'E: "Jesus di Nazart." El a bisa nan: "Ta Ami t'E." I Judas tambe, kende a traishon'E, tabata par huntu ku nan. JUA 18:6 I ora ku El a bisa nan: "Ta Ami t'E," nan a hal'atras i a kai abou na suela.

JUA 18:7 Anto El a bolbe puntra nan: "Ta ken boso ta buska?" I nan a bisa: "Jesu s di Nazart." JUA 18:8 Jesus a kontest: "Mi a bisa boso ku ta Ami t'E; pesei, si t a Ami boso ta buska, laga esakinan bai," JUA 18:9 pa e palabra ku El a papia ked a kumpl: "Di esnan ku Bo a dunaMi, Mi no a prd ni un." JUA 18:10 E ora ei Simon Ped ro, kende tabatin un spada, a sak' i a dal e sumosaserdote su esklabu kap su orea drechi kit'af; i nmber di e esklabu tabata Malko. JUA 18:11 E ora ei Jesus a bisa Pedro: "Hinka e spada den balia; e kopa ku Mi Tata a dunaMi, lo Mi no beb'?" JUA 18:12 Anto e batayon romano i e komandante i e ofisialnan di e hudiunan a arest J esus, a mar'E JUA 18:13 i a hib'E prom serka Anas; pasobra Anas tabata suegro di Kaifas, kende tabata sumosaserdote e aa ei. JUA 18:14 Awor Kaifas tabata esun ku a duna e hudiunan e konseho ku tabata kumbin pa n hende muri pa e pueblo. JUA 18:1 5 I Simon Pedro tabata sigui Jesus, i un otro disipel tambe. Awor e disipel ei t abata un konos di e sumosaserdote i el a drenta huntu ku Jesus bai den e plenchi di e sumosaserdote, JUA 18:16 ma Pedro tabata par paf na porta. Anto e otro disipe l, kende tabata un konos di e sumosaserdote, a bai paf i a papia ku e wardad di por ta, i a trese Pedro paden. JUA 18:17 Anto e mucha muh esklabu ku tabata tene ward a na porta a bisa Pedro: "Abo tambe no ta un di e disipelnan di e Hmber ei?" Pedr o a kontest: "Ami no." JUA 18:18 Awor e esklabunan i e ofisialnan tabata par einan ta keinta nan kurpa na un kandela di karbon ku nan a sende, pasobra tabata hasi friu; i Pedro tambe tabata par huntu ku nan ta keinta kurpa. JUA 18:19 E ora ei e sumosaserdote a hasi Jesus pregunta tokante di Su disipelnan i tokante di Su s iansa. JUA 18:20 Jesus a kontest': "Mi a papia abiertamente ku mundu; semper Mi ta bata sia e hendenan den snoa i den tmpel, kaminda tur e hudiunan ta reun, i Mi no a papia nada na sekreto. JUA 18:21 Pakiko bo ta hasiMi pregunta? Puntra esnan ku a tende kiko Mi a papia ku nan; mira, esakinan sa kiko Mi a bisa." JUA 18:22 I o ra ku El a kaba di bisa esaki, un di e ofisialnan ku tabata par einan a dal Jesus un bft, bisando: "T'asina Bo ta kontest e sumosaserdote?" JUA 18:23 Jesus a kontes t': "Si Mi a bisa algu malu, splika kiko tabata malu, ma si loke Mi a bisa tabata bon, pakiko bo ta dal Mi?" JUA 18:24 Anas anto a mand'E mar serka e sumosaserdot e Kaifas. JUA 18:25 Awor Simon Pedro tabata par einan ta keinta kurpa. E ora ei n an a bis': "Abo tambe no ta un di Su disipelnan?" El a nenga i a bisa: "Ami no." JUA 18:26 Un di e esklabunan di e sumosaserdote, siendo famia di esun ku Pedro a kita su orea af, a bisa: "Mi no a mirabo huntu kunE den e hfi?" JUA 18:27 Anto Pe dro a nenga atrobe i mesora un gai a kanta. JUA 18:28 I nan a hiba Jesus for di kas di Kaifas pa e Pretorio, i tabata mainta tempran. I nan mes no a bai den e P retorio, pa nan no wrdu kontamin, ma pa nan por kome e Pasku. JUA 18:29 E ora ei P ilato a sali paf serka nan i a bisa: "Ki akusashon boso ta trese kontra e Hmber ak i?" JUA 18:30 Nan a kontest i a bis': "Si e Hmber aki no tabata un malbado, nos lo no a entregu'E na bo." JUA 18:31 E ora ei Pilato a bisa nan: "Boso mes bai kunE i huzgu'E segun boso Lei." I e hudiunan a bis': "Lei no ta prmit nos mata ningun he nde," JUA 18:32 pa e palabra di Jesus por keda kumpl, ku El a papia, indikando ki sorto di morto E lo a bai muri. JUA 18:33 Anto Pilato a bolbe bai den e Pretori o, i a yama Jesus i a bis'E: "Ta Abo ta e Rei di e hudiunan?" JUA 18:34 Jesus a kontest: "Bo ta bisa esaki di bo mes f ta otronan a kontabo di Mi?" JUA 18:35 Pila to a kontest: "Ami ta hudiu anto? Bo mes pueblo i e saserdotenan prinsipal a entr egBo na mi; kiko Bo a hasi?" JUA 18:36 Jesus a kontest: "Mi reino no ta di e mundu aki. Si Mi reino tabata di e mundu aki, Mi sirbidnan lo a bringa, pa Mi no wrdu e ntreg na e hudiunan; ma t'asina ku Mi reino no ta di e mundu aki." JUA 18:37 Pese i, Pilato a puntr'E: "Abo ta un rei anto?" Jesus a kontest: "Bo ta bisa ku Mi ta rei. Pa esaki Mi a nase i pa esaki Mi a bin den mundu, pa duna testimonio di e br dat. Tur esnan ku ta di e brdat ta tende Mi bos." JUA 18:38 Pilato a puntr'E: "Ki ko ta brdat?" I ora ku el a kaba di bisa esaki, el a bolbe bai paf serka e hudiuna n i a bisa nan: "Mi no ta haa ningun kulpa den djE. JUA 18:39 Ma boso tin un kust umber, ku riba dia di Pasku mi ta duna libertat na un hende pa boso; boso kier a nto pa mi duna e Rei di e hudiunan libertat pa boso?" JUA 18:40 I nan a bolbe gr ita, bisando: "No e Hmber aki, ma Barabas!" Awor Barabas tabata un ladron. JUA 19 :1 E ora ei Pilato a tuma Jesus i a laga sut'E.

JUA 19:2 I e sldnan a flgt un korona di sumpia i a pon' riba Su kabes, i a bistiE un mantel prpura; JUA 19:3 i nan a aserk'E i a bisa: "Saludo, Rei di e hudiunan!" I nan tabata dal E den Su kara. JUA 19:4 I Pilato a sali paf atrobe, i a bisa nan: "Mira, mi ta tres'E pa boso, pa boso sa ku ami no ta haa ningun kulpa den djE." J UA 19:5 Jesus anto a sali paf, bist ku e korona di sumpia i e mantel prpura. I Pilat o a bisa nan: "Ata e Hmber!" JUA 19:6 Anto ora ku e saserdotenan prinsipal i e of isialnan a mir'E, nan a grita, bisando: "Krusifik'E, krusifik'E!" Pilato a bisa nan: "Boso mes tum'E i krusifik'E, pasobra ami no ta haa ningun kulpa den djE." J UA 19:7 E hudiunan a kontest': "Nos tin un Lei, i segun e Lei ei E mester muri, p asobra El a pretend di ta e Yu di Dios." JUA 19:8 Ora Pilato a tende e palabranan aki, el a haa mas miedu ainda; JUA 19:9 i el a bolbe bai den e Pretorio i a bisa Jesus: "Di unda Bo ta?" Ma Jesus no a dun' kontesta. JUA 19:10 E ora ei Pilato a bis'E: "Bo no ta papia ku mi? Bo no sa ku mi tin outoridat pa dunaBo libertat, i ku mi tin outoridat pa krusifikBo?" JUA 19:11 Jesus a kontest: "Lo bo no tabatin ningun outoridat riba Mi, si esei no a wrdu dun na bo for di ariba; pesei, esun k u a entregMi na bo tin pik mas grandi." JUA 19:12 For di e momento ei Pilato tabat a buska pa dun'E libertat, ma e hudiunan tabata grita, bisando: "Si bo duna e Hmb er aki libertat, bo no ta amigu di Cesar; ken ku hasi su mes rei ta kontra Cesar ." JUA 19:13 Ora Pilato a tende e palabranan aki, el a hiba Jesus paf, i a bai si nta riba e stul di hues, na un lug ku yama Litstrotos, f na hebreo Gbata. JUA 19:14 Awor tabata e dia di preparashon pa Pasku, i tabata mas o menos diesdos or di mrd ia. I el a bisa e hudiunan: "Ata boso Rei!" JUA 19:15 E ora ei nan a grita: "Des has di djE, deshas di djE, krusifik'E!" Pilato a puntra nan: "Mi mester krusifik bo so Rei?" E saserdotenan prinsipal a kontest: "Nos no tin otro rei, sino solamente Cesar." JUA 19:16 Asina anto el a entregu'E na nan pa wrdu krusifik. JUA 19:17 An to nan a bai ku Jesus, i E, kargando Su krus, a sali bai na e lug ku yama Lug di K alpachi, ku na hebreo ta wrdu yam Glgota. JUA 19:18 Ayanan nan a krusifik'E, i hunt u kunE dos otro hmber, n na kada banda, i Jesus meimei. JUA 19:19 I Pilato a skirb i un inskripshon tambe i a pone esei na e krus. I riba dj tabatin skirb: "JESUS DI NAZARET, E REI DI E HUDIUNAN." JUA 19:20 Anto hopi di e hudiunan a lesa e inskr ipshon aki, pasobra e lug kaminda Jesus a wrdu krusifik tabata keda peg ku stat; i e tabata skirb na hebreo, latin i griego. JUA 19:21 I pesei, e saserdotenan prinsi pal di e hudiunan a bisa Pilato: "No skirbi: 'E Rei di e hudiunan'; ma ku El a b isa: 'Ami ta e Rei di e hudiunan.'" JUA 19:22 Pilato a kontest: "Loke mi a skirbi , mi a skirbi." JUA 19:23 E sldnan anto, ora nan a krusifik Jesus, a kohe Su paanan i a parti nan na kuater, pa kada sld n parti, i e tnika tambe. Awor e tnika tabata si n nat, gewef na n solo pida. JUA 19:24 Nan a bisa otro anto: "Laga nos no sker es aki, ma tira lt riba dj, pa disid di ken e lo ta." Pa e Skritura por a keda kumpl: " Nan a parti Mi paanan entre nan, i nan a tira lt riba Mi paa." JUA 19:25 E kosnan a ki anto e sldnan a hasi. Ma banda di e krus di Jesus tabata par Su mama, i ruman mu h di Su mama (Maria, esposa di Klopas), i Maria Magdalena. JUA 19:26 I ora Jesus a mira Su mama, i e disipel ku E tabata stima, par einan El a bisa Su mama: "Muh, ata bo yu!" JUA 19:27 Despues El a bisa e disipel: "Ata bo mama!" I for di e ora ei e disipel a tum' serka dj den kas. JUA 19:28 Despues di esaki, Jesus, sabiendo ku tur kos a keda kumpl kaba, pa e Skritura por wrdu kumpl, a bisa: "Mi tin set." JUA 19:29 I tabatin un butishi yen di binager pon einan; i nan a hinka un spns, pa p ku binager, riba un richi di hisp i a pone esaki na Su boka. JUA 19:30 Ora Jesus a tuma e binager, El a bisa: "Ta kumpl!" I El a baha Su kabes i a entreg Su spiri tu. JUA 19:31 E ora ei e hudiunan, komo ku tabata dia di preparashon, asina ku e kurpanan no tabatin mag di keda na krus riba Sabat--pasobra e Sabat ei tabata u n gran dia--a pidi Pilato pa por kibra nan pianan i pa nan wrdu kit for di einan. JUA 19:32 E sldnan anto a bin i a kibra e pianan di e prom hmber, i di e otro hmber k u a wrdu krusifik huntu kunE; JUA 19:33 ma ora nan a yega serka Jesus i a mira ku El a muri kaba, nan no a kibra Su pianan; JUA 19:34 ma un di e sldnan a traspas Su kustia ku un lansa i mesora a sali sanger i awa.

JUA 19:35 I esun ku a mira a duna testimonio, i su testimonio ta brdadero; i e sa ku e ta papia e brdat, pa boso tambe por kere. JUA 19:36 Pasobra e kosnan aki a sosod pa e Skritura por wrdu kumpl: "Ni n wesu di djE lo no wrdu kibr." JUA 19:37 I t mbe un otro Skritura ta bisa: "Nan lo mira riba Esun ku nan a traspas." JUA 19:38 I despues di e kosnan aki Jose di Arimatea, siendo un disipel di Jesus, ma na s ekreto pa miedu di e hudiunan, a pidi Pilato pa e por hiba e kurpa di Jesus; i P ilato a duna prmit. El a bin anto i a hiba e kurpa di Jesus. JUA 19:39 I Nikodemo tambe a bin, kende na prinsipio a bin serka djE den anochi; el a trese un meskl a di mirra i alo, komo shen liber. JUA 19:40 I asina nan a tuma e kurpa di Jesus i a lor' den tela di lino ku e spesereinan, segun e kustumber di deramentu di e h udiunan. JUA 19:41 Awor na e lug kaminda El a wrdu krusifik tabatin un hfi; i den e hfi tabatin un tumba nobo, den kual nunka ainda un hende no a wrdu pon. JUA 19:42 A nto ayanan nan a pone Jesus pa motibu di e dia di preparashon di e hudiunan, kom o ku e tumba tabata keda serka. JUA 20:1 Awor riba e prom dia di siman Maria Magd alena a bin tempran na e tumba, mientras ku tabata skur ainda, i a mira ku e pie dra tabata kit for di e tumba. JUA 20:2 I asina el a kore bin serka Simon Pedro, i serka e otro disipel ku Jesus tabata stima, i a bisa nan: "Nan a saka Seor for di e tumba bai kunE, i nos no sa unda nan a pon'E." JUA 20:3 Anto Pedro a sali i tambe e otro disipel i nan a bai na e tumba. JUA 20:4 I nan dos tabata kore hun tu; i e otro disipel a kore bai dilanti, mas lih ku Pedro, i a yega prom na e tumb a; JUA 20:5 i ora ku el a bk abou wak paden, el a mira e paanan di lino einan, ma e no a drenta. JUA 20:6 E ora ei Simon Pedro tambe a bin su tras i a bai den e t umba; i el a mira e paanan di lino einan, JUA 20:7 ma e lensu, ku tabata na Su ka bes, no tabata huntu ku e paanan di lino, ma lor apart na su mes lug. JUA 20:8 E or a ei a drenta tambe e otro disipel ku a yega prom na e tumba, i el a mira i a ker e. JUA 20:9 Pasobra ainda nan no tabata komprend Skritura, ku E mester lanta for di e mortonan. JUA 20:10 Asina e disipelnan a bai nan kas atrobe. JUA 20:11 Ma M aria tabata par paf di e tumba ta yora. I mientras ku e tabata yora el a bk wak den e tumba, JUA 20:12 i el a mira dos angel bist na blanku, sint, n na kabes i n na pi a, kaminda e kurpa di Jesus a wrdu pon. JUA 20:13 I nan a bis': "Muh, pakiko bo ta y ora?" El a kontest nan: "Pasobra nan a bai ku mi Seor, i mi no sa unda nan a pon'E ." JUA 20:14 Ora ku el a bisa esaki, el a drai wak i a mira Jesus par einan, ma e no tabata sa ku tabata Jesus. JUA 20:15 Jesus a bis': "Muh, pakiko bo ta yora? Ta ken bo ta buska?" Keriendo ku E tabata e kuidad di hfi e muh a bis'E: "Seor, si ta bo a kargu'E bai kunE, bisami unda bo a pon'E, i lo mi koh'E bai kunE." JUA 20:1 6 Jesus a bis': "Maria!" El a drai wak i a bis'E na hebreo: "Rabuni!" ku ta nifik: Maestro. JUA 20:17 Jesus a bis': "No teneMi, pasobra ainda Mi no a subi bai serk a e Tata; ma bai serka Mi rumannan i bisa nan: 'Mi ta subi bai serka Mi Tata i b oso Tata, serka Mi Dios i boso Dios.'" JUA 20:18 Maria Magdalena a bai i a konta e disipelnan ku el a mira Seor, i ku El a papia e kosnan aki kun. JUA 20:19 Anto ora nochi a sera riba e dia ei, e prom dia di siman, i ora ku e portanan tabata s er kaminda e disipelnan tabata, pa miedu di e hudiunan, Jesus a bin para meimei d i nan i a bisa nan: "Pas sea ku boso." JUA 20:20 I ora ku El a kaba di bisa esak i El a mustra nan Su mannan i Su kustia. I e disipelnan a bira kontentu ora nan a mira Seor. JUA 20:21 Anto Jesus a bolbe bisa nan: "Pas sea ku boso! Manera e Ta ta a mandaMi, Ami tambe ta manda boso." JUA 20:22 I ora ku El a kaba di bisa esa ki, El a supla riba nan i a bisa nan: "Risib Spiritu Santu. JUA 20:23 Esnan ku bo so pordon nan piknan, e piknan ei ta wrdu pordon na nan, i esnan ku boso no pordon na piknan, e piknan ei nan ta keda ku nan." JUA 20:24 Ma Tomas, un di e diesdosnan, kende ta wrdu yam Ddimo, no tabata huntu ku nan ora Jesus a bin. JUA 20:25 E otro d isipelnan anto a bis': "Nos a mira Seor!" Ma el a bisa nan: "Si mi no mira den Su mannan e marka di e klabunan i hinka mi dede den e lug di e klabunan i hinka mi m an den Su kustia, mi no ta kere." JUA 20:26 I ocho dia despues Su disipelnan tab ata paden atrobe i Tomas huntu ku nan. I mientras ku e portanan tabata ser, Jesus a bin para meimei di nan i a bisa: "Pas sea ku boso." JUA 20:27 Despues El a bi sa Tomas: "Trese bo dede akinan i wak Mi mannan; i trese bo man i hink' den Mi ku stia; i no sea inkrdulo, ma kere." JUA 20:28 Tomas a kontest i a bis'E: "Mi Seor i mi Dios!"

JUA 20:29 Jesus a bis': "Ta pasobra bo a miraMi, bo a kere? Bendishon ta esnan ku no a mira i tg a kere." JUA 20:30 Tambe Jesus a hasi hopi otro seal den presensia di Su disipelnan, kualnan no ta par skirb den e buki aki; JUA 20:31 ma esakinan a wrdu skirb pa boso kere ku Jesus ta e Cristo, e Yu di Dios; i pa, keriendo, boso p or tin bida den Su nmber. JUA 21:1 Despues di e kosnan aki Jesus a bolbe pares na Su disipelnan na laman di Tiberias, i di e manera aki El a pares na nan. JUA 21:2 Tabata huntu: Simon Pedro, Tomas, kende ta wrdu yam Ddimo, Natanael di Kana di Gal ilea, e yu hmbernan di Zebedeo i dos mas di Su disipelnan. JUA 21:3 Simon Pedro a bisa nan: "Mi ta bai piska." Nan a bis': "Nos tambe ta bai ku bo." Nan a sali ba i den boto; i e anochi ei nan no a kohe nada. JUA 21:4 Ma ora dia a kumins habri, Jesus tabata par kantu di laman; ma e disipelnan no tabata sa ku tabata Jesus. J UA 21:5 Anto Jesus a bisa nan: "Yunan, boso tin algun pisk?" Nan a kontest'E: "N." JUA 21:6 I El a bisa nan: "Tira reda na banda drechi di e boto i boso lo haa alg u." E ora ei nan a tira reda i nan no tabata por a hal' pa motibu di e kantidat g randi di pisk. JUA 21:7 Anto e disipel ei ku Jesus tabata stima a bisa Pedro: "Ta Seor." I ora Simon Pedro a tende ku tabata Seor, el a bisti su paa djariba, pasobr a e tabata sun, i a tira su mes den laman. JUA 21:8 Ma e otro disipelnan a bin de n e boto chikitu, pasobra nan no tabata leu for di tera, solamente nobenta meter , i nan tabata hala e reda yen-yen di pisk. JUA 21:9 I ora nan a yega tera, nan a mira un kandela di karbon tur prepar, ku pisk pon riba dj, i pan. JUA 21:10 Jesus a bisa nan: "Trese algun di e pisknan ku boso a kaba di kohe." JUA 21:11 Simon Ped ro a bai den boto i a hala e reda trese riba tera, yen di pisk grandi, komo shent 'i sinkuent'i tres; i apesar ku nan tabata asina hopi, tg e reda no a kibra. JUA 21:12 Jesus a bisa nan: "Bin desayun." Ningun di e disipelnan no a tribi puntr'E: "Ta Ken Bo ta?" sabiendo ku tabata Seor. JUA 21:13 Jesus a bin i a kohe e pan i a duna nan, i e pisk tambe. JUA 21:14 Awor esaki ta di tres biaha ku Jesus a mani fest Su mes na Su disipelnan, despues ku El a wrdu lant for di e mortonan. JUA 21:1 5 Anto despues ku nan a kaba di desayun, Jesus a bisa Simon Pedro: "Simon, yu di Jonas, bo ta stimaMi mas ku esakinan?" El a kontest'E: "S, Seor; Bo sa ku mi ta st imaBo." El a bis': "Kuida Mi lamchinan." JUA 21:16 El a bolbe bis' pa di dos biaha : "Simon, yu di Jonas, bo ta stimaMi?" El a kontest'E: "S, Seor, Bo sa ku mi ta st imaBo." El a bis': "Pastori Mi karnnan." JUA 21:17 El a bis' pa di tres biaha: "Simo n, yu di Jonas, bo ta stimaMi?" Pedro a bira tristu, pasobra pa di tres biaha El a bis': "Bo ta stimaMi?" I el a kontest'E: "Seor, Bo sa tur kos; Bo sa ku mi ta s timaBo." Jesus a bis': "Kuida Mi karnnan. JUA 21:18 Di brdat, di brdat, Mi ta bisabo , tempu ku bo tabata mas hoben, bo tabata faha bo mes i kana kaminda ku bo tabat a kier; ma dia bo bira bieu lo bo saka bo mannan, i un otro lo fahabo i hibabo k aminda bo no kier bai." JUA 21:19 Awor esaki El a bisa, indikando ku ki sorto di morto e lo a glorifik Dios. I ora ku El a kaba di bisa esaki, El a bis': "SiguiMi !" JUA 21:20 I Pedro a drai wak, i a mira e disipel ku Jesus tabata stima ta sig ui nan, esun ku na e sena tabata ln tambe na Su pechu i ku a bisa: "Seor, ta ken t a esun ku ta traishonBo?" JUA 21:21 Ora Pedro a mir', el a bisa Jesus: "Seor, i kik o lo ta di e hmber aki?" JUA 21:22 Jesus a bis': "Si Mi kier pa e keda te ora Mi b in, ta bo asunto esei? Abo siguiMi!" JUA 21:23 Asina e palabra aki a plama den e rumannan, ku e disipel ei lo no muri; ma Jesus no a bis' ku e lo no muri, ma sol amente: "Si Mi kier pa e keda te ora Mi bin, ta bo asunto esei?" JUA 21:24 Esaki ta e disipel ku ta duna testimonio di e kosnan aki i ku a skirbi e kosnan aki; i nos sa ku su testimonio ta brdadero. JUA 21:25 I tambe tin hopi kos mas ku Jesu s a hasi, ku si nan a wrdu skirb un pa un, mi ta supon ku ni mundu henter lo no por a konten e bukinan ku lo a wrdu skirb. Amn.

ECHONAN DI APOSTEL ECH 1:1 E prom relato mi a skirbi, O Tefilo, tokante di tur loke Jesus a kumins has i i sia, ECH 1:2 te na e dia ku El a wrdu tum den shelu, despues ku pa medio di Spi ritu Santu El a duna rdu na e apstelnan ku El a skohe. ECH 1:3 Na esakinan El a pr esent Su mes tambe bibu, despues di Su sufrimentu, pa medio di hopi prueba konvin sente, i a pares na nan durante kuarenta dia, papiando tokante di e kosnan di e r eino di Dios. ECH 1:4 I ora ku E tabata huntu ku nan, El a duna nan e rdu aki: "N o bai for di Jerusalm, ma spera riba e promesa di e Tata, ku boso a tendeMi papia di dj; ECH 1:5 pasobra Juan tabata batis ku awa, ma boso lo wrdu batis ku Spiritu S antu no muchu dia despues di e dia aki." ECH 1:6 Pesei, ora nan a bin huntu, nan tabata hasiE pregunta, bisando: "Seor, ta na e tempu aki Bo ta bai restor e reino pa Israel?" ECH 1:7 El a bisa nan: "No ta toka boso pa sa e tempu ni e poka ku e Tata a fiha pa medio di Su mes outoridat, ECH 1:8 ma boso lo risib poder ora Spi ritu Santu bin riba boso, i boso lo ta Mi testigunan na Jerusalm i na henter Jude a i Samaria, i te na e parti mas aleh di mundu." ECH 1:9 I ora ku El a kaba di bi sa e kosnan aki, El a wrdu tum na shelu, mientras ku nan tabata para mira, i un nu bia a kit'E for di nan bista. ECH 1:10 I mientras ku nan tabata fiha nan bista n a shelu segun ku E tabata subi bai, ata dos hmber bist na blanku a bin para banda di nan, ECH 1:11 kendenan tambe a bisa: "Hmbernan di Galilea, pakiko boso ta para wak na shelu? E Jesus aki, Kende a wrdu tum for di boso na shelu, lo bolbe di e m esun manera ku boso a mir'E ta bai shelu." ECH 1:12 E ora ei nan a bolbe bai Jer usalm for di e seru ku ta wrdu yam Seru di Oleifi, ku ta keda peg ku Jerusalm, na un distansia ku ta prmit pa kana riba dia di Sabat. ECH 1:13 I ora nan a drenta stat, nan a subi bai na e sala ariba, kaminda nan tabata keda; esta, Pedro i Juan, Sa ntiago i Andres, Felipe i Tomas, Bartolomeo i Mateo, Santiago, yu hmber di Alfeo, i Simon e Zelote i Judas, yu hmber di Santiago. ECH 1:14 Esakinan tur, di n akurdo , a keda prsever den orashon, huntu ku e muhnan i Maria, mama di Jesus, i huntu ku Su ruman hmbernan. ECH 1:15 I den e dianan ei Pedro a lanta para meimei di e ruma nnan (tabatin un grupo di mas o menos shent'i binti persona huntu einan), i a bi sa: ECH 1:16 "Rumannan, e Skritura mester a wrdu kumpl, kual Spiritu Santu a papia di antemano pa medio di boka di David tokante di Judas, kende a bira un guiad di esnan ku a arest Jesus. ECH 1:17 Pasobra el a wrdu kont huntu ku nos i a risib su p arti den e ministerio aki." ECH 1:18 (Awor e hmber aki a atkir pida tereno ku e pa go di su maldat; i el a kai di kabes i a rement habri na dos, i tur su shirishiri nan a bash'af. ECH 1:19 I tur esnan ku tabata biba na Jerusalm a haa sa esaki, asin a ku e pida tereno ei, den nan mes idioma, a wrdu yam Akeldama, esta, Tereno di Sa nger.) ECH 1:20 "Pasobra ta par skirb den e buki di Salmonan: 'Laga su lug di biba bira desol, i no laga ningun hende biba den dj'; i: 'Laga un otro hende tuma su pu esto.' ECH 1:21 Pesei ta nesesario ku di e hmbernan aki ku tabata huntu ku nos tu r e tempu ku Seor Jesus tabata drenta i sali serka nos-ECH 1:22 kuminsando for di e boutismo di Juan te na e dia ku El a wrdu tum for di nos--un di nan bira testig u huntu ku nos di Su resurekshon." ECH 1:23 I nan a propon dos hmber: Jose, kende tabata wrdu yam Barsabas, kende tambe tabata wrdu yam Justu, i Matias. ECH 1:24 I na n a hasi orashon i a bisa: "Abo, Seor, Kende konos kurason di tur hende, mustra ku al di e dosnan aki Abo a skohe ECH 1:25 pa okup e ministerio i apostolado aki ku Judas a laga pa bai na su mes lug." ECH 1:26 Nan a tira lt pa nan, i lt a kai pa Ma tias; i el a wrdu kont huntu ku e diesun apstelnan. ECH 2:1 I ora ku e dia di Pente kste a yega, nan tur tabata huntu na n lug. ECH 2:2 I direpiente a bin un zonidu fo r di shelu, manera un bientu violento i fuerte, i esaki a yena henter e kas kami nda nan tabata sint.

ECH 2:3 I nan a mira loke tabata parse lenganan di kandela, kualnan a separ for d i otro, i a bai para riba kada un di nan. ECH 2:4 I nan tur a wrdu yen ku Spiritu Santu i a kumins papia den otro lenganan, manera e Spiritu tabata duna nan pa pap ia. ECH 2:5 Awor tabatin hudiu ta biba na Jerusalm, hmbernan deboto, for di tur na shon bou di shelu. ECH 2:6 I ora nan a tende e zonidu aki, e multitut a kore bin huntu i a keda tur turd, pasobra kada un tabata tende nan papia den su mes lenga . ECH 2:7 I nan a keda asombr i stra, bisando: "Mira, tur esakinan ku ta papia, no ta galileo nan ta? ECH 2:8 I kon anto nos kada un ta tende nan papia den nos mes lenga den kual nos a nase? ECH 2:9 Partonan i medonan i elamitanan i habitanten an di Mesopotamia, Judea i Kapadosia, Ponto i Asia, ECH 2:10 Frigia i Pamfilia, Egipto i e distriktonan di Libia, peg ku Sirene, i bishitantenan for di Roma, tan tu hudiu komo proslito, ECH 2:11 kretense i arabir--nos ta tende nan den nos mes lenga ta papia di e echonan poderoso di Dios." ECH 2:12 I nan tur a keda stra i ba buk i tabata bisa otro: "Ta kiko esaki kier men?" ECH 2:13 Ma otronan tabata hasi bofon i tabata bisa: "Nan a bebe muchu bia dushi." ECH 2:14 Ma Pedro a lanta par a huntu ku e diesunnan, i na bos haltu el a deklar na nan: "Hmbernan di Judea i bo so tur ku ta biba na Jerusalm, sabi esaki i pone atenshon na mi palabranan. ECH 2 :15 Pasobra e hmbernan aki no ta burachi manera boso ta supon, pasobra ta awor ta nueb'or di mainta; ECH 2:16 ma esaki ta loke a wrdu papi pa medio di profeta Joel: ECH 2:17 'I lo sosod den e ltimo dianan,' Dios ta bisa, 'ku lo Mi basha di Mi Spi ritu riba henter humanidat; i boso yu hmbernan i boso yu muhnan lo profetis, i boso hobennan lo mira vishonnan, i boso ansianonan lo soa soonan; ECH 2:18 tambe riba Mi sirbidnan, tantu hmber komo muh, lo Mi basha di Mi Spiritu den e dianan ei, i na n lo profetis. ECH 2:19 I lo Mi mustra maraviyanan ariba den e shelunan i sealnan abou riba tera, sanger i kandela i nubia di huma. ECH 2:20 Solo lo wrdu kambi den skuridat, i luna den sanger, prom ku e dia grandi i glorioso di SEOR bin. ECH 2:21 I lo t'asina ku ken ku invok e nmber di SEOR lo ta salb.' ECH 2:22 "Hmbernan di Isra el, skucha e palabranan aki: Jesus di Nazart, un Hmber aprob pa Dios boso dilanti k u milagernan, maraviyanan i sealnan ku Dios a hasi pa medio di djE meimei di boso , manera boso mes sa, ECH 2:23 e Hmber aki, entreg pa medio di e plan predetermin i e konosementu previo di Dios, boso a klaba na krus pa medio di mannan di hmberna n malbado i a mat'E. ECH 2:24 I Dios a lant'E, poniendo un fin na e agonia di mo rto, komo ku tabata imposibel pa E keda ten den su poder. ECH 2:25 Pasobra David ta bisa di djE: 'Semper mi tabata mira SEOR mi dilanti, pasobra E ta na mi man dr echi, pa mi no wrdu mov. ECH 2:26 Pesei mi kurason tabata kontentu i mi lenga a re gosih; ademas, mi karni tambe lo biba den speransa; ECH 2:27 pasobra lo Bo no ent reg mi alma na Hades, ni prmit Bo Santu mira korupshon. ECH 2:28 Bo a mustrami e ka mindanan di bida; lo Bo yenami di alegria ku Bo presensia.' ECH 2:29 "Rumannan, ku tur konfiansa mi por bisa boso tokante di e patriarka David, ku el a muri i a wrdu der, i su tumba ta serka nos te dia djawe. ECH 2:30 I asina, pasobra e tabat a un profeta i tabata sa ku Dios a priminti bou di huramentu di pone un di su des endientenan riba su trono, ECH 2:31 el a mira padilanti i a papia di e resureksh on di e Cristo, ku E no a wrdu lag den Hades, ni Su karni no a mira korupshon. ECH 2:32 E Jesus aki Dios a lanta, di lokual nos tur ta testigu. ECH 2:33 Pesei, si endo hals na man drechi di Dios i despues di a risib for di e Tata e promesa di Sp iritu Santu, El a drama esaki, lokual boso ta mira i tende. ECH 2:34 Pasobra no ta David a subi na shelu, ma e mes ta bisa: 'SEOR a bisa mi SEOR: "Sinta na Mi man drechi, ECH 2:35 te ora Mi hasi Bo enemigunan un banki pa Bo pianan."' ECH 2:36 "Asina, laga henter kas di Israel sa sigur ku Dios a hasiE tantu Seor komo Crist o--e Jesus aki, Kende boso a krusifik." ECH 2:37 Awor ora nan a tende esaki, nan a wrdu konmov te den profundidat di nan kurason, i a puntra Pedro i e otro apstelna n: "Rumannan, kiko nos mester hasi?" ECH 2:38 I Pedro a kontest nan: "Repent, i la ga kada un di boso wrdu batis den e nmber di Jesu-Cristo pa pordon di boso piknan; i boso lo risib e don di Spiritu Santu.

ECH 2:39 Pasobra e promesa ta pa boso i pa boso yunan i pa tur ku ta leu, pa tur esnan ku Seor nos Dios lo yama serka djE." ECH 2:40 I ku hopi otro palabra mas e l a duna testimonio i a sigui spirta nan, bisando: "Skapa for di e generashon prvrs o aki!" ECH 2:41 Asina anto esnan ku a risib su palabra a wrdu batis; i e dia ei a wrdu aad na nan mas o menos tres mil alma. ECH 2:42 I nan tabata dedik nan mes konti nuamente na e siansa di e apstelnan i na e komunion ku otro, na e kibramentu di pa n i na orashon. ECH 2:43 I a bin temor riba tur alma; i hopi maraviya i seal taba ta tuma lug pa medio di e apstelnan. ECH 2:44 I tur esnan ku a kere tabata huntu i tabata kompart ku otro tur loke nan tabatin; ECH 2:45 i nan tabata bende nan pro piedat i poseshonnan i tabata kompart nan ku tur, segun nesesidat di kada un. ECH 2:46 I tur dia nan tabata konstantemente di n akurdo den tmpel. Nan tabata bai di kas pa kas i tabata kibra pan, i kome huntu ku alegria i sinseridat di kurason, ECH 2:47 alabando Dios. I nan tabata bon mir serka henter e pueblo. I tur dia Seor tabata agreg na e iglesia esnan ku tabata wrdu salb. ECH 3:1 Awor Pedro i Juan tab ata bai tmpel tres or di atardi, e ora di orashon. ECH 3:2 I un hmber ku tabata la m for di den barika di su mama, asina ku e mester a wrdu karg, nan tabata pone tur dia na e porta di tmpel ku ta wrdu yam Bunita, pa pidi limosna na esnan ku tabata drenta tmpel. ECH 3:3 I ora ku el a mira Pedro i Juan ta bai drenta tmpel, el a pi di un limosna. ECH 3:4 I Pedro, huntu ku Juan, a fiha su bista riba dj i a bisa: "Wak nos!" ECH 3:5 I el a fiha su atenshon riba nan, sperando di risib algu for d i nan. ECH 3:6 Ma Pedro a bisa: "Plata i oro mi no tin, ma loke mi tin mi ta dun abo: Den e nmber di Jesu-Cristo di Nazart--kana!" ECH 3:7 I el a koh' na su man dre chi i a lant', i mesora su pianan i su nkelnan a haa forsa. ECH 3:8 I el a bula lan ta para i a kumins kana; i el a drenta den tmpel huntu ku nan, i tabata kana i bul a i alab Dios. ECH 3:9 I henter e pueblo a mir' ta kana i alab Dios, ECH 3:10 i nan a rekonos' komo esun ku tabatin kustumber di sinta na e Porta Bunita di tmpel pa pidi limosna, i nan a keda asombr i stra di loke a sosod kun. ECH 3:11 I mientras ku e tabata tene na Pedro i Juan, henter e pueblo a kore bin serka nan na e asina y am veranda-di-pilar di Salomon, tur stra. ECH 3:12 Ma ora Pedro a mira esaki, el a kontest e pueblo: "Hmbernan di Israel, pakiko esaki ta straa boso, f pakiko boso ta keda wak nos asina, komo si fuera ta ku nos mes poder f piedat nos a hasi kana? EC H 3:13 E Dios di Abraham, Isaak i Jakb, e Dios di nos tatanan, a glorifik Su Yu Je sus, Kende boso a entreg i a nenga dilanti di Pilato, ora ku el a disid di pon'E d en libertat. ECH 3:14 Ma boso a nenga Esun Santu i Hustu, i a pidi pa un matad wrd u dun na boso, ECH 3:15 i boso a mata e Prens di bida, Esun ku Dios a lanta for d i e mortonan, di lokual nos ta testigu. ECH 3:16 I pa medio di fe den Su nmber, t a e nmber di Jesus a duna forsa na e hmber aki ku boso ta mira i ta konos; i e fe k u ta bin pa medio di djE a dun' e sal perfekto aki den presensia di boso tur. ECH 3:17 "Ma awor, rumannan, mi sa ku boso a hasi esaki den ignoransia, meskos ku bo so gobernantenan tambe a hasi. ECH 3:18 Ma loke Dios a anunsi di padilanti pa med io di boka di tur e profetanan, ku Su Cristo mester a sufri, El a kumpli kun di e manera aki. ECH 3:19 Repent anto i kombrt, pa boso piknan wrdu kit, pa tempunan di r freskamentu por bin for di e presensia di Seor, ECH 3:20 i pa E por manda Jesus, e Cristo, destin pa boso, ECH 3:21 Kende shelu mester risib te na e tempunan di re storashon di tur kos, di kual Dios a papia pa medio di boka di Su profetanan san tu for di antiguedat. ECH 3:22 Moiss a bisa: 'SEOR Dios lo lanta un profeta pa bos o, manera ami, for di boso rumannan; na djE boso mester skucha den tur kos ku E ta bisa boso. ECH 3:23 I lo sosod ku tur alma ku no skucha na e profeta ei lo wrdu destru kompletamente for di meimei di e pueblo.' ECH 3:24 "I di e mesun manera t ur e profetanan ku a papia, desde Samuel i esnan ku a sigui, tambe a anunsi e dia nan aki. ECH 3:25 Ta boso ta e yunan di e profetanan i di e aliansa ku Dios a se ra ku boso tatanan, bisando Abraham: 'I den bo

simia tur e famianan di mundu lo wrdu bendishon.' ECH 3:26 Pa boso, na prom lug, Dio s a lanta Su Yu i a mand'E pa bendishon boso dor di hasi kada un di boso bira for di su inikidatnan." ECH 4:1 I mientras ku nan tabata papia ku e pueblo, e saser dotenan i e kapitan di e guardia di tmpel i e saduseonan a bin riba nan, ECH 4:2 masha rabi pa motibu ku nan tabata sia e pueblo i tabata proklam den Jesus e resure kshon for di e mortonan. ECH 4:3 I nan a tira man riba nan i a sera nan den priz on te su manis, pasobra tabata nochi kaba. ECH 4:4 Ma hopi di esnan ku a tende e mensahe a kere; i e kantidat di e hmbernan a bira komo sinku mil. ECH 4:5 I e dia siguiente a sosod ku nan gobernantenan i e ansianonan i e eskribanan tabata reun na Jerusalm; ECH 4:6 i e sumosaserdote Anas tabata einan, i Kaifas i Juan i Aleha ndro, i tur ku tabata desendiente di e sumosaserdote. ECH 4:7 I ora nan a pone n an para meimei, nan a kumins puntra: "Ku ki poder f den kual nmber boso a hasi esak i?" ECH 4:8 E ora ei Pedro, yen ku Spiritu Santu, a bisa nan: "Gobernantenan i an sianonan di pueblo, ECH 4:9 si nos ta wrdu huzg awe pa un bondat has na un hmber mal u, esta, kon e hmber aki a bira bon, ECH 4:10 boso tur i henter e pueblo di Israe l mester sa ku ta den e nmber di Jesu-Cristo di Nazart, Kende boso a krusifik, Kend e Dios a lanta for di e mortonan, ta den e nmber aki e hmber aki ta para bon di sa l boso dilanti. ECH 4:11 E ta 'Esun ku boso, e trahadnan, a rechas, ma ku a bira e piedra-di-skina prinsipal.' ECH 4:12 I no tin salbashon den ningun otro; pasobra no tin bou di shelu ningun otro nmber ku a wrdu dun na hende, pa medio di kual nos mester wrdu salb." ECH 4:13 Awor ora nan a mira e konfiansa di Pedro i Juan i a k omprend ku nan no tabata hmber eduk ni si, nan a keda stra i a rekonos nan, ku nan nde ku tabata kana ku Jesus. ECH 4:14 I mirando e hmber ku a wrdu kur par huntu ku n an, nan no por a bisa nada. ECH 4:15 Ma ora nan a manda nan sali paf di e Konsili o, nan a kumins deliber ku otro, ECH 4:16 bisando: "Kiko nos mester hasi ku e hmber nan aki? Pasobra e echo ku un milager notabel a tuma lug pa medio di nan ta evide nte pa tur hende ku ta biba na Jerusalm, i nos no por nenga esaki. ECH 4:17 Ma pa esaki no plama mas ainda den pueblo, laga nos spirta nan pa no papia mas ku ning un hende den e nmber aki." ECH 4:18 I ora nan a manda yama nan, nan a orden nan pa di ningun manera no papia ni sia den e nmber di Jesus. ECH 4:19 Ma Pedro i Juan a kontest i a bisa nan: "Boso huzga si ta korekto den bista di Dios pa skucha na b oso mas ku na Dios; ECH 4:20 pasobra nos no por laga di papia loke nos a mira i tende." ECH 4:21 I despues di a menas nan mas ainda, nan a laga nan bai, sin ku n an por a haa motibu pa kastig nan, i tur esaki pa kousa di e pueblo; pasobra nan t ur tabata glorifik Dios pa loke a sosod; ECH 4:22 pasobra e hmber na kende e milage r di kuramentu aki a sosod tabatin mas ku kuarenta aa. ECH 4:23 I ora nan a pone n an den libertat, nan a bai serka nan kompaeronan i a konta nan tur loke e saserdo tenan prinsipal i e ansianonan a bisa nan. ECH 4:24 I ora nan a tende esaki, nan a halsa nan bos di n akurdo na Dios i a bisa: "O Seor, ta Abo a traha shelu i tera i laman i tur loke tin den nan, ECH 4:25 Kende, pa medio di Spiritu Santu, pa m edio di boka di nos tata David, Bo sirbid, a bisa: 'Pakiko e nashonnan ta furioso asina, i e pueblonan ta plania kosnan bano? ECH 4:26 E reinan di mundu a tuma n an posishon, i e gobernantenan a bin huntu kontra SEOR i kontra Su Cristo.' ECH 4 :27 Pasobra di brdat den e stat aki a bin huntu kontra Bo Yu santu Jesus, Kende B o a ungi, tantu Herodes komo Ponsio Pilato, huntu ku e paganonan i e pueblonan d i Israel, ECH 4:28 pa hasi tur loke Bo man i Bo propsito a predestin pa sosod. ECH 4:29 I awor, Seor, tuma nota di nan amenasanan i laga Bo sirbidnan papia Bo palabr a ku tur konfiansa, ECH 4:30 mientras ku Abo ta saka Bo man pa kura, i milagerna n i maraviyanan ta tuma lug pa medio di e nmber di Bo Yu santu Jesus." ECH 4:31 I ora nan a kaba di hasi orashon, e lug kaminda nan a bin huntu a wrdu sakud, i nan t ur a wrdu yen ku Spiritu Santu i a kumins papia e palabra di Dios ku tur frankesa. ECH 4:32 I e multitut di esnan ku a kere tabata di n kurason i n alma; i ni un di nan no tabata bisa ku loke tabata pertenes na dj tabata di dj, ma tur kos tabata pr opiedat komun pa nan. ECH 4:33 I ku gran poder e apstelnan tabata duna testimonio di e resurekshon di Seor Jesus, i grasia abundante tabata

riba nan tur. ECH 4:34 Pasobra den nan no tabatin ningun persona ku tabatin nese sidat, pasobra tur esnan ku tabata doo di tereno f kasnan tabata bende esakinan i trese e plaka di e kosnan ku nan a bende, ECH 4:35 i pone esaki na pia di e apste lnan; i e tabata wrdu part na kada un, segun su nesesidat. ECH 4:36 I Jose, un lev ita nas na Cyprus, kende e apstelnan tabata yama Barnabas, (ku tradus ta nifik Yu di Konsolashon), ECH 4:37 i kende tabata doo di un pida tereno, a bende esaki i a t rese e plaka i a pon' na pia di e apstelnan. ECH 5:1 Ma un hmber ku yama Ananias, h untu ku su esposa Safira, a bende un pida propiedat, ECH 5:2 i ku tur konsentime ntu di su esposa el a tene algu atras di e plaka pa su mes, i a trese un parti d i e plaka i a pone esaki na pia di e apstelnan. ECH 5:3 Ma Pedro a bisa: "Ananias , pakiko Satans a yena bo kurason pa gaa Spiritu Santu, i pa tene algu atras di e plaka di e tereno? ECH 5:4 Si el a keda sin wrdu bend, lo e no a keda di bo? I des pues di a wrdu bend, e plaka no tabata den bo poder? Pakiko bo a pone e kos aki de n bo kurason? No ta hende bo a gaa, sino Dios." ECH 5:5 I ora ku el a tende e pal abranan aki, Ananias a kai abou i a hala su ltimo rosea; i gran temor a bin riba tur esnan ku a tende di esaki. ECH 5:6 I e hobennan a lanta para i a tap', i desp ues di a hib' paf, nan a der'. ECH 5:7 I komo tres ora despues su esposa a drenta s in sa kiko a sosod. ECH 5:8 I Pedro a puntr': "Bisami si boso a bende e tereno pa asina tantu?" I el a kontest: "S, pa asina tantu." ECH 5:9 I Pedro a bis': "Pakiko boso a kumbin ku otro pa pone Spiritu di Seor na prueba? At'e pianan di esnan ku a dera bo esposo ta na porta, i nan lo karga abo tambe hiba paf." ECH 5:10 I mesor a el a kai abou na Pedro su pianan i a hala su ltimo rosea; i e hobennan a drenta i a ha' morto, i nan a kargu' hiba paf i a der' banda di su esposo. ECH 5:11 I gran temor a bin riba henter e iglesia i riba tur esnan ku a tende e kosnan aki. ECH 5:12 I pa medio di man di e apstelnan hopi milager i maraviya tabata tuma lug den e pueblo; i nan tur tabata di n akurdo den e veranda-di-pilar di Salomon. ECH 5:13 Ma ningun di e otronan no tabata tribi asosi ku nan; sinembargo, e pueblo tabati n gran apresio pa nan. ECH 5:14 I konstantemente tabata bin mas i mas hende aser ka ku tabata kere den Seor, multitutnan di hmber i muh, ECH 5:15 asina tantu ku ast a nan tabata karga e hendenan malu hiba paf riba kaya i tabata pone nan riba kt i riba matras, pa ora Pedro pasa, maske ta su sombra por a kai riba un di nan. ECH 5:16 I tambe tabata bin un multitut di hende for di e statnan rnt di Jerusalm ku tabata trese hende malu f aflig dor di spiritunan impuru, i nan tur tabata wrdu kur. ECH 5:17 Ma e sumosaserdote a lanta para, huntu ku tur esnan ku tabata serka dj (esta, e sekta di e saduseonan), i nan tabata yen di envidia; ECH 5:18 i nan a t ira man riba e apstelnan i a sera nan den un prizon pbliko. ECH 5:19 Ma den anochi un angel di Seor a habri e portanan di prizon i a hiba nan paf i a bisa: ECH 5:20 "Boso bai para den tmpel i papia ku e pueblo tur e palabranan di e Bida aki." EC H 5:21 I ora nan a tende esaki, nan a bai den tmpel mainta bon tempran i tabata s ia e hendenan. Awor ora ku e sumosaserdote i esnan ku tabata serka dj a bin, nan a yama e Konsilio huntu i tur e ansianonan di e yunan di Israel, i a manda rdu na prizon pa trese nan. ECH 5:22 Ma e ofisialnan ku a bin no a haa nan den prizon, i nan a bolbe i a trese e notisia, ECH 5:23 bisando: "Nos a haa prizon bon ser i e guardianan par na porta; ma ora nos a habri e portanan, nos no a haa ni un hende p aden." ECH 5:24 Awor ora ku e kapitan di e guardia di tmpel i e saserdotenan prin sipal a tende e palabranan aki, nan a keda tur konfund enkuanto kiko lo bai para di esaki. ECH 5:25 Ma un hende a bin bisa nan: "Mira, e hmbernan ku boso a sera d en prizon ta par den tmpel i ta sia e pueblo!" ECH 5:26 E ora ei e kapitan a bai hu ntu ku e ofisialnan i a trese nan bk sin violensia, pasobra nan tabatin miedu di e pueblo, pa nan no wrdu piedr. ECH 5:27 I ora nan a trese nan, nan a pone nan par a dilanti di e Konsilio. I e sumosaserdote a puntra nan, ECH 5:28 bisando: "Nos a taha boso striktamente pa no sigui sia den e nmber aki, i mira, boso a yena Jeru salm ku boso siansa, i boso tin intenshon di trese sanger di e hmber aki riba nos." ECH 5:29 Ma Pedro i e apstelnan a kontest i a bisa: "Nos mester obedes Dios mas ku hende.

ECH 5:30 E Dios di nos tatanan a lanta Jesus, Kende boso a laga mata dor di kolo gu'E na krus. ECH 5:31 E ta Esun ku Dios a halsa na Su man drechi komo un Prens i un Salbador, pa duna Israel repentimentu i pordon di pik. ECH 5:32 I nos ta tes tigu di e kosnan aki; i Spiritu Santu tambe, Kende Dios a duna na esnan ku ta ob edes'E." ECH 5:33 Ma ora nan a tende esaki, nan a bira furioso i tabatin intensh on di mata nan. ECH 5:34 Ma un fariseo ku yama Gamaliel, un siad di Lei, kende hen ter e pueblo tabata respet, a lanta para den e Konsilio i a duna rdu pa saka e hmbe rnan un ratu asina paf. ECH 5:35 I el a bisa nan: "Hmbernan di Israel, tene kuidou ku loke boso tin idea di hasi ku e hmbernan aki. ECH 5:36 Pasobra algun tempu pa s Teudas a lanta, keriendo ku e ta masha kos; i un grupo di mas o menos kuater sh en hmber a sigui. I el a wrdu mat; i tur ku tabata sigui a wrdu plam i a kaba na nad ECH 5:37 Despues di dj Judas di Galilea a lanta den e dianan di senso i a hasi al gun hende bai su tras; i e tambe a peres i tur esnan ku tabata sigui a wrdu plam. EC H 5:38 I awor enkuanto e kaso aki, mi ta bisa boso, keda leu di e hmbernan aki i laga nan na pas; pasobra si e plan f trabou aki ta di hende, e lo wrdu destru, ECH 5:39 ma si ta di Dios e ta, boso lo no por tumba nan; asta boso por haa boso ta b ringa kontra Dios." ECH 5:40 I nan a sigui su konseho; i despues di a yama e apst elnan bin paden, nan a suta nan i a taha nan pa no papia mas den e nmber di Jesus , i a pone nan den libertat. ECH 5:41 Asina nan a bai for di presensia di e Kons ilio, regosihando ku nan a wrdu konsider digno pa sufri brguensa pa Su nmber. ECH 5: 42 I tur dia, den tmpel i di kas pa kas, nan tabata sigui sia hende i predik Jesus komo e Cristo. ECH 6:1 Awor den e dianan ei, tempu ku e kantidat di disipel taba ta oument, a surgi un reklamo di parti di e hudiunan griego kontra e hebreonan, p asobra nan tabata salta nan biudanan den partimentu di e kuminda di tur dia. ECH 6:2 I e diesdosnan a manda yama e multitut di e disipelnan i a bisa: "No ta hus tu pa nos neglish e palabra di Dios pa bai sirbi mesa. ECH 6:3 Buska anto for di meimei di boso, rumannan, shete hmber di bon reputashon, yen di Spiritu Santu i d i sabiduria, ku nos por enkarg ku e tarea aki. ECH 6:4 Ma nos lo dedik nos mes na orashon i na e ministerio di e palabra." ECH 6:5 I e proposishon a haa aprobashon di henter e kongregashon; i nan a skohe Esteban, un hmber yen di fe i di Spiritu Santu, i Felipe, Prkoro, Nikanor, Timon, Parmenas i Nikolas, un proslito for di A ntiokia. ECH 6:6 I esakinan nan a trese dilanti di e apstelnan; i despues di a ha si orashon, nan a pone man riba nan. ECH 6:7 I e palabra di Dios a sigui plama; i e kantidat di disipel a sigui oument masha hopi mes na Jerusalm, i un kantidat g randi di e saserdotenan tabata bira obedesido na e fe. ECH 6:8 I Esteban, yen di fe i poder, tabata hasi maraviyanan i milagernan grandi den e pueblo. ECH 6:9 M a a lanta algun hmber for di e asina yam Snoa di e libertinonan, di e sirenonan i e alehandrinonan i di esnan for di Silisia i Asia, i nan tabata diskut ku Esteban . ECH 6:10 I nan no tabata por a resist e sabiduria i e Spiritu pa medio di kual e tabata papia. ECH 6:11 E ora ei na sekreto nan a instig hmbernan pa bisa: "Nos a tend' papia palabranan di blasfemia kontra Moiss i kontra Dios." ECH 6:12 I nan a agit e pueblo, e ansianonan i e eskribanan, i nan a bin riba dj, a lastr' bai kun i a hib' dilanti di e Konsilio. ECH 6:13 I nan a bin ku testigunan falsu ku tabata bisa: "E hmber aki no ta stp di papia palabranan di blasfemia kontra e lug santu a ki i kontra Lei; ECH 6:14 pasobra nos a tend' bisa ku e Jesus aki di Nazart lo des tru e lug aki i kambia e kustumbernan ku Moiss a entreg na nos." ECH 6:15 I fihando nan bista riba dj, tur esnan ku tabata sint den e Konsilio a mira su kara manera k ara di angel. ECH 7:1 I e sumosaserdote a puntra: "E kosnan aki ta brdat?" ECH 7: 2 I el a bisa: "Boso, ruman hmbernan i tatanan, tendemi! E Dios di gloria a pares na nos tata Abraham, tempu ku e tabata na Mesopotamia, prom ku el a bai biba na H aran, ECH 7:3 i El a bis': 'Sali for di bo tera i for di bo famianan i bin na e t era ku Ami lo mustrabo.' ECH 7:4 "E ora ei el a sali for di e tera di e kaldeona n i a bai biba na Haran. I for di einan, despues ku su tata a muri, Dios a tres' na e tera aki, kaminda boso ta biba awor. ECH 7:5 I E no a dun' ningun erensia de n dj, ni sikiera n pia di tereno; i tg, asta tempu ku e no tabatin yu ainda, El a p rimint di duna e tera ei na dj, i na su desendensia despues di dj, komo propiedat.

ECH 7:6 I Dios a bisa asin'aki, ku su desendensia lo ta stranhero na un tera str ao, i ku nan lo a wrdu esklabis i maltrat kuater shen aa largu. ECH 7:7 'I e nashon, kaminda nan lo ta den sklabitut, Ami mes lo huzga,' Dios a bisa, 'i despues di e sei nan lo sali bai i sirbiMi den e lug aki.' ECH 7:8 I El a dun' e aliansa di sir kumsishon; i asina Abraham a engendr Isaak, i a sirkumsid' riba e di ocho dia; i I saak a engendr Jakb i Jakb a engendr e diesdos patriarkanan. ECH 7:9 "I e patriarkan an a bira yalurs riba Jose i a bend' pa wrdu hib Egipto. Ma Dios tabata kun ECH 7:10 i a reskat' for di tur su aflikshonnan, i a dun' grasia i sabiduria den bista di Farao, rei di Egipto; i Farao a hasi gobernad di Egipto i di henter su kas. ECH 7: 11 "Awor a lanta un hamber den henter Egipto i Kanaan, i gran aflikshon; i nos t atanan no por a haa kuminda. ECH 7:12 Ma ora Jakb a tende ku tabatin mainshi na Eg ipto, el a manda nos tatanan ayanan e prom biaha. ECH 7:13 I e di dos biaha Jose a laga su ruman hmbernan sa ken e ta, i Farao a haa sa di Jose su famia. ECH 7:14 I Jose a manda yama su tata Jakb i tur su parientenan pa bin serka dj, setent'i si nku persona na tur. ECH 7:15 I Jakb a baha bai Egipto i a muri ayanan, i nos tata nan. ECH 7:16 I nan restunan a wrdu hib bk na Sikem i pon den e tumba ku Abraham a k umpra pa un suma di plaka serka e yunan di Hamor na Sikem. ECH 7:17 "Ma segun ku e tempu di promesa ku Dios a hura na Abraham tabata aserkando, e pueblo tabata oument i multiplik na Egipto, ECH 7:18 te ora ku a lanta un otro rei na Egipto ku no tabata sa nada di Jose. ECH 7:19 Esaki a uza astusia kontra nos rasa i a malt rat nos tatanan, asina ku nan tabata bandon nan yunan resien nas, i nan no tabata s obrebib. ECH 7:20 "I na e tempu aki Moiss a nase; i e tabata bunita den bista di D ios; i el a wrdu kri tres luna largu den e kas di su tata. ECH 7:21 I despues ku e l a wrdu pon paf, Farao su yu muh a koh' bai kun, i a kri' komo su mes yu. ECH 7:22 oiss a wrdu eduk den tur e siansa di e egipsionan, i e tabata un hmber di poder den p alabra i echo. ECH 7:23 "Ma ora ku el a kumpli kuarenta aa, e idea a bin den su k urason pa bishit su rumannan, e yunan di Israel. ECH 7:24 I ora ku el a mira un d i nan ta wrdu trat inhustamente, el a defend' i a venga esun oprim dor di dal e egip sio mata. ECH 7:25 I el a supon ku su rumannan lo a komprend ku ta pa medio di dj D ios tabata bai duna nan liberashon; ma nan no a komprend. ECH 7:26 I e siguiente dia el a present su mes na nan na momento ku nan tabata bringa ku otro, i el a pu rba di rekonsili nan ku otro, bisando: 'Hmbernan, ta ruman boso ta, pakiko boso ta maltrat otro?' ECH 7:27 "I esun ku tabata maltrat su prhimo a push' un banda, bisan do: 'Ta ken a hasibo gobernante i hues riba nos? ECH 7:28 Ta intenshon di matami bo tin, meskos ku bo a mata e egipsio ayera?' ECH 7:29 I ora Moiss a tende esaki , el a hui i a bira un stranhero na tera di Madian, kaminda el a engendr dos yu hm ber. ECH 7:30 "I ora kuarenta aa a pasa, un angel a pares na dj den e desierto di S eru Sina, den flam di un mata di sumpia na kandela. ECH 7:31 I ora Moiss a mira ese i, el a keda stra di e bista ei. I ora ku el a yega serka pa wak mas mih, el a tend e e bos di Seor: ECH 7:32 'Ami ta e Dios di bo tatanan, e Dios di Abraham, Isaak i Jakb.' I Moiss tabata tembla di miedu i no a tribi wak. ECH 7:33 "Ma SEOR a bis': 'Kita bo sandalia for di bo pia, pasobra e lug kaminda bo ta par ta tera santu. EC H 7:34 Di brdat Mi a mira e opreshon di Mi pueblo na Egipto; Mi a tende nan keham entu i Mi a baha pa libra nan; bin awor i lo Mi mandabo Egipto.' ECH 7:35 "E Moi ss aki ku nan a rechas, bisando: 'Ken a hasibo gobernante i hues?' ta esun ku Dios a manda komo gobernante i libertador, ku yudansa di e Angel ku a pares na dj den e mata di sumpia. ECH 7:36 E hmber aki a saka nan, hasiendo maraviyanan i milagern an den tera di Egipto, den laman Kr i den desierto, kuarenta aa largu. ECH 7:37 "Es aki ta e Moiss ku a bisa e yunan di Israel: 'Dios lo lanta pa boso un profeta man era ami for di boso rumannan.' ECH 7:38 Esaki ta esun ku tabata den e kongregash on den desierto huntu ku e Angel ku tabata papia kun riba Seru

Sina, i ku tabata ku nos tatanan; i el a risib palabranan bibu pa duna boso. ECH 7 :39 "I nos tatanan no tabata kier a obedes', ma a rechas' i den nan kurason a bolb e Egipto, ECH 7:40 bisando Aaron: 'Traha diosnan pa nos ku lo bai nos dilanti; p asobra e Moiss aki ku a saka nos for di tera di Egipto, nos no sa kiko a sosod kun. ' ECH 7:41 I den e dianan ei nan a traha un bish i a ofres sakrifisio na e dolo, i tabata regosih den e obranan di nan man. ECH 7:42 Ma Dios a bira lomba pa nan i a entreg nan pa sirbi e ehrsito di shelu; manera ta par skirb den e buki di e profeta nan: 'Ta na Mi anto boso a ofres bestianan mat i sakrifisionan den desierto kuaren ta aa largu, O kas di Israel? ECH 7:43 S, boso a hiba e tabernakel di Molok i e st rea di e dios Renfan, e imagennan ku boso a traha pa ador nan. I Ami lo hiba boso mas leu ku Babilonia.' ECH 7:44 "Nos tatanan tabatin e tabernakel di testimonio den desierto, manera Dios, Kende a papia ku Moiss, a dirigi pa trah' segun e patro nchi ku el a mira. ECH 7:45 I nos tatanan a risibi i, huntu ku Josu, a hib' na e te ra ku tabata pertenes na e paganonan, kendenan Dios a kore ku nan saka nan af dila nti di nos tatanan, te na e dianan di David. ECH 7:46 I David a haa grasia den bi sta di Dios i a pidi pa e por a haa un lug di biba pa e Dios di Jakb. ECH 7:47 Ma t abata Salomon ku a traha un kas p'E. ECH 7:48 "Sinembargo, e Haltsimo no ta biba den kasnan trah pa man di hende, manera e profeta ta bisa: ECH 7:49 'Shelu ta Mi trono, i tera ta e banki pa Mi pianan; ki sorto di kas lo bo traha pa Mi?' SEOR t a bisa; 'Of ta kual ta e lug di Mi sosiegu? ECH 7:50 No ta Mi man a traha tur e k osnan aki?' ECH 7:51 "Boso, hmbernan kabesura i insirkumsid di kurason i orea, sem per ta resist Spiritu Santu; boso ta hasi meskos ku boso tatanan a hasi. ECH 7:52 Ta kual di e profetanan boso tatanan no a prsigu? I nan a mata esnan ku a anunsi d i padilanti e binida di Esun Hustu, Kende Su traidnan i matadnan boso a bira awor, ECH 7:53 boso ku a risib e lei manera angelnan a orden i tg no a ward'." ECH 7:54 A wor ora nan a tende esaki, nan a bira furioso i nan a sera djente kontra dj. ECH 7:55 Ma siendo yen di Spiritu Santu, el a fiha su bista na shelu i a mira e glor ia di Dios, i Jesus par na man drechi di Dios; ECH 7:56 i el a bisa: "Ata, mi ta mira e shelunan habr i e Yu di Hende par na man drechi di Dios." ECH 7:57 Ma nan a grita na bos haltu i a tapa nan orea, i nan tur huntu a kore bai riba dj. ECH 7: 58 I ora nan a sak' for di stat, nan a kumins piedr'. I e testigunan a pone nan paan an un banda na pia di un hoben ku yama Saulo. ECH 7:59 I nan a sigui piedra Este ban, mientras ku e tabata invok Dios i bisa: "Seor Jesus, risib mi spiritu!" ECH 7: 60 I el a kai na rudia i a grita na bos haltu: "Seor, no tuma e pik aki di nan na kuenta!" I ora ku el a kaba di bisa esaki, el a muri. ECH 8:1 I Saulo a konsent d i henter su kurason den e morto di Esteban. I riba e dia ei a surgi un prsekushon grandi kontra e iglesia di Jerusalm; i nan tur a wrdu plam den e regionnan di Jude a i Samaria, ku eksepshon di e apstelnan. ECH 8:2 I algun hmber deboto a bai dera Esteban i nan a yor' mash. ECH 8:3 Ma Saulo a kumins destru e iglesia, i tabata dren ta kas pa kas i lastra hmber i muh bai kun i sera nan den prizon. ECH 8:4 Esnan ant o ku a wrdu plam a bai tur kaminda, predikando e palabra. ECH 8:5 I Felipe a baha bai na e stat di Samaria i a kumins predik Cristo na nan. ECH 8:6 I e multitutnan di n akurdo tabata paga atenshon na loke Felipe tabata bisa, ora nan tabata tende i mira e milagernan ku e tabata hasi. ECH 8:7 Pasobra for di hopi ku tabatin spi ritu impuru, esakinan tabata sali, gritando na bos haltu. I hopi ku tabata paral is i lam a wrdu kur. ECH 8:8 I tabatin hopi alegria den e stat ei. ECH 8:9 Awor tab atin un hmber ku yama Simon, ku prom aya tabata praktik magia den e stat, i ku taba ta hasi e pueblo di Samaria keda tur asombr, i ku tabata pretend di ta un gran hmbe r; ECH 8:10 i nan tur, for di esun di mas chikitu te na esun di mas grandi, taba ta dun' atenshon, bisando: "E hmber aki ta loke ta wrdu yam e Gran Poder di Dios." E CH 8:11 I nan tabata dun' atenshon, pasobra pa hopi tempu e tabata asombr nan ku s u magia. ECH 8:12 Ma ora nan a kere Felipe, kende tabata predik e bon nobo tokant e di e reino di Dios i e nmber di

Jesu-Cristo, nan tabata wrdu batis, tantu hmber komo muh. ECH 8:13 I Simon mes tambe a kere; i despues di a wrdu batis, el a keda serka Felipe. I mirando sealnan i mil agernan grandi ta tuma lug, e tabata keda tur asombr. ECH 8:14 Awor ora ku e apstel nan na Jerusalm a tende ku Samaria a risib e palabra di Dios, nan a manda Pedro i Juan serka nan, ECH 8:15 kendenan a bin i a hasi orashon pa nan, pa nan risib Spi ritu Santu. ECH 8:16 Pasobra ainda E no a baha riba ningun di nan; solamente nan a wrdu batis den e nmber di Seor Jesus. ECH 8:17 E ora ei nan a kumins pone man riba nan i nan tabata risib Spiritu Santu. ECH 8:18 Awor ora Simon a mira ku dor di e ponementu di man di e apstelnan Spiritu Santu tabata wrdu dun, el a ofres nan plaka , ECH 8:19 bisando: "Duna ami tambe e outoridat aki, pa ken ku mi pone man riba dj por risib Spiritu Santu." ECH 8:20 Ma Pedro a bis': "Ku bo plaka peres huntu ku b o, pasobra bo a pensa ku bo por a opten e don di Dios ku plaka! ECH 8:21 Bo no ti n arte ni parti den e asunto aki, pasobra bo kurason no ta bon dilanti di Dios. ECH 8:22 Repent anto di e maldat aki di bo i pidi Seor ku, si ta posibel, e intens hon di bo kurason wrdu pordon. ECH 8:23 Pasobra mi ta mira ku bo ta den e hal di a margura i den e kadenanan di inikidat." ECH 8:24 Ma Simon a kontest i a bisa: "Bo so pidi Seor pa mi, pa nada di loke boso a bisa no bin riba mi." ECH 8:25 I asina , despues ku nan a testifik i a papia e palabra di Seor, nan a bolbe bai Jerusalm i tabata predik e evangelio den hopi pueblito di e samaritanonan. ECH 8:26 Awor un angel di Seor a papia ku Felipe, bisando: "Lanta i bai pasit riba e kaminda ku ta baha bai di Jerusalm pa Gaza." Esaki ta un kaminda solitario. ECH 8:27 I el a la nta i a bai. I mira, tabatin un eunuko di Etiopia, un ofisial di korte di Kandas e, reina di e etiopenan, kende tabata enkarg ku tur Kandase su tesoronan. I e eun uko a bin Jerusalm pa ador Dios, ECH 8:28 i e tabata bai bk, i sint den su garoshi e tabata lesa profeta Isaias. ECH 8:29 I e Spiritu a bisa Felipe: "Bai na e garos hi aki i keda banda di dj." ECH 8:30 I ora Felipe a kore yega serka, el a tend' ta lesa profeta Isaias i a puntra: "Bo ta komprend loke bo ta lesa?" ECH 8:31 I el a kontest: "Kon mi por komprend, si un hende no guiami?" I el a invit Felipe pa sub i bin sinta banda di dj. ECH 8:32 Awor e parti di Skritura ku e tabata lesa, taba ta esaki: "Manera un karn nan a hib'E pa wrdu mat; i manera un lamchi ta ketu dilan ti di su peladnan, asina E no ta habri Su boka. ECH 8:33 Den Su umiyashon nan no a hasi hustisia p'E; ken lo konta di Su generashon? Pasobra Su bida a wrdu kit for di riba tera." ECH 8:34 I e eunuko a kontest Felipe i a bisa: "Pa fabor, bisami, di ken e profeta ta bisa esaki? Di su mes f di un otro?" ECH 8:35 I Felipe a hab ri su boka, i kuminsando for di e Skritura aki el a predik' Jesus. ECH 8:36 I sig uiendo riba e kaminda, nan a yega na un lug ku tin awa, i e eunuko a bisa: "Ata a wa! Kiko ta stroba pa mi wrdu batis?" ECH 8:37 [I Felipe a kontest: "Si bo ta kere ku henter bo kurason, ta prmit." I el a kontest i a bisa: "Mi ta kere ku Jesu-Crist o ta e Yu di Dios."] ECH 8:38 I el a duna rdu pa para e garoshi; i nan tur dos a baha bai den awa, tantu Felipe komo e eunuko; i Felipe a batis'. ECH 8:39 I ora n an a sali for di awa, e Spiritu di Seor a kohe Felipe bai kun; i e eunuko no a mir ' mas i a sigui su kaminda, regosihando. ECH 8:40 Ma Felipe a haa su mes na Azoto; i pasando dor di tur e statnan, e tabata predik e evangelio te ora ku el a yega Cesarea. ECH 9:1 Awor Saulo, ainda yen di amenasa i gustu pa mata e disipelnan d i Seor, a bai serka e sumosaserdote, ECH 9:2 i a pidi kartanan pa e snoanan na Dam asko, pa si e haa kualkier hende ku ta pertenes na e Kaminda, tantu hmber komo muh, e por trese nan mar na Jerusalm. ECH 9:3 I a sosod ku, siguiendo su kaminda, el a y ega serka di Damasko, i direpiente un lus for di shelu a resplandes tur rnt di dj; ECH 9:4 i el a kai abou na suela i a tende un bos ta bis': "Saulo, Saulo, pakiko bo ta prsiguMi?" ECH 9:5 I el a bisa: "Ken Bo ta, Seor?" I El a bisa: "Ami ta Jesus , Kende bo ta prsigu. Ta duru pa bo skp kontra e puntanan di heru."

ECH 9:6 I , temblando i tur spant, a puntra: "Seor, kiko Bo kier pa mi hasi?" I Seor a bis': "Lanta i bai den stat, i lo wrdu bis na bo kiko bo mester hasi." ECH 9:7 I e hmbernan ku tabata biaha huntu kun a keda sin por bisa nada, ora nan a tende e bos sin mira ningun hende. ECH 9:8 I Saulo a lanta for di suela i ounke su wowon an tabata habr, e no por a mira nada; i nan a gui' na su man hib' Damasko. ECH 9:9 I el a keda tres dia sin por a mira, i tampoko e no a kome ni bebe. ECH 9:10 Awo r na Damasko tabatin un disipel ku yama Ananias; i Seor a bis' den un vishon: "Ana nias." I el a kontest: "At'ami aki, Seor." ECH 9:11 I Seor a bis': "Lanta bai den e kaya ku yama Stret, i puntra na kas di Judas pa un hmber for di Tarso, ku yama Sa ulo, pasobra mira, e ta hasiendo orashon, ECH 9:12 i den un vishon el a mira un hmber ku yama Ananias ta drenta i ta pone su mannan riba dj pa e por haa su bista bk ." ECH 9:13 Ma Ananias a kontest: "Seor, mi a tende di hopi hende tokante di e hmbe r aki, kuantu dao el a hasi na Bo santunan na Jerusalm; ECH 9:14 i aki e tin outor idat di e saserdotenan prinsipal pa mara tur esnan ku ta invok Bo nmber." ECH 9:15 Ma Seor a bis': "Bai, pasobra esaki ta un instrumnt skoh di Mi pa hiba Mi nmber na e paganonan i reinan i e yunan di Israel; ECH 9:16 pasobra Ami lo mustr' kuantu e tin di sufri pa kousa di Mi nmber." ECH 9:17 I Ananias a bai i a drenta e kas, i despues di a pone su mannan riba dj, el a bisa: "Ruman Saulo, Seor Jesus, Kende a pares na bo riba e kaminda ku bo a bin, a mandami pa bo haa bo bista bk i wrdu yen ku Spiritu Santu." ECH 9:18 I mesora algu manera skama a kai for di su wowonan i e l a haa su bista bk, i el a lanta i a wrdu batis; ECH 9:19 i el a kome algu i a reko br forsa. Awor Saulo tabata pa algun dia serka e disipelnan ku tabata na Damasko, ECH 9:20 i mesora el a kumins proklam Jesus den e snoanan, bisando: "E ta e Yu di Dios." ECH 9:21 I tur esnan ku a tend' a keda stra i tabata bisa: "No ta esaki ta esun ku na Jerusalm a destru esnan ku tabata invok e nmber aki, i ku a bin aki ku e propsito di hiba nan mar dilanti di e saserdotenan prinsipal?" ECH 9:22 Ma Saulo a sigui haa mas i mas poder, i tabata konfund e hudiunan ku tabata biba na Damasko dor di proba ku e Jesus aki ta e Cristo. ECH 9:23 I despues ku hopi dia a pasa, e hudiunan a traha kmplt pa mat', ECH 9:24 ma Saulo a haa sa di nan kmplt. I tambe na tabata tene warda na e portanan di stat di dia i anochi pa nan mat'; ECH 9:25 ma su disipelnan a koh' den anochi i a bah' den un makutu dor di un habr den muraya. ECH 9:26 I ora ku el a yega Jerusalm, e tabata kier ta huntu ku e disipelnan; ma nan tur tabatin miedu di dj i no tabata kere ku e tabata un disipel. ECH 9:27 Ma Barnabas a tum' na su enkargo i a hib' serka e apstelnan. I el a konta nan kon na k aminda el a mira Seor, i ku El a papia kun, i kon na Damasko el a papia ku tur fra nkesa den e nmber di Jesus. ECH 9:28 I e tabata drenta i sali libremente na Jerus alm huntu ku nan, i tabata papia ku tur frankesa den e nmber di Seor. ECH 9:29 I e tabata papia i argument ku e hudiunan griego; ma esakinan tabata trata di mat'. EC H 9:30 Ma e rumannan, ora nan a haa sa di esaki, a hib' Cesarea i a mand' bai Tarso . ECH 9:31 Asina e iglesia den henter Judea i Galilea i Samaria tabatin pas, i t abata wrdu edifik; i kanando den e temor di Seor i den e konsuelo di Spiritu Santu e iglesia a sigui oument. ECH 9:32 Awor a sosod ku ora Pedro tabata biaha dor di t ur e partinan ei, el a bai tambe serka e santunan ku tabata biba na Lida. ECH 9: 33 I ayanan el a haa un hmber ku yama Eneas, kende tabata ocho aa largu na kama, pa sobra e tabata paralis. ECH 9:34 I Pedro a bis': "Eneas, Jesu-Cristo ta kurabo; la nta i drecha bo kama." I mesora el a lanta. ECH 9:35 I tur esnan ku tabata biba na Lida i Saron a mir' i a kombrt na Seor. ECH 9:36 Awor na Jope tabatin un disipel ku yama Tabita, loke tradus na griego ta nifik Dorkas; e muh aki tabata abund den ec honan di karidat i bon obra, ku e tabata hasi kontinuamente. ECH 9:37 I a sosod n a e tempu ei ku el a bira malu i a muri; i despues ku nan a kaba di laba e morto , nan a pon' den un sala ariba. ECH 9:38 I komo ku Lida tabata keda peg ku Jope, e disipelnan, ora nan a tende ku Pedro tabata einan, a manda dos hmber serka dj, ke ndenan a rogu': "No tarda pa bin serka nos."

ECH 9:39 I Pedro a lanta i a bai ku nan. I ora ku el a yega, nan a hib' den e sal a ariba; i tur e biudanan a bin para banda di dj ta yora, i tabata mustra tur e tn ikanan i bistnan ku Dorkas a traha tempu ku e tabata serka nan. ECH 9:40 Ma Pedro a manda nan tur sali paf, anto el a hinka rudia i a hasi orashon, i el a bira su kara pa e morto i a bisa: "Tabita, lanta." I Tabita a habri su wowo, i ora ku e l a mira Pedro el a lanta sinta. ECH 9:41 I Pedro a dun' un man i a pon' para riba su pia; i despues di a yama e santunan i e biudanan, el a present' bibu na nan. ECH 9:42 I henter Jope a haa sa esaki i hopi a kere den Seor. ECH 9:43 I a sosod ku el a keda hopi dia na Jope serka un tal Simon, kurtid-di-kueru. ECH 10:1 Awor ta batin un hmber na Cesarea ku yama Cornelio, un senturin di loke tabata wrdu yam e ba tayon italiano, ECH 10:2 un hmber deboto ku tabata teme Dios huntu ku tur e hende nan di su kas, ku tabata duna hopi limosna na e pueblo hudiu i ku tabata hasi or ashon na Dios kontinuamente. ECH 10:3 Pa tres or di atardi el a mira kla-kla den un vishon un angel di Dios bin serka dj i bis': "Cornelio!" ECH 10:4 I fihando su bista riba e angel i mash spant, el a bisa: "Kiko a pasa, Seor?" I el a bis': "Bo o rashonnan i limosnanan a subi bai dilanti di Dios i E ta rekrd nan. ECH 10:5 I awo r, manda algun hmber bai Jope i laga buska un hmber ku yama Simon, kende tambe ta wrdu yam Pedro; ECH 10:6 e ta keda serka un kurtid-di-kueru ku yama Simon, kende su kas ta keda peg ku laman." ECH 10:7 I ora ku e angel ku tabata papia ku Cornelio a bai, el a manda yama dos di su sirbidnan i un sld deboto for di esnan ku tabata sirbi konstantemente, ECH 10:8 i despues ku el a splika nan tur kos, el a manda n an Jope. ECH 10:9 I e dia siguiente, ora nan tabata na kaminda i aserkando e sta t, Pedro a subi bai riba dak pa hasi orashon pa banda di diesdos or di mrdia. ECH 10:10 I el a haa hamber i tabatin gana di kome; ma mientras ku nan tabata prepar algu, el a bai den trans; ECH 10:11 i el a mira shelu habr, i un opheto manera un laken grandi ta wrdu bah riba tera na su kuater puntanan, ECH 10:12 i den dj tabat in tur sorto di bestia di kuater pia i bestia ku ta lastra riba tera i parha di shelu. ECH 10:13 I un bos a bis': "Pedro, lanta, mata i kome!" ECH 10:14 Ma Pedro a kontest: "Di ningun manera, Seor, pasobra nunka mi no a kome nada profano ni im puru." ECH 10:15 I un bos a bolbe bis' pa di dos biaha: "Loke Dios a hasi limpi, no konsider esei profano." ECH 10:16 I esaki a sosod tres biaha; i mesora e opheto a wrdu tum na shelu. ECH 10:17 I mientras ku Pedro tabata mash konfund tokante di k iko e vishon ku el a mira por ta nifik, at'e hmbernan ku Cornelio a manda, despues di a puntra pa kas di Simon, a yega na e porta di kur; ECH 10:18 i nan a yama i a puntra si Simon, kende tambe ta wrdu yam Pedro, tabata keda einan. ECH 10:19 I m ientras ku Pedro tabata pensa riba e vishon, e Spiritu a bis': "Ata tres hmber ta buskabo. ECH 10:20 Lanta, bah'abou i bai huntu ku nan sin duda ni un momento, pa sobra ta Ami mes a manda nan." ECH 10:21 I Pedro a baha bai serka e hmbernan i a bisa: "Mira, ami ta esun ku boso ta buska. Pa ki motibu boso a bin?" ECH 10:22 I nan a kontest: "Cornelio, un senturin, un hmber hustu ku ta teme Dios, i ku tin bo n testimonio serka henter e pueblo di e hudiunan, a risib instrukshon di un angel santu pa manda buskabo pa bin su kas pa e tende un mensahe for di bo." ECH 10:2 3 I asina el a invit nan drenta i a hosped nan. I e dia siguiente el a lanta i a b ai huntu ku nan, i algun di e rumannan for di Jope a kompa'. ECH 10:24 I su manis n an a yega Cesarea. Awor Cornelio tabata spera nan, i a yama su famia i su amigun an mas yeg pa nan bin huntu. ECH 10:25 I ora Pedro a drenta, Cornelio a bai kontr ', i a tira su kurpa abou na su pia i a ador'. ECH 10:26 Ma Pedro a lant' pon' para, bisando: "Lanta para; mi mes tambe ta un hende." ECH 10:27 I papiando kun el a b ai paden i a haa hopi hende reun huntu. ECH 10:28 I el a bisa nan: "Boso sa ku Lei no ta prmit pa un hudiu asosi ku un stranhero ni bishit'. Ma Dios a mustrami ku mi no mester yama ningun hende profano ni impuru. ECH 10:29 Ta pesei mi a bin sin k ontradis ora mi a wrdu yam. Mi ta puntra anto pa ki motibu boso a manda buskami." E CH 10:30 I Cornelio a bisa: "Kuater dia pas, na e ora aki, mi tabata hasi orashon den mi kas pa tres or di atardi; i mira, un hmber bist na paa lombrante a present m i dilanti,

ECH 10:31 i el a bisa: 'Cornelio, bo orashon a wrdu tend i bo limosnanan a wrdu rekr d dilanti di Dios. ECH 10:32 Manda un hende anto na Jope i laga yama Simon, kende tambe ta wrdu yam Pedro, pa bin serka bo; e ta keda na kas di Simon, kurtid-di-kue ru, peg ku laman.' ECH 10:33 I asina mi a manda buskabo mesora i bo tabata asina bon di bin. Nos tur anto ta aki presente dilanti di Dios pa tende tur loke Seor a ordenbo." ECH 10:34 I Pedro a habri su boka i a bisa: "Di brdat mi ta komprend awo r ku Dios no ta hasi distinshon di persona, ECH 10:35 ma den tur nashon e hende ku ta tem'E i ku ta hasi hustisia ta aseptabel p'E. ECH 10:36 El a manda e palab ra aki pa e yunan di Israel, predikando pas pa medio di Jesu-Cristo--E ta Seor di tur. ECH 10:37 Boso mes sa kiko a tuma lug den henter Judea, kuminsando na Galil ea, despues di e boutismo ku Juan a proklam. ECH 10:38 Boso sa di Jesus di Nazart, kon Dios a ungiE ku Spiritu Santu i ku poder, i kon El a bai rnt, hasiendo bon i kurando tur ku tabata bou di poder di diabel; pasobra Dios tabata kunE. ECH 10: 39 "I nos ta testigu di tur kos ku El a hasi tantu na tera di e hudiunan komo na Jerusalm. I tambe nan a mat'E dor di kologu'E na un krus. ECH 10:40 Dios a lant' E riba e di tres dia i a hasi ku El a bira visibel, ECH 10:41 no na tur hende, m a na testigunan ku Dios a skohe di antemano, esta, na nos ku a kome i bebe huntu kunE despues ku El a lanta for di e mortonan. ECH 10:42 I El a manda nos predik pa e pueblo i pa duna testimonio ku Esaki ta Esun ku Dios a nombra komo Hues di e bibunan i di e mortonan. ECH 10:43 Di djE tur e profetanan ta duna testimonio ku, pa medio di Su nmber, tur ku ta kere den djE ta risib pordon di pik." ECH 10:44 Mientras ku Pedro tabata papia e palabranan aki ainda, Spiritu Santu a baha rib a tur esnan ku tabata skucha e mensahe. ECH 10:45 I tur e kerednan sirkumsid, ku a bin huntu ku Pedro, a keda stra, pasobra e don di Spiritu Santu a wrdu dram riba e paganonan tambe. ECH 10:46 Pasobra nan tabata tende nan ta papia den lenganan i deklar e grandesa di Dios. E ora ei Pedro a kontest: ECH 10:47 "Tin un hende ku po r nenga e awa pa esakinan wrdu batis? Nan no a risib Spiritu Santu meskos ku nos?" ECH 10:48 I el a orden nan pa wrdu batis den e nmber di Jesu-Cristo. E ora ei nan a pidi pa keda algun dia serka nan. ECH 11:1 Awor e apstelnan i e rumannan ku tabata na tur parti di Judea a tende ku e paganonan tambe a risib e palabra di Dios. EC H 11:2 I ora Pedro a yega Jerusalm, esnan ku tabata sirkumsid a diskut kun, ECH 11:3 bisando: "Bo a bai serka hmbernan insirkumsid i a kome huntu ku nan." ECH 11:4 Ma Pedro a kumins papia i a splika nan tur kos presis manera esaki a sosod, bisando: ECH 11:5 "Mi tabata den e stat Jope ta hasi orashon; i den un trans mi a mira u n vishon, un opheto manera un laken grandi ta wrdu bah for di shelu na su kuater p untanan; i esaki a baha bin te serka mi, ECH 11:6 i ora mi a fiha mi bista riba dj i tabata opserv', mi a mira bestianan terestre di kuater pia, bestianan di mond i i bestianan ku ta lastra i parhanan di shelu. ECH 11:7 I tambe mi a tende un b os ta bisami: 'Pedro, lanta, mata i kome.' ECH 11:8 "Ma mi a bisa: 'Di ningun ma nera, Seor, pasobra nunka nada profano ni impuru no a drenta mi boka.' ECH 11:9 " Ma un bos for di shelu a kontest pa di dos biaha: 'Loke Dios a hasi limpi, no kon sider esei profano.' ECH 11:10 I esaki a sosod tres biaha, i tur kos a wrdu tum bk de n shelu. ECH 11:11 "I mira, na e momento ei tres hmber, ku a wrdu mand serka mi for di Cesarea, a present dilanti di e kas kaminda nos tabata keda. ECH 11:12 I e Sp iritu a bisami pa bai ku nan sin duda ni un momento. I e seis rumannan aki tambe a bai ku mi i nos a drenta e hmber su kas. ECH 11:13 I el a konta nos kon el a m ira e angel par den su kas, kende a bis': 'Manda hende na Jope pa buska Simon, ken de tambe ta wrdu yam Pedro, i tres' akinan; ECH 11:14 i e lo papia palabranan ku bo pa medio di kualnan lo bo ta salb, abo i tur hende di bo kas.' ECH 11:15 "I ora mi a kumins papia, Spiritu Santu a baha riba nan, meskos ku El a baha riba nos de n prinsipio. ECH 11:16 I mi a krda e palabra di Seor, kon El a bisa: 'Juan tabata batis ku awa, ma boso lo wrdu batis ku Spiritu Santu.' ECH 11:17 Si Dios anto a dun a nan e mesun don ku El a duna nos tambe despues di a kere den Seor Jesu-Cristo, ta

ken mi tabata pa por a stroba Dios?" ECH 11:18 I ora nan a tende esaki, nan a ka lma i a glorifik Dios, bisando: "Asina anto, Dios a duna e paganonan tambe e repe ntimentu ku ta guia na bida." ECH 11:19 Asina anto, esnan ku a wrdu plam pa motibu di e prsekushon ku a surgi en konekshon ku Esteban, a sigui bai te na Fenisia, C yprus i Antiokia, i no tabata papia e palabra ku ningun hende, sino ku e hudiuna n so. ECH 11:20 Ma tabatin algun di nan, hmbernan di Cyprus i Sirene, kendenan a bin Antiokia i a kumins papia ku e griegonan tambe, predikando Seor Jesus. ECH 11: 21 I man di Seor tabata ku nan, i un gran kantidat ku a kere a kombrt na Seor. ECH 1 1:22 I e notisia tokante di nan a yega na odo di e iglesia na Jerusalm i nan a man da Barnabas bai Antiokia. ECH 11:23 I ora ku el a yega i a mira e grasia di Dios , el a regosih i a kumins enkurash nan tur pa propon den nan kurason pa keda fiel na Seor; ECH 11:24 pasobra e tabata un bon hmber, yen di Spiritu Santu i di fe. I mu ltitutnan grandi a wrdu agreg na Seor. ECH 11:25 I Barnabas a bai Tarso pa buska Sa ulo; ECH 11:26 i ora ku el a ha', el a tres' Antiokia. I a sosod ku pa henter un aa n an tabata reun ku e iglesia i tabata sia multitutnan grandi. I na Antiokia e disip elnan a wrdu yam Cristian pa prom biaha. ECH 11:27 Awor den e dianan ei algun profe ta a baha bin Antiokia for di Jerusalm. ECH 11:28 I un di nan, ku yama Agabo, a l anta para i a partisip pa medio di e Spiritu ku siguramente lo a bin un hamber gr andi den henter mundu. I esaki a tuma lug durante di e reinado di Claudio. ECH 11 :29 I e disipelnan a determin ku, segun alkanse, kada un di nan lo a manda un kon tribushon komo un sosten pa e rumannan ku tabata biba na Judea. ECH 11:30 I esak i nan a hasi i a mand' pa medio di Barnabas i Saulo pa e ansianonan. ECH 12:1 Mas o menos na e tempu ei rei Herodes a tira man riba algun hende di iglesia pa mal trat nan. ECH 12:2 I el a laga mata Santiago, ruman di Juan, ku spada. ECH 12:3 I ora ku el a mira ku esaki tabata agrad e hudiunan, el a sigui i a arest Pedro tam be. Awor tabata e dianan di e Fiesta di Pan Sin Zrdeg. ECH 12:4 I ora ku el a gar ', el a ser' den prizon, i a entregu' na kuater grupo di kuater sld kada un pa tene w arda riba dj, ku e intenshon di tres' dilanti di e pueblo despues di Pasku. ECH 12 :5 Asina Pedro a keda ser den prizon, ma e iglesia fervientemente tabata hasi ora shon na Dios p'. ECH 12:6 I riba e mesun anochi ku Herodes tabata kier a tres' dil anti, Pedro tabata drum na soo meimei di dos sld, mar ku dos kadena. I guardianan dil anti di porta tabata warda e prizon. ECH 12:7 I mira, direpiente un angel di Seor a present i un lus a ilumin e sl. I el a stot Pedro na su kustia i a lant' for di s oo, bisando: "Lanta lih." I e kadenanan a kai for di su mannan. ECH 12:8 I e angel a bis': "Faha bo mes i bisti bo sandalia." I asina Pedro a hasi. I e angel a bis ': "Lora bo mantel rnt di bo kurpa i siguimi." ECH 12:9 I el a sali bai paf i a ked a sigui, i e no tabata sa ku loke e angel tabata hasi tabata realidat, ma el a ke re ku ta un vishon e tabata mira. ECH 12:10 I ora nan a pasa e prom i e di dos gu ardia, nan a yega na e porta di heru ku hende mester pasa pa bai den stat, i ese i a habri di mes pa nan. I nan a sali bai paf i a pasa un kaya, i mesora e angel a bai lagu'. ECH 12:11 I ora Pedro a bin bei, el a bisa: "Awor mi sa sigur ku Seor a manda Su angel i a reskatmi for di man di Herodes i for di tur loke e pueblo h udiu tabata spera." ECH 12:12 I ora ku el a realis kiko a pasa, el a bai kas di M aria, mama di Juan, kende tambe tabata wrdu yam Marko, kaminda hopi hende a bin hu ntu i tabata hasi orashon. ECH 12:13 I ora ku el a bati na e porta di paf, un sir biente ku yama Rode a bin wak ken t'ei. ECH 12:14 I ora ku el a rekonos bos di Pe dro, di alegria e no a habri e porta di paf, ma a kore bai paden i a anunsi ku Ped ro tabata par na porta. ECH 12:15 I nan a bis': "Bo kabes no ta bon!" Ma el a keda insist ku t'asina. I nan a keda bisa: "Ta su angel." ECH 12:16 I Pedro a sigui b ati i ora nan a habri porta, nan a mir' i a keda asombr. ECH 12:17 Ma el a hasi sea ku su man pa nan keda ketu i a splika nan kon Seor a sak' for di prizon. I el a b isa: "Bisa Santiago i e rumannan e kosnan aki." I el a sali bai un otro lug. ECH 12:18 I ora dia a habri, no ta poko beheit tabatin entre e sldnan tokante di kiko por a pasa Pedro. ECH 12:19 I ora Herodes a busk' i no a ha', el a interog e guardia nan i a duna rdu pa laga mata nan. I el a sali di Judea bai Cesarea i a pasa algu n tempu ayanan. ECH 12:20 Awor Herodes tabata masha rabi ku e hendenan di Tiro i Sidon. I di n akurdo nan a bin serka dj, i dor

ku ya kaba nan a gana amistat di Blasto, e kamarero di rei, nan tabata pidi pas, pasobra nan tabata depend di rei su pais pa nan kuminda. ECH 12:21 I riba un dia stipul Herodes, bist na su paa di rei, a bai sinta riba su trono i a kumins tene un diskurso pa nan. ECH 12:22 I e hendenan tabata grita: "Ta bos di un dios i no d i un hende!" ECH 12:23 I mesora un angel di Seor a dal , pasobra e no a duna Dios e gloria, i bichi a kom' i el a muri. ECH 12:24 I e palabra di Dios a sigui krese i a multiplik. ECH 12:25 I Barnabas i Saulo a bolbe for di Jerusalm despues ku na n a kaba di kumpli ku nan ministerio, i nan a hiba Juan, kende tambe tabata wrdu yam Marko, huntu ku nan. ECH 13:1 Awor tabatin na Antiokia, den e iglesia ku taba ta ayanan, profetanan i siadnan, esta: Barnabas i Simon, kende tabata wrdu yam Niger , Lucio di Sirene i Manan, kende a wrdu kri huntu ku Herodes e tetrarka, i Saulo. E CH 13:2 I mientras ku nan tabata hasi nan sirbishi na Seor i tabata yuna, Spiritu Santu a bisa: "Apart pa Mi Barnabas i Saulo pa e trabou pa kual Mi a yama nan." ECH 13:3 E ora ei, despues ku nan a yuna i a hasi orashon i a pone nan mannan ri ba nan, nan a manda nan bai. ECH 13:4 I asina, siendo mand dor di Spiritu Santu, nan a bai Seleusia i for di einan nan a nabeg bai Cyprus. ECH 13:5 I ora nan a ye ga Salamina, nan a kumins proklam e palabra di Dios den e snoanan di e hudiunan; i tambe nan tabatin Juan komo nan yudad. ECH 13:6 I despues ku nan a pasa dor di h enter e isla te na Pafos, nan a topa un tal mago, un profeta falsu, un hudiu, ke nde tabata yama Bar-jesus, ECH 13:7 i kende tabata serka e prokonsul, Sergio Pau lo, un hmber inteligente. E hmber aki a manda yama Barnabas i Saulo i tabata dese d i tende e palabra di Dios. ECH 13:8 Ma Elimas, e mago, pasobra t'asina su nmber t a wrdu tradus, tabata kontra nan i tabata trata di kita e prokonsul di kere. ECH 1 3:9 Ma Saulo, kende tabata konos tambe komo Pablo, yen ku Spiritu Santu, a fiha su bista riba dj, ECH 13:10 i a bisa: "Abo ku ta yen di tur engao i malisia, abo, yu di diabel, abo, enemigu di tur hustisia, lo bo no stp di hasi e kamindanan rekto di Seor bira korkob? ECH 13:11 I awor, mira, man di Seor ta riba bo, i bo ta bai b ira siegu i pa un tempu lo bo no mira solo." I mesora tiniebla i skuridat a baha riba dj, i e tabata kana rnt ta buska hende pa lei na su man. ECH 13:12 E ora ei e prokonsul a kere, ora ku el a mira loke a pasa. I el a keda masha stra di e sians a di Seor. ECH 13:13 Awor Pablo i su kompaeronan a nabeg bai for di Pafos i a yega Perge di Pamfilia; i Juan a bai laga nan i a bolbe Jerusalm. ECH 13:14 I di Perge nan a sigui biaha i a yega Antiokia di Pisidia, i riba dia di Sabat nan a drent a snoa, i a bai sinta. ECH 13:15 I despues di lesamentu di e Lei i e Profetanan, e ofisialnan di snoa a manda yama nan, bisando: "Rumannan, si boso tin un palab ra di eksortashon pa e pueblo, papia numa." ECH 13:16 I Pablo a lanta para, a ha si sea ku su man i a bisa: "Hmbernan di Israel i boso ku ta teme Dios, skucha: ECH 13:17 E Dios di e pueblo Israel aki a skohe nos tatanan i a engrandes e pueblo d urante di nan estadia na tera di Egipto, i ku man poderoso El a saka nan for di ayanan. ECH 13:18 I pa un temporada di mas o menos kuarenta aa E tabatin pasenshi ku nan den desierto. ECH 13:19 I ora ku El a kaba di destru shete nashon na tera di Kanaan, El a parti nan tera komo un erensia--i esei a tuma mas o menos kuate r shent'i sinkuenta aa. ECH 13:20 "I despues di esei El a duna nan huesnan te na profeta Samuel. ECH 13:21 I despues nan a pidi un rei, i Dios a duna nan Saul, y u hmber di Kis, un hmber di e tribu di Benjamin, pa kuarenta aa. ECH 13:22 I despue s ku El a kita Saul, El a lanta David komo nan rei, di kende tambe El a duna tes timonio i a bisa: 'Mi a haa David, yu hmber di Isa, un hmber konforme Mi kurason, ke nde lo hasi henter Mi boluntat.' ECH 13:23 For di e desendensia di e hmber aki, d i akurdo ku e promesa, Dios a trese pa Israel un Salbador, Jesus, ECH 13:24 despu es ku Juan a proklam, prom ku Su binida, un boutismo di repentimentu na henter e p ueblo di Israel. ECH 13:25 I ora Juan tabata yegando na fin di su karera, el a b isa: 'Ta ken boso ta pensa ku mi ta? Ami no t'E. Ma mira, ta bin Un despues di m i, di Kende mi no ta digno pa ls Su sandalia for di Su pia.' ECH 13:26 "Rumannan, yunan di famia di Abraham, i esnan meimei di boso ku ta teme Dios, ta pa nos e palabra di salbashon aki ta mand. ECH 13:27 Pasobra esnan ku ta biba na Jerusalm i nan gobernantenan, kendenan no a rekonos ni E ni e palabranan di e profetanan ku ta wrdu lesa tur Sabat, a kumpli ku esakinan dor di konden'E.

ECH 13:28 I ounke nan no a haa den djE ningun kousa ku ta meres morto, nan a pidi Pilato pa E wrdu mat. ECH 13:29 I ora nan a kumpli ku tur loke tabata skirb tokante di djE, nan a bah'E for di krus i a pon'E den un tumba. ECH 13:30 Ma Dios a lan t'E for di e mortonan; ECH 13:31 i pa hopi dia El a pares na esnan ku a bin kunE for di Galilea pa Jerusalm, e mesunnan ku awor ta Su testigunan serka e pueblo. E CH 13:32 "I nos ta predik na boso e bon nobo di e promesa has na e tatanan, ECH 13 :33 ku Dios a kumpli ku e promesa aki na nos yunan dor di lanta Jesus for di e m ortonan, manera ta par skirb tambe den Salmo dos: 'Bo ta Mi Yu; awe Mi a engendrBo. ' ECH 13:34 I enkuanto e echo ku El a lant'E for di e mortonan, pa no bolbe mas na korupshon, El a bisa asin'aki: 'Lo Mi duna boso e bendishonnan santu i sigur di David.' ECH 13:35 Pesei E ta bisa tambe den un otro Salmo: 'Lo Bo no prmit Bo S antu mira korupshon.' ECH 13:36 "Pasobra David, despues ku el a sirbi e propsito di Dios den su mes generashon, a bai soseg i a wrdu der serka su tatanan, i a mira korupshon; ECH 13:37 ma Esun ku Dios a lanta no a mira korupshon. ECH 13:38 Pese i, sabi anto, rumannan, ku pa medio di djE pordon di pik ta wrdu proklam na boso, E CH 13:39 i pa medio di djE tur esnan ku ta kere ta hustifik di tur kos, di kualna n boso no por a wrdu hustifik dor di e Lei di Moiss. ECH 13:40 Tene kuidou anto, pa loke a wrdu bis den e Profetanan no bin riba boso: ECH 13:41 'Mira, boso, hasidnan di bofon, keda stra i peres; pasobra Mi ta hasiendo un obra den boso dianan, un ob ra ku boso lo no kere nunka, ni maske un hende konta boso di dj.'" ECH 13:42 I or a Pablo i Barnabas tabata bai, e hendenan tabata roga nan pa bolbe papia e palab ranan aki ku nan riba e siguiente Sabat. ECH 13:43 Awor ora ku e sirbishi di sno a a kaba, hopi di e hudiunan i e proslitonan ku tabata teme Dios a sigui Pablo i Barnabas, kendenan tabata papia ku nan i tabata anim nan pa nan sigui den e grasi a di Dios. ECH 13:44 I e siguiente Sabat kasi henter e stat a reun pa tende e pal abra di Dios. ECH 13:45 Ma ora ku e hudiunan a mira e multitutnan, nan a bira ma sha yalurs mes i a kumins kontradis e kosnan ku Pablo tabata papia, i nan tabata b lasfem. ECH 13:46 E ora ei Pablo i Barnabas a papia ku tur frankesa i a bisa: "Ta bata nesesario pa e palabra di Dios wrdu papi ku boso prom; ma komo ku boso ta rech as esaki i ta huzga boso mes indigno di bida etrno, mira, nos ta bai serka e pagan onan. ECH 13:47 Pasobra asina Seor a orden nos: 'Mi a ponebo komo un lus pa e paga nonan, pa bo trese salbashon te na e finnan di mundu.'" ECH 13:48 I ora ku e pag anonan a tende esaki, nan a regosih i glorifik e palabra di Seor; i tur esnan ku ta bata destin pa bida etrno a kere. ECH 13:49 I e palabra di Seor tabata wrdu plam den henter e region. ECH 13:50 Ma e hudiunan a instig e muhnan deboto i prominente i e hmbernan lider di e stat, i nan a kumins un prsekushon kontra Pablo i Barnabas i a saka nan for di nan teritorio. ECH 13:51 Ma nan a sakud e stf kita for di nan pia komo protesta kontra nan, i a bai Ikonio. ECH 13:52 I e disipelnan a wrdu yen ku goso i ku Spiritu Santu. ECH 14:1 I a sosod ku na Ikonio nan a bai huntu den snoa di e hudiunan i a papia di tal manera ku un gran multitut a kere, tantu di hudi u komo di griego. ECH 14:2 Ma e hudiunan ku no tabata kere tabata instig i amarg a lma di e paganonan kontra e rumannan. ECH 14:3 Pesei nan a keda ayanan pa basta tempu, papiando ku tur frankesa, ku konfiansa den Seor, Kende tabata duna testimo nio na e palabra di Su grasia, prmitiendo ku milagernan i maraviyanan tabata wrdu has pa medio di nan man. ECH 14:4 Ma e multitut den e stat a keda divid; i algun t abata na fabor di e hudiunan i algun na fabor di e apstelnan. ECH 14:5 I ora tant u e paganonan komo e hudiunan, huntu ku nan gobernantenan, a hasi un intento pa maltrat nan i pa tira nan ku piedra, ECH 14:6 nan a haa sa esei i a hui bai na e s tatnan di Likaonia, esta, Listra i Derbe, i na e region tur rnt; ECH 14:7 i aya n an a sigui predik e evangelio. ECH 14:8 I na Listra tabatin un hmber sint, sin fors a den su pianan, lam for di den barika di su mama, i ku nunka no por a kana. ECH 14:9 E hmber aki tabata skucha Pablo papia, kende, ora ku el a fiha su bista rib a dj i a mira ku e tabatin fe pa

wrdu kur, ECH 14:10 a bisa na bos haltu: "Lanta para rgt riba bo pia." I el a bula lanta i a kumins kana. ECH 14:11 I ora ku e multitutnan a mira loke Pablo a hasi, nan a halsa nan bos i a bisa na lenga likanika: "E diosnan a haa forma di hende i a baha bin serka nos." ECH 14:12 I nan a yama Barnabas Jpiter, i Pablo nan a yam a Merkurio, pasobra e tabata esun ku ta hiba palabra. ECH 14:13 I e saserdote di Jpiter, kende su tmpel tabata keda djis paf di stat, a trese bueynan i koronanan d i flor na e portanan di stat, i kier a hasi sakrifisio huntu ku e multitutnan. E CH 14:14 Ma ora ku e apstelnan Barnabas i Pablo a tende di esaki, nan a sker nan paa i a kore bai den e multitut, na gritu, ECH 14:15 bisando: "Hmbernan, pakiko bo so ta hasi e kosnan aki? Nos tambe ta hende di e mesun naturalesa ku boso, i ta predik evangelio na boso, pa boso laga e kosnan bano aki i kombrt na e Dios bibu, K ende a traha shelu i tera i laman, i tur loke tin den nan. ECH 14:16 I den e gen erashonnan pas El a prmit tur e nashonnan sigui nan mes kamindanan; ECH 14:17 i tg E no a laga Su mes sin testimonio, dor ku El a hasi bon i a manda awaseru for di shelu i tempu di bon kosecha pa boso, i a satisfas boso kurason ku kuminda i aleg ria." ECH 14:18 I ounke nan tabata papia asina, apenas nan por a stp e multitutna n di ofres sakrifisio na nan. ECH 14:19 Ma a bin hudiunan for di Antiokia i Ikoni o i nan a konvens e multitutnan i a piedra Pablo i a lastr' sak' for di stat, kerie ndo ku e tabata morto. ECH 14:20 Ma ora ku e disipelnan a bin para rnt di dj, el a lanta i a bai den stat. I e dia siguiente el a bai Derbe ku Barnabas. ECH 14:21 I despues ku nan a predik e evangelio na e stat ei i a hasi hopi hende bira disi pel, nan a bolbe bai Listra i Ikonio i Antiokia, ECH 14:22 fortifikando alma di e disipelnan, enkurashando nan pa permanes den fe, bisando: "Dor di hopi tribulas hon nos mester drenta e reino di Dios." ECH 14:23 I despues ku nan a nombra ansi anonan pa nan den tur iglesia i a hasi orashon ku yunamentu, nan a enkomend nan n a Seor, den Kende nan a kere. ECH 14:24 I nan a pasa dor di Pisidia i a yega Pamf ilia. ECH 14:25 I despues ku nan a predik e palabra na Perge, nan a bai Atalia. E CH 14:26 I for di aya nan a nabeg bai Antiokia, for di unda nan a wrdu enkomend na e grasia di Dios pa e trabou ku nan a kaba di kumpli kun. ECH 14:27 I ora nan a y ega i a yama e iglesia huntu, nan a konta tur loke Dios a hasi ku nan, i ku El a habri un porta di fe pa e paganonan. ECH 14:28 I nan a keda basta tempu serka e disipelnan. ECH 15:1 I algun hmber a bin for di Judea i a kumins sia e rumannan, b isando: "Si boso no laga sirkumsid boso segun kustumber di Moiss, boso no por wrdu salb." ECH 15:2 I komo ku Pablo i Barnabas tabata asina kontra i tabata diskut fue rtemente ku nan, e rumannan a disid ku Pablo i Barnabas i algun otro di nan lo me ster a bai Jerusalm serka e apstelnan i e ansianonan pa papia ku nan tokante di e asunto aki. ECH 15:3 Asina anto, despues ku e iglesia a desped di nan, nan a pasa dor di Fenisia i Samaria, i tabata konta detayadamente di e kombrtimentu di e pa ganonan i tabata trese gran goso na tur e rumannan. ECH 15:4 I ora nan a yega Je rusalm, nan a wrdu risib dor di e iglesia i e apstelnan i e ansianonan, i nan a kont a tur loke Dios a hasi ku nan. ECH 15:5 Ma algun hende di e sekta di e fariseona n, kendenan a bira kered, a lanta para i a bisa: "Mester sirkumsid nan i orden nan pa kumpli ku e Lei di Moiss." ECH 15:6 I e apstelnan i e ansianonan a bin huntu pa papia riba e asunto aki. ECH 15:7 I despues di hopi diskushon, Pedro a lanta pa ra i a bisa nan: "Rumannan, boso sa ku for di tempunan aya Dios a skohemi entre boso pa e paganonan por tende e palabra di evangelio pa medio di mi boka i kere. ECH 15:8 I Dios, Kende konos e kurason, a duna nan testimonio, dunando nan Spiri tu Santu meskos ku El a hasi ku nos tambe; ECH 15:9 i E no a hasi distinshon ent re nos i nan, purifikando nan kurason pa medio di fe. ECH 15:10 Awor anto, pakik o boso ta pone Dios na prueba dor di pone un yugo riba nk di e disipelnan, ku ni nos tatanan ni nos no por a karga? ECH 15:11 Ma nos ta kere ku nos ta salb pa med io di e grasia di Seor Jesus, di e mesun manera ku nan tambe ta."

ECH 15:12 I henter e multitut a keda ketu i nan tabata skucha Barnabas i Pablo o ra nan tabata konta ki milagernan i maraviyanan Dios a hasi pa medio di nan entr e e paganonan. ECH 15:13 I despues ku nan a kaba di papia, Santiago a kontest, bi sando: "Rumannan, tendemi. ECH 15:14 Simon a konta kon Dios, for di un prinsipio , a bishit e paganonan, pa tuma for di nan un pueblo pa Su nmber. ECH 15:15 I e pa labranan di e profetanan ta kuadra ku esaki, manera ta par skirb: ECH 15:16 'Despu es di e kosnan aki lo Mi bolbe, i lo Mi rekonstru e tnt di David ku a kai, i lo Mi rekonstru su ruinanan, i lo Mi restor', ECH 15:17 pa e restu di humanidat buska S EOR, i tur e paganonan ku ta yam na Mi nmber, ECH 15:18 SEOR ta bisa, Kende ta hasi e kosnan aki konos for di tempunan aya.' ECH 15:19 "Pesei mi ta huzga ku nos no m ester molesti esnan entre e paganonan ku ta kombrt na Dios, ECH 15:20 ma pa nos ski rbi nan pa nan apsten nan mes di e kosnan kontamin dor di dolo, di fornikashon, di loke a wrdu sofok i di sanger. ECH 15:21 Pasobra Moiss, for di e generashonnan anti guo, tin den tur stat esnan ku ta predik', pasobra riba tur dia di Sabat e ta wrdu les den snoa." ECH 15:22 E ora ei e apstelnan i e ansianonan, huntu ku henter e i glesia, a haa ta bon pa skohe hmbernan entre nan pa manda Antiokia huntu ku Pablo i Barnabas: Judas, kende tabata wrdu yam Barsabas, i Silas, hmbernan lider den e ru mannan, ECH 15:23 i nan a manda e karta aki pa medio di nan:i E apstelnan i e rum annan ku ta ansiano,i Na e rumannan for di entre e paganonan na Antiokia, Siria i Silisia:i Saludo. ECH 15:24 Komo ku nos a tende ku algun ku ta di nos, sin ku nos a duna nan instrukshon, a hasi boso bira intrankil ku nan palabranan, i a tr astorn boso alma, ECH 15:25 nos a haa ta bon, despues di a yega na n akurdo, pa skoh e hmbernan pa manda serka boso huntu ku nos stimnan, Barnabas i Pablo, ECH 15:26 hm bernan ku a riska nan bida pa e nmber di nos Seor Jesu-Cristo. ECH 15:27 Pesei nos a manda Judas i Silas, kendenan tambe, pa medio di palabra, lo anunsi e mesun ko snan. ECH 15:28 Pasobra a parse bon na Spiritu Santu i na nos pa no pone karga m as pis riba boso, sino e kosnan nesesario aki: ECH 15:29 pa boso apsten boso mes d i kosnan sakrifik na dolo, di sanger, di kosnan ku a wrdu sofok i di fornikashon; si boso tene boso mes liber di kosnan asina, boso lo hasi bon.i Te despues. ECH 15 :30 Awor, despues ku nan a desped di nan, nan a bai Antiokia; i despues di a yama e multitut huntu, nan a entreg e karta. ECH 15:31 I ora nan a kaba di les', nan a regosih pa motibu di e enkurashamentu den dj. ECH 15:32 I Judas i Silas, nan mes tambe siendo profeta, a enkurash i fortifik e rumannan ku hopi palabra. ECH 15:33 I despues ku nan a pasa algun tempu einan, e rumannan a desped di nan den pas, pa nan bolbe serka esnan ku a manda nan. ECH 15:34 [Ma Silas a haa ku tabata bon pa keda einan.] ECH 15:35 Ma Pablo i Barnabas a keda na Antiokia i tabata sia i pre dik e palabra di Seor, huntu ku hopi otro mas. ECH 15:36 I despues di algun dia Pa blo a bisa Barnabas: "Laga nos bolbe i bishit e rumannan den tur stat kaminda nos a proklam e palabra di Seor, pa mira kon ta bai ku nan." ECH 15:37 I Barnabas tab ata kier a hiba Juan, kende tabata wrdu yam Marko, tambe huntu ku nan. ECH 15:38 M a Pablo a keda insist ku nan no mester hiba huntu ku nan esun ku a bandon nan na P amfilia i ku no a bai huntu ku nan na e trabou. ECH 15:39 I a bin un desakurdo as ina grandi ku nan a separ for di otro, i Barnabas a hiba Marko huntu kun i a nabeg bai Cyprus. ECH 15:40 Ma Pablo a skohe Silas i a bai, enkomend na e grasia di Seor dor di e rumannan. ECH 15:41 I e tabata biaha dor di Siria i Silisia, fortifika ndo e iglesianan. ECH 16:1 I el a bai Derbe i Listra tambe. I mira, tabatin un d isipel ayanan ku yama Timoteo, yu hmber di un muh hudiu ku tabata un kreyente, ma su tata tabata un griego, ECH 16:2 i e rumannan ku tabata na Listra i Ikonio tab ata duna bon testimonio di dj. ECH 16:3 Pablo tabata kier pa e hmber aki bai kun; i el a tum' serka dj i a sirkumsid' pa motibu di e hudiunan ku tabata na e lugnan ei, pasobra nan tur tabata sa ku su tata tabata griego. ECH 16:4 Awor segun ku nan tabata pasa dor di e statnan, nan tabata duna nan e reglanan ku a wrdu dekret dor di e

apstelnan i e ansianonan ku tabata na Jerusalm, pa nan kumpli ku nan. ECH 16:5 Asi na e iglesianan tabata wrdu fortifik den fe, i tabata bira kada dia mas hopi. ECH 16:6 I siendo prohib dor di Spiritu Santu di papia e palabra na Asia, nan a pasa dor di e region di Frigia i Galasia; ECH 16:7 i ora nan a yega Misia, nan a trat a di bai Bitinia, ma e Spiritu di Jesus no a prmit nan; ECH 16:8 i pasando Misia, nan a baha bai Troas. ECH 16:9 I den anochi Pablo a haa un vishon: un hmber di Mas edonia tabata par su dilanti i tabata rogu', bisando: "Bin Masedonia i yuda nos." ECH 16:10 I ora ku el a mira e vishon, mesora nos a trata di bai Masedonia, paso bra nos a bin na e konklushon ku Dios a yama nos pa predik evangelio na nan. ECH 16:11 Pesei, nabegando for di Troas, nos a bai largu Samotrasia i su siguiente d ia Nepolis; ECH 16:12 i for di einan pa Filipos, kual ta e stat prinsipal di e di strikto di Masedonia, un kolonia romano; i nos a keda algun dia den e stat aki. ECH 16:13 I riba dia di Sabat nos a sali paf di e porta di stat bai banda di un r iu, kaminda nos a supon ku tabatin un lug pa hasi orashon; i nos a kai sinta i a k umins papia ku e muhnan ku a reun. ECH 16:14 I un muh ku yama Lidia, di e stat Tiati ra, un bended di tela prpura, un adorad di Dios, tabata skucha; i Seor a habri su ku rason pa paga atenshon na e kosnan ku Pablo tabata bisa. ECH 16:15 I ora ku i e hendenan di su kas a wrdu batis, el a roga nos, bisando: "Si boso a huzga ku mi ta fiel na Seor, bin mi kas i keda serka mi." I el a konvens nos. ECH 16:16 I a soso d ku ora nos tabata bai na e lug di hasi orashon a bin topa nos un mucha muh esklab u ku tabatin un spiritu di adivinashon, kende tabata duna su shonnan hopi ganash i ku miramentu di destino. ECH 16:17 E tabata sigui Pablo i nos, i tabata grita, bisando: "E hmbernan aki ta sirbidnan di e Dios Haltsimo, kendenan ta proklam na bo so e kaminda di salbashon." ECH 16:18 I el a sigui hasi esaki hopi dia largu. Ma Pablo, fad di esei, a bira bisa e spiritu: "Mi ta ordenbo den e nmber di Jesu-Cris to pa sali for di dj!" I mesora el a sali. ECH 16:19 Ma ora su shonnan a mira ku nan speransa di ganashi a kaba, nan a gara Pablo i Silas i a lastra nan hiba na e plasa dilanti di e outoridatnan, ECH 16:20 i ora nan a hiba nan serka e magist radonan, nan a bisa: "E hmbernan aki, siendo hudiu, ta pone nos stat arib'abou, E CH 16:21 i ta proklam kustumbernan ku lei no ta prmit nos asept ni warda, siendo rom ano." ECH 16:22 I e multitut a lanta tur huntu kontra nan, i e magistradonan a s ker Pablo i Silas nan paa kita for di nan kurpa i a duna rdu pa suta nan ku bara. ECH 16:23 I despues di a duna nan hopi glpi, nan a tira nan den prizon i a duna e wardad di prizon rdu pa warda nan bon ward; ECH 16:24 i esaki, despues di a risib u n rdu asina, a tira nan den e prizon di mas paden i a sera nan pia na sepa. ECH 1 6:25 Ma banda di mei anochi Pablo i Silas tabata hasi orashon i tabata kanta him no di alabansa na Dios, i e prezonan tabata skucha nan; ECH 16:26 i direpiente a bin un temblor fuerte, asina ku e fundeshinan di e prizon a wrdu sakud; i mesora tur e portanan a habri i e kadenanan di nan tur a ls. ECH 16:27 I ora ku e wardad di prizon a lanta for di soo i a mira e portanan di prizon habr, el a saka su spad a i tabata kla pa mata su kurpa, keriendo ku e prezonan a hui. ECH 16:28 Ma Pabl o a grita duru, bisando: "No hasi bo mes dao, pasobra nos tur t'aki!" ECH 16:29 I el a pidi pa trese lus i a kore bai paden i, temblando di miedu, el a tira su k urpa abou dilanti di Pablo i Silas, ECH 16:30 i despues ku el a hiba nan paf, el a bisa: "Seornan, kiko mi mester hasi pa ta salb?" ECH 16:31 I nan a bisa: "Kere d en Seor Jesus i lo bo ta salb, abo i e hendenan di bo kas." ECH 16:32 I nan a papi a e palabra di Seor kun, i ku tur e hendenan ku tabata den su kas. ECH 16:33 I na e mesun ora di anochi ei el a bai ku nan pa laba nan heridanan, i el a wrdu batis mesora, i tur e hendenan di su kas. ECH 16:34 I el a hiba nan su kas i a pone me sa pa nan, i e tabata regosih grandemente ku i tur e hendenan di su kas a kere de n Dios. ECH 16:35 I ora dia a habri e magistradonan a manda nan polisnan, bisand o: "Pone e hmbernan ei den libertat." ECH 16:36 I e wardad di prizon a hiba e mens ahe aki pa Pablo, bisando: "E magistradonan a duna rdu pa pone boso den libertat. Asina, sali awor i bai na pas."

ECH 16:37 Ma Pablo a bisa nan: "Nan a suta nos pblikamente sin ningun sorto di se ntensia, nos ku ta hmbernan romano, i a tira nos den prizon; i awor nan kier saka nos na sekreto? Esei s ku n! Laga nan mes bin saka nos." ECH 16:38 I e polisnan a anunsi e palabranan aki na e magistradonan. I nan a haa miedu ora nan a tende ku nan tabata romano; ECH 16:39 i nan a bin i a roga nan, i ora nan a saka nan af, n an a keda roga nan pa sali for di e stat. ECH 16:40 I nan a sali for di prizon b ai kas di Lidia, i ora nan a mira e rumannan, nan a enkurash nan i a bai. ECH 17: 1 Awor, pasando dor di Amfipolis i Apolonia, nan a yega Tesalnika, kaminda tabati n un snoa di e hudiunan. ECH 17:2 I segun Pablo su kustumber, el a bai serka nan , i tres Sabat sigu el a rason ku nan for di e Skrituranan, ECH 17:3 splikando i m ustrando ku e Cristo mester a sufri i lanta for di e mortonan, i bisando: "E Jes us aki, kende mi ta proklam na boso, ta e Cristo." ECH 17:4 I algun di nan a wrdu konvens i a afili ku Pablo i Silas, huntu ku un gran multitut di griego ku ta teme Dios i un kantidat di muh prominente. ECH 17:5 Ma e hudiunan a bira yalurs i a h iba huntu ku nan algun hmber malbado for di plasa, i nan a forma un grupo i a pon e e stat arib'abou; i yegando na e kas di Jason, nan tabata kier a saka nan paf p a e pueblo. ECH 17:6 I ora nan no a haa nan, nan a lastra Jason i algun ruman hib a dilanti di e outoridatnan di e stat, gritando: "E hmbernan aki ku a pone mundu arib'abou a bin aki tambe; ECH 17:7 i Jason a risib nan den su kas, i nan tur ta aktua kontrario na e dekretonan di Cesar i ta bisa ku tin un otro rei, Jesus." E CH 17:8 I nan a instig e multitut i e outoridatnan di e stat ku a tende e kosnan aki. ECH 17:9 I ora nan a risib un garantia for di Jason i e otronan, nan a pone nan den libertat. ECH 17:10 I e rumannan mesora a manda Pablo i Silas bai Berea den anochi; i ora nan a yega, nan a bai den snoa di e hudiunan. ECH 17:11 Awor e sakinan tabata hende di mentalidat mas nobel ku esnan na Tesalnika, pasobra nan a risib e palabra ku bon boluntat i tabata skudri e Skrituranan tur dia, pa mira si e kosnan aki tabata asina. ECH 17:12 Pesei hopi di nan a kere, huntu ku un kanti dat di griego prominente, tantu muh komo hmber. ECH 17:13 Ma ora ku e hudiunan di Tesalnika a haa sa ku e palabra di Dios a wrdu proklam dor di Pablo na Berea tambe, nan a bai ayanan tambe i tabata agit i instig e multitutnan. ECH 17:14 Anto mesora e rumannan a manda Pablo bai den direkshon di laman; ma Silas i Timoteo a keda einan. ECH 17:15 I esnan ku a kompa Pablo a hib' Atenas; i despues nan a bai ku un r du pa Silas i Timoteo, pa esakinan bin serka dj mas lih posibel. ECH 17:16 Awor mi entras ku Pablo tabata spera riba nan na Atenas, su spiritu a keda perturb ora ku el a mira e stat yen di dolo asina. ECH 17:17 Pesei e tabata rason den snoa ku e hudiunan i ku e paganonan ku tabata teme Dios, i riba plasa tur dia ku esnan ku pa kasualidat tabata presente einan. ECH 17:18 I tambe tabatin algun di e filsofo nan epikurio i stoiko ta diskut kun. I algun tabata bisa: "Ta kiko e charlatan aki kier bisa?" I otronan: "Parse ku e ta un proklamad di diosnan strao,"--pasobra e tabata predik Jesus i e resurekshon. ECH 17:19 I nan a koh' hib' na un lug ku yama A repago, bisando: "Bo por bisa nos ta kiko e siansa nobo aki ta ku bo ta proklam? EC H 17:20 Pasobra bo ta laga nos tende poko kos strao; pesei nos kier sa kiko e kos nan aki ta nifik." ECH 17:21 Awor tur e hendenan di Atenas, i e stranheronan ku t abata di bishita einan, no tabata okup nan mes ku nada otro, sino papia f tende al gu nobo. ECH 17:22 I Pablo, par den sentro di Arepago, a bisa: "Hmbernan di Atenas, mi ta mira ku boso ta masha religioso den tur sentido. ECH 17:23 Pasobra mientr as ku mi tabata pasa dor di boso stat i tabata opserv e ophetonan di boso adorash on, mi a haa tambe un altar ku e inskripshon aki: 'NA UN DIOS DESKONOSI.' Pesei, loke boso ta ador den ignoransia, esei mi ta proklam na boso. ECH 17:24 "E Dios ku a traha mundu i tur kos ku tin den dj, siendo Seor di shelu i di tera, no ta biba den tmpel trah ku man; ECH 17:25 ni E no ta wrdu sirb dor di man di hende, komo si fuera E tabatin mester di kualkier kos, komo ku E mes ta duna tur hende bida i r osea i tur kos; ECH 17:26 i for di n sanger El a traha tur nashon di hende pa bib a riba henter mundu, i El a fiha nan tempunan stipul i e lmitenan di nan lugnan di biba,

ECH 17:27 pa nan buska Dios, si di algun manera, fulando, nan por ha'E, maske E n o ta leu di kada un di nos; ECH 17:28 pasobra den djE nos ta biba i ta move i ta eksist, manera algun di boso mes poetanan a bisa: 'Pasobra nos tambe ta Su desen densia.' ECH 17:29 "Siendo anto desendensia di Dios, nos no mester pensa ku e Na turalesa Divino ta manera oro f plata f piedra, un imagen form dor di arte i imagin ashon di hende. ECH 17:30 I Dios, pasando por alto e tempunan di ignoransia, awo r ta deklar na hende ku tur hende na tur kaminda mester repent, ECH 17:31 pasobra El a fiha un dia den kual E lo huzga mundu ku hustisia pa medio di un Hmber, Kend e El a apunt, dunando prueba na tur hende dor di lant'E for di e mortonan." ECH 1 7:32 Awor ora nan a tende di e resurekshon di e mortonan, algun a hasi bofon, ma otronan a bisa: "Nos lo tende di bo atrobe tokante di esaki." ECH 17:33 Asina P ablo a sali bai for di meimei di nan. ECH 17:34 Ma algun hmber a afili kun i a kere , entre nan tambe Dionisio, e areopagita, i un muh ku yama Dmaris, i otronan huntu ku nan. ECH 18:1 Despues di e kosnan aki Pablo a sali for di Atenas i a bai Kor into. ECH 18:2 I el a topa un hudiu ku yama Akila, nas na Ponto, kende resienteme nte a bin di Italia ku su esposa Prisila, pasobra Claudio a orden tur hudiu pa sa li for di Roma. El a bin serka nan, ECH 18:3 i pasobra e tabatin e mesun ofishi, el a keda serka nan i nan tabata traha huntu; pasobra di ofishi nan tabata trah ad di tnt. ECH 18:4 I tur dia di Sabat e tabata rason den snoa i tabata trata di ko nvens hudiu i griego. ECH 18:5 Ora Silas i Timoteo a bin for di Masedonia, Pablo a dedik su mes kompletamente na predikamentu di e palabra, dunando testimonio na e hudiunan ku Jesus tabata e Cristo. ECH 18:6 Ma ora nan a resist i a blasfem, el a sakud su paanan i a bisa nan: "Boso sanger sea riba boso mes kabes! Ami ta limpi . For di awor padilanti lo mi bai serka e paganonan." ECH 18:7 I el a sali for d i einan i a bai kas di un hmber ku yama Justu, un adorad di Dios, kende su kas tab ata keda banda di snoa. ECH 18:8 I Crispo, e lider di snoa, a kere den Seor huntu ku tur e hendenan di su kas, i hopi di e korintionan, ora nan a tende, a kere i a wrdu batis. ECH 18:9 I Seor a bisa Pablo den anochi pa medio di un vishon: "No t ene miedu mas, ma sigui papia i no keda ketu; ECH 18:10 pasobra Mi ta ku bo i ni ngun hende lo no pone man riba bo pa hasibo dao, pasobra Mi tin hopi hende den e stat aki." ECH 18:11 I el a keda biba einan un aa i seis luna i tabata sia nan e p alabra di Dios. ECH 18:12 Ma mientras ku Galion tabata prokonsul di Akaya, e hud iunan, di n akurdo, a lanta kontra Pablo i a hib' dilanti di tribunal, ECH 18:13 bi sando: "E hmber aki ta konvens hende pa ador Dios kontrario na lei." ECH 18:14 Ma o ra Pablo tabata bai habri su boka, Galion a bisa e hudiunan: "Si tabata trata di un asunto di delito f krimen grave, O hudiunan, lo tabatin motibu pa mi a toler b oso; ECH 18:15 ma si ta kuestion di palabra i nmber i di boso mes lei, boso mes r egla esaki; ami no kier ta hues den e asuntonan aki." ECH 18:16 I el a kore ku n an for di tribunal. ECH 18:17 E ora ei nan tur a gara Sstenes, e lider di snoa, i a kumins bati dilanti di tribunal. I Galion no a hasi kaso di ningun di e kosnan aki. ECH 18:18 I despues ku Pablo a keda basta dia mas, el a desped di e rumannan i a nabeg bai Siria, i Prisila i Akila tabata huntu kun. Na Senkrea el a laga krta su kabei, pasobra el a hasi un promesa. ECH 18:19 I nan a yega Efeso, i el a la ga nan einan. Awor e mes a bai den snoa i tabata rason ku e hudiunan. ECH 18:20 I ora nan a pidi pa keda serka nan pa un temporada mas largu, e no a asept, ECH 18: 21 ma a desped di nan, bisando: "Lo mi bolbe serka boso atrobe, si Dios kier." I el a nabeg bai for di Efeso. ECH 18:22 I ora ku el a yega Cesarea, el a bai kumin d e iglesia i a bai Antiokia. ECH 18:23 I despues di a keda poko tempu ayanan, el a bai i a pasa konsekutivamente dor di e region di Galasia i dor di Frigia, i t abata fortifik tur e disipelnan. ECH 18:24 Awor un hudiu ku yama Apolos, nas na Al ehandria, un hmber elokuente, a bin Efeso; i e tabatin hopi bon konosementu di e Skrituranan. ECH 18:25 E hmber aki tabata bon instru den e kaminda di Seor; i siend o ferviente den spiritu, e tabata papia i sia

eksaktamente e kosnan tokante di Jesus, ounke ku e tabata konos solamente e bouti smo di Juan; ECH 18:26 i el a kumins papia ku tur frankesa den snoa. Ma ora Prisi la i Akila a tend', nan a hal' un banda i a splik' e kaminda di Dios na un manera m as eksakto. ECH 18:27 I ora ku e kier a krusa bai Akaya, e rumannan a enkurash' i a skirbi e disipelnan pa risibi; i ora ku el a yega, e tabata di gran ayudo pa e snan ku a kere pa medio di grasia; ECH 18:28 pasobra e tabata refut e hudiunan fu ertemente den pbliko, mustrando pa medio di e Skrituranan ku Jesus tabata e Crist o. ECH 19:1 I a sosod ku mientras Apolos tabata na Korinto, Pablo, despues di su biahe den interior, a yega Efeso, i a kontra ku algun disipel, ECH 19:2 i el a b isa nan: "Boso a risib Spiritu Santu ora boso a kere?" I nan a bis': "N, ni tende n os no a tende ku tin un Spiritu Santu." ECH 19:3 I el a bisa: "Den kiko boso a wr du batis anto?" I nan a bisa: "Den e boutismo di Juan." ECH 19:4 I Pablo a bisa: "Juan tabata batis ku e boutismo di repentimentu, bisando e pueblo pa kere den Es un ku lo a bin despues di dj, esta, den Jesus." ECH 19:5 I ora nan a tende esaki, nan a wrdu batis den e nmber di Seor Jesus. ECH 19:6 I despues ku Pablo a pone su m annan riba nan, Spiritu Santu a bin riba nan, i nan a kumins papia den lenga i ta bata profetis. ECH 19:7 I na tur tabatin mas o menos diesdos hmber. ECH 19:8 I el a bai den snoa i a sigui papia ku tur frankesa pa tres luna, i tabata rason i kon vens nan tokante di e kosnan di e reino di Dios. ECH 19:9 Ma ora ku algun tabata hasi nan kurason duru i tabata bira desobedesido, papiando malu di e Kaminda dil anti di e multitut, el a aleh for di nan i a hiba e disipelnan huntu kun, i tabata rason tur dia den e skol di Tirano. ECH 19:10 I esaki a tuma lug dos aa largu, asi na ku tur esnan ku tabata biba na Asia a tende e palabra di Seor, tantu hudiu kom o griego. ECH 19:11 I Dios tabata hasi milagernan ekstraordinario pa medio di ma n di Pablo, ECH 19:12 asina ku asta nan tabata hiba lensu f lantera di su kurpa p a e hendenan malu, i e enfermedatnan tabata kita for di nan i e spiritunan malu tabata sali for di nan. ECH 19:13 Ma tambe algun di e eksorsistanan hudiu, kende nan tabata bai di un lug pa otro, tabata trata di yama e nmber di Seor Jesus riba e snan ku tabatin spiritu malu, bisando: "Mi ta ordenbo pa sali den e nmber di Jesus , Kende Pablo ta predik." ECH 19:14 I shete yu hmber di un tal Skeva, un saserdote prinsipal hudiu, tabata hasi esaki. ECH 19:15 I e spiritu malu a kontest i a bis a nan: "Jesus mi konos i mi sa di Pablo, ma ta ken boso ta?" ECH 19:16 I e hmber, den kende e spiritu malu tabata, a bula riba nan i a domin nan tur i a poder di na n, asina ku nan a hui bai for di e kas ei, sun i herid. ECH 19:17 I tur, tantu hud iu komo griego, ku tabata biba na Efeso a haa sa di esaki; i temor a bin riba nan tur i e nmber di Seor Jesus a wrdu engrandes. ECH 19:18 Tambe hopi di esnan ku a ke re a sigui bin, i tabata konfes i revel nan prktikanan. ECH 19:19 I hopi di esnan k u tabata praktik magia a trese nan bukinan huntu i a kima nan dilanti di tur; i n an a kalkul nan balor i esaki tabata sinkuenta mil pida plata. ECH 19:20 Asina e palabra di Seor tabata krese poderosamente i tabata prevales. ECH 19:21 Awor despu es ku e kosnan aki a kaba di sosod, Pablo a propon den spiritu pa bai Jerusalm, des pues ku el a pasa dor di Masedonia i Akaya, bisando: "Despues di a bai ayanan, m i mester mira Roma tambe." ECH 19:22 I despues di a manda dos di su yudadnan, Tim oteo i Erasto, na Masedonia, e mes a keda na Asia pa un tempu. ECH 19:23 I mas o menos den e tempu ei a surgi un lantamentu basta formal enkuanto e Kaminda. ECH 19:24 Pasobra un hmber ku yama Demetrio, un plat ku tabata traha tmpelnan chikitu di plata di e diosa Artemis, tabata trese basta ganashi pa e hmbernan di e ofishi aki; ECH 19:25 el a trese esakinan huntu ku e trahadnan di ofishinan similar i a bisa: "Hmbernan, boso sa ku nos prosperidat ta depend di e trabou aki. ECH 19:26 I boso ta mira i ta tende ku no solamente na Efeso, ma na kasi henter Asia e Pab lo aki a konvens masha hopi hende, i a hasi nan desvi dor di bisa ku diosnan trah k u man no ta dios. ECH 19:27 I no solamente tin peliger ku e ofishi aki di nos ta wrdu desakredit, ma tambe ku e tmpel di e gran diosa Artemis ta wrdu despresi, i e m agnifisensia di esun ku henter Asia i henter mundu ta ador lo wrdu despresi."

ECH 19:28 Ora nan a tende esaki, nan a yena ku furia i a kumins grita, bisando: " Grandi ta Artemis di e efesionan!" ECH 19:29 I e stat a keda yen di konfushon, i di n akurdo nan a basha bai den e teatro i a lastra e masedonionan Gayo i Aristar ko, kompaeronan di biahe di Pablo, bai kun. ECH 19:30 I ora Pablo kier a bai den e multitut, e disipelnan no a lagu'. ECH 19:31 I tambe algun di e ofisialnan di As ia, kendenan tabata su amigu, a manda rogu' bes tras bes pa no riska bai den e te atro. ECH 19:32 Asina ta ku algun tabata grita esaki i otro esaya, pasobra e mul titut tabata tur konfund i e mayoria no tabata sa pa ki motibu nan a bin huntu. E CH 19:33 I nan a saka Alehandro for di e multitut, i e hudiunan a push' mand' dila nti. I Alehandro a hasi sea ku su man i kier a defend su mes dilanti di e multitut . ECH 19:34 Ma ora nan a haa sa ku e tabata un hudiu, nan tur a grita den un solo bos komo dos ora largu: "Grandi ta Artemis di e efesionan!" ECH 19:35 Ma despue s di a kalma e multitut, e sekretario di stat a bisa: "Hmbernan di Efeso, ta ken no sa ku e stat di e efesionan ta wardad di e tmpel di e gran diosa Artemis i di e imagen ku a kai for di shelu? ECH 19:36 Komo ku esakinan ta kosnan ku hende no por nenga, boso mester keda kalmo i no hasi nada sin pensa. ECH 19:37 Pasobra bo so a trese serka nos e hmbernan aki kendenan no ta ni robad di tmpel ni blasfemad di nos diosa. ECH 19:38 Asina anto, si Demetrio i e hmbernan di ofishi ku ta huntu kun tin keho kontra kualkier hende: ta wrdu ten seshon tribunal i tin prokurad; laga nan trese keho kontra otro. ECH 19:39 Ma si boso ta dese kualkier otro kos, esei lo wrdu disid den un reunion legtimo. ECH 19:40 Pasobra nos ta kore peliger di wrdu akus di un lantamentu en konekshon ku loke a sosod awe, komo ku di brdat no tin mo tibu ku nos por duna pa hustifik e reunion desorden aki." ECH 19:41 I despues di a bisa esaki, el a desped e reunion. ECH 20:1 I despues ku e lantamentu a pasa, Pa blo a manda buska e disipelnan i despues di a eksort nan i di a tuma despedida di nan, el a kohe kaminda pa Masedonia. ECH 20:2 I despues di a pasa dor di e dist riktonan ei i di a duna nan hopi enkurashamentu, el a yega Gresia. ECH 20:3 I ay anan el a keda tres luna, i pa motibu ku e hudiunan a traha un kmplt kontra dj nt or a ku e tabata pa nabeg bai Siria, el a disid di bolbe via Masedonia. ECH 20:4 I Spa ter di Berea, yu hmber di Pirus, i e tesalonisensenan Aristarko i Segundo a kompa'; i Gayo di Derbe i Timoteo; i Tikiko i Trfimo di Asia. ECH 20:5 Ma esakinan a bai dilanti i tabata spera nos na Troas. ECH 20:6 I despues di e dianan di Pan Sin Zrdeg, nos a nabeg bai for di Filipos i a yega serka nan na Troas den sinku dia; i aya nos a keda shete dia. ECH 20:7 I riba e prom dia di siman, ora nos a bin hun tu pa kibra pan, Pablo, kende kier a bai su manis, a kumins papia ku nan, i el a s igui ku su mensahe te mei anochi. ECH 20:8 I tabatin hopi lampi den e sala ariba kaminda nos a bin huntu. ECH 20:9 I tabatin un hoben ku yama Eutiko, kende taba ta sint den bentana, i el a pega un soo profundo; i ora Pablo a keda papia asina t antu, soo a poder di dj di tal manera ku el a kai for di e di tres piso, i nan a la nt' morto for djabou. ECH 20:10 Ma Pablo a baha bai abou, a kai drumi riba dj, i d espues di a koh' den su brasa, el a bisa: "Boso no alarm, pasobra e ta bibu." ECH 20:11 I ora ku el a bai ariba atrobe, el a kibra e pan i a kome, i a keda papia basta ratu ku nan, te ora dia a habri, i asina el a bai. ECH 20:12 I nan a bai k u e hoben, bibu, i a keda mash konsol. ECH 20:13 Ma nos a bai dilanti na e barku i a hisa bela bai Asos, kaminda nos tabatin intenshon di tuma Pablo na bordo, pas obra asina el a regla e asunto, komo ku mes tabatin intenshon di bai na pia. ECH 20:14 I ora ku el a topa nos na Asos, nos a tum' na bordo i a yega Mitilene. ECH 20:15 I nabegando for di einan nos a yega e dia siguiente dilanti di Kios, i su manis nos a krusa bai Samos; i e dia siguiente nos a yega Mileto. ECH 20:16 Paso bra Pablo a disid di nabeg pasa Efeso forbei pa e no tin mester di prd tempu na Asia ; pasobra e tabata pur pa, si ta posibel, ta na Jerusalm riba dia di Pentekste. ECH 20:17 I for di Mileto el a manda rospondi na Efeso pa yama e ansianonan di igle sia pa bin serka dj. ECH 20:18 I ora nan a bin serka dj, el a bisa nan: "Boso mes sa for di e prom dia ku mi a pone pia na Asia, kon mi tabata huntu ku boso tur e tempu ei,

ECH 20:19 sirbiendo Seor ku tur umildat i ku lgrima i ku pruebanan ku tabata bin r iba mi dor di e kmpltnan di e hudiunan; ECH 20:20 kon mi no a laga di deklar nada k u tabata di probecho pa boso i tabata sia boso pblikamente i di kas pa kas, ECH 20 :21 dunando testimonio, tantu na hudiu komo na griego, di repentimentu pa ku Dio s i di fe den nos Seor Jesu-Cristo. ECH 20:22 "I mira, awor mar den spiritu, mi ta na kaminda pa Jerusalm, sin sa kiko lo pasa ku mi ayanan. ECH 20:23 Solamente mi sa ku na tur stat Spiritu Santu ta dunami testimonio, bisando ku bui i afliksho n ta sperami. ECH 20:24 Ma mi no ta konsider mi bida di ningun balor, ni komo alg u presioso pa mi mes, kontal ku mi por trmin e kurso di mi bida i e ministerio ku mi a risib di Seor Jesus, pa duna testimonio di e evangelio di e grasia di Dios. E CH 20:25 "I awor, mira, mi sa ku boso tur, serka kendenan mi a pasa, predikando e reino di Dios, lo no mira mi kara mas. ECH 20:26 Pesei mi ta testifik na boso r iba e dia aki, ku mi ta inosente di e sanger di tur hende. ECH 20:27 Pasobra mi no a laga di deklar na boso henter e propsito di Dios. ECH 20:28 Prkur pa boso mes i pa henter e tou, meimei di kual Spiritu Santu a pone boso komo wardad, pa pastor i e iglesia di Dios, kual El a kumpra ku Su propio sanger. ECH 20:29 Mi sa ku des pues ku mi bai, lobo brabu lo drenta meimei di boso, ku lo no tin miserikrdia di e tou; ECH 20:30 i for di meimei di boso mes lo lanta hmbernan ku ta papia kosnan prvrso, pa desvi e disipelnan i hasi nan bai nan tras. ECH 20:31 Pesei, sea alerta i krda ku pa un temporada di tres aa di dia i anochi mi no a stp di spirta kada un di boso ku lgrima. ECH 20:32 "I awor mi ta enkomend boso na Dios i na e palabra di Su grasia, kual ta kapas pa edifik boso i pa duna boso e erensia entre tur esnan ku ta santifik. ECH 20:33 Mi no a kudish plata ni oro ni paa di ningun hende. ECH 20:34 Boso mes sa ku e mannan aki a traha pa mi mes nesesidatnan i pa e nesesida tnan di e hmbernan ku tabata huntu ku mi. ECH 20:35 Den tur kos mi a mustra boso ku dor di traha duru asina boso mester yuda e debilnan i krda e palabranan di Seor Jesus, ku E mes a bisa: 'Ta mas bendishon pa duna ku pa risib.'" ECH 20:36 I ora ku el a kaba di bisa e kosnan aki, el a hinka rudia i a hasi orashon ku nan tur. ECH 20:37 I nan a kumins yora duru i a brasa Pablo i a sunch' bes tras bes, ECH 2 0:38 masha tristu, spesialmente pa e palabra ku el a papia, ku nan lo no mira su kara mas. I nan a kompa' bai na e barku. ECH 21:1 I a sosod ku ora nos a separ for di nan i a hisa bela, nos a bai largu Kos i su manis Rodas i di einan Ptara; ECH 2 1:2 i ora nos a haa un barku ku tabata di krusa bai Fenisia, nos a subi na bordo i a hisa bela. ECH 21:3 I ora nos a kumins mira Cyprus i a laga esaki na man robe s, nos a sigui nabeg pa Siria i a yega Tiro; pasobra einan e barku mester a deska rg. ECH 21:4 I despues di a haa e disipelnan, nos a keda einan shete dia; i nan ta bata keda bisa Pablo, pa medio di e Spiritu, pa no bai Jerusalm. ECH 21:5 I ora n os dianan ayanan a pasa, nos a bai i a sigui nos biahe, mientras ku nan tur, hun tu ku nan esposanan i yunan, a kompa nos te paf di e stat. I despues di a hinka rud ia riba playa i a hasi orashon, nos a desped di otro. ECH 21:6 E ora ei nos a sub i na bordo di barku, i nan a bolbe pa nan kas. ECH 21:7 I ora nos a trmin e biahe for di Tiro i a yega Tolemaida, nos a salud e rumannan i a keda un dia serka nan. ECH 21:8 I su manis nos a sali i a yega Cesarea, i nos a drenta kas di Felipe, e evangelista, kende tabata un di e shetenan, i nos a keda serka dj. ECH 21:9 Awor e hmber aki tabatin kuater yu muh birgen, kendenan tabata profeta. ECH 21:10 I du rante di nos estadia ayanan pa un par di dia, un profeta ku yama Agabo a bin for di Judea. ECH 21:11 I el a bin serka nos, a kohe e faha di Pablo i a mara su me s pianan i mannan i a bisa: "Esaki ta loke Spiritu Santu ta bisa: 'Asin'aki e hu diunan na Jerusalm lo mara e hmber ku ta doo di e faha aki i lo entregu' den man di e paganonan.'" ECH 21:12 I ora nos a tende esaki, tantu nos komo esnan ku tabata di e lug ei a kumins rogu' pa no bai Jerusalm. ECH 21:13 E ora ei Pablo a kontest: " Pakiko boso ta yora i ta kibra mi kurason? Pasobra mi ta kla, no solamente pa wrd u mar, ma asta pa muri na Jerusalm pa e nmber di Seor Jesus." ECH 21:14 I komo ku e no por a wrdu konvens, nos a keda ketu, bisando: "E boluntat di Seor sea has!"

ECH 21:15 I despues di e dianan aki nos a prepar nos mes i a sali pa Jerusalm. ECH 21:16 I algun di e disipelnan di Cesarea tambe a bin ku nos i a hiba nos serka Mnason di Cyprus, un disipel di hopi tempu, serka kende nos lo a bai hosped. ECH 21:17 I ora nos a yega Jerusalm, e rumannan a risib nos kontentu. ECH 21:18 I su m anis Pablo a bai ku nos serka Santiago, i tur e ansianonan tabata presente. ECH 2 1:19 I ora ku el a kaba di salud nan, el a kumins konta nan detayadamente e kosnan ku Dios a hasi den e paganonan pa medio di su ministerio. ECH 21:20 I ora nan a tende esaki, nan a glorifik Dios; i nan a bis': "Bo ta mira, ruman, kuantu miles tin entre e hudiunan ku a kere, i nan tur ta yen di zelo pa e Lei; ECH 21:21 i n an a tende tokante di bo, ku bo ta sia tur e hudiunan ku ta entre e paganonan pa bandon Moiss, bisando nan pa nan no laga sirkumsid nan yunan, ni kana segun e kustu mbernan. ECH 21:22 Kiko mester wrdu has anto? Nan lo tende sigur ku bo a yega. ECH 21:23 Pesei, hasi loke nos ta bisabo. Nos tin kuater hmber ku a hasi un promesa; ECH 21:24 hiba nan, purifik bo mes huntu ku nan i paga e gastu pa nan laga feita nan kabes; i tur hende lo sa ku nada no ta brdat di loke nan a konta nan di bo, ma ku abo mes tambe ta kana ordenadamente, kumpliendo ku Lei. ECH 21:25 Ma tokan te di e paganonan ku a kere, nos a skirbi i a disid ku nan mester apsten nan mes d i karni sakrifik na dolo, di sanger, di loke ta wrdu sofok i di fornikashon." ECH 21 :26 E ora ei Pablo a hiba e hmbernan, i su manis el a purifik su mes huntu ku nan, a bai den tmpel i a anunsi e kumplimentu di e dianan di purifikashon, te ora ku e sakrifisio a wrdu ofres pa kada un di nan. ECH 21:27 I ora ku e shete dianan tabat a kasi kumpl, e hudiunan di Asia, ora nan a mir' den tmpel, a kumins instig e multitu t i a tira man riba dj, ECH 21:28 gritando: "Hmbernan di Israel, bin yuda nos! Esa ki ta e hmber ku tur kaminda ta predik na tur hende kontra nos pueblo, kontra Lei i kontra e lug aki; i pa kolmo el a trese griegonan tambe den tmpel i a profan e lu g santu aki." ECH 21:29 Pasobra anteriormente nan a mira Trfimo di Efeso huntu kun den stat, i nan a supon ku ta Pablo a tres' den tmpel. ECH 21:30 I henter stat taba ta arib'abou, i e hendenan tabata basha bin huntu; i nan a gara Pablo i a lastr' hiba paf di tmpel, i mesora e portanan a wrdu ser. ECH 21:31 I mientras ku nan tabat a busk' pa mata, e komandante di e batayon romano a haa notisia ku henter Jerusalm tabata den konfushon. ECH 21:32 I mesora el a bai ku algun sld i senturin i a kore bin riba nan; i ora nan a mira e komandante i e sldnan, nan a stp di bati Pablo. EC H 21:33 E ora ei e komandante a yega serka, a gar' i a duna rdu pa mar' ku dos kade na; i el a kumins puntra ken e tabata i kiko el a hasi. ECH 21:34 Ma for di den e multitut algun tabata grita esaki, otro esaya, i ora ku pa motibu di e boroto e no por a haa sa ta kiko a pasa, el a duna rdu pa hib' kazrne. ECH 21:35 I ora ku el a yega na e trapi, a sosod ku e sldnan mester a kargu' pa motibu di e violensia di e multitut; ECH 21:36 pasobra e multitut di pueblo tabata sigui nan tras, gritan do: "Mat'!" ECH 21:37 I ora nan tabata bai hiba Pablo den kazrne, el a bisa e koma ndante: "Mi por bisabo algu?" I el a bisa:"Bo sa griego? ECH 21:38 Anto no t'abo ta e egipsio ku poko dia pas a kousa un lantamentu i ku a hiba e kuater mil mata dnan den desierto?" ECH 21:39 Ma Pablo a kontest: "Mi ta un hudiu di Tarso na Sili sia, siudadano di un stat di basta importansia; i mi ta suplikbo, prmitmi papia ku e pueblo." ECH 21:40 I ora ku el a dun' prmit, Pablo, par riba e trapi, a hasi sea n a e pueblo ku su man; i ora ku a keda un silensio profundo, el a papia ku nan na lenga hebreo, bisando: ECH 22:1 "Rumannan i tatanan, tende awor kiko mi ta bai bisa na mi defensa." ECH 22:2 I ora nan a tende ku e tabata papia ku nan na leng a hebreo, nan a keda mas ketu ainda. I el a bisa: ECH 22:3 "Mi ta un hudiu, nas n a Tarso di Silisia, ma lant den e stat aki, eduk na pia di Gamaliel, striktamente segun e lei di nos tatanan, yen di zelo pa Dios, meskos ku boso tur ta awe. ECH 22:4 I mi tabata prsigu e Kaminda aki te na morto, i mi tabata mara i pone tantu hm ber komo muh den prizon, ECH 22:5 manera tambe e sumosaserdote i henter e Konsili o di ansianonan por testigu. Di nan mi a risib kartanan tambe pa e rumannan, i mi a sali bai Damasko pa trese komo prezo na Jerusalm tambe esnan ku tabata ayanan, pa nan

wrdu kastig. ECH 22:6 "I a sosod ku ora mi tabata na kaminda i serka di yega Damask o banda di mrdia, direpiente un lus masha skrpi a lusa for di shelu tur rnt di mi, ECH 22:7 i mi a kai abou na suela i a tende un bos ta bisami: 'Saulo, Saulo, pak iko bo ta prsiguMi?' ECH 22:8 "I mi a kontest: 'Ta Ken Bo ta, Seor?' "I El a bisami: 'Ami ta Jesus di Nazart, Kende bo ta prsigu.' ECH 22:9 I esnan ku tabata huntu ku mi a mira e lus wl, ma no a tende e bos di Esun ku tabata papia ku mi. ECH 22:10 "I mi a bisa: 'Kiko mi mester hasi, Seor?' "I Seor a bisami: 'Lanta i sigui pa Dam asko; i aya nan lo bisabo tur loke a wrdu design pa bo hasi.' ECH 22:11 I komo ku mi no por a mira pa motibu di e klaridat di e lus ei, esnan ku tabata huntu ku m i a guiami na mi man, i mi a yega Damasko. ECH 22:12 "I un tal Ananias, un hmber deboto segun Lei, kende tabatin bon testimonio serka tur e hudiunan ku tabata bi ba ayanan, ECH 22:13 a bin serka mi, i par banda di mi el a bisami: 'Ruman Saulo, risib bo bista!' I mesora mi a hisa kara i a mir'. ECH 22:14 "I el a bisa: 'E Dio s di nos tatanan a skohebo pa konos Su boluntat i pa mira Esun Hustu i pa tende u n bos for di Su boka. ECH 22:15 Pasobra pa tur hende lo bo ta Su testigu di loke bo a mira i tende. ECH 22:16 I awor, pakiko bo ta tarda? Lanta, i wrdu batis i la ba kita bo piknan, invokando Su nmber.' ECH 22:17 "I a sosod ku ora mi a bai bk Jeru salm i tabata hasi orashon den tmpel, mi a bai den un trans, ECH 22:18 i mi a mir' E ta bisami: 'Hasi lih i sali unbes for di Jerusalm, pasobra nan lo no asept bo tes timonio tokante di Mi.' ECH 22:19 "I mi a bisa: 'Seor, nan mes sa ku mi tabata ba i di snoa pa snoa i tabata sera den prizon i bati esnan ku tabata kere den Bo. E CH 22:20 I ora sanger di Bo testigu Esteban tabata wrdu dram, mi tambe tabata par e inan i a aprob esei i tabata kuida e mantelnan di esnan ku tabata mat'.' ECH 22:21 "I El a bisami: 'Bai! Pasobra lo Mi mandabo leu for di akinan serka e paganonan .'" ECH 22:22 I nan a skuch' te na e palabra aki, i e ora ei nan a halsa nan bos i a bisa: "Mata un hmber asina kit' for di riba mundu, pasobra e no mag di keda na bida!" ECH 22:23 I komo ku nan tabata grita i tira nan mantel for di nan kurpa i tira stf den laira, ECH 22:24 e komandante a duna rdu pa hib' den kazrne i a orden pa interogu' ku sota, pa e por haa sa ta pa ki motibu nan tabata grita asina kontr a dj. ECH 22:25 I ora nan a rk pa mar' ku faha di kueru, Pablo a bisa e senturin ku tabata par einan: "Lei ta prmit boso suta un hmber ku ta un romano i ku no a wrdu kon den?" ECH 22:26 I ora ku e senturin a tende esaki, el a bai serka e komandante i a kont', bisando: "Kiko bo ta bai hasi? Pasobra ta romano e hmber aki ta." ECH 22:2 7 I e komandante a bin i a bis': "Bisami, ta romano bo ta?" I el a bisa: "S." ECH 22:28 I e komandante a kontest: "Ami a kumpra e siudadania aki pa un suma grandi di plaka." I Pablo a bisa: "Ma ami ta un siudadano di nasementu." ECH 22:29 Pese i esnan ku tabata bai interogu' a kita bai lagu' mesora; i e komandante tambe a sp anta ora ku el a haa sa ku Pablo tabata un romano i ku el a laga mar' na kadena. E CH 22:30 Ma e siguiente dia, komo ku e kier a haa sa sigur pakiko e hudiunan taba ta akus', el a pon' den libertat, i a orden e saserdotenan prinsipal i henter e Kon silio pa reun. I el a hiba Pablo ayanan i a pon' nan dilanti. ECH 23:1 I Pablo, fi hando su bista riba e Konsilio, a bisa: "Rumannan, mi a biba ku un konsenshi lim pi dilanti di Dios te dia djawe." ECH 23:2 I e sumosaserdote Ananias a duna rdu n a esnan ku tabata par banda di Pablo pa dal den su boka. ECH 23:3 E ora ei Pablo a bis': "Dios lo dal bo, abo muraya blanch! Anto abo ta sinta einan pa huzgami seg un Lei, i kontra Lei bo ta duna rdu pa dal mi?" ECH 23:4 I esnan ku tabata par ein an a bisa: "Ta insult bo ta insult e sumosaserdote di Dios?" ECH 23:5 I Pablo a bi sa: "Mi no tabata sa, rumannan, ku e tabata sumosaserdote; pasobra ta par skirb: ' No papia malu di un gobernante di bo pueblo.'" ECH 23:6 Ma ora Pablo a ripar ku u n parti tabata saduseo i e otro parti, fariseo, el a grita den e Konsilio: "Ruma nnan, mi ta un fariseo, yu di fariseonan; mi ta wrdu huzg pa motibu di e speransa i resurekshon di e mortonan!" ECH 23:7 I ora ku el a bisa esaki, a surgi desunio n entre e fariseonan i e saduseonan; i e multitut a keda divid.

ECH 23:8 Pasobra e saduseonan ta bisa ku no tin resurekshon, ni angel, ni spirit u; ma e fariseonan ta kere den tur dos. ECH 23:9 E ora ei a surgi un gritamentu formal; i algun di e eskribanan, di partido di e fariseonan, a lanta para i a ku mins diskut fuertemente, bisando: "Nos no ta haa nada malu den e hmber aki; ma si ta un spiritu f un angel a papia kun, laga nos no bringa Dios." ECH 23:10 I ora ku e desunion tabata bira mas i mas grandi, e komandante tabatin miedu ku Pablo lo a wrdu kuartis dor di nan i a duna rdu pa e trupanan bin sak' for di meimei di nan, h ib' den kazrne. ECH 23:11 I e anochi siguiente Seor a para banda di dj i a bisa: "Te ne kurashi, pasobra meskos ku bo a duna testimonio di Mi kousa na Jerusalm, asina bo tin ku duna testimonio na Roma tambe." ECH 23:12 I ora dia a habri, e hudiun an a traha un kmplt i a mara nan mes na un huramentu, bisando ku nan lo no kome ni bebe te ora ku nan mata Pablo. ECH 23:13 I nan tabata mas ku kuarenta ku a trah a e kmplt aki. ECH 23:14 I nan a bin serka e saserdotenan prinsipal i e ansianonan i a bisa: "Nos a mara nos mes na un huramentu solm pa no gasta nada te ora nos m ata Pablo. ECH 23:15 Awor anto boso, huntu ku e Konsilio, manda bisa e komandant e pa tres' serka boso, komo si fuera ta un investigashon mas profundo boso lo tab ata bai hasi tokante di dj; i nos, di nos parti, ta kla pa mat' prom ku e yega." EC H 23:16 Ma yu hmber di Pablo su ruman muh a tende di nan trampa, i a bai den kazrne i a konta Pablo. ECH 23:17 I Pablo a yama un di e senturinnan bin serka dj i a bi sa: "Hiba e hoben aki serka e komandante, pasobra e tin algu di bis'." ECH 23:18 Asina el a bai kun i a hib' serka e komandante. I e senturin a bisa: "Pablo, e prez o, a yamami i a pidimi pa trese e hoben aki serka bo, komo ku e tin algu di bisa bo." ECH 23:19 I e komandante a koh' na su man i a hal' un banda i a puntr': "Ta ki ko bo tin di bisami?" ECH 23:20 I el a bisa: "E hudiunan a bin na akurdo pa pidib o trese Pablo maan dilanti di Konsilio, komo si fuera nan tabata bai hasi un inve stigashon mas profundo tokante di dj. ECH 23:21 Ma no kere nan, pasobra mas ku ku arenta di nan ta lur na skond. Nan a mara nan mes na un maldishon pa no kome ni b ebe te ora nan mat'; i awor nan ta kla i ta sperando riba bo promesa." ECH 23:22 Pesei, e komandante a laga e hoben bai i a dun' rdu: "No konta ni un hende ku bo a bisami e kosnan aki." ECH 23:23 I el a yama dos di e senturinnan bin serka dj i a bisa: "Prepar dos shen sld pa nueb'or di anochi nan bai Cesarea, i setenta hmber ri ba kabai i dos shen kargad di lansa." ECH 23:24 Nan mester a prove kabai tambe pa pone Pablo ariba i hib' sano i salvo serka gobernad Felix. ECH 23:25 I el a skirbi un karta ku e kontenido aki: ECH 23:26 Claudio Lisias, Na e ekselentsimo goberna d Felix, Saludo. ECH 23:27 Ora ku e hudiunan a arest e hmber aki i nan tabata bai m at', mi a bin riba nan ku e trupanan i a reskat', komo ku mi a haa sa ku e tabata u n romano. ECH 23:28 I deseando di sa pa kual delito nan tabata akus', mi a hib' na nan Konsilio; ECH 23:29 i mi a haa sa ku nan tabata akus' riba preguntanan tokant e di nan Lei, ma bou di ningun akusashon e no ta meres morto f prizon. ECH 23:30 I ora mi a wrdu avis ku lo tabatin un kmplt kontra e hmber aki, mi a mand' serka bo me ora, i tambe a instru su akusadnan pa trese nan akusashonnan kontra dj bo dilanti. ECH 23:31 E sldnan anto, di akurdo ku rdunan ku nan a risib, a kohe Pablo, i den anoc hi nan a hib' Antipatris. ECH 23:32 Ma su manis nan a laga e hmbernan riba kabai si gui kun i nan mes a bai bk kazrne. ECH 23:33 I ora esakinan a yega Cesarea nan a en treg e gobernad e karta i a trese Pablo tambe su dilanti. ECH 23:34 I despues ku e l a lesa e karta, el a puntra di kual provinsia Pablo tabata; i ora ku el a haa s a ku e tabata di Silisia, ECH 23:35 el a bisa: "Lo mi tendebo ora bo akusadnan ta mbe yega." I el a duna rdu pa ten' ser den e Pretorio di Herodes. ECH 24:1 I sinku dia despues e sumosaserdote Ananias a bin ku algun ansiano, huntu ku un abogado ku yama Trtulo; i nan a trese akusashonnan kontra Pablo serka gobernad. ECH 24:2 I despues ku nan a manda yama Pablo, Trtulo a kumins akus', bisando e gobernad: "Komo ku pa medio di bo nos ta gosa di gran pas, i dor di bo providensia hopi kos ta wrdu has na bienestar di e pueblo aki, ECH 24:3 nos ta rekonos esaki semper i na tu r parti, ekselentsimo Felix, ku tur gradisimentu. ECH 24:4 Ma pa mi no tin mester di molestibo mas, mi ta rogabo, konforme bo bondat, pa skucha nos un ratu. ECH 2 4:5 "Pasobra nos a haa ku e hmber aki ta un brdadero pst i un trsio ku ta kousa lanta mentu den tur e hudiunan den henter mundu, i un kabesante di e sekta di e nazare nonan.

ECH 24:6 I asta el a purba di profan tmpel; asina nos a arest'. [I nos kier a huzgu ' segun nos mes Lei. ECH 24:7 Ma Lisias, e komandante, a bin i ku hopi violensia a sak' for di nos man, ECH 24:8 i a duna rdu pa su akusadnan bin bo dilanti.] I dor di interogu' bo mes tokante di tur e asuntonan aki, lo bo por komprob tur e kosna n di kualnan nos ta akus'." ECH 24:9 I e hudiunan tambe a bai di akurdo, sigurando ku e kosnan aki tabata brdat. ECH 24:10 I ora ku e gobernad a duna sea pa e papia, Pablo a kontest: "Sabiendo ku pa hopi aa kaba bo ta hues di e nashon aki, mi ta d efend mi kousa ku bon nimo, ECH 24:11 komo ku bo por ta sigur ku no ta mas ku dies dos dia pas ku mi a bai Jerusalm pa ador Dios. ECH 24:12 I ni den tmpel, ni den snoa , ni den stat nan no a haami ta diskut ku ningun hende, ni kousa un lantamentu. EC H 24:13 Ni nan no por dunabo ningun prueba di e kosnan ku nan ta akusmi di dj awor . ECH 24:14 Ma esaki mi ta rekonos bo dilanti, ku segun e Kaminda ku nan ta yama un sekta mi ta sirbi e Dios di nos tatanan, i ta kere tur kos ku ta di akurdo ku Lei i ku ta par skirb den e Profetanan, ECH 24:15 teniendo speransa den Dios, mesk os ku e hmbernan aki tambe ta spera, ku siguramente lo tin un resurekshon di tant u e hustunan komo e malbadonan. ECH 24:16 I pesei mi ta prkur di manten semper un k onsenshi limpi dilanti di Dios i dilanti di hende. ECH 24:17 "Awor despues di ho pi aa mi a bin pa trese limosna pa mi pueblo i pa present algun ofrenda, ECH 24:18 ku kual, despues ku mi a wrdu purifik, nan a haami ta okup mi mes den tmpel, sin mul titut di hende ni boroto. Ma tabatin algun hudiu for di Asia, ECH 24:19 kendenan mester a bin aki bo dilanti i akusmi, si nan tabatin algu kontra mi. ECH 24:20 O f laga e hmbernan aki mes bisa ki mal echo nan a haa den mi ora mi tabata par dilan ti di Konsilio, ECH 24:21 f si ta pa motibu di esun palabra aki ku mi a papia na bos haltu ora mi tabata par meimei di nan: 'Tokante di resurekshon di e mortonan mi ta wrdu huzg dilanti di boso awe.'" ECH 24:22 Ma Felix, kende tabatin un mih kon osementu di e Kaminda, a manda nan bolbe un otro dia, bisando: "Dia komandante L isias bin, lo mi tuma un desishon den boso kaso." ECH 24:23 I el a duna e sentur in rdu pa tene Pablo prezo i pa tg e tin poko libertat, i pa no stroba ningun di su amigunan di bin atend'. ECH 24:24 Ma algun dia despues Felix a yega huntu ku su esposa Drusila, kende tabata hudiu, i el a manda yama Pablo i a skuch' ora ku e t abata papia di fe den Cristo Jesus. ECH 24:25 I ora ku e tabata papia tokante di hustisia, dominio propio i e huisio ku ta bin, Felix a spanta i a bisa: "Bai pa awor aki, i ora mi tin tempu lo mi manda yamabo." ECH 24:26 Mientras tantu e ta bata spera tambe ku Pablo lo a dun' plaka pa e pon' den libertat; pesei tambe e ta bata manda yam' hopi biaha i tabata kombers kun. ECH 24:27 Ma despues di dos aa Pors io Festo a bira susesor di Felix; i komo ku Felix kier a hasi e hudiunan un fabo r, el a laga Pablo keda den prizon. ECH 25:1 Awor tres dia despues ku Festo a ye ga na e provinsia, el a biaha di Cesarea pa Jerusalm. ECH 25:2 I e saserdotenan p rinsipal i e hmbernan lider di e hudiunan a trese akusashonnan kontra Pablo; i na n tabata roga Festo, ECH 25:3 pidiendo un fabor kontra Pablo, pa laga tres' Jerus alm--mientras ku nan ta skonde warda pa nan mat' na kaminda. ECH 25:4 Ma Festo a k ontest ku Pablo tabata wrdu ten prezo na Cesarea i ku e mes tabata di bai ayanan pr onto. ECH 25:5 "Pesei," el a bisa, "laga e hmbernan di influensia entre boso bai ayanan ku mi i, si tin algu malu den e hmber aki, laga nan akus'." ECH 25:6 I desp ues ku el a pasa no mas ku ocho f dies dia serka nan, el a bai Cesarea; i su mani s el a tuma su asiento den tribunal i a duna rdu pa laga trese Pablo. ECH 25:7 I d espues ku el a yega, e hudiunan ku a bin for di Jerusalm a bai para rnt di dj i tab ata trese hopi akusashon serio kontra dj, ku nan no tabatin prueba p'. ECH 25:8 E ora ei Pablo a defend su mes, bisando: "Mi no a hasi nada malu kontra e Lei di e hudiunan, ni kontra e tmpel, ni kontra Cesar." ECH 25:9 Ma Festo, kende kier a ha si e hudiunan un fabor, a kontest Pablo i a bisa: "Bo ta dispuesto pa bai Jerusalm i wrdu huzg mi dilanti enkuanto e akusashonnan aki?" ECH 25:10 Ma Pablo a bisa: " Mi ta par dilanti di tribunal di Cesar, kaminda mi mester wrdu huzg. Mi no a hasi e hudiunan nada malu, manera bo mes sa masha bon. ECH 25:11 Si mi ta un hasid di m aldat anto i a komet algu ku meres morto, mi no ta nenga di muri; ma si ningun di e

kosnan ei, di kualnan e hmbernan aki ta akusmi, no ta brdat, ningun hende no por en tregmi na nan. Mi ta apel na Cesar." ECH 25:12 Anto despues ku Festo a konsult ku s u konseheronan, el a kontest: "Na Cesar bo a apel, serka Cesar lo bo bai." ECH 25: 13 Awor despues ku algun dia a pasa, rei Agripa i Berenise a yega Cesarea, i a b ai pa kumind Festo. ECH 25:14 I durante di nan estadia di basta tempu einan, Fest o a trese e kaso di Pablo dilanti di rei, bisando: "Tin un hmber aki ku Felix a l aga komo prezo; ECH 25:15 i tempu ku mi tabata na Jerusalm e saserdotenan prinsip al i e ansianonan di e hudiunan a trese akusashonnan kontra dj i a pidi sentensia di kondenashon p'. ECH 25:16 "I mi a kontest nan ku no ta kustumber di e romanona n di entreg ningun hende prom ku esun ku wrdu akus topa kara-kara ku su akusadnan i h aa oportunidat pa defend su mes kontra e akusashonnan. ECH 25:17 I asina, despues ku nan a reun aki, mi no a prd tempu, ma su manis mi a tuma mi asiento den tribunal i a duna rdu pa laga trese e hmber. ECH 25:18 I ora ku e akusadnan a lanta para, na n a kumins trese akusashon kontra dj, ma no di e sorto di krimennan ku mi tabata s pera, ECH 25:19 sino ku nan tabatin algun punto di desakurdo kun tokante di nan me s religion i tokante di un tal hmber ku a muri, Jesus, di Kende Pablo a insist ku E ta bibu. ECH 25:20 I komo ku mi no tabata sa kon pa investig e asuntonan aki, m i a puntr' si e tabata dispuesto pa bai Jerusalm i wrdu huzg ayanan enkuanto e asunt onan aki. ECH 25:21 Ma ora Pablo a apel pa wrdu ten prezo pa e desishon di Emperado r, mi a duna rdu pa ten' prezo te ora mi mand' pa Cesar." ECH 25:22 I Agripa a bisa Festo: "Ami mes tambe lo kier a tende e hmber ei." El a bisa: "Maan lo bo tend'." ECH 25:23 I asina, su manis, ora ku Agripa i Berenise a bin, tur rondon di luho i grandesa, i a drenta e sala di oudiensia, akompa pa e komandantenan i e hmbernan pr ominente di stat, Pablo a wrdu tres riba rdu di Festo. ECH 25:24 I Festo a bisa: "R ei Agripa i boso tur, kabayeronan aki presente ku nos, boso ta mira e hmber aki t okante di kende henter e pueblo hudiu a apel na mi, tantu na Jerusalm komo aki, de klarando na bos haltu ku e no mester keda biba mas. ECH 25:25 Ma ami a haa ku e n o a hasi nada ku meres morto; i komo ku e mes a apel na Emperador, mi a disid di ma nd'. ECH 25:26 Sinembargo, mi no tin nada definitivo tokante di dj pa skirbi mi seo r. Pesei mi a tres' boso dilanti, i spesialmente dilanti di abo, rei Agripa, pa d espues ku e investigashon a tuma lug, mi por tin algu di skirbi. ECH 25:27 Pasobr a ta parsemi apsurdo pa manda un prezo sin skirbi tambe e akusashonnan ku tin ko ntra dj." ECH 26:1 I Agripa a bisa Pablo: "Bo tin mag di papia pa bo mes." E ora ei Pablo a ekstend su man i a kumins ku su defensa: ECH 26:2 "Mi ta konsider mi mes dichoso, O rei Agripa, ku mi por defend mi mes bo dilanti awe kontra tur loke e hudiunan ta akusmi di dj; ECH 26:3 spesialmente pasobra bo ta un eksperto den tur kustumber i kuestion ku tin den e hudiunan; pesei mi ta rogabo pa skuchami ku pa senshi. ECH 26:4 "Asina anto, tur hudiu sa di mi manera di biba desde mi hubentu t, for di prinsipio di mi bida na mi mes pais, i tambe na Jerusalm. ECH 26:5 Nan a konosmi pa hopi tempu kaba i por duna testimonio, si nan ta dispuesto pa hasi e saki, ku mi a biba manera un fariseo, di akurdo ku e sekta di mas strikto di nos religion. ECH 26:6 I awor mi ta wrdu huzg pa e speransa di e promesa ku Dios a has i na nos tatanan, ECH 26:7 e promesa ku nos diesdos tribunan ta spera di haa, sir biendo Dios di dia i anochi ku onestidat. I ta pa e speransa aki, O Rei, e hudiu nan ta akusmi. ECH 26:8 Pakiko boso ta konsider esaki inkreibel, ku Dios ta lanta e mortonan? ECH 26:9 "Ami sigur-sigur tabata pensa ku mi mester a hasi tur mi po sibel pa opon e nmber di Jesus di Nazart. ECH 26:10 I esaki ta loke mi a hasi tambe na Jerusalm; no solamente mi a sera hopi di e santunan den prizon, ku outoridat risib for di e saserdotenan prinsipal, ma tambe ora nan tabata wrdu mat, mi a duna mi voto kontra nan. ECH 26:11 I hopi biaha mi tabata bai di snoa pa snoa pa kast ig nan, i mi a purba di oblig nan pa blasfem; i siendo masha furioso mes riba nan, mi a bai te na statnan stranhero pa prsigu nan. ECH 26:12 "Mientras ku mi tabata o kup mi mes ku esaki, biahando pa Damasko ku outoridat i konsentimentu di e saserd otenan prinsipal,

ECH 26:13 mi a mira, O Rei, na ora di mrdia na kaminda, un lus for di shelu, mas kla ku solo, ku tabata lusa tur rnt di mi i di esnan ku tabata biaha huntu ku mi. ECH 26:14 I ora nos tur a kai abou na suela, mi a tende un bos ta bisami den le nga hebreo: 'Saulo, Saulo, pakiko bo ta prsiguMi? Ta duru pa bo skp kontra e puntan an di heru.' ECH 26:15 "I mi a kontest: 'Ta ken bo ta, Seor?' "I Seor a bisa: 'Ami ta Jesus, Kende bo ta prsigu. ECH 26:16 Ma lanta para riba bo pia; pa e motibu aki Mi a pares na bo, pa nombrabo komo sirbid i testigu no solamente di e kosnan ku b o a mira, ma tambe di e kosnan den kualnan lo Mi pares na bo, ECH 26:17 librando bo for di e pueblo hudiu i for di e paganonan, serka kendenan mi ta mandabo, ECH 26:18 pa habri nan wowo pa nan bira for di skuridat na lus i for di e dominio d i Satans na Dios, pa nan risib pordon di pik i un erensia entre esnan ku a wrdu sant ifik pa medio di fe den Mi.' ECH 26:19 "Pesei, rei Agripa, mi no tabata desobedes ido na e vishon selestial, ECH 26:20 ma a deklar prom na esnan na Damasko, despues na Jerusalm i den henter e region di Judea i na e paganonan, ku nan mester repen t i kombrt na Dios, i hasi obranan ku ta kuadra ku repentimentu. ECH 26:21 Pa e mot ibu aki e hudiunan a garami den tmpel i a buskami pa mata. ECH 26:22 I asina, ku yudansa di Dios, mi ta para te dia djawe dunando testimonio tantu na chikitu kom o na grandi, sin bisa nada mas sino loke e Profetanan i Moiss a bisa ku lo a bai sosod: ECH 26:23 ku e Cristo mester a sufri, i ku pa motibu di Su resurekshon for di e mortonan E lo mester tabata e prom pa proklam lus tantu na e pueblo hudiu ko mo na e paganonan." ECH 26:24 I mientras ku Pablo tabata bisa esaki na su defens a, Festo a bisa na bos haltu: "Bo ta loko, Pablo! E tantu studia di bo ei ta has ibo bira loko." ECH 26:25 Ma Pablo a bisa: "Mi no ta loko, ekselentsimo Festo, ma mi ta papia palabranan di brdat i di sano huisio. ECH 26:26 Pasobra rei ta na ha ltura di e asuntonan aki i kun mi ta papia ku konfiansa tambe, komo ku mi ta sigu r ku ningun di e kosnan aki no ta skapa su atenshon; pasobra e kos aki no a soso d den un huki skond. ECH 26:27 Rei Agripa, bo ta kere e Profetanan? Mi sa ku bo ta kere." ECH 26:28 I Agripa a kontest Pablo: "Kasi bo ta konvensmi pa bira Cristian ." ECH 26:29 I Pablo a bisa: "Mi ta pidi Dios ku, tardi f tempran, no solamente a bo, ma tambe tur esnan ku ta tendemi awe, por bira meskos ku ami ta, ku eksepsho n di e kadenanan aki." ECH 26:30 I rei a lanta i gobernad i Berenise i esnan ku t abata sint huntu ku nan, ECH 26:31 i nan a hala un banda i a kumins papia ku otro, bisando: "E hmber aki no ta hasiendo nada ku meres morto ni prizon." ECH 26:32 I Agripa a bisa Festo: "E hmber aki por a wrdu pon den libertat, si e no a apel na Ces ar." ECH 27:1 I ora ku a wrdu disid ku nos lo a nabeg bai Italia, nan a entreg Pablo i algun otro prizonero na un senturin ku yama Julio, di e batayon Augusta. ECH 2 7:2 I nos a subi na bordo di un barku adramiteno, ku tabata kla pa sali bai na e regionnan na kosta di Asia, i nos a subi laman, i Aristarko, un masedonio di Te salnika, tabata kompa nos. ECH 27:3 I su manis nos a yega Sidon; i Julio a trata Pab lo ku konsiderashon i a prmiti bai serka su amigunan pa nan prkur p'. ECH 27:4 I for di einan nos a subi laman i a nabeg bou di kosta di Cyprus, pasobra e bientunan t abata kontrario. ECH 27:5 I nos a pasa e laman banda di kosta di Silisia i Pamfi lia, i ora nos a yega Mira, un stat na Lisia, nos a baha na tera. ECH 27:6 I aya nan e senturin a haa un barku alehandrino ku tabata nabeg bai Italia, i el a pone n os na bordo. ECH 27:7 I ora nos tabatin basta dia kaba ta nabeg poko-poko asina i ku difikultat a yega dilanti di Snido, komo ku bientu no tabata prmit nos sigui b ai mas leu, nos a nabeg bou di kosta di Kreta, dilanti di Salmon; ECH 27:8 i ku d ifikultat nos a nabeg pas', i nos a yega na un lug ku yama Bon Hafnan, peg ku e stat Lasea. ECH 27:9 I ora basta tempu a pasa i ku awor s a bira peligroso pa sigui n abeg, komo ku tempu di ayuno tambe a pasa kaba, Pablo a kumins spirta nan, ECH 27:1 0 i a bisa nan: "Hmbernan, mi ta mira ku sigur-sigur e biahe aki lo trmin ku dao i k u hopi pird, no solamente di karga i barku, ma tambe di nos bidanan." ECH 27:11 Ma e senturin tabatin mas konfiansa den e strman i e kapitan di e barku ku den loke Pablo tabata bisa. ECH 27:12 I pasobra e haf no tabata adekuado pa pasa wenter, e mayoria a yega na un desishon pa subi laman for di einan, pa mira si na un f ot ro manera nan por a yega Fenise, un haf na Kreta, ku ta situ kara pa sit-wst i nrt-ws t, pa pasa wenter ayanan. ECH 27:13 I ora ku un bientu suave for di sit a lanta, i nan a supon ku nan a logra nan propsito, nan a hisa anker i a

kumins nabeg peg-peg ku Kreta. ECH 27:14 Ma no muchu despues un bientu di orkan ku y ama Euroklidn a kumins supla for di kosta; ECH 27:15 i ora ku e barku a wrdu gar i n o por a bai kontra bientu, nos a lagu' bai pa su kuenta i a laga nos mes keda dri f. ECH 27:16 I nabegando bou di kosta di un isla chikitu ku yama Klouda, apenas nos por a haa e boto di salbabida bou di kontrol. ECH 27:17 I despues ku nan a ha l' trese ariba, nan a uza kabel pa mara rnt di e barku pa sosten'; i komo ku nan ta batin miedu pa nan no pega riba e refnan di Sirtis, nan a baha bela i a laga nan mes keda drif. ECH 27:18 I su manis nan a kumins tira karga na awa, komo ku nos t abata wrdu violentamente sut dor di tempestat; ECH 27:19 i e di tres dia, ku nan m es man, nan a tira e ekiponan di e barku na awa. ECH 27:20 I komo ku ni solo ni strea no a pares pa hopi dia, i un tempestat pis tabata menas nos, a lo largu tur s peransa di wrdu salb a bai laga nos. ECH 27:21 I despues ku nan tabatin basta temp u sin kome nada, Pablo a lanta para meimei di nan i a bisa: "Hmbernan, boso meste r a sigui mi konseho i no nabeg sali for di Kreta, i sufri e dao i e pird aki. ECH 2 7:22 Ma awor mi ta anim boso pa tene kurashi, pasobra lo no tin pird di bida meimei di boso, sino solamente di e barku. ECH 27:23 Pasobra awe nochi mes un angel di e Dios, na Kende mi ta pertenes i Kende mi ta sirbi, tabata par mi dilanti, ECH 2 7:24 bisando: 'No tene miedu, Pablo; bo mester para dilanti di Cesar; i mira, Di os a dunabo tur esnan ku ta nabeg huntu ku bo.' ECH 27:25 Pesei, tene kurashi, hmb ernan, pasobra mi ta kere Dios, ku lo sosod eksaktamente manera a wrdu bis na mi. E CH 27:26 Ma nos mester noufrag riba un sierto isla." ECH 27:27 Ma ora ku e di die skuater anochi a yega, ku nos tabata wrdu tir di un banda pa otro den Laman Adritik o, e marineronan a kumins sospech banda di mei anochi ku nan tabata aserkando un t era. ECH 27:28 I nan a tira e lia di sonda i a haa ku laman tabata midi trintishet e meter; i un poko mas leu nan a bolbe tira e lia di sonda i a haa ku laman tabata midi bintiocho meter. ECH 27:29 I komo ku nan tabatin miedu ku nos lo a pega ri ba baranka, nan a tira kuater anker for di popa, i a keda spera pa dia habri. EC H 27:30 I ora ku e marineronan tabata trata di bandon e barku i a baha e boto di salbabida den laman ku e preteksto ku ta e ankernan nan kier a tira for di proa, ECH 27:31 Pablo a bisa e senturin i e sldnan: "Si e hmbernan aki no keda den e bark u, boso tampoko no por skapa." ECH 27:32 E ora ei e sldnan a krta e kabuyanan di e boto di salbabida i a lagu' kai den awa. ECH 27:33 I ora ku dia tabata bai habri, Pablo tabata enkurash nan tur pa kome algu, bisando: "Awe ta hasi dieskuater dia ku boso ta vigil konstantemente sin kome ni gasta nada. ECH 27:34 Pesei mi ta en kurash boso pa kome algu, pasobra esaki ta pa boso sobrebib, pasobra ni un drachi di kabei riba ningun di boso su kabes lo no kai." ECH 27:35 I despues di a bisa esaki, el a kohe pan i a gradis Dios den presensia di nan tur; i el a kibr' i a ku mins kome. ECH 27:36 I nan tur a haa nimo i nan mes tambe a kumins kome. ECH 27:37 I na tur nos tabata dos shent'i setent'i seis persona na bordo. ECH 27:38 I ora n an a kome basta, nan a kumins hasi e barku mas lih dor di tira e trigo na laman. E CH 27:39 I ora dia a habri nan no por a rekonos e tera; ma s nan a ripar un baha ku tabatin un playa, (i nan a disid di hasi tur nan posibel pa pone e barku pega rib a dj.) ECH 27:40 I nan a krta kabuya di e ankernan i a laga nan den laman, mientra s ku na e mesun tempu nan tabata ls e kabuyanan di timon, i hisando e bela di pro a den direkshon di bientu, nan tabata bai rumbo pa e playa. ECH 27:41 Ma nan a d al riba un ref kaminda dos laman tabata topa otro, i nan a pega e barku ei riba; i e proa a pega duru-duru sin por a move, ma e popa a kumins habri for di otro d or di e forsa di e olanan. ECH 27:42 I e plan di e sldnan tabata pa mata e prizone ronan, pa ningun di nan no landa bai i skapa; ECH 27:43 ma e senturin, kende kier a salba Pablo, a stroba nan den nan intenshon i a duna rdu pa esnan ku sa landa bula na awa prom i bai tera, ECH 27:44 i pa e otronan sigui, algun riba tabla i o tronan riba diferente kosnan for di e barku. I asina a sosod ku nan

tur a yega tera sano i salvo. ECH 28:1 I despues di a yega sano i salvo, nos a h aa sa ku e isla tabata yama Malta. ECH 28:2 I e nativonan a trata nos ku kario eks epshonal, pasobra pa motibu di e awaseru ku a kumins kai i pa motibu di friu, nan a sende un kandela i a invit nos tur pa hala serka. ECH 28:3 Ma ora Pablo a piki un bshi di palu seku pone riba e kandela, un vbora a sali for di dj pa motibu di e kalor i a dal pega na su man. ECH 28:4 I ora ku e nativonan a mira e bestia ta kolog na su man, nan a kumins bisa otro: "Sin duda e hmber aki ta un matad, i no ops tante ku el a skapa for di laman, hustisia no a prmiti biba." ECH 28:5 Ma el a sak ud e bestia lagu' kai den e kandela, i nada no a pas'. ECH 28:6 Ma nan tabata spera ku e lo a hincha f direpiente dal abou morto. Ma ora nan a spera basta ratu i no a mira nada strao pasa kun, nan a kambia di idea i a kumins bisa ku e tabata un di os. ECH 28:7 Awor den besindario di e lug ei tabatin terenonan ku tabata pertenes na e hmber prinsipal di e isla, kende tabata yama Publio, i kende a risib nos i a entreten nos kariosamente durante di tres dia. ECH 28:8 I a sosod ku e tata di Publ io tabata drum malu ku keintura i disentera; i Pablo a drenta bai mir' i despues ku el a hasi orashon, el a pone su mannan riba dj i a kur'. ECH 28:9 I despues ku es aki a sosod, e otro hendenan di e isla ku tabatin malesanan tabata bin serka dj i tabata wrdu kur. ECH 28:10 I nan a onra nos tambe ku hopi muestranan di rspt i ora n os tabata hisa bela pa bai, nan a duna nos tur loke nos tabatin mester. ECH 28:1 1 I despues di tres luna nos a nabeg sali riba un barku alehandrino, ku a pasa we nter na e isla i ku tabatin e Rumannan Morocho komo kabes di proa. ECH 28:12 I o ra nos a yega Sirakusa, nos a keda einan tres dia. ECH 28:13 I for di einan nos a nabeg pasa rnt di e isla i a yega Regio, i un dia despues un bientu di sit a lant a i riba e di dos dia nos a yega Puteoli. ECH 28:14 Ayanan nos a haa algun ruman i nos a wrdu invit pa keda shete dia serka nan; i asina nos a yega Roma. ECH 28:15 I e rumannan, ora nan a tende di nos, a bin for di einan te na e Foro di Apio i e Tres Posadanan pa kontra ku nos; i ora Pablo a mira nan, el a gradis Dios i a haa nimo. ECH 28:16 I ora nos a yega Roma, a wrdu prmit na Pablo pa keda biba riba su mes, huntu ku e sld ku tabata vigil'. ECH 28:17 I a sosod ku despues di tres dia Pa blo a yama e lidernan di e hudiunan huntu; i ora nan a bin huntu, el a bisa nan: "Rumannan, ounke mi no a hasi nada kontra nos pueblo, ni kontra e kustumbernan di nos tatanan, tg for di Jerusalm mi a wrdu entreg komo prezo den man di e romanona n. ECH 28:18 I despues ku nan a tendemi, nan tabata kier a ponemi den libertat, pasobra no tabatin ningun motibu pa matami. ECH 28:19 Ma ora ku e hudiunan a opo n, mi a haami oblig di apel na Cesar; no ku mi tabatin ningun akusashon kontra mi na shon. ECH 28:20 Pa e motibu aki anto mi a pidi pa mira boso i pa papia ku boso, pasobra mi ta mar ku e kadena aki pa motibu di e speransa di Israel." ECH 28:21 I nan a bis': "Nos no a risib ningun karta for di Judea tokante di bo, ni ningun di e rumannan no a bin aki, ni a trese notisia, ni a papia nada malu di bo. ECH 28 :22 Ma nos ta dese di tende di bo kiko bo punto di bista ta; pasobra enkuanto e s ekta aki, nos sa ku e ta wrdu kontradis tur kaminda." ECH 28:23 I ora nan a pone u n dia p', nan a bin na kantidat grandi serka dj kaminda e tabata hosped; i e tabata splika nan dor di duna testimonio tokante di e reino di Dios, i tabata trata di konvens nan tokante di Jesus, tantu for di e Lei di Moiss komo for di e Profetana n, for di mainta te atardi. ECH 28:24 I algun tabata wrdu konvens dor di loke a wrd u bis, ma otronan no kier a kere. ECH 28:25 I sin por a yega na un akurdo ku otro, nan a kumins bai, despues ku Pablo a papia esun palabra aki: "Ku rason Spiritu S antu a papia pa medio di profeta Isaias ku boso tatanan, ECH 28:26 bisando: 'Bai serka e pueblo aki i bisa: "Boso lo sigui skucha, ma lo no komprend; i boso lo s igui mira, ma lo no ripar. ECH 28:27 Pasobra kurason di e pueblo aki a bira insen sibel, i ku nan orea apenas nan ta tende, i nan a sera nan wowo, pa nan no mira ku nan wowo, ni tende ku nan orea, ni komprend ku nan kurason i kombrt, i Ami kura nan."' ECH 28:28 "Sabi anto, ku e salbashon aki di Dios a wrdu mand na e paganonan , i nan tambe lo skucha."

ECH 28:29 [I ora ku el a kaba di papia e palabranan aki, e hudiunan a bai i taba tin un diskushon grandi entre nan.] ECH 28:30 I Pablo a keda dos aa kompleto den su kas ku e mes a hr, i tabata risib tur ku tabata bin serka dj, ECH 28:31 i e taba ta predik e reino di Dios, i tabata sia e hendenan enkuanto Seor Jesu-Cristo ku tur frankesa i sin ningun strobashon.

ROMANONAN ROM 1:1 Pablo, un sirbid di Cristo Jesus, yam pa ta apstel, apart pa e evangelio di Dios, ROM 1:2 lokual El a primint di antemano pa medio di Su profetanan den e Skr ituranan santu, ROM 1:3 tokante di Su Yu, Kende a nase di un desendiente di Davi d segun karni, ROM 1:4 Kende a wrdu deklar di ta e Yu di Dios ku poder pa medio di resurekshon for di e mortonan, segun e Spiritu di santidat: Jesu-Cristo, nos Seo r. ROM 1:5 Dor di djE nos a risib grasia i apostolado pa trese obedensia di fe me imei di tur e paganonan pa kousa di Su nmber, ROM 1:6 den kendenan boso tambe ta e yamnan di Jesu-Cristo. ROM 1:7 Na tur Dios Su stimnan na Roma, yam pa ta santunan : Grasia na boso i pas for di Dios nos Tata i di Seor Jesu-Cristo. ROM 1:8 Na pro m lug mi ta gradis mi Dios pa medio di Jesu-Cristo pa boso tur, pasobra boso fe ta wrdu proklam den henter mundu. ROM 1:9 Pasobra Dios, Kende mi ta sirbi den mi spir itu den predikamentu di e evangelio di Su Yu, ta mi testigu kon konstantemente m i ta krda riba boso, ROM 1:10 semper hasiendo petishon den mi orashon, ku podis aw or porfin, segun e boluntat di Dios, mi por haa okashon pa bin serka boso. ROM 1: 11 Pasobra mi ta anhel di mira boso, pa mi por kompart algun don spiritual ku boso , pa boso por keda stables-ROM 1:12 esta, pa mi por wrdu enkurash huntu ku boso, mi entras ku mi ta serka boso, kada un di nos dor di fe di e otro, tantu e fe di bo so komo e fe di mi. ROM 1:13 I mi no kier pa boso keda sin sa, rumannan, ku hopi biaha mi tabatin plan di bin serka boso (ma mi a wrdu strob te awor) pa mi por ti n algun fruta meimei di boso tambe, meskos ku meimei di e otro paganonan. ROM 1: 14 Mi ta debed tantu di griego komo di brbaro, tantu di e sabnan komo di esnan ku n o ta sab. ROM 1:15 Pesei, di mi parti, mi ta ansioso pa predik e evangelio na boso tambe ku ta na Roma. ROM 1:16 Pasobra mi no tin brguensa di e evangelio, pasobra esaki ta e poder di Dios pa salbashon pa tur ku ta kere, pa e hudiu prom i tambe pa e griego. ROM 1:17 Pasobra den esaki e hustisia di Dios ta keda revel di fe p a fe; manera ta par skirb: "Ma e hende hustu lo biba pa medio di fe." ROM 1:18 Pas obra e furia di Dios ta keda revel for di shelu kontra tur impiedat i inhustisia di hende ku ta oprim e brdat pa medio di inhustisia; ROM 1:19 pasobra loke ta kono s tokante di Dios ta manifest den nan; pasobra Dios a hasi esaki konos na nan. ROM 1:20 Pasobra desde kreashon di mundu Su atributonan invisibel, Su poder etrno i n aturalesa divino, a wrdu mir klaramente, siendo komprend dor di loke a wrdu trah, asi na ku nan no tin ksks. ROM 1:21 Pasobra maske nan tabata konos Dios, nan no a onr'E komo Dios, ni a duna gradisimentu, ma a bira intil den nan spekulashonnan, i nan kurason bobo a bira skur. ROM 1:22 Profesando di ta sab, nan a bira bobo, ROM 1: 23 i a kambia e gloria di e Dios inkoruptibel pa un imagen den forma di hende ko ruptibel--i di parha i animal di kuater pia i bestia ku ta lastra. ROM 1:24 Pese i tambe Dios a entreg nan na impuresa, den e pashonnan di nan kurason, pa nan ku nan desonr nan mes kurpa. ROM 1:25 Pasobra nan a kambia e brdat di Dios pa un ment ira i a ador i sirbi e kriatura enbes di e Kreador, Kende ta bendishon pa semper. Amn. ROM 1:26 Pa e motibu aki Dios a entreg nan na pashonnan brgonsoso, pasobra nan muhnan a kambia nan funshon natural pa loke ta kontra naturalesa, ROM 1:27 i di e mesun manera tambe e hmbernan a bandon e funshon natural di muh i a kima den nan pashon un pa otro; hmber ku hmber ta komet aktonan indesente i ta risib den nan mes persona e kastigu meres pa nan eror. ROM 1:28 I meskos ku nan no a haa nesesario m as pa rekonos Dios, Dios a entreg nan na un mente prvrso, pa hasi kosnan ku no ta ku mbin; ROM 1:29 nan ta yen di tur inhustisia, maldat, golosidat, prvrsidat; yen di e nvidia, matamentu, pleitu, engao, malisia; nan ta hasid di redu, ROM 1:30 kalumnia d, odiad di Dios, grosero, arogante, gabad, inventad di maldat, desobedesido na mayo rnan,

ROM 1:31 sin komprendementu, inkonfiabel, sin amor, sin miserikrdia; ROM 1:32 i m aske nan konos e ordenansa di Dios, ku esnan ku ta praktik kosnan asina meres morto , nan no solamente ta hasi meskos, ma ku gustu nan ta duna aprobashon tambe na e snan ku ta praktik e kosnan aki. ROM 2:1 Pesei bo no tin ksks, kada un di boso ku t a huzga otro, pasobra den loke bo ta huzga un otro, bo ta konden bo mes; pasobra abo ku ta huzga ta praktik e mesun kosnan. ROM 2:2 I nos sa ku e huisio di Dios, segun e brdat, ta kontra esnan ku ta praktik kosnan asina. ROM 2:3 I bo ta kere es aki, O hende, ku ora bo ta huzga esnan ku ta praktik kosnan asina, i abo mes ta h asi meskos, ku lo bo skapa e huisio di Dios? ROM 2:4 Of bo ta menospresi e rikesa di Su kario, toleransia i pasenshi, sin sa ku e kario di Dios ta hibabo na repent imentu? ROM 2:5 Ma pa motibu di bo kapricho i bo kurason ku no ta repent bo ta mo nton furia pa bo mes den e dia di furia i revelashon di e huisio hustu di Dios, R OM 2:6 Kende lo paga kada hende segun su obranan: ROM 2:7 na esnan ku, prseverand o den hasimentu di bon, ta buska gloria i onor i inmortalidat--bida etrno; ROM 2: 8 ma na esnan ku ta buska nan propio interes so i no ta obedes e brdat, ma ta obed es inhustisia--furia i indignashon. ROM 2:9 Lo tin tribulashon i angustia pa kada alma di hende ku ta hasi maldat, di hudiu prom i tambe di griego, ROM 2:10 ma gl oria i onor i pas pa kada hende ku ta hasi bon, pa hudiu prom i tambe pa griego. ROM 2:11 Pasobra no tin distinshon di persona serka Dios. ROM 2:12 Pasobra tur k u a peka sin Lei lo peres tambe sin Lei; i tur ku a peka bou di Lei lo wrdu huzg do r di Lei; ROM 2:13 pasobra no ta e tendednan di Lei ta hustu dilanti di Dios, sin o e kumplidnan di Lei lo wrdu hustifik. ROM 2:14 Pasobra ora paganonan, kendenan no tin Lei, di naturalesa ta hasi e kosnan di Lei, esakinan, ounke nan no tin Lei, ta un lei pa nan mes, ROM 2:15 dor ku nan ta mustra e obra di Lei ku ta skirb de n nan kurason, nan konsenshi dunando testimonio, i nan pensamentunan akusando f d efendiendo nan, ROM 2:16 riba e dia ku Dios lo huzga e sekretonan di hende pa me dio di Cristo Jesus, segun mi evangelio. ROM 2:17 Ma si bo ta karga e nmber "hudi u," i ta depend riba e Lei, i ta gaba di bo relashon ku Dios, ROM 2:18 i ta konos Su boluntat, i ta aprob e kosnan ku ta esensial, siendo instru for di Lei, ROM 2:1 9 i ta sigur ku bo mes ta un guiad di siegu, un lus pa esnan ku ta den skuridat, ROM 2:20 un instruktor di hende bobo, un siad di mucha chikitu, abo ku tin den e L ei e forma di konosementu i brdat, ROM 2:21 anto abo, ku ta sia un otro, bo no ta sia bo mes? Abo ku ta predik ku hende no mester hrta, bo mes ta hrta? ROM 2:22 Abo k u ta bisa ku hende no mester komet adulterio, bo mes ta komet adulterio? Abo ku ta abores dolo, bo mes ta roba tmpel? ROM 2:23 Abo ku ta gaba ku bo konos Lei, bo ta d esonr Dios dor di kibra Lei? ROM 2:24 Pasobra "E nmber di Dios ta wrdu blasfem meime i di e paganonan pa boso motibu," manera ta par skirb. ROM 2:25 Pasobra di brdat si rkumsishon ta di balor, si bo ta praktik Lei; ma si bo ta un transgresor di Lei, bo sirkumsishon a bira insirkumsishon. ROM 2:26 Pesei, si e hmber insirkumsid kump li ku e eksigensianan di Lei, su insirkumsishon lo no wrdu konsider komo sirkumsis hon? ROM 2:27 I esun ku ta insirkumsid fsikamente, si e warda Lei, lo e no huzga a bo ku, maske bo tin e lter di Lei i sirkumsishon, ta un transgresor di Lei? ROM 2 :28 Pasobra no ta esun ku ta hudiu di paf, ta hudiu; ni sirkumsishon no ta loke t a wrdu has di paf na e karni. ROM 2:29 Ma hudiu ta esun ku ta hudiu di paden; i sir kumsishon ta esun di kurason, segun e Spiritu, no segun e lter. Un hende asina su elogio no ta bin di hende sino di Dios. ROM 3:1 Ki bentaha e hudiu tin anto? Of di ki benefisio sirkumsishon ta? ROM 3:2 Hopi den tur sentido. Pa kumins, ku pal abra di Dios a wrdu konfi na nan. ROM 3:3 Kiko anto? Si algun no a kere, akaso nan inkredulidat lo anul e fieldat di Dios? ROM 3:4 Di ningun manera! Mas bien, laga Dios ta brdadero i tur hende gaad, manera ta par skirb: "Pa Bo por wrdu hustifik de o palabranan, i por prevales ora Bo wrdu huzg." ROM 3:5 Ma si nos inhustisia ta dem ostr e hustisia di Dios, kiko nos lo bisa? Akaso e Dios ku ta impon furia ta

inhustu? (Mi ta papia komo hende.) ROM 3:6 Di ningun manera! Sino, kon Dios lo h uzga mundu anto? ROM 3:7 Ma si dor di mi mentira e brdat di Dios a abund pa Su glo ria, pakiko anto mi ta wrdu huzg ainda komo pekad? ROM 3:8 I pakiko no bisa (manera nos ta wrdu kalumni i manera algun ta afirm ku nos ta bisa): "Laga nos hasi maldat pa bondat por result"? Nan kondenashon ta hustu. ROM 3:9 Kiko anto? Nos ta mih ku nan? Di ningun manera; pasobra ya nos a kulpa tantu hudiu komo griego ku nan tu r ta bou di pik; ROM 3:10 manera ta par skirb: "No tin ni un hende hustu, ni sikier a n; ROM 3:11 no tin ni un hende ku ta komprend, no tin ni un hende ku ta buska Di os. ROM 3:12 Tur a desvi; huntu nan a bira intil; no tin ni un hende ku ta hasi bo n, no tin ni sikiera n." ROM 3:13 "Nan garganta ta un graf habr; ku nan lenga nan ta sigui gaa." "Veneno di vbora ta bou di nan lepnan."; ROM 3:14 "Nan boka ta yen di maldishon i amargura." ROM 3:15 "Nan pia ta lih pa drama sanger; ROM 3:16 dest rukshon i miseria ta den nan kamindanan, ROM 3:17 i e kaminda di pas nan no kono s." ROM 3:18 "No tin temor pa Dios dilanti di nan wowo." ROM 3:19 Awor nos sa ku tur loke Lei ta bisa, e ta bisa na esnan ku ta bou di Lei, pa tur boka wrdu ser i henter mundu bira kulpabel dilanti di Dios; ROM 3:20 pasobra pa medio di e obran an di Lei ningun hende lo no ta hustifik den Su bista; pasobra dor di Lei ta bin konosementu di pik. ROM 3:21 Ma awor fuera di Lei e hustisia di Dios a wrdu manife st, di kual e Lei i e Profetanan ta testifik, ROM 3:22 esta, e hustisia di Dios pa medio di fe den Jesu-Cristo pa tur esnan ku ta kere; pasobra no tin distinshon; ROM 3:23 pasobra tur a peka i ta falta e gloria di Dios, ROM 3:24 siendo hustif ik gratuitamente dor di Su grasia pa medio di e redenshon ku ta den Cristo Jesus, ROM 3:25 Kende Dios a present pblikamente komo un propisiashon den Su sanger pa m edio di fe. Esaki tabata pa mustra Su hustisia, pasobra den Dios Su toleransia E l a pasa por alto e piknan ku a wrdu komet den pasado, ROM 3:26 pa demostr Su hustis ia den e tempu presente, pa E por ta hustu i Esun ku ta hustifik e hende ku tin f e den Jesus. ROM 3:27 Unda gabamentu a keda anto? El a keda eksklu. Pa medio di k i sorto di lei? Di obranan? N, ma pa medio di un lei di fe. ROM 3:28 Pesei nos ta yega na e konklushon ku un hende ta hustifik pa medio di fe, sin obra di Lei. RO M 3:29 Of Dios ta e Dios di hudiu so? E no ta e Dios di pagano tambe? S, di pagan o tambe, ROM 3:30 komo ku tin n Dios, Kende lo hustifik esnan sirkumsid pa medio di fe i esnan insirkumsid dor di fe. ROM 3:31 Ta anul nos ta anul Lei anto dor di fe? Di ningun manera! Alkontrario, nos ta stables Lei. ROM 4:1 Kiko anto nos lo bisa ku Abraham, nos tata segun karni, a haa? ROM 4:2 Pasobra si Abraham tabata husti fik pa medio di obra, e tin algu ku e por gaba di dj, ma no dilanti di Dios. ROM 4 :3 Pasobra kiko Skritura ta bisa? "I Abraham a kere Dios i esaki a wrdu kont komo hustisia p'." ROM 4:4 Awor pa esun ku ta traha, su pago no ta wrdu kont komo fabor, ma komo algu meres. ROM 4:5 Ma pa esun ku no ta traha, ma ta kere den Esun ku ta hustifik e impio, su fe ta wrdu kont komo hustisia, ROM 4:6 meskos ku David tambe ta papia di e bendishon riba e hende, na kende Dios ta atribu hustisia sin obrana n: ROM 4:7 "Bendishon ta esnan, kende nan transgreshonnan a wrdu pordon, i kende na n piknan a wrdu tap. ROM 4:8 Bendishon ta e hende, kende su pik SEOR no ta tuma na ku nta." ROM 4:9 E bendishon aki ta riba esnan sirkumsid so, f riba esnan insirkumsid tambe? Pasobra nos ta bisa: "Pa Abraham fe a wrdu kont komo hustisia." ROM 4:10 Ko n anto esaki a wrdu kont p'? Tempu ku e tabata sirkumsid f tempu ku e tabata insirkum sid? No tempu ku e tabata sirkumsid, ma tempu ku e tabata insirkumsid; ROM 4:11 i e l a risib e seal di sirkumsishon, un seyo di e hustisia di e fe ku e tabatin tempu ku e tabata insirkumsid, pa e por ta tata di tur esnan ku ta kere sin a wrdu sirk umsid, pa hustisia por wrdu kont pa nan, ROM 4:12 i tata di sirkumsishon pa esnan k u no solamente ta di sirkumsishon, ma ku tambe ta sigui den e pasonan di e fe ku nos tata Abraham tabatin tempu ku e tabata insirkumsid. ROM 4:13 Pasobra e prome sa na Abraham f na su desendensia, ku e lo a bira eredero di mundu, no tabata dor di Lei, ma dor di e hustisia di fe.

ROM 4:14 Pasobra si ta esnan ku ta di Lei ta e erederonan, anto fe ta wrdu has ban o i e promesa anul; ROM 4:15 pasobra Lei ta produs furia, ma kaminda no tin lei, n o tin transgreshon tampoko. ROM 4:16 Pesei e ta pa medio di fe, pa e por ta pa m edio di grasia, pa e promesa por ta garantis na henter e desendensia, no solament e na esnan ku ta di Lei, ma tambe na esnan ku ta di e fe di Abraham, kende ta ta ta di nos tur ROM 4:17 (manera ta par skirb: "Mi a hasibo tata di hopi nashon") de n bista di Esun, den Kende el a kere, esta Dios, Kende ta duna bida na e mortona n i ta yama na eksistensia loke no ta eksist. ROM 4:18 Kontra tur speransa Abraha m a kere, pa e por a bira tata di hopi nashon, di akurdo ku loke a wrdu bis: "Asina bo desendensia lo ta." ROM 4:19 I sin bira debil den fe el a konsider ku su mes kurpa awor tabata prktikamente morto, komo ku e tabatin mas o menos shen aa, i ku Sara su matris tabata morto; ROM 4:20 tg, relashon ku e promesa di Dios, e no a du da dor di inkredulidat, ma a bira fuerte den fe, dunando gloria na Dios, ROM 4:2 1 siendo kompletamente sigur ku loke El a primint, E tabata kapas di hasi tambe. ROM 4:22 Pesei tambe esaki a wrdu kont komo hustisia p'. ROM 4:23 Awor no ta pa su motibu so a wrdu skirb ku esaki a wrdu kont p', ROM 4:24 ma pa nos motibu tambe, na k endenan esaki lo wrdu kont, komo esnan ku ta kere den Esun ku a lanta Jesus, nos S eor, for di e mortonan, ROM 4:25 Kende a wrdu entreg pa motibu di nos transgreshonn an, i a wrdu lant pa motibu di nos hustifikashon. ROM 5:1 Pesei, siendo hustifik pa medio di fe, nos tin pas ku Dios dor di nos Seor Jesu-Cristo, ROM 5:2 dor di Ken de tambe nos a haa entrada pa medio di fe den e grasia aki, den kual nos ta para; i nos ta regosih den speransa di e gloria di Dios. ROM 5:3 I no solamente esaki, ma nos ta regosih tambe den nos tribulashonnan, sabiendo ku tribulashon ta produ s prseveransia; ROM 5:4 i prseveransia, karakter; i karakter, speransa; ROM 5:5 i s peransa no ta desapunt, pasobra e amor di Dios a wrdu dram den nos kurason dor di S piritu Santu, Kende a wrdu dun na nos. ROM 5:6 Pasobra tempu ku nos tabata sin for sa ainda, na e tempu apropi, Cristo a muri pa e impionan. ROM 5:7 Pasobra apenas un hende lo muri pa un hende hustu; ounke ku kisas pa un bon hende un hende por riska muri. ROM 5:8 Ma Dios ta demostr Su mes amor pa ku nos den esaki, ku tempu nos tabata pekad ainda, Cristo a muri pa nos. ROM 5:9 Muchu mas anto, siendo hust ifik awor pa medio di Su sanger, nos lo ta salb for di e furia di Dios dor di djE. ROM 5:10 Pasobra si tempu ku nos tabata enemigu, nos a wrdu rekonsili ku Dios dor di morto di Su Yu, kuantu mas, siendo rekonsili, nos lo ta salb pa medio di Su bi da. ROM 5:11 I no solamente esaki, ma tambe nos ta regosih den Dios dor di nos Seo r Jesu-Cristo, dor di Kende awor nos a risib rekonsiliashon. ROM 5:12 Pesei, mesk os ku dor di n hende pik a drenta den mundu, i morto dor di pik, i asina morto a pa sa pa tur hende, pasobra tur a peka-ROM 5:13 pasobra prom ku Lei pik tabata den mu ndu; ma pik no ta wrdu kont ora no tin lei. ROM 5:14 Sinembargo, morto a reina for di Adam te na Moiss, asta riba esnan ku no a peka na mes manera di e transgreshon di Adam, kende ta un figura di Esun ku mester a bin. ROM 5:15 Ma e don di grasi a no ta manera e transgreshon. Pasobra si dor di transgreshon di esun hende hopi hende a muri, kuantu mas e grasia di Dios i e don ku a bin pa medio di e grasia di esun Hende, Jesu-Cristo, a abund pa hopi hende. ROM 5:16 I e don no ta manera loke a bin dor di esun ku a peka; pasobra di un banda huisio a bin dor di un tr ansgreshon ku a result den kondenashon, ma di otro banda e don di grasia a bin do r di hopi transgreshon ku a result den hustifikashon. ROM 5:17 Pasobra si dor di transgreshon di esun morto tabata reina dor di esun ei, muchu mas esnan ku risib e abundansia di grasia i e don di hustisia lo reina den bida dor di Esun, Jesu-C risto. ROM 5:18 Asina anto, meskos ku n transgreshon a trese kondenashon pa tur h ende, asina tambe n echo di hustisia a trese hustifikashon di bida pa tur hende. ROM 5:19 Pasobra meskos ku dor di desobedensia di esun hende hopi a wrdu has pekad, asina tambe dor di obedensia di Esun hopi lo wrdu has hustu. ROM 5:20 I Lei a bin pa transgreshon por oument; ma kaminda pik a oument, grasia a abund muchu mas,

ROM 5:21 pa meskos ku pik tabata reina den morto, asina tambe grasia por reina do r di hustisia pa bida etrno dor di Jesu-Cristo, nos Seor. ROM 6:1 Kiko nos lo bisa anto? Nos mester sigui den pik pa grasia por oument? ROM 6:2 Di ningun manera! Ko n nos, ku ta morto pa pik, lo sigui biba den dj? ROM 6:3 Of boso no sa ku nos tur ku a wrdu batis den Cristo Jesus a wrdu batis den Su morto? ROM 6:4 Pesei nos a wrdu der huntu kunE dor di boutismo den morto, pa meskos ku Cristo a wrdu lant for di e mortonan dor di e gloria di e Tata, nos tambe por kana den nobedat di bida. ROM 6:5 Pasobra si nos a wrdu un kunE den e semehansa di Su morto, siertamente nos lo ta un kunE tambe den e semehansa di Su resurekshon, ROM 6:6 sabiendo esaki, ku no s hende bieu a wrdu krusifik huntu kunE, pa deshas di nos kurpa di pik, pa nos no ta esklabu di pik mas; ROM 6:7 pasobra esun ku a muri ta libr di pik. ROM 6:8 Awor, s i nos a muri ku Cristo, nos ta kere ku nos lo biba kunE tambe, ROM 6:9 sabiendo ku Cristo, siendo lant for di e mortonan, lo no muri nunka mas; morto no tin domi nio mas riba djE. ROM 6:10 Pasobra e morto ku El a muri, El a muri pa pik, un bes i pa semper; ma e bida ku E ta biba, E ta biba pa Dios. ROM 6:11 Meskos boso ta mbe konsider boso mes morto pa pik, ma bibu pa Dios den Cristo Jesus. ROM 6:12 Pes ei, no prmit pik reina den boso kurpa mortal, asina ku boso mester obedes su pashonn an, ROM 6:13 i no sigui present e miembronan di boso kurpa na pik komo instrumntnan di inhustisia; ma present boso mes na Dios komo esnan bibu for di e mortonan, i boso miembronan komo instrumntnan di hustisia pa Dios. ROM 6:14 Pasobra pik lo no tin dominio riba boso, pasobra boso no ta bou di lei, ma bou di grasia. ROM 6:15 Kiko anto? Nos lo peka pasobra nos no ta bou di lei ma bou di grasia? Di ningun manera! ROM 6:16 Boso no sa ku ora boso present boso mes na un hende pa obedes' k omo esklabu, boso ta esklabu di esun ku boso ta obedes, sea di pik ku ta kondus na morto, f di obedensia ku ta kondus na hustisia? ROM 6:17 Ma danki na Dios, ku mask e boso tabata esklabu di pik, boso a bira obedesido di kurason na e forma di sians a na kual boso a wrdu entreg, ROM 6:18 i siendo libr di pik, boso a bira esklabu di hustisia. ROM 6:19 Mi ta papia komo hende pa motibu di e debilidat di boso karni . Pasobra meskos ku boso a present boso miembronan pa ta esklabu di impuresa i di transgreshon, ku a result den mas transgreshon ainda, asina awor, present boso mi embronan komo esklabu di hustisia, ku ta result den santifikashon. ROM 6:20 Pasob ra tempu ku boso tabata esklabu di pik, boso tabata liber di hustisia. ROM 6:21 P esei, ki benefisio boso tabatin e tempu ei di e kosnan di kualnan boso tin brguen sa awor? Pasobra fin di e kosnan ei ta morto. ROM 6:22 Ma awor ku boso a wrdu lib r di pik i a bira esklabu di Dios, e benefisio ku boso tin ta result den santifikas hon, i e fin, bida etrno. ROM 6:23 Pasobra e pago di pik ta morto, ma e don di gra sia di Dios ta bida etrno den Cristo Jesus, nos Seor. ROM 7:1 Of boso no sa, ruman nan (pasobra mi ta papia ku esnan ku konos lei), ku lei tin dominio riba un hende tanten ku e ta na bida? ROM 7:2 Pasobra e muh kas, segun lei, ta mar na su esposo tanten ku su esposo ta na bida; ma si su esposo muri, e ta liber di e lei di mat rimonio. ROM 7:3 Asina anto, si e uni su mes ku un otro hmber, mientras ku su esp oso ta na bida, e lo wrdu yam un adltera; ma si su esposo muri, e ta liber di e lei , asina ku e no ta un adltera, maske e ta un ku un otro hmber. ROM 7:4 Pesei, mi ru mannan, boso tambe a muri pa Lei dor di e kurpa di Cristo, pa boso por wrdu un ku un otro, ku Esun ku a wrdu lant for di e mortonan, pa nos por karga fruta pa Dios. ROM 7:5 Pasobra tempu ku nos tabata den karni, e pashonnan pekaminoso, ku a wrdu lant pa medio di Lei, tabata obra den e miembronan di nos kurpa pa karga fruta p a morto. ROM 7:6 Ma awor nos a wrdu libr di Lei, siendo ku nos ta morto pa e lei k u tabatin nos mar, asina ku nos ta sirbi den e estado nobo di e Spiritu i no den e estado bieu di e lter. ROM 7:7 Kiko nos lo bisa anto? Lei ta pik? Di ningun mane ra! Alkontrario, lo mi no a sia konos pik si no ta pa medio di Lei; pasobra lo mi n o tabata sa kiko ta kudishi, si Lei no a bisa: "No kudish." ROM 7:8 Ma pik, probec hando e oportunidat ku e mandamentu a duna, a produs den mi tur sorto di kudishi; pasobra fuera di Lei pik ta morto. ROM 7:9 I un tempu mi tabata bibu fuera di Le i; ma ora ku e mandamentu a bin, pik a rebib i ami a muri;

ROM 7:10 i e mandamentu aki, ku mester a kondus na bida, a kondus na morto pa mi; ROM 7:11 pasobra pik, probechando e oportunidat ku e mandamentu ta duna, a gaami, i dor di dj a matami. ROM 7:12 Asina anto Lei ta santu, i e mandamentu ta santu i hustu i bon. ROM 7:13 Loke ta bon a bira kousa di morto pa mi anto? Di ningun m anera! Ma pik, pa e por a demostr ku e ta pik, tabata produs morto den mi pa medio d i loke ta bon, asina ku pa medio di e mandamentu pik por a bira totalmente pekami noso. ROM 7:14 Pasobra nos sa ku Lei ta spiritual; ma ami ta di karni, bend komo esklabu na pik. ROM 7:15 Pasobra loke mi ta hasi, mi no ta komprend; pasobra mi no ta praktik loke mi kier hasi, ma mi ta hasi eksaktamente loke mi ta abores. ROM 7 :16 Ma si mi ta hasi eksaktamente loke mi no ta dese di hasi, mi ta bai di akurdo ku Lei, ku e s ta bon. ROM 7:17 Ma awor, no ta ami ta esun mas ku ta hasi, ma pik k u ta biba den mi. ROM 7:18 Pasobra mi sa ku no tin nada bon ta biba den mi, esta , den mi karni; pasobra e deseo ta presente den mi, ma e hasimentu di bon s no t' ei. ROM 7:19 Pasobra e bon ku mi ta dese di hasi, mi no ta hasi; ma mi ta praktik eksaktamente e maldat ku mi no ta dese di hasi. ROM 7:20 Ma si mi ta hasi eksakta mente loke mi no ta dese di hasi, anto no ta ami ta esun mas ku ta hasi, sino pik k u ta biba den mi. ROM 7:21 Asina mi ta deskubr e lei aki: ora mi ta dese di hasi l oke ta bon, maldat ta presente den mi. ROM 7:22 Pasobra segun e hende interior m i ta deleit mi mes den e lei di Dios, ROM 7:23 ma den e miembronan di mi kurpa mi ta mira un otro lei ku ta batay kontra e lei di mi mente i ta hasimi prezo di e lei di pik, kual ta den mi miembronan. ROM 7:24 Hende miserabel ku mi ta! Ken lo librami di e kurpa di morto aki? ROM 7:25 Mi ta duna gradisimentu na Dios dor di Jesu-Cristo, nos Seor! Asina anto, ami mes, di un banda, ku mi mente mi ta sirbi e lei di Dios, ma di otro banda, ku mi karni e lei di pik. ROM 8:1 Pesei awor no tin kondenashon pa esnan ku ta den Cristo Jesus. ROM 8:2 Pasobra e lei di e Spi ritu di bida den Cristo Jesus a hasimi liber di e lei di pik i di morto. ROM 8:3 Pasobra loke Lei no por a hasi, komo ku e tabata debil dor di e karni, Dios a ha si: mandando Su mes Yu den e semehansa di karni di pik i komo un ofrenda pa pik, E l a konden pik den karni, ROM 8:4 pa e eksigensia di Lei por wrdu kumpl den nos, ken denan no ta kana segun e karni, ma segun e Spiritu. ROM 8:5 Pasobra esnan ku ta segun e karni ta fiha nan mente riba e kosnan di karni, ma esnan ku ta segun e S piritu, riba e kosnan di e Spiritu. ROM 8:6 Pasobra e mente fih riba e karni ta m orto, ma e mente fih riba e Spiritu ta bida i pas, ROM 8:7 pasobra e mente fih rib a e karni ta enemistat kontra Dios; pasobra e no ta somet su mes na e lei di Dios , komo ku e no ta kapas pa hasi esei tampoko; ROM 8:8 i esnan ku ta den karni no por agrad Dios. ROM 8:9 Sinembargo, boso no ta den karni, sino den e Spiritu, si di brdat e Spiritu di Dios ta biba den boso. Ma si un hende no tin e Spiritu di Cristo, e no ta pertenes na djE. ROM 8:10 I si Cristo ta den boso, ounke e kurpa ta morto pa motibu di pik, tg e spiritu ta bibu pa motibu di hustisia. ROM 8:11 Ma si e Spiritu di Esun ku a lanta Jesus for di e mortonan ta biba den boso, Esun ku a lanta Cristo Jesus for di e mortonan tambe lo duna bida na boso kurpanan mo rtal dor di Su Spiritu, Kende ta biba den boso. ROM 8:12 Asina anto, rumannan, n os ta debed, no na e karni pa biba segun e karni-ROM 8:13 pasobra si boso ta biba segun e karni, boso mester muri; ma si dor di e Spiritu boso ta mata e obranan di e kurpa, boso lo biba. ROM 8:14 Pasobra tur esnan ku ta wrdu gui dor di e Spiri tu di Dios, esakinan ta yunan di Dios. ROM 8:15 Pasobra boso no a risib un spirit u ku ta hasi boso esklabu di temor atrobe, ma boso a risib e Spiritu di adopshon komo yunan, pa medio di kual nos ta sklama: "Abba, Tata!" ROM 8:16 E Spiritu mes ta duna testimonio huntu ku nos spiritu ku nos ta yu di Dios, ROM 8:17 i si nos ta yu, nos ta eredero tambe, eredero di Dios i ko-eredero ku Cristo, si di brdat nos ta sufri huntu kunE, pa nos wrdu glorifik tambe huntu kunE. ROM 8:18 Pasobra mi ta konsider ku e sufrimentunan di e tempu presente aki no ta digno di wrdu komp ar ku e gloria ku lo wrdu revel na nos. ROM 8:19 Pasobra e kreashon ta spera ku gra n antisipashon riba e revelashon di e yunan di Dios. ROM 8:20 Pasobra e kreashon a wrdu somet na banidat, no di su mes boluntat, ma pa motibu di Esun ku a somet',

den speransa ROM 8:21 ku e kreashon mes tambe lo wrdu libr for di su sklabitut na korupshon pa drenta den e libertat glorioso di e yunan di Dios. ROM 8:22 Pasobra nos sa ku henter e kreashon ta keha i ta sufri e dolnan di parto huntu, te awor. ROM 8:23 I no solamente esaki, ma nos mes tambe ku tin e prom frutanan di e Spir itu, nos mes tambe ta keha den nos mes, sperando ku gran antisipashon riba nos a dopshon komo yu, e redenshon di nos kurpa. ROM 8:24 Pasobra den speransa nos a wr du salb, ma speransa ku ta wrdu mir no ta speransa; pasobra pakiko un hende ta sigu i spera riba loke e ta mira kaba? ROM 8:25 Ma si nos ta spera riba loke nos no t a mira, e ora ei ku prseveransia nos ta spera ku gran antisipashon riba dj. ROM 8: 26 I di e mesun manera e Spiritu tambe ta bin na yudansa di nos debilidat; pasob ra nos no sa kon pa hasi orashon manera mester, ma e Spiritu mes ta intersed pa n os ku kehamentu ku no por wrdu ekspres, ROM 8:27 i Esun ku ta skudri e kurasonnan ko nos e mente di e Spiritu, pasobra E ta intersed pa e santunan konforme e boluntat di Dios. ROM 8:28 I nos sa ku Dios ta hasi tur kos obra huntu pa bon pa esnan ku ta stima Dios, pa esnan ku ta yam segun Su propsito. ROM 8:29 Pasobra esnan ku E tabata konos di antemano, El a predestin tambe pa bira konforme e imagen di Su Yu, pa E por ta e primognito den hopi ruman; ROM 8:30 i esnan ku El a predestin, esak inan El a yama tambe; i esnan ku El a yama, esakinan El a hustifik tambe; i esnan ku El a hustifik, esakinan El a glorifik tambe. ROM 8:31 Kiko nos lo bisa di e ko snan aki anto? Si Dios ta pa nos, ken por ta kontra nos? ROM 8:32 Esun ku no a s par ni Su mes Yu, ma a entregu'E pa nos tur, lo E no duna nos tur-tur kos tambe huntu kunE? ROM 8:33 Ken lo trese un akusashon kontra Dios Su skohnan? Ta Dios ta Esun ku ta hustifik; ROM 8:34 ta ken ta esun ku ta konden? Cristo Jesus ta Esun k u a muri, s, Kende a wrdu lant for di e mortonan, Kende ta na man drechi di Dios, K ende tambe ta intersed pa nos. ROM 8:35 Ken lo separ nos for di e amor di Cristo? Tribulashon, angustia, prsekushon, hamber, sun, peliger f spada? ROM 8:36 Manera ta par skirb: "Pa Bo kousa nos ta wrdu mat henter dia; nos a wrdu konsider komo karn p du mat." ROM 8:37 Ma den tur e kosnan aki nos ta mas ku vensedor dor di Esun ku a stima nos. ROM 8:38 Pasobra mi ta konvens ku ni morto, ni bida, ni angelnan, ni prinsipadonan, ni kosnan presente, ni kosnan futuro, ni podernan, ROM 8:39 ni ha ltura, ni profundidat, ni ningun otro kos kre, lo por separ nos for di e amor di D ios ku ta den Cristo Jesus nos Seor. ROM 9:1 Mi ta papia e brdat den Cristo, mi no ta gaa; mi konsenshi ta konfirm esaki den Spiritu Santu, ROM 9:2 ku mi tin gran t ristesa i un dol kontinuo den mi kurason. ROM 9:3 Pasobra lo mi a dese ku ami mes tabata maldishon, separ for di Cristo pa motibu di mi rumannan, mi famianan segun karni, ROM 9:4 kendenan ta israelita, na kendenan ta pertenes e adopshon komo yu i e gloria, e aliansanan i e dunamentu di Lei, e sirbishi den tmpel i e promesana n, ROM 9:5 di kendenan e tatanan ta, i for di kendenan, segun karni, e Cristo a bin, Kende ta riba tur kos, e Dios bendishon pa semper. Amn. ROM 9:6 Ma no ta komo si fuera e palabra di Dios a faya. Pasobra no ta tur ku ta desendiente di Israe l ta Israel, ROM 9:7 ni no ta tur ta yu pasobra nan ta desendiente di Abraham, m a: "Ta dor di Isaak bo desendientenan lo wrdu kont." ROM 9:8 Esta, no ta e yunan d i karni ta yunan di Dios, ma ta e yunan di promesa ta wrdu kont komo desendiente. ROM 9:9 Pasobra esaki ta un palabra di promesa: "Na e tempu aki lo Mi bin, i Sar a lo haa un yu hmber." ROM 9:10 I no esaki so, ma tambe Rebeka, ora ku el a konseb yu morocho pa medio di n hmber, nos tata Isaak; ROM 9:11 pasobra maske e yunan mor ocho no a nase ainda, ni a hasi ni bon ni malu--pa Dios Su propsito, di akurdo ku Su skohementu, por a keda para, no pa motibu di obranan, ma pa motibu di Esun ku ta yama-ROM 9:12 a wrdu bis na Rebeka: "Esun may lo sirbi esun mas chikitu." ROM 9 :13 Manera ta par skirb: "Jakb Mi a stima, ma Esau Mi a odia." ROM 9:14 Kiko nos lo bisa anto? Akaso tin inhustisia serka Dios? Di ningun manera!

ROM 9:15 Pasobra E ta bisa Moiss: "Lo Mi tin miserikrdia di esun ku Mi tin miserikr dia, i lo Mi tin kompashon di esun ku Mi tin kompashon." ROM 9:16 Asina anto, no ta depend di e hende ku kier ni di e hende ku ta kore, sino di Dios, Kende tin m iserikrdia. ROM 9:17 Pasobra Skritura ta bisa Farao: "Ta pa e propsito aki Mi a la ntabo, pa demostr Mi poder den bo i pa Mi nmber por wrdu proklam den henter mundu." ROM 9:18 Asina anto E tin miserikrdia di esun ku E kier, i E ta endures esun ku E kier. ROM 9:19 Lo bo puntrami anto: "Pakiko Dios ta sigui kulpa nos anto? Pasobr a ta ken ta resist Su boluntat?" ROM 9:20 Alkontrario, ta ken abo ta, O hende, pa kontradis Dios? Akaso loke ta form lo puntra esun ku a form': "Pakiko bo a trahami asina?" ROM 9:21 Of e alfarero no tin derecho riba e klei, pa traha for di e me sun klmpi un opheto pa uzo onorabel, i un otro pa uzo komun? ROM 9:22 Kiko anto s i Dios, ounke dispuesto pa demostr Su furia i pa hasi Su poder konos, a soport ku h opi pasenshi e ophetonan di furia, prepar pa destrukshon? ROM 9:23 I El a hasi as ina pa E por hasi konos e rikesa di Su gloria riba e ophetonan di miserikrdia, kua lnan El a prepar di antemano pa gloria, ROM 9:24 kendenan El a yama tambe, esta n os, no for di entre e hudiunan so, ma tambe for di entre e paganonan. ROM 9:25 M anera E ta bisa tambe den Oseas: "Lo Mi yama esnan ku no tabata Mi pueblo: 'Mi p ueblo,' i esun ku no tabata stim: 'Stim.'" ROM 9:26 "I lo sosod ku na e lug na unda a wrdu bis na nan: 'Boso no ta Mi pueblo,' einan nan lo wrdu yam yunan di e Dios bib u." ROM 9:27 I Isaias ta sklama tokante di Israel: "Maske e kantidat di e yunan di Israel ta manera santu di laman, ta e restante lo wrdu salb; ROM 9:28 pasobra S EOR lo ehekut Su palabra riba tera, kabalmente i masha lih mes." ROM 9:29 I meskos ku Isaias a bisa di antemano: "Si e SEOR di ehrsitonan no a laga simia pa nos, nos lo a bira manera Sodoma i lo a parse Gomora." ROM 9:30 Kiko nos lo bisa anto? K u paganonan, ku no a buska hustisia, a logra haa hustisia, esta, e hustisia ku ta pa medio di fe; ROM 9:31 ma Israel, ku tabata buska un lei di hustisia, no a al kans e lei ei. ROM 9:32 Pakiko? Pasobra nan no a busk' pa medio di fe, ma komo si fuera e tabata pa medio di obranan. Nan a trompek riba e piedra di trompek, ROM 9: 33 manera ta par skirb: "Mira, Mi ta pone na Sion un piedra di trompek i un baranka di ofensa, i esun ku kere den djE lo no keda brongos." ROM 10:1 Rumannan, e dese o di mi kurason i mi orashon na Dios pa Israel ta pa salbashon. ROM 10:2 Pasobra mi ta duna testimonio di nan, ku nan tin un zelo pa Dios, ma no segun konosemen tu. ROM 10:3 Pasobra sin konos e hustisia di Dios, i buskando pa stables nan mes h ustisia, nan no a somet nan mes na e hustisia di Dios. ROM 10:4 Pasobra Cristo ta e fin di lei pa hustisia na tur esnan ku ta kere. ROM 10:5 Pasobra Moiss ta skir bi ku e hende ku ta praktik e hustisia ku ta bas riba lei lo biba pa medio di e hu stisia ei. ROM 10:6 Ma e hustisia ku ta bas riba fe ta bisa asin'aki: "No bisa de n bo kurason: 'Ken lo subi bai na shelu?' (esta, pa trese Cristo abou), ROM 10:7 f: 'Ken lo baha bai den e abismo?' (esta, pa trese Cristo ariba for di e mortona n)." ROM 10:8 Ma kiko e ta bisa? "E palabra ta serka di bo, den bo boka i den bo kurason"--esta, e palabra di fe, kual nos ta predik, ROM 10:9 ku si bo konfes ku bo boka Jesus komo Seor, i kere den bo kurason ku Dios a lant'E for di e mortonan , lo bo ta salb; ROM 10:10 pasobra ku kurason hende ta kere pa haa hustisia, i ku boka e ta konfes pa haa salbashon. ROM 10:11 Pasobra Skritura ta bisa: "Ken ku ker e den djE lo no keda brongos." ROM 10:12 Pasobra no tin distinshon entre hudiu i griego; pasobra e mes Seor ta Seor di tur, ku rikesa abundante pa tur ku ta invok' E; ROM 10:13 pasobra: "Ken ku invok e nmber di SEOR lo ta salb." ROM 10:14 Kon anto nan lo invok Esun, den Kende nan no a kere? I kon nan lo kere den Esun, di Kende nan no a tende? I kon nan lo tende sin un predikad?

ROM 10:15 I kon nan lo predik si nan no wrdu mand? Manera ta par skirb: "Ki bunita ta e pianan di esnan ku ta predik e evangelio di pas, esnan ku ta trese notisianan alegre di kosnan bon!" ROM 10:16 Sinembargo, no ta tur a obedes e evangelio; paso bra Isaias ta bisa: "SEOR, ta ken a kere nos mensahe?" ROM 10:17 Asina ta ku fe t a bin for di tendementu, i tendementu pa medio di e palabra di Cristo. ROM 10:18 Ma mi ta puntra: Nan no a tende nunka? Sigur ku s: "Nan bos a sali bai den hente r e tera, i nan palabranan te na e finnan di mundu." ROM 10:19 Ma mi ta puntra: Akaso Israel no tabata sa? Na prom lug Moiss ta bisa: "Lo Mi hasi boso yalurs ku lo ke no ta un nashon, ku un nashon sin komprendementu lo Mi hasi boso rabia." ROM 10:20 I Isaias, ku tur frankesa, ta bisa: "Mi a wrdu ha dor di esnan ku no tabata b uskaMi, Mi a manifest Mi mes na esnan ku no a puntra pa Mi." ROM 10:21 Ma tokante di Israel E ta bisa: "Henter dia Mi a ekstend Mi mannan na un pueblo desobedesid o i opstin." ROM 11:1 Mi ta puntra anto: Akaso Dios a rechas Su pueblo? Di ningun manera! Pasobra ami tambe ta un israelita, un desendiente di Abraham, di e tribu di Benjamin. ROM 11:2 Dios no a rechas Su pueblo ku E tabata konos di antemano. O f boso no sa kiko Skritura ta bisa den e porshon tokante di Elias, kon e ta keha Israel dilanti di Dios? ROM 11:3 "Seor, nan a mata Bo profetanan, nan a basha Bo altarnan abou, i ta ami so a keda, i nan ta buska pa kita mi bida." ROM 11:4 Ma kiko ta e kontesta divino na dj? "Mi a warda pa Mi mes shete mil hmber ku no a do bla rudia pa Baal." ROM 11:5 Asina anto, tambe den e tempu presente aki a keda u n restante segun Dios Su elekshon di grasia. ROM 11:6 Ma si ta pa grasia, anto n o ta a base di obra mas, sino grasia no ta grasia mas. ROM 11:7 Kiko anto? Loke Israel ta buska e no a haa, ma esnan ku a wrdu skoh a ha', i e otronan a wrdu endures ROM 11:8 manera ta par skirb: "Dios a duna nan un spiritu di soo profundo, wowo pa nan no mira i orea pa nan no tende, te na e dia djawe." ROM 11:9 I David ta bisa : "Laga nan mesa bira un laso i un trampa, i un piedra di trompek i un retribusho n pa nan. ROM 11:10 Laga nan wowo bira skur, pa nan no mira, i hasi nan lomba do bla pa semper." ROM 11:11 Mi ta puntra anto: akaso Israel a trompek asina ku nan a kai? Di ningun manera! Ma dor di nan transgreshon salbashon a yega na e pagano nan, pa hasi nan yalurs. ROM 11:12 Awor si nan transgreshon ta nifik rikesa pa mu ndu i nan fayo rikesa pa e paganonan, kuantu mas nan restorashon kompleto! ROM 1 1:13 Ma mi ta papia ku boso ku ta pagano. Komo ku mi ta apstel di e paganonan, mi ta gloria den mi ministerio, ROM 11:14 ku di algun manera mi por hasi mi kompat riotanan bira yalurs i salba algun di nan. ROM 11:15 Pasobra si nan rechaso ta e rekonsiliashon di mundu, kiko nan aseptashon lo ta, sino bida for di e mortonan ? ROM 11:16 I si e prom pida mansa ta santu, henter e klmpi tambe ta; i si e rais ta santu, e ramanan tambe ta. ROM 11:17 Ma si algun di e ramanan a wrdu kibr kit af, i abo, siendo palu di oleifi shimaron, a wrdu genter meimei di nan i a bira parti sipante huntu ku nan di e rais nutritivo di e palu di oleifi, ROM 11:18 no sea a rogante pa ku e ramanan; ma si bo ta arogante, krda ku no ta abo ta esun ku ta so sten e rais, ma ku ta e rais ta sostenbo. ROM 11:19 Lo bo bisa anto: "E ramanan a wrdu kibr kit af pa ami por a wrdu genter." ROM 11:20 Eksaktamente! Nan a wrdu kibr f pa kousa di nan inkredulidat, i bo ta para dor di bo fe. No sea sobrb, ma teme; R OM 11:21 pasobra si Dios no a spar e ramanan natural, E lo no spar abo tampoko. ROM 11:22 Mira anto e bondat i e severidat di Dios; pa esnan ku a kai, severidat , ma pa bo, Dios Su bondat, si bo permanes den Su bondat; sino bo tambe lo wrdu krt a kit af. ROM 11:23 I nan tambe, si nan no permanes den nan inkredulidat, nan lo wrd u genter atrobe; pasobra Dios tin poder pa bolbe nter nan. ROM 11:24 Pasobra si ab o a wrdu krt kit for di loke di naturalesa ta un palu di oleifi shimaron, i kontra n aturalesa a wrdu genter den un palu di oleifi kultiv, kuantu mas esakinan, ku ta e ramanan natural, lo wrdu genter den nan mes palu di oleifi. ROM 11:25 Pasobra mi n o kier, rumannan, pa boso keda ignorante di e misterio aki, pa boso no kere boso mes sab, ku Israel a eksperensi un enduresimentu parsial te ora ku e plenitut di e paganonan a drenta paden;

ROM 11:26 i asina henter Israel lo ta salb; manera ta par skirb: "E Libertador lo b in for di Sion; E lo kita impiedat for di Jakb." ROM 11:27 "I esaki ta Mi aliansa ku nan, ora Mi kita nan piknan." ROM 11:28 For di punto di bista di e evangelio nan ta enemigu pa boso motibu, ma for di punto di bista di Dios Su skohementu na n ta stim pa motibu di e tatanan; ROM 11:29 pasobra e donnan i e yamada di Dios t a irevokabel. ROM 11:30 Pasobra meskos ku un tempu boso tabata desobedesido na D ios, ma awor miserikrdia a wrdu demostr na boso pa motibu di nan desobedensia, ROM 11:31 asina esakinan tambe awor a bira desobedesido, pa dor di e miserikrdia demo str na boso, na nan tambe miserikrdia por wrdu demostr awor. ROM 11:32 Pasobra Dios a entreg tur hende na desobedensia pa E por demostr miserikrdia na tur. ROM 11:33 O profundidat di e rikesanan, tantu di e sabiduria komo di e konosementu di Dios! Ki inskudriabel Su huisionan ta i insondabel Su kamindanan! ROM 11:34 Pasobra ta ken a konos e mente di SEOR, f ta ken a bira Su konsehero? ROM 11:35 Of ta ken a d un'E prom, pa esaki wrdu pag bk na dj atrobe? ROM 11:36 Pasobra di djE i dor di djE i p'E tur kos ta. Na E sea gloria pa semper. Amn. ROM 12:1 Pesei mi ta roga boso, rumannan, pa medio di e miserikrdianan di Dios, pa present boso kurpanan komo sakr ifisionan bibu i santu, aseptabel pa Dios, kual ta boso sirbishi spiritual di ad orashon. ROM 12:2 I no sea konforme e mundu aki, ma sea transform pa medio di e r enobamentu di boso mente, pa boso por komprob kiko ta e bon i agradabel i perfekt o boluntat di Dios. ROM 12:3 Pasobra dor di e grasia dun na mi, mi ta bisa kada u n di boso pa no pensa mas haltu di su mes ku e mester pensa; ma pa mas bien pens a di su mes ku sano huisio, di akurdo ku e mid di fe ku Dios a dunabo. ROM 12:4 Pa sobra meskos ku nos tin hopi miembro den n kurpa i tur e miembronan no tin e mesu n funshon, ROM 12:5 asina nos, siendo hopi, ta n kurpa den Cristo, i kada un en p artikular miembro di otro. ROM 12:6 I komo ku nos tin donnan ku ta diferente seg un e grasia dun na nos, laga kada un uza nan: si ta profesia, segun e mid di su fe ; ROM 12:7 si ta sirbishi, den su sirbimentu; f esun ku ta sia hende, den su siansa ; ROM 12:8 f esun ku ta eksort, den su eksortashon; esun ku ta duna, ku generosida t; esun ku ta dirig, ku diligensia; esun ku ta demostr miserikrdia, ku alegria. ROM 12:9 Laga amor ta sin hipokresia. Abores loke ta malu; tene firme na loke ta bon . ROM 12:10 Stima otro ku amor fraternal; duna preferensia na otro den onor; ROM 12:11 no flakia den diligensia, ma sea ferviente den spiritu, sirbiendo Seor; RO M 12:12 regosihando den speransa, prseverando den tribulashon, dedik na orashon, R OM 12:13 kontribuiendo na e nesesidatnan di e santunan, praktikando hospitalidat . ROM 12:14 Bendishon esnan ku ta prsigu boso; bendishon i no maldishon. ROM 12:15 Re gosih ku esnan ku ta regosih, i yora ku esnan ku ta yora. ROM 12:16 Sea di e mesun pensamentu pa ku otro; no sea orguyoso den boso pensamentu, ma asosi ku e umilde nan. No kere boso mes sab. ROM 12:17 Nunka paga malu ku malu na ningun hende. Res pet loke ta korekto den bista di tur hende. ROM 12:18 Si ta posibel, asina leu ku ta depend di boso, sea na pas ku tur hende. ROM 12:19 Nunka no venga boso mes, s timnan, ma laga lug pa e furia di Dios, pasobra ta par skirb: "'Ta di Mi vengansa ta , Ami lo paga bk,' Seor ta bisa." ROM 12:20 "Ma si bo enemigu tin hamber, dun' di k ome, i si e tin set, dun' di bebe; pasobra hasiendo asina lo bo monton karbon send riba su kabes." ROM 12:21 No laga malu vensebo, ma mas bien vense malu ku bon. R OM 13:1 Laga tur hende somet nan mes na e outoridatnan ku ta gobern. Pasobra no ti n outoridat ku no ta di Dios, i esnan ku ta eksist, ta Dios a stables nan. ROM 13: 2 Pesei, esun ku resist outoridat a opon e ordenansa di Dios; i esnan ku opon lo ri sib kondenashon riba nan mes. ROM 13:3 Pasobra gobernantenan no ta un kousa di te mor pa esnan ku ta hasi bon, sino pa esnan ku ta hasi malu. Bo kier ta sin temor pa outoridat? Hasi loke ta bon, i lo bo risib elogio for di dj; ROM 13:4 pasobra e ta un sirbid di Dios pa bo, pa bon. Ma si bo hasi loke ta malu, tene miedu; pas obra e no ta karga spada prnada; pasobra e ta un sirbid di Dios, un vengad ku ta tr ese furia riba esun ku ta praktik maldat.

ROM 13:5 Pesei ta nesesario pa ta somet, no solamente pa motibu di furia, sino ta mbe pa motibu di konsenshi. ROM 13:6 Pasobra pa e motibu aki boso ta paga belast ing tambe, pasobra gobernantenan ta sirbid di Dios, kendenan ta dedik nan mes spesf ikamente na e sirbishi aki. ROM 13:7 Duna tur hende loke boso debe nan: si boso ta debe belasting, paga belasting; si ta tributo, tributo; si ta rspt, rspt; si ta o nor, onor. ROM 13:8 No debe ningun hende nada, sino solamente pa stima otro; pas obra esun ku stima su prhimo a kumpli ku lei. ROM 13:9 Pa motibu di esaki: "No ko met adulterio, no mata, no hrta, no kudish," i si tin algun otro mandamentu, esaki ta keda resum den e palabra aki: "Stima bo prhimo manera bo mes." ROM 13:10 Amor n o ta hasi dao na prhimo; pesei amor ta e kumplimentu di lei. ROM 13:11 I hasi esak i, konosiendo e tempu, ku ya ta ora pa boso lanta for di soo; pasobra awor salbas hon ta mas serka nos ku tempu nos a kere. ROM 13:12 Nochi ta serka di pasa, i di a ta serka di habri. Pesei, laga nos pone e obranan di skuridat un banda i bisti e armadura di lus. ROM 13:13 Laga nos komport nos mes desentemente manera den di a, no den parandiamentu i den buracheria, no den inmoralidat seksual i den sensu alidat, no den pleitu i envidia. ROM 13:14 Ma bisti boso ku Seor Jesu-Cristo, i n o hasi provishon pa e karni, pa kumpli ku su mal deseonan. ROM 14:1 Awor asept es un ku ta debil den fe, ma no ku e propsito di huzga su opinionnan. ROM 14:2 Esun ta kere ku e por kome tur kos, mientras ku un otro ku ta debil ta kome brdura so. ROM 14:3 No laga esun ku ta kome despresi esun ku no ta kome, i no laga esun ku no ta kome huzga esun ku s ta kome, pasobra Dios a asept'. ROM 14:4 Ken bo ta pa h uzga sirbid di otro hende? Pa su mes shon e ta keda para f e ta kai; i e lo keda p ara, pasobra Seor tin poder pa hasi para. ROM 14:5 Esun ta konsider un dia mas ku e otro; un otro ta konsider tur dia meskos. Laga kada hende ta kompletamente konve ns den su mes mente. ROM 14:6 Esun ku ta warda un dia, ta warda esaki pa Seor, i e sun ku ta kome, ta hasi esaki pa Seor, pasobra e ta duna gradisimentu na Dios; i esun ku no ta kome, ta pa Seor e no ta kome, i ta duna gradisimentu na Dios. ROM 14:7 Pasobra ni un di nos no ta biba pa su mes, i ni un no ta muri pa su mes; RO M 14:8 pasobra si nos biba, ta pa Seor nos ta biba, f si nos muri, ta pa Seor nos t a muri; pesei, sea ku nos biba f ku nos muri, ta di Seor nos ta. ROM 14:9 Pasobra pa e motibu aki Cristo a muri i a bolbe biba, pa E por ta Seor, tantu di e morton an komo di e bibunan. ROM 14:10 Ma abo, pakiko bo ta huzga bo ruman? Of pakiko b o ta despresi bo ruman? Pasobra nos tur lo para dilanti di e trono di huisio di D ios. ROM 14:11 Pasobra ta par skirb: "Manera Mi ta biba, Seor ta bisa, tur rudia lo dobla pa Mi, i tur lenga lo duna alabansa na Dios." ROM 14:12 Asina anto, kada un di nos lo duna kuenta di su mes na Dios. ROM 14:13 Pesei, no laga nos huzga o tro mas, ma mas bien disid esaki: pa no pone ningun opstkulo f piedra di trompek den un ruman su kaminda. ROM 14:14 Mi sa i ta konvens den Seor Jesus, ku nada no ta i mpuru di su mes; ma pa esun ku ta kere ku algu ta impuru, p' e ta impuru. ROM 14: 15 Pasobra si pa motibu di kuminda bo ruman keda ofend, bo no ta kana mas segun a mor. No destru pa motibu di bo kuminda esun pa kende Cristo a muri. ROM 14:16 Pes ei, no laga loke ta bon pa boso wrdu konsider komo malu; ROM 14:17 pasobra e reino di Dios no ta komementu i bebementu, sino hustisia, pas i goso den Spiritu Sant u. ROM 14:18 Pasobra esun ku di e manera aki ta sirbi Cristo ta aseptabel pa Dio s i aprob pa hende. ROM 14:19 Asina anto, laga nos buska e kosnan ku ta trese pas i edifikashon di otro. ROM 14:20 No destru e trabou di Dios pa motibu di kuminda . Tur kos di brdat ta puru, ma nan ta malu pa e hende ku ta kome i ta ofend otro. ROM 14:21 Ta bon pa no kome karni ni bebe bia, f hasi kualkier kos ku ta hasi bo r uman trompek. ROM 14:22 E fe ku bo tin, tene esei pa bo mes dilanti di Dios. Feli s ta esun ku no ta konden su mes den loke e ta aprob. ROM 14:23 Ma esun ku ta duda ta keda konden si e kome, pasobra su komementu no ta bin di fe; i tur loke no ta bin di

fe, ta pik. ROM 15:1 Awor nos ku ta fuerte mester soport e debilidatnan di esnan k u ta sin forsa, i no djis agrad nos mes. ROM 15:2 Laga kada un di nos agrad su prhi mo pa su bon, pa su edifikashon. ROM 15:3 Pasobra ni Cristo no a agrad Su mes; ma manera ta par skirb: "E reprochenan di esnan ku a reprochBo a kai riba Mi." ROM 15 :4 Pasobra tur loke a wrdu skirb prom aya a wrdu skirb pa nos instrukshon, pa dor di prseveransia i e enkurashamentu di Skrituranan nos por tin speransa. ROM 15:5 Awo r, ku e Dios di prseveransia i di enkurashamentu konsed pa boso ta di akurdo ku otr o segun Cristo Jesus; ROM 15:6 pa di n akurdo boso, den un solo bos, por glorifik e Dios i Tata di nos Seor Jesu-Cristo. ROM 15:7 Pesei, asept otro, meskos ku Cristo tambe a asept nos pa e gloria di Dios. ROM 15:8 Pasobra mi ta bisa ku Cristo a b ira un sirbid di e sirkumsishon pa kousa di e brdat di Dios, pa konfirm e promesana n dun na e tatanan, ROM 15:9 i pa e paganonan glorifik Dios pa Su miserikrdia; mane ra ta par skirb: "Pesei lo mi duna alabansa na Bo meimei di e paganonan, i lo mi k anta na Bo nmber." ROM 15:10 I atrobe e ta bisa: "Regosih, O paganonan, huntu ku S u pueblo." ROM 15:11 I atrobe: "Alab Seor, boso tur, paganonan, i laga tur pueblo alab'E." ROM 15:12 I atrobe Isaias ta bisa: "E rais di Isa lo bin, i Esun ku ta l anta pa gobern e paganonan, den djE e paganonan lo spera." ROM 15:13 Awor, ku e D ios di speransa yena boso ku tur goso i pas den kerementu, pa boso por abund den speransa pa medio di e poder di Spiritu Santu. ROM 15:14 I tokante di boso, mi r umannan, ami mes tambe ta konvens ku boso mes ta yen di bondat, yen ku tur konosem entu, i kapas tambe pa spirta otro. ROM 15:15 Ma mi a skirbi boso ku tur frankesa tokante di algun punto, pa rekrd boso atrobe, pa motibu di e grasia ku Dios a dun ami, ROM 15:16 pa ta sirbid di Cristo Jesus pa e paganonan, sirbiendo komo saserd ote di e evangelio di Dios, pa e sakrifisio di e paganonan por bira aseptabel, s antifik dor di Spiritu Santu. ROM 15:17 Pesei, den Cristo Jesus mi a haa motibu pa gaba tokante di kosnan ku ta pertenes na Dios. ROM 15:18 Pasobra mi no ta tribi papia di nada sino di loke Cristo a hasi pa medio di mi, ku a result den e obeden sia di e paganonan pa medio di palabra i echo, ROM 15:19 den e poder di sealnan i maraviyanan, den e poder di e Spiritu; asina ku for di Jerusalm i tur rnt te na I lriko mi a predik e evangelio di Cristo kompletamente. ROM 15:20 I di e manera aki mi tabata aspir pa predik e evangelio, no kaminda Cristo a wrdu ment kaba, pa mi no traha riba e fundeshi di otro hende; ROM 15:21 ma manera ta par skirb: "Esnan na kende E no a wrdu anunsi lo mira, i esnan ku no a tende lo komprend." ROM 15:22 Pa e motibu aki hopi biaha mi a wrdu strob pa bin serka boso. ROM 15:23 Ma awor ku no tin lug mas pa mi den e regionnan aki, i komo ku pa hopi aa kaba mi tabatin un an helo pa bin serka boso, ROM 15:24 dia ku mi bai Spaa, lo mi bin serka boso. Pasob ra mi ta spera di mira boso ora mi pasa, i pa boso yudami pa yega ayanan, despue s ku mi a disfrut prom di boso kompania pa un tempu. ROM 15:25 Ma awor mi ta bai J erusalm pa sirbi e santunan. ROM 15:26 Pasobra Masedonia i Akaya a haa ta bon pa h asi un kontribushon pa e pobernan ku tin entre e santunan na Jerusalm. ROM 15:27 S, nan a haa ta bon pa hasi esaki, i di brdat, nan ta nan debednan. Pasobra si e pag anonan a haa parti den nan kosnan spiritual, nan tin e deber pa sirbi nan tambe d en kosnan material. ROM 15:28 Pesei, ora mi kaba ku esaki i a pone mi seyo riba e fruta di nan aki, lo mi pasa via boso bai Spaa. ROM 15:29 I mi sa ku ora mi bin serka boso, lo mi bin den e plenitut di e bendishon di Cristo. ROM 15:30 Awor m i ta roga boso, rumannan, pa medio di nos Seor Jesu-Cristo i pa medio di e amor d i e Spiritu, pa boso lucha huntu ku mi den boso orashonnan na Dios pa mi, ROM 15 :31 pa mi wrdu libr di esnan na Judea ku ta desobedesido, i pa mi sirbishi na Jeru salm ta aseptabel pa e santunan; ROM 15:32 pa mi bin serka boso ku goso segun e b oluntat di Dios, i wrdu refresk huntu ku boso.

ROM 15:33 Awor e Dios di pas sea ku boso tur. Amn. ROM 16:1 Mi ta rekomend na boso nos ruman muh Febe, kende ta un sirbiente di e iglesia na Senkrea, ROM 16:2 pa b oso risibi den Seor na un manera digno di e santunan, i pa boso yud' den kualkier a sunto ku e por tin mester di boso; pasobra e mes tambe tabata un yudansa pa hopi hende, i pa mi mes tambe. ROM 16:3 Salud Prisila i Akila, mi kompaeronan-di-trabo u den Cristo Jesus, ROM 16:4 kendenan a riska nan bida pa mi, na kendenan no sol amente ami ta duna gradisimentu, ma tambe tur e iglesianan di e paganonan. ROM 1 6:5 Salud tambe e iglesia na nan kas. Salud Epeneto, mi stim, kende ta esun di prom ku a kombrt na Cristo na Asia. ROM 16:6 Salud Maria, kende a traha duru pa boso. RO M 16:7 Salud Andrniko i Junias, mi parientenan i mi kompaeronan di den prizon, kend enan ta hmbernan distingu entre e apstelnan, kendenan tambe tabata den Cristo prom k u mi. ROM 16:8 Salud Amplias, mi stim den Seor. ROM 16:9 Salud Urbano, nos kompaero-d i-trabou den Cristo, i Estakis, mi stim. ROM 16:10 Salud Apeles, kende ta aprob den Cristo. Salud esnan ku ta pertenes na kas di Aristbulo. ROM 16:11 Salud Herodin, mi pariente. Salud esnan ku ta pertenes na kas di Narsiso, kendenan ta den Seor. ROM 1 6:12 Salud Trifena i Trifosa, trahadnan den Seor. Salud Prsida, e ruman stim, kende a traha duru den Seor. ROM 16:13 Salud Rufus, un hmber skoh den Seor, tambe su mama, ke nde ta un mama pa mi tambe. ROM 16:14 Salud Asnkrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas i e rumannan huntu ku nan. ROM 16:15 Salud Fillogo i Julia, Nereo i su ruma n muh, i Olimpas, i tur e santunan ku ta huntu ku nan. ROM 16:16 Salud otro ku un sunchi santu. Tur e iglesianan di Cristo ta salud boso. ROM 16:17 Awor mi ta roga boso, rumannan, tene na bista esnan ku ta kousa divishon i strobashon kontrario na e siansa ku boso a haa, i apart boso for di nan. ROM 16:18 Pasobra sorto di hen denan asina ta esklabu, no di nos Seor Cristo, ma di nan mes apetit; i ku nan pal abranan suave i agradabel nan ta gaa kurason di e inosentenan. ROM 16:19 Pasobra e notisia di boso obedensia a yega na tur hende; pesei mi ta regosih pa boso moti bu, ma mi kier pa boso ta sab den loke ta bon, i inosente den loke ta malu. ROM 1 6:20 I e Dios di pas pronto lo plcha Satans bou di boso pia. E grasia di nos Seor J esus sea ku boso. ROM 16:21 Timoteo, mi kompaero-di-trabou, ta salud boso, i tambe Lusio, Jason i Sospater, mi parientenan. ROM 16:22 Ami, Tertio, kende ta skirbi e karta aki, ta salud boso den Seor. ROM 16:23 Gayo, di kende su hospitalidat ami i henter iglesia ta disfrut, ta salud boso. Erasto, e tesorero di stat, ta salud bo so, i e ruman Kuarto. ROM 16:24 [E grasia di nos Seor Jesu-Cristo sea ku boso tur . Amn.] ROM 16:25 Awor na Esun ku tin poder pa stables boso segun mi evangelio i e predikamentu di Jesu-Cristo--segun revelashon di e misterio ku a wrdu ten sekreto pa siglonan largu, ROM 16:26 ma ku awor ta revel, i pa medio di e Skrituranan di e profetanan segun e mandamentu di e Dios etrno, a wrdu has konos na tur e nashonna n pa e obedensia di fe-ROM 16:27 na e niko Dios sab sea gloria pa medio di Jesu-Cr isto pa semper. Amn.

1 KORINTIONAN 1KO 1:1 Pablo, yam pa ta un apstel di Jesu-Cristo, pa e boluntat di Dios, i nos ru man Sstenes, 1KO 1:2 Na e iglesia di Dios ku ta na Korinto, na esnan ku a wrdu san tifik den Cristo Jesus, yam pa ta santu, huntu ku tur esnan ku tur kaminda ta invo k e nmber di nos Seor Jesu-Cristo, nan Seor i di nos: 1KO 1:3 Grasia sea ku boso i p as di Dios nos Tata i di Seor Jesu-Cristo. 1KO 1:4 Mi ta gradis mi Dios semper pa boso, pa e grasia di Dios ku a wrdu dun na boso den Cristo Jesus, 1KO 1:5 ku den t ur kos boso a wrdu enrikes den djE, den tur palabra i tur konosementu, 1KO 1:6 mes kos ku e testimonio tokante di Cristo a wrdu konfirm den boso, 1KO 1:7 pa boso no tin falta di ningun don, sperando e revelashon di nos Seor Jesu-Cristo, 1KO 1:8 K ende tambe lo konfirm boso te na fin, sin kulpa den e dia di nos Seor Jesu-Cristo. 1KO 1:9 Dios ta fiel, dor di Kende boso a wrdu yam pa tin komunion ku Su Yu, Jesu -Cristo nos Seor. 1KO 1:10 Awor mi ta eksort boso, rumannan, pa medio di e nmber di nos Seor Jesu-Cristo, pa boso tur papia e mesun kos, i pa no tin divishon entre boso, ma pa boso ta perfektamente un den e mesun mente i den e mesun opinion. 1KO 1:11 Pasobra di e hendenan di kas di Clo mi a tende, mi rumannan, ku tin pleitu entre boso. 1KO 1:12 Awor esaki ta loke mi kier men, ku kada un di boso ta bisa: "Ami ta disipel di Pablo," i "Ami di Apolos," i "Ami di Sefas," i "Ami di Crist o." 1KO 1:13 Cristo a wrdu divid anto? Ta Pablo a wrdu krusifik pa boso? Of ta den e nmber di Pablo boso a wrdu batis? 1KO 1:14 Mi ta gradis Dios ku mi no a batis ningun di boso, ku eksepshon di Krispo i Gayo, 1KO 1:15 pa ningun hende no bisa ku bos o a wrdu batis den mi nmber. 1KO 1:16 Awor e hendenan di kas di Stfanas s mi a batis; fuera di esei mi no sa si mi por a batis ningun otro. 1KO 1:17 Pasobra Cristo no a mandami pa batis, ma pa predik e evangelio, no ku sabiduria di palabra, pa e kru s di Cristo no prd su poder. 1KO 1:18 Pasobra e mensahe di e krus ta lokura pa esn an ku ta peres, ma pa nos ku ta wrdu salb e ta e poder di Dios. 1KO 1:19 Pasobra ta par skirb: "Lo Mi destru e sabiduria di e sabnan, i e inteligensia di e inteligente nan lo Mi pone un banda." 1KO 1:20 Unda e hende sab ta? Unda e eskriba ta? Unda e disputador di e siglo aki ta? Dios no a hasi sabiduria di e mundu aki bira loku ra? 1KO 1:21 Pasobra komo ku den e sabiduria di Dios, mundu dor di su mes sabidu ria no a konos Dios, a agrad Dios di salba esnan ku ta kere dor di e lokura di e m ensahe predik. 1KO 1:22 Pasobra di brdat hudiunan ta pidi sealnan i griegonan ta bu ska sabiduria; 1KO 1:23 ma nos ta predik Cristo krusifik, pa hudiu un piedra di tr ompek, i pa pagano, lokura, 1KO 1:24 ma pa esnan ku ta e yamnan, tantu hudiu komo griego, Cristo, e poder di Dios i e sabiduria di Dios. 1KO 1:25 Pasobra e lokura di Dios ta mas sab ku hende, i e debilidat di Dios ta mas fuerte ku hende. 1KO 1 :26 Pasobra konsider boso yamada, rumannan, ku no tabatin hopi hende sab segun kar ni, ni hopi hende poderoso, ni hopi hende nobel; 1KO 1:27 ma Dios a skohe e kosn an bobo di mundu pa brongos e sabnan. I Dios a skohe e kosnan debil di mundu pa br ongos e kosnan ku ta fuerte, 1KO 1:28 i e kosnan baho di mundu i esnan despresi, D ios a skohe, e kosnan ku no ta nada, pa E hasi e kosnan ku ta algu bira nada, 1K O 1:29 pa ningun hende no gaba dilanti di Dios. 1KO 1:30 Pasobra dor di djE boso ta den Cristo Jesus, Kende a bira pa nos sabiduria for di Dios--i hustisia i sa ntifikashon i redenshon. 1KO 1:31 Pesei, manera ta par skirb: "Laga esun ku ta gab a, gaba den SEOR." 1KO 2:1 I dia ku mi a bin serka boso, rumannan, mi no a bin ku elokuensia ni ku sabiduria superior, pa proklam na boso e testimonio di Dios. 1K O 2:2 Pasobra mi a determin di no sa nada meimei di boso sino Jesu-Cristo, i E, k rusifik. 1KO 2:3 I mi tabata serka boso den debilidat i den miedu i ku hopi tembl amentu. 1KO 2:4 I mi mensahe i mi predikamentu no tabata ku palabranan prsuasivo di sabiduria, ma ku demostrashon di e Spiritu i di poder, 1KO 2:5 pa boso fe no wrdu bas riba e sabiduria di hende, sino riba e poder di Dios.

1KO 2:6 Sinembargo, nos ta papia sabiduria meimei di esnan madur; un sabiduria si nembargo, no di e siglo aki, ni di e gobernantenan di e siglo aki, kendenan ta m uri bai; 1KO 2:7 ma nos ta papia e sabiduria di Dios den un misterio, e sabiduri a skond, ku Dios a predestin prom ku e siglonan pa nos gloria; 1KO 2:8 e sabiduria ku ningun di e gobernantenan di e siglo aki no a komprend; pasobra si nan lo a ko mprend esei, nan lo no a krusifik e Seor di gloria; 1KO 2:9 ma manera ta par skirb: " Kosnan ku wowo no a mira ni orea a tende, ni a drenta kurason di hende, tur loke Dios a prepar pa esnan ku ta stim'E." 1KO 2:10 Pasobra na nos Dios a revel nan pa medio di e Spiritu. Pasobra e Spiritu ta investig tur kos, asta e profundidatnan di Dios. 1KO 2:11 Pasobra ta ken konos e pensamentunan di un hende, sino e hende su spiritu ku ta den dj? Asina tambe ningun hende no konos e pensamentunan di Dio s, sino e Spiritu di Dios. 1KO 2:12 Awor nos a risib, no e spiritu di mundu, sino e Spiritu ku ta bin di Dios, pa nos konos e kosnan ku Dios a duna nos gratuitame nte, 1KO 2:13 kosnan ku nos tambe ta papia, no ku palabranan si dor di sabiduria d i hende, ma ku palabranan si dor di e Spiritu, kombinando pensamentunan spiritual ku palabranan spiritual. 1KO 2:14 Ma un hende ku no ta spiritual no ta asept e ko snan di e Spiritu di Dios; pasobra nan ta lokura p', i e no por komprend nan, paso bra ta spiritualmente nan ta wrdu huzg. 1KO 2:15 Ma esun ku ta spiritual ta huzga tur kos, ma e mes no ta wrdu huzg dor di ningun hende. 1KO 2:16 "Pasobra ken a kon os e mente di SEOR, ku e por instruiE?" Ma nos tin e mente di Cristo. 1KO 3:1 I am i, rumannan, no por a papia ku boso manera ta papia ku hende spiritual, sino man era ta papia ku hende karnal, manera ku mucha chikitu den Cristo. 1KO 3:2 Mi a d una boso lechi pa bebe, no kuminda slido; pasobra boso no tabata por a risib esaki ainda. S, te ainda boso no por, 1KO 3:3 pasobra ainda boso ta karnal. Pasobra ko mo ku ta eksist envidia, pleitu i divishon entre boso, no ta karnal boso ta, i no ta manera tur hende boso ta kana? 1KO 3:4 Pasobra ora esun ta bisa: "Ami ta di Pablo," i un otro: "Ami ta di Apolos," no ta manera tur hende boso ta? 1KO 3:5 K iko Apolos ta anto? I kiko Pablo ta? Sirbidnan pa medio di kendenan boso a kere, manera Seor a duna oportunidat na kada un. 1KO 3:6 Ami a planta, Apolos a muha, m a ta Dios a duna kresementu. 1KO 3:7 Asina anto, ni esun ku ta planta ni esun ku ta muha no ta nifik nada, sino Dios, Kende ta duna kresementu. 1KO 3:8 Awor esun ku ta planta i esun ku ta muha ta n; ma kada un lo risib su mes rekompensa segun su mes trabou. 1KO 3:9 Pasobra nos ta Dios Su kolaboradornan; boso ta Dios Su ku nuku, Dios Su edifisio. 1KO 3:10 Segun e grasia di Dios ku a wrdu dun na mi, mi a pone un fundeshi manera un arkitekto sab, i un otro ta trahando riba dj. Ma laga k ada hende tene kuidou kon e ta traha riba dj. 1KO 3:11 Pasobra ningun hende no po r pone otro fundeshi ku esun ku ta pon kaba, kual ta Jesu-Cristo. 1KO 3:12 Awor s i un hende traha riba e fundeshi aki, uzando oro, plata, piedra presioso, palu, yerba seku, palu di mainshi seku, 1KO 3:13 lo sali na kla ki sorto di trabou e t a hasi; pasobra e dia lo demostr esaki, pasobra e lo wrdu revel pa medio di kandela ; i e kandela mes lo proba e kalidat di kada hende su trabou. 1KO 3:14 Si un hen de su trabou ku el a traha riba dj permanes, e lo risib un rekompensa. 1KO 3:15 Si un hende su trabou kima, e lo sufri pird; e mes lo ta salb, ma komo un ku a pasa do r di kandela. 1KO 3:16 Boso no sa ku boso ta e tmpel di Dios, i ku e Spiritu di D ios ta biba den boso? 1KO 3:17 Si un hende destru e tmpel di Dios, Dios lo destrui. Pasobra e tmpel di Dios ta santu, i esei ta loke boso ta. 1KO 3:18 No laga ningu n hende gaa su mes. Si un hende entre boso kere ku e ta sab den e siglo aki, lagu' bira bobo, pa e por bira sab. 1KO 3:19 Pasobra e sabiduria di e mundu aki ta bobe dat dilanti di Dios. Pasobra ta par skirb: "E ta Esun ku ta kohe e sabnan den nan a stusia"; 1KO 3:20 i atrobe: "SEOR konos e rasonamentunan di e sabnan, ku nan ta inti l." 1KO 3:21 Asina anto, no laga ni un hende gloria den hende. Pasobra tur kos t a pertenes na boso, 1KO 3:22 sea Pablo f Apolos f Sefas f e mundu f bida f morto f k an presente f kosnan ku ta bin; tur kos ta pertenes na boso,

1KO 3:23 i boso ta pertenes na Cristo; i Cristo ta pertenes na Dios. 1KO 4:1 Laga hende konsider nos asin'aki: manera sirbidnan di Cristo i mayordomonan di e mister ionan di Dios. 1KO 4:2 Ademas, ta wrdu reker di mayordomo ku kada un ta wrdu ha fiel. 1KO 4:3 Ma pa mi ta di poko importansia si mi wrdu huzg dor di boso f dor di un tr ibunal humano; en realidat, ni ami mes no ta huzga mi mes. 1KO 4:4 Mi konsenshi no ta akusmi di nada, sinembargo, mi no ta wrdu hustifik dor di esaki; ma Esun ku t a huzgami ta Seor. 1KO 4:5 Pesei, no sigui huzga prom ku tempu, ma warda te ora Seo r bin, Kende tambe lo trese na kla e kosnan skond den skuridat i deskubr e intensh onnan di kurason di hende; i e ora ei kada hende lo risib su elogio for di Dios. 1KO 4:6 Awor e kosnan aki, rumannan, mi a aplik na mi mes i na Apolos pa boso ben efisio, pa boso por a sia for di nos di no pensa mas di loke ta skirb, pa ni un di boso no bira arogante un kontra otro. 1KO 4:7 Pasobra ta ken ta konsiderbo super ior? I kiko bo tin ku bo no a risib? Ma si bo a risibi, pakiko bo ta gaba komo si fuera bo no a risibi? 1KO 4:8 Ya boso ta yen kaba, boso a bira riku kaba, boso a bira rei sin nos; ai, mara brd ku boso a bira rei, pa nos tambe por a reina huntu ku boso. 1KO 4:9 Pasobra mi ta pensa ku Dios a pone nos, apstelnan, komo ltimo, ko mo hmbernan sentensi na morto; pasobra nos a bira un spetakel pa mundu, tantu pa a ngel komo pa hende. 1KO 4:10 Nos ta bobonan pa kousa di Cristo, ma boso ta sab de n Cristo. Nos ta debil, ma boso ta fuerte; boso ta distingu, ma nos ta sin onor. 1KO 4:11 Te na e momento aki nos ta pades hamber i set, nos ta kasi sun, nos ta wrd u trat brutu i nos no tin lug di biba; 1KO 4:12 i nos ta traha mata kurpa, trahand o ku nos mes mannan; ora nos wrdu insult, nos ta bendishon; ora nos wrdu prsigu, nos a soport; 1KO 4:13 ora nos wrdu kalumni, nos ta purba di rekonsili; nos a bira mesko s ku basura di mundu, e sushedat di tur kos, te awor aki. 1KO 4:14 Mi no ta skir bi e kosnan aki pa brongos boso, ma pa spirta boso komo mi yunan stim. 1KO 4:15 Pas obra maske boso lo tabatin dies mil edukad den Cristo, tg boso lo no tin hopi tata , pasobra den Cristo Jesus t'ami a bira boso tata pa medio di e evangelio. 1KO 4 :16 Pesei mi ta eksort boso, sea imitadnan di mi. 1KO 4:17 Pa e motibu aki mi a ma nda Timoteo serka boso, kende ta mi yu stim i fiel den Seor, i e lo hasi boso krda mi kamindanan ku ta den Cristo, manera mi ta sia tur parti den tur iglesia. 1KO 4 :18 Awor algun a bira arogante, keriendo ku mi no ta bin serka boso. 1KO 4:19 Ma pronto lo mi bin serka boso, si Seor kier, i lo mi haa sa, no e palabranan di esn an ku ta arogante, ma nan poder. 1KO 4:20 Pasobra e reino di Dios no ta konsist d i palabra, sino di poder. 1KO 4:21 Kiko boso kier? Ta ku bara mi mester bin serk a boso f ku amor i un spiritu di suavidat? 1KO 5:1 Awor a wrdu bis ku tin inmoralid at meimei di boso, i inmoralidat di tal forma ku no ta eksist ni meimei di e paga nonan, ku un hmber ta biba ku esposa di su tata. 1KO 5:2 I boso a bira arogante! No t'asina ku mas bien ta lament boso mester a lament, pa esun ku a komet e echo ak i wrdu kit for di meimei di boso? 1KO 5:3 Pasobra ami, di mi parti, ounke ousente den kurpa ma presente den spiritu, a huzga kaba esun ku a komet e kos aki, komo s i fuera mi tabata presente. 1KO 5:4 Den e nmber di nos Seor Jesus, ora boso ta reu n, i ami huntu ku boso den spiritu, ku e poder di nos Seor Jesus, 1KO 5:5 mi a dis id di entreg un hende asina na Satans pa destrukshon di su karni, pa su spiritu wrdu salb den e dia di Seor Jesus. 1KO 5:6 Boso gabamentu no ta sirbi. Boso no sa ku u n tiki zrdeg ta hasi henter e mansa bira zr? 1KO 5:7 Pesei, saka e zrdeg bieu af, pa boso por bira un mansa nobo, sin zrdeg, manera boso ta di brdat. Pasobra Cristo, nos Pasku, tambe a wrdu sakrifik. 1KO 5:8 Pesei, laga nos selebr e fiesta, no ku zrd eg bieu, ni ku e zrdeg di malisia i maldat, ma ku e pan sin zrdeg di sinseridat i brdat. 1KO 5:9 Den mi karta mi a skirbi boso pa no asosi ku hende inmoral; 1KO 5:1 0 ni un momento so mi no tabata kier men pa no asosi ku e hendenan inmoral di e m undu aki, f ku e golosnan

pa plaka i estafadnan, f ku adoradnan di diosnan falsu, sino e ora ei boso lo tin d i sali for di mundu. 1KO 5:11 Ma awor mi a skirbi boso pa no asosi ku ningun hend e ku ta ruman pa nmber, si e ta un hende inmoral, f golos pa plaka, f un adorad di d ios falsu, f un blasfemad, f un burach, f un estafad--pa ni kome mes huntu ku un hend asina. 1KO 5:12 Pasobra kiko mi tin di aber ku huzgamentu di esnan ku ta paf? Bo so no ta huzga esnan ku ta den iglesia? 1KO 5:13 Ma esnan ku ta paf, ta Dios ta h uzga nan. Saka e hmber malbado for di meimei di boso. 1KO 6:1 Ken di boso, ora ku e tin un kaso kontra un otro ruman, ta tribi bai korte dilanti di e inhustunan i no dilanti di e santunan? 1KO 6:2 Of boso no sa ku ta e santunan lo huzga mund u? I si ta boso ta huzga mundu, boso no ta kompetente pa huzga e kasonan hudisia l di mas chikitu? 1KO 6:3 Boso no sa ku nos lo huzga angelnan? Kuantu mas anto a suntonan di e bida aki? 1KO 6:4 Si boso anto tin kasonan hudisial ku ta trata as untonan di e bida aki, boso lo a apunt komo hues esnan ku no ta konta den iglesia ? 1KO 6:5 Mi ta bisa esaki pa brongos boso. T'asina ku no tin ni un hmber sab meime i di boso ku ta kapas pa disid entre su rumannan, 1KO 6:6 ma ku ruman ta hiba rum an dilanti di hues, i esei dilanti di inkrdulonan? 1KO 6:7 E echo ku boso tin kas onan hudisial kontra otro ya ta un tremendo fayo pa boso. Pakiko boso no ta pref er di sufri inhustisia? Pakiko boso no ta prefer di wrdu perhudik? 1KO 6:8 Alkontrar io, boso mes ta komet inhustisia i ta defroud otro, anto boso mes rumannan. 1KO 6: 9 Of boso no sa ku e inhustunan lo no ered e reino di Dios? No laga nan gaa boso; ni fornikad, ni adorad di dios falsu, ni adltero, ni sodomita, ni homoseksual, 1KO 6:10 ni ladron, ni esnan golos pa plaka, ni burach, ni blasfemad, ni estafad lo no ered e reino di Dios. 1KO 6:11 I asina algun di boso tabata; ma boso a wrdu lab, ma boso a wrdu santifik, ma boso a wrdu hustifik den e nmber di Seor Jesu-Cristo i den Spiritu di nos Dios. 1KO 6:12 Tur kos ta prmit pa mi, ma tur kos no ta kumbin; tur kos ta prmit pa mi, ma lo mi no laga nada dominmi. 1KO 6:13 Kuminda ta pa stoma, i stoma ta pa kuminda; ma Dios lo kaba ku tur dos. Sinembargo, e kurpa no ta pa i nmoralidat, ma pa Seor; i Seor ta pa e kurpa. 1KO 6:14 Awor Dios no solamente a la nta Seor, ma lo lanta nos tambe dor di Su poder. 1KO 6:15 Boso no sa ku boso kurp anan ta miembronan di Cristo? Lo mi kita e miembronan di Cristo anto i hasi nan bira miembro di un prostituta? Di ningun manera! 1KO 6:16 Of boso no sa ku esun ku uni su mes ku un prostituta ta n kurpa kun? Pasobra E ta bisa: "E dosnan lo bir a n karni." 1KO 6:17 Ma esun ku uni su mes ku Seor ta n spiritu kunE. 1KO 6:18 Hui for di inmoralidat. Tur otro pik ku un hende komet ta paf di e kurpa, ma e hende in moral ta peka kontra su mes kurpa. 1KO 6:19 Of boso no sa ku boso kurpa ta e tmpe l di Spiritu Santu, Kende ta den boso, Kende boso tin di Dios, i ku boso no ta p ertenes na boso mes? 1KO 6:20 Pasobra boso a wrdu kumpr pa un preis: pesei glorifik Dios den boso kurpa. 1KO 7:1 Awor tokante di e kosnan di kual boso a skirbi, ta bon pa un hmber no kasa. 1KO 7:2 Ma pa motibu di inmoralidat, laga kada hmber tin su mes esposa, i laga kada muh tin su mes esposo. 1KO 7:3 Laga e esposo kumpli ku su deber di matrimonio pa ku su esposa, i meskos tambe e esposa pa ku su esposo . 1KO 7:4 E esposa no tin outoridat riba su mes kurpa, sino e esposo; i meskos t ambe e esposo no tin outoridat riba su mes kurpa, sino e esposa. 1KO 7:5 Stp di n enga otro, si no ta pa un tempu, ku konsentimentu di otro, pa boso por dedik boso mes na orashon; i bin huntu atrobe, pa Satans no tenta boso pa motibu di boso fa lta di dominio propio. 1KO 7:6 Ma esaki mi ta bisa komo algu ku ta prmit, no komo r du. 1KO 7:7 Pasobra mi ta dese ku tur hende tabata manera ami. Sinembargo, kada h ende tin su mes don di Dios, un na e manera aki, i otro na e manera aya. 1KO 7:8 Ma mi ta bisa e solteronan i e biudanan, ku ta bon pa nan, si nan keda manera a mi. 1KO 7:9 Ma si nan no tin dominio propio, laga nan kasa; pasobra ta mih kasa k u kima di pashon. 1KO 7:10 Ma na esnan kas mi ta duna instrukshon, no ami, sino S eor, ku e esposa no mester bai laga su esposo 1KO 7:11 (ma si e bai tg, lagu' keda sin kasa, f rekonsili ku su esposo), i ku e esposo no mester manda su esposa bai.

1KO 7:12 Ma na e otronan ami ta bisa, no Seor, ku si un ruman tin un esposa ku no ta un kreyente, i e ta bai di akurdo pa biba huntu kun, e esposo no mester mand' b ai. 1KO 7:13 I un muh ku tin un esposo ku no ta un kreyente, i e ta bai di akurdo pa biba huntu kun, e no mester manda su esposo bai. 1KO 7:14 Pasobra e esposo ku no ta un kreyente ta santifik dor di su esposa, i e esposa ku no ta un kreyente t a santifik dor di su esposo ku ta un kreyente; pasobra di otro manera boso yunan ta impuru, ma awor nan ta santu. 1KO 7:15 Ma si esun ku no ta un kreyente ta bai , lagu' bai; e ruman hmber f ruman muh den kasonan asina no ta mar, ma Dios a yama no s pa pas. 1KO 7:16 Pasobra kon bo sa, esposa, ku kisas lo bo salba bo esposo? Of kon bo sa, esposo, ku kisas lo bo salba bo esposa? 1KO 7:17 Solamente, manera S eor a determin pa kada un, manera Dios a yama kada un, lagu' kana di e manera aki. I asina mi ta orden den tur e iglesianan. 1KO 7:18 Tin hende ku a wrdu yam, siendo sirkumsid? No lagu' bira insirkumsid. Tin hende ku a wrdu yam, siendo insirkumsid? No lagu' wrdu sirkumsid. 1KO 7:19 Sirkumsishon no ta nada, ni insirkumsishon no ta nad a, ma loke s ta importante ta e kumplimentu di e mandamentunan di Dios. 1KO 7:20 Laga kada hende keda den e kondishon ku el a wrdu yam. 1KO 7:21 Bo a wrdu yam, siend o esklabu? No preokup pa esei; ma si akaso bo por bira liber, hasi esei anto. 1KO 7:22 Pasobra esun ku a wrdu yam den Seor siendo esklabu, ta un hende liber den Seor ; meskos, esun ku a wrdu yam siendo liber, ta esklabu di Cristo. 1KO 7:23 Boso a wr du kumpr pa un preis; no bira esklabu di hende. 1KO 7:24 Rumannan, laga kada hend e keda dilanti di Dios den e kondishon den kual el a wrdu yam. 1KO 7:25 Awor tokan te di birgennan mi no tin rdu di Seor, ma mi ta duna un opinion komo un hende ku p a e miserikrdia di Seor ta di konfia. 1KO 7:26 Mi ta pensa anto ku esaki ta bon pa motibu di e kalamidat aktual, ku ta bon pa un hende keda manera e ta. 1KO 7:27 Bo ta mar na un esposa? No buska separashon. Bo ta liber di un esposa? No buska u n esposa. 1KO 7:28 Ma si bo kasa, bo no a peka; i si un birgen kasa, e no a peka . Ma eseinan lo sufri tribulashon den e bida aki, i mi ta trata di spar boso di esei. 1KO 7:29 Ma esaki mi ta bisa, rumannan, tempu ta krtiku, asina ta ku for di awor esnan ku tin esposa mester ta komo si fuera nan no tin esposa; 1KO 7:30 i esnan ku ta yora, komo si fuera nan no a yora; i esnan ku ta regosih, komo si fue ra nan no a regosih; i esnan ku ta kumpra, komo si fuera nan no tabatin nada; 1KO 7:31 i esnan ku ta hasi uzo di e kosnan di mundu, komo si fuera nan no a hasi u zo kompleto di nan; pasobra e mundu aki den su forma aktual ta pasando. 1KO 7:32 Ma mi no kier pa boso tin kibramentu di kabes. Esun ku no ta kas ta okup su mes k u e kosnan di Seor, kon e por agrad Seor; 1KO 7:33 ma esun ku ta kas ta kibra su kab es ku e kosnan di mundu, kon e por agrad su esposa, 1KO 7:34 i su interesnan ta k eda divid. I e muh ku no ta kas i e birgen ta okup su mes ku e kosnan di Seor, pa e p or ta santu tantu den kurpa komo den spiritu; ma esun ku ta kas ta okup su mes ku e kosnan di mundu, kon e por agrad su esposo. 1KO 7:35 I esaki mi ta bisa pa boso mes bon; no pa pone restrikshon riba boso, ma pa boso biba na un manera apropi, kompletamente dedik na Seor. 1KO 7:36 Ma si un hmber ta kere ku e ta aktua na un ma nera inapropi pa ku su yu muh birgen, si e yu muh a pasa flor di su hubentut, i e t a sinti ku e yu muh mester kasa, laga e hmber hasi manera ku e ta dese. E no ta has i pik; laga e birgen kasa. 1KO 7:37 Ma e hmber ku a bin na un konklushon definitiv o den su kurason, ku no ta bou di ningun preshon, ma ku tin kontrol riba su mes boluntat, i ku a disid den su kurason pa no kasa su yu muh birgen--e hmber aki tamb e ta hasi bon. 1KO 7:38 Asina anto, esun ku duna su birgen pa kasa ta hasi bon, ma esun ku no dun' pa kasa ta hasi mih ainda. 1KO 7:39 Un esposa ta mar na su espos o tanten ku su esposo ta na bida; ma si su esposo muri, e ta liber pa kasa ku ke n ku e ta dese, basta ta den Seor. 1KO 7:40 Ma den mi opinion e ta mas felis si e keda manera e ta; i mi ta kere ku ami tambe tin e Spiritu di Dios. 1KO 8:1 Awor tokante di kosnan sakrifik na dolo, nos sa ku nos tur tin konosementu. Konosementu ta hasi arogante, ma amor ta edifik.

1KO 8:2 Si un hende ta kere ku e sa algu, ainda e no sa manera e mester sa; 1KO 8:3 ma si un hende ta stima Dios, e ta konos pa Dios. 1KO 8:4 Pesei, tokante di e komementu di kosnan sakrifik na dolo, nos sa ku no ta eksist dolo den mundu, i ku n o tin ningun otro Dios, sino Un so. 1KO 8:5 Pasobra maske tin loke nan ta yama d ios, sea den shelu f riba tera, manera di brdat tin hopi dios i hopi shon, 1KO 8:6 tg pa nos tin n Dios so, e Tata, for di Kende tur kos ta bin, i nos ta eksist p'E; i n Seor, Jesu-Cristo, pa medio di Kende tur kos ta eksist, i nos ta eksist pa medi o di djE. 1KO 8:7 Sinembargo, no ta tur hende tin e konosementu aki; pasobra alg un hende, ku ainda ta kustumbr ku dolo, ta kome kuminda komo algu sakrifik na dolo; i nan konsenshi, siendo debil, ta wrdu kontamin. 1KO 8:8 Ma kuminda lo no hasi nos mas aseptabel pa Dios; nos no ta ni pi si nos no kome, ni mih si nos wl kome. 1KO 8:9 Ma tene kuidou pa e libertat aki di boso, di un manera f otro, no bira un pie dra di trompek pa esnan ku ta debil. 1KO 8:10 Pasobra si un hende mira abo, ku ti n konosementu, ta sinta kome den un tmpel di dolo, su konsenshi, si e ta debil, lo no wrdu enkurash pa kome kosnan sakrifik na dolo? 1KO 8:11 Pasobra pa motibu di bo konosementu esun ku ta debil ta keda destru, e ruman pa kende Cristo a muri. 1KO 8:12 I asina, dor di peka kontra e rumannan i dor di herid nan konsenshi debil, b oso ta peka kontra Cristo. 1KO 8:13 Pesei, si kuminda ta hasi mi ruman trompek, l o mi no kome karni nunka mas, pa mi no hasi mi ruman trompek. 1KO 9:1 Mi no ta li ber? Mi no ta un apstel? Mi no a mira Jesus nos Seor? Boso no ta mi obra den Seor? 1KO 9:2 Si pa otronan mi no ta un apstel, pa boso sigur ku s; pasobra boso ta e se yo di mi apostolado den Seor. 1KO 9:3 Mi defensa kontra esnan ku ta huzgami ta es aki: 1KO 9:4 Nos no tin derecho di kome i bebe? 1KO 9:5 Nos no tin derecho di hi ba ku nos un esposa kreyente, meskos ku e otro apstelnan, i e rumannan di Seor i S efas? 1KO 9:6 Of ta Barnabas i ami so no tin derecho di keda sin traha? 1KO 9:7 Ken a yega di sirbi komo sld riba su mes gastu? Ken ta planta un kunuku di wendrif sin kome di su fruta? Of ken ta kuida un tou sin uza lechi di e tou? 1KO 9:8 Aka so ta for di punto di bista humano mi ta papia e kosnan aki? Of Lei tambe no ta bisa e kosnan aki? 1KO 9:9 Pasobra ta par skirb den e Lei di Moiss: "No pone bosal pa buey ora ku e ta trapa mainshi." Ta pa buey Dios ta preokup anto? 1KO 9:10 Sig uramente, ta pa nos motibu E ta bisa esaki, no t'asina? S, ta pa nos motibu esaki a wrdu skirb, pasobra e plugd mester plug ku speransa, i e batid-di-mainshi mester bati mainshi ku speransa di haa parti di e kosecha. 1KO 9:11 Si nos a sembra kosn an spiritual den boso, ta algu di mas si nos kosech kosnan material for di boso? 1KO 9:12 Si otronan tin e derecho aki riba boso, nos no tin mas ainda? Sinembarg o, nos no a hasi uzo di e derecho aki, ma nos ta soport tur kos, pa nos no kousa strobashon na e evangelio di Cristo. 1KO 9:13 Boso no sa ku esnan ku ta ministr d en e sirbishinan santu ta kome e kuminda di e tmpel, i ku esnan ku ta sirbi regul armente na e altar ta haa nan parti for di e altar? 1KO 9:14 Asina tambe Seor a or den pa esnan ku ta predik evangelio biba di evangelio. 1KO 9:15 Ma ami no a hasi u zo di ningun di e kosnan aki. I mi no ta skirbi e kosnan aki pa esaki wrdu has asi na den mi kaso; pasobra mi ta prefer di muri ku laga un hende hasi mi gabamentu b ira algu bano. 1KO 9:16 Pasobra si mi ta predik evangelio, mi no tin nada pa gaba di dj, pasobra ta mi obligashon; pasobra ai di mi si mi no predik evangelio! 1KO 9:17 Pasobra si mi hasi esaki boluntariamente, mi tin un rekompensa; ma si ta ko ntra mi boluntat, mi tin un mayordomia ku a wrdu konfi na mi. 1KO 9:18 Kiko anto t a mi rekompensa? Ku ora mi predik evangelio mi por ofres evangelio prnada, pa mi no hasi uzo kompleto di mi derecho den evangelio. 1KO 9:19 Pasobra ounke mi ta lib er di tur hende, mi a hasi mi mes esklabu di tur, pa mi por gana mas ainda. 1KO 9:20 I pa e hudiunan mi a bira manera un hudiu, pa mi por gana e hudiunan; pa es nan ku ta bou di Lei mi a bira manera bou di Lei, maske mi mes no ta bou di Lei, pa mi por gana esnan ku ta bou di Lei. 1KO 9:21 Pa esnan ku ta sin lei, mi a bi ra manera un hende sin lei, ounke mi no ta sin lei di Dios, ma bou di lei di Cri sto, pa mi por gana esnan ku ta sin lei. 1KO 9:22 Pa e debilnan mi a bira debil, pa mi por gana e debilnan; mi a bira tur kos pa tur hende, pa di tur manera mi por salba algun.

1KO 9:23 I mi ta hasi tur kos pa kousa di evangelio, pa mi por tuma parti den dj. 1KO 9:24 Boso no sa ku esnan ku ta kore un kareda, ta tur ta kore, ma ku ta n so ta risib e premio? Kore di tal manera anto pa boso por gana. 1KO 9:25 I tur ku t a kompet den e weganan ta ehers dominio propio den tur kos. Nan anto ta hasi esaki pa risib un korona ku no ta dura, ma nos ta hasi pa risib un korona ku ta dura pa semper. 1KO 9:26 Pesei mi no ta kore manera un hende sin meta; mi no ta bks maner a un hende ku ta dal den bash, 1KO 9:27 ma mi ta glpia mi kurpa i ta hasi mi esklab u, pa no sosod ku, despues ku mi a predik na otronan, mi mes wrdu deskualifik. 1KO 1 0:1 Pasobra mi no kier, rumannan, pa boso keda sin sa ku nos tatanan tur tabata bou di e nubia i tur a pasa dor di e laman; 1KO 10:2 i tur a wrdu batis den Moiss d en e nubia i den e laman; 1KO 10:3 i tur a kome e mesun kuminda spiritual; 1KO 1 0:4 i tur a bebe e mesun bibida spiritual, pasobra nan tabata bebe for di un bar anka spiritual ku tabata sigui nan; i e baranka tabata Cristo. 1KO 10:5 Sinembar go, mayoria di nan no tabata agrad Dios, pasobra nan kadavernan a keda bent tur ka minda den desierto. 1KO 10:6 Awor e kosnan aki a sosod komo ehmpel pa nos, pa nos no tin deseo pa kosnan malu, manera nan tabatin. 1KO 10:7 I no sea adorad di dolo, manera algun di nan tabata. Manera ta par skirb: "E pueblo a kai sinta abou pa ko me i bebe, i a lanta para pa gosa di nan bida." 1KO 10:8 I no laga nos komet inmo ralidat seksual, manera algun di nan a hasi, i bint'i tres mil a kai riba un sol o dia. 1KO 10:9 I no laga nos tenta Seor, manera algun di nan a hasi i a wrdu dest ru dor di kolebra. 1KO 10:10 I no murmur, manera algun di nan a hasi i a wrdu destr u dor di e destruid. 1KO 10:11 Awor e kosnan aki a sosod ku nan komo un ehmpel, i na n a wrdu skirb komo un spirtamentu pa nos, riba kendenan e finnan di e siglonan a b in. 1KO 10:12 Pesei, laga esun ku ta kere ku e ta par tene kuidou pa e no kai. 1K O 10:13 Ningun tentashon, fuera di loke tur hende ta pasa aden, no a bin riba bo so; i Dios ta fiel, Kende lo no prmit pa boso wrdu tent mas ku boso por soport, ma hu ntu ku e tentashon E lo prove salida tambe, pa boso por soport. 1KO 10:14 Pesei, m i stimnan, hui for di idolatria. 1KO 10:15 Ta ku hende huisioso mi ta papia; boso huzga loke mi ta bisa. 1KO 10:16 E kopa di bendishon ku nos ta bendishon, no ta un komunion e ta den e sanger di Cristo? E pan ku nos ta kibra, no ta un komunio n e ta den e kurpa di Cristo? 1KO 10:17 Pasobra nos, siendo hopi, ta n pan i n kur pa; pasobra nos tur ta tuma parti na esun pan ei. 1KO 10:18 Wak e nashon di Isra el; no ta esnan ku ta kome e sakrifisionan tin komunion na e altar? 1KO 10:19 Ki ko mi kier men anto? Ku un kos sakrifik na dolo ta algu, f ku un dolo ta algu? 1KO 1 0:20 N, ma ami ta bisa ku e kosnan ku e paganonan ta sakrifik, nan ta sakrifik na d emoo i no na Dios; i mi no kier pa boso tin komunion ku demoo. 1KO 10:21 Boso no p or bebe e kopa di Seor i e kopa di demoonan; boso no por tuma parti na e mesa di S eor i na e mesa di demoonan. 1KO 10:22 Of ta probok nos ta probok Seor pa hasiE bira yalurs? Akaso nos ta mas fuerte kunE? 1KO 10:23 Tur kos ta prmit, ma no ta tur kos ta kumbin. Tur kos ta prmit, ma no ta tur kos ta edifik. 1KO 10:24 No laga ningun h ende buska su mes interes, sino esun di su prhimo. 1KO 10:25 Kome tur loke ta wrdu bend na marsh-di-karni, sin hasi pregunta pa motibu di konsenshi; 1KO 10:26 pasob ra tera ta di SEOR, i tur loke ku e ta konten. 1KO 10:27 Si un di e inkrdulonan kom bid boso, i boso tin gana di bai, kome tur loke ta wrdu pon boso dilanti, sin hasi pregunta pa motibu di konsenshi. 1KO 10:28 Ma si un hende bisa boso: "Esaki ta k arni sakrifik na dolo," no kom', pa motibu di esun ku a bisabo, i pa motibu di kons enshi; 1KO 10:29 mi no kier men bo mes konsenshi, ma esun di e otro; pasobra pak iko mi libertat ta wrdu huzg dor di konsenshi di un otro? 1KO 10:30 Si mi ta tuma parti ku gradisimentu, pakiko mi ta wrdu kalumni pa lokual mi ta duna gradisimentu ? 1KO 10:31 Asina anto, sea ku boso ta kome f bebe f kiko ku boso ta hasi, hasi tu r pa e gloria di Dios. 1KO 10:32 No duna ofensa ni na hudiu ni na griego ni na e iglesia di Dios; 1KO 10:33 meskos ku ami tambe ta komplas tur hende den tur kos, sin buska mi mes probecho, ma e probecho di hopi

hende, pa nan por wrdu salb. 1KO 11:1 Sea imitadnan di mi, meskos ku ami tambe ta d i Cristo. 1KO 11:2 Awor mi ta elogi boso, pasobra boso ta krda riba mi den tur kos , i ta tene firme na e tradishonnan, manera mi a entreg nan na boso. 1KO 11:3 Ma mi kier pa boso komprend ku Cristo ta e kabes di tur hmber, i e hmber ta e kabes di e muh, i Dios ta e kabes di Cristo. 1KO 11:4 Tur hmber ku ta hasi orashon f ta pro fetis kabes tap, ta desonr su kabes. 1KO 11:5 Ma tur muh ku ta hasi orashon f ta prof etis sin tapa kabes, ta desonr su kabes; pasobra e ta igual ku esun ku su kabes ta feit. 1KO 11:6 Pasobra si un muh no ta tapa su kabes, lagu' krta su kabei tambe; ma si ta un brguensa pa un muh tin su kabei krt f tin su kabes feit, lagu' tapa su kab 1KO 11:7 Pasobra un hmber no mester tapa su kabes, komo ku e ta e imagen i glori a di Dios; ma e muh ta e gloria di hmber. 1KO 11:8 Pasobra hmber no ta origin for di muh, ma muh for di hmber; 1KO 11:9 pasobra di brdat hmber no a wrdu kre pa muh, ma a hmber. 1KO 11:10 Pesei e muh mester tin un smbolo di outoridat riba su kabes, pa motibu di e angelnan. 1KO 11:11 Sinembargo, den Seor ni muh no ta independiente di hmber, ni hmber no ta independiente di muh. 1KO 11:12 Pasobra meskos ku muh ta orig in for di hmber, asina tambe hmber ta nas di muh; i tur kos ta origin for di Dios. 1K 11:13 Huzga pa boso mes: ta pas pa un muh hasi orashon na Dios kabes sun? 1KO 11: 14 Naturalesa mes no ta sia boso ku si un hmber tin kabei largu, esei ta un brguens a p', 1KO 11:15 ma si un muh tin kabei largu, esei ta un gloria p'? Pasobra su kabe i a wrdu dun na dj komo un velo. 1KO 11:16 Ma si tin hende ku tin gana di pleita, n os no tin tal kustumber, ni e iglesianan di Dios tampoko. 1KO 11:17 Ma no ta elo gi mi ta elogi boso dor di duna e instrukshon aki, pasobra boso no ta bin huntu pa bira mih, sino pa bira pi. 1KO 11:18 Pasobra pa kumins, mi ta tende ku ora boso bi n huntu komo iglesia tin divishon entre boso, i pa un parti mi ta kere esaki. 1K O 11:19 Pasobra tambe mester tin divishon entre boso, pa esnan ku tin e aprobash on di Dios por wrdu rekonos meimei di boso. 1KO 11:20 Pesei, ora boso ta reun, no t a pa kome e Sena di Seor, 1KO 11:21 pasobra na boso komementu kada un ta kohe su mes kuminda prom; i esun tin hamber i e otro ta burachi. 1KO 11:22 Kiko! Boso no tin kas pa kome i bebe aden? Of boso ta despresi e iglesia di Dios, i ta brongos e snan ku no tin nada? Kiko lo mi bisa boso? Boso kier mi elogi boso? Den esaki mi no ta elogi boso. 1KO 11:23 Pasobra mi a risib di Seor loke mi a entreg na boso tamb e, ku Seor Jesus, riba e anochi ku El a wrdu traishon, a kohe pan; 1KO 11:24 i ora ku El a kaba di duna gradisimentu, El a kibr', i a bisa: "Esaki ta Mi kurpa ku ta wrdu kibr pa boso; hasi esaki na Mi rekurdo." 1KO 11:25 Di e mesun manera El a koh e e kopa tambe, despues di a kaba di sena, bisando: "E kopa aki ta e aliansa nob o den Mi sanger; hasi esaki, kada bes ku boso beb', na Mi rekurdo." 1KO 11:26 Paso bra kada bes ku boso kome e pan aki i bebe e kopa aki, boso ta proklam e morto di Seor te ora ku E bin. 1KO 11:27 Pesei, ken ku kome e pan aki f bebe e kopa di Seor na un manera indigno lo ta kulpabel di e kurpa i sanger di Seor. 1KO 11:28 Ma la ga kada hende samin su mes, i asina lagu' kome di e pan i bebe di e kopa. 1KO 11:2 9 Pasobra esun ku kome i bebe ta kome i bebe huisio pa su mes, si e no huzga e k urpa korektamente. 1KO 11:30 Pa e motibu aki hopi meimei di boso ta debil i malu , i un kantidat a muri. 1KO 11:31 Pasobra si nos a huzga nos mes korektamente, n os lo no a wrdu huzg. 1KO 11:32 Ma ora nos wrdu huzg, nos ta wrdu disiplin dor di Se pa nos no wrdu konden huntu ku e mundu. 1KO 11:33 Asina anto, mi rumannan, ora bo so bin huntu pa kome, boso un warda riba otro. 1KO 11:34 Si un hende tin hamber, lagu' kome na kas, pa boso no bin huntu pa huisio. I e otro asuntonan lo mi regl a ora mi bin. 1KO 12:1 Awor tokante di donnan spiritual, rumannan, mi no kier pa boso keda ignorante. 1KO 12:2 Boso sa ku tempu boso tabata pagano, di un manera f otro, boso a wrdu desvi i hib na e dolonan mudo.

1KO 12:3 Pesei mi ta hasi konos na boso ku ningun hende ku ta papia pa medio di e Spiritu di Dios no ta bisa: "Jesus ta maldishon"; i ni un hende no por bisa: "Je sus ta Seor," si no ta pa medio di Spiritu Santu. 1KO 12:4 Awor tin variedat di d onnan, ma e mesun Spiritu. 1KO 12:5 I tin variedat di ministerionan, i e mesun S eor. 1KO 12:6 I tin variedat di ministerionan, ma e mesun Dios ku ta obra tur kos den tur hende. 1KO 12:7 Ma na kada un e manifestashon di e Spiritu ta wrdu dun na bienestar di tur. 1KO 12:8 Pasobra na esun ta wrdu dun e palabra di sabiduria dor di e Spiritu, i na un otro e palabra di konosementu segun e mesun Spiritu; 1KO 12:9 na un otro fe pa medio di e mesun Spiritu, i na un otro donnan di kura hend e dor di e mesun Spiritu, 1KO 12:10 i na un otro hasimentu di milager, i na un o tro profesia, i na un otro disernimentu di spiritu, i na un otro varios sorto di lenga i na un otro interpretashon di lenga. 1KO 12:11 Ma ta n i e mesun Spiritu ta hasi tur e kosnan aki, dunando na kada un en partikular manera E kier. 1KO 12 :12 Pasobra meskos ku e kurpa ta n i tg tin hopi miembro, i tur e miembronan di e kurpa, maske nan ta hopi, ta n kurpa, asina Cristo tambe ta. 1KO 12:13 Pasobra pa medio di n Spiritu nos tur a wrdu batis den n kurpa, sea hudiu f griego, sea esklabu f liber, i na nos tur a wrdu dun di bebe di n Spiritu. 1KO 12:14 Pasobra e kurpa no ta n miembro so, ma hopi. 1KO 12:15 Si pia mester bisa: "Pasobra mi no ta man, m i no ta parti di e kurpa," ta pesei e no ta parti di e kurpa? 1KO 12:16 I si ore a bisa: "Pasobra mi no ta wowo, mi no ta parti di e kurpa," ta pesei e no ta par ti di e kurpa? 1KO 12:17 Si henter e kurpa tabata wowo, unda e odo lo tabata anto ? Si henter e kurpa tabata odo, unda e olfato lo tabata anto? 1KO 12:18 Ma awor D ios a pone e miembronan, kada un di nan, den e kurpa, manera ku E tabata dese. 1K O 12:19 I si nan tur tabata n miembro, unda e kurpa lo tabata? 1KO 12:20 Ma awor tin hopi miembro, ma n kurpa so. 1KO 12:21 I wowo no por bisa man: "Mi no tin mes ter di bo"; ni kabes tampoko no por bisa pianan: "Mi no tin mester di boso." 1KO 12:22 Alkontrario, e miembronan di e kurpa, kualnan ta parse di ta mas debil, t a wl nesesario; 1KO 12:23 i e miembronan ei di e kurpa, ku nos ta kere di tin men os onor, ta esakinan nos ta bisti ku mas onor, i nos miembronan menos digno ta h aa mas hopi onor, 1KO 12:24 ma nos miembronan presentabel no tin mester di esei. Ma Dios a kompon e kurpa di tal manera ku El a duna mas hopi onor na e miembro ku tabata falta onor, 1KO 12:25 pa no tin divishon den e kurpa, ma pa e miembronan tin e mesun prkurashon un pa otro. 1KO 12:26 I si un miembro ta sufri, tur e mie mbronan ta sufri huntu kun; si un miembro wrdu onr, tur e miembronan ta regosih hunt u kun. 1KO 12:27 Awor, boso ta e kurpa di Cristo i kada un en partikular miembro di dj. 1KO 12:28 I Dios a nombra den iglesia, primeramente apstelnan, di dos profe tanan, di tres siadnan, despues milagernan, despues donnan di kura hende, di yudan sa, di atministrashon, di varios sorto di lenga. 1KO 12:29 Akaso tur ta apstel? T a tur ta profeta? Ta tur ta siad? Ta tur ta hasid di milager? 1KO 12:30 Ta tur tin donnan di kura hende? Ta tur ta papia den lenga? Ta tur ta interpret? 1KO 12:31 M a anhel anto na e donnan di mas mih. I mi ta mustra boso un kaminda mas ekselente ainda. 1KO 13:1 Maske mi papia lenga di hende i di angel, ma mi no tin amor, mi a bira manera un gng ku ta zona f un simbal ku ta reson. 1KO 13:2 I si mi tin don d i profesia i ta komprend tur misterio i tur konosementu; i si mi tin tur fe pa ki ta serunan for di nan lug, ma mi no tin amor, mi no ta nada. 1KO 13:3 I si mi dun a tur mi propiedat pa duna e pobernan di kome, i si mi entreg mi kurpa pa wrdu kim, ma mi no tin amor, esei no ta sirbimi di nada. 1KO 13:4 Amor tin pasenshi, amor ta karioso i no ta yalurs; amor no ta gaba, i no ta arogante, 1KO 13:5 e no ta k omport su mes indesente; e no ta buska su propio interes, e no ta wrdu probok, e no ta warda renkor, 1KO 13:6 e no ta regosih den inhustisia, ma ta regosih den e brda t; 1KO 13:7 tur kos e ta tapa, tur kos e ta kere, tur kos e ta spera, tur kos e ta soport. 1KO 13:8 Amor nunka no ta faya; ma pa loke ta donnan di profesia, nan lo wrdu kit; pa loke ta lenganan, eseinan lo stp; pa loke ta konosementu, esei lo wr du kit.

1KO 13:9 Pasobra nos ta komprend pa un parti, i nos ta profetis pa un parti; 1KO 1 3:10 ma ora loke ta perfekto bin, loke ta pa un parti lo wrdu kit. 1KO 13:11 Tempu mi tabata mucha, mi tabata papia manera mucha, pensa manera mucha, rason manera mucha; ma awor ku mi a bira hmber, mi a pone kos di mucha un banda. 1KO 13:12 Pas obra awor nos ta mira den un spil, skur asina, ma e ora ei nos lo mira kara-kara ; awor mi konos pa un parti, ma e ora ei lo mi konos kompletamente, meskos ku ami tambe a wrdu konos kompletamente. 1KO 13:13 Ma awor ta keda fe, speransa, amor, e tresnan aki; ma esun di mas ekselente di esakinan ta amor. 1KO 14:1 Aspir na amor , i anhel na donnan spiritual, ma spesialmente pa boso por profetis. 1KO 14:2 Paso bra esun ku ta papia den lenga no ta papia ku hende, sino ku Dios; pasobra ningu n hende no ta komprend, ma den spiritu e ta papia misterionan. 1KO 14:3 Ma esun k u ta profetis ta papia ku hende pa edifikashon, eksortashon i konsuelo. 1KO 14:4 Esun ku ta papia den lenga ta edifik su mes; ma esun ku ta profetis ta edifik igles ia. 1KO 14:5 Awor mi ta dese ku boso tur tabata papia den lenga, ma mas ainda ku boso lo a profetis; i mas grandi ta esun ku ta profetis ku esun ku ta papia den le nga, a menos ku e splik', pa e iglesia por risib edifikashon. 1KO 14:6 Ma awor, ru mannan, si mi bin serka boso papiando den lenga, ki probecho lo mi ta pa boso, a menos ku mi papia ku boso pa medio di revelashon f di konosementu f di profesia f di siansa? 1KO 14:7 Asina asta kosnan sin bida, sea flit f arpa, ora nan ta produs z onidu, si nan no produs un diferensia den tono, kon hende lo sa kiko ta wrdu tok ri ba e flit f e arpa? 1KO 14:8 Pasobra si e trmpt no produs un zonidu kla, ken lo prepa r su mes pa guera? 1KO 14:9 Asina boso tambe, si boso no papia ku boso lenga pala branan bon komprendibel, kon hende por sa kiko ta wrdu papi? Pasobra boso lo papia komo si fuera ta den aire boso ta papia. 1KO 14:10 Siguramente tin hopi sorto d i idioma den mundu, i ningun no ta sin nifikashon. 1KO 14:11 Si ami anto no sa e nifikashon di e idioma, lo mi ta un stranhero pa esun ku ta papia, i esun ku ta papia lo ta un stranhero pa mi. 1KO 14:12 Asina boso tambe, komo ku boso ta anh el na donnan spiritual, trata di abund den esakinan pa edifikashon di e iglesia. 1 KO 14:13 Pesei, laga esun ku ta papia den lenga hasi orashon pa e por interpret'. 1KO 14:14 Pasobra si mi hasi orashon den lenga, mi spiritu ta hasi orashon, ma mi komprendementu no ta partisip. 1KO 14:15 Kiko anto? Lo mi hasi orashon ku mi s piritu, i lo mi hasi orashon ku mi mente tambe; lo mi kanta ku mi spiritu i lo m i kanta ku mi mente tambe. 1KO 14:16 Pasobra si bo bendishon den spiritu so, kon esun ku ta okup lug di esnan sin don por bisa "Amn" ora bo ta duna gradisimentu, si endo ku e no sa kiko bo ta bisa? 1KO 14:17 Pasobra di brdat bo ta gradis bon, ma e otro hende no ta wrdu edifik. 1KO 14:18 Mi ta gradis Dios ku mi ta papia den lenga mas ku boso tur; 1KO 14:19 sinembargo, den iglesia mi ta prefer di papia sinku p alabra ku mi mente, pa mi por sia otronan tambe, ku dies mil palabra den lenga. 1 KO 14:20 Rumannan, no sea mucha den boso pensamentu; sinembargo, sea mucha chiki tu den maldat, ma madur den boso pensamentu. 1KO 14:21 Den e Lei ta par skirb: "Pa medio di hende di lenga strao i pa medio di lep di stranhero lo Mi papia ku e pue blo aki, i asina mes nan lo no skucha na Mi," Seor ta bisa. 1KO 14:22 Asina anto, lenganan ta un seal, no pa esnan ku ta kere, sino pa inkrdulonan; ma profesia ta un seal, no pa inkrdulonan, sino pa esnan ku ta kere. 1KO 14:23 Pesei anto, si hen ter iglesia reun i tur ta papia den lenga, i ta drenta hendenan ku no ta komprend f inkrdulonan, nan lo no bisa ku boso ta loko? 1KO 14:24 Ma si tur ta profetis, i u n inkrdulo f un hende ku no ta komprend drenta, e ta wrdu konvens dor di tur, e ta wr u huzg dor di tur; 1KO 14:25 e sekretonan di su kurason ta sali na kla; i asina e lo tira su kurpa abou ku su kara te na suela i ador Dios, deklarando ku sigur-si gur Dios ta meimei di boso. 1KO 14:26 Kiko anto, rumannan? Ora boso ta reun, kada un tin un salmo, un siansa, un revelashon, un lenga, un interpretashon. Laga tur kos wrdu has pa edifikashon. 1KO 14:27 Si tin hende ta papia den lenga, laga esei sosod pa dos f di mas tantu tres, i kada un na su turno, i laga n duna interpretas hon; 1KO 14:28 ma si no tin intrprete, lagu' keda ketu den iglesia; i lagu' papia k u su mes i ku Dios.

1KO 14:29 I laga dos f tres profeta papia, i laga e otronan huzga. 1KO 14:30 Ma s i un revelashon wrdu dun na un otro ku ta sint einan, laga esun prom keda ketu. 1KO 14:31 Pasobra boso tur por profetis un pa un, pa tur por sia i tur por wrdu eksort; 1KO 14:32 i e spiritunan di e profetanan ta somet na e profetanan; 1KO 14:33 paso bra Dios no ta un Dios di konfushon, sino di pas. Manera den tur e iglesianan di e santunan, 1KO 14:34 laga e muhnan keda ketu den e iglesianan; pasobra no ta prm it pa nan papia, ma laga nan somet nan mes, manera Lei ta bisa tambe. 1KO 14:35 I si nan ta dese di sia algu, laga nan puntra nan mes esposonan na kas; pasobra ta p ara mahos pa un muh papia den iglesia. 1KO 14:36 Ta for di boso e palabra di Dios a sali prom? Of ta serka boso so el a yega? 1KO 14:37 Si tin un hende ta kere ku e ta un profeta f ku e ta spiritual, lagu' rekonos ku e kosnan ku mi ta skirbi bos o ta e mandamentu di Seor. 1KO 14:38 Ma si un hende no rekonos esaki, e tampoko no ta wrdu rekonos. 1KO 14:39 Pesei, mi rumannan, anhel pa profetis i no prohib pa papi a den lenga. 1KO 14:40 Ma laga tur kos sosod korektamente i na un manera orden. 1K O 15:1 Awor, rumannan, mi ta deklar na boso e evangelio ku mi a predik na boso, ku al tambe boso a risib, den kual tambe boso ta para, 1KO 15:2 pa medio di kual tam be boso ta salb, si boso tene firme na e palabra ku mi a predik na boso, a menos k u boso a kere en bano. 1KO 15:3 Pasobra na prom lug mi a duna boso loke mi tambe a risib, ku Cristo a muri pa nos piknan segun e Skrituranan 1KO 15:4 i ku El a wrdu der, i ku El a wrdu lant riba e di tres dia segun e Skrituranan, 1KO 15:5 i ku El a pares na Sefas, despues na e diesdosnan. 1KO 15:6 Despues di esei El a pares na m as ku sinku shen ruman na e mesun tempu, di kualnan mayoria ta na bida te ainda, ma algun a muri; 1KO 15:7 despues El a pares na Santiago, despues na tur e apstel nan; 1KO 15:8 i por ltimo El a pares na mi tambe, manera na un ku a nase for di te mpu. 1KO 15:9 Pasobra ami ta esun di mas menos di e apstelnan, kende no ta digno pa wrdu yam apstel, pasobra mi a prsigu e iglesia di Dios. 1KO 15:10 Ma pa medio di e grasia di Dios mi ta loke mi ta, i Su grasia pa ku mi no tabata en bano; ma mi a traha mas ku nan tur, ma no ami mes, sino e grasia di Dios ku tabata ku mi. 1K O 15:11 Asina anto, sea ku tabata ami f nan, asina nos ta predik i asina boso a ke re. 1KO 15:12 Awor si Cristo ta wrdu predik, ku El a wrdu lant for di e mortonan, ko n algun di boso ta bisa ku no tin resurekshon di e mortonan? 1KO 15:13 Ma si no tin resurekshon di e mortonan, anto ni Cristo tampoko no a wrdu lant; 1KO 15:14 i si Cristo no a wrdu lant, e ora ei nos predikamentu ta bano, i boso fe tambe ta ba no. 1KO 15:15 Ademas, nos ta result di ta testigunan falsu di Dios, pasobra nos a duna testimonio kontra Dios ku El a lanta Cristo, Kende E no a lanta, si di brda t e mortonan no ta wrdu lant. 1KO 15:16 Pasobra si e mortonan no ta wrdu lant, Crist o tampoko no a wrdu lant; 1KO 15:17 i si Cristo no a wrdu lant, boso fe ta sin balor ; ainda boso ta den boso piknan. 1KO 15:18 E ora ei tambe esnan ku a muri den Cri sto a peres. 1KO 15:19 Si ta den e bida aki so nos a spera den Cristo, e ora ei d i tur hende nos ta esnan mas di kompades. 1KO 15:20 Ma awor Cristo a wrdu lant for di e mortonan, e prom fruta di esnan ku a muri. 1KO 15:21 Pasobra komo ku morto a bin pa medio di un hende, asina tambe pa medio di un hende a bin e resurekshon di e mortonan. 1KO 15:22 Pasobra meskos ku den Adam tur ta muri, asina tambe tur lo wrdu has bibu den Cristo. 1KO 15:23 Ma kada un segun su mes orden: Cristo e pr om fruta, despues di esei, esnan ku ta di Cristo na Su binida; 1KO 15:24 despues e fin ta yega, ora ku E ta entreg e reino na Dios Tata, ora ku El a pone un fin n a tur dominio i na tur outoridat i poder. 1KO 15:25 Pasobra E mester reina te or a ku El a pone tur Su enemigunan bou di Su pia. 1KO 15:26 E delaster enemigu ku lo wrdu destru ta morto. 1KO 15:27 Pasobra El a somet tur kos bou di Su pia. Ma ora ku E bisa: "Tur kos ta wrdu somet," ta klaro ku ta ku eksepshon di Esun, Kende a somet tur kos na djE.

1KO 15:28 I ora tur kos ta wrdu somet na djE, e ora ei e Yu mes tambe lo wrdu somet na Esun, Kende a somet tur kos na djE, pa Dios por ta tur den tur. 1KO 15:29 Sino , kiko esnan ku ta wrdu batis pa e mortonan lo hasi? Si di ningun manera e mortona n no ta wrdu lant, pakiko nan ta wrdu batis pa e mortonan anto? 1KO 15:30 Pakiko nos tambe ta den peliger tur ora bai? 1KO 15:31 Mi ta sigur boso, rumannan, pa e org uyo ku mi tin den boso den Cristo Jesus nos Seor, ku mi ta muri diariamente. 1KO 15:32 Si komo hende mi a bringa ku bestianan di mondi na Efeso, ki probecho mi t in di esei? Si e mortonan no ta wrdu lant, "Laga nos kome i bebe, pasobra maan nos ta muri." 1KO 15:33 No laga hende gaa boso: "Mal kompania ta daa bon kustumber." 1 KO 15:34 Uza boso sano huisio manera mester ta, i stp di hasi pik; pasobra algun n o tin konosementu di Dios. Mi ta bisa esaki pa brongos boso. 1KO 15:35 Ma algun h ende lo bisa: "Kon e mortonan ta wrdu lant? I ku ki sorto di kurpa nan ta bin?" 1K O 15:36 Boso, bobonan! Loke bo sembra no ta haa bida si e no muri; 1KO 15:37 i lo ke bo sembra, no ta e kurpa ku e lo bira bo ta sembra, ma un simpel simia, sea d i trigo f di algu otro. 1KO 15:38 Ma Dios ta dun' un kurpa manera El a dese, i na k ada un di e simianan un kurpa di su mes. 1KO 15:39 Tur karni no ta e mesun karni , ma tin un karni di hende, i otro karni di bestia, i otro karni di parha, i otr o di pisk. 1KO 15:40 Tin tambe kurpanan selestial i kurpanan terenal, ma e gloria di esnan selestial ta n, i e gloria di esnan terenal ta otro. 1KO 15:41 Tin un g loria di e solo, i un otro gloria di e luna, i un otro gloria di e streanan; pas obra esun strea ta diferente di e otro strea den gloria. 1KO 15:42 Asina e resur ekshon di e mortonan tambe ta. Kurpa ta wrdu sembr den korupshon i ta wrdu lant den inkorupshon; 1KO 15:43 ta wrdu sembr den desonor, ta wrdu lant den gloria; ta wrdu se mbr den debilidat, ta wrdu lant den poder; 1KO 15:44 ta wrdu sembr un kurpa natural, ta wrdu lant un kurpa spiritual. Si tin un kurpa natural, tin un kurpa spiritual t ambe. 1KO 15:45 Asina tambe ta par skirb: "E prom hende, Adam, a bira un alma bibu. " E ltimo Adam a bira un spiritu ku ta duna bida. 1KO 15:46 Sinembargo, loke ta s piritual no ta prom, sino loke ta natural; despues loke ta spiritual. 1KO 15:47 E prom hende ta di tera, trah di stf; e di dos hende ta di shelu. 1KO 15:48 Manera e sun trah di stf, esnan ku ta trah di stf tambe ta; i manera Esun selestial, esnan ku ta selestial tambe ta. 1KO 15:49 I meskos ku nos a karga e semehansa di e hende trah di stf, nos lo karga e semehansa di e Hende selestial tambe. 1KO 15:50 Awor mi ta bisa esaki, rumannan, ku karni i sanger no por ered e reino di Dios; ni kor upshon no ta ered inkorupshon. 1KO 15:51 Mira, mi ta konta boso un misterio; nos tur lo no muri, ma nos tur lo wrdu transform, 1KO 15:52 den un momento, den un fre g di wowo, na e ltimo zonidu di trmpt; pasobra e trmpt lo zona, i e mortonan lo wrdu nt den inkorupshon, i nos lo wrdu transform. 1KO 15:53 Pasobra e loke ta koruptibel aki mester wrdu bist ku loke ta inkoruptibel, i e loke ta mortal aki mester wrdu b ist ku loke ta inmortal. 1KO 15:54 Ma ora e loke ta koruptibel aki bisti loke ta inkoruptibel, i e loke ta mortal aki bisti loke ta inmortal, e ora ei e palabra ku ta par skirb lo keda kumpl: "Morto ta trag den viktoria. 1KO 15:55 O morto, unda bo viktoria ta? O morto, unda bo pui ta?" 1KO 15:56 E pui di morto ta pik, i e po der di pik ta lei; 1KO 15:57 ma grasia sea na Dios, Kende ta duna nos e viktoria pa medio di nos Seor Jesu-Cristo. 1KO 15:58 Pesei, mi rumannan stim, sea firme, ko nstante, semper abundando den e trabou di Seor, sabiendo ku boso trabou no ta en bano den Seor. 1KO 16:1 Awor tokante di e ofrenda pa e santunan, boso hasi meskos ku mi a orden e iglesianan na Galasia. 1KO 16:2 Riba e prom dia di siman laga kad a un di boso pone algu un banda i spar esaki, segun ku e prosper, pa no tin meste r di rekoh ofrenda ora mi yega.

1KO 16:3 I ora mi yega, tur esnan ku boso aprob, eseinan lo mi manda ku karta pa hiba boso donashon na Jerusalm; 1KO 16:4 i si ta kumbin pa mi mes bai tambe, nan l o bai huntu ku mi. 1KO 16:5 Ma lo mi bin serka boso despues ku mi pasa dor di Ma sedonia, pasobra mi ta bai pasa dor di Masedonia; 1KO 16:6 i kisas lo mi keda se rka boso, f asta pasa wenter, pa boso por yudami sigui mi biahe, unda ku mi bai. 1KO 16:7 Pasobra mi no kier bishit boso awor djis di paso; pasobra mi ta spera di keda serka boso pa algun tempu, si Seor prmit. 1KO 16:8 Ma lo mi keda na Efeso te Pentekste; 1KO 16:9 pasobra a habri pa mi un porta hanchu i efikas, i tin hopi at versario. 1KO 16:10 Awor si Timoteo bin, mira pa e keda serka boso sin temor, pa sobra e ta hasiendo e trabou di Seor, meskos ku ami tambe. 1KO 16:11 Pesei, no la ga ningun hende menospresi'. Ma desped di dj na pas, pa e por bin serka mi, pasobra mi ta sper' huntu ku e rumannan. 1KO 16:12 Ma tokante di nos ruman Apolos, mi a enkurash' mash pa bin ku e rumannan serka boso; ma di ningun manera no tabata su d eseo pa bin awor, ma e lo bin ora ku e tin oportunidat. 1KO 16:13 Sea alerta, pa ra firme den fe, aktua manera hmber, sea fuerte. 1KO 16:14 Laga tur loke boso has i wrdu has ku amor. 1KO 16:15 Awor mi ta roga boso, rumannan (boso konos e hendenan di kas di Stfanas, ku nan tabata e prom frutanan di Akaya, i ku nan a dedik nan me s na e sirbishi di e santunan), 1KO 16:16 pa boso tambe sea somet na hmbernan asin a i na tur ku ta yuda den e obra, i ku ta traha. 1KO 16:17 I mi ta regosih den e binida di Stfanas i Fortunato i Akaiko, pasobra nan a komplet loke tabata falta di boso parti. 1KO 16:18 Pasobra nan a refresk mi spiritu i esun di boso. Pesei, re konos hmbernan asina. 1KO 16:19 E iglesianan di Asia ta salud boso. Akila i Prisila ta manda un kordial saludo pa boso den Seor, huntu ku e iglesia ku ta na nan kas . 1KO 16:20 Tur e rumannan ta salud boso. Salud otro ku un sunchi santu. 1KO 16:21 E saludo aki ta skirb ku mi propio man--Pablo. 1KO 16:22 Si tin hende ku no ta s tima Seor, lagu' ta maldishon. Maranata. 1KO 16:23 E grasia di Seor Jesu-Cristo sea ku boso. 1KO 16:24 Mi amor sea ku boso tur den Cristo Jesus. Amn.

2 KORINTIONAN 2KO 1:1 Pablo, un apstel di Cristo Jesus pa e boluntat di Dios, i Timoteo nos rum an. Na e iglesia di Dios ku ta na Korinto, huntu ku tur e santunan ku ta den hen ter Akaya: 2KO 1:2 Grasia sea ku boso i pas di Dios nos Tata i di Seor Jesu-Crist o. 2KO 1:3 Bendishon sea e Dios i Tata di nos Seor Jesu-Cristo, e Tata di miserikrd ianan i Dios di tur konsuelo, 2KO 1:4 Kende ta konsol nos den tur nos aflikshon, pa asina nos tambe por konsol esnan ku ta den kualke aflikshon ku e mesun konsuel o ku Dios a konsol nos kun. 2KO 1:5 Pasobra meskos ku e sufrimentunan di Cristo ta abund den nos, asina nos konsuelo tambe ta abund dor di Cristo. 2KO 1:6 Ma si nos ta wrdu aflig, ta pa boso konsuelo i salbashon; f si nos ta wrdu konsol, ta pa boso konsuelo, kual ta efektivo pa soport e mesun sufrimentunan ku nos tambe ta sufri; 2KO 1:7 i nos speransa pa boso ta firmemente fund, sabiendo ku meskos ku boso ti n parti den nos sufrimentunan, boso tin parti tambe den nos konsuelo. 2KO 1:8 Pa sobra, rumannan, nos no kier pa boso keda sin sa di nos aflikshon ku a bin riba nos na Asia, ku nos tabatin un karga masha pis mes, mas ku nos por a soport, asina ku asta nos tabata desesper di nos bida; 2KO 1:9 s, nos tabatin e sentensia di mo rto den nos mes, pa nos no konfia den nos mes, sino den Dios, Kende ta lanta e m ortonan, 2KO 1:10 Kende a libra nos di un peliger di morto asina grandi, i lo li bra nos, Esun den Kende nos a pone nos speransa. I E lo sigui libra nos, 2KO 1:1 1 mientras ku boso tambe ta yuda nos ku boso orashonnan, pa hopi hende por duna gradisimentu pa nos, pa e bendishon dun na nos pa medio di e orashonnan di hopi h ende. 2KO 1:12 Pasobra nos gloria ta esaki, e testimonio di nos konsenshi, ku de n santidat i sinseridat di Dios, no den e sabiduria di hende, sino den e grasia di Dios, nos a komport nos mes den mundu, i spesialmente pa ku boso. 2KO 1:13 Pas obra nos no ta skirbi boso nada otro sino loke boso ta lesa i komprend, i mi ta s pera ku boso lo komprend te na fin, 2KO 1:14 meskos ku boso tambe a komprend nos p a un parti, ku nos ta boso motibu pa gloria, meskos ku boso tambe ta di nos, den e dia di nos Seor Jesus. 2KO 1:15 I den e konfiansa aki mi tabatin intenshon di bin serka boso prom, pa un biaha mas boso risib un bendishon, 2KO 1:16 esta, pa mi pasa via boso bai Masedonia, i bolbe pasa serka boso ora mi bin for di Masedoni a, i pa boso yudami riba mi biahe pa Judea. 2KO 1:17 Pesei, ora mi a plania esak i, ta ariba-ariba mi a hasi anto? Of loke mi plania, ta segun karni mi ta plania, ku na e mesun momento mi ta bisa: s, s, i n, n? 2KO 1:18 Ma meskos ku Dios ta fiel, nos palabra na boso no ta s i n. 2KO 1:19 Pasobra e Yu di Dios, Cristo Jesus, Ken de a wrdu predik meimei di boso dor di nos--dor di mi, Silvano i Timoteo--no tabat a s i n, sino s den djE. 2KO 1:20 Pasobra tur e promesanan di Dios den djE ta s, i d en djE ta Amn, pa e gloria di Dios dor di nos. 2KO 1:21 Awor Esun ku ta stables no s huntu ku boso den Cristo i a ungi nos ta Dios, 2KO 1:22 Kende tambe a seya nos i a duna nos e Spiritu den nos kurason komo garantia. 2KO 1:23 Ma mi ta yama Di os komo testigu di mi alma, ku pa spar boso mi no a bin Korinto mas. 2KO 1:24 No ku nos tin dominio riba boso fe, ma nos ta trahad huntu ku boso pa boso goso; pa sobra den boso fe boso ta para firme. 2KO 2:1 Ma mi a determin esaki pa mi mes bo n, ku lo mi no bin serka boso den tristesa atrobe. 2KO 2:2 Pasobra si mi hasi bo so tristu, ken anto lo hasimi kontentu sino esun ku mi a hasi tristu? 2KO 2:3 I esaki ta presisamente loke mi a skirbi boso, pa ora mi yega mi no haa tristesa fo r di esnan ku mester a hasimi regosih, teniendo konfiansa den boso tur, ku mi gos o lo tabata e goso di boso tur. 2KO 2:4 Pasobra for di den hopi aflikshon i angu stia di kurason mi a skirbi boso ku hopi lgrima; no pa hasi boso bira tristu, ma pa boso por sa di e amor ku mi tin spesialmente pa boso. 2KO 2:5 Ma si un hende a kousa tristesa, e no a kousa tristesa na ami, ma den sierto sentido--pa mi no eksager--na boso tur. 2KO 2:6 Pa un hende asina e kastigu aki ku el a haa di e may oria ta sufisiente, 2KO 2:7 asina ku, alkontrario, mas bien boso mester pordon' i konsol', pa di un f otro manera un hende asina no keda desesper dor di demasiado t ristesa.

2KO 2:8 Pesei mi ta roga boso pa konfirm boso amor p'. 2KO 2:9 Pasobra ta ku e pro psito aki tambe mi a skirbi pa mi por pone boso na prueba, pa mira si boso ta obe desido den tur kos. 2KO 2:10 Ma ken ku boso pordon algu, mi tambe ta pordon; pasob ra di brdat loke mi a pordon, si mi a pordon algu, mi a hasi pa boso motibu den e pr esensia di Cristo, 2KO 2:11 pa Satans no tuma bentaha riba nos; pasobra su trikin an no ta deskonos pa nos. 2KO 2:12 Awor ora mi a yega Troas pa e evangelio di Cri sto, i ora un porta a wrdu habr pa mi den Seor, 2KO 2:13 mi no tabatin sosiegu den mi spiritu, pasobra mi no a haa mi ruman Tito; ma despues di a desped di nan, mi a bin Masedonia. 2KO 2:14 Ma grasia sea na Dios, Kende semper ta guia nos den Su triunfo den Cristo, i ta manifest dor di nos e hol dushi di e konosementu di djE n a tur kaminda. 2KO 2:15 Pasobra nos ta un hol dushi di Cristo pa Dios meimei di e snan ku ta wrdu salb i meimei di esnan ku ta peres; 2KO 2:16 pa esun un hol di morto pa morto, pa e otro un hol di bida pa bida. I ken ta kompetente pa e kosnan aki? 2KO 2:17 Pasobra nos no ta manera asina hopi hende, kendenan ta kana hasi negos hi ku e palabra di Dios. Alkontrario, den Cristo nos ta papia dilanti di Dios ku tur sinseridat, manera hmbernan mand dor di Dios. 2KO 3:1 Nos ta kumins rekomend no s mes atrobe? Of t'asina ku, manera algun otronan, nos tin mester di kartanan di rekomendashon pa boso f for di boso? 2KO 3:2 Boso ta nos karta, skirb den nos kur ason, konos i les dor di tur hende, 2KO 3:3 siendo manifest ku boso ta un karta di Cristo, e resultado di nos ministerio, skirb no ku enk, sino ku e Spiritu di e Di os bibu, no riba tablanan di piedra, sino riba tablanan di kurason di hende. 2KO 3:4 I asina un konfiansa nos tin dor di Cristo pa ku Dios. 2KO 3:5 No ku nos ta kompetente di nos mes pa pensa ku algu ta bin for di nos mes; ma nos kompetensi a ta bin di Dios, 2KO 3:6 Kende tambe a hasi nos kompetente pa ta sirbidnan di un aliansa nobo, no di e lter, sino di e Spiritu; pasobra e lter ta mata, ma e Spiri tu ta duna bida. 2KO 3:7 Ma si e ministerio di morto, grab ku lter riba piedra, a bin ku gloria, asina ku e yunan di Israel no por a fiha nan bista riba kara di M oiss pa motibu di e gloria di su kara, ku poko-poko tabata dispars, 2KO 3:8 kuantu mas glorioso e ministerio di e Spiritu lo no ta? 2KO 3:9 Pasobra si e ministeri o di kondenashon tin gloria, muchu mas e ministerio di hustisia ta abund den glor ia. 2KO 3:10 Pasobra di brdat, loke tabatin gloria, den e kaso aki no tin gloria, pa motibu di e gloria ku ta surpas'. 2KO 3:11 Pasobra si loke ta dispars poko-pok o tabata glorioso, kuantu mas glorioso loke ta permanes ta. 2KO 3:12 Teniendo ant o un speransa asina, nos ta papia ku hopi frankesa, 2KO 3:13 i nos no ta manera Moiss, kende a tapa su kara ku velo, pa e yunan di Israel no keda wak e fin di e gloria ku tabata dispars. 2KO 3:14 Ma nan mente a wrdu endures; pasobra te dia djaw e, ora nan ta lesa Tstamnt Bieu, e mesun velo ta keda sin wrdu kit, pasobra ta den C risto e ta wrdu kit. 2KO 3:15 Ma te dia djawe, ki ora ku Moiss wrdu les, tin un velo riba nan kurason, 2KO 3:16 ma ki ora ku un hende kombrt na Seor e velo ta wrdu kit. 2 KO 3:17 Awor Seor ta e Spiritu; i kaminda e Spiritu di Seor ta, ei tin libertat. 2 KO 3:18 Ma nos tur, ku kara sin velo, mirando manera den un spil e gloria di Seor , ta wrdu transform den e mesun imagen di gloria pa gloria, manera dor di e Spirit u di Seor. 2KO 4:1 Pesei, komo ku nos tin e ministerio aki, segun e miserikrdia ku nos a risib, nos no ta prd nimo, 2KO 4:2 ma nos a renunsi e kosnan skond pa motibu d brguensa i no ta kana ku astusia ni ta uza e palabra di Dios ku engao, ma pa medi o di e manifestashon di brdat nos ta rekomend nos mes na e konsenshi di tur hende den bista di Dios. 2KO 4:3 I asta si nos evangelio ta tap ku velo, e ta tap pa esn an ku ta bai prd, 2KO 4:4 den kende nan kaso e dios di e mundu aki a siega mente d i esnan ku no ta kere, pa nan no mira e lus di e evangelio di e gloria di Cristo , Kende ta e imagen di Dios. 2KO 4:5 Pasobra nos no ta predik nos mes, ma Cristo Jesus komo Seor, i nos mes komo boso sirbidnan pa motibu di Jesus. 2KO 4:6 Pasobra Dios, Kende a bisa: "Lus lo resplandes for di skuridat," ta Esun ku a resplandes den nos kurason pa duna e lus di e konosementu di e gloria di Dios den kara di C risto. 2KO 4:7 Ma nos tin e tesoro aki den pchi di klei, pa e ekselensia di e pod er por ta di Dios i no di nos mes;

2KO 4:8 nos ta wrdu prim di tur banda, ma nos no ta keda plch; nos no ta mira salida , ma no ta desesper; 2KO 4:9 nos ta wrdu prsigu, ma no ta keda desampar; nos ta wrdu umb abou, ma no destru; 2KO 4:10 hibando semper den nos kurpa e morto di Jesus, pa e bida di Jesus tambe por wrdu manifest den nos kurpa. 2KO 4:11 Pasobra nos ku ta biba ta wrdu entreg konstantemente na morto pa motibu di Jesus, pa e bida di Jesu s tambe por wrdu manifest den nos karni mortal. 2KO 4:12 Asina morto ta obra den n os, ma bida den boso. 2KO 4:13 Ma teniendo e mesun spiritu di fe, segun loke ta par skirb: "Mi a kere, pesei mi a papia," nos tambe ta kere, pesei nos tambe ta pa pia, 2KO 4:14 sabiendo ku Esun ku a lanta Seor Jesus lo lanta nos tambe huntu ku Jesus, i lo present nos huntu ku boso. 2KO 4:15 Pasobra tur kos ta pa boso kousa, pa e grasia ku ta alkans mas i mas hende por hasi ku e dunamentu di gradisimentu ta abund pa e gloria di Dios. 2KO 4:16 Pesei nos no ta prd nimo, ma maske nos hende eksterior ta degener, tg nos hende interior ta wrdu renob dia pa dia. 2KO 4:17 Paso bra nos aflikshon leve, ku ta pa un momento so, ta obra pa nos un peso di gloria muchu mas grandi i etrno, 2KO 4:18 mientras ku nos no ta wak e kosnan ku ta wrdu mir, ma e kosnan ku no ta wrdu mir. Pasobra e kosnan ku ta wrdu mir ta temporal, ma e kosnan ku no ta wrdu mir ta etrno. 2KO 5:1 Pasobra nos sa ku si e tnt terenal, ku t a nos kas, wrdu bash abou, nos tin un edifisio di Dios, un kas no trah ku man, etrno den e shelunan. 2KO 5:2 Pasobra di brdat nos ta suspir den e kas aki, anhelando p a wrdu bist ku nos habitashon for di shelu, 2KO 5:3 asina ku, dor di bisti, nos lo no wrdu ha sun. 2KO 5:4 Pasobra di brdat, mientras ku nos ta den e tnt aki, nos ta su pir, siendo karg, pasobra nos no kier ta sin paa bist, ma nos kier ta bist, pa asina loke ta mortal por wrdu trag dor di bida. 2KO 5:5 Awor Esun ku a prepar nos pa e pr opsito aki ta Dios, Kende a duna nos e Spiritu komo garantia. 2KO 5:6 Pesei, sien do semper yen di bon nimo, i sabiendo ku mientras nos ta na kas den e kurpa nos t a ousente di Seor-2KO 5:7 pasobra nos ta kana pa medio di fe, no pa medio di bist a-2KO 5:8 nos ta yen di bon nimo, mi ta bisa, i ta prefer mas bien di ta ousente d i e kurpa i na kas serka Seor. 2KO 5:9 Pesei nos ta hasi esaki nos meta, sea na k as f ousente, pa ta agradabel na djE. 2KO 5:10 Pasobra nos tur mester pares dilant i di e tribunal di Cristo, pa kada un wrdu rekompens pa su echonan den e kurpa, se gun loke el a hasi, sea bon f malu. 2KO 5:11 Pesei, konosiendo e temor di Seor, no s ta konvens hende, ma nos motibunan ta bon kla pa Dios; i mi ta spera ku nos mot ibunan ta bon kla tambe pa boso konsenshi. 2KO 5:12 Nos no ta rekomend nos mes at robe na boso, ma ta duna boso un oportunidat pa ta orguyoso di nos, pa boso por tin un kontesta pa esnan ku ta gaba den aparensia i no den kurason. 2KO 5:13 Pas obra si nos ta loko, ta pa Dios nos ta loko, i si nos ta di sano huisio, ta pa b oso nos ta di sano huisio. 2KO 5:14 Pasobra e amor di Cristo ta oblig nos, yegand o na e konklushon aki, ku n a muri pa tur, pesei tur a muri; 2KO 5:15 i El a muri pa tur, pa esnan ku ta biba no biba mas pa nan mes, ma pa Esun ku a muri i ku a resusit pa nan motibu. 2KO 5:16 Pesei, for di awor nos no ta rekonos ningun hende segun karni; maske nos tabata konos Cristo segun karni, awor s nos no konos'E asi na mas. 2KO 5:17 Pesei, si un hende ta den Cristo, ta un kriatura nobo e ta; e k osnan bieu a pasa kaba; ata, tur kos a bira nobo. 2KO 5:18 Awor tur e kosnan aki ta bin di Dios, Kende a rekonsili nos ku Su mes dor di Cristo, i a duna nos e mi nisterio di rekonsiliashon, 2KO 5:19 esta, ku Dios den Cristo tabata rekonsilian do e mundu ku Su mes, sin tuma nan piknan na kuenta, i El a enkarg nos ku e palabr a di rekonsiliashon. 2KO 5:20 Pesei nos ta embahadornan pa Cristo, komo si fuera Dios tabata spirta dor di nos; nos ta roga boso den e nmber di Cristo, sea rekons ili ku Dios. 2KO 5:21 El a hasi Esun, Kende no tabata konos pik, bira pik pa nos, pa nos por bira e hustisia di Dios den djE. 2KO 6:1 I trahando huntu kunE nos tamb e ta roga boso pa no risib e grasia di Dios en bano-2KO 6:2 pasobra E ta bisa: "D en e tempu aseptabel Mi a skuchabo, i riba e dia di salbashon Mi a yudabo"; mira , awor ta "e tempu aseptabel," mira, awor ta "e dia di salbashon." 2KO 6:3 Nos n o ta duna motibu di ofensa den nada, pa e ministerio no wrdu desakredit,

2KO 6:4 ma den tur kos nos ta rekomend nos mes komo sirbidnan di Dios, den hopi prs everansia, den aflikshon, den fatiga, den angustia, 2KO 6:5 den sota, den prizon , den lantamentunan di pueblo, den trabou duru, den prdmentu di soo, den hamber, 2K O 6:6 den puresa, den konosementu, den pasenshi, den kario, den Spiritu Santu, de n amor brdadero, 2KO 6:7 den e palabra di brdat, den e poder di Dios; pa medio di e armanan di hustisia pa e man drechi i pa e man robes, 2KO 6:8 pa medio di glor ia i desonor, pa medio di mal fama i bon fama; komo gaadnan i tg brdadero; 2KO 6:9 k omo deskonos i tg bon konos, komo muriendo i tg, ata nos ta biba; komo kastig i tg no no a wrdu mat, 2KO 6:10 komo tristu i tg semper regosihando, komo pober i tg hasien do hopi hende bira riku, komo teniendo nada i tg teniendo tur kos. 2KO 6:11 Nos b oka a papia frankamente ku boso, O korintionan, nos kurason ta hanchu habr. 2KO 6 :12 Boso no ta wrdu limit dor di nos, ma boso ta wrdu limit dor di boso mes sintimen tunan. 2KO 6:13 Awor di e mesun manera--mi ta papia manera ku mucha--habri boso kurason hanchu pa nos tambe. 2KO 6:14 No uni boso mes den yugo desigual ku inkrdu lonan, pasobra ki kompaerismo hustisia tin ku inhustisia, i ki komunion lus tin k u skuridat? 2KO 6:15 Of ki harmonia Cristo tin ku Belial, f kiko un kreyente tin komun ku un inkrdulo? 2KO 6:16 Of ki kombenio e tmpel di Dios tin ku dolo? Pasobra nos ta e tmpel di e Dios bibu, manera Dios a bisa: "Lo mi biba den nan i kana mei mei di nan; I lo Mi ta nan Dios, i nan lo ta Mi pueblo." 2KO 6:17 "Pesei, sali f or di meimei di nan i separ boso mes, SEOR ta bisa. I no mishi ku loke ta impuru; i lo Mi risib boso." 2KO 6:18 "I lo Mi ta un Tata pa boso, i boso lo ta yu hmberna n i yu muhnan pa Mi, e SEOR Todopoderoso ta bisa." 2KO 7:1 Pesei, komo ku awor nos tin e promesanan aki, stimnan, laga nos purifik nos mes di tur impuresa di karni i spiritu, i asina perfekshon nos santidat den e temor di Dios. 2KO 7:2 Traha lug pa nos den boso kurason; nos no a hasi dao na ningun hende, nos no a korump ningun hende, nos no a probech di ningun hende. 2KO 7:3 Mi no ta papia pa konden boso; p asobra mi a bisa kaba ku boso ta den nos kurason, pa nos muri huntu i pa biba hu ntu. 2KO 7:4 Grandi ta mi konfiansa den boso, grandi ta mi gabamentu tokante di boso; mi ta yen di konsuelo. Mi ta rebos di goso den tur nos aflikshonnan. 2KO 7: 5 Pasobra ora nos a yega Masedonia nos karni no tabatin sosiegu, ma nos tabata wr du aflig di tur banda: di paf konflikto, di paden temor. 2KO 7:6 Ma Dios, Kende ta konsol esnan abat, a konsol nos ku e binida di Tito; 2KO 7:7 i no solamente ku su binida, ma tambe ku e konsuelo ku kual el a wrdu konsol serka boso, ora ku el a ko nta nos di boso anhelo, boso tristesa, boso zelo pa mi, asina ku mi a regosih mas ainda. 2KO 7:8 Pasobra maske mi karta a hasi boso tristu, esei no ta duel mi; m aske ku a duel mi s--pasobra mi ta mira ku e karta ei a hasi boso tristu, ounke s olamente pa un tempu-2KO 7:9 awor mi ta regosih, no ku boso a bira tristu, ma ku boso a bira tristu te na e punto di repentimentu; pasobra boso a bira tristu seg un e boluntat di Dios, pa boso no sufri ningun pird pa nos motibu. 2KO 7:10 Pasobr a e tristesa ku ta segun e boluntat di Dios ta produs un repentimentu ku ta hiba na salbashon, i kual no ta duel hende nunka; ma e tristesa di mundu ta produs mor to. 2KO 7:11 Pasobra mira ki seriedat e kos aki, e tristesa aki segun Dios, a pr odus den boso: ki vindikashon di boso mes, ki indignashon, ki temor, ki anhelo, k i zelo, ki disiplina kontra maldat! Den tur kos boso a demostr di ta inosente den e asunto. 2KO 7:12 Asina ku maske mi a skirbi boso, no tabata pa kousa di esun ku a ofend, ni pa kousa di esun ku a wrdu ofend, ma pa boso seriedat pa ku nos por wrdu has konos na boso den bista di Dios. 2KO 7:13 Pa e motibu aki nos a wrdu konsol. I ademas di nos konsuelo, nos a regosih ainda muchu mas pa e goso di Tito, pasob ra su spiritu a wrdu refresk dor di boso tur. 2KO 7:14 Pasobra si den kualkier kos mi a gaba boso serka dj, mi no a wrdu brongos; ma meskos ku nos a papia tur kos ku boso den brdat, asina tambe nos gabamentu ku Tito a result di ta brdat. 2KO 7:15 I su kario ta abund mas ainda pa ku boso, ora ku e krda e obedensia di boso tur, kon boso a risibi ku temor i temblamentu. 2KO 7:16 Mi ta regosih ku den tur kos mi ti n konfiansa den boso.

2KO 8:1 Awor, rumannan, nos kier laga boso sa di e grasia di Dios ku a wrdu dun de n e iglesianan di Masedonia, 2KO 8:2 ku den hopi prueba di aflikshon nan abundan sia di goso i nan pobresa grandi a rebos den e rikesa di nan generosidat. 2KO 8:3 Pasobra mi ta duna testimonio ku segun nan tabata por, i mas ku nan tabata por, nan a duna boluntariamente, 2KO 8:4 rogando nos ku masha splika pa e privilegio di por partisip den e manteneshon di e santunan, 2KO 8:5 i esaki, no manera nos a spera, ma prom nan a duna nan mes na Seor i na nos, segun e boluntat di Dios. 2KO 8:6 Pesei nos a roga Tito ku, meskos ku antes el a hasi un kuminsamentu, asina tambe e komplet den boso e obra di grasia aki. 2KO 8:7 Ma meskos ku boso ta abund den tur kos, den fe i palabra i konosementu i den tur seriedat i den boso amor p a nos, mira pa boso abund den e obra di grasia aki tambe. 2KO 8:8 Mi no ta papia esaki komo un mandato, ma pa proba, dor di e seriedat di otronan, e sinseridat d i boso amor tambe. 2KO 8:9 Pasobra boso konos e grasia di nos Seor Jesu-Cristo, ku ounke E tabata riku, sinembargo pa boso motibu El a bira pober, pa boso dor di Su pobresa por a bira riku. 2KO 8:10 I mi ta duna mi opinion den e asunto aki, p asobra esaki ta pa boso bentaha, kendenan tabata e promnan ku a kumins un aa pas, no solamente pa hasi esaki, ma tambe pa dese di hasi. 2KO 8:11 Ma awor, kaba di hasi tambe, pa meskos ku boso tabata asina boluntario pa hasi, asina tambe e por wrdu k umpl dor di e medionan ku boso tin. 2KO 8:12 Pasobra si e boluntat t'ei, e ta ase ptabel segun loke un hende tin, no segun loke e no tin. 2KO 8:13 Pasobra esaki n o ta pa fasilidat di otronan i pa boso aflikshon, ma pa tin igualdat-2KO 8:14 de n e tempu presente aki boso abundansia ta un provishon den nan nesesidat, pa nan abundansia tambe por bira un provishon den boso nesesidat, pa por tin igualdat; 2KO 8:15 manera ta par skirb: "Esun ku a rekoh hopi no tabatin di mas, i esun ku a rekoh poko no tabata falta nada." 2KO 8:16 Ma grasia sea na Dios, Kende ta pone e mesun preokupashon pa boso den kurason di Tito. 2KO 8:17 Pasobra no solamente el a asept nos petishon, ma komo ku e mes ta masha dedik, el a bai serka boso di s u mes boluntat. 2KO 8:18 I nos a manda huntu kun e ruman, kende su fama den e asu ntonan di evangelio a plama den tur e iglesianan; 2KO 8:19 i no solamente esaki, ma el a wrdu skoh tambe dor di e iglesianan pa biaha huntu ku nos den e obra di g rasia aki, kual ta wrdu atministr dor di nos pa e gloria di Seor mes, i pa mustra n os boluntat, 2KO 8:20 tumando prekoushon pa ni un hende no desakredit nos den nos atministrashon di e ofrenda generoso aki; 2KO 8:21 pasobra nos ta prkur pa hasi l oke ta onorabel, no solamente den bista di Seor, ma tambe den bista di hende. 2KO 8:22 I nos a manda huntu ku nan nos ruman, kende nos a komprob hopi biaha i a ha' diligente den hopi kos, ma awor mas diligente ainda, pa motibu di su konfiansa g randi den boso. 2KO 8:23 Pa loke ta Tito, e ta mi kompaero i kolaborador meimei d i boso; pa loke ta nos rumannan, nan ta mensaheronan di e iglesianan, un gloria pa Cristo. 2KO 8:24 Pesei pblikamente, dilanti di e iglesianan, mustra nan e prue ba di boso amor i di nos motibu pa gaba boso. 2KO 9:1 Pasobra ta inesesario pa m i skirbi boso tokante di e ministerio aki pa e santunan; 2KO 9:2 pasobra mi sa k u boso ta di bon boluntat, pa kual motibu mi ta gaba boso serka e masedonionan, esta, ku Akaya tabata prepar for di aa pas, i boso zelo a anim mayoria di nan. 2KO 9 :3 Ma mi a manda e rumannan, pa nos gabamentu di boso den e kaso aki no ta en ba no, pa, manera mi tabata bisa, boso por ta prepar, 2KO 9:4 pa no sosod ku si algun masedonio bin ku mi i no haa boso prepar, nos--pa mi no bisa: boso tambe--wrdu bro ngos pa e konfiansa aki. 2KO 9:5 Pesei mi a haa nesesario pa enkurash e rumannan pa bai serka boso prom ku ami bai i prepar di antemano boso ofrenda generoso ku boso a primint, pa esaki por ta prepar komo un ofrenda generoso, i no dun ku avarisia. 2KO 9:6 Awor esaki mi ta bisa; esun ku sembra skars lo kosech skars tambe; i esun ku sembra generosamente lo kosech generosamente tambe. 2KO 9:7 Laga kada un hasi manera el a propon den su kurason; no kontra su gustu f oblig; pasobra Dios ta sti ma esun ku ta duna ku alegria. 2KO 9:8 I Dios ta poderoso pa hasi tur grasia abu nd pa boso, asina ku teniendo semper sufisiente di tur kos, boso por tin abundans ia pa tur bon obra; 2KO 9:9 manera ta par skirb: "Tur kaminda el a parti, el a dun a e pobernan, Su hustisia ta permanes pa semper."

2KO 9:10 Awor Esun ku ta prove simia pa e sembrad i pan pa kuminda lo prove i multi plik boso simia pa sembra, i lo oument e kosecha di boso hustisia; 2KO 9:11 boso l o wrdu enrikes den tur kos pa ta generoso na tur okashon, lokual pa medio di nos t a produsiendo gradisimentu na Dios. 2KO 9:12 Pasobra e ministerio di e sirbishi aki no solamente ta prove kompletamente pa e nesesidatnan di e santunan, ma ta ab und tambe dor di hopi gradisimentu na Dios. 2KO 9:13 Pa motibu di e prueba dun dor di e ministerio aki nan lo glorifik Dios pa e obedensia di boso konfeshon di e e vangelio di Cristo, i pa e generosidat di boso kontribushon na nan i na tur, 2KO 9:14 mientras ku, den nan orashon pa boso, nan kurason ta anhel na boso pa motib u di e grasia sobreabundante di Dios den boso. 2KO 9:15 Grasia sea na Dios pa Su don ineksplikabel! 2KO 10:1 Awor ami, Pablo, personalmente ta roga boso pa medi o di e suavidat i ternura di Cristo--ami ku ta suave ora mi ta kara-kara ku boso , ma for di un distansia masha fuerte mes pa ku boso. 2KO 10:2 Mi ta roga boso p a ora mi ta presente mi no tin mester di ta fuerte den e konfiansa ku kual mi ti n intenshon di enfrent algun hende ku ta kere ku nos ta kana segun karni. 2KO 10: 3 Pasobra maske nos ta kana den karni, nos no ta batay segun karni, 2KO 10:4 paso bra e armanan ku nos ta batay kun no ta karnal, ma poderoso den Dios pa basha e frt inan abou, 2KO 10:5 i pa destru spekulashonnan i tur arogansia ku ta wrdu lant kont ra e konosementu di Dios, hibando den koutiverio tur pensamentu, pa hasi nan obe desido na Cristo, 2KO 10:6 i nos ta kla pa kastig tur desobedensia, unabes ku bos o obedensia ta kompleto. 2KO 10:7 Boso ta wak kosnan segun nan aparensia. Si un hende ta konvens den su mes ku e ta di Cristo, lagu' bolbe konsider esaki den su me s, ku meskos ku e ta di Cristo, nos tambe ta. 2KO 10:8 Pasobra maske mi gaba un poko mas di nos outoridat, ku Seor a duna pa edifik boso i no pa destru boso, lo mi no keda brongos, 2KO 10:9 pasobra mi no kier parse komo si fuera mi kier spanta boso ku mi kartanan. 2KO 10:10 Pasobra nan ta bisa: "Su kartanan ta duru i fuert e, ma su presensia personal no ta impreshon, i su manera di papia ta despresiabel ." 2KO 10:11 Laga tal persona konsider esaki, ku loke nos ta den palabra pa medio di karta ora nos ta ousente, nos ta tambe den echo ora nos ta presente. 2KO 10: 12 Pasobra nos no ta tribi di konta f kompar nos mes ku algun di esnan ku ta rekom end nan mes; ma ora nan midi nan mes ku nan mes, i kompar nan mes ku nan mes, nan ta sin komprendementu. 2KO 10:13 Ma nos no kier gaba fuera di mid, sino denter di e mid di e teritorio ku Dios a duna nos komo mid, esta, pa yega te serka boso. 2K O 10:14 Pasobra nos no ta pasa nos lmite, komo si fuera nos no a alkans boso, paso bra ta nos tabata e promnan ku a yega te serka boso ku e evangelio di Cristo; 2KO 10:15 sin gaba di kosnan fuera di mid, esta, den e obranan di otro hende, ma ku e speransa, ku segun ku boso fe a krese, nos lo wrdu engrandes mas ainda serka bos o den nos mes teritorio, 2KO 10:16 pa predik e evangelio den e regionnan mas leu di boso, i pa no gaba den loke a wrdu kumpl riba teritorio di otro hende. 2KO 10:1 7 Ma esun ku ta gaba, lagu' gaba den Seor. 2KO 10:18 Pasobra no t'esun ku ta rekom end su mes ta keda aprob, ma esun ku Seor ta rekomend. 2KO 11:1 Mara boso por a tole r un poko lokura di mi; i di brdat boso ta toler esaki tambe. 2KO 11:2 Pasobra mi t a yalurs pa boso ku un yalursheit di Dios; pasobra mi a kompromet boso ku n esposo , pa mi por present boso na Cristo komo un birgen puru. 2KO 11:3 Ma mi tin miedu ku, meskos ku e kolebra a gaa Eva ku su astusia, boso mentenan lo wrdu desvi for di e deboshon simpel i puru na Cristo. 2KO 11:4 Pasobra si un hende bin i predik un otro Jesus ku nos no a predik, f boso risib un otro spiritu ku boso no a risib, f un otro evangelio ku boso no a asept, anto boso ta toler esaki hopi bon mes. 2KO 11: 5 Pasobra den nada-nada mi no ta konsider mi mes inferior na e "super-apstelnan." 2KO 11:6 Ma ounke mi no ta elokuente den palabra, den konosementu s mi ta; di tur manera nos a demostr boso esaki den tur kos. 2KO 11:7 Of ta pik mi a komet dor di umiy mi mes pa boso por wrdu hals, pasobra mi a predik boso e evangelio di Dios sin kobra nada?

2KO 11:8 Mi a roba otro iglesianan, tumando pago for di nan pa sirbi boso; 2KO 1 1:9 i ora mi tabata serka boso i tabata den nesesidat, mi no tabata un karga pa ningun hende; pasobra ora ku e rumannan a bin for di Masedonia, nan a prove kompl etamente den mi nesesidat, i den tur kos mi a warda mi mes di ta un karga pa bos o, i lo mi sigui hasi esei. 2KO 11:10 Mes sigur ku e brdat di Cristo ta den mi, n ingun hende den e regionnan di Akaya lo no stp e gabamentu di mi aki. 2KO 11:11 P akiko? Pasobra mi no ta stima boso? Dios sa ku mi ta stima boso! 2KO 11:12 Ma lo ke mi ta hasi, lo mi sigui hasi, pa mi por kita oportunidat for di esnan ku ta d ese un oportunidat pa wrdu konsider meskos ku nos den e asunto den kual nan ta gaba . 2KO 11:13 Pasobra hmbernan asina ta apstelnan falsu, trahadnan engaoso, kendenan t a disfras nan mes komo apstelnan di Cristo. 2KO 11:14 I no ta nada strao, pasobra S atans mes ta disfras su mes komo un angel di lus. 2KO 11:15 Pesei no ta nada strao si su sirbidnan tambe ta disfras nan mes komo sirbidnan di hustisia, kende nan fin lo ta segun nan obranan. 2KO 11:16 Atrobe mi ta bisa, no laga ni un hende tumami pa loko; ma si boso hasi esei, risibmi anto komo loko, pa mi tambe por gaba un p oko. 2KO 11:17 Loke mi ta papia, mi no ta papia manera Seor lo a papia, ma komo d en lokura, den e konfiansa aki di gabamentu. 2KO 11:18 Komo ku hopi ta gaba segu n karni, ami tambe lo gaba. 2KO 11:19 Pasobra boso, siendo asina sab, ta toler e b obonan ku muchu gustu. 2KO 11:20 Pasobra boso ta soport si un hende hasi boso esk labu, si e devor boso, si e probech di boso, si e halsa su mes, si e dal boso den kara. 2KO 11:21 Pa mi brguensa mi mester bisa ku nos tabata demasiado debil pesei . Ma den kualkier sentido ku un otro hende tin tribilidat (ta den lokura mi ta p apia), ami tambe tin e mesun tribilidat. 2KO 11:22 Nan ta hebreo? Ami tambe. Nan ta israelita? Ami tambe. Nan ta desendiente di Abraham? Ami tambe. 2KO 11:23 Na n ta sirbid di Cristo? (mi ta papia komo si fuera ta loko mi ta) Ami mas ainda: d en hopi mas trabou duru, den prizon mas frekuentemente, sut masha hopi biaha mes, hopi biaha den peliger di morto. 2KO 11:24 Sinku biaha mi a risib di e hudiunan trint'i nuebe sota. 2KO 11:25 Tres biaha mi a wrdu sut ku bara, un biaha mi a wrdu piedr, tres biaha mi a noufrag, un anochi i un dia mi a pasa riba laman grandi. 2K O 11:26 Tur ora bai mi tabata di biahe, den peliger riba riunan, den peliger di ladronnan, den peliger di mi paisanonan, den peliger di e paganonan, den peliger den stat, den peliger den desierto, den peliger riba laman, den peliger meimei di rumannan falsu; 2KO 11:27 mi a pasa den trabou duru i fatiga, den hopi nochin an sin por drumi, den hamber i set, hopi biaha sin kuminda, den friu i sun. 2KO 1 1:28 Fuera di e kosnan eksterno aki, tin e preshon diario riba mi di e preokupas hon pa tur e iglesianan. 2KO 11:29 Ken ta debil, sin ku ami ta debil? Ken ta kai den pik, sin ku ami ta preokup intensamente? 2KO 11:30 Si mi mester gaba, lo mi g aba di e kosnan relashon ku mi debilidat. 2KO 11:31 E Dios i Tata di Seor Jesus, K ende ta bendishon pa semper, sa ku mi no ta gaa. 2KO 11:32 Na Damasko e gobernad ku ta bou di rei Aretas a pone warda na e stat di e damasenonan pa kohemi prezo, 2 KO 11:33 i mi a wrdu bah den un makutu dor di un bentana den muraya, i asina a ska pa for di su man. 2KO 12:1 Gabamentu ta nesesario, maske ku esaki no ta di probe cho; ma lo mi sigui awor ku vishonnan i revelashonnan di Seor. 2KO 12:2 Mi konos u n hende den Cristo ku dieskuater aa pas--sea den kurpa, mi no sa, f paf di kurpa, mi no sa, Dios sa--e hende aki a wrdu hib den e terser shelu. 2KO 12:3 I mi sa kon e hende aki--sea den kurpa f paf di kurpa, mi no sa, Dios sa-2KO 12:4 a wrdu hib den Paraiso i a tende palabranan ku no por wrdu ekspres, kualnan no ta prmit pa hende pa pia. 2KO 12:5 Di un hende asina lo mi gaba, ma di mi mes lo mi no gaba, sino sol amente di mi debilidatnan. 2KO 12:6 Pasobra si mi kier gaba, lo mi no hasi kos d i bobo, pasobra lo mi papia e brdat; ma mi ta laga esaki, pa asina ni un hende no pensa mas di mi di loke e ta mira ku mi ta, f ku e ta tende for di mi. 2KO 12:7 I pa motibu di e grandesa sobresaliente di e revelashonnan, pa e motibu aki, pa wardami di no halsa mi mes, a wrdu dun na mi un sumpia den karni, un mensahero di S atans pa bftami--pa wardami di no halsa mi mes!

2KO 12:8 Enkuanto e kos aki mi a roga Seor tres biaha pa esaki por kita for di mi . 2KO 12:9 I El a bisami: "Mi grasia ta basta pa bo, pasobra Mi poder ta wrdu has perfekto den debilidat." Pesei, gustosamente lo mi prefer di gaba den mi debilida tnan, pa e poder di Cristo por biba den mi. 2KO 12:10 Pesei, pa kousa di Cristo mi tin plaser den debilidat, den insulto, den sufrimentu, den prsekushon, den pro blema; pasobra ora mi ta debil, e ora ei mi ta fuerte. 2KO 12:11 Mi a bira bobo; ta boso mes a obligmi. En realidat mi mester a wrdu rekomend dor di boso, pasobra den ningun sentido mi no tabata inferior na e "super-apstelnan," apesar ku mi no ta nada. 2KO 12:12 E sealnan di un apstel brdadero a wrdu has meimei di boso ku tur p severansia, pa medio di sealnan i maraviyanan i milagernan. 2KO 12:13 Pasobra den ki sentido boso a wrdu trat inferior na e otro iglesianan, sino den e sentido ku ami mes no a bira un karga pa boso? Pordonmi e eror aki! 2KO 12:14 Ata pa di tres biaha mi ta kla pa bin serka boso, i lo mi no ta un karga pa boso; pasobra mi n o ta buska loke ta di boso, ma boso mes; pasobra yunan no tin e responsabilidat di spar pa nan mayornan, sino mayornan pa nan yunan. 2KO 12:15 I gustosamente lo mi gasta loke mi tin i duna mi mes pa boso alma. Ounke ta parse ku mas mi ta st ima boso, menos boso ta stimami. 2KO 12:16 Di tur manera, mi no tabata un karga pa boso; sinembargo, siendo un hmber astuto, mi a kohe boso ku engao. 2KO 12:17 Ak aso mi a probech di boso dor di algun di esnan ku mi a manda serka boso? 2KO 12:1 8 Mi a roga Tito pa bai i a manda e ruman huntu kun; Tito tampoko no a probech di boso, no t'asina? Nos no a komport nos mes den e mesun spiritu i a kana den e mes un pasonan? 2KO 12:19 Tur e tempu aki boso tabata kere ku nos ta defend nos mes s erka boso. En realidat, ta den bista di Dios nos a papia den Cristo; i tur esaki pa boso edifikashon, stimnan. 2KO 12:20 Pasobra mi tin miedu ku kisas ora mi yeg a lo mi no haa boso manera mi ta dese, i ku boso lo no haami manera boso ta dese; ku kisas por tin pleitu, envidia, rabia, divishon, kalumnia, redashi, arogansia, d esrdu; 2KO 12:21 mi tin miedu ku ora mi bolbe mi Dios lo umiymi dilanti di boso, i ku lo mi tin di yora pa hopi di esnan ku a peka den pasado i ku no a repent di e impuresa, e inmoralidat i e sensualidat ku nan a praktik. 2KO 13:1 Esaki ta e di tres biaha ku mi ta bin serka boso. "Riba testimonio di dos f tres testigu tur a sunto mester keda konfirm." 2KO 13:2 Mi a bisa antes, tempu ku mi tabata einan pa di dos biaha, i ounke awor aki mi ta ousente, mi ta bisa adelant na esnan ku a p eka den pasado i na tur e otronan tambe, ku si mi bin atrobe, lo mi no spar ning un hende, 2KO 13:3 komo ku boso ta buska prueba di e Cristo ku ta papia den mi, Kende no ta debil pa ku boso, ma poderoso den boso. 2KO 13:4 Pasobra ounke El a wrdu krusifik pa motibu di debilidat, tg E ta biba pa motibu di e poder di Dios. Pa sobra nos tambe ta debil den djE, tg nos lo biba huntu kunE pa motibu di e poder di Dios pa ku boso. 2KO 13:5 Samin boso mes pa wak si boso ta den e fe; samin boso mes! Of boso no ta rekonos esaki di boso mes, ku Jesu-Cristo ta den boso--a meno s ku di brdat boso a wrdu desaprob? 2KO 13:6 Ma mi ta konfia ku boso lo realis ku no s no a wrdu desaprob. 2KO 13:7 Awor nos ta pidi Dios pa boso no hasi nada malu; no pa nos mes parse aprob, ma pa boso hasi loke ta bon, maske nos por parse di ta d esaprob. 2KO 13:8 Pasobra nos no por hasi nada kontra e brdat, sino solamente pa e brdat. 2KO 13:9 Pasobra nos ta regosih ora nos mes ta debil, ma boso ta fuerte; e saki nos ta pidi tambe, pa boso wrdu has perfekto. 2KO 13:10 Pa e motibu aki mi ta skirbi e kosnan aki mientras ku mi ta ousente, pa ora mi ta presente mi no tin mester di ta severo, di akurdo ku e outoridat ku Seor a dunami, pa edifikashon i n o pa destrukshon. 2KO 13:11 Por ltimo, rumannan, regosih, sea perfekto, konsol boso , sea di akurdo ku otro, biba na pas; i e Dios di amor i di pas lo ta ku boso. 2K O 13:12 Salud otro ku un sunchi santu. 2KO 13:13 Tur e santunan ta salud boso. 2KO 13:14 E grasia di Seor Jesu-Cristo, i e amor di Dios, i e komunion di Spiritu Sa ntu, sea ku boso tur. Amn.

GALATANAN GAL 1:1 Pablo, un apstel (no mand for di hende, ni dor di hende, ma dor di Jesu-Cr isto, i Dios Tata, Kende a lant'E for di e mortonan), GAL 1:2 i tur e rumannan k u ta huntu ku mi, Na e iglesianan di Galasia: GAL 1:3 Grasia sea ku boso i pas d i Dios nos Tata, i di Seor Jesu-Cristo, GAL 1:4 Kende a duna Su mes pa nos piknan, pa E por a libra nos di e siglo malu djawor aki, konforme e boluntat di nos Dio s i Tata, GAL 1:5 na Kende sea gloria pa semper i semper. Amn. GAL 1:6 Mi ta keda asombr ku asina lih boso a bandon Esun ku a yama boso pa e grasia di Cristo, pa un evangelio diferente, GAL 1:7 ku realmente no ta un otro; solamente tin algun he nde ku ta hasi boso bira intrankil i ku kier trose e evangelio di Cristo. GAL 1: 8 Ma maske nos, f un angel for di shelu, lo a predik na boso un evangelio kontrari o na esun ku nos a predik na boso, ku sea maldishon. GAL 1:9 Manera nos a bisa kab a, asina mi ta bolbe bisa awor: si kualkier hende predik na boso un evangelio kon trario na esun ku boso a risib, ku sea maldishon. GAL 1:10 Pasobra ta fabor di hen de mi ta buska awor, f di Dios? Of ta hende mi ta trata di agrad? Si ainda ta hend e mi tabata trata di agrad, lo mi no tabata un sirbid di Cristo. GAL 1:11 Pasobra mi kier pa boso sa, rumannan, ku e evangelio ku mi a predik no ta segun hende. GA L 1:12 Pasobra mi no a risibi for di hende, ni ningun hende no a siami esaki, ma m i a risibi pa medio di un revelashon di Jesu-Cristo. GAL 1:13 Pasobra boso a tend e di mi manera di biba di antes den hudaismo, kon mi tabata prsigu e iglesia di Di os sin miserikrdia i tabata trata di destrui; GAL 1:14 i mi tabata mas avans den hu daismo ku hopi di mi kontemporneonan entre mi paisanonan, siendo muchu mas zeloso pa e tradishonnan di mi antepasadonan. GAL 1:15 Ma ora ku a agrad Dios, Kende a apartmi for di den barika di mi mama i a yamami pa medio di Su grasia, GAL 1:16 p a revel Su Yu den mi, pa mi predik'E entre e paganonan, mi no a konsult mesora ku karni i sanger, GAL 1:17 ni mi no a bai Jerusalm serka esnan ku tabata apstel prom ku mi, ma mi a bai Arabia, i a bolbe atrobe na Damasko. GAL 1:18 Anto tres aa des pues mi a bai Jerusalm pa sera konos ku Pedro, i a keda diesinku dia serka dj. GAL 1:19 Ma mi no a mira ni un di e otro apstelnan ku eksepshon di Santiago, ruman hmb er di Seor. GAL 1:20 (Awor tokante di e kosnan ku mi ta skirbi boso, mi ta sigur b oso dilanti di Dios ku mi no ta gaa.) GAL 1:21 Despues mi a bai den e regionnan d i Siria i Silisia. GAL 1:22 I ainda e iglesianan di Judea ku tabata den Cristo n o tabata konosmi personalmente; GAL 1:23 solamente nan a sigui tende: "Esun ku un tempu tabata prsigu nos, awor ta predik e fe ku un tempu e tabata trata di destru." GAL 1:24 I nan tabata glorifik Dios pa mi motibu. GAL 2:1 Anto, despues di un pe riodo di dieskuater aa, mi a bolbe bai Jerusalm ku Barnabas, i a hiba Tito tambe h untu ku mi. GAL 2:2 I ta pa motibu di un revelashon mi a bai; i mi a komunik na n an e evangelio ku mi ta predik entre e paganonan, ma mi a hasi esaki den priv na e snan ku tabata hende di influensia, pa miedu ku lo mi tabata kore, f a kore, en b ano. GAL 2:3 Ma ni Tito mes, kende tabata huntu ku mi, no a wrdu oblig pa wrdu sirk umsid, ounke ku e tabata un griego. GAL 2:4 Ma tabata pa kousa di e rumannan fals u ku a slip drenta pa spion nos libertat ku nos tin den Cristo Jesus, pa trese nos na sklabitut. GAL 2:5 Ma nos no a somet nos na nan ni pa n ora so, pa e brdat di e vangelio por keda serka boso. GAL 2:6 Ma di esnan ku tabata di gran influensia ( kiko nan tabata no ta hasi ningun diferensia pa mi; Dios no ta hasi distinshon d i persona)--pasobra esnan di influensia no a kontribu nada na mi. GAL 2:7 Ma alko ntrario, mirando ku mi a wrdu konfi ku e evangelio na esnan insirkumsid, meskos ku Pedro a wrdu konfi ku e evangelio na esnan sirkumsid, GAL 2:8 (pasobra Esun ku a tr aha efektivamente pa Pedro den su apostolado pa esnan sirkumsid, a traha efektiva mente

pa mi tambe pa e paganonan), GAL 2:9 i ora Santiago, Sefas i Juan, kendenan a wrd u konsider di ta pilarnan, a rekonos e grasia ku a wrdu dun na mi, nan a duna ami i Barnabas e man drechi di komunion, pa nos bai serka e paganonan i nan serka esna n sirkumsid. GAL 2:10 Solamente, nan a pidi nos pa krda riba e pobernan, presisame nte loke mi tambe tabata ansioso pa hasi. GAL 2:11 Ma ora Pedro a bin Antiokia m i a opon' abiertamente, pasobra e tabata robes. GAL 2:12 Pasobra prom ku e binida di algun hende di parti di Santiago, e tabatin kustumber di kome ku e paganonan; ma ora nan a bin, el a kumins retir i distansi su mes, pa miedu di esnan ku tabata di sirkumsishon. GAL 2:13 I e restu di e hudiunan a uni nan mes kun den hipokres ia, ku e resultado ku asta Barnabas a wrdu desvi dor di nan hipokresia. GAL 2:14 M a ora mi a mira ku nan no tabata franko tokante di e brdat di e evangelio, mi a b isa Pedro den presensia di tur hende: "Si abo, siendo hudiu, ta biba manera e pa ganonan i no manera e hudiunan, di kon bo ta oblig e paganonan biba manera hudiu? GAL 2:15 "Nos ta hudiu di nasementu, i no pekad for di entre e paganonan; GAL 2: 16 sinembargo, sabiendo ku un hende no ta wrdu hustifik pa medio di e obranan di L ei ma dor di fe den Cristo Jesus, nos tambe a kere den Cristo Jesus, pa nos por wrdu hustifik pa medio di fe den Cristo, i no pa medio di e obranan di Lei; komo k u pa medio di e obranan di Lei ningun hende lo no wrdu hustifik. GAL 2:17 "Ma si m ientras ku nos ta buska pa wrdu hustifik den Cristo, nos mes tambe a wrdu ha di ta pe kad, anto ta un sirbid di pik Cristo ta? Di ningun manera! GAL 2:18 Pasobra si mi b olbe traha loke mi a destru, mi ta proba ku mi mes ta un transgresor. GAL 2:19 Pa sobra dor di Lei mi a muri pa Lei, pa mi por biba pa Dios. GAL 2:20 Mi a wrdu kru sifik ku Cristo; i no ta ami ta biba mas, ma Cristo ta biba den mi; i e bida ku m i ta biba awor den karni, mi ta biba pa medio di fe den e Yu di Dios, Kende a st imami, i a entreg Su mes pa mi. GAL 2:21 Mi no ta anul e grasia di Dios; pasobra s i hustisia ta bin dor di Lei, e ora ei ta en bano Cristo a muri." GAL 3:1 O gala tionan bobo! Ta ken a bruha boso kabes pa boso no obedes e brdat, boso, dilanti ke nde nan wowo Jesu-Cristo a wrdu present klaramente komo krusifik? GAL 3:2 Esaki ta e niko kos ku mi kier haa sa for di boso: ta pa medio di e obranan di Lei boso a r isib e Spiritu, f ta pa medio di tendementu ku fe? GAL 3:3 Ta asina bobo boso ta? Despues di a kumins den e Spiritu, boso ta bai kaba den karni awor? GAL 3:4 Ta en bano boso a sufri tantu kos asina--si di brdat tabata en bano? GAL 3:5 Akaso esu n anto, kende ta duna boso e Spiritu i ta obra milagernan meimei di boso, ta has i esaki pa medio di e obranan di Lei f pa medio di tendementu ku fe? GAL 3:6 Asin a tambe Abraham "a kere Dios, i esaki a wrdu kont komo hustisia p'." GAL 3:7 Pesei, sea sigur ku ta esnan ku ta di fe ta yunan di Abraham. GAL 3:8 I Skritura, mira ndo di padilanti ku Dios lo hustifik e paganonan pa medio di fe, di antemano a pr edik e evangelio na Abraham, bisando: "Tur nashon lo ta bendishon den bo." GAL 3:9 Asina anto, esnan ku ta di fe ta bendishon huntu ku e kreyente Abraham. GAL 3:10 Pasobra tur esnan ku ta di e obranan di Lei ta bou di un maldishon; pasobra ta par skirb: "Maldishon ta tur esnan ku no ta permanes den tur kos skirb den e buki di Lei, pa kumpli ku nan." GAL 3:11 Awor ku ni un hende no ta hustifik pa medio di L ei dilanti di Dios ta evidente; pasobra: "E hende hustu lo biba pa medio di fe." GAL 3:12 Sinembargo, Lei no ta pa fe; alkontrario: "Esun ku praktik nan lo biba pa medio di nan." GAL 3:13 Cristo a redim nos di e maldishon di Lei, birando un m aldishon pa nos--pasobra ta par skirb: "Maldishon ta tur esnan ku ta kolog na un pal u"-GAL 3:14 pa den Cristo Jesus e bendishon di Abraham por yega serka e paganona n, pa nos por risib e promesa di e Spiritu dor di fe. GAL 3:15 Rumannan, mi ta pa pia den trmino di relashonnan humano: ounke ta trata solamente di un aliansa di h ende, tg ora ku el a wrdu ratifik, ni un hende no ta pon' un banda ni ta aad kondisho nan na dj. GAL 3:16 Awor e promesanan a wrdu has na Abraham i na su simia. E no ta bisa: "I na simianan," komo si fuera e ta refer na hopi, ma mas bien na n: "I na b o simia," esta, Cristo. GAL 3:17 Loke mi ta bisando ta esaki: e Lei, ku a bin ku ater shent'i trinta aa despues, no ta hasi e aliansa ku a wrdu ratifik pa Dios ante riormente prd su valides, pa asina anul e promesa. GAL 3:18 Pasobra si e erensia ta bas riba lei, e no ta bas mas riba un promesa; ma Dios a dun' na Abraham pa medio di un promesa.

GAL 3:19 Ta pakiko tin Lei anto? El a wrdu aad pa motibu di transgreshonnan, i a wrd u orden dor di angelnan pa medio di man di un mediador, te ora ku e simia lo a bi n, na kende e promesa a wrdu has. GAL 3:20 Awor un mediador no ta pa n so; ma Dios ta n. GAL 3:21 Lei ta kontrario anto na e promesanan di Dios? Di ningun manera! P asobra si a wrdu dun un lei ku tabata por a duna bida, e ora ei di brdat hustisia l o a wrdu bas riba lei. GAL 3:22 Ma Skritura a sera tur hende bou di pik, pa e prome sa pa medio di fe den Jesu-Cristo por a wrdu dun na esnan ku ta kere. GAL 3:23 Ma prom ku fe a bin nos tabata ward bou di guardia di lei, ward pa e fe ku lo a wrdu re vel despues. GAL 3:24 Pesei Lei a bira nos tutor pa guia nos na Cristo, pa nos po r wrdu hustifik pa medio di fe. GAL 3:25 Ma awor ku fe a bin, nos no ta bou di un tutor mas. GAL 3:26 Pasobra boso tur ta yunan di Dios dor di fe den Cristo Jesus . GAL 3:27 Pasobra boso tur, ku a wrdu batis den Cristo, a bisti boso mes ku Crist o. GAL 3:28 Awor no tin ni hudiu ni griego, no tin ni esklabu ni hende liber, no tin ni hmber ni muh; pasobra boso tur ta n den Cristo Jesus. GAL 3:29 I si boso ta pertenes na Cristo, e ora ei boso ta desendiente di Abraham, erederonan segun pr omesa. GAL 4:1 Awor mi ta bisa, tanten ku e eredero ta un mucha, den nada e no t a diferente for di un esklabu, ounke ku e ta doo di tur kos, GAL 4:2 ma e ta bou di vogtnan i mayordomonan te na e fecha fih pa e tata. GAL 4:3 Asina nos tambe, t empu nos tabata mucha, tabata wrdu ten den sklabitut bou di e kosnan elemental di mundu. GAL 4:4 Ma ora ku e plenitut di e tempu a yega, Dios a manda Su Yu, nas di un muh, nas bou di Lei, GAL 4:5 pa E por a redim esnan ku tabata bou di Lei, pa no s por a risib e adopshon komo yu. GAL 4:6 I pasobra boso ta yu, Dios a manda e Sp iritu di Su Yu den nos kurason, sklamando: "Abba! Tata!" GAL 4:7 Asina bo no ta esklabu mas, sino yu; i si bo ta yu, e ora ei bo ta eredero tambe dor di Dios. G AL 4:8 Sinembargo na e tempu ei, tempu ku boso no tabata konos Dios, boso tabata esklabu di esnan ku pa naturalesa no ta dios. GAL 4:9 Ma awor ku boso a yega na konos Dios, f mas bien, ta konos pa Dios, kon anto boso ta bolbe atrobe na e prinsi pionan debil i miserabel, na kualnan boso kier bolbe esklabis boso mes tur di nob o? GAL 4:10 Boso ta warda dianan i lunanan i temporadanan i aanan. GAL 4:11 Mi ta teme pa boso, ku kisas mi a traha mata kurpa pa boso en bano. GAL 4:12 Mi ta ro ga boso, rumannan, bira manera ami, pasobra ami tambe a bira manera boso. Boso n o a ofendmi den nada; GAL 4:13 ma boso sa ku tabata pa motibu di un enfermedat di kurpa ku mi a predik e evangelio na boso e prom biaha; GAL 4:14 i loke tabata un prueba pa boso pa motibu di e kondishon di mi kurpa, boso no a despresi' ni tabat in asko di dj, ma boso a risibmi manera un angel di Dios, manera Cristo Jesus mes. GAL 4:15 Kiko a para anto di e bendishon ei ku un tempu boso tabatin? Pasobra m i ta duna testimonio di boso, ku si tabata posibel, boso lo a saka boso mes wowo nan i dunami nan. GAL 4:16 Mi a bira boso enemigu anto dor di bisa boso e brdat? GAL 4:17 Nan ta buska boso ku afan, no pa nada bon, ma nan kier eksklu boso, pa b oso buska nan. GAL 4:18 Ma ta bon pa semper wrdu busk ku afan na un bon manera, i no solamente ora mi ta presente ku boso. GAL 4:19 Mi yunan, pa kualnan mi tin do l di parto atrobe te ora ku Cristo wrdu form den boso-GAL 4:20 kuantu lo mi a dese d i ta presente serka boso awor i di kambia mi tono, pasobra mi tin duda den boso. GAL 4:21 Bisami, boso ku kier ta bou di lei, boso no ta skucha na lei? GAL 4:22 Pasobra ta par skirb ku Abraham tabatin dos yu hmber, n ku e muh esklabu i n ku e mu liber. GAL 4:23 Ma e yu hmber di e muh esklabu a nase segun karni, i e yu hmber di e muh liber dor di promesa. GAL 4:24 Esaki ta bis simblikamente, pasobra e muhnan ak i ta dos aliansa, n prosedente di Seru Sina, ku ta haa yu pa sklabitut; esaki ta Ha gar. GAL 4:25 Awor e Hagar aki ta Seru Sina na Arabia, i ta korespond na e Jerusalm djawor, pasobra e ta den sklabitut ku su yunan. GAL 4:26 Ma e Jerusalm djariba t a liber; e ta nos mama. GAL 4:27 Pasobra ta par skirb: "Regosih, muh steril ku no ta haa yu; dal gritu di hbilo, abo ku no ta den dol di parto; pasobra mas hopi ta e y unan di esun desol ku di esun ku tin un esposo."

GAL 4:28 I boso, rumannan, meskos ku Isaak, ta yunan di promesa. GAL 4:29 Ma mes kos ku den e tempunan aya esun ku a nase segun karni a prsigu esun ku a nase segun Spiritu, asina ta awor tambe. GAL 4:30 Ma kiko Skritura ta bisa? "Tira e muh esk labu i su yu af, pasobra yu di e muh esklabu lo no ta eredero huntu ku yu di e muh liber." GAL 4:31 Asina anto, rumannan, nos no ta yu di un muh esklabu, ma di e mu h liber. GAL 5:1 Ta pa libertat Cristo a hasi nos liber; pesei, keda para firme i no sea somet atrobe na un yugo di sklabitut. GAL 5:2 Mira, ami, Pablo, ta bisa b oso ku si boso risib sirkumsishon, Cristo lo no ta di ningun benefisio pa boso. G AL 5:3 I mi ta bolbe duna testimonio na kada hmber ku risib sirkumsishon, ku e ta oblig pa warda henter e Lei. GAL 5:4 Boso a wrdu separ for di Cristo, boso ku ta bu ska pa wrdu hustifik pa medio di lei; boso a kai for di grasia. GAL 5:5 Pasobra no s, dor di Spiritu, pa medio di fe, ta wardando riba e speransa di hustisia. GAL 5:6 Pasobra den Cristo Jesus ni sirkumsishon ni insirkumsishon no ta nifik nada, ma fe ku ta obra dor di amor. GAL 5:7 Boso tabata kore bon; ken a stroba boso di obedes e brdat? GAL 5:8 E konvikshon aki no a bin di Esun ku ta yama boso. GAL 5: 9 Un tiki zrdeg ta hasi henter e mansa bira zr. GAL 5:10 Mi tin konfiansa den boso den Seor, ku boso lo no tuma ningun otro forma di pensa; ma esun ku ta trastorn b oso lo karga su kondenashon, ken ku e ta. GAL 5:11 Ma ami, rumannan, si ainda mi ta predik sirkumsishon, pakiko mi ta wrdu prsigu ainda? E ora ei e piedra-di-trompe k di e krus a wrdu abol. GAL 5:12 Ohal ku esnan ku ta trastorn boso por a mutil nan m s. GAL 5:13 Pasobra boso a wrdu yam pa libertat, rumannan; solamente, no uza boso libertat komo un oportunidat pa e karni, ma laga un sirbi otro pa medio di amor. GAL 5:14 Pasobra henter e Lei ta keda kumpl den un solo palabra, esta: "Stima bo prhimo manera bo mes." GAL 5:15 Ma si boso ta morde i ta devor otro, mira pa boso no wrdu destru un dor di otro. GAL 5:16 Ma mi ta bisa, kana segun e Spiritu, i bo so lo no kumpli ku deseo di e karni. GAL 5:17 Pasobra e karni ta pone su deseo k ontra e Spiritu, i e Spiritu kontra e karni; pasobra esakinan ta kontrario na ot ro, pa boso no hasi e kosnan ku boso kier. GAL 5:18 Ma si boso ta wrdu gui pa e Sp iritu, boso no ta bou di Lei. GAL 5:19 Awor e obranan di karni ta evidente, kual nan ta: inmoralidat, impuresa, sensualidat, GAL 5:20 idolatria, bruheria, hostil idat, bringamentu, yalursheit, rabiamentu, pleitamentu, desakurdo, doktrina falsu , GAL 5:21 envidia, buracheria, parandiamentu, i kosnan asin'aki, di kualnan mi ta spirta boso di antemano, meskos ku mi a spirta boso kaba di antemano, ku esnan ku praktik sorto di kosnan asina lo no ered e reino di Dios. GAL 5:22 Ma fruta di e Spiritu ta amor, goso, pas, pasenshi, kario, bondat, fieldat, GAL 5:23 mansedum bre, dominio propio; kontra kosnan asina no tin lei. GAL 5:24 Awor esnan ku ta p ertenes na Cristo Jesus a krusifik e karni ku su pashonnan i deseonan. GAL 5:25 Si nos ta biba segun e Spiritu, laga nos kana tambe segun e Spiritu. GAL 5:26 No l aga nos bira hende gabad, probokando otro, kudishando otro. GAL 6:1 Rumannan, ast a si un hende wrdu sorprend den kualkier delito, boso, ku ta spiritual, restor un h ende asina den un spiritu di mansedumbre; kada un wak su mes, pa boso tambe no wr du tent. GAL 6:2 Kada un karga peso di otro, i asina kumpli ku e lei di Cristo. G AL 6:3 Pasobra si un hende pensa ku e ta algu, siendo ku e no ta nada, e ta gaa s u mes. GAL 6:4 Ma laga kada un samin su mes obra, i e ora ei e lo tin motibu pa g aba solamente enkuanto su mes, i no enkuanto un otro. GAL 6:5 Pasobra kada un lo karga su mes karga. GAL 6:6 I laga esun ku ta wrdu si den e palabra kompart tur kos bon ku esun ku ta si'. GAL 6:7 No gaa boso mes: Dios no ta laga hasi bofon di djE; pasobra loke un hende sembra, esaki tambe e lo kosech. GAL 6:8 Pasobra esun ku s embra pa su mes karni lo kosech korupshon for di e karni, ma esun ku sembra pa e Spiritu lo kosech bida etrno for di e Spiritu. GAL 6:9 I no laga nos kansa di hasi bon, pasobra na debido tempu nos lo kosech, si nos no desmay. GAL 6:10 Asina anto , mientras nos tin oportunidat, laga nos hasi bon na tur hende, i spesialmente n a esnan ku ta di e famia di fe. GAL 6:11 Mira ku ki lternan grandi mi ta skirbi b oso ku mi mes man.

GAL 6:12 Esnan ku kier hasi un bon impreshon den karni ta purba oblig boso pa wrdu sirkumsid, simplemente pa nan no wrdu prsigu pa kousa di e krus di Cristo. GAL 6:13 Pasobra esnan ku ta sirkumsid, ni nan mes no ta kumpli ku e Lei, ma nan kier pa boso wrdu sirkumsid, pa nan por gloria den boso karni. GAL 6:14 Ma ohal ku nunka lo mi gloria sino den e krus di nos Seor Jesu-Cristo, dor di kual e mundu a wrdu kru sifik pa mi, i ami pa e mundu. GAL 6:15 Pasobra ni sirkumsishon no ta nada, ni in sirkumsishon, ma un kreashon nobo. GAL 6:16 I esnan ku lo kana segun e regla aki , pas i miserikrdia sea riba nan, i riba e Israel di Dios. GAL 6:17 For di awor p adilanti, no laga ni un hende molestimi, pasobra mi ta karga na mi kurpa e markan an di Jesus. GAL 6:18 E grasia di nos Seor Jesu-Cristo sea ku boso spiritu, ruman nan. Amn.

EFESIONAN EFE 1:1 Pablo, un apstel di Cristo Jesus pa e boluntat di Dios, Na e santunan ku ta na Efeso i kendenan ta fiel den Cristo Jesus: EFE 1:2 Grasia sea ku boso i pa s di Dios nos Tata i di Seor Jesu-Cristo. EFE 1:3 Bendishon sea e Dios i Tata di n os Seor Jesu-Cristo, Kende a bendishon nos ku tur bendishon spiritual den e lugnan selestial den Cristo, EFE 1:4 meskos ku El a skohe nos den djE prom ku fundashon di mundu, pa nos por ta santu i sin kulpa dilanti di djE. EFE 1:5 Den amor El a predestin nos pa wrdu adopt komo Su yunan pa medio di Jesu-Cristo, segun e bon inte nshon di Su boluntat, EFE 1:6 pa e alabansa di e gloria di Su grasia, ku El a du na nos na abundansia den Esun stim. EFE 1:7 Den djE nos tin redenshon pa medio di Su sanger, e pordon di nos piknan, segun e rikesa di Su grasia, EFE 1:8 ku El a drama na abundansia riba nos. Den tur sabiduria i prudensia EFE 1:9 El a hasi ko nos na nos e misterio di Su boluntat, segun Su bon intenshon ku El a propon den Su mes, EFE 1:10 pa, komo preparashon di e kumplimentu di e tempunan, E reun huntu tur kos den Cristo, tantu loke ta den e shelunan komo loke ta riba tera. Den djE EFE 1:11 tambe nos a opten un erensia, siendo predestin konforme e propsito di Esu n ku ta obra tur kos segun e konseho di Su boluntat, EFE 1:12 pa nos ku a konfia den Cristo prom por ta pa e alabansa di Su gloria. EFE 1:13 Den djE boso a konfi a tambe, despues di a tende e mensahe di brdat, e evangelio di boso salbashon; de n Kende tambe, despues di a kere, boso a wrdu sey ku e Spiritu Santu di promesa, E FE 1:14 Kende ta e garantia di nos erensia, te na e redenshon di e poseshon di D ios, pa e alabansa di Su gloria. EFE 1:15 Pa e motibu aki ami tambe, despues di a tende di e fe den Seor Jesus ku tin meimei di boso, i boso amor pa tur e santun an, EFE 1:16 no ta stp di duna gradisimentu pa boso, krdando boso den mi orashonna n; EFE 1:17 pa e Dios di nos Seor Jesu-Cristo, e Tata di gloria, por duna boso un spiritu di sabiduria i di revelashon den e konosementu di djE. EFE 1:18 Pa e wo wonan di boso kurason wrdu ilumin, pa asina boso por sa kual ta e speransa di Su y amada, kiko ta e rikesa di e gloria di Su erensia den e santunan, EFE 1:19 i kua l ta e grandesa sobresaliente di Su poder pa ku nos ku ta kere, segun e obrament u di e forsa di Su poder EFE 1:20 ku El a ehers den Cristo, ora ku El a lant'E fo r di e mortonan, i a hasiE sinta na Su man drechi den e lugnan selestial, EFE 1:2 1 muchu mas haltu ku tur gobierno i outoridat i poder i dominio, i tur nmber ku t a wrdu ment, no solamente den e siglo aki, ma tambe den esun ku ta bin. EFE 1:22 I El a somet tur kos bou di Su pianan, i a duna E komo kabes riba tur kos na e igl esia, EFE 1:23 kual ta Su kurpa, e plenitut di Esun ku ta yena tur den tur. EFE 2:1 I boso tabata morto den boso delitonan i piknan, EFE 2:2 den kualnan boso tab ata kana antes segun e kurso di e mundu aki, segun e prens di e poder di laira, di e spiritu ku ta obra awor den e yunan di desobedensia. EFE 2:3 Nos tur tambe tabata biba antes meimei di nan, den e pashonnan di nos karni, kumpliendo ku e d eseonan di karni i di mente, i tabata di naturalesa yunan di furia, meskos ku e otronan. EFE 2:4 Ma Dios, siendo riku den miserikrdia, pa motibu di Su gran amor ku kual El a stima nos, EFE 2:5 asta tempu ku nos tabata morto den nos transgres honnan, a hasi nos bibu huntu ku Cristo (pa medio di grasia boso a wrdu salb), EFE 2:6 i a lanta nos huntu kunE, i a hasi nos sinta huntu kunE den e lugnan selesti al, den Cristo Jesus, EFE 2:7 pa den e siglonan ku ta bin E por a mustra e rikes a sobresaliente di Su grasia den Su kario pa ku nos den Cristo Jesus. EFE 2:8 Pas obra pa medio di grasia boso a wrdu salb dor di fe, i esei no di boso mes; e ta e don di Dios; EFE 2:9 no komo resultado di obranan, pa ni un hende no gaba. EFE 2 :10 Pasobra nos ta e obra di Su man, kre den Cristo Jesus pa bon obranan, kualnan Dios a prepar di antemano, pa nos kana den nan. EFE 2:11 Pesei, krda ku antes bos o, e paganonan den karni, kendenan ta wrdu yam "Insirkumsishon" dor di esnan yam "S irkumsishon", lokual ta wrdu has den karni dor di man di hende--

EFE 2:12 krda ku den e tempu ei boso tabata separ di Cristo, eksklu for di e siudad ania di Israel i stranhero pa ku e aliansanan di promesa, sin speransa i sin Dio s den mundu. EFE 2:13 Ma awor den Cristo Jesus boso, kendenan antes tabata leu, a wrdu tres serka pa medio di e sanger di Cristo. EFE 2:14 Pasobra E mes ta nos pa s, Kende a hasi tur dos grupo bira n, i a tumba e muraya meimei ku ta separ, EFE 2 :15 dor di abol den Su karni e enemistat, kual ta e Lei di mandamentunan konten de n e ordenansanan, pa den Su mes E hasi e dosnan bira n hende nobo, asina stablesi endo pas, EFE 2:16 i pa rekonsili nan dos den un solo kurpa ku Dios dor di e krus , matando e enemistat pa medio di dj. EFE 2:17 I El a bin predik pas na boso ku ta bata leu, i pas na esnan ku tabata serka; EFE 2:18 pasobra pa medio di djE nos t ur dos tin nos entrada den n Spiritu serka e Tata. EFE 2:19 Asina anto, boso no t a stranhero ni hende deskonos mas, ma boso ta konsiudadano huntu ku e santunan, i boso ta di e hendenan di e kas di Dios, EFE 2:20 ku a wrdu trah riba e fundeshi d i e apstelnan i e profetanan, di kual Cristo Jesus mes ta e piedra-di-skina prins ipal, EFE 2:21 den Kende henter e edifisio, siendo bon hink den otro, ta krese pa bira un tmpel santu den Seor; EFE 2:22 den Kende boso tambe ta wrdu trah konhuntame nte pa ta un lug-di-biba pa Dios den Spiritu. EFE 3:1 Pa e motibu aki ami, Pablo, prizonero di Cristo Jesus pa motibu di boso, paganonan-EFE 3:2 si di brdat boso a tende di e mayordomia di e grasia di Dios ku a wrdu dun na mi pa boso, EFE 3:3 k on pa medio di revelashon e misterio a wrdu has konos na mi (manera mi a skirbi en breve kaba, EFE 3:4 pa medio di kual, ora boso ta lesa esaki, boso por komprend m i konosementu di e misterio di Cristo), EFE 3:5 kual den otro generashonnan no a wrdu has konos na e yunan di hende, manera el a wrdu revel awor na Su apstelnan i pr fetanan santu den Spiritu: EFE 3:6 ku e paganonan ta ko-erederonan i miembronan di e mesun kurpa, i ko-partisipantenan di e promesa den Cristo Jesus pa medio di e evangelio, EFE 3:7 di kual mi a wrdu has un sirbid, segun e don di e grasia di D ios, ku a wrdu dun na mi segun e obramentu di Su poder. EFE 3:8 Na ami, esun di ma s menos entre tur e santunan, e grasia aki a wrdu dun, pa predik na e paganonan e r ikesa insondabel di Cristo, EFE 3:9 i pa trese na klaridat kiko ta e atministras hon di e misterio ku pa siglonan tabata skond den Dios, Kende a krea tur kos; EFE 3:10 pa e sabiduria multiforme di Dios awor por bira konos pa medio di e iglesia na e gobernantenan i outoridatnan den e lugnan selestial. EFE 3:11 Esaki tabata di akurdo ku e propsito etrno ku El a kumpli kun den Cristo Jesus nos Seor, EFE 3:12 den Kende nos tin frankesa i entrada ku tur konfiansa pa medio di fe den djE. EF E 3:13 Pesei mi ta pidi boso pa no prd nimo pa kousa di mi tribulashonnan pa boso m otibu, pasobra nan ta boso gloria. EFE 3:14 Pa e motibu aki mi ta dobla mi rudia dilanti di e Tata, EFE 3:15 di Kende henter e famia den shelu i riba tera ta haa su nmber, EFE 3:16 pa E konsed boso, konforme e rikesa di Su gloria, pa wrdu forta les ku poder pa medio di Su Spiritu den e hende interior; EFE 3:17 pa asina Crist o por biba den boso kurason pa medio di fe; i pa boso, teniendo rais bon peg i fu nd den amor, EFE 3:18 por komprend, huntu ku tur e santunan, kual ta e hanchura i largura i haltura i profundidat, EFE 3:19 i pa konos e amor di Cristo ku ta surpa s konosementu, pa boso wrdu yen ku tur e plenitut di Dios. EFE 3:20 Awor na Esun ku ta poderoso pa hasi tur kos muchu mas abundantemente di loke nos ta pidi f pensa , segun e poder ku ta obra den nos, EFE 3:21 na djE sea gloria den e iglesia i d en Cristo Jesus den tur generashon pa semper i semper. Amn. EFE 4:1 Pesei, ami, p rizonero di Seor, ta roga boso pa kana na un manera digno di e yamada ku kual bos o a wrdu yam, EFE 4:2 ku tur umildat i suavidat, ku pasenshi, soportando un i otro den amor, EFE 4:3 siendo diligente pa preserv e unidat di e Spiritu den e vnkulo di pas. EFE 4:4 Tin n kurpa i n Spiritu, meskos ku boso tambe a wrdu yam den n speran sa di boso yamada; EFE 4:5 n Seor, n fe, n boutismo, EFE 4:6 n Dios i Tata di tur, Ke nde ta riba tur i dor di tur i den tur. EFE 4:7 Ma na kada un di nos grasia a wrd u dun konforme e mid di e don di Cristo.

EFE 4:8 Pesei ta wrdu bis: "Ora ku El a subi bai den haltura, El a hiba un ehrsito di katibunan komo katibu, i El a duna donnan na hende." EFE 4:9 (Awor e ekspresh on aki: "El a subi," ta kiko esaki ta nifik, sino ku El a baha tambe den e partin an mas abou di tera? EFE 4:10 Esun ku a baha ta e Mesun tambe ku a subi bai much u mas haltu ku tur e shelunan, pa E yena tur kos.) EFE 4:11 I El a duna algun ko mo apstel, i algun komo profeta, i algun komo evangelista, i algun komo pastor i siad, EFE 4:12 pa ekip e santunan pa e trabou di sirbishi, pa edifik e kurpa di Cris to, EFE 4:13 te ora nos tur yega na e unidat di fe i di e konosementu di e Yu di Dios, na bira un hmber madur, na e mid di e estatura di e plenitut di Cristo, EFE 4:14 pa nos no ta mucha mas, tir p'aki p'aya dor di olanan, i hib dor di tur bient u di doktrina, dor di triki di hende, dor di astusia den trahamentu di plan engao so; EFE 4:15 ma papiando e brdat den amor, nos tin di krese den tur aspekto den d jE, Kende ta e kabes, esta, Cristo, EFE 4:16 for di Kende henter e kurpa, siendo bon hink den otro i ten huntu pa medio di loke kada skarnir ta kontribu, konforme e obra efektivo di kada parti individual, ta kousa e kresementu di e kurpa pa ed ifikashon di su mes den amor. EFE 4:17 Esaki mi ta bisa anto i ta afirm huntu ku Seor, pa boso no kana mas meskos ku e paganonan tambe ta kana, den e banidat di n an mente, EFE 4:18 siendo tap ku skuridat den nan komprendementu, eksklu di e bida di Dios pa motibu di e ignoransia ku ta den nan, pa motibu di e duresa di nan k urason; EFE 4:19 i nan, prdiendo tur heful, a entreg nan mes na sensualidat pa, ku golosidat, nan praktik tur klase di impuresa. EFE 4:20 Ma no t'asina boso a sia k onos Cristo, EFE 4:21 si di brdat boso a tend'E i a wrdu si den djE, meskos ku brdat a den Jesus, EFE 4:22 pa, enkuanto boso manera di biba di antes, boso pone un ba nda e hende bieu ku ta wrdu korump konforme e pashonnan engaoso, EFE 4:23 i pa boso wrdu renob den e spiritu di boso mente, EFE 4:24 i pa boso bisti e hende nobo, ku a wrdu kre segun Dios den hustisia i santidat brdadero. EFE 4:25 Pesei, poniendo m entira un banda, kada un di boso papia brdat ku su prhimo, pasobra nos ta miembro di otro. EFE 4:26 Rabia, ma no hasi pik; no laga solo baha riba boso rabia, EFE 4 :27 i no duna diabel oportunidat. EFE 4:28 Laga esun ku ta hrta, no hrta mas; ma m as bien, lagu' traha, hasiendo ku su mes mannan loke ta bon, pa e por tin algu pa kompart ku esun ku ta den nesesidat. EFE 4:29 No laga ningun palabra daino sali f or di boso boka, sino solamente palabra ku ta bon pa edifikashon, konforme e nes esidat di e momento, pa esaki por duna grasia na esnan ku ta tende. EFE 4:30 I n o hasi Spiritu Santu di Dios tristu, pa medio di Kende boso a wrdu sey pa e dia di redenshon. EFE 4:31 Laga tur amargura, furia, rabia, griteria i kalumnia wrdu ki t for di boso, huntu ku tur malisia. EFE 4:32 I sea karioso ku otro, miserikrdioso, pordonando otro, meskos ku Dios den Cristo tambe a pordon boso. EFE 5:1 Pesei, s ea imitadnan di Dios, manera yunan stim; EFE 5:2 i kana den amor, meskos ku Cristo tambe a stima boso, i a entreg Su mes pa nos, un ofrenda i un sakrifisio na Dios komo un hol dushi. EFE 5:3 Ma no laga inmoralidat f kualkier sorto di impuresa f g olosidat ni wrdu ment mes meimei di boso, manera ta pas pa santunan, EFE 5:4 ni su shedat, ni papiamentu di ko'i loko, ni chansanan bulgar, ku no ta pas, ma mas bi en duna gradisimentu. EFE 5:5 Pasobra esaki boso sa ku siguridat, ku ningun forn ikad, persona impuru f hende kudisioso, ku ta un adorad di dios falsu, no tin erens ia den e reino di Cristo i Dios. EFE 5:6 No laga ni un hende gaa boso ku palabra bano, pasobra ta pa motibu di e kosnan aki e furia di Dios ta bin riba e yunan d i desobedensia. EFE 5:7 Pesei, no sea partisipante huntu ku nan. EFE 5:8 Pasobra antes boso tabata skuridat, ma awor boso ta lus den Seor; kana komo yunan di lus EFE 5:9 (pasobra e fruta di e lus ta konsist di tur bondat i hustisia i brdat), E FE 5:10 tratando di sia loke ta agradabel na Seor. EFE 5:11 I no partisip den e obr anan infruktfero di skuridat, sino mas bien ekspon nan; EFE 5:12 pasobra ta brguens a asta pa papia di e kosnan ku nan ta hasi na sekreto.

EFE 5:13 Ma tur kos ta bira visibel ora nan wrdu ekspon dor di lus, pasobra tur ko s ku bira visibel ta lus. EFE 5:14 Pa e motibu aki ta wrdu bis: "Spirta, abo ku ta drumi, i lanta for di e mortonan, i Cristo lo lusa riba bo." EFE 5:15 Pesei, mir a bon kon boso ta kana, no manera hende bobo, ma manera hende sab, EFE 5:16 hasie ndo bon uzo di boso tempu, pasobra e dianan ta malu. EFE 5:17 Pesei anto, no sea bobo, ma komprend kiko ta e boluntat di Seor. EFE 5:18 I no bebe bia bira burachi, pasobra esei ta libertinahe, ma sea yen ku e Spiritu, EFE 5:19 papiando ku otro den salmo i himno i kantika spiritual, kantando i hasiendo melodia na Seor den bo so kurason, EFE 5:20 semper dunando gradisimentu na Dios Tata pa tur kos den e nm ber di nos Seor Jesu-Cristo; EFE 5:21 i sea sumiso na otro den e temor di Cristo. EFE 5:22 Esposanan, sea sumiso na boso mes esposo, manera na Seor. EFE 5:23 Paso bra e esposo ta kabes di e esposa, meskos ku Cristo tambe ta kabes di e iglesia, E mes siendo Salbador di e kurpa. EFE 5:24 Ma meskos ku e iglesia ta sumiso na Cristo, asina tambe e esposanan mester ta sumiso na nan esposo den tur kos. EFE 5:25 Esposonan, stima boso esposa, meskos ku Cristo tambe a stima e iglesia i a entreg Su mes p', EFE 5:26 pa E santifik' despues di a purifik' pa medio di e labame ntu di awa ku e palabra, EFE 5:27 pa E present na Su mes e iglesia den tur su glo ria, sin mancha ni ploi ni nada paresido, ma pa por ta santu i sin kulpa. EFE 5: 28 Asina esposonan tambe mester stima nan esposa manera nan mes kurpa. Esun ku t a stima su esposa ta stima su mes; EFE 5:29 pasobra nunka ni un hende no a odia su mes karni, ma ta aliment' i ta kuid', meskos ku Cristo tambe ta hasi ku e igles ia, EFE 5:30 pasobra nos ta miembronan di Su kurpa, di Su karni i di Su wesunan. EFE 5:31 Pesei un hmber lo bandon su tata i su mama, i lo uni ku su esposa; i nan lo bira n karni. EFE 5:32 E misterio aki ta grandi, ma mi ta papia tokante di Cr isto i e iglesia. EFE 5:33 Asina anto, laga kada un di boso tambe stima su espos a manera su mes; i e esposa prkur pa e respet su esposo. EFE 6:1 Yunan, obedes boso mayornan den Seor, pasobra esaki ta hustu. EFE 6:2 Onra bo tata i bo mama (ku ta e prom mandamentu ku un promesa), EFE 6:3 pa bai bo bon i pa bo tin bida largu ri ba tera. EFE 6:4 I boso, tatanan, no probok boso yunan na rabia, ma lanta nan den e disiplina i instrukshon di Seor. EFE 6:5 Esklabunan, sea obedesido na esnan ku ta boso shon segun karni, ku temor i temblamentu, den e sinseridat di boso kura son, manera na Cristo, EFE 6:6 no sirbiendo pa bista, manera esnan ku kier agrad hende, ma manera esklabunan di Cristo, hasiendo e boluntat di Dios di kurason. E FE 6:7 Sirbi ku bon boluntat, manera na Seor, i no na hende, EFE 6:8 sabiendo ku ki kos bon ku kada un hasi, esaki lo risib bk di Seor, sea esklabu f liber. EFE 6:9 I boso, shonnan, hasi meskos ku nan, i laga amenasa para, sabiendo ku e Shon, ta ntu di nan komo di boso, ta den shelu, i p'E no tin distinshon di persona. EFE 6 :10 Finalmente, sea fuerte den Seor, i den e forsa di Su poder. EFE 6:11 Bisti e armadura kompleto di Dios, pa boso por para firme kontra e trampanan di diabel. EFE 6:12 Pasobra nos lucha no ta kontra karni i sanger, sino kontra e gobernante nan, kontra e podernan, kontra e forsanan mundial di e skuridat aki, kontra e fo rsanan spiritual di maldat den e lugnan selestial. EFE 6:13 Pesei, tuma e armadur a kompleto di Dios, pa boso por resist den e dia malu, i despues di a hasi tur ko s, para firme. EFE 6:14 Para firme anto, ku boso hep fah ku brdat, i ku e korasa d i hustisia bist, EFE 6:15 i ku boso pianan bist ku e preparashon di e evangelio di pas; EFE 6:16 i riba tur kos, tumando e eskudo di fe, ku kual boso lo por paga tur e flechanan send di e malbado. EFE 6:17 I tuma e hlm di salbashon, i e spada d i e Spiritu, kual ta e Palabra di Dios. EFE 6:18 Ku tur orashon i splika pidi tur ora bai den Spiritu, i ku esaki na bista, sea alerta ku tur prseveransia i splika pa tur e santunan. EFE 6:19 I hasi orashon pa mi, pa e palabra por wrdu dun na mi , pa mi por habri mi boka pa hasi konos ku tur

frankesa e misterio di e evangelio, EFE 6:20 pa kual mi ta un embahador na kaden a; di manera ku mi por papia di dj ku tur frankesa, manera mi mester papia. EFE 6 :21 Ma pa boso tambe por sa di mi sirkumstansianan, kon ta bai ku mi, e ruman st im i sirbid fiel den Seor, Tikiko, lo hasi tur kos konos na boso. EFE 6:22 I mi a ma nd' serka boso ku e propsito aki, pa boso por sa di nos, i pa por konsol boso kuras on. EFE 6:23 Pas sea ku e rumannan, i amor ku fe, di Dios Tata i di Seor Jesu-Cri sto. EFE 6:24 Grasia sea ku tur esnan ku ta stima nos Seor Jesu-Cristo ku un amor inkoruptibel. Amn.

FILIPENSENAN FIL 1:1 Pablo i Timoteo, sirbidnan di Cristo Jesus, Na tur e santunan den Cristo Jesus ku ta na Filipos, huntu ku e ansianonan i dikononan: FIL 1:2 Grasia sea ku boso i pas di Dios nos Tata i di Seor Jesu-Cristo. FIL 1:3 Mi ta gradis mi Dios ka da bes ku mi krda riba boso, FIL 1:4 pidiendo semper ku goso den tur mi orashonna n pa boso tur, FIL 1:5 pa motibu di boso partisipashon den e evangelio for di e prom dia te awor. FIL 1:6 Pasobra mi ta sigur di esaki, ku Esun ku a kumins un bon obra den boso lo perfekshon' te na e dia di Cristo Jesus. FIL 1:7 Pasobra ta mas ku hustu pa mi pa sinti asina tokante di boso tur, pasobra mi tin boso den mi k urason, ya ku tantu den prizon komo den mi defensa i konfirmashon di e evangelio , boso tur ta partisipante di grasia huntu ku mi. FIL 1:8 Pasobra Dios ta mi tes tigu, kon mi ta anhel na boso tur ku e amor di Cristo Jesus. FIL 1:9 I esaki ta m i orashon, ku boso amor por abund mas i mas ainda den konosementu brdadero i tur d isernimentu, FIL 1:10 pa boso por aprob e kosnan ku ta ekselente, pa ta sinsero i sin kulpa te na e dia di Cristo, FIL 1:11 siendo yen ku e fruta di hustisia ku t a bin dor di Jesu-Cristo, pa e gloria i alabansa di Dios. FIL 1:12 Awor mi kier pa boso sa, rumannan, ku loke a sosod ku mi a result mas bien pa progreso di evang elio, FIL 1:13 asina ku mi kadenanan pa e kousa di Cristo a bira bon konos den he nter e guardia di palasio i na tur otro hende, FIL 1:14 i ku mayoria di e rumann an, konfiando den Seor pa motibu di mi kadenanan, tin muchu mas kurashi pa papia e palabra di Dios sin miedu. FIL 1:15 Algun, di brdat, ta predik Cristo pa motibu di envidia i pleitu, ma algun tambe for di bon boluntat; FIL 1:16 e ltimonan aki ta hasi ku tur amor, sabiendo ku mi a wrdu pon pa defensa di evangelio; FIL 1:17 e promnan ta proklam Cristo pa motibu di interes personal i no ku sinseridat, i ta p ensa di hasi mi kadenanan mas pis. FIL 1:18 Kiko anto? Solamente ku di tur manera , sea pa pretenshon f den brdat, Cristo ta wrdu proklam; i den esaki mi ta regosih. S lo mi sigui regosih, FIL 1:19 pasobra mi sa ku esaki lo result den mi liberashon pa medio di boso orashonnan i e provishon di e Spiritu di Jesu-Cristo, FIL 1:20 konforme mi anhelo ferviente i speransa, ku lo mi no wrdu brongos den nada, ma ku tur frankesa Cristo awor tambe, manera semper, lo wrdu glorifik den mi kurpa, sea ku mi biba f ku mi muri. FIL 1:21 Pasobra pa mi, biba ta Cristo, i muri ta ganash i. FIL 1:22 Ma si mi mester sigui biba den karni, pa mi esaki lo nifik trabou ku ta duna fruta; i mi no sa kual pa skohe. FIL 1:23 Ma mi ta wrdu hal di tur dos ban da: mi ta dese di bai i di ta huntu ku Cristo, pasobra esei ta muchu mas mih; FIL 1:24 sinembargo, pa keda den karni ta mas nesesario pa boso kousa. FIL 1:25 I ko nvens di esaki, mi sa ku lo mi keda i sigui ku boso tur pa boso progreso i goso d en e fe, FIL 1:26 pa boso alegria pa mi motibu por ta mas abundante den Cristo J esus ora mi bin serka boso atrobe. FIL 1:27 Solamente, komport boso na un manera digno di e evangelio di Cristo; pa sea ku mi bin serka boso f mi keda ousente, mi por tende di boso ku boso ta para firme den n spiritu, di n akurdo, luchando huntu pa e fe di evangelio, FIL 1:28 sin ningun sorto di miedu di esnan ku ta opon bos o--kual ta un seal di destrukshon pa nan, ma di salbashon pa boso, i esei for di Dios. FIL 1:29 Pasobra na boso esaki a wrdu dun pa kousa di Cristo, no solamente p a kere den djE, ma tambe pa sufri pa Su motibu, FIL 1:30 ya ku boso ta pasando d or di e mesun lucha ku boso a mira den mi, i awor ta tende ku ta den mi. FIL 2:1 Pesei, si tin algun enkurashamentu den Cristo, si tin algun konsolashon di amor , si tin algun komunion di e Spiritu, si tin algun sintimentu profundo i kompash on, FIL 2:2 hasi mi goso kompleto dor di keda di akurdo ku otro, manteniendo e me sun amor, un den spiritu, teniendo un solo propsito. FIL 2:3 No hasi nada ku un ak titut di egoismo f orguyo, ma ku umildat laga kada un di boso konsider e otro mas importante ku e mes; FIL 2:4 no buska boso interes personal so, ma buska tambe i nteres di otronan. FIL 2:5 Laga tin den boso e aktitut aki ku tabatin tambe den Cristo Jesus,

FIL 2:6 Kende, ounke ku E tabata eksist den e forma di Dios, no a konsider igualda t ku Dios algu pa tene na dj, FIL 2:7 ma a bandon Su mes gloria, tumando forma di un sirbid, siendo trah den e semehansa di hende. FIL 2:8 I haando Su mes den kondis hon di hende, El a umiy Su mes dor di bira obedesido te na morto, asta morto na u n krus. FIL 2:9 Pesei tambe Dios a hals'E te na e halturanan, i a dun'E e nmber k u ta riba tur nmber, FIL 2:10 ku pa e nmber di Jesus tur rudia mester dobla, di es nan ku ta den shelu, i riba tera, i bou di tera, FIL 2:11 i ku tur lenga mester konfes ku Jesu-Cristo ta Seor, pa e gloria di Dios Tata. FIL 2:12 Asina anto, mi s timnan, meskos ku semper boso a obedes, no manera den mi presensia solamente, ma a wor muchu mas den mi ousensia, traha riba boso salbashon ku temor i temblamentu; FIL 2:13 pasobra ta Dios ta Esun ku ta obra den boso, tantu pa kier komo pa has i segun Su bon boluntat. FIL 2:14 Hasi tur kos sin murmur ni diskut, FIL 2:15 pa b oso por proba boso mes di ta sin kulpa i inosente, yunan di Dios sin reproche me imei di un generashon korump i prvrso, entre kualnan boso ta briya manera lusnan de n mundu, FIL 2:16 teniendo duru na e palabra di bida, pa den e dia di Cristo mi por tin motibu pa gloria, pasobra mi no a kore en bano, ni a traha en bano. FIL 2:17 Ma ounke mi wrdu bash komo un ofrenda di bibida riba e sakrifisio i sirbishi di boso fe, mi ta regosih i ta kompart mi goso ku boso tur. FIL 2:18 I boso tambe, regosih na e mesun manera i kompart boso goso ku mi. FIL 2:19 Ma mi ta spera den Seor Jesus di manda Timoteo pronto serka boso, pa ami tambe por wrdu enkurash ora m i tende kon ta bai ku boso. FIL 2:20 Pasobra mi no tin ni un otro hende di e mes un spiritu ku lo preokup sinseramente pa boso bienestar. FIL 2:21 Pasobra nan tur ta buska nan mes interesnan, no esnan di Cristo Jesus. FIL 2:22 Ma boso tin pru eba di su fieldat, ku el a sirbi huntu ku mi, manera un yu ku su tata, den e tra bou di evangelio. FIL 2:23 Pesei mi ta spera di mand' mesora, asina ku mi mira ko n ta bai ku mi mes asuntonan; FIL 2:24 i mi ta konfia den Seor ku ami mes tambe l o bin pronto. FIL 2:25 Ma mi a haa nesesario pa manda Epafrodito serka boso, mi r uman i mi kompaero sld, huntu ku mi, kende tambe ta boso mensahero i kende ta yudam i den mi nesesidatnan; FIL 2:26 pasobra e tabata anhel na boso tur i tabata preok up, pasobra boso a tende ku e tabata malu. FIL 2:27 Pasobra di brdat e tabata malu pa muri, ma Dios a tene miserikrdia di dj, i no solamente di dj ma di mi tambe, pa mi no mester tin tristesa riba tristesa. FIL 2:28 Pesei mi a mand' mas pronto po sibel, pa ora boso mir' atrobe, boso por regosih, i ami por ta menos preokup pa bos o. FIL 2:29 Pesei, risibi den Seor ku tur goso, i trata hmbernan asina ku gran apre sio; FIL 2:30 pasobra el a hera muri pa e obra di Cristo, riskando su bida pa ko mplet loke boso tabata falta den boso sirbishi na mi. FIL 3:1 Finalmente, mi ruma nnan, regosih den Seor. Pa bolbe skirbi e mesun kosnan no ta molster pa mi, i ta un siguridat pa boso. FIL 3:2 Warda boso di e kachnan, warda boso di e mal trahadnan , warda boso di e sirkumsishon falsu; FIL 3:3 pasobra nos ta e sirkumsishon brdad ero, ku ta ador den e Spiritu di Dios i ta gloria den Cristo Jesus, i ku no ta po ne konfiansa den e karni, FIL 3:4 ounke ku ami mes por tin motibu di tin konfian sa den e karni. Si algun otro hende ta kere di por pone konfiansa den e karni, a mi muchu mas: FIL 3:5 sirkumsid riba e di ocho dia, di e nashon di Israel, di e t ribu di Benjamin, un hebreo di hebreonan; enkuanto Lei, un fariseo; FIL 3:6 enku anto zelo, un prsiguid di iglesia; enkuanto e hustisia ku tin den Lei, sin kulpa. FIL 3:7 Ma tur kos ku tabata ganashi pa mi, e kosnan ei mi a konsider komo pird pa kousa di Cristo. FIL 3:8 Mas ku esei, mi ta konsider tur kos komo pird kompar ku e b alor superior di konos Cristo Jesus mi Seor, pa Kende mi a sufri pird di tur kos, i ta konsider nan komo basura, pa mi por gana Cristo, FIL 3:9 i por wrdu ha den djE, n o teniendo un hustisia di mi mes ku ta bin for di Lei, ma esun ku ta dor di fe d en Cristo, e hustisia ku ta bin di Dios pa medio di fe, FIL 3:10 pa mi por konos 'E, i e poder di Su resurekshon i e komunion di Su sufrimentunan, birando semeha nte na djE den Su morto, FIL 3:11 pa mi por alkans e resurekshon for di e mortona n.

FIL 3:12 No ku mi a alkans esaki kaba, f ku mi a bira perfekto kaba, ma mi ta hasi tur esfuerso pa mi por gara e loke pa kual ami tambe a wrdu gar dor di Cristo Jes us. FIL 3:13 Rumannan, mi no ta pretend ku mi mes a gar' kaba; ma n kos mi ta hasi: lubidando loke ta keda atras i aspirando na loke ta dilanti, FIL 3:14 mi ta has i tur esfuerso pa alkans e meta, pa haa e premio di e yamada selestial di Dios den Cristo Jesus. FIL 3:15 Pesei, laga nos tur ku ta perfekto tin e aktitut aki; i si den kualkier kos boso tin un aktitut diferente, Dios lo revel esei tambe na bo so; FIL 3:16 sinembargo, laga nos sigui biba na e mesun nivel ku nos a alkans kab a. FIL 3:17 Rumannan, uni boso pa sigui mi ehmpel, i opserv esnan ku ta kana segun e patronchi ku boso a mira den nos. FIL 3:18 Pasobra hopi ta kana, di kendenan mi a bisa boso hopi biaha, i ta bolbe bisa boso na yoramentu, ku nan ta enemigu di e krus di Cristo, FIL 3:19 kende nan fin ta destrukshon, kende nan dios ta na n barika, i kende nan gloria ta den nan brguensa, kendenan ta pone nan mente riba kosnan terenal. FIL 3:20 Ma nos siudadania ta den shelu, for di unda nos ta spe ra ansiosamente pa un Salbador, e Seor Jesu-Cristo, FIL 3:21 Kende lo transform no s kurpa despresiabel pa e bira meskos ku Su kurpa glorioso, pa medio di e poder ku E tin pa tambe hasi tur kos somet nan mes na djE. FIL 4:1 Pesei, mi rumannan s tim, ku mi ta anhel di mira, mi goso i korona, asina anto, mi stimnan, para firme d en Seor. FIL 4:2 Mi ta roga Euodias i mi ta roga Sintike pa nan biba den harmonia ku otro den Seor. FIL 4:3 Mi ta rogabo tambe, mi kompaero fiel, pa bo yuda e muhna n aki, kendenan a kompart mi lucha pa kousa di evangelio, huntu ku Clemente tambe , i mi otro kompaeronan, kende nan nmbernan ta den e buki di bida. FIL 4:4 Regosih den Seor semper; atrobe lo mi bisa, regosih! FIL 4:5 Laga boso kario ta konos na tur hende. Seor ta serka. FIL 4:6 No preokup pa nada; ma den tur kos, pa medio di ora shon i splika ku gradisimentu, laga boso petishonnan ta konos dilanti di Dios. FIL 4:7 I e pas di Dios, ku ta surpas tur komprendementu, lo warda boso kurason i bo so mente den Cristo Jesus. FIL 4:8 Finalmente, rumannan, tur loke ta brdadero, tu r loke ta onorabel, tur loke ta hustu, tur loke ta puru, tur loke ta bunita, tur loke ta di bon fama, si tin algun birtut i si tin algu digno di alabansa, laga esakinan okup boso mente. FIL 4:9 E kosnan ku boso a sia i a risib i a tende i a mi ra den mi, praktik e kosnan aki; i e Dios di pas lo ta ku boso. FIL 4:10 Ma mi a regosih masha hopi den Seor, ku awor porfin boso a rebib boso prkurashon pa mi; di br dat boso tabata preokup pa mi, ma boso no tabatin oportunidat. FIL 4:11 No ku mi ta papia pasobra mi tin nesesidat; pasobra mi a sia di ta kontentu den ki sirkums tansia ku mi haami aden. FIL 4:12 Mi sa di biba humilde, i mi sa tambe di biba de n prosperidat; den kualkier i den tur sirkumstansia mi a sia e sekreto di ta bari ka yen i di pasa hamber, tantu di tin abundansia komo di pasa nesesidat. FIL 4:1 3 Tur kos mi por den Cristo, Kende ta dunami fortalesa. FIL 4:14 Sinembargo, bos o a hasi bon di kompart ku mi den mi aflikshon. FIL 4:15 I boso mes sa tambe, fil ipensenan, ku na prinsipio di e predikamentu di evangelio, despues ku mi a sali for di Masedonia, ningun iglesia no a tuma parti huntu ku mi den e asunto di dun a i risib, sino boso so; FIL 4:16 pasobra tambe na Tesalnika boso a manda mas di u n biaha loke mi tabatin mester. FIL 4:17 No ku mi ta buska e regalo mes, ma mi t a buska e fruta ku ta akumulando na boso kuenta. FIL 4:18 Ma mi a risib tur kos i mi tin na abundansia; mi ta yen, despues di a risib for di Epafrodito loke boso a manda, un hol dushi, un sakrifisio aseptabel, agradabel na Dios. FIL 4:19 I mi Dios lo prove tur loke boso tin mester, segun Su rikesa den gloria den Cristo Jes us. FIL 4:20 Awor na nos Dios i Tata sea gloria pa semper i semper. Amn. FIL 4:21 Salud tur santu den Cristo Jesus. E rumannan ku ta huntu ku mi ta salud boso. FIL 4:22 Tur e santunan ta salud boso, spesialmente esnan ku ta di e kas di Cesar. F IL 4:23 Grasia di Seor Jesu-Cristo sea ku boso spiritu. Amn.

KOLOSENSENAN KOL 1:1 Pablo, un apstel di Jesu-Cristo pa e boluntat di Dios, i Timoteo nos ruma n, KOL 1:2 Na e santunan i rumannan fiel den Cristo ku ta na Kolosas: Grasia na boso i pas di Dios nos Tata. KOL 1:3 Nos ta duna gradisimentu na Dios, Tata di n os Seor Jesu-Cristo, semper hasiendo orashon pa boso, KOL 1:4 komo ku nos a tende di boso fe den Cristo Jesus i e amor ku boso tin pa tur e santunan, KOL 1:5 pa motibu di e speransa ku ta ward pa boso den shelu, di kual boso a tende kaba den e palabra di brdat, e evangelio KOL 1:6 ku a yega serka boso, meskos ku den hente r mundu tambe e ta duna fruta i ta sigui krese konstantemente, meskos ku el a ha si den boso tambe for di dia ku boso a tende di dj i a komprend den brdat e grasia di Dios; KOL 1:7 meskos ku boso a sia esaki for di Epafras, nos ko-sirbid stim, ken de ta un fiel sirbid di Cristo pa nos motibu; KOL 1:8 i tambe el a pone nos na ha ltura di boso amor den e Spiritu. KOL 1:9 Pa e motibu aki tambe, for di e dia ku nos a tende di esaki, nos no a stp di hasi orashon pa boso i di pidi pa boso por wrdu yen ku e konosementu di Su boluntat den tur sabiduria spiritual i komprendem entu. KOL 1:10 I nos ta pidi pa boso kana na un manera digno di Seor, pa agrad'E den tur sentido, dunando fruta den tur bon obra i kresiendo den e konosementu di Dios, KOL 1:11 siendo fortifik ku tur poder, segun Su forsa glorioso, pa haa tur prseveransia i pasenshi, i ku goso KOL 1:12 dunando gradisimentu na e Tata, Kende a kualifik nos pa tuma parti den e erensia di e santunan den e lus. KOL 1:13 Pas obra El a libra nos di e poder di skuridat, i a traslad nos pa e reino di Su Yu s tim, KOL 1:14 den Kende nos tin redenshon, e pordon di piknan. KOL 1:15 I E ta e i magen di e Dios invisibel, e primognito di henter kreashon. KOL 1:16 Pasobra pa m edio di djE tur kos a wrdu kre, tantu den e shelunan komo riba tera, visibel i inv isibel, sea trononan f dominionan f gobernantenan f outoridatnan--tur kos a wrdu kre pa medio di djE i p'E. KOL 1:17 I E ta prom ku tur kos, i den djE tur kos ta kons ist. KOL 1:18 E ta tambe kabes di e kurpa, e iglesia; i E ta e prinsipio, e primo gnito for di e mortonan; pa E mes por bin haa e prom lug den tur kos. KOL 1:19 Pasob ra a agrad e Tata pa henter e plenitut biba den djE, KOL 1:20 i dor di djE rekons ili tur kos kunE mes, siendo ku El a hasi pas kaba dor di e sanger di Su krus; do r di djE, mi ta bisa, tantu kosnan riba tera komo kosnan den shelu. KOL 1:21 I m aske anteriormente boso tabata stranhero i enemigu den mente, okup ku mal echonan , KOL 1:22 tg awor El a rekonsili boso den e kurpa di Su karni dor di morto, pa pr esent boso Su dilanti santu i sin kulpa i sin ningun reproche-KOL 1:23 si di brdat boso ta sigui den e fe, firmemente fund i stabil, i no ta wrdu mov for di e speran sa di e evangelio ku boso a tende, kual a wrdu proklam den henter kreashon bou di shelu, i di kual ami, Pablo, a wrdu has un sirbid. KOL 1:24 Awor mi ta regosih den m i sufrimentunan pa boso kousa, i den mi karni mi ta hasi mi parti pa kousa di Su kurpa (kual ta e iglesia), dor di yena loke ta falta den e aflikshonnan di Cris to. KOL 1:25 Di e iglesia aki mi a wrdu has un sirbid segun e mayordomia di Dios du n na mi pa boso benefisio, pa mi por kumpli debidamente ku e predikamentu di e pa labra di Dios, KOL 1:26 esta, e misterio ku tabata skond for di e siglonan i gene rashonnan pas, ma ku awor a wrdu manifest na Su santunan, KOL 1:27 na kendenan Dios kier a hasi konos kual ta e rikesanan di e gloria di e misterio aki den e pagano nan, ku ta Cristo den boso, e speransa di gloria. KOL 1:28 I nos ta proklam'E, s pirtando tur hende i siando tur hende ku tur sabiduria, pa nos present tur hende pe rfekto den Cristo. KOL 1:29 I pa e propsito aki tambe mi ta traha, luchando segun Su poder ku ta obra poderosamente den mi. KOL 2:1 Pasobra mi kier pa boso sa ki un lucha grandi mi ta lucha pa boso, i pa esnan ku ta na Laodisea, i pa tur esn an ku no a mira mi kara personalmente, KOL 2:2 pa nan kurason wrdu enkurash, siend o un ku otro den amor, i alkansando tur e rikesa ku ta bin di e siguransa komplet o di komprendementu, ku ta result den un konosementu brdadero di e misterio di Dio s, esta, Cristo mes, KOL 2:3 den Kende tur e tesoronan di sabiduria i konosement u ta skond.

KOL 2:4 Mi ta bisa esaki pa ni un hende no gaa boso ku argumento ku ta zona bunit a. KOL 2:5 Pasobra maske mi ta ousente den kurpa, sinembargo, mi ta ku boso den spiritu, kontentu pa mira boso bon disiplina i e stabilidat di boso fe den Crist o. KOL 2:6 Pesei, meskos ku boso a risib Cristo Jesus e Seor, asina kana den djE, KOL 2:7 siendo firmemente araig i awor edifik den djE i stables den boso fe, meskos ku boso a wrdu instru, i ta abund den gradisimentu. KOL 2:8 Mira pa ni un hende no kohe boso prezo dor di filosofia i engao bano, segun tradishon di hende, segun e prinsipionan elemental di mundu, i no segun Cristo. KOL 2:9 Pasobra den djE hen ter e plenitut di e Deidat ta biba korporalmente, KOL 2:10 i den djE boso a wrdu has kompleto, i E ta e kabes riba tur gobierno i outoridat; KOL 2:11 i den djE bo so a wrdu sirkumsid tambe ku un sirkumsishon no has ku man, dor di e kitamentu di e naturalesa pekaminoso pa medio di e sirkumsishon di Cristo, KOL 2:12 siendo der kunE den boutismo, den kual boso a wrdu lant tambe huntu kunE dor di fe den e pode r di Dios, Kende a lant'E for di e mortonan. KOL 2:13 I tempu boso tabata morto den boso transgreshonnan i e insirkumsishon di boso karni, El a hasi boso bibu h untu kunE, dor di a pordon nos tur nos transgreshonnan, KOL 2:14 dor di kansel e s ertifikado di debe ku tabata konsist di dekretonan kontra nos i ku tabata hostil pa ku nos; i El a kit' for di kaminda dor di klab' na krus. KOL 2:15 Ora ku El a d esarm e gobernantenan i outoridatnan, El a ekspon nan pblikamente, dor di triunf rib a nan pa medio di djE. KOL 2:16 Pesei, no laga ni un hende aktua komo boso hues enkuanto komementu f bebementu, f enkuanto un dia di fiesta f luna nobo f dia di Sab at-KOL 2:17 kosnan ku ta djis sombra di loke mester bin; ma e realidat ta perten es na Cristo. KOL 2:18 No laga ni un hende sigui defroud boso di boso premio dor d i hiba gustu den umildat falsu i adorashon di angelnan, konfiando riba vishonnan ku el a mira, arogante sin motibu pa kousa di su mente karnal, KOL 2:19 sin ten e na e Kabes, for di kual henter e kurpa, siendo sosten i ten huntu pa medio di e skarnirnan i kabuyanan, ta krese ku un kresementu ku ta di Dios. KOL 2:20 Si bos o a muri ku Cristo pa e prinsipionan bsiko di mundu, pakiko, komo si fuera boso t abata biba den mundu, boso ta somet boso mes na dekretonan, manera, KOL 2:21 "No toka, no purba, no mishi!" KOL 2:22 kualnan tur ta refer na kosnan destin pa kaba dor di uzo--konforme e mandamentunan i siansanan di hende? KOL 2:23 Esakinan ta a suntonan ku di brdat tin aparensia di sabiduria den religion ku hende mes a traha , i den umildat falsu i den trato severo di e kurpa, ma ku no ta di ningun balor kontra satisfakshon di e karni. KOL 3:1 Si boso a wrdu lant ku Cristo anto, sigui buska e kosnan djariba, kaminda Cristo ta, sint na man drechi di Dios. KOL 3:2 P one boso mente riba e kosnan djariba, no riba e kosnan ku ta riba tera. KOL 3:3 Pasobra boso a muri i boso bida ta skond ku Cristo den Dios. KOL 3:4 Ora Cristo, Kende ta nos bida, wrdu revel, e ora ei boso tambe lo wrdu revel huntu kunE den glor ia. KOL 3:5 Pesei, konsider e miembronan di boso kurpa terenal komo morto pa inmo ralidat, impuresa, pashon, deseo malu, i golosidat, ku ta igual na idolatria. KO L 3:6 Pasobra ta pa motibu di e kosnan aki ku e furia di Dios lo bin riba e yuna n di desobedensia, KOL 3:7 i den esakinan boso tambe tabata kana un tempu, tempu ku boso tabata biba den nan. KOL 3:8 Ma awor boso tambe mester pone tur esakina n un banda: rabia, furia, malisia, kalumnia i palabra sushi for di boso boka. KO L 3:9 No gaa otro, komo ku boso a pone un banda e hende bieu ku su prktikanan malb ado, KOL 3:10 i a bisti e hende nobo ku ta wrdu renob den un konosementu brdadero s egun e imagen di Esun ku a kre'-KOL 3:11 un renobamentu den kual no tin distinsho n entre griego i hudiu, sirkumsid i insirkumsid, brbaro, skita, esklabu i hende lib er, ma Cristo ta tur i den tur. KOL 3:12 I asina, manera esnan ku a wrdu skoh di D ios, santu i stim, bisti un kurason di kompashon, kario, umildat, mansedumbre i pa senshi. KOL 3:13 I boso soport otro i pordon otro, si un di boso tin un keho kontr a un otro; meskos ku Seor a pordon boso, asina boso tambe mester hasi.

KOL 3:14 I ademas di tur e kosnan aki bisti amor, kual ta e laso perfekto di uni dat. KOL 3:15 I laga e pas di Cristo gobern den boso kurason, pa kual di brdat bos o a wrdu yam den n kurpa; i sea gradisido. KOL 3:16 Laga e palabra di Cristo biba r ikamente den boso, ku tur sabiduria siando i spirtando otro ku salmo i himno i kan tika spiritual, kantando ku gradisimentu den boso kurason na Dios. KOL 3:17 I tu r loke boso hasi ku palabra f ku echo, hasi tur den e nmber di Seor Jesus, dunando gradisimentu dor di djE na Dios e Tata. KOL 3:18 Esposanan, sea sumiso na boso e sposonan, manera ta pas den Seor. KOL 3:19 Esposonan, stima boso esposanan, i no sea amarg kontra nan. KOL 3:20 Yunan, sea obedesido na boso mayornan den tur kos, pasobra esaki ta agradabel na Seor. KOL 3:21 Tatanan, no probok boso yunan, pa na n no prd nimo. KOL 3:22 Esklabunan, den tur kos obedes esnan ku ta boso shonnan riba tera, no pa bista, manera esnan ku solamente ta agrad hende, ma ku sinseridat di kurason, i ku temor pa Seor. KOL 3:23 Tur loke boso hasi, hasi boso trabou di ku rason, komo pa Seor i no pa hende, KOL 3:24 sabiendo ku for di Seor boso lo risib e rekompensa di e erensia. Ta Seor Cristo ta Esun ku boso ta sirbi. KOL 3:25 Pasob ra esun ku hasi malu lo risib e konsekuensianan di e maldat ku el a hasi, i esei sin distinshon di persona. KOL 4:1 Shonnan, duna boso esklabunan loke ta hustu i korekto, sabiendo ku boso tambe tin un Shon den shelu. KOL 4:2 Dedik boso mes na orashon, keda alerta den dj ku un aktitut di gradisimentu; KOL 4:3 i na e mesun tempu hasi orashon pa nos tambe, pa Dios habri un porta pa nos pa e palabra, pa nos anunsi e misterio di Cristo, pa kual tambe mi a wrdu pon den prizon; KOL 4:4 pa mi por proklam' klaramente na e manera ku mi mester papia. KOL 4:5 Komport boso k u sabiduria pa ku esnan di paf, hasiendo bon uzo di e oportunidat. KOL 4:6 Laga b oso palabranan ta semper ku grasia, sason ku salu, pa boso por sa kon boso mester kontest kada persona. KOL 4:7 Tokante di tur mi asuntonan, Tikiko, nos ruman sti m i sirbid fiel i kompaero den sirbishi di Seor, lo trese informashon pa boso. KOL 4 :8 Pasobra mi a mand' serka boso hustamente pa e propsito aki, pa boso por sa di n os sirkumstansianan i pa e por enkurash boso kurason; KOL 4:9 i huntu kun Onsimo, n os ruman fiel i stim, kende ta un di boso. Nan lo pone boso na haltura di henter e situashon akinan. KOL 4:10 Aristarko, mi kompaero di den prizon, ta manda salud boso; i tambe Barnabas su primo, ku yama Marko, (tokante di kende boso a risib in strukshonnan: si e bin serka boso, yam' bonbin); KOL 4:11 i tambe Jesus, kende ta wrdu yam Justu; esakinan ta e niko kompaeronan di trabou pa e reino di Dios, kendena n ta di e sirkumsishon; i nan a proba di ta un enkurashamentu pa mi. KOL 4:12 Ep afras, kende ta un di boso, un sirbid di Jesu-Cristo, ta manda salud boso, semper luchando seriamente pa boso den su orashonnan, pa boso por para firme, perfekto i kompletamente sigur den henter e boluntat di Dios. KOL 4:13 Pasobra mi ta duna testimonio di dj ku e tin un preokupashon profundo pa boso i pa esnan ku ta na L aodisea i Hierpolis. KOL 4:14 Lukas, e dkter stim, ta manda salud boso, i tambe Dema s. KOL 4:15 Salud e rumannan ku ta na Laodisea, i tambe Ninfas i e iglesia ku ta na su kas. KOL 4:16 I ora ku e karta aki wrdu les meimei di boso, laga les' tambe d en e iglesia di e laodisensenan; i boso, di boso parti, lesa mi karta ku ta bin for di Laodisea. KOL 4:17 I bisa Arkipo: "Paga atenshon na e ministerio ku bo a risib den Seor, pa bo kumpli kun." KOL 4:18 Ami, Pablo, ta skirbi e saludo aki ku m i mes man. Krda mi kadenanan. Grasia sea ku boso. Amn.

1 TESALONISENSENAN 1TE 1:1 Pablo i Silvano i Timoteo, Na e iglesia di e tesalonisensenan den Dios T ata i Seor Jesu-Cristo: Grasia na boso i pas. 1TE 1:2 Nos ta duna gradisimentu na Dios semper pa boso tur, krdando boso den nos orashonnan, 1TE 1:3 konstantemente teniendo den mente boso obra di fe i trabou di amor i firmesa di speransa den n os Seor Jesu-Cristo den e presensia di nos Dios i Tata. 1TE 1:4 Sabiendo, rumanna n stim pa Dios, ku El a skohe boso; 1TE 1:5 pasobra nos evangelio no a yega serka boso den palabra so, sino tambe den poder i den Spiritu Santu i ku plena konvik shon; meskos ku boso sa ki sorto di hende nos tabata meimei di boso pa boso kous a. 1TE 1:6 Tambe boso a bira imitadnan di nos i di Seor, despues di a risib e palab ra den hopi tribulashon ku e goso di Spiritu Santu, 1TE 1:7 asina ku boso a bira un ehmpel pa tur e kreyentenan na Masedonia i na Akaya. 1TE 1:8 Pasobra e palabr a di Seor a reson for di meimei di boso, no solamente na Masedonia i Akaya, ma tam be na tur parti ku boso fe den Dios a bira konos, asina ku nos no tin mester di b isa nada. 1TE 1:9 Pasobra nan mes ta konta di nos kon nos a wrdu risib serka boso, i kon boso a kombrt boso di e diosnan falsu na Dios, pa sirbi un Dios bibu i brdad ero, 1TE 1:10 i pa spera Su Yu for di shelu, Kende El a lanta for di e mortonan, esta, Jesus, Kende ta libra nos di e furia ku lo bin. 1TE 2:1 Pasobra boso mes sa, rumannan, ku nos binimentu serka boso no tabata en bano, 1TE 2:2 ma despues ku nos a sufri kaba i a wrdu maltrat na Filipos, manera boso sa, den nos Dios nos tabatin e kurashi di papia e evangelio di Dios ku boso meimei di hopi oposishon. 1TE 2:3 Pasobra nos eksortashon no ta bin for di eror, ni di impuresa, ni ku en gao; 1TE 2:4 ma meskos ku nos a wrdu aprob dor di Dios pa wrdu konfi ku e evangelio, asina nos ta papia, no pa agrad hende sino Dios, Kende ta proba nos kurason. 1TE 2:5 Pasobra nunka nos no a bin ku labiamentu, manera boso sa, ni nos no a uza ni ngun preteksto pa satisfas nos golosidat--Dios ta testigu-1TE 2:6 ni nos no a bus ka gloria serka hende, ni serka boso, ni serka otronan. Komo apstel di Cristo nos por a hasi uzo di nos outoridat, 1TE 2:7 ma nos tabata karioso meimei di boso, m anera un menchi ta kuida su mes yunan ku ternura. 1TE 2:8 Teniendo pues un amor grandi pa boso, a agrad nos pa no solamente kompart e evangelio di Dios ku boso, m a tambe nos mes bida, pasobra boso a bira masha stim pa nos. 1TE 2:9 Pasobra boso ta krda, rumannan, nos trabou i esfuerso, kon, trahando di dia i anochi pa no ta un karga pa ningun di boso, nos a proklam na boso e evangelio di Dios. 1TE 2:10 Boso ta testigu, i Dios tambe, kon santu i korekto i sin kulpa nos a komport nos mes pa ku boso, kreyentenan; 1TE 2:11 meskos ku boso sa kon nos tabata eksort i e nkurash i roga kada un di boso, manera un tata su mes yunan, 1TE 2:12 pa boso kan a na un manera digno di e Dios, Kende ta yama boso den Su mes reino i gloria. 1T E 2:13 I pa e motibu aki nos ta gradis Dios konstantemente tambe, ku ora boso a r isib for di nos e palabra di Dios Su mensahe, boso a asept' no komo palabra di hen de, ma pa loke e ta brdaderamente, e palabra di Dios ku ta obra tambe den boso ku ta kere. 1TE 2:14 Pasobra boso, rumannan, a bira imitadnan di e iglesianan di Di os den Cristo Jesus ku ta na Judea, pasobra boso tambe a soport e mesun sufriment unan na man di boso mes paisanonan, meskos ku nan a sufri di e hudiunan, 1TE 2:1 5 kendenan a mata tantu Seor Jesus komo e profetanan, i a prsigu nos. Nan no ta agr adabel na Dios, ma enemigu di tur hende, 1TE 2:16 i ta stroba nos di papia ku e paganonan pa nan wrdu salb, ku e resultado ku semper nan ta yena e mid di nan piknan . Ma furia a bin riba nan te na fin. 1TE 2:17 Ma nos, rumannan, siendo separ for di boso pa un tempu krtiku--di bista, no di kurason--tabata ansioso ku gran deseo pa mira boso kara. 1TE 2:18 Pasobra nos kier a bin serka boso--ami, Pablo, mas ku un biaha--ma Satans a stroba nos. 1TE 2:19 Pasobra ta ken ta nos speransa f gos o f korona di gloria? No ta boso den e presensia di nos Seor Jesus na Su binida? 1 TE 2:20 Pasobra boso ta nos gloria i goso. 1TE 3:1 Pesei, ora nos no por a sopor t mas, nos a haa ku ta mih pa ked'atras na Atenas nos so;

1TE 3:2 i nos a manda Timoteo, nos ruman i kompaero di trabou di Dios den e evang elio di Cristo, pa fortales i enkurash boso tokante di boso fe, 1TE 3:3 pa ningun hende no bira intrankil pa motibu di e aflikshonnan aki; pasobra boso mes sa ku nos a wrdu destin pa esaki. 1TE 3:4 Pasobra di brdat tempu nos tabata serka boso, n os a bisa boso di antemano ku nos lo tabata bai sufri aflikshon; i asina a sosod tambe, manera boso sa. 1TE 3:5 Pa e motibu aki, ora mi no por a soport mas, mi ta mbe a trata di haa sa tokante di boso fe, pa miedu ku e tentad por a hinka boso de n tentashon, i nos trabou lo a result en bano. 1TE 3:6 Ma awor ku Timoteo a bolbe for di boso serka nos, i a trese bon notisia pa nos di boso fe i amor, i ku bos o semper ta krda nos ku kario, anhelando pa mira nos, meskos ku nos tambe ta anhel pa mira boso, 1TE 3:7 pa e motibu aki, rumannan, den tur nos angustia i afliksho n nos a wrdu konsol tokante di boso dor di boso fe, 1TE 3:8 pasobra awor nos ta bi ba, si boso para firme den Seor. 1TE 3:9 Pasobra ki gradisimentu nos por duna Dio s pa boso pa tur e goso ku kual nos ta regosih dilanti di nos Dios pa boso motibu ? 1TE 3:10 Di dia i anochi nos ta sigui hasi orashon pa boso, pa nos por mira bo so kara i komplet loke ta falta den boso fe. 1TE 3:11 Awor, ku nos Dios i Tata me s i Jesus nos Seor dirig nos kaminda serka boso; 1TE 3:12 i ku Seor hasi boso oumen t i abund den amor pa otro, i pa tur hende, meskos ku nos tambe tin pa boso; 1TE 3 :13 pa E stables boso kurason ireprochabel den santidat dilanti di nos Dios i Tat a na binida di nos Seor Jesus ku tur Su santunan. 1TE 4:1 Finalmente anto, rumann an, nos ta pidi i spirta boso den Seor Jesus, pa, meskos ku boso a sia di nos kon b oso mester kana i agrad Dios (meskos ku boso ta kana awor), boso sobresal mas i ma s. 1TE 4:2 Pasobra boso sa ki mandamentunan nos a duna boso pa medio di Seor Jesu s. 1TE 4:3 Pasobra esaki ta e boluntat di Dios: boso santifikashon, esta, pa bos o apsten boso di inmoralidat seksual, 1TE 4:4 pa kada un di boso sa kon pa tene s u mes kurpa den santifikashon i onor, 1TE 4:5 no ku pashon di deseonan karnal, m anera e paganonan ku no konos Dios; 1TE 4:6 i ku ningun hende no transgres ni defr oud su ruman den nada, pasobra Seor ta e vengad den tur e kosnan aki, meskos ku nos tambe a bisa boso kaba i a spirta boso. 1TE 4:7 Pasobra Dios no a yama nos pa ta impuru, ma pa hiba un bida santu. 1TE 4:8 Pesei, esun ku rechas esaki, no ta hen de e ta rechas, sino e Dios ku ta duna Su Spiritu Santu na boso. 1TE 4:9 Awor tok ante di e amor di ruman no tin mester di skirbi boso, pasobra ta Dios ta sia boso stima otro; 1TE 4:10 pasobra di brdat boso ta hasi esaki ku tur e rumannan ku ta den henter Masedonia. Ma nos ta roga boso, rumannan, pa sobresal mas i mas. 1TE 4:11 Aspir pa hiba un bida ketu i pa atend boso ku boso mes asunto i pa traha ku b oso man, meskos ku nos a orden boso, 1TE 4:12 pa boso por komport boso desentement e pa ku esnan di paf, i pa boso no tin ningun nesesidat. 1TE 4:13 Ma nos no kier, rumannan, pa boso keda den ignoransia tokante di esnan ku a muri, pa boso no ta tristu manera e otronan ku no tin speransa. 1TE 4:14 Pasobra si nos ta kere ku Jesus a muri i a lanta atrobe, meskos tambe Dios lo trese huntu kunE esnan ku a muri den Jesus. 1TE 4:15 Pasobra esaki nos ta bisa boso pa medio di e palabra di Seor: nos ku ta bibu, i ku ta keda te na e binida di Seor, lo no bai dilanti di e snan ku a muri. 1TE 4:16 Pasobra Seor mes lo baha for di shelu ku un gritu, ku bo s di arkangel i ku trmpt di Dios; i e mortonan den Cristo lo lanta prom. 1TE 4:17 E ora ei nos ku ta na bida, i ku a keda, lo wrdu tum den e nubianan huntu ku nan pa kontra ku Seor den laira, i asina nos lo ta semper ku Seor. 1TE 4:18 Pesei, konso l otro ku e palabranan aki. 1TE 5:1 Awor tokante di e tempunan i e pokanan, rumann an, no tin mester di skirbi boso nada. 1TE 5:2 Pasobra boso mes sa masha bon ku e dia di Seor lo bin meskos ku un ladron den anochi. 1TE 5:3 Mientras ku nan ta b isa: "Pas i siguridat!" prdishon lo bin riba nan direpiente, manera dol di parto r iba un muh na estado; i nan lo no skapa. 1TE 5:4 Ma boso, rumannan, no ta den sku ridat, ku e dia ei lo a sorprend boso manera un ladron; 1TE 5:5 pasobra boso tur ta yunan di lus i yunan di dia. Nos no ta di anochi ni di skuridat;

1TE 5:6 asina anto, no laga nos drumi manera otronan ta hasi, ma laga nos ta ale rta i sobrio. 1TE 5:7 Pasobra esnan ku ta drumi, ta anochi nan ta drumi, i esnan ku ta bira burachi, ta anochi nan ta bira burachi. 1TE 5:8 Ma komo ku nos ta di dia, laga nos ta sobrio, despues di a bisti e korasa di fe i amor, i komo hlm e speransa di salbashon. 1TE 5:9 Pasobra Dios no a destin nos pa furia, ma pa opten salbashon pa medio di nos Seor Jesu-Cristo, 1TE 5:10 Kende a muri pa nos, pa sea nos ta lant f drum, nos biba huntu kunE. 1TE 5:11 Pesei, enkurash otro i edifik otro, meskos ku boso ta hasiendo tambe. 1TE 5:12 Ma nos ta pidi boso, rumannan, pa bo so apresi esnan ku ta traha diligentemente meimei di boso, i ku ta guia boso den Seor i ta spirta boso, 1TE 5:13 i pa boso tin masha hopi apresio pa nan den amor, pa motibu di nan trabou. Biba na pas ku otro. 1TE 5:14 I nos ta roga boso, ruman nan, spirta esnan ku ta hiba un bida desorden, enkurash esnan ku ta falta nimo, yuda e debilnan, tene pasenshi ku tur hende. 1TE 5:15 Mira pa ni un hende no paga ot ro malu ku malu, ma semper buska loke ta bon pa otro i pa tur hende. 1TE 5:16 Re gosih semper; 1TE 5:17 hasi orashon sin stp; 1TE 5:18 sea gradisido den tur kos; p asobra esaki ta e boluntat di Dios pa boso den Cristo Jesus. 1TE 5:19 No paga e Spiritu; 1TE 5:20 no despresi profesia. 1TE 5:21 Samin tur kos; tene duru na loke ta bon; 1TE 5:22 apsten di tur forma di maldat. 1TE 5:23 Awor, ku e Dios di pas m es santifik boso kompletamente; i ku boso spiritu i alma i kurpa sea preserv kompl eto, sin kulpa na e binida di nos Seor Jesu-Cristo. 1TE 5:24 Fiel ta Esun ku ta y ama boso, i E lo hasi esaki sosod tambe. 1TE 5:25 Rumannan, hasi orashon pa nos. 1TE 5:26 Salud tur e rumannan ku un sunchi santu. 1TE 5:27 Mi ta orden boso bou di huramentu den nmber di Seor pa laga e karta aki wrdu les pa tur e rumannan. 1TE 5:2 8 Grasia di nos Seor Jesu-Cristo sea ku boso. Amn.

2 TESALONISENSENAN 2TE 1:1 Pablo i Silvano i Timoteo, Na e iglesia di e tesalonisensenan den Dios n os Tata i Seor Jesu-Cristo: 2TE 1:2 Grasia sea ku boso i pas di Dios Tata i di Seo r Jesu-Cristo. 2TE 1:3 Nos mester gradis Dios semper pa boso, rumannan, manera ta pas pa nos hasi, pasobra boso fe a krese hopi, i e amor di kada un di boso pa o tro ta bira mas i mas grandi; 2TE 1:4 pesei nos mes ta gaba boso den e iglesiana n di Dios pa boso prseveransia i fe den tur boso prsekushonnan i aflikshonnan ku b oso ta soport. 2TE 1:5 Esaki ta un indikashon bon kla di e huisio hustu di Dios, pa boso wrdu konsider digno di e reino di Dios, pa kual di brdat boso ta sufri. 2TE 1:6 Pasobra ta hustu dilanti di Dios pa paga ku aflikshon esnan ku ta aflig boso , 2TE 1:7 i pa duna alivio na boso ku ta wrdu aflig i na nos tambe ora Seor Jesus wr du manifest for di shelu ku Su angelnan poderoso den kandela tur na flam, 2TE 1:8 pa duna pago meres na esnan ku no konos Dios i na esnan ku no ta obedes e evangeli o di nos Seor Jesus. 2TE 1:9 I esakinan lo paga e kastigu di prdishon etrno, leu fo r di e presensia di Seor i di e gloria di Su poder, 2TE 1:10 ora ku E bin pa wrdu glorifik den Su santunan riba e dia ei, i pa wrdu atmir dor di tur esnan ku a kere-pasobra boso a kere nos testimonio dun na boso. 2TE 1:11 Ku e propsito aki tambe nos ta hasi orashon semper pa boso, ku nos Dios lo konsider boso digno di e yamad a aki i, ku Su poder, kumpli ku tur deseo pa hasi bon i ku tur obra di fe; 2TE 1 :12 pa e nmber di nos Seor Jesus wrdu glorifik den boso, i boso den djE, segun e gra sia di nos Dios i di Seor Jesu-Cristo. 2TE 2:1 Awor nos ta pidi boso, rumannan, k u bista riba e binida di nos Seor Jesu-Cristo, i di nos reunion kunE, 2TE 2:2 pa boso no wrdu mov lih for di boso manera di pensa, ni bira intrankil pa motibu di un spiritu f un mensahe f un karta ku supuestamente a bin di nos, ku ta bisa ku e di a di Seor a yega kaba. 2TE 2:3 No laga ni un hende gaa boso di ningun manera, paso bra e dia ei lo no bin prom ku e kaimentu for di fe yega i e hmber di pik keda mani fest, e yu di prdishon, 2TE 2:4 kende ta opon i ta halsa su mes riba tur loke ta wrd u yam Dios f opheto di adorashon, asina ku e ta tuma asiento den e tmpel di Dios, p roklamando su mes komo Dios. 2TE 2:5 Boso no ta krda ku mientras mi tabata serka boso ainda, mi tabata konta boso e kosnan aki? 2TE 2:6 I boso sa kiko ta strob' a wor, pa na su tempu e wrdu manifest. 2TE 2:7 Pasobra e misterio di inikidat ta obr ando kaba; solamente esun ku ta stroba awor lo sigui hasi asina te ora ku e wrdu kit for di kaminda. 2TE 2:8 I e ora ei e malbado ei lo wrdu manifest, kende Seor lo destru ku e rosea di Su boka i kaba kun ku e resplandor di Su binida, 2TE 2:9 esta , esun kende su binida ta di akurdo ku e aktividat di Satans, ku tur poder i sealna n i maraviyanan falsu, 2TE 2:10 i ku tur e engao di inikidat pa esnan ku ta peres, pasobra nan no a asept e amor pa e brdat, pa nan por wrdu salb. 2TE 2:11 I pa e mot ibu aki Dios lo manda riba nan un influensia di eror, pa nan kere mentira, 2TE 2 :12 pa nan tur wrdu huzg, kendenan no a kere e brdat, ma a hiba gustu den maldat. 2 TE 2:13 Ma nos mester gradis Dios semper pa boso, rumannan stim di Seor, pasobra Di os a skohe boso for di prinsipio pa salbashon pa medio di e obra di santifikasho n dor di e Spiritu i fe den e brdat. 2TE 2:14 I ta pa esaki El a yama boso pa med io di nos evangelio, pa boso haa e gloria di nos Seor Jesu-Cristo. 2TE 2:15 Asina anto, rumannan, para firme i tene na e tradishonnan ku nos a sia boso, sea pa med io di palabra f pa medio di nos karta. 2TE 2:16 Awor ku nos Seor Jesu-Cristo mes i Dios nos Tata, Kende a stima nos i a duna nos konsuelo etrno i bon speransa pa m edio di grasia, 2TE 2:17 konsol i fortales boso kurason den tur bon obra i palabra . 2TE 3:1 Finalmente, rumannan, hasi orashon pa nos, ku e palabra di Seor por pla ma rpidamente i wrdu glorifik, meskos ku serka boso tambe; 2TE 3:2 i ku nos por wrdu libr di hendenan prvrso i malbado; pasobra no ta tur tin fe. 2TE 3:3 Ma Seor ta fie l, i E lo fortales i warda boso di e malbado. 2TE 3:4 I nos tin konfiansa den Seor tokante di boso, ku boso ta hasiendo i lo sigui hasi loke nos ta orden. 2TE 3:5 I ku Seor dirig boso kurason den e amor di Dios i den e firmesa di Cristo.

2TE 3:6 Awor nos ta orden boso, rumannan, den e nmber di nos Seor Jesu-Cristo, pa b oso aleh boso di tur ruman ku ta hiba un bida desorden i no segun e tradishon ku b oso a risib for di nos. 2TE 3:7 Pasobra boso mes sa di ki manera boso mester sigu i nos ehmpel, pasobra nos no a komport nos mes na un manera desorden meimei di boso ; 2TE 3:8 tampoko nos no a kome pan di ningun hende sin paga, ma ku trabou i esf uerso nos a traha anochi i di dia, pa nos no ta un karga pa ningun di boso; 2TE 3:9 no pasobra nos no tin derecho di hasi esaki, ma pa nos pone nos mes komo un modelo pa boso, pa boso sigui nos ehmpel. 2TE 3:10 Pasobra tambe tempu ku nos tab ata serka boso, nos tabatin e kustumber di orden boso esaki: si un hende no kier traha, no lagu' kome tampoko. 2TE 3:11 Pasobra nos ta tende ku algun den boso ta hiba un bida desorden, sin hasi ningun trabou, ma ta mete den asunto di otro hend e. 2TE 3:12 Awor sorto di hendenan asina nos ta orden i eksort den Seor Jesu-Cristo pa traha na un manera trankil i kome nan mes pan. 2TE 3:13 Ma boso, rumannan, n o kansa di hasi bon. 2TE 3:14 Ma si algun hende no obedes nos instrukshon den e k arta aki, tuma bon nota di e hende ei i no asosi kun, pa e wrdu brongos. 2TE 3:15 Tg, no konsider' komo enemigu, ma spirt' komo ruman. 2TE 3:16 Awor, ku e Seor di pas me s kontinuamente duna boso pas den tur sirkumstansia. Seor sea ku boso tur! 2TE 3: 17 Ami, Pablo, ta skirbi e saludo aki ku mi mes man, i esaki ta e seal den tur ka rta; asina mi ta skirbi. 2TE 3:18 Grasia di nos Seor Jesu-Cristo sea ku boso tur. Amn.

1 TIMOTEO 1TI 1:1 Pablo, un apstel di Cristo Jesus segun e mandamentu di Dios nos Salbador, i di Cristo Jesus, nos speransa; 1TI 1:2 Na Timoteo, mi yu brdadero den fe: Gras ia, miserikrdia i pas di Dios Tata i Cristo Jesus nos Seor. 1TI 1:3 Manera mi a ko nsehbo ora mi tabata bai Masedonia, keda na Efeso, pa bo instru sierto hmbernan pa nan no sia hende doktrina strao, 1TI 1:4 ni paga atenshon na fbulanan i genealogian an sin fin, kualnan mas bien ta lanta spekulashon na lug di e obra di Dios ku ta pa medio di fe. 1TI 1:5 Ma e propsito di nos instrukshon ta amor for di un kuraso n puru i un bon konsenshi i un fe sinsero. 1TI 1:6 Pasobra algun hende, dor di d esvi for di e kosnan aki, a bira bai den diskushon bano, 1TI 1:7 kendenan kier ta siadnan di Lei, maske nan no ta komprend di kiko nan ta papia, ni e asuntonan ku n an ta konfirm. 1TI 1:8 Ma nos sa ku e Lei ta bon, si un hende uz' legalmente, 1TI 1:9 siendo konsiente di e echo ku lei no ta trah pa hende hustu, ma pa esnan ku t a sin lei i ku ta rebelde, pa e impionan i pekadnan, pa esnan impuru i profano, p a esnan ku ta mata nan tata i mama, pa matadnan 1TI 1:10 i fornikadnan, homoseksua lnan, sekuestradnan, gaadnan, huradnan falsu, i kualkier otro kos ku ta kontrario na siansa sano, 1TI 1:11 segun e evangelio glorioso di e Dios bendishon, kual a wrdu konfi na mi. 1TI 1:12 Mi ta gradis Cristo Jesus nos Seor, Kende a fortalesmi, pasobr a El a konsidermi fiel dor di ponemi den e ministerio, 1TI 1:13 maske ku antes mi tabata un blasfemad i un prsiguid i masha agresivo mes. I tg mi a haa miserikrdia, p sobra mi a aktua ignorantemente den inkredulidat; 1TI 1:14 i e grasia di nos Seor tabata mas ku abundante, ku e fe i amor, kualnan ta den Cristo Jesus. 1TI 1:15 Esaki ta un palabra fiel, ku ta meres pa wrdu asept kompletamente, ku Cristo Jesus a bin na mundu pa salba pekad, entre kendenan ami ta esun di prom. 1TI 1:16 I ta h ustamente pa e motibu aki mi a haa miserikrdia, pa asina den mi, komo esun di prom, Jesu-Cristo por a demostr Su pasenshi perfekto, komo un ehmpel pa esnan ku lo a k ere den djE pa bida etrno. 1TI 1:17 Awor na e Rei etrno, inmortal, invisibel, e nik o Dios, sea onor i gloria pa semper i semper. Amn. 1TI 1:18 E mandamentu aki mi t a konfiabo kun, Timoteo, mi yu, konforme e profesianan ku a wrdu tres antes tokante di bo, ku pa medio di nan bo por lucha e bon lucha, 1TI 1:19 teniendo fe i un b on konsenshi, kualnan algun hende a rechas i asina a noufrag enkuanto nan fe. 1TI 1:20 Entre esakinan: Himeneo i Alehandro, kendenan mi a entreg na Satans, pa sia na n di no blasfem. 1TI 2:1 Pesei, prom ku tur kos, mi ta eksort pa splika, orashon, pe tishon i gradisimentu wrdu has pa tur hende, 1TI 2:2 pa reinan i tur esnan ku ta d en outoridat, pa nos hiba un bida trankil i ketu den tur santidat i dignidat. 1T I 2:3 Esaki ta bon i aseptabel den bista di Dios nos Salbador, 1TI 2:4 Kende ta dese pa tur hende wrdu salb i yega na konosementu di e brdat. 1TI 2:5 Pasobra ta n Di os so tin, i n Mediador tambe entre Dios i hende, e hende Cristo Jesus, 1TI 2:6 K ende a duna Su mes komo e preis di reskate pa tur hende--e testimonio dun na su d ebido tempu. 1TI 2:7 I pa esaki mi a wrdu nombr komo predikad i apstel, (mi ta papia brdat, mi no ta gaa) komo siad di e paganonan den fe i brdat. 1TI 2:8 Pesei mi kier pa e hmbernan di tur lug hasi orashon, hisando mannan santu, sin rabia i sin pleit u. 1TI 2:9 Meskos, mi kier pa hende muh drna nan mes ku bist apropi, desente i moder, no ku kabei tur na flgt i oro f prla f bist kostoso, 1TI 2:10 sino mas bien ku bon o bra, manera ta pas pa muhnan ku ta teme Dios. 1TI 2:11 Laga hende muh risib instruk shon den silensio ku tur sumishon. 1TI 2:12 Ma mi no ta prmit hende muh sia hende hmb er ni ehers outoridat riba hende hmber, ma pa keda ketu. 1TI 2:13 Pasobra ta Adam a wrdu form prom, despues Eva. 1TI 2:14 I no ta Adam a wrdu ga, ma e muh, siendo ga i den transgreshon. 1TI 2:15 Ma muhnan lo wrdu salb dor di e haamentu di yu, si nan kontinu den fe i amor i santidat ku modestia. 1TI 3:1 Esaki ta un palabra fiel: s i un hmber aspir na e puesto di ansiano, ta un bon trabou e ta dese di hasi. 1TI 3: 2 Un ansiano anto mester ta sin reproche, esposo di n esposa, moder, prudente, res petabel, un hende ku ta gusta duna posada, ku kapasidat pa sia hende, 1TI 3:3 no bisi na bia, no violento, sino amabel, no pleitad, liber di amor pa plaka.

1TI 3:4 E mester ta un hende ku ta maneh su mes kas bon, ku ta tene su yunan bou di kontrol ku tur dignidat 1TI 3:5 (ma si un hende no sa di maneh su mes kas, kon e lo por kuida e iglesia di Dios?); 1TI 3:6 no un resien kombrt, pa e no bira org uyoso i kai den e mesun kondenashon ku diabel a kai aden. 1TI 3:7 I e mester tin un bon reputashon serka esnan paf di iglesia, pa e no kai den reproche i den e t rampa di diabel. 1TI 3:8 Dikononan tambe mester ta hmbernan digno, kendenan no ta papia ku dos lenga, ni ta bisi na hopi bia, ni ta golos pa plaka, 1TI 3:9 kendenan ta warda e misterio di fe ku un konsenshi limpi. 1TI 3:10 I laga esakinan tambe wrdu prob prom; e ora ei, laga nan sirbi komo dikono, si nan ta sin reproche. 1TI 3 :11 Di e mesun manera, muhnan mester ta digno, no kalumniad, sino moder, fiel den t ur kos. 1TI 3:12 Laga dikononan ta esposo di n esposa so, kendenan sa di maneh nan yunan i nan mes kas. 1TI 3:13 Pasobra esnan ku a sirbi bon komo dikono ta opten pa nan mes un grado di onor i hopi konfiansa den e fe ku ta den Cristo Jesus. 1TI 3:14 Mi ta skirbibo e kosnan aki, sperando di bin pronto serka bo; 1TI 3:15 ma s i akaso mi tarda, mi ta skirbi pa bo sa kon bo mester komport bo mes den e kas di Dios, ku ta e iglesia di e Dios bibu, e pilar i sosten di e brdat. 1TI 3:16 I in diskutiblemente e misterio di santidat ta grandi: Dios a wrdu manifest den karni, a wrdu hustifik den e Spiritu, a wrdu mir dor di angelnan, a wrdu predik entre e paga onan, mundu a kere den djE, i El a wrdu risib ariba den gloria. 1TI 4:1 Ma e Spiri tu ta bisa klaramente ku den e ltimo tempunan algun lo kai for di fe, dor di paga atenshon na spiritunan engaoso i doktrinanan di demoonan, 1TI 4:2 pa medio di e h ipokresia di gaadnan, kende nan mes konsenshi a wrdu kim komo si fuera ta ku heru ka yente esaki a wrdu has, 1TI 4:3 kendenan ta prohib matrimonio i ta orden pa apsten di kuminda, lokual Dios a krea pa wrdu kompart ku gradisimentu dor di esnan ku ta ke re i ta konos e brdat. 1TI 4:4 Pasobra tur loke Dios a krea ta bon, i nada no ta d i rechas, si e wrdu risib ku gradisimentu, 1TI 4:5 pasobra e ta wrdu santifik pa medi o di e palabra di Dios i orashon. 1TI 4:6 Si bo mustra e rumannan riba e kosnan aki, lo bo ta un bon sirbid di Cristo Jesus, aliment ku e palabranan di e fe i di e doktrina sano ku bo a sigui. 1TI 4:7 Ma rechas fbulanan profano i di muh bieu. Ma s bien, disiplin bo mes den santidat; 1TI 4:8 pasobra disiplina korporal ta di po ko probecho, ma santidat ta probechoso pa tur kos, komo ku e ta konten promesa pa e bida presente i pa esun ku ta bin. 1TI 4:9 Esaki ta un palabra fiel ku meres t ur aseptashon. 1TI 4:10 Pasobra ta pa esaki nos ta traha i lucha, pasobra nos a fiha nos speransa den e Dios bibu, Kende ta e Salbador di tur hende, spesialment e di kreyentenan. 1TI 4:11 Orden i sia e kosnan aki. 1TI 4:12 No laga ningun hende menospresi bo hubentut, ma mas bien den palabra, kondukta, amor, fe i puresa, de mostr bo mes di ta un ehmpel pa esnan ku ta kere. 1TI 4:13 Te ora mi bin, okup bo m es ku lesamentu di Skritura, eksortashon i siamentu. 1TI 4:14 No neglish e don spi ritual ku tin den bo, ku a wrdu dun na bo pa medio di e palabra di profesia ora ku e ansianonan a pone man riba bo. 1TI 4:15 Prkur pa e kosnan aki; sea dedik na nan, pa bo progreso por ta bisto pa tur hende. 1TI 4:16 Paga bon tino na bo mes i na bo siansa; prsever den e kosnan aki; pasobra hasiendo esaki lo bo sigur salbashon, tantu pa bo mes komo pa esnan ku ta tendebo. 1TI 5:1 No reprend un hmber bieu na m anera brutu, ma mas bien spirt' manera ta spirta un tata. Trata e hmbernan mas hoben manera ruman, 1TI 5:2 e muhnan mas bieu manera mama, e muhnan mas hoben manera ru man muh, den tur puresa. 1TI 5:3 Onra e biudanan ku ta biuda di brdat; 1TI 5:4 ma si un biuda tin yu f nietu, laga nan sia prom di praktik piedat pa ku nan mes famia, i di rekompens nan mayornan, pasobra esaki ta aseptabel den bista di Dios. 1TI 5 :5 Awor esun ku di brdat ta biuda, i ku a keda su so, a pone su speransa den Dios , i ta sigui den splika i orashon di dia i anochi. 1TI 5:6 Ma esun ku entreg su me s na plaser ta morto mientras ku e ta na bida. 1TI 5:7 Orden e kosnan aki tambe, pa nan por biba sin reproche.

1TI 5:8 Ma si un hende no prove pa su mes hendenan, i spesialmente pa esnan di su kas, el a nenga e fe i ta pi ku un inkrdulo. 1TI 5:9 Laga un biuda wrdu pon riba li sta solamente si e tin mas ku sesenta aa, i tabata esposa di n hmber so, 1TI 5:10 i si e tin testimonio di bon obra; i si el a kria yu, si el a mustra hospitalidat na stranhero, si el a laba pia di e santunan, si el a yuda esnan den aflikshon i si el a dedik su mes na tur sorto di bon obra. 1TI 5:11 Ma nenga di pone biudan an mas hoben riba lista, pasobra ora nan sinti deseonan sensual ku ta aleh nan di Cristo, nan kier kasa, 1TI 5:12 asina tresiendo kondenashon, pasobra nan a pone nan prom promesa un banda. 1TI 5:13 I na mes tempu nan ta bai rnt di kas pa kas i ta sia kana prnada, i no solamente kana prnada, ma tambe nan ta sia hasi redu i met e den asunto di otro hende, papiando kosnan ku no ta kumbin. 1TI 5:14 Pesei, mi k ier pa e biudanan mas hoben kasa, haa yu, prkur pa nan kas, i no duna e enemigu oka shon pa papia malu di nan; 1TI 5:15 pasobra ya kaba algun a bira bai, pa sigui t ras di Satans. 1TI 5:16 Si un muh ku ta un kreyente tin biudanan na su enkargo, la gu' yuda nan, i no laga e karga keda riba iglesia, pa iglesia por yuda esnan ku d i brdat ta biuda. 1TI 5:17 Laga e ansianonan ku ta gobern bon wrdu konsider digno di dbel onor, spesialmente esnan ku ta traha duru den predikamentu i siamentu. 1TI 5 :18 Pasobra Skritura ta bisa: "No bisti buey bosal ora ku e ta trapa mainshi," i "E trahad ta digno di su suldo." 1TI 5:19 No asept un akusashon kontra un ansiano, si no ta a base di dos f tres testigu. 1TI 5:20 Esnan ku ta sigui den pik, repren d nan den presensia di tur hende, asina ku e otronan tambe lo haa miedu di hasi pi k. 1TI 5:21 Mi ta ordenbo den e presensia di Dios i di Cristo Jesus i di Su angeln an skoh, pa manten e prinsipionan aki sin prehuisio, sin hasi nada ku parsialidat. 1TI 5:22 No pone man muchu lih riba ningun hende i asina kompart responsabilidat den e piknan di otro hende; manten bo mes puru. 1TI 5:23 No bebe awa so mas, ma tu ma un poko bia pa motibu di bo stoma i bo enfermedatnan frekuente. 1TI 5:24 E pikn an di algun hende ta asina evidente, i nan ta bai nan dilanti na huisio; pa otro nan nan piknan ta sigui despues. 1TI 5:25 Di e mesun manera tambe, obranan ku ta bon ta asina evidente, i esnan ku no t'asina no por keda skond. 1TI 6:1 Laga tur ku ta bou di yugo komo esklabu konsider nan mes shonnan digno di tur onor, pa e nm ber di Dios i e doktrina no wrdu blasfem. 1TI 6:2 I laga esnan ku tin kreyentenan komo nan shon no falta rspt ku nan, pasobra nan ta ruman, ma laga nan sirbi nan ma s mih ainda, pasobra esnan ku ta disfrut di e benefisio di nan sirbishi ta kreyent enan i stimnan. Sia i predik e prinsipionan aki. 1TI 6:3 Si un hende ta sia un doktr ina diferente i no ta bai di akurdo ku palabranan sano, esnan di nos Seor Jesu-Cri sto, i ku e doktrina ku ta segun santidat, 1TI 6:4 e ta orguyoso i no ta kompren d nada; ma e tin un opseshon enkuanto preguntanan kontroversial i pleitamentu tok ante di palabra, for di kualnan ta lanta envidia, pleitu, palabra di abuso, sosp echo malu, 1TI 6:5 i pleitamentu konstante entre hendenan ku mente korupto i pri v di e brdat, kendenan ta supon ku santidat ta un medio pa hasi ganashi. 1TI 6:6 Ma di brdat, santidat akompa pa kontentamiento ta di gran ganashi. 1TI 6:7 Pasobra no s no a trese nada den mundu, i nos no por hiba nada for di dj tampoko. 1TI 6:8 I si nos tin kuminda i paa pa bisti, ku esakinan nos mester ta kontentu. 1TI 6:9 Ma esnan ku kier bira riku ta kai den tentashon i den trampa i den hopi deseonan l oko i daino, kualnan ta hundi hende den ruina i destrukshon. 1TI 6:10 Pasobra amo r pa plaka ta ras di tur sorto di maldat, i algun hende, dor di dese esaki, a desv i for di e fe, i a traspas nan mes ku hopi dol. 1TI 6:11 Ma hui pa e kosnan aki, ab o, hmber di Dios, i buska hustisia, santidat, fe, amor, prseveransia i mansedumbre . 1TI 6:12 Lucha e bon lucha di fe; gara e bida etrno pa kual bo a wrdu yam, i bo a duna e bon testimonio den presensia di hopi testigu. 1TI 6:13 Mi ta ordenbo den e presensia di Dios, Kende ta duna bida na tur kos, i di Cristo Jesus, Kende a d una e bon testimonio dilanti di Ponsio Pilato,

1TI 6:14 pa bo warda e mandamentu sin mancha ni reproche, te na e aparishon di n os Seor Jesu-Cristo, 1TI 6:15 kual E lo manifest na su debido tempu--Esun, Kende t a e bendishon i e niko Soberano, e Rei di reinan, i Seor di seornan; 1TI 6:16 Kende so tin inmortalidat i ta biba den e lus inaksesibel; Kende ningun hende no a mir a ni por mira. Na E sea onor i dominio etrno! Amn. 1TI 6:17 Instru esnan ku ta riku den e mundu aktual pa nan no ta sobrb i pa nan no fiha nan speransa riba e insigu ridat di rikesa, ma riba Dios, Kende ta prove pa nos tur kos na abundansia pa nos disfrut di nan. 1TI 6:18 Instru nan pa hasi bon, pa nan ta riku den bon obra, pa nan ta generoso i dispuesto pa kompart, 1TI 6:19 pa nan monton pa nan mes e tesoro di un bon fundeshi pa futuro, pa nan gara loke ta bida brdadero. 1TI 6:20 O Timo teo, warda loke a wrdu konfi na bo, evitando papiamentu profano i bano, i e argume ntonan kontradiktorio ku ta bin di loke falsamente ta wrdu yam "konosementu"-1TI 6 :21 lokual algun hende a profes i asina a desvi for di e fe. Grasia sea ku bo. Amn.

2 TIMOTEO 2TI 1:1 Pablo, un apstel di Cristo Jesus pa e boluntat di Dios, segun e promesa d i bida den Cristo Jesus, 2TI 1:2 Na Timoteo, mi yu stim: Grasia, miserikrdia i pas di Dios Tata i Cristo Jesus nos Seor. 2TI 1:3 Mi ta gradis Dios, Kende mi ta sirb i ku un konsenshi limpi manera mi antepasadonan a hasi, ora ku konstantemente mi ta krda riba bo den mi orashonnan anochi i di dia. 2TI 1:4 Ora mi krda riba bo lgr imanan mi ta anhel pa mirabo, pa mi wrdu yen ku goso, 2TI 1:5 ora mi trese na memor ia e fe sinsero ku ta den bo, ku prom tabata biba den bo wela Loida, i den bo mam a Eunise, i mi tin sigur ku ta den bo tambe. 2TI 1:6 I pa e motibu aki mi ta rekr dbo pa sende di nobo e don di Dios, kual ta den bo dor di e ponementu di mi man. 2TI 1:7 Pasobra Dios no a duna nos un spiritu di temor, sino di poder i di amor i di sano huisio. 2TI 1:8 Pesei, no tene brguensa di e testimonio di nos Seor, ni di mi, Su prezo; ma uni huntu ku mi den sufrimentu pa e evangelio segun e poder di Dios, 2TI 1:9 Kende a salba nos i a yama nos ku un yamada santu, no konforme nos obranan, ma konforme Su mes propsito i grasia ku a wrdu dun na nos den Cristo J esus for di tur etrnidat, 2TI 1:10 ma ku awor a wrdu revel pa medio di e aparishon di nos Salbador Cristo Jesus, Kende a abol morto, i a trese bida i inmortalidat n a kla pa medio di e evangelio, 2TI 1:11 pa kual mi a wrdu nombr komo predikad i apst el i siad. 2TI 1:12 Pa e motibu aki mi ta sufri e kosnan aki tambe, ma mi no tin br guensa; pasobra mi sa ta den Ken mi a kere i mi ta konvens ku E ta kapas pa warda loke mi a konfia na djE te na e dia ei. 2TI 1:13 Reten e ehmpel di palabranan san o ku bo a tende for di mi, den e fe i amor, kualnan ta den Cristo Jesus. 2TI 1:1 4 Warda e tesoro ku a wrdu konfi na bo--ward' ku yudansa di Spiritu Santu, Kende ta biba den nos. 2TI 1:15 Bo ta konsiente di e echo ku tur esnan ku ta na Asia a b ira bai for di mi, entre otro Figelo i Hermgenes. 2TI 1:16 Seor tene miserikrdia di e hendenan di e kas di Onesforo, pasobra hopi biaha el a refreskmi i no tabatin br guensa di mi kadenanan; 2TI 1:17 ma ora ku e tabata na Roma, el a buskami ansios amente i a haami 2TI 1:18 --ku Seor lagu' haa miserikrdia di Seor riba e dia ei--i bo sa masha bon kon el a yudami na Efeso. 2TI 2:1 Abo anto, mi yu, sea fuerte den e grasia ku ta den Cristo Jesus. 2TI 2:2 I e kosnan ku bo a tende for di mi den p resensia di hopi testigu, konfia esakinan na hmbernan fiel, kendenan lo ta kapas pa sia otro hende tambe. 2TI 2:3 Sufri aflikshon huntu ku mi, manera un bon sld di Cristo Jesus. 2TI 2:4 Ningun sld den sirbishi militar no ta envolv su mes den asunt onan di tur dia, pa e por komplas esun ku a tum' den sirbishi komo sld. 2TI 2:5 I ta mbe si un hende ta kompet komo atleta, e no ta gana premio a menos ku e kompet seg un e reglanan. 2TI 2:6 E kunukero ku ta traha duru mester ta e prom pa risib su pa rti di e kosecha. 2TI 2:7 Konsider loke mi ta bisa, pasobra Seor lo dunabo kompren dementu den tur kos. 2TI 2:8 Krda riba Jesu-Cristo, Kende a wrdu lant for di e mort onan, desendiente di David, konforme mi evangelio, 2TI 2:9 pa kual mi ta sufri a flikshon, asta kastigu di prizon manera un kriminal; ma e palabra di Dios no ta prezo. 2TI 2:10 Pa e motibu aki mi ta soport tur kos pa kousa di esnan ku ta skoh, pa nan tambe opten e salbashon ku ta den Cristo Jesus i huntu ku esaki, gloria e trno. 2TI 2:11 Esaki ta un palabra fiel: Pasobra si nos a muri kunE, nos lo biba tambe huntu kunE; 2TI 2:12 si nos prsever, nos lo reina tambe kunE; si nos nengu'E , E tambe lo nenga nos; 2TI 2:13 si nos ta infiel, E ta keda fiel, pasobra E no por nenga Su mes. 2TI 2:14 Rekrd nan e kosnan aki, i orden nan den e presensia di D ios pa no pleita tokante di palabra, lokual ta intil, i ta hiba na ruina di esnan ku ta tende. 2TI 2:15 Hasi tur bo esfuerso pa present bo mes aprob dilanti di Dio s manera un trahad ku no tin motibu pa tin brguensa, ku ta parti e palabra di brdat na un manera korekto. 2TI 2:16 Ma evit papiamentu mundano i bano, pasobra esaki lo hiba na mas impiedat, 2TI 2:17 i nan palabranan lo plama manera kangrena. Ent re nan Himeneo i Fileto, 2TI 2:18 hmbernan ku a desvi for di e brdat, bisando ku re surekshon a tuma lug kaba, i asina nan ta trastorn fe di algun hende. 2TI 2:19 Sin embargo, e fundeshi firme di Dios ta para, sey ku e inskripshon aki: "Seor konos es nan ku ta di djE," i, "Laga tur esnan ku ta menshon nmber di Seor apsten di maldat."

2TI 2:20 Awor den un kas grandi no tin solamente artkulonan di oro i di plata, ma tambe artkulonan di palu i di tera, i algun pa onor i algun pa desonor. 2TI 2:21 Pesei, si un hende purifik su mes di e kosnan aki, e lo ta un instrumnt pa onor, santifik, til pa e Maestro, prepar pa tur bon obra. 2TI 2:22 Awor, hui pa e pashonn an di hubentut, i buska hustisia, fe, amor i pas, huntu ku esnan ku ta yama na S eor for di un kurason puru. 2TI 2:23 Ma rechas spekulashonnan bobo i ignorante, sa biendo ku nan ta produs pleitu. 2TI 2:24 I e sirbid di Seor no mester ta pleitad, ma karioso ku tur hende, ku kapasidat pa sia, ku pasenshi ora ku e wrdu trat inhustame nte, 2TI 2:25 ku ta koreg ku suavidat esnan ku ta den oposishon, pa kisas Dios du na nan repentimentu ku ta hiba na konosementu di e brdat, 2TI 2:26 i nan bin na n an sano huisio i skapa for di e trampa di diabel, den kual el a tene nan prezo p a hasi su boluntat. 2TI 3:1 Ma sabi esaki, ku den e ltimo dianan tempunan trabaho so lo bin. 2TI 3:2 Pasobra hende lo ta stimad di nan mes, stimad di plaka, gabad, a rogante, blasfemad, desobedesido na mayornan, ingrato, impio, 2TI 3:3 sin amor, i rekonsiliabel, ku mala lenga, sin dominio propio, grosero, odiad di loke ta bon, 2TI 3:4 traid, imprudente, sobrb, mas bien stimad di plaser ku stimad di Dios; 2TI 3: 5 ku tin aparensia di ta religioso brd, ma ku ta nenga su poder; evit e sorto di he ndenan aki. 2TI 3:6 Pasobra entre nan tin esnan ku ta drenta den kas di famia i ta hiba komo katibu muhnan debil, karg di pik, lastr pa varios mal deseonan, 2TI 3:7 semper siando i nunka kapas pa yega na konosementu di e brdat. 2TI 3:8 I meskos k u Janes i Jambres a opon Moiss, asina e hmbernan aki tambe ta opon e brdat, hmbernan u mente korupto, rechas enkuanto e fe. 2TI 3:9 Ma nan lo no hasi mas progreso, pa sobra nan lokura lo bira bisto pa tur hende, meskos ku esun di e dosnan aya tamb e a bira bisto pa tur hende. 2TI 3:10 Ma abo a sigui mi siansa, kondukta, propsito , fe, pasenshi, amor, prseveransia, 2TI 3:11 prsekushonnan, sufrimentunan, manera a sosod ku mi na Antiokia, na Ikonio i na Listra, kual prsekushonnan mi a soport, i for di nan tur Seor a librami! 2TI 3:12 I di brdat, tur hende ku ta dese di hiba u n bida santu den Cristo Jesus lo wrdu prsigu. 2TI 3:13 Ma hendenan malbado i gaadnan lo bai di malu pa peor, gaando i siendo ga. 2TI 3:14 Abo, sinembargo, kontinu den e kosnan ku bo a sia i a keda konvens di dj, sabiendo di ken bo a sia nan; 2TI 3:15 i ku for di infansia bo a konos e skrituranan santu, kualnan por dunabo e sabiduria ku ta hiba na salbashon pa medio di fe, ku ta den Cristo Jesus. 2TI 3:16 Tur Sk ritura ta inspir pa Dios i ta til pa siansa, pa reprendementu, pa korekshon, pa edu k den hustisia, 2TI 3:17 pa e hende di Dios por ta perfekto, ekip pa tur bon obra. 2TI 4:1 Mi ta hurabo den e presensia di Dios i di Cristo Jesus, Kende lo huzga e bibunan i e mortonan: (mi ta hurabo) dilanti di Su aparishon i Su reino: 2TI 4 :2 predik e palabra; sea prepar na tempu i for di tempu; spirta, reprend, eksort, ku hopi pasenshi i instrukshon. 2TI 4:3 Pasobra e tempu lo bin ku nan lo no soport d oktrina sano mas; ma alkontrario, pa satisfas nan mes deseonan, nan lo akumul pa n an mes siadnan pa bisa nan loke nan orea ku ta kishik kier tende, 2TI 4:4 i lo bira nan orea for di e brdat, i lo bolbe na fbula. 2TI 4:5 Ma abo, sea sobrio den tur kos, soport aflikshon, hasi e trabou di un evangelista, kumpli ku bo ministerio. 2TI 4:6 Pasobra ami ta wrdu bash kaba komo un ofrenda di bibida, i mi tempu di bai a yega. 2TI 4:7 Mi a lucha e bon lucha, mi a trmin e kareda, mi a warda e fe; 2TI 4:8 den futuro ta ward pa mi e korona di hustisia, kual Seor, e Hues hustu, lo du nami riba e dia ei; i no na ami so, ma tambe na tur esnan ku a stima Su binida. 2TI 4:9 Hasi tur esfuerso pa bin serka mi pronto, 2TI 4:10 pasobra Demas, kende a stima e mundu aktual aki, a bandonmi i a bai Tesalnika; Kresente a bai Galasia, Tito a bai Dalmasia. 2TI 4:11 Lukas so ta serka mi. Buska Marko i tres' huntu ku bo, pasobra e ta til pa mi pa e sirbishi. 2TI 4:12 Ma Tikiko mi a manda na Efeso. 2TI 4:13 Ora bo bin, trese e mantel ku mi a laga na Troas serka Karpo, i e buki nan, spesialmente e prkamntnan.

2TI 4:14 Alehandro, e plat, a tratami hopi malu; Seor lo pagu' segun su echonan. 2T I 4:15 Abo tambe, wardabo di dj, pasobra vigorosamente el a opon su mes kontra nos siansa. 2TI 4:16 Na mi prom defensa ni un hende no a apoymi, ma tur a bandonmi; ku esaki no wrdu kont kontra nan. 2TI 4:17 Ma Seor a para na mi lado i a fortalesmi, pa dor di mi e predikamentu wrdu kumpl totalmente i tur e paganonan tend'; i mi a wrdu libr for di boka di leon. 2TI 4:18 Seor lo librami di tur echo malu, i lo preservm i pa Su reino selestial; na E sea gloria pa semper i semper. Amn. 2TI 4:19 Kumind Priska i Akila i e hendenan di kas di Onesforo. 2TI 4:20 Erasto a keda na Korinto , ma Trfimo mi a laga malu na Mileto. 2TI 4:21 Hasi tur esfuerso pa bo bin prom ku wenter. Eubulo ta saludbo, tambe Pudente i Lino i Claudia i tur e rumannan. 2TI 4:22 Seor sea ku bo spiritu. Grasia sea ku boso. Amn.

TITO TTO 1:1 Pablo, un sirbid di Dios i apstel di Jesu-Cristo, konforme e fe di e skohna n di Dios i e konosementu di e brdat ku ta segun santidat, TTO 1:2 den e speransa di bida etrno, ku Dios, Kende no por gaa, a primint hopi siglonan pas, TTO 1:3 ma n a Su debido tempu a manifest Su palabra, den e proklamashon ku a wrdu konfi na mi s egun e mandamentu di Dios nos Salbador; TTO 1:4 Na Tito, mi yu brdadero den nos f e komun: Grasia i pas di Dios Tata i di Cristo Jesus nos Salbador. TTO 1:5 Pa e motibu aki mi a lagabo na Kreta, pa bo regla loke ta falta, i nombra ansianonan na tur stat, manera mi a ordenbo. TTO 1:6 Un ansiano mester ta un hmber ku ta sin reproche, ku ta esposo di n esposa, ku tin yu ku ta kere, ku no ta wrdu akus di lib ertinahe f rebeldia. TTO 1:7 Pasobra e ansiano mester ta sin reproche komo mayord omo di Dios, no kabesura, no lih pa rabia, no bisi na bia, no violento, no golos pa plaka, TTO 1:8 sino un hende ku ta praktik hospitalidat, ku ta stima loke ta bon , ku ta sobrio, hustu, santu, disiplin, TTO 1:9 ku ta tene firme na e palabra fie l ku ta segun e siansa, pa e por eksort ku doktrina sano i refut esnan ku ta kontra dis. TTO 1:10 Pasobra tin hopi hende rebelde, hende ku ta papia pa papia, i gaadnan , spesialmente esnan di e sirkumsishon, TTO 1:11 kendenan mester wrdu silensi, pas obra nan ta trastorn famianan kompleto, siando hende kosnan ku nan no mag sia nan, djis pa nan haa ganashi desonesto. TTO 1:12 Un di nan, kende ta un profeta di nan mes, a bisa: "Kretensenan semper ta gaad, mal bestia, golosnan floho." TTO 1:13 E testimonio aki ta brdat. Pesei, reprend nan severamente pa nan por ta sano den fe , TTO 1:14 sin paga atenshon na fbulanan hudiu i mandamentunan di hendenan ku ta desvi for di e brdat. TTO 1:15 Pa esnan ku ta puru, tur kos ta puru; ma pa esnan k u ta kontamin i ku ta inkrdulo, nada no ta puru, ma tantu nan mente komo nan konse nshi ta kontamin. TTO 1:16 Nan ta profes ku nan konos Dios, ma ku nan echonan nan t a nengu'E, pasobra nan ta abominabel i desobedesido, i nan no ta sirbi pa nada b on. TTO 2:1 Ma pa loke ta boso, papia e kosnan ku ta pas pa doktrina sano. TTO 2 :2 Hmbernan di edat mester ta moder, digno, huisioso, sano den fe, den amor, den pr severansia. TTO 2:3 Di e mesun manera, muhnan di edat mester ta reverente den nan komportashon, no kalumniad, ni sklabis na bia, siando loke ta bon, TTO 2:4 pa nan e nkurash e muhnan hoben pa stima nan esposo, pa stima nan yunan, TTO 2:5 pa ta huis ioso, puru, bon ama di kas, karioso, siendo sumiso na nan mes esposo, pa e palabr a di Dios no wrdu desonr. TTO 2:6 Di e mesun manera eksort e hmbernan hoben pa ta hu isioso; TTO 2:7 den tur kos present bo mes komo un ehmpel den bon obra, ku puresa den doktrina, ku dignidat, TTO 2:8 ku palabra sano ku no por wrdu konden, pa e opo nente wrdu brongos sin ku e tin nada malu di bisa di nos. TTO 2:9 Eksort esklabunan pa ta sumiso na nan mes shon den tur kos, pa ta komplasiente, pa no pusta boka, TTO 2:10 pa no hrta nan shon den nada, ma pa mustra tur buena fe, pa nan por drna e doktrina di Dios nos Salbador den tur kos. TTO 2:11 Pasobra e grasia di Dios a pares, tresiendo salbashon na tur hende, TTO 2:12 siando nos pa renunsi impiedat i deseonan mundano i pa biba huisioso, hustu i santu den e siglo presente, TTO 2 :13 wardando riba e speransa bendishon i e aparishon di e gloria di nos gran Dios i Salbador, Cristo Jesus, TTO 2:14 Kende a duna Su mes pa nos, pa E por redim no s di tur inikidat i purifik pa Su mes un pueblo pekuliar, ku zelo den hasimentu d i bon obra. TTO 2:15 Papia e kosnan aki, i eksort i reprend ku tur outoridat. No l aga ningun hende despresibo. TTO 3:1 Rekrd nan pa ta sumiso na gobernantenan i na o utoridatnan, pa ta obedesido, i dispuesto pa hasi tur bon obra, TTO 3:2 pa no ka lumni ningun hende, pa no ta pleitad, ma suave, mustrando tur konsiderashon pa tur hende. TTO 3:3 Pasobra nos mes tambe un tempu tabata ignorante, desobedesido, g a, sklabis na varios pashon i plaser, bibando den malisia i envidia, odioso i odian do otro.

TTO 3:4 Ma ora ku e kario di Dios nos Salbador i Su amor pa humanidat a pares, TTO 3:5 El a salba nos, no a base di obranan ku nos a hasi den hustisia, ma segun S u miserikrdia, pa medio di e labamentu di regenerashon i renobashon pa medio di S piritu Santu, TTO 3:6 Kende El a basha rikamente riba nos pa medio di Jesu-Crist o nos Salbador, TTO 3:7 pa nos, siendo hustifik pa medio di Su grasia, por wrdu ha s erederonan segun e speransa di bida etrno. TTO 3:8 Esaki ta un palabra fiel; i e kosnan aki mi kier pa bo konfirm konstantemente, pa esnan ku a kere den Dios prku r di hasi bon obranan. E kosnan aki ta bon i di probecho pa hende. TTO 3:9 Ma evi t kontroversianan bobo i genealogianan i pleitu i diskushonnan tokante di Lei; pa sobra nan ta sin probecho i no ta bal nada. TTO 3:10 Rechas un hende ku ta kousa divishon despues di un prom i un di dos spirtamentu, TTO 3:11 sabiendo ku un hende asina ta prvrso i ta hasi pik, i ta konden su mes. TTO 3:12 Ora mi manda Artemas f T ikiko serka bo, hasi tur esfuerso pa bin serka mi na Nikpolis, pasobra mi a disid di pasa wenter einan. TTO 3:13 Yuda abogado Zenas i Apolo ku diligensia pa sigui nan kaminda, pa nan no tin falta di nada. TTO 3:14 I laga nos hendenan tambe sia di hasi bon obra den kasonan di nesesidat, pa nan no keda sin duna fruta. TTO 3 :15 Tur esnan ku ta huntu ku mi ta saludbo. Salud esnan ku ta stima nos den fe. Gr asia sea ku boso tur. Amn. FILEMON FLM 3:1 Pablo, un prizonero di Cristo Jesus, i Timoteo nos ruman, Na Filemon, no s ruman stim i kolaborador, FLM 3:2 i na Apia, nos ruman muh, i na Arkipo, nos kom paero sld, i na e iglesia ku ta den bo kas: FLM 3:3 Grasia na boso i pas di Dios no s Tata i di Seor Jesu-Cristo. FLM 3:4 Mi ta gradis mi Dios semper, rekrdando bo den mi orashonnan, FLM 3:5 pasobra mi ta tende di bo amor, i di e fe ku bo tin pa k u Seor Jesus i pa ku tur e santunan, FLM 3:6 pa e komunion di bo fe bira efikas p a medio di e konosementu di tur kos bon ku ta den boso pa kousa di Cristo. FLM 3 :7 Pasobra mi a sinti gran goso i konsuelo den bo amor, pasobra e kurasonnan di e santunan a wrdu refresk dor di bo, ruman. FLM 3:8 Pesei, maske den Cristo mi tin basta konfiansa pa ordenbo pa hasi loke ta bo deber, FLM 3:9 tg, pa kousa di amor , mi ta mas bien suplikbo--siendo ku ami, Pablo, ta manera mi ta, un hmber di edat , i awor, ademas, un prizonero di Cristo Jesus-FLM 3:10 mi ta suplikbo pa mi yu O nsimo, kende mi a engendr tempu ku mi tabata enkaden, FLM 3:11 kende un tempu tabat a intil pa bo, ma awor ta til, tantu pa bo komo pa mi. FLM 3:12 I mi a mand' bk serk a bo en persona, esta, mi mes kurason, FLM 3:13 kende mi kier a tene serka mi, p a na lug di abo e por a sirbimi tanten ku mi tabata enkaden pa kousa di evangelio; FLM 3:14 ma sin bo konsentimentu mi no kier a hasi nada, pa bo bondat no parse komo si fuera ta algu obligatorio e ta, sino algu di bo propio boluntat. FLM 3:1 5 Pasobra podis ta pa e motibu aki el a wrdu separ for di bo pa un tempu, pa bo por ha' bk pa semper, FLM 3:16 no mas komo esklabu, sino mas ku esklabu, un ruman stim, spesialmente pa mi, ma kuantu mas pa bo, tantu den karni komo den Seor. FLM 3:17 Si bo ta konsidermi anto komo un kompaero, asept' meskos ku lo bo a aseptmi. FLM 3: 18 Ma si el a ofendbo den kualkier forma, f si e debebo kualkier kos, pone esei ri ba mi kuenta; FLM 3:19 ami, Pablo, ta skirbi esaki ku mi mes man; lo mi paga p'-pa mi no tin mester di bisabo ku abo ta debemi asta bo mes tambe. FLM 3:20 S, rum an, lagami benefisi di bo den Seor; refresk mi kurason den Cristo. FLM 3:21 Teniend o konfiansa den bo obedensia, mi ta skirbibo, komo ku mi sa ku lo bo hasi asta m as ku loke mi ta bisa. FLM 3:22 I na mesun tempu tambe prepar un posada pa mi, pa sobra mi ta spera ku, pa medio di boso orashonnan, lo mi wrdu entreg na boso. FLM 3:23 Epafras, mi kompaero di prizon den Cristo Jesus, ta saludbo, FLM 3:24 meskos Marko, Aristarko, Demas, Lukas, mi kolaboradornan. FLM 3:25 Grasia di Seor Jesu-C risto sea ku bo spiritu. Amn.

HEBREONAN HEB 1:1 Dios, despues ku El a papia hopi tempu pas ku e tatanan pa medio di e pro fetanan, na hopi okashon i na varios manera, HEB 1:2 den e ltimo dianan aki a pap ia ku nos pa medio di Su Yu, Kende El a nombra komo eredero di tur kos, pa medio di Kende tambe El a traha mundu. HEB 1:3 I E ta e resplandor di Su gloria i e r epresentashon eksakto di Su naturalesa, i ta sosten tur kos pa medio di e palabra di Su poder. Despues ku El a hasi purifikashon pa piknan, El a sinta na man drec hi di e Mahestat den halturanan, HEB 1:4 ya ku El a bira muchu mas superior ku e angelnan, komo ku El a ered un nmber mas ekselente ku nan. HEB 1:5 Pasobra na kua l di e angelnan El a yega di bisa: "Bo ta Mi Yu, awe Mi a engendrBo"? I atrobe: " Lo Mi ta un Tata p'E, i E lo ta un Yu pa Mi"? HEB 1:6 I ora ku E trese e primogni to atrobe den mundu, E ta bisa: "I laga tur e angelnan di Dios ador'E." HEB 1:7 I di e angelnan E ta bisa: "Kende ta hasi Su angelnan bientu, i Su sirbidnan flam di kandela." HEB 1:8 Ma di e Yu E ta bisa: "Bo trono, O Dios, ta pa semper i se mper, i e spter di hustisia ta e spter di Bo reino. HEB 1:9 Bo a stima hustisia i a odia maldat; pesei Dios, Bo Dios, a ungiBo ku e zeta di alegria mas ku Bo komp aeronan." HEB 1:10 Tambe: "Abo, SEOR, den prinsipio a pone e fundeshi di tera, i e shelunan ta e obranan di Bo mannan; HEB 1:11 nan lo peres, ma Abo ta keda; i nan tur lo bira bieu manera un bist, HEB 1:12 i manera un mantel lo Bo lora nan; man era un bist nan lo wrdu kambi tambe, ma Abo ta keda meskos, i Bo aanan lo no tin fin ." HEB 1:13 Ma na kual di e angelnan El a yega di bisa: "Sinta na Mi man drechi, te ora Mi hasi Bo enemigunan un banki pa Bo pianan"? HEB 1:14 Nan tur no ta spi ritunan ku ta sirbi, mand pa sirbi esnan ku lo ered salbashon? HEB 2:1 Pa e motibu aki nos mester paga muchu mas atenshon na loke nos a tende, pa nos no apart nos for di e kaminda. HEB 2:2 Pasobra si e palabra papi pa medio di angelnan a keda p rob di ta firme, i tur transgreshon i desobedensia a risib pago hustu, HEB 2:3 kon nos lo skapa si nos neglish un salbashon asina grandi ku na prom lug a wrdu papi dor di Seor, i a wrdu konfirm na nos dor di esnan ku a tende, HEB 2:4 mientras ku Dios tambe tabata duna testimonio huntu ku nan, tantu pa medio di sealnan komo pa med io di maraviyanan i pa medio di varios sorto di milagernan i pa medio di donnan di Spiritu Santu segun Su mes boluntat. HEB 2:5 Pasobra no ta na angelnan El a s omet e mundu ku ta bin, di kual nos ta papiando. HEB 2:6 Ma un hende a testifik un kaminda, bisando: "Kiko hende ta, ku Bo ta krda riba dj? Of yu di hende, ku Bo ta hasi kaso di dj? HEB 2:7 Pa un poko tempu Bo a hasi menos ku e angelnan; Bo a kor on' ku gloria i onor, i Bo a pon' riba e obranan di Bo mannan; HEB 2:8 tur kos Bo a somet bou di su pianan." Pasobra dor di somet tur kos na dj, E no a laga nada ku no ta keda somet na dj. Ma awor nos no ta mira tur kos somet na dj ainda. HEB 2:9 Ma nos ta mira Esun ku pa un poko tempu a wrdu has menos ku e angelnan, esta Jesus, pa motibu di e sufrimentu di morto koron ku gloria i onor, ku pa medio di e grasi a di Dios E por eksperensi morto pa tur hende. HEB 2:10 Pasobra tabata kumbin Esun , pa Kende tur kos ta eksist i pa medio di Kende tur kos ta eksist, dor di trese h opi yu na gloria, pa perfekshon e outor di nan salbashon pa medio di sufrimentuna n. HEB 2:11 Pasobra tantu Esun ku ta santifik komo esnan ku ta wrdu santifik, tur t a bin di n Tata, pa kual motibu E no tin brguensa di yama nan ruman, HEB 2:12 bisa ndo: "Lo Mi proklam Bo nmber na Mi rumannan, meimei di e kongregashon lo Mi kanta Bo alabansa." HEB 2:13 I atrobe: "Lo Mi pone Mi konfiansa den djE." I atrobe: "M ira, Ami i e yunan ku Dios a dunaMi." HEB 2:14 Asina anto, komo ku e yunan ta ko mpart den karni i sanger, E mes tambe a tuma parti na e mesun manera, asina ku pa medio di morto E por a destru esun ku tabatin poder riba morto, esta, diabel, HE B 2:15 i por a libra esnan ku pa miedu di morto tabata somet na sklabitut henter nan bida. HEB 2:16 Pasobra siguramente no ta na angelnan E ta duna yudansa, ma E ta duna yudansa na e desendientenan di Abraham. HEB 2:17 Pesei E mester a wrdu h as igual ku Su rumannan den tur kos, pa E por a bira un sumosaserdote

miserikrdioso i fiel den kosnan ku tin di hasi ku Dios, pa hasi ekspiashon pa e p iknan di e pueblo. HEB 2:18 Pasobra komo ku E mes a wrdu tent den loke El a sufri, E por bin na yudansa di esnan ku ta wrdu tent. HEB 3:1 Pesei, rumannan santu, part isipantenan den un yamada selestial, fiha boso pensamentunan riba Jesus, e Apstel i Sumosaserdote di nos konfeshon. HEB 3:2 E tabata fiel na Esun ku a nombr'E, m eskos ku Moiss tambe tabata fiel den henter Su kas. HEB 3:3 Pasobra El a wrdu kons ider digno di mas gloria ku Moiss, meskos ku esun ku ta traha e kas tin mas onor k u e kas. HEB 3:4 Pasobra tur kas ta wrdu trah dor di un hende, ma Esun ku a traha tur kos ta Dios. HEB 3:5 Awor Moiss tabata fiel den henter Su kas manera un sirbi d, komo un testimonio di e kosnan ei ku lo a wrdu papi despues; HEB 3:6 ma Cristo t abata fiel manera un Yu riba Su mes kas, Kende Su kas nos ta, si nos tene firme na e konfiansa i na e gloria di e speransa te na fin. HEB 3:7 Pesei, meskos ku S piritu Santu ta bisa: "Awe, si boso tende Su bos, HEB 3:8 no hasi boso kurason d uru, manera tempu ku nan a probokMi, manera den e dia di prueba den desierto, HEB 3:9 kaminda boso tatanan a poneMi na prueba dor di probokMi, i a mira Mi obranan durante di kuarenta aa. HEB 3:10 Pesei mi tabata rabi ku e generashon aki, i a bi sa: 'Semper nan ta desvi den nan kurason; i nan no tabata konos Mi kamindanan'; HE B 3:11 manera Mi a hura den Mi furia, 'Nan lo no drenta den Mi sosiegu.'" HEB 3: 12 Tene kuidou, rumannan, pa no tin den ningun di boso un kurason malbado i inkrd ulo, dor di aleh for di e Dios bibu. HEB 3:13 Ma enkurash otro dia tras dia, tante n ku por papia di "Awe" ainda, pa ningun di boso no wrdu endures dor di e engao di pik. HEB 3:14 Pasobra nos a bira partisipante di Cristo, si nos tene firme na e p rinsipio di nos siguransa te na fin, HEB 3:15 mientras ku ta wrdu bis: "Awe, si bo so tende Su bos, no hasi boso kurason duru, manera tempu ku nan a probokMi." HEB 3:16 Pasobra ta ken a probok'E ora nan a tende? Di brdat, no tabata tur esnan ku a sali for di Egipto, gui pa Moiss? HEB 3:17 I ta ku ken E tabata rabi kuarenta aa l argu? No tabata ku esnan ku a peka, kende nan kurpanan a kai den desierto? HEB 3 :18 I ta na ken El a hura ku nan lo no a drenta den Su sosiegu, sino na esnan ku tabata desobedesido? HEB 3:19 I asina nos ta mira ku nan no por a drenta pa mot ibu di inkredulidat. HEB 4:1 Pesei, laga nos tin temor, pa, mientras ku ta keda un promesa ainda pa drenta den Su sosiegu, no parse ku un di boso a keda sin alk ans esaki. HEB 4:2 Pasobra di brdat bon nobo a wrdu predik na nos, meskos ku na nan tambe; ma e palabra ku nan a tende no tabata di probecho pa nan, pasobra e no a wrdu kombin ku fe den esnan ku a tende. HEB 4:3 Pasobra nos ku a kere ta drenta de n e sosiegu ei, meskos ku El a bisa: "Manera Mi a hura den Mi furia: 'Nan lo no drenta den Mi sosiegu,'" ounke Su trabounan a keda kla desde fundashon di mundu. HEB 4:4 Pasobra asin'aki El a bisa un kaminda tokante di e di shete dia: "I Dio s a soseg riba e di shete dia di tur Su trabounan"; HEB 4:5 i atrobe den e parti aki: "Nan lo no drenta den Mi sosiegu." HEB 4:6 Pesei, komo ku ta keda pa algun drenta e sosiegu ei, i esnan na kendenan antes bon nobo a wrdu predik no a drenta pa motibu di desobedensia, HEB 4:7 atrobe E ta fiha un sierto dia, "Awe", bisand o pa medio di David despues di tantu tempu, meskos ku a wrdu bis antes: "Awe, si b oso tende Su bos, no hasi boso kurason duru." HEB 4:8 Pasobra si Josu a duna nan sosiegu, E lo no a papia di un otro dia despues di esei. HEB 4:9 Pesei anto, ta keda un sosiegu di Sabat pa e pueblo di Dios. HEB 4:10 Pasobra esun ku a drenta den Su sosiegu, e mes tambe a soseg di su trabounan, manera Dios a soseg di esnan di djE. HEB 4:11 Pesei, laga nos ta diligente pa drenta den e sosiegu ei, pa nin gun hende no kai dor di sigui e mesun ehmpel di desobedensia. HEB 4:12 Pasobra e palabra di Dios ta bibu i aktivo i mas skrpi ku kualkier spada di dos filo, i ta penetr te na e divishon di alma i spiritu, i di skarnir i tuti, i ta kapas pa huz ga e pensamentunan i intenshonnan di kurason. HEB 4:13 I no tin ningun kriatura skond pa Su bista, ma tur kos ta habr i bisto dilanti di wowo di Esun ku nos tin d i

aber kunE. HEB 4:14 Komo ku nos tin anto un gran Sumosaserdote, Kende a pasa dor di e shelunan, Jesus e Yu di Dios, laga nos tene firme na nos konfeshon. HEB 4: 15 Pasobra nos no tin un Sumosaserdote ku no por kompades di nos debilidatnan, si no Un ku a wrdu tent den tur kos meskos ku nos, ma tg sin pik. HEB 4:16 Pesei, laga nos aserk e trono di grasia ku konfiansa, pa nos risib miserikrdia i haa grasia pa y uda den tempu di nesesidat. HEB 5:1 Pasobra tur sumosaserdote skoh for di den hen de ta wrdu nombr pa benefisio di hende den kosnan ku ta pertenes na Dios, pa ofres t antu regalo komo sakrifisio pa pik; HEB 5:2 e por tin pasenshi ku esnan ignorante i esnan ku ta den eror, komo ku e mes tambe ta rondon di debilidat; HEB 5:3 i pa motibu di esaki e ta oblig di ofres sakrifisionan pa piknan, tantu pa e pueblo, ko mo pa su mes tambe. HEB 5:4 I ningun hende no ta tuma e onor pa su mes, ma ta ri sib esaki ora ku e wrdu yam dor di Dios, manera Aaron a wrdu yam. HEB 5:5 Asina Crist o tampoko no a glorifik Su mes pa bira Sumosaserdote, ma Esun ku a bis'E: "Abo ta Mi Yu, awe Mi a engendrBo"; HEB 5:6 manera E ta bisa tambe na un otro lug den Skr itura: "Bo ta Saserdote pa semper segun e rdu di Melkisedek." HEB 5:7 Tempu ku E tabata den karni, E tabata ofres orashon i splika ku gran sklamashon i lgrima na Es un ku ta kapas pa salb'E for di morto, i El a wrdu tend pa motibu di Su piedat. HE B 5:8 Ounke ku E tabata Yu, El a sia obedensia dor di e kosnan ku El a sufri. HEB 5:9 I despues di a wrdu has perfekto, El a bira pa tur esnan ku ta obedes'E, e ou tor di salbashon etrno, HEB 5:10 siendo yam pa Dios komo Sumosaserdote segun e rdu di Melkisedek. HEB 5:11 Tokante di djE nos tin hopi di bisa, i ta difisil pa spl ika, komo ku boso a bira floho pa tende. HEB 5:12 Pasobra ounke pa e tempu aki y a boso mester tabata maestronan kaba, boso tin mester di un hende pa sia boso e p rinsipionan elemental di e palabra di Dios tur di nobo, i boso mester di lechi i no kuminda slido. HEB 5:13 Pasobra tur ku ta biba di lechi so ta sin eksperensia den asunto di hustisia, pasobra ta un bebi e ta. HEB 5:14 Ma kuminda slido ta pa hende madur, kendenan, pa motibu di prktika, tin nan mente entren pa disern loke ta bon i loke ta malu. HEB 6:1 Pesei, lagando e siansa elemental tokante di e Crist o, laga nos sigui dilanti pa yega na madures, i no pone atrobe un fundeshi di re pentimentu di obranan morto i di fe pa ku Dios, HEB 6:2 di doktrina di boutismon an i di ponementu di man, di resurekshon di e mortonan i di huisio etrno. HEB 6:3 I esaki nos lo hasi, si Dios prmit. HEB 6:4 Pasobra den kaso di esnan ku un tempu a wrdu ilumin i ku a purba e don selestial, i ku a bira partisipantenan di Spirit u Santu, HEB 6:5 i ku a purba e bon palabra di Dios i e podernan di e siglo ku t a bin, HEB 6:6 i despues a kai, ta imposibel pa trese nan bk na repentimentu, kom o ku nan ta bolbe krusifik e Yu di Dios pa nan mes i ta pon'E na brguensa pbliko. H EB 6:7 Pasobra suela ku ta bebe e awaseru ku ta kai ku frekuensia riba dj, i ta p rodus vegetashon ku ta til pa esnan pa kendenan benefisio e ta wrdu kultiv tambe, ta risib un bendishon di Dios; HEB 6:8 ma si e ta produs sumpia i bringamosa e no bal nada i ta serka di wrdu maldishon i su fin ta pa wrdu kim. HEB 6:9 Ma stimnan, maske nos ta papia na e manera aki, nos ta konvens di kosnan mih tokante di boso, i kos nan ku ta pertenes na salbashon. HEB 6:10 Pasobra Dios no ta inhustu pa lubid boso trabou i e amor ku boso a mustra pa Su nmber, dor ku boso a sirbi i ainda ta sir bi e santunan. HEB 6:11 I nos ta dese ku kada un di boso lo mustra e mesun dilige nsia pa asina realis e siguransa kompleto di speransa te na fin, HEB 6:12 pa boso no flakia, ma pa boso ta imitadnan di esnan ku pa medio di fe i pasenshi ta ered e promesanan. HEB 6:13 Pasobra tempu ku Dios a hasi e promesa na Abraham, komo k u E no por a hura dilanti di ningun mas grandi kunE, El a hura pa Su mes, HEB 6: 14 bisando: "Siguramente lo Mi bendishonbo i siguramente lo Mi multiplikbo." HEB 6 :15 I asina, despues di a spera ku pasenshi, el a opten e promesa. HEB 6:16 Pasob ra hende ta hura pa un mas grandi ku nan mes, i pa nan un huramentu dun komo konf irmashon ta pone un fin na tur diskushon.

HEB 6:17 Na mesun manera Dios, deseando mas ainda pa mustra na e erederonan di e promesa Su propsito inkambiabel, a konfirm esaki pa medio di un huramentu, HEB 6: 18 pa dor di dos kos inkambiabel, den kualnan ta imposibel pa Dios gaa, nos por t in fuerte enkurashamentu, nos ku a hui pa buska refugio dor di gara e speransa k u ta pon nos dilanti. HEB 6:19 E speransa aki nos tin komo un anker di e alma, un speransa sigur i firme, un ku ta drenta tras di e velo, HEB 6:20 kaminda Jesus, Kende a bai nos dilanti, a drenta pa nos. El a bira Sumosaserdote pa semper, se gun e rdu di Melkisedek. HEB 7:1 Pasobra e Melkisedek aki, rei di Salm, saserdote di e Dios Haltsimo, kende a sali kontra ku Abraham ora ku esaki tabata bolbe di e derota di e reinan i a bendishon', HEB 7:2 na kende Abraham a duna tambe un dsimo parti di tur e botn, tabata primeramente, segun e tradukshon di su nmber "rei di hustisia," i tambe rei di Salm, loke ta nifik "rei di pas." HEB 7:3 Sin tata, sin mama, sin genealogia, sin prinsipio di dianan f fin di bida, ma has manera e Yu di Dios, e ta keda saserdote pa semper. HEB 7:4 Awor konsider kon grandi e hmber aki tabata, na kende Abraham, e patriarka, a duna un dsimo di e mih di e botn. HEB 7:5 I di brdat, esnan di e yunan di Lev, kendenan ta risib e saserdosio, tin mandament u segun e Lei pa tuma e diesmonan for di e pueblo, esta, for di nan rumannan, ou nke esakinan ta desendiente di Abraham. HEB 7:6 Ma esun ku su genealogia no ta k ont den nan a tuma e diesmonan for di Abraham i a bendishon esun ku tabatin e prom esanan. HEB 7:7 Ma sin ningun diskushon esun ku ta menos ta wrdu bendishon dor di esun ku ta mas grandi. HEB 7:8 I den e kaso aki hende mortal ta risib diesmonan, ma den e kaso ei n hende ta risib esakinan, di kende testimonio ta wrdu dun, ku e ta sigui biba. HEB 7:9 I por bisa ku dor di Abraham asta Lev, kende tabata risib die smonan, a paga diesmo, HEB 7:10 pasobra ainda e tabata den lomo di su tata tempu ku Melkisedek a kontra kun. HEB 7:11 Awor, si perfekshon tabata bin dor di e sas erdosio levtiko (pasobra a base di esaki e pueblo a risib e Lei), ki nesesidat mas tabatin pa un otro saserdote lanta segun e rdu di Melkisedek, i no yam segun e rdu di Aaron? HEB 7:12 Pasobra ora ku e saserdosio wrdu kambi, ta nesesario pa un kam bio di lei tambe tuma lug. HEB 7:13 Pasobra esun di kende e kosnan aki ta wrdu bis ta pertenes na un otro tribu, for di kual ningun hende no a sirbi na altar. HEB 7 :14 Pasobra ta evidente ku nos Seor tabata desendiente di Juda, i enkuanto e trib u ei Moiss no a papia nada-nada tokante di saserdotenan. HEB 7:15 I esaki ta mas kla ainda, si un otro saserdote lanta segun e semehansa di Melkisedek, HEB 7:16 kende a bira saserdote, no a base di e lei di un mandamentu relashon ku desendens ia, ma segun e poder di un bida indestruktibel. HEB 7:17 Pasobra testimonio ta wr du dun di djE: "Bo ta un Saserdote pa semper segun e rdu di Melkisedek." HEB 7:18 Pasobra, di un banda, e prom mandamentu ta wrdu anul, pa motibu di su debilidat i i nutilidat, HEB 7:19 (pasobra Lei no a hasi nada bira perfekto) i di otro banda u n mih speransa ta wrdu introdus, pa medio di kual nos ta hala serka Dios. HEB 7:20 I esaki no a wrdu has sin un huramentu HEB 7:21 (pasobra di brdat nan a bira saserd ote sin un huramentu, ma E ku un huramentu pa medio di Esun ku a bis'E: "SEOR a h ura, i lo no repent: 'Bo ta un saserdote pa semper'"); HEB 7:22 pesei muchu mas t ambe Jesus a bira e garantia pa un mih aliansa. HEB 7:23 I di un banda e otro sas erdotenan tabata eksist na kantidatnan mas grandi, pasobra dor di morto nan tabat a wrdu strob di kontinu, HEB 7:24 ma di otro banda E, pasobra E ta biba pa semper, ta keda ku Su saserdosio permanentemente. HEB 7:25 Pesei tambe E por salba pa se mper esnan ku ta hala serka Dios pa medio di djE, komo ku semper E ta biba pa in tersed pa nan. HEB 7:26 Pasobra tabata kumbin pa nos tin un sumosaserdote asina, s antu, inosente, sin mancha, separ for di pekadnan i hals riba e shelunan; HEB 7:27 Kende no tin mester di trese sakrifisionan tur dia, manera e sumosaserdotenan ei , prom pa Su mes piknan i despues pa e piknan di e pueblo, pasobra esaki El a hasi un biaha pa semper, ora ku El a sakrifik Su mes. HEB 7:28 Pasobra Lei ta nombra hm bernan komo sumosaserdote, kendenan ta debil, ma e palabra di huramentu, ku a bi n despues di Lei, ta nombra un Yu, Kende a wrdu has perfekto pa semper.

HEB 8:1 Awor e punto prinsipal di loke a wrdu bis ta esaki: nos tin tal Sumosaserd ote, Kende a tuma Su puesto na man drechi di e trono di e Mahestat den e sheluna n, HEB 8:2 un Sirbid den e santuario i den e tabernakel brdadero, kual Seor a lanta , i no hende. HEB 8:3 Pasobra tur sumosaserdote ta keda nombr pa ofres tantu regal o komo sakrifisio; pesei ta nesesario ku e Sumosaserdote aki tambe tin algu di o fres. HEB 8:4 Awor si E tabata riba tera, E lo no tabata un saserdote, komo ku ti n saserdotenan ku ta ofres e regalonan segun Lei, HEB 8:5 kendenan ta sirbi un ko pia i sombra di e kosnan selestial, meskos ku Moiss a wrdu spirt pa Dios, tempu ku e tabata bai lanta e tabernakel; pasobra E ta bisa: "Mira pa bo traha tur kos kon forme e diseo ku a wrdu mustr na bo riba e seru." HEB 8:6 Ma awor El a opten un sirb ishi mas ekselente, komo ku E ta tambe e Mediador di un mih aliansa, kual a wrdu s tables riba mih promesanan. HEB 8:7 Pasobra si e prom aliansa ei tabata sin fayo, l o no tabatin mester di a buska un di dos. HEB 8:8 Ma haando fayo den nan, E ta bi sa: "Ata, e dianan ta bin, SEOR ta bisa, ku lo Mi sera un aliansa nobo ku e kas d i Israel i ku e kas di Juda; HEB 8:9 no manera e aliansa ku Mi a sera ku nan tat anan riba e dia ku Mi a kohe nan na nan man, pa saka nan for di tera di Egipto; pasobra nan no a sigui den Mi aliansa, i Mi no a hasi kaso di nan, SEOR ta bisa. HEB 8:10 Pasobra esaki ta e aliansa ku lo Mi sera ku e kas di Israel despues di e dianan ei, SEOR ta bisa: lo Mi pone Mi leinan den nan mente, i lo Mi skirbi nan riba nan kurason. I Ami lo ta nan Dios, i nan lo ta Mi pueblo. HEB 8:11 I ningu n di nan lo no sia su prhimo, i ningun di nan su ruman, bisando: 'Konos Seor,' pasob ra tur lo konosMi, for di esun di mas menos te na esun di mas grandi di nan. HEB 8:12 Pasobra lo Mi tin miserikrdia di nan inikidatnan, i lo Mi no krda nan piknan m as." HEB 8:13 Ora ku El a bisa: "Un aliansa nobo," El a hasi esun di prom bira an tiku. Ma tur loke bira antiku i bieu ta serka di dispars. HEB 9:1 Awor tambe e prom aliansa tabatin reglanan di adorashon divino i e santuario terenal. HEB 9:2 Paso bra tabatin un tabernakel prepar, e parti prom, den kual tabatin e kandel i e mesa i e pan di Presensia; esaki ta wrdu yam e lug santu. HEB 9:3 I tras di e di dos vel o tabatin un tabernakel ku ta wrdu yam e Santsimo, HEB 9:4 kual tabatin un altar di sensia, trah di oro, i e arka di aliansa, kubr ku oro na tur banda, den kual taba tin un butishi di oro ku e mana aden, i Aaron su bara ku a floria i e tablanan d i e aliansa. HEB 9:5 I riba dj tabatin e kerubinnan di gloria ku tabata sombra e propisiatorio; ma awor nos no por papia di e kosnan aki den detaye. HEB 9:6 Awor ora ku e kosnan aki a wrdu prepar asina, e saserdotenan kontinuamente ta drenta d en e parti prom di e tabernakel, kumpliendo ku e adorashon divino, HEB 9:7 ma den e di dos solamente e sumosaserdote ta drenta, un biaha pa aa, no sin sanger, kua l e ta ofres pa su mes i pa e piknan di e pueblo ku nan a komet den ignoransia. HEB 9:8 Spiritu Santu ta duna di komprend esaki, ku e kaminda pa e lug santu no a wrdu habr ainda, mientras ku e tabernakel di paf t'ei ainda. HEB 9:9 Esaki ta un smbolo pa e tempu aktual, den kual tantu regalo komo sakrifisio ta wrdu ofres, kualnan n o por hasi e adorad perfekto den su konsenshi, HEB 9:10 komo ku nan tin di hasi s olamente ku kuminda, bibida i varios labamentu, reglanan pa e kurpa, impon te na tempu di reformashon. HEB 9:11 Ma ora Cristo a pares komo un sumosaserdote di e k osnan bon ku mester bin, El a drenta pa medio di e tabernakel mas grandi i mas p erfekto, no trah ku man, esei kier men, no di e kreashon aki, HEB 9:12 i no pa me dio di e sanger di kabritu i bish, ma pa medio di Su mes sanger El a drenta den e lug santu un biaha pa semper, siendo ku El a opten redenshon etrno kaba. HEB 9:13 Pasobra si e sprngumentu di sanger di kabritu i toro i di e shinishi di un bish mu h, riba esnan ku a wrdu kontamin, ta santifik pa purifikashon di e karni, HEB 9:14 k uantu mas e sanger di Cristo, Kende, pa medio di e Spiritu etrno, a ofres Su mes s in defekto na Dios, lo purifik boso konsenshi di obranan morto pa sirbi e Dios bi bu? HEB 9:15 I pa e motibu aki E ta e Mediador di un aliansa nobo, pa esnan ku a wrdu yam por risib e promesa di e erensia etrno--awor ku un morto a tuma lug pa e re denshon di e transgreshonnan ku a wrdu komet bou di e prom aliansa.

HEB 9:16 Pasobra kaminda tin un tstamnt, morto di esun ku a trah' ta nesesario. HEB 9:17 Pasobra un tstamnt ta vlido solamente despues ku hende muri, pasobra nunka e no ta drenta na vigor tanten ku esun ku a trah' ta na bida. HEB 9:18 Pesei ni e p rom (tstamnt) no a wrdu inougur sin sanger. HEB 9:19 Pasobra ora kada mandamentu a wr u partisip pa medio di Moiss na henter e pueblo segun Lei, el a kohe e sanger di e bishnan i e kabritunan, ku awa, lana skarlata i hisp, i a sprngu tantu e buki mes komo henter e pueblo, HEB 9:20 bisando: "Esaki ta e sanger di e aliansa ku Dios a orden boso." HEB 9:21 I na mes manera el a sprngu tantu e tabernakel komo tur e artkulonan-di-uzo di e sirbishi ku e sanger. HEB 9:22 I segun Lei, kasi tur kos t a wrdu purifik ku sanger, i sin dramamentu di sanger no tin pordon. HEB 9:23 Pesei tabata nesesario pa e kopianan di e kosnan den e shelunan wrdu purifik ku e sakri fisionan aki, ma e kosnan selestial mes ku mih sakrifisionan ku esakinan. HEB 9:2 4 Pasobra Cristo no a drenta den un lug santu trah ku man, djis un kopia di esun br dadero, ma den shelu mes, awor pa pares den e presensia di Dios pa nos; HEB 9:25 tampoko E no tabatin mester di ofres Su mes hopi biaha, manera e sumosaserdote ta drenta den e lug santu aa aden aa af ku sanger ku no ta di su mes. HEB 9:26 Di otro manera E lo mester a sufri hopi biaha desde e fundashon di mundu; ma awor un bi aha so na kumplimentu di e siglonan El a wrdu manifest pa kita pik pa medio di e sa krifisio di Su mes. HEB 9:27 I meskos ku hende ta destin pa muri un biaha so i de spues di esaki ta bin huisio, HEB 9:28 asina Cristo tambe, Kende a wrdu ofres un b iaha so pa karga e piknan di hopi hende, lo pares pa di dos biaha, no pa karga pik, ma pa salbashon di esnan ku ta sper'E. HEB 10:1 Pasobra e Lei, komo ku e tin so lamente un sombra di e bon kosnan ku ta bin i no e forma brdadero mes di kosnan, nunka por hasi esnan ku ta hala serka bira perfekto pa medio di e mesun sakrifis ionan ku nan ta ofres kontinuamente, aa aden aa af. HEB 10:2 Di otro manera nan lo n o a stp di wrdu ofres? Pasobra e adoradnan, unabes ku nan a wrdu purifik, lo no tabat konsiente di pik mas. HEB 10:3 Ma den e sakrifisionan ei tin un rekrdatorio di pi k aa aden aa af. HEB 10:4 Pasobra ta imposibel pa e sanger di toro i kabritu kita pi k. HEB 10:5 Pesei, ora ku E bin den mundu, E ta bisa: "Sakrifisio i ofrenda Bo no a dese, ma un kurpa Bo a prepar pa Mi; HEB 10:6 den ofrendanan kim i sakrifisionan pa pik Bo no tabatin plaser. HEB 10:7 E ora ei Mi a bisa: 'Mira, Mi a bin (den e rl ta par skirb tokante di Mi) pa hasi Bo boluntat, O Dios.'" HEB 10:8 Prom El a bi sa: "Sakrifisionan i ofrendanan i ofrendanan kim hent i sakrifisionan pa pik Bo no a dese, ni Bo no tabatin plaser den nan" (kualnan ta wrdu ofres segun Lei). HEB 10: 9 Despues El a bisa: "Mira, Mi a bin pa hasi Bo boluntat." E ta kita e prom pa st ables e di dos. HEB 10:10 Pa medio di e boluntat aki nos a wrdu santifik dor di e o frenda di e kurpa di Jesu-Cristo un biaha pa semper. HEB 10:11 I tur saserdote t a para diariamente pa sirbi i ofres bes tras bes e mesun sakrifisionan, kualnan n unka por kita pik; HEB 10:12 ma E, siendo ku El a ofres n sakrifisio so pa pik pa se mper, a sinta na man drechi di Dios, HEB 10:13 sperando for di e tempu ei padila nti, te ora Su enemigunan wrdu has un banki pa Su pianan. HEB 10:14 Pasobra pa med io di n ofrenda so El a hasi perfekto pa semper esnan ku ta wrdu santifik. HEB 10:1 5 I Spiritu Santu tambe ta testifik na nos; pasobra despues di a bisa: HEB 10:16 "Esaki ta e aliansa ku lo Mi sera ku nan despues di e dianan ei, Seor ta bisa: lo Mi pone Mi leinan riba nan kurason, i den nan mente lo Mi skirbi nan." Despues E ta bisa: HEB 10:17 "I nan piknan i nan inhustisianan lo Mi no krda mas." HEB 10: 18 Awor kaminda tin pordon di e kosnan aki, no tin ofrenda pa pik mas. HEB 10:19 Pesei, rumannan, komo ku nos tin konfiansa pa drenta e lug santu pa medio di e sa nger di Jesus, HEB 10:20 pa medio di un kaminda nobo i bibu ku El a inougur pa no s dor di e velo, esta, Su karni, HEB 10:21 i komo ku nos tin un gran saserdote r iba e kas di Dios, HEB 10:22 laga nos hala serka ku un kurason sinsero yen di si guransa di fe, ku nos kurasonnan purifik di un mal konsenshi i nos kurpanan lab ku awa puru. HEB 10:23 Laga nos tene firme na e konfeshon di nos speransa sin vasi l, pasobra Esun ku a primint ta fiel; HEB 10:24 i laga nos konsider kon pa stimul ot ro pa stima i hasi bon obra,

HEB 10:25 i no laga di asist na nos mes reunionnan, manera ta kustumber di algun, ma enkurash otro; i muchu mas ainda, ora boso ta mira ku e dia ta yegando serka. HEB 10:26 Pasobra si nos sigui peka boluntariamente despues di a risib e konosem entu di e brdat, no ta keda sakrifisio pa pik mas, HEB 10:27 sino un sierto ekspek tativa teribel di huisio i e furia di un kandela ku lo kaba ku e atversarionan. HEB 10:28 Ken ku pone e Lei di Moiss un banda ta muri sin miserikrdia riba testimo nio di dos f tres testigu. HEB 10:29 Kuantu mas pis bo ta kere ku e kastigu mester ta pa esun ku a trapa e Yu di Dios bou di su pia, i ku a konsider impuru e sange r di e aliansa, pa medio di kual el a wrdu santifik, i a insult e Spiritu di grasia ? HEB 10:30 Pasobra nos konos Esun ku a bisa: "Ta di Mi vengansa ta; Ami lo paga bk," i atrobe: "SEOR lo huzga Su pueblo." HEB 10:31 Ta un kos teribel pa kai den m an di e Dios bibu. HEB 10:32 Ma krda e dianan di prom aya, tempu ku, despues di a wrdu ilumin, boso a soport un gran lucha di sufrimentu, HEB 10:33 parsialmente dor di wrdu has un spektkulo pbliko dor di reprochenan i tribulashonnan, i parsialmente dor di bira partisipante huntu ku esnan ku a wrdu trat asina. HEB 10:34 Pasobra bo so a kompades di e prezonan i a asept ku goso e konfiskashon di boso propiedat, sa biendo ku boso tin pa boso mes un mih poseshon i un ku ta permanes. HEB 10:35 Pese i, no tira boso konfiansa af, kual tin un gran rekompensa. HEB 10:36 Pasobra boso tin mester di prseveransia, pa ora boso a hasi e boluntat di Dios, boso risib lok e a wrdu primint. HEB 10:37 Pasobra denter di masha poko tempu, "Esun ku ta pa bin , lo bin, i lo no tarda. HEB 10:38 Ma e hustu lo biba pa medio di fe; i si e hal 'atras, Mi alma no tin plaser den dj." HEB 10:39 Ma nos no ta di esnan ku ta hal' atras pa destrukshon, sino di esnan ku tin fe pa preservashon di e alma. HEB 11: 1 Awor fe ta e siguransa di kosnan ku hende ta spera, e konvikshon di kosnan ku hende no ta mira. HEB 11:2 Pasobra pa medio di esaki e hendenan di prom aya a haa aprobashon. HEB 11:3 Pa medio di fe nos ta komprend ku e mundunan a wrdu prepar pa medio di e palabra di Dios, asina ku loke ta wrdu mir no a wrdu trah for di kosnan k u ta visibel. HEB 11:4 Pa medio di fe Abel a ofres na Dios un mih sakrifisio ku Ka in, dor di kual el a opten e testimonio ku e tabata hustu, ora Dios a duna testim onio di su regalonan. I pa medio di fe ainda e ta papia, ounke ku e ta morto. HE B 11:5 Pa medio di fe Enok a wrdu traslad pa e no mira morto; i e no a wrdu ha, pasob ra Dios a traslad'; pasobra el a opten e testimonio ku prom ku el a wrdu traslad, e t abata agrad Dios. HEB 11:6 I sin fe ta imposibel pa agrad'E, pasobra esun ku bin serka Dios mester kere ku E ta, i ku E ta Esun ku ta rekompens esnan ku ta busk'E . HEB 11:7 Pa medio di fe Noe, siendo spirt pa Dios tokante di kosnan ku no a wrdu mir ainda, ku temor di Dios a prepar un arka pa salbashon di e hendenan di su kas, pa medio di kual el a konden mundu i a bira un eredero di e hustisia ku ta segun fe. HEB 11:8 Pa medio di fe Abraham, ora ku el a wrdu yam, a obedes dor di sali ba i na un lug ku e tabata pa risib komo erensia; i el a sali bai, sin sa unda e taba ta bai. HEB 11:9 Pa medio di fe el a biba komo stranhero den e tera di promesa, manera den un tera strao, bibando den tnt huntu ku Isaak i Jakb, ko-erederonan di e mesun promesa; HEB 11:10 pasobra e tabata buska e stat ku tin fundeshinan, di k ual Dios ta e arkitekto i konstruktor. HEB 11:11 Pa medio di fe Sara mes tambe a risib abilidat pa konseb, asta despues ku su tempu a pasa, komo ku el a konsider f iel Esun ku a primint; HEB 11:12 pesei tambe a nase di n hmber, i e hmber aki kasi m orto kaba, mes tantu desendiente ku e streanan di shelu den kantidat--inkontabel manera e santu ku tin kantu di laman. HEB 11:13 Tur esakinan a muri den fe, sin a risib e promesanan, ma ku a mira nan i a duna nan un bonbin for di un distansia , i ku a konfes ku nan tabata stranhero i eksiliado riba tera. HEB 11:14 Pasobra esnan ku ta bisa kosnan asina ta bisa bon kla ku nan ta buskando un pais di nan mes. HEB 11:15 I di brdat, si nan tabata pensa riba e pais ei for di kual nan a s ali, nan lo tabatin oportunidat pa bolbe. HEB 11:16 Ma awor nan ta dese un mih pai s, esta, un pais selestial. Pesei Dios no tin brguensa di wrdu yam nan Dios, pasobr a El a prepar un stat pa nan. HEB 11:17 Pa medio di fe Abraham, ora ku el a wrdu p on na prueba, a ofres Isaak; i esun ku a risib e promesanan tabata ofresiendo su yu unignito;

HEB 11:18 ta na dj a wrdu bis: "Ta dor di Isaak bo desendientenan lo wrdu kont." HEB 11:19 El a konsider ku Dios ta poderoso pa lanta hende asta for di morto; for di kual tambe, figurativamente bis, el a risibi bk. HEB 11:20 Pa medio di fe Isaak a b endishon Jakb i Esau tokante di kosnan ku ta bin. HEB 11:21 Pa medio di fe Jakb, or a ku e tabata muriendo, a bendishon kada un di e yu hmbernan di Jose, i a ador Dios , mientras ku e tabata ln riba kabes di su garoti. HEB 11:22 Pa medio di fe Jose, ora ku e tabata muriendo, a menshon e ksodo di e yunan di Israel i a duna rdu toka nte di su wesunan. HEB 11:23 Pa medio di fe Moiss su mayornan, despues ku el a na se, a ten' skond pa tres luna, pasobra nan a mira ku e tabata un bunita mucha; i n an no a tene miedu di e dekreto di rei. HEB 11:24 Pa medio di fe Moiss, ora ku el a krese bira grandi, a nenga di wrdu yam yu di Farao su yu muh, HEB 11:25 skohiend o pa mas bien sufri maltrato huntu ku e pueblo di Dios, ku gosa di e plasernan p asahero di pik; HEB 11:26 konsiderando e reproche di Cristo rikesanan mas grandi ku e tesoronan di Egipto, pasobra e tabatin su bista riba e rekompensa. HEB 11:2 7 Pa medio di fe el a bai for di Egipto, sin tene miedu di e furia di rei; pasob ra el a keda firme, komo si fuera e tabata mira Esun ku ta invisibel. HEB 11:28 Pa medio di fe el a selebr Pasku i e sprngumentu di e sanger, pa esun ku a destru e primognitonan no mishi ku e primognitonan di Israel. HEB 11:29 Pa medio di fe nan a pasa dor di Laman Kr komo si fuera ta riba tera seku nan tabata pasa; i e egips ionan, ora nan a trata di hasi meskos, a hoga. HEB 11:30 Pa medio di fe e muraya nan di Jeriko a kai, despues ku e pueblo a kana shete dia largu rnt di nan. HEB 1 1:31 Pa medio di fe e prostituta Rahab no a peres huntu ku esnan ku tabata desobe desido, despues ku el a risib e spionnan den pas. HEB 11:32 I kiko mas lo mi bisa ? Pasobra lo mi no tin basta tempu pa mi konta di Gideon, Barak, Samson, Jefta, di David, Samuel i e profetanan, HEB 11:33 kendenan pa medio di fe a konkist rein onan, a ehekut hustisia, a opten promesanan, a sera boka di leonnan, HEB 11:34 a p aga e poder di kandela, a skapa for di e filo di spada, for di den debilidat a wr du has fuerte, a bira poderoso den guera, a pone ehrsitonan stranhero hui. HEB 11: 35 Muhnan a haa nan mortonan bk pa medio di resurekshon; i otronan a wrdu tortur, sin asept nan liberashon, pa nan por a opten un mih resurekshon; HEB 11:36 i otronan a pasa den prueba di bofon i sota di karbachi, s, tambe kadena i prizon. HEB 11:37 Nan a wrdu piedr, nan a wrdu gezag na dos, nan a wrdu tent, nan a wrdu mat ku spada an a kana rnt, bist na kueru di karn, na kueru di kabritu, siendo bash, aflig, maltra t HEB 11:38 (hendenan ku mundu no tabata digno di nan), nan tabata dwal den desie rtonan i serunan, kuebanan i burakunan den tera. HEB 11:39 I tur esakinan ku a h aa aprobashon pa medio di nan fe no a risib loke a wrdu primint, HEB 11:40 pasobra D ios a prove algu mih pa nos, pa nan no wrdu has perfekto sin nos. HEB 12:1 Pesei, ko mo ku nos tin un nubia asina grandi di testigunan ta rondon nos, laga nos tambe p one un banda tur strobashon, i e pik ku ta mara nos asina fasil, i ku prseveransia laga nos kore e kareda ku ta pon nos dilanti, HEB 12:2 fihando nos wowo riba Jes us, e outor i kumplid di fe, Kende, pa motibu di e goso pon Su dilanti, a soport e sufrimentu di krus, sin hasi kaso di brguensa, i a sinta na man drechi di e trono di Dios. HEB 12:3 Konsider Esun ku a soport tal hostilidat di pekadnan kontra Su m es, pa boso no kansa i prd nimo. HEB 12:4 Boso no a resist ainda te na e punto di dr ama sanger den boso lucha kontra pik; HEB 12:5 i boso a lubid e spirtamentu ku a wrd u dirig na boso komo yunan: "Mi yu, no menospresi e disiplina di SEOR, ni desmay ora ku E reprendbo; HEB 12:6 pasobra esnan ku SEOR ta stima, E ta disiplin, i E ta sut a tur yu ku E ta risib." HEB 12:7 Komo disiplina boso tin ku soport esaki; Dios ta trata ku boso manera ku yu; pasobra kual yu no ta risib disiplina serka su tata? HEB 12:8 Ma si boso ta sin disiplina, di kual tur a bira partisipante, e ora ei boso ta yu djaf i no yu legtimo. HEB 12:9 Ademas, nos tabatin tatanan terenal pa disiplin nos i nos tabata respet nan; anto nos lo no mester somet nos mes muchu mas ainda na e Tata di spiritunan, i biba? HEB 12:10 Pasobra nan a disiplin nos pa u n tempu krtiku, manera nan tabata haa ta bon, ma E ta disiplin nos pa

nos bon, pa nos por kompart den Su santidat. HEB 12:11 Na e momento mes ningun di siplina no ta parse di ta kousa di goso, sino di dol; ma pa esnan ku a wrdu entren dor di dj, despues e ta duna e fruta pasfiko di hustisia. HEB 12:12 Pesei, fortale s e mannan ku ta swak i e rudianan ku ta debil, HEB 12:13 i traha berehanan stret pa boso pianan, pa loke ta lam no sali for di su lug, ma mas bien wrdu kur. HEB 12 :14 Aspir pa tin pas ku tur hende, i santifikashon, sin kual ningun hende lo no m ira Seor. HEB 12:15 Mira pa ningun hende no keda sin alkans e grasia di Dios; pa n ingun rais di amargura no spreit i kousa problema, i dor di esaki hopi wrdu konta min; HEB 12:16 pa no tin ningun hende inmoral f sin Dios manera Esau, kende a bend e su mes derecho di nasementu pa un solo kuminda. HEB 12:17 Pasobra boso sa ku a sta despues, ora ku el a dese di ered e bendishon, el a wrdu rechas, pasobra e no a haa oportunidat pa repent, maske el a buska esaki ku lgrima. HEB 12:18 Pasobra boso no a yega na un seru ku hende por mishi kun i na un kandela tur na flam, i na sk uridat i tiniebla i warwar, HEB 12:19 i na e zonidu duru di trmpt i e zonidu di pal abranan, kual zonidu tabata di tal forma ku esnan ku a tende a roga pa ni un pal abra mas no wrdu papi ku nan. HEB 12:20 Pasobra nan no por a soport e rdu: "Si asta un bestia mishi ku e seru, e mester wrdu piedr." HEB 12:21 I e bista tabata asina teribel, ku Moiss a bisa: "Mi ta yen di miedu i temblamentu." HEB 12:22 Ma boso a yega na Seru Sion i na e stat di e Dios bibu, e Jerusalm selestial, i na miyares di angelnan, HEB 12:23 na e asamblea general i iglesia di e primognitonan, kende nan ta inskrib den shelu, i na Dios, e Hues di tur hende, i na e spiritunan di he ndenan hustu ku a wrdu has perfekto, HEB 12:24 i na Jesus, e Mediador di un alians a nobo, i na e sanger ku a wrdu gesprngu, ku ta papia mih kosnan ku e sanger di Abe l ta papia. HEB 12:25 Mira pa boso no rechas Esun ku ta papia. Pasobra si eseinan no a skapa ora nan a rechas esun ku a spirta nan riba tera, kuantu menos nos lo s kapa si nos bira bai for di Esun ku ta spirta for di shelu. HEB 12:26 I e tempu e i Su bos a sakud tera, ma awor El a primint, bisando: "Un biaha mas lo Mi sakud no tera so, sino shelu tambe." HEB 12:27 I e ekspreshon aki: "Un biaha mas," ta ind ik e kitamentu di e kosnan ei ku por wrdu sakud, esta, kosnan ku a wrdu kre, pa e kos nan ku no por wrdu sakud por keda. HEB 12:28 Pesei, komo ku nos ta risib un reino k u no por wrdu sakud, laga nos mustra gratitut, pa medio di kual nos por ofres na Di os un sirbishi aseptabel ku reverensia i temor; HEB 12:29 pasobra nos Dios ta un kandela konsumidor. HEB 13:1 Laga amor di ruman kontinu. HEB 13:2 No laga di mus tra hospitalidat na stranhero, pasobra dor di hasi esaki algun hende a entreten a ngelnan sin sa. HEB 13:3 Krda riba e prezonan, komo si fuera boso ta huntu ku nan den prizon, i riba esnan ku ta wrdu maltrat, komo ku boso mes tambe ta den e kurp a. HEB 13:4 Laga matrimonio wrdu onr pa tur hende, i laga e kama matrimonial ta si n mancha; pasobra Dios lo huzga fornikadnan i adlteronan. HEB 13:5 Laga boso karak ter ta liber di amor pa plaka i sea kontentu ku loke boso tin; pasobra E mes a b isa: "Nunka lo Mi no bandonbo, i nunka lo Mi no lagabo desampar," HEB 13:6 asina k u nos ta bisa ku tur konfiansa: "SEOR ta mi yudad, lo mi no tin miedu. Kiko hende por hasimi?" HEB 13:7 Krda riba esnan ku a guia boso, ku a papia e palabra di Dio s ku boso; i konsiderando e resultado di nan kondukta, imit nan fe. HEB 13:8 Jesu -Cristo ta meskos ayera i awe i pa semper. HEB 13:9 No laga boso wrdu hib p'aki p' aya dor di tur sorto di siansa strao; pasobra ta bon pa e kurason wrdu fortifik dor di grasia, no dor di kuminda, pa medio di kual esnan ku tabata okup nan mes ku es aki no a wrdu benefisi. HEB 13:10 Nos tin un altar, for di kual esnan ku ta sirbi e tabernakel no tin derecho di kome. HEB 13:11 Pasobra e kurpanan di e animalnan ei, di kualnan e sumosaserdote ta hiba e sanger den e lug santu komo un ofrenda pa pik, ta wrdu kim paf di e kampamentu. HEB 13:12 Pesei Jesus tambe, pa E por a san tifik e pueblo pa medio di Su mes sanger, a sufri paf di e porta di stat. HEB 13:1 3 Pa e motibu aki, laga nos bai serka djE paf di e kampamentu, kargando Su reproc he. HEB 13:14 Pasobra aki nos no tin un stat duradero, ma nos ta buskando e stat ku tin ku bin.

HEB 13:15 Dor di djE anto, laga nos ofres kontinuamente un sakrifisio di alabansa na Dios, esta, e fruta di lepnan ku ta duna gradisimentu na Su nmber. HEB 13:16 I no laga di hasi bon i di kompart ku otro; pasobra sorto di sakrifisionan asina ta agrad Dios. HEB 13:17 Obedes boso lidernan i somet boso mes na nan; pasobra nan ta tene warda riba boso alma, komo esnan ku lo duna kuenta. Laga nan hasi esaki ku goso i no ku tristesa, pasobra esaki lo no ta bentahoso pa boso. HEB 13:18 Ha si orashon pa nos, pasobra nos ta sigur ku nos tin un bon konsenshi, ku deseo pa komport nos mes den tur kos na un manera onorabel. HEB 13:19 I mi ta roga boso m as ainda pa hasi esaki, pa mi por wrdu debolb na boso mas lih. HEB 13:20 Awor ku e Dios di pas, Kende a lanta for di e mortonan e gran Wardad di e karnnan dor di e s anger di e aliansa etrno, esta, Jesus nos Seor, HEB 13:21 ekip boso pa hasi Su bolu ntat den tur kos bon, obrando den nos loke ta agradabel den Su bista, dor di Jes u-Cristo, na Kende sea e gloria pa semper i semper. Amn. HEB 13:22 Ma mi ta roga boso, rumannan, soport e palabra di eksortashon aki, pasobra mi a skirbi boso en breve. HEB 13:23 Tuma nota ku nos ruman Timoteo a wrdu libr di prizon, ku kende, s i e bin pronto, lo mi bishit boso. HEB 13:24 Salud tur boso lidernan i tur e santu nan. Esnan di Italia ta salud boso. HEB 13:25 Grasia sea ku boso tur. Amn.

SANTIAGO SAN 1:1 Santiago, un sirbid di Dios i di Seor Jesu-Cristo, Na e diesdos tribunan k u ta plam den stranheria, Saludo. SAN 1:2 Konsider esaki komo puru goso, mi rumann an, ora boso haa boso mes den diferente pruebanan, SAN 1:3 sabiendo ku e prueba d i boso fe ta produs prseveransia. SAN 1:4 I laga prseveransia tin su resultado perf ekto, pa boso por ta perfekto i kompleto, sin falta di nada. SAN 1:5 Ma si kualk ier di boso falta sabiduria, lagu' pidi Dios, Kende ta duna na tur hende generosa mente i sin reproche, i esaki lo wrdu dun na dj. SAN 1:6 Ma lagu' pidi den fe sin ni ngun duda, pasobra esun ku duda ta manera un ola di laman ku ta wrdu lastr i tir do r di bientu. SAN 1:7 Pasobra no laga e hende ei spera ku e lo risib algu di Seor, SAN 1:8 siendo un hende di kurason dbel, inkonstante den tur su kamindanan. SAN 1 :9 Ma laga e ruman ku ta den sirkumstansia umilde gloria den su posishon haltu; SAN 1:10 i laga e hende riku gloria den su umiyashon, pasobra manera yerba ku ta floria e lo muri bai. SAN 1:11 Pasobra solo ta sali ku un bientu kayente i ta s eka e yerba; i su flor ta kai, i e bunitesa di su aparensia ta keda destru; asina tambe e hende riku lo marchit den su empeonan. SAN 1:12 Bendishon ta un hende ku t a prsever den prueba; pasobra unabes ku el a pasa e prueba, e lo risib e korona di bida, ku Seor a primint na esnan ku ta stim'E. SAN 1:13 No laga ningun hende bisa ora ku e wrdu tent: "Mi ta wrdu tent dor di Dios"; pasobra Dios no por wrdu tent dor i maldat, i E mes no ta tenta ningun hende. SAN 1:14 Ma kada un ta wrdu tent ora k u e wrdu atra i sedus dor di su mes pashon. SAN 1:15 Anto ora pashon konseb, e ta du na lus na pik; i ora pik keda kumpl, e ta produs morto. SAN 1:16 No sea ga, mi rumann n stim. SAN 1:17 Tur bon regalo i tur don perfekto ta for di ariba, i ta baha bin for di e Tata di lusnan, serka Kende no tin variashon ni sombra di kambio. SAN 1:18 Segun Su boluntat El a hasi nos nase dor di e palabra di brdat, pa nos por t a, den un sentido, e prom frutanan entre Su kriaturanan. SAN 1:19 Komprend esaki, mi rumannan stim. Tur hende mester ta lih pa tende, no lih pa papia i no lih pa rabi a; SAN 1:20 pasobra rabia di hende no ta produs e hustisia di Dios. SAN 1:21 Pese i, poniendo un banda tur sushedat i tur loke ta keda di maldat, den umildat risi b e palabra ku a wrdu plant den boso, kual por salba boso almanan. SAN 1:22 Ma sea kumplidnan di e palabra i no solamente tendednan ku ta gaa nan mes. SAN 1:23 Pasobr a si un hende ta tended di e palabra i no kumplid, e ta manera un hende ku ta wak su kara natural den spil; SAN 1:24 pasobra unabes ku el a wak su mes i a bai, el a lubid mesora kon e tabata. SAN 1:25 Ma esun ku fiha su bista riba e lei perfek to, e lei di libertat, i ta permanes den dj, sin bira un tended lubidad, sino un kum plid brdadero, e hende aki lo ta bendishon den loke e ta hasi. SAN 1:26 Si un hende ta kere ku e ta religioso i tg no ta frena su lenga, ma ta gaa su mes kurason, e hende aki su religion ta sin balor. SAN 1:27 Esaki ta e religion puru i sin manc ha den bista di nos Dios i Tata: bishit wrfano i biuda den nan aflikshon, i konser v bo mes liber di mancha di mundu. SAN 2:1 Mi rumannan, no laga boso fe den nos g lorioso Seor Jesu-Cristo ta ku un aktitut di distinshon di persona. SAN 2:2 Pasob ra si un hende drenta den boso asamblea bon bist i ku renchi di oro na dede, i ta drenta tambe un hende pober bist ku paa sushi, SAN 2:3 i boso ta paga atenshon sp esial na esun ku ta bon bist i ta bisa: "Abo sinta akinan na un bon lug," i boso t a bisa e hende pober: "Abo bai para ayanan, f bai sinta banda di e banki pa mi pi anan," SAN 2:4 boso no a hasi distinshon entre boso mes, i a bira huesnan ku mal pensamentu? SAN 2:5 Skucha, mi rumannan stim: Dios no a skohe e pobernan di e mu ndu aki pa ta riku den fe i pa ta erederonan di e reino ku El a primint esnan ku ta stim'E? SAN 2:6 Ma boso a desonr e hende pober. No ta e riku ta oprim boso i pe rsonalmente ta lastra boso hiba dilanti di hues? SAN 2:7 No ta nan ta blasfem e b on nmber ku a wrdu invok riba boso? SAN 2:8 Sinembargo, si boso ta kumpliendo ku e lei real, segun e Skritura: "Stima bo prhimo meskos ku bo mes,"

boso ta hasiendo bon. SAN 2:9 Ma si boso hasi distinshon di persona, boso ta kom et pik i ta wrdu konden dor di Lei komo transgresornan. SAN 2:10 Pasobra ken ku kump li ku henter e Lei i sinembargo ta trompek den un solo punto, esei a bira kulpabe l di tur. SAN 2:11 Pasobra Esun ku a bisa: "No komet adulterio," a bisa tambe: "N o mata." Awor si bo no ta komet adulterio, ma bo ta mata s, bo a bira un transgres or di Lei. SAN 2:12 Papia asina i aktua asina, manera esnan ku mester wrdu huzg pa e lei di libertat. SAN 2:13 Pasobra huisio lo ta sin miserikrdia pa ku esun ku n o a mustra miserikrdia. Miserikrdia ta triunf riba huisio. SAN 2:14 Kiko ta bal, mi rumannan, si un hende bisa ku e tin fe, ma e no tin obranan? E fe ei por salb'? SAN 2:15 Si un ruman hmber f ruman muh ta sin paa i den nesesidat di e kuminda di ka da dia, SAN 2:16 i un di boso bisa nan: "Bai na pas, tene bo kurpa kayente i yen a bo barika," i sinembargo, boso no ta duna nan loke ta nesesario pa nan kurpa, kiko esei ta bal? SAN 2:17 Meskos fe tambe, si e no wrdu kompa ku obranan, ta morto riba su mes. SAN 2:18 Ma un hende por bisa: "Abo tin fe i ami tin obranan. "Mus trami bo fe sin e obranan, i ami lo mustrabo mi fe pa medio di mi obranan." SAN 2:19 Bo ta kere ku Dios ta n. Bo ta hasi bon; e demoonan tambe ta kere, i ta tembl a. SAN 2:20 Ma bo ta dispuesto pa rekonos, abo hende bobo, ku fe sin obranan ta i ntil? SAN 2:21 Nos tata Abraham no a wrdu hustifik pa medio di obranan, ora ku el a ofres su yu Isaak riba altar? SAN 2:22 Bo ta mira ku fe tabata traha huntu ku su obranan, i komo resultado di e obranan, fe a wrdu perfekshon; SAN 2:23 i e Skritu ra a wrdu kumpl, ku ta bisa: "I Abraham a kere Dios, i esaki a wrdu kont p' komo hust isia," i el a wrdu yam e amigu di Dios. SAN 2:24 Boso ta mira ku un hende ta wrdu h ustifik pa medio di obranan, i no pa medio di fe so. SAN 2:25 I no ta na e mesun manera e prostituta Rahab a wrdu hustifik tambe pa medio di obranan, ora ku el a r isib e mensaheronan i a manda nan bai pa un otro kaminda? SAN 2:26 Pasobra meskos ku e kurpa sin spiritu ta morto, asina tambe fe sin obranan ta morto. SAN 3:1 N o laga hopi di boso bira siad, mi rumannan, sabiendo ku komo tal nos lo wrdu huzg ku mas severidat. SAN 3:2 Pasobra nos tur ta trompek na hopi manera. Si un hende no ta trompek den loke e ta bisa, e ta un hende perfekto, kapas pa frena henter e k urpa tambe. SAN 3:3 Awor si nos pone frena den boka di e kabainan pa nan obedes n os, nos ta dirig henter nan kurpa tambe. SAN 3:4 Mira, e barkunan tambe, ounke na n ta asina grandi i ta wrdu hib pa bientunan fuerte, tg ta wrdu dirig pa medio di un timon masha chikitu, na unda ku e strman ta hiba gustu. SAN 3:5 Asina tambe e len ga ta un parti chikitu di e kurpa i tg e ta gaba di kosnan grandi. Mira kon un mo ndi asina grandi ta wrdu peg na kandela dor di un chispa asina chikitu! SAN 3:6 I e lenga ta un kandela, henter un mundu di inikidat; e lenga ta pon entre nos miem bronan komo loke ta kontamin henter e kurpa, i ta pega e kurso di nos bida na kan dela, i ta wrdu send na kandela dor di firnu. SAN 3:7 Pasobra tur sorto di bestia s albahe i parha, di bestia ku ta lastra i bestia di laman ta wrdu mans i a wrdu mans kaba dor di e rasa humano, SAN 3:8 ma lenga ningun hende no por mansa. E ta un m aldat sin sosiegu i yen di veneno mortal. SAN 3:9 Kun nos ta bendishon nos Seor i T ata; i kun nos ta maldishon hende, kende a wrdu trah den e semehansa di Dios; SAN 3: 10 for di e mesun boka ta sali tantu bendishon komo maldishon. Mi rumannan, e ko snan aki no mester t'asina. SAN 3:11 Akaso for di e mesun boka un fuente ta saka tantu awa dushi komo awa marga? SAN 3:12 Mi rumannan, akaso un palu di figo por produs oleifi, f un palu di wendrif por produs figo? Tampoko un fuente di awa salu no por produs awa dushi. SAN 3:13 Ken entre boso ta sab i huisioso? Laga mustra do r di su bon kondukta su obranan den suavidat di sabiduria. SAN 3:14 Ma si boso t in envidia amargo i egoismo den boso kurason, no sea arogante i asina gaa kontra e brdat. SAN 3:15 E sabiduria aki no ta esun ku ta baha bin for di ariba, ma e ta terenal, natural, diabliko. SAN 3:16 Pasobra kaminda ta eksist envidia i egoismo, tin desrdu i tur sorto di kos malu. SAN 3:17 Ma e sabiduria di ariba primerament e ta puru, despues pasfiko, suave, rasonabel, yen di miserikrdia i bon fruta, impa rsial, sin hipokresia. SAN 3:18 I e simia, kual su fruta ta hustisia, ta wrdu sem br den pas dor di esnan ku ta hasi pas.

SAN 4:1 Kiko ta e origen di pleitu i konflikto entre boso? No ta for di boso des eonan pa plaser, kualnan ta bringa den boso miembronan, nan ta bin? SAN 4:2 Boso ta kudish i boso no tin; pesei boso ta mata. I boso ta envidi i no por haa; pesei boso ta bringa i pleita. Boso no tin pasobra boso no ta pidi. SAN 4:3 Boso ta pi di i no ta risib, pasobra boso ta pidi ku motibu robes, pa boso gast' den boso pla sernan. SAN 4:4 Boso, adlteranan, boso no sa ku amistat ku mundu ta enemistat pa ku Dios? Pesei, ken ku kier ta amigu di mundu ta hasi su mes enemigu di Dios. SA N 4:5 Of boso ta kere ku ta en bano Skritura ta papia: "E ta anhel selosamente na e Spiritu, Kende El a hasi biba den nos"? SAN 4:6 Ma E ta duna un grasia mas gr andi ainda. Pesei Skritura ta bisa: "Dios ta resist e orguyosonan, ma ta duna gra sia na e umildenan." SAN 4:7 Pesei, somet boso na Dios. Resist diabel i e lo hui f or di boso. SAN 4:8 Hala serka Dios i E lo hala serka boso. Limpia boso mannan, boso pekadnan; i purifik boso kurason, boso di kurason dbel. SAN 4:9 Sea aflig i lam ent i yora; laga boso harimentu kambia den yoramentu, i boso goso den tristesa. S AN 4:10 Umiy boso mes den e presensia di Seor, i E lo halsa boso. SAN 4:11 No papi a malu un di otro, rumannan. Esun ku papia malu di un ruman, f huzga su ruman, ta papia kontra lei i ta huzga lei; ma si bo huzga lei, bo no ta un kumplid di lei, sino un hues di dj. SAN 4:12 Tin solamente un Dunad di Lei i Hues, Esun ku por sa lba i por destru; ma ta ken abo ta ku bo ta huzga bo prhimo? SAN 4:13 Awor skucha, boso ku ta bisa: "Awe f maan nos lo bai tal i tal stat, i keda un aa ayanan i hasi negoshi i saka ganashi." SAN 4:14 Ni sa boso no sa kon boso bida lo ta maan. Bos o ta djis un neblina ku ta pares pa un poko tempu i despues ta dispars. SAN 4:15 M ih boso bisa: "Si Seor kier, nos lo biba i tambe hasi esaki f esaya." SAN 4:16 Ma a wor den boso arogansia boso ta gaba; tur sorto di gabamentu asina ta malu. SAN 4 :17 Pesei, pa esun ku sa di hasi loke ta bon, i no ta hasi, p' esaki ta pik. SAN 5: 1 Awor skucha, boso rikunan, yora i lament pa boso kalamidatnan ku ta biniendo ri ba boso. SAN 5:2 Boso rikesa a putri i mt a kome boso paanan. SAN 5:3 Boso oro i b oso plata a frustia, i nan frustu lo ta un testimonio kontra boso i lo kaba ku b oso karni meskos ku kandela. Ta den e ltimo dianan boso a akumul boso tesoro! SAN 5:4 At'e pago ku boso a keda sin paga e trahadnan ku a krta yerba den boso kunukun an ta sklama kontra boso; i e yoramentu di esnan ku a kosech a yega na orea di e Seor di Sabaot. SAN 5:5 Boso a hiba un bida di luho riba tera i a entreg boso mes na plaser; boso a grda boso kurason den un dia di matansa. SAN 5:6 Boso a konden i mata e hende hustu; e no ta resist boso. SAN 5:7 Pesei, tene pasenshi, rumannan, te na e binida di Seor. At'e kunukero ta spera e produkto presioso di e tera, te niendo pasenshi kun, te ora ku e haa e awaserunan tempran i lat. SAN 5:8 Boso tamb e tene pasenshi; fortales boso kurason, pasobra e binida di Seor ta serka. SAN 5:9 No keha un kontra otro, rumannan, pa boso mes no wrdu huzg; at'e Hues ta par na po rta. SAN 5:10 Rumannan, tuma e profetanan ku a papia den e nmber di Seor komo un e hmpel di sufrimentu i di pasenshi. SAN 5:11 Mira, nos ta konsider komo bendishon es nan ku a prsever. Boso a tende di e prseveransia di Jb i a mira e fin ku Seor tabatin na bista, ku Seor ta yen di kompashon i ta miserikrdioso. SAN 5:12 Ma riba tur ko s, mi rumannan, no hura, ni pa shelu ni pa tera ni pa ningun otro huramentu; ma laga boso s ta s, i boso n ta n; pa boso no kai bou di kondenashon. SAN 5:13 Tin un hende entre boso ku ta sufri? Lagu' hasi orashon. Tin un hende ku ta kontentu? La gu' kanta alabansa. SAN 5:14 Tin un hende entre boso ku ta malu? Lagu' yama e ansi anonan di iglesia, i laga nan hasi orashon p', huntando ku zeta den e nmber di Seor ; SAN 5:15 i e orashon has den fe lo restor esun ku ta malu, i Seor lo lant', i si e l a komet pik, e lo wrdu pordon. SAN 5:16 Pesei, konfes boso piknan un na otro, i has orashon un pa otro, pa boso wrdu kur. E orashon efektivo di un hende hustu por lo gra hopi. SAN 5:17 Elias tabata un hmber ku un naturalesa meskos ku di nos, i el a hasi orashon fervientemente pa awa no yobe;

i awa no a yobe riba tera pa tres aa i seis luna. SAN 5:18 I el a bolbe hasi oras hon, i shelu a duna awaseru, i tera a produs su fruta. SAN 5:19 Mi rumannan, si k ualkier di boso desvi di e brdat, i un hende hasi bolbe, SAN 5:20 lagu' sa ku esun k u hasi un pekad bolbe di e eror di su kaminda lo salba su alma for di morto, i lo kubri un multitut di pik.

1 PEDRO 1PE 1:1 Pedro, un apstel di Jesu-Cristo, Na esnan ku ta biba komo stranhero, plam tur rnt den Ponto, Galasia, Kapadosia, Asia i Bitinia, kendenan ta skoh 1PE 1:2 se gun e konosementu previo di Dios Tata, pa medio di e obra di santifikashon dor d i e Spiritu, pa boso por obedes Jesu-Cristo i wrdu gesprngu ku Su sanger: Grasia i pas sea ku boso den abundansia. 1PE 1:3 Bendishon sea e Dios i Tata di nos Seor Je su-Cristo, Kende, segun Su gran miserikrdia, a hasi nos nase di nobo den un spera nsa bibu pa medio di e resurekshon di Jesu-Cristo for di e mortonan, 1PE 1:4 pa opten un erensia ku ta inkoruptibel i sin mancha i ku lo no marchit, ku ta reserv d en shelu pa boso, 1PE 1:5 kendenan ta proteh dor di e poder di Dios pa medio di f e, pa un salbashon ku ta kla pa wrdu revel den e ltimo tempu. 1PE 1:6 Den esaki bos o ta regosih grandemente, ounke ku awor pa un tempu krtiku, si ta nesesario, boso a wrdu aflig pa medio di varios prueba, 1PE 1:7 pa e prueba di boso fe, ku ta mas presioso ku oro ku ta peres, ounke ku e ta wrdu prob dor di kandela, lo por result d en alabansa i gloria i onor ora Jesu-Cristo wrdu revel; 1PE 1:8 i maske boso no a mir'E, boso ta stim'E, i maske boso no ta mir'E awor, ma ta kere den djE, boso t a regosih grandemente ku goso inekspresabel i yen di gloria, 1PE 1:9 haando komo r esultado di boso fe e salbashon di boso alma. 1PE 1:10 I di e salbashon aki e pr ofetanan, kendenan a profetis di e grasia ku lo a bin pa boso, a hasi bskeda i inv estigashon ku tur diligensia, 1PE 1:11 buskando pa sa ki persona f ki tempu e Spi ritu di Cristo den nan tabata indik ora ku El a pronostik e sufrimentunan di Crist o i e glorianan ku lo a sigui. 1PE 1:12 A wrdu revel na nan ku no tabata nan mes, sino boso, nan tabata sirbi den e kosnan aki, ku awor a wrdu anunsi na boso dor di esnan ku a predik e evangelio na boso pa medio di Spiritu Santu, mand for di shel u--kosnan ku e angelnan ta anhel di mira. 1PE 1:13 Pesei, faha e hepnan di boso m ente, sea sobrio, fiha boso speransa kompletamente riba e grasia ku lo wrdu tres n a boso na e revelashon di Jesu-Cristo. 1PE 1:14 Komo yunan obedesido, no konform boso ku e pashonnan ku boso tabatin antes den boso ignoransia, 1PE 1:15 ma mesko s ku Esun Santu ku a yama boso, boso mes tambe sea santu den tur boso kondukta; 1PE 1:16 pasobra ta par skirb: "Boso lo ta santu, pasobra Ami ta santu." 1PE 1:17 I si boso ta invok komo Tata Esun ku imparsialmente ta huzga di akurdo ku kada hen de su obra, komport boso mes ku temor durante di e tempu ku boso ta pasa riba mun du, 1PE 1:18 sabiendo ku boso no a wrdu redim ku kosnan ku ta peres, manera plata f oro, for di boso manera bano di biba ku boso a ered di boso antepasadonan, 1PE 1: 19 ma ku sanger presioso, komo di un Lamchi sin defekto i sin mancha, e sanger d i Cristo. 1PE 1:20 Pasobra E tabata konos kaba prom ku e fundashon di mundu, ma a pares den e ltimo tempunan aki pa boso motibu, 1PE 1:21 kendenan pa medio di djE t a kerednan den Dios, Kende a lant'E for di e mortonan i a dun'E gloria, asina ku boso fe i speransa ta den Dios. 1PE 1:22 Komo ku den obedensia na e brdat boso a purifik boso alma pa un amor sinsero pa ku e rumannan, stima otro fervientemente di kurason, 1PE 1:23 pasobra boso a nase di nobo, no di simia ku ta koruptibel s ino inkoruptibel, esta, pa medio di e palabra di Dios ku ta biba i ta permanes pa semper. 1PE 1:24 Pasobra: "Tur karni ta meskos ku yerba, i tur su gloria manera flor di yerba. Yerba ta seka i flor ta kai, 1PE 1:25 ma e palabra di SEOR ta per manes pa semper." I esaki ta e palabra ku a wrdu predik na boso. 1PE 2:1 Pesei, pon iendo un banda tur malisia i tur engao i hipokresia i envidia i tur kalumnia, 1PE 2:2 meskos ku yunan resien nas, anhel na e lechi puru di e palabra, asina ku pa m edio di dj boso por krese den salbashon, 1PE 2:3 si boso a purba e kario di Seor. 1 PE 2:4 I biniendo serka djE manera serka un piedra bibu, rechas pa hende, ma skoh i presioso den bista di Dios, 1PE 2:5 boso tambe, manera piedranan bibu, ta wrdu edifik komo un kas spiritual pa un saserdosio santu, pa ofres sakrifisionan spirit ual ku ta aseptabel pa Dios pa medio di Jesu-Cristo. 1PE 2:6 Pasobra esaki Skrit ura ta konten: "Mira, Mi ta pone un piedra skoh na Sion, un piedra-di-skina presio so, i

esun ku kere den djE lo no keda desapunt." 1PE 2:7 Pa boso anto ku ta kere, e ta presioso; ma pa esnan ku no ta kere: "E piedra ku e trahadnan a rechas, esaki a bi ra e piedra-di-skina prinsipal," 1PE 2:8 i, "Un piedra di trompek i un baranka di ofensa"; pasobra nan ta trompek pa motibu ku nan ta desobedesido na e palabra; i ta pa esaki nan a wrdu destin tambe. 1PE 2:9 Ma boso ta un rasa skoh, un saserdosi o real, un nashon santu, un pueblo pekuliar, pa boso por proklam e alabansanan di Esun ku a yama boso for di skuridat na Su lus maraviyoso; 1PE 2:10 pasobra un t empu boso no tabata un pueblo, ma awor boso ta e pueblo di Dios; boso no a risib miserikrdia, ma awor boso a risib miserikrdia. 1PE 2:11 Stimnan, mi ta roga boso kom o peregrinonan i stranheronan pa apsten boso di pashonnan karnal, kualnan ta brin ga kontra e alma. 1PE 2:12 Laga boso kondukta ta ekselente meimei di e paganonan , asina ku ora nan kalumni boso komo malechor, nan por, pa medio di boso bon obra nan ku nan ta opserv, glorifik Dios den e dia di bishitashon. 1PE 2:13 Somet boso m es pa kousa di Seor na tur institushon humano, sea na un rei komo esun den outori dat, 1PE 2:14 f na gobernadnan komo esnan ku rei ta manda pa kastig malechornan i p a elogi esnan ku ta hasi bon. 1PE 2:15 Pasobra asina ta e boluntat di Dios, ku do r di hasi bon boso por silensi e ignoransia di hende bobo. 1PE 2:16 Aktua komo he nde liber, i no uza boso libertat komo un kapa pa maldat, ma uz' komo esklabunan di Dios. 1PE 2:17 Onra tur hende; stima e rumannan, teme Dios, onra rei. 1PE 2:1 8 Sirbidnan, sea sumiso na boso shonnan ku tur rspt, no solamente na esnan ku ta bo n i suave, ma tambe na esnan ku ta trabahoso. 1PE 2:19 Pasobra esaki lo haa aprob ashon, si pa motibu di konsenshi pa ku Dios un hende wanta pena ora ku e ta sufr i inhustamente. 1PE 2:20 Pasobra ki mrito boso ta haa si, ora boso peka i wrdu trat severamente, boso soport esaki ku pasenshi? Ma si ora boso hasi loke ta korekto i ku pasenshi boso sufri pa e motibu ei, esaki ta haa aprobashon serka Dios. 1PE 2 :21 Pasobra boso a wrdu yam pa e propsito aki, komo ku Cristo tambe a sufri pa boso , lagando un ehmpel pa boso, pa boso sigui den Su pasonan, 1PE 2:22 "Kende no a k omet pik, ni mentira no a wrdu ha den Su boka"; 1PE 2:23 i ora ku El a wrdu zundr, E a zundra bk; ora ku El a sufri, E no a menas, ma a konfia Su mes na Esun ku ta hu zga ku hustisia; 1PE 2:24 i E mes a karga nos piknan den Su kurpa na e krus, pa n os, siendo morto pa pik, por a biba pa hustisia; pasobra pa medio di Su heridanan boso a wrdu kur. 1PE 2:25 Pasobra boso tabata dwal manera karn, ma awor boso a bol be serka e Wardad i Kuidad di boso alma. 1PE 3:1 Na mes manera, boso, esposanan, s ea sumiso na boso mes esposonan, pa si algun di nan ta desobedesido na e palabra , nan por wrdu gan sin palabra pa medio di e kondukta di nan esposanan, 1PE 3:2 or a nan opserv boso kondukta puru i respetuoso. 1PE 3:3 I no laga boso drnamentu ta di paf so--flgtmentu di kabei, bistimentu di hoya di oro, f bistimentu di paa luhoso ; 1PE 3:4 ma lagu' ta e persona skond di e kurason, ku e kalidat inkoruptibel di u n spiritu suave i ketu, lokual ta presioso den bista di Dios. 1PE 3:5 Pasobra na e manera aki prom aya e muhnan santu tambe, kendenan tabata spera den Dios, tabat a drna nan mes, siendo sumiso na nan mes esposo. 1PE 3:6 Asina Sara a obedes Abrah am i a yam' seor, i boso a bira su yunan, si boso hasi loke ta korekto sin tene mi edu di nada. 1PE 3:7 Meskos boso, esposonan, biba ku boso esposanan ku komprensh on, manera ku un vaso mas delikado, komo ku e ta hende muh; i dun' onor komo ko-er edero di e grasia di bida, pa boso orashonnan no wrdu strob. 1PE 3:8 Finalmente, b oso tur sea di akurdo ku otro, teniendo kompashon ku otro, stimando manera ruman, i sea miserikrdioso i umilde den spiritu, 1PE 3:9 no pagando malu ku malu f insul to ku insulto, ma mas bien dunando un bendishon; pasobra boso a wrdu yam pa e props ito aki pa boso por a ered un bendishon. 1PE 3:10 Pasobra: "Laga esun ku kier sti ma bida i mira dianan bon frena su lenga di loke ta maldat i su lepnan di papia engao. 1PE 3:11 I lagu' apart su mes di maldat i hasi bon; lagu' buska pas i sigui. 1 PE 3:12 Pasobra e wowonan di SEOR ta riba e hustunan, i Su oreanan ta atento pa s kucha nan orashon, ma e kara di

SEOR ta kontra esnan ku ta hasi malu." 1PE 3:13 I ken lo por hasi boso dao, si ku tur zelo boso ta sigui loke ta bon? 1PE 3:14 Ma maske boso mester sufri pa motib u di hustisia, boso ta bendishon. I no tene miedu di nan intimidashon, i no sea p reokup, 1PE 3:15 ma santifik Cristo komo Seor den boso kurason, i sea semper dispue sto pa duna kontesta na kada un ku pidi boso pa duna kuenta di e speransa ku tin den boso, sinembargo ku suavidat i reverensia; 1PE 3:16 i manten un bon konsensh i asina ku, si akaso boso wrdu kalumni, esnan ku falsamente ta akus boso bon konduk ta den Cristo por keda na brguensa. 1PE 3:17 Pasobra ta mih sufri, hasiendo loke t a bon, si esei ta Dios Su boluntat, ku sufri, hasiendo loke ta malu. 1PE 3:18 Pa sobra Cristo tambe a muri pa pik un biaha i pa semper, e hustu pa e inhustu, pa E por a trese nos serka Dios, siendo mat den e karni, ma has bibu den e Spiritu; 1P E 3:19 pa medio di Kende tambe El a bai i a predik na e spiritunan den prizon, 1P E 3:20 kendenan un tempu tabata desobedesido, tempu ku e pasenshi di Dios a keda spera den e dianan di Noe, durante di konstrukshon di e arka, den kual algun, e sta, ocho persona, a wrdu hib sano i salvo dor di e awa. 1PE 3:21 I korespondiendo na esei, boutismo awor ta salba boso--no e kitamentu di sushi for di e karni, m a un apelashon na Dios pa un bon konsenshi--pa medio di e resurekshon di Jesu-Cr isto, 1PE 3:22 Kende ta na man drechi di Dios, despues di a subi na shelu, despu es ku angelnan i outoridatnan i podernan a wrdu somet na djE. 1PE 4:1 Pesei, komo ku Cristo a sufri den karni, boso arma boso mes tambe ku e mesun propsito, pasobr a esun ku a sufri den karni a kibra ku pik, 1PE 4:2 pa e no biba mas e tempu ku t a rest' ainda den karni, konforme e pashonnan di hende, sino konforme e boluntat di Dios. 1PE 4:3 Pasobra den pasado boso a pasa basta tempu kaba kumpliendo ku e deseo di e paganonan, hibando un bida di sensualidat, pashon, buracheria, paran da, fiesta di bebementu i idolatria abominabel. 1PE 4:4 I den tur esaki nan ta k eda sorprend ku boso no ta kore huntu ku nan den e mesun diluvio di libertinahe, i nan ta kalumni boso; 1PE 4:5 ma nan lo duna kuenta na Esun ku ta kla pa huzga e bibunan i e mortonan. 1PE 4:6 Pasobra pa e motibu aki e evangelio a wrdu predik t ambe na esnan ku ta morto, pa ounke nan ta wrdu huzg den karni komo hende, nan por biba den spiritu segun e boluntat di Dios. 1PE 4:7 Fin di tur kos ta serka; pes ei, sea ku sano huisio i sobrio ku e propsito di por hasi orashon. 1PE 4:8 Riba t ur kos, keda ferviente den boso amor pa otro, pasobra amor ta kubri un multitut di pik. 1PE 4:9 Duna posada na otro sin murmur. 1PE 4:10 Komo ku kada un a risib un don spesial, uz' pa sirbi otro komo bon mayordomonan di e grasia multiforme di D ios. 1PE 4:11 Esun ku ta papia, lagu' papia konforme e palabra di Dios; esun ku t a sirbi, lagu' hasi esaki pa medio di e forsa ku Dios ta duna; asina ku den tur k os Dios por wrdu glorifik pa medio di Jesu-Cristo, na Kende ta pertenes e gloria i dominio pa semper i semper. Amn. 1PE 4:12 Stimnan, no sea sorprend pa motibu di e k andela di prueba ku tin meimei di boso, ku ta bin riba boso pa boso wrdu prob, kom o si fuera ta algu strao ta pasa ku boso; 1PE 4:13 ma segun e mid ku boso ta kompa rt e sufrimentunan di Cristo, sigui regosih; pa tambe na e revelashon di Su gloria , boso por regosih ku gran alegria. 1PE 4:14 Si boso wrdu reproch pa e nmber di Cris to, boso ta bendishon, pasobra e Spiritu di gloria i di Dios ta riba boso. 1PE 4: 15 Di ningun manera no laga ningun di boso sufri komo matad, f ladron f malechor, f un ku ta mete den asunto di otro; 1PE 4:16 ma si un hende ta sufri komo Cristian , no lagu' sinti brguensa, ma den e nmber ei lagu' glorifik Dios. 1PE 4:17 Pasobra ta tempu pa huisio kumins ku e hendenan di e kas di Dios; i si e kumins ku nos prom, kiko lo ta e resultado pa esnan ku no ta obedes e evangelio di Dios? 1PE 4:18 I, "Si ta ku difikultat e hustu ta wrdu salb, kiko lo para di e impio i e pekad?" 1PE 4:19 Pesei, laga esnan tambe ku ta sufri segun e boluntat di Dios enkomend nan al manan na e fiel Kreador den e hasimentu di loke ta korekto. 1PE 5:1 Pesei, mi ta eksort e ansianonan meimei di boso, siendo mi mes tambe un ansiano i testigu di e sufrimentunan di Cristo, i un partisipante tambe di e gloria ku lo wrdu revel,

1PE 5:2 pastori e tou di Dios meimei di boso, hasiendo e trabou di kuidad, no frs, m a boluntariamente, segun e boluntat di Dios; i no pa ganashi desonesto, sino ku hopi afan; 1PE 5:3 no manera hende ku tin dominio riba esnan ku a wrdu konfi na bo so, ma siendo ehmpel pa e tou. 1PE 5:4 I ora ku e Wardad Prinsipal pares, boso lo r isib e korona di gloria ku no ta marchit. 1PE 5:5 Boso, hobennan, meskos, sea sumi so na boso ansianonan; i boso tur, bisti boso mes ku umildat pa ku otro, pasobra "Dios ta resist e orguyosonan, ma ta duna grasia na e umildenan." 1PE 5:6 Umiy bo so mes anto bou di e man poderoso di Dios, pa E por halsa boso na e tempu apropi, 1PE 5:7 tirando tur boso preokupashon riba djE, pasobra E ta prkur pa boso. 1PE 5 :8 Sea sobrio, sea alerta. Boso atversario, e diabel, ta kana rnt manera un leon ku ta grua, buskando ken e por devor. 1PE 5:9 Ma resisti, firme den boso fe, sabien do ku boso rumannan den henter mundu ta pasando dor di e mesun eksperensianan di sufrimentu. 1PE 5:10 I despues ku boso a sufri pa un poko tempu, e Dios di tur grasia, Kende a yama boso pa Su gloria etrno den Cristo, E mes lo perfekshon, konf irm, fortales i stables boso. 1PE 5:11 Na djE sea e gloria i e dominio pa semper i semper. Amn. 1PE 5:12 Pa medio di Silvano, nos ruman fiel, pasobra asina mi ta ko nsider', mi a skirbi boso en breve, eksortando i dunando testimonio ku esaki ta e grasia brdadero di Dios. Para firme den dj! 1PE 5:13 E iglesia ku ta na Babilonia , skoh huntu ku boso, ta manda saludo pa boso, i mi yu Marko tambe. 1PE 5:14 Salu d otro ku un sunchi di amor. Pas sea ku boso tur ku ta den Cristo. Amn.

2 PEDRO 2PE 1:1 Simon Pedro, un sirbid i apstel di Jesu-Cristo, Na esnan ku a risib e mesun fe presioso ku nos pa medio di e hustisia di nos Dios i Salbador Jesu-Cristo. 2 PE 1:2 Grasia i pas sea multiplik na boso den e konosementu di Dios i di Jesus no s Seor; 2PE 1:3 komo ku Su poder divino a duna nos tur kos ku ta pertenes na bida i santidat, dor di e konosementu brdadero di Esun ku a yama nos pa medio di Su me s gloria i ekselensia. 2PE 1:4 Pasobra pa medio di esakinan El a duna nos Su pro mesanan presioso i maraviyoso, ku pa medio di nan boso por a bira partisipante d en e naturalesa divino, ya ku boso a skapa for di e korupshon ku tin den mundu p a kousa di pashon. 2PE 1:5 Awor pa e mesun motibu aki tambe, hasiendo tur dilige nsia, aad na boso fe, birtut, i na boso birtut, konosementu; 2PE 1:6 i na boso kon osementu, dominio propio, i na boso dominio propio, prseveransia, i na boso prseve ransia, santidat; 2PE 1:7 i na boso santidat, kario fraternal, i na boso kario fra ternal, amor. 2PE 1:8 Pasobra si e kalidatnan aki ta den boso i ta oumentando, n an lo no laga boso keda intil ni sin fruta den e konosementu brdadero di nos Seor J esu-Cristo. 2PE 1:9 Pasobra esun ku ta falta e kalidatnan aki ta siegu, f no ta m ira leu, i a lubid e purifikashon di su piknan di antes. 2PE 1:10 Pesei, rumannan, sea ainda mas diligente pa ta sigur ku ta El a yama i a skohe boso; pasobra tan ten ku boso ta praktik e kosnan aki, boso lo no trompek nunka; 2PE 1:11 pasobra di e manera aki e entrada den e reino etrno di nos Seor i Salbador Jesu-Cristo lo wrd u prove abundantemente na boso. 2PE 1:12 Pesei semper lo mi ta kla pa rekrd boso e kosnan aki, maske boso sa di nan kaba, i a wrdu stables den e brdat ku boso tin awo r. 2PE 1:13 I mi ta konsider korekto, tanten ku mi ta den e tnt aki, pa anim boso p a medio di spirtamentu, 2PE 1:14 sabiendo ku pronto mi tin di kita mi tnt terenal pone un banda, manera nos Seor Jesu-Cristo a hasimi komprend tambe. 2PE 1:15 Adema s, lo mi hasi tur mi posibel pa, despues di mi morto, boso semper lo por rekrd e k osnan aki. 2PE 1:16 Pasobra nos no a sigui fbulanan trah ku astusia ora nos a hasi konos na boso e poder i binida di nos Seor Jesu-Cristo, ma nos tabata testigu ku a mira Su mahestat ku nos mes wowo. 2PE 1:17 Pasobra ora ku El a risib onor i glo ria di Dios Tata, un bos manera esaki a wrdu dirig na djE dor di e Gloria Mahestuo so: "Esaki ta Mi Yu stim, den Kende Mi tin Mi goso"-2PE 1:18 i nos mes a tende e bos aki bin for di shelu, ora nos tabata huntu kunE riba e seru santu. 2PE 1:19 I asina nos tin e palabra proftiko pa mas siguransa, na kual boso ta hasi bon di pone atenshon, komo na un lampi ku ta lusa den un lug skur, te ora dia habri i e strea di mardug sali den boso kurason. 2PE 1:20 Ma komprend esaki prom ku tur kos, ku ningun profesia di Skritura no ta un asunto di interpretashon personal, 2PE 1 :21 pasobra nunka profesia no a wrdu dun pa medio di e boluntat di hende, ma hmbern an santu di Dios a papia, inspir dor di Spiritu Santu. 2PE 2:1 Ma profetanan fals u tambe a lanta meimei di e pueblo, meskos ku lo tin tambe siadnan falsu meimei di boso, kendenan lo introdus na skond herehianan destruktivo, asta nengando e Shon ku a kumpra nan, tresiendo destrukshon repentino riba nan mes. 2PE 2:2 I hopi lo sigui nan sensualidat, i pa nan motibu e kaminda di brdat lo wrdu blasfem; 2PE 2:3 i den nan golosidat pa plaka nan lo eksplot boso ku palabranan di engao; nan huis io ta reserv pa nan for di hopi tempu kaba, i nan destrukshon no ta na soo. 2PE 2: 4 Pasobra si Dios no a spar angelnan ora nan a peka, ma a tira nan den firnu i a konden nan na posnan di skuridat, pa wrdu reserv pa huisio, 2PE 2:5 i no a spar e m undu antiguo, ma a preserv Noe, un predikad di hustisia, huntu ku shete otro perso na mas, ora ku El a trese un diluvio riba e mundu di e impionan; 2PE 2:6 i si El a konden e statnan Sodoma i Gomora pa destrukshon dor di hasi nan bira shinishi, hasiendo nan un ehmpel pa esnan ku despues lo a biba den impiedat; 2PE 2:7 i si El a reskat Lt, e hmber hustu, oprim pa motibu di e kondukta sensual di hmbernan malb ado,

2PE 2:8 (pasobra pa motibu di loke el a mira i tende, e hmber hustu ei, bibando m eimei di nan, a sinti su alma hustu torment dia aden dia af ku nan echonan malbado ), 2PE 2:9 anto Seor sa tambe kon pa reskat e santunan for di tentashon, i kon pa tene e inhustunan bou di kastigu pa e dia di huisio, 2PE 2:10 i spesialmente esn an ku ta sigui e karni den su deseonan korupto i ta despresi outoridat. Trib, kabe sura, nan no ta tembla ora nan ta papia malu di mahestatnan angelikal, 2PE 2:11 mientras ku angelnan, kualnan ta mas grandi den forsa i poder, no ta trese huisi o di maldishon kontra nan dilanti di Seor. 2PE 2:12 Ma esakinan, manera bestia ku no por rason, nas komo kriaturanan ku instinto pa wrdu kaptur i mat, papiando malu d i kosnan ku nan no tin konosementu di dj, lo wrdu destru tambe den e destrukshon di e kriaturanan ei. 2PE 2:13 Nan lo risib e pago di inhustisia. Nan ta konsider esa ki komo plaser pa festeh di dia kla. Nan ta manchanan i defektonan ku ta festeh de n nan engaonan, ora nan ta parandi ku boso, 2PE 2:14 ku wowo yen di adulterio i ku nunka ta stp di hasi pik; sedusiendo almanan inkonstante, teniendo un kurason ent ren den golosidat, yunan maldishon. 2PE 2:15 Dor di bandon e kaminda korekto, nan a dwal i a sigui e kaminda di Balaam, yu hmber di Beor, kende tabata stima e pago di inhustisia, 2PE 2:16 ma el a risib un reprendementu pa su mes transgreshon; pa sobra un buriku mudo, papiando ku bos di hende, a frena e profeta su lokura. 2PE 2:17 Esakinan ta fuentenan sin awa, i neblina hib dor di un tempestat, pa kualna n e skuridat di mas profundo a wrdu reserv. 2PE 2:18 Pasobra ku palabranan arogant e i bano nan ta tenta pa medio di deseonan karnal, pa medio di sensualidat, esna n ku apenas ta skapa di esnan ku ta biba den eror, 2PE 2:19 i ta primint nan libe rtat mientras ku nan mes ta esklabu di korupshon; pasobra dor di loke un hende t a wrdu vens, dor di esaki e ta wrdu esklabis tambe. 2PE 2:20 Pasobra si despues ku n an a skapa di e kontaminashonnan di mundu pa medio di e konosementu di e Seor i S albador Jesu-Cristo, nan bolbe wrdu envolv den nan i wrdu vens, e ltimo estado a bira pi pa nan ku esun di prom. 2PE 2:21 Pasobra lo tabata mih pa nan si nan no a konos e kaminda di hustisia, ku despues di a konos esaki, nan bira bai for di e mandame ntu santu ku a wrdu entreg na nan. 2PE 2:22 A sosod ku nan konforme e proverbio brda dero: "Un kach ta bolbe na su mes sak," i "Un porko, despues di a wrdu ba, ta bolbe b ai lora den lodo." 2PE 3:1 Awor stimnan, esaki ta e di dos karta ku mi ta skirbi boso, den kual mi ta anim boso mente sinsero pa medio di spirtamentu, 2PE 3:2 pa b oso keda krda e palabranan ku a wrdu papi antes pa medio di e profetanan santu i e mandamentu di e Seor i Salbador, papi pa medio di boso apstelnan. 2PE 3:3 Sabi esak i prom ku tur kos, ku den e ltimo dianan bofonadnan lo bin ku nan bofon, siguiendo nan mes pashonnan, 2PE 3:4 i bisando: "Unda e promesa di Su binida ta? Pasobra d esde ku e tatanan a muri, tur kos ta keda meskos ku nan tabata for di prinsipio di kreashon." 2PE 3:5 Pasobra di nan mes boluntat nan no kier asept e echo aki, k u pa medio di e palabra di Dios e shelunan a eksist di hopi tempu pas i e tera a wr du form for di awa i pa medio di awa, 2PE 3:6 dor di kual e mundu di e tempu ei a wrdu destru, siendo inund ku awa. 2PE 3:7 Ma e shelunan i e tera aktual pa medio d i Su palabra ta wrdu reserv pa kandela, ward pa e dia di huisio i destrukshon di he ndenan impio. 2PE 3:8 Ma no laga di ripar esun echo aki, stimnan, ku pa Seor n dia t a meskos ku mil aa, i mil aa meskos ku n dia. 2PE 3:9 Seor no ta tarda ku Su promesa manera algun tin esaki pa tardansa, ma E tin pasenshi pa ku boso, i no kier pa ningun hende bai prd, ma pa tur bin na repentimentu. 2PE 3:10 Ma e dia di Seor lo b in manera un ladron, den kual e shelunan lo pasa bai ku un boroto inmenso, i e e lementonan lo wrdu destru ku un kalor intenso, i e tera i su obranan lo wrdu kim kom pletamente. 2PE 3:11 Komo ku tur e kosnan aki lo wrdu destru di e manera aki, ki s orto di hende boso mester ta den un kondukta santu i deboto,

2PE 3:12 sperando i purando e binida di e dia di Dios, pa kual motibu e shelunan lo wrdu destru dor di kimamentu, i e elementonan lo dirti di kalor intenso! 2PE 3 :13 Ma segun Su promesa nos ta sperando shelunan nobo i un tera nobo, den kual t a biba hustisia. 2PE 3:14 Pesei, stimnan, komo ku boso ta spera e kosnan aki, sea diligente pa E haa boso den pas, sin mancha i sin kulpa, 2PE 3:15 i konsider e pa senshi di nos Seor komo salbashon, meskos ku nos ruman stim Pablo tambe, segun e s abiduria ku a wrdu dun na dj, a skirbi boso, 2PE 3:16 meskos tambe den tur su karta nan, papiando den nan di e kosnan aki, den kualnan tin algun kosnan ku ta difisi l pa komprend, kualnan esnan ku no a wrdu si i e inkonstantenan ta trose, meskos ku nan ta hasi tambe ku e restu di e Skrituranan, pa nan mes destrukshon. 2PE 3:17 Boso anto, stimnan, sabiendo esaki di antemano, tene kuidou, pa boso no wrdu lastr hib pa medio di e eror di hmbernan malbado, i boso kai for di boso mes firmesa, 2P E 3:18 ma krese den e grasia i konosementu di nos Seor i Salbador Jesu-Cristo. Na E sea e gloria, awor i te na e dia di etrnidat. Amn.

1 JUAN 1JN 1:1 Loke tabata for di prinsipio, loke nos a tende, loke nos a mira ku nos w owo, loke nos a kontempl i loke nos man a toka, di e Palabra di Bida-1JN 1:2 i e bida a wrdu manifest, i nos a mira i ta duna testimonio i ta proklam na boso e bida etrno, kual tabata serka e Tata i a wrdu manifest na nos-1JN 1:3 loke nos a mira i tende nos ta proklam na boso tambe, pa boso tambe por tin komunion ku nos; i di brdat nos komunion ta ku e Tata i ku Su Yu Jesu-Cristo. 1JN 1:4 I e kosnan aki no s ta skirbi, pa nos alegria wrdu has kompleto. 1JN 1:5 I esaki ta e mensahe ku nos a tende di djE i ta anunsi na boso, ku Dios ta lus i den djE no tin nada-nada di skuridat. 1JN 1:6 Si nos bisa ku nos tin komunion kunE i sinembargo nos ta kana den skuridat, nos ta gaa i no ta praktik e brdat; 1JN 1:7 ma si nos ta kana den lu s meskos ku E mes ta den lus, nos tin komunion ku otro, i e sanger di Jesus, Su Yu, ta limpia nos di tur pik. 1JN 1:8 Si nos bisa ku nos no tin pik, nos ta gaa nos mes, i e brdat no ta den nos. 1JN 1:9 Si nos konfes nos piknan, E ta fiel i hustu pa pordon nos nos piknan i pa limpia nos di tur inhustisia. 1JN 1:10 Si nos bisa k u nos no a hasi pik, nos ta hasiE un gaad, i Su palabra no ta den nos. 1JN 2:1 Mi y u chikitunan, mi ta skirbi boso e kosnan aki pa boso no hasi pik. I si un hende h asi pik, nos tin un Abogado serka e Tata, Jesu-Cristo, e hustu; 1JN 2:2 i E mes t a e propisiashon pa nos piknan, i no pa di nos so, ma tambe pa esnan di henter mu ndu. 1JN 2:3 I pa medio di esaki nos sa ku nos a konos'E, si nos warda Su mandam entunan. 1JN 2:4 Esun ku bisa: "Mi konos'E," i no ta warda Su mandamentunan, ta un gaad, i e brdat no ta den dj; 1JN 2:5 ma esun ku warda Su palabra, den dj e amor d i Dios a wrdu perfekshon brdaderamente. Pa medio di esaki nos sa ku nos ta den djE: 1JN 2:6 esun ku bisa ku e ta permanes den djE mester kana na mesun manera ku El a kana. 1JN 2:7 Stimnan, no ta un mandamentu nobo mi ta skirbi boso, sino un mand amentu bieu ku boso tabatin for di prinsipio; e mandamentu bieu ta e palabra ku boso a tende. 1JN 2:8 Sinembargo, mi ta skirbi boso un mandamentu nobo, kual ta brdadero den djE i den boso, pasobra e skuridat ta pasando, i e lus brdadero ta br iyando kaba. 1JN 2:9 Esun ku bisa ku e ta den lus i sinembargo ta odia su ruman ta den skuridat te ainda. 1JN 2:10 Esun ku ta stima su ruman ta permanes den lus i no tin motibu den dj pa trompek. 1JN 2:11 Ma esun ku ta odia su ruman ta den sku ridat i ta kana den skuridat, i e no sa unda e ta bai, pasobra e skuridat a sieg a su wowonan. 1JN 2:12 Mi ta skirbi boso, yu chikitunan, pasobra boso piknan a wrd u pordon na boso pa kousa di Su nmber. 1JN 2:13 Mi ta skirbi boso, tatanan, pasobr a boso konos Esun ku ta for di prinsipio. Mi ta skirbi boso, hobennan, pasobra bo so a vense e malbado. Mi a skirbi boso, yunan, pasobra boso konos e Tata. 1JN 2:1 4 Mi a skirbi boso, tatanan, pasobra boso konos Esun ku tabata for di prinsipio. Mi a skirbi boso, hobennan, pasobra boso ta fuerte, i e palabra di Dios ta perma nes den boso, i boso a vense e malbado. 1JN 2:15 No stima mundu, ni e kosnan ku t in den mundu. Si un hende ta stima mundu, e amor di e Tata no ta den dj. 1JN 2:16 Pasobra tur loke ku tin den mundu, e deseo di karni i e deseo di wowo i e orguy o di bida, no ta bin di e Tata, sino di e mundu. 1JN 2:17 I e mundu ta pasa bai i su deseonan tambe, ma esun ku hasi e boluntat di Dios ta permanes pa semper. 1J N 2:18 Yunan, ta e ltimo ora; i meskos ku boso a tende ku anti-cristo ta bin, asi na awor kaba hopi anti-cristo a lanta; na esaki nos sa ku ta e ltimo ora. 1JN 2:1 9 Nan a sali for di nos, ma nan no tabata realmente di nos; pasobra si nan tabat a di nos, nan lo a keda serka nos, ma nan a sali bai, pa sali na kla ku nan tur no ta di nos. 1JN 2:20 Ma boso tin un unshon di Esun Santu, i boso tur sa. 1JN 2 :21 Mi no a skirbi boso pasobra boso no konos e brdat, ma pasobra boso konos', i pa sobra ningun mentira no ta bin for di e brdat. 1JN 2:22 Ta ken ta e mentiroso, si no esun ku ta nenga ku Jesus ta e Cristo? Esaki ta e anti-cristo, esun ku ta nen ga e Tata i e Yu. 1JN 2:23 Ken ku nenga e Yu no tin e Tata; esun ku konfes e Yu t in e Tata tambe.

1JN 2:24 Pa loke ta boso, laga loke boso a tende for di prinsipio permanes den bo so. Si loke boso a tende for di prinsipio permanes den boso, boso tambe lo perman es den e Yu i den e Tata. 1JN 2:25 I esaki ta e promesa ku E mes a hasi na nos: b ida etrno. 1JN 2:26 E kosnan aki mi a skirbi boso tokante di esnan ku ta trata di gaa boso. 1JN 2:27 I pa loke ta boso, e unshon ku boso a risib di djE ta permanes den boso, i boso no tin mester di ningun hende pa sia boso; ma manera Su unshon t a sia boso tokante di tur kos, i ta brdadero i no ta un mentira, i meskos ku el a sia boso, boso permanes den djE. 1JN 2:28 I awor, yu chikitunan, permanes den djE, pa ora ku E pares, nos por tin konfiansa i no keda brongos Su dilanti na Su binida . 1JN 2:29 Si boso sa ku E ta hustu, boso sa tambe ku ken ku ta praktik hustisia a nase for di djE. 1JN 3:1 Mira ki un amor grandi e Tata a duna nos, ku nos por wrdu yam yunan di Dios; i esei nos ta. Pesei mundu no konos nos, pasobra e no a kon os'E. 1JN 3:2 Stimnan, awor nos ta yunan di Dios, i ainda no a wrdu revel kiko nos lo ta. Nos sa s ku ora E pares nos lo ta meskos kunE, pasobra nos lo mir'E manera E ta. 1JN 3:3 I kada un ku tin e speransa aki den djE ta purifik su mes, meskos k u E ta puru. 1JN 3:4 Ken ku praktik pik ta praktik kibramentu di lei tambe; i pik ta kibramentu di lei. 1JN 3:5 I boso sa ku El a pares pa kita pik; i den djE no tin pik. 1JN 3:6 Ni un hende ku ta permanes den djE no ta hasi pik; ni un hende ku ta h asi pik no a mir'E ni konos'E. 1JN 3:7 Yu chikitunan, no laga ni un hende gaa boso ; esun ku ta praktik hustisia ta hustu, meskos ku E ta hustu; 1JN 3:8 esun ku ta praktik pik ta di diabel; pasobra diabel a hasi pik for di prinsipio. E Yu di Dios a pares pa e propsito aki, pa E destru e obranan di diabel. 1JN 3:9 Ni un hende ku a nase di Dios no ta praktik pik, pasobra Su simia ta permanes den dj; i e no por ha si pik, pasobra el a nase di Dios. 1JN 3:10 Na esaki e yunan di Dios i e yunan di diabel ta konos: esun ku no ta praktik hustisia no ta di Dios, ni esun ku no ta s tima su ruman. 1JN 3:11 Pasobra esaki ta e mensahe ku boso a tende for di prinsi pio, ku nos mester stima otro; 1JN 3:12 no manera Kain, kende tabata di e malbad o, i a mata su ruman. I pa ki motibu el a mat'? Pasobra su obranan tabata malu, i esnan di su ruman tabata hustu. 1JN 3:13 No keda stra, rumannan, si mundu ta odia boso. 1JN 3:14 Nos sa ku nos a pasa di morto pa bida, pasobra nos ta stima e ru mannan. Esun ku no ta stima ta permanes den morto. 1JN 3:15 Ken ku odia su ruman ta un matad; i boso sa ku ningun matad no tin bida etrno ta permanes den dj. 1JN 3:16 Na esaki nos konos amor, ku El a entreg Su bida pa nos; i nos mester entreg nos bi da pa e rumannan. 1JN 3:17 Ma ken ku tin e biennan di mundu, i ta mira su ruman den nesesidat i ta sera su kurason p', ta kon e amor di Dios ta permanes den dj? 1J N 3:18 Yu chikitunan, no laga nos stima ku palabra ni ku lenga, ma ku echo i brda t. 1JN 3:19 Na esaki nos lo sa ku nos ta di e brdat, i lo sigur nos kurason dilant i di djE, 1JN 3:20 den kiko ku nos kurason konden nos; pasobra Dios ta mas grandi ku nos kurason i sa tur kos. 1JN 3:21 Stimnan, si nos kurason no ta konden nos, n os tin konfiansa dilanti di Dios; 1JN 3:22 i kiko ku nos pidi nos ta risib for di djE, pasobra nos ta warda Su mandamentunan i ta hasi e kosnan ku ta agradabel d en Su bista. 1JN 3:23 I esaki ta Su mandamentu, pa nos kere den e nmber di Su Yu Jesu-Cristo, i stima otro, meskos ku El a orden nos. 1JN 3:24 I esun ku warda Su mandamentunan ta permanes den djE, i E den dj. I na esaki nos sa ku E ta permanes d en nos, pa medio di e Spiritu ku El a duna nos. 1JN 4:1 Stimnan, no kere tur spir itu, ma pone e spiritunan na prueba pa mira si nan ta bin di Dios, pasobra hopi profeta falsu a sali bai den mundu. 1JN 4:2 Na esaki boso ta konos e Spiritu di D ios: tur spiritu ku ta konfes ku Jesu-Cristo a bin den karni ta bin di Dios; 1JN 4:3 i tur spiritu ku no ta konfes Jesus no ta di Dios; i esaki ta e spiritu di e anti-cristo, di kual boso a tende ku e ta bin, i awor e ta den mundu kaba. 1JN 4 :4 Boso ta di Dios, yu chikitunan, i boso a vense nan; pasobra mas grandi ta Esu n ku ta den boso ku esun ku ta den mundu. 1JN 4:5 Nan ta di mundu; pesei nan ta papia di mundu, i mundu ta skucha nan.

1JN 4:6 Nos ta di Dios; esun ku konos Dios ta skucha nos; esun ku no ta di Dios n o ta skucha nos. Na esaki nos ta konos e spiritu di brdat i e spiritu di eror. 1JN 4:7 Stimnan, laga nos stima otro, pasobra amor ta bin di Dios; i tur ku ta stima ta nas di Dios i konos Dios. 1JN 4:8 Esun ku no ta stima no konos Dios, pasobra Di os ta amor. 1JN 4:9 Pa medio di esaki e amor di Dios a wrdu manifest den nos, ku D ios a manda Su Yu unignito den mundu pa nos por a biba pa medio di djE. 1JN 4:10 Den esaki amor ta konsist, no ku ta nos a stima Dios, ma ku ta El a stima nos i a manda Su Yu pa ta e propisiashon pa nos piknan. 1JN 4:11 Stimnan, si Dios a stima nos asina tantu, nos tambe mester stima otro. 1JN 4:12 Ningun hende no a mira D ios nunka; si nos stima otro, Dios ta permanes den nos, i Su amor ta wrdu has perfe kto den nos. 1JN 4:13 Pa medio di esaki nos sa ku nos ta permanes den djE i E den nos, pasobra El a duna nos di Su Spiritu. 1JN 4:14 I nos a mira i ta duna testi monio, ku e Tata a manda e Yu pa E ta e Salbador di mundu. 1JN 4:15 Ken ku konfe s ku Jesus ta e Yu di Dios, Dios ta permanes den dj, i e den Dios. 1JN 4:16 I nos a konos i a kere e amor ku Dios tin pa nos. Dios ta amor, i esun ku ta permanes den amor ta permanes den Dios, i Dios ta permanes den dj. 1JN 4:17 Pa medio di esaki a mor a wrdu perfekshon den nos, pa nos por tin konfiansa den e dia di huisio; pasob ra manera E ta, asina tambe nos ta den e mundu aki. 1JN 4:18 Amor no konos miedu; ma amor perfekto ta kore ku miedu, pasobra miedu tin di hasi ku kastigu, i esun ku tin miedu no a wrdu has perfekto den amor. 1JN 4:19 Nos ta stima, pasobra El a stima nos prom. 1JN 4:20 Si un hende bisa: "Mi ta stima Dios," i ta odia su ruma n, e ta un gaad; pasobra esun ku no ta stima su ruman ku el a mira, no por stima D ios, Kende e no a mira. 1JN 4:21 I e mandamentu aki nos tin di djE, ku esun ku t a stima Dios mester stima su ruman tambe. 1JN 5:1 Ken ku ta kere ku Jesus ta e C risto ta nas di Dios; i ken ku ta stima e Tata ta stima e Yu nas di djE. 1JN 5:2 P a medio di esaki nos sa ku nos ta stima e yunan di Dios, ora nos ta stima Dios i ta kumpli ku Su mandamentunan. 1JN 5:3 Pasobra esaki ta e amor di Dios, ku nos ta warda Su mandamentunan; i Su mandamentunan no ta pis. 1JN 5:4 Pasobra tur loke ta nas di Dios ta vense mundu; i esaki ta e viktoria ku a vense mundu--nos fe. 1 JN 5:5 I ta ken ta esun ku ta vense mundu, si no ta esun ku ta kere ku Jesus ta e Yu di Dios? 1JN 5:6 Esaki ta Esun ku a bin pa medio di awa i sanger, Jesu-Cris to; no ku e awa so, ma ku e awa i ku e sanger. 1JN 5:7 I ta e Spiritu ta Esun ku ta duna testimonio, pasobra e Spiritu ta e brdat. 1JN 5:8 Pasobra tin tres ku ta duna testimonio, e Spiritu i e awa i e sanger; i e tresnan ta di n akurdo. 1JN 5: 9 Si nos risib e testimonio di hende, e testimonio di Dios ta mas grandi; pasobra e testimonio di Dios ta esaki, ku El a duna testimonio tokante di Su Yu. 1JN 5: 10 Esun ku kere den e Yu di Dios tin e testimonio den su mes; esun ku no ta kere Dios a hasiE un gaad, pasobra e no a kere den e testimonio ku Dios a duna tokante di Su Yu. 1JN 5:11 I e testimonio ta esaki, ku Dios a duna nos bida etrno, i e b ida aki ta den Su Yu. 1JN 5:12 Esun ku tin e Yu tin e bida; esun ku no tin e Yu di Dios no tin e bida. 1JN 5:13 E kosnan aki mi a skirbi boso ku ta kere den e nm ber di e Yu di Dios, pa boso por sa ku boso tin bida etrno. 1JN 5:14 I esaki ta e konfiansa ku nos tin Su dilanti, ku si nos pidi kualkier kos konforme Su bolunt at, E ta tende nos. 1JN 5:15 I si nos sa ku E ta tende nos den tur loke nos pidi , nos sa ku nos tin e petishonnan ku nos a pidi di djE. 1JN 5:16 Si un hende mir a su ruman ta komet un pik ku no ta hiba na morto, e mester pidi Dios, i Dios, pa su motibu, lo duna bida na esnan ku ta komet pik ku no ta hiba na morto. Tin un pi k ku ta hiba na morto; mi no ta bisa ku e mester pidi pa esaki. 1JN 5:17 Tur inhu stisia ta pik, i tin un pik ku no ta hiba na morto. 1JN 5:18 Nos sa ku ni un hende ku ta nas di Dios no ta hasi pik; ma Esun ku a nase di Dios ta ward', i e malbado no ta mishi kun. 1JN 5:19 Nos sa ku nos ta di Dios, i henter mundu ta bou di kont rol di e malbado. 1JN 5:20 I nos sa ku e Yu di Dios a bin, i a duna nos komprend ementu, pa nos konos Esun ku ta brdadero, i nos ta den Esun ku ta brdadero, den Su Yu Jesu-Cristo. Esaki ta e Dios brdadero i bida etrno. 1JN 5:21 Yu chikitunan, war da boso di dolonan.

2 JUAN 2JN 5:1 E ansiano, Na e seora skoh i su yunan, kendenan mi ta stima den brdat; i no ami so, ma tambe tur esnan ku konos e brdat, 2JN 5:2 pa kousa di e brdat ku ta per manes den nos i ku lo ta ku nos pa semper: 2JN 5:3 Grasia, miserikrdia i pas lo ta ku nos, di Dios Tata i di Jesu-Cristo, Yu di e Tata, den brdat i amor. 2JN 5:4 M i tabata masha kontentu di haa algun di bo yunan ta kana den brdat, meskos ku nos a risib mandamentu di e Tata pa nos hasi. 2JN 5:5 I awor mi ta pidibo, seora, no k omo si fuera ta un mandamentu nobo mi ta skirbibo, sino esun ku nos tabatin for di prinsipio, ku nos mester stima otro. 2JN 5:6 I esaki ta amor, ku nos mester k ana segun Su mandamentunan. Esaki ta e mandamentu, meskos ku boso a tende for di prinsipio, ku boso mester kana aden. 2JN 5:7 Pasobra hopi gaad a sali bai den mun du, esnan ku no ta rekonos ku Jesu-Cristo a bin den karni. Esaki ta e gaad i e anti -cristo. 2JN 5:8 Mira bon pa boso mes, pa boso no prd loke nos a alkans, ma pa boso risib un rekompensa kompleto. 2JN 5:9 Ken ku bai muchu leu i no ta permanes den e siansa di Cristo, no tin Dios; esun ku ta permanes den e siansa, esei tin tantu e Tata komo e Yu. 2JN 5:10 Si un hende bin serka boso i no ta trese e siansa aki, n o risibi den boso kas, i no yam' bonbin; 2JN 5:11 pasobra esun ku ta yam' bonbin ta p artisip den su obranan malu. 2JN 5:12 Siendo ku mi tin hopi kos di skirbi boso, m i no kier hasi esaki ku papel i enk; ma mi ta spera di bin serka boso i papia ka ra-kara, pa boso goso sea kompleto. 2JN 5:13 E yunan di bo ruman muh skoh ta saludb o. Amn.

3 JUAN 3JN 5:1 E ansiano, Na Gayo, e ruman stim, kende mi ta stima den brdat. 3JN 5:2 Rum an stim, mi ta hasi orashon pa den tur sentido bo prosper i pa bo ta bon di sal, me skos ku bo alma ta prosper. 3JN 5:3 Pasobra mi a keda masha kontentu ora rumannan a bin i a duna testimonio di bo brdat, esta, kon bo ta kanando den brdat. 3JN 5:4 No tin goso mas grandi pa mi ku di tende ku mi yunan ta kana den e brdat. 3JN 5: 5 Ruman stim, bo ta aktua fielmente den tur loke bo ta hasi pa e rumannan, i spes ialmente ora nan ta stranhero; 3JN 5:6 i nan ta duna testimonio di bo amor dilan ti di e iglesia; i lo bo hasi bon di yuda nan pa sigui nan kaminda na un manera digno di Dios. 3JN 5:7 Pasobra nan a sali bai pa kousa di e Nmber, sin asept nada for di e paganonan. 3JN 5:8 Pesei nos mester sosten hmbernan asina, pa nos por ta kolaboradornan pa e brdat. 3JN 5:9 Mi a skirbi algu na e iglesia; ma Ditrefes, ken de ta gusta di ta e prom den nan, no ta asept loke nos bisa. 3JN 5:10 Pa e motibu aki, si mi bin, lo mi hala atenshon riba su echonan ku e ta hasi, akusando nos i nhustamente ku palabranan malisioso; i no satisfecho ku esaki, e mes no ta risib e rumannan, i e ta prohib esnan ku ta dese di hasi esaki, i ta saka nan for di igl esia. 3JN 5:11 Ruman stim, no imit loke ta malu, sino loke ta bon. Esun ku hasi bo n ta di Dios; esun ku hasi malu no a mira Dios. 3JN 5:12 Demetrio a risib un bon testimonio for di tur hende, i for di e brdat mes; i nos tambe ta duna testimonio , i bo sa ku nos testimonio ta brdadero. 3JN 5:13 Mi tabatin hopi kos di skirbibo , ma mi no kier skirbibo nan ku pn i enk; 3JN 5:14 ma mi ta spera di mirabo pront o, i nos lo papia kara-kara. Pas sea ku bo. E amigunan ta saludbo. Salud e amiguna n kada un na nan nmber.

JUDAS JUD 5:1 Judas, un sirbid di Jesu-Cristo, i ruman di Santiago, Na esnan ku ta e ya mnan, stimnan den Dios Tata, i konserv pa Jesu-Cristo: JUD 5:2 Ku miserikrdia i pas i amor sea multiplik na boso. JUD 5:3 Rumannan stim, mientras ku mi tabata hasi tu r esfuerso pa skirbi boso di nos salbashon komun, mi a sinti e nesesidat di skir bi boso i spirta boso pa lucha seriamente pa e fe ku un bes i pa semper a wrdu ent reg na e santunan. JUD 5:4 Pasobra sierto personanan a slip drenta sin ku ningun h ende a ripar, esta, esnan ku for di hopi tempu kaba a wrdu destin pa e kondenashon aki, hendenan impio, kendenan ta kambia e grasia di nos Dios den libertinahe i t a nenga nos niko Maestro i Seor, Jesu-Cristo. JUD 5:5 Awor, apesar ku ya boso sa t ur kos un bes i pa semper, mi kier rekrd boso ku ounke un tempu Seor a salba un pue blo for di tera di Egipto, despues El a destru esnan ku no a kere. JUD 5:6 I ange lnan ku no a warda nan mes posishon, ma a bandon nan propio lug di biba, El a tene na kadena etrno den skuridat pa e huisio di e gran dia. JUD 5:7 Meskos ku Sodoma i Gomora i e statnan rnt di nan, ku na e mesun manera ku esakinan a entreg nan me s na fornikashon i a bai tras di pashonnan ku ta kontra naturalesa, a wrdu pon kom o un ehmpel, dor di sufri e kastigu di kandela etrno. JUD 5:8 Tg di e mesun manera e hendenan aki, dor di soamentu tambe, ta kontamin e karni i ta rechas outoridat, i ta blasfem mahestatnan angelikal. JUD 5:9 Ma e arkangel Miguel, ora ku e tabata pleita ku diabel i tabata diskut tokante di e kurpa di Moiss, no a tribi pronunsi u n huisio di maldishon kontra dj, ma a bisa: "SEOR reprendbo." JUD 5:10 Ma e hmbernan aki ta papia malu di tur loke nan no ta komprend; i e kosnan ku dor di instinto nan sa di dj, manera bestia ku no por rason, den e kosnan aki nan ta korump nan mes . JUD 5:11 Ai di nan! Pasobra nan a sigui e kaminda di Kain, i pa ganashi nan a kore bai den e eror di Balaam, i a peres den e rebelion di Kore. JUD 5:12 E hmbern an aki ta manchanan na boso fiestanan di amor, ora nan ta fiesta huntu ku boso s in miedu, prkurando pa nan mes; nubianan sin awa, hib pa bientunan, palunan di hrfs t sin fruta, dos biaha morto, rank ku rais ku tur; JUD 5:13 olanan brutu di laman ku ta saka nan mes brguensa manda ariba manera skuma; streanan ku ta dwal, pa ku alnan e skuridat profundo a wrdu reserv pa semper. JUD 5:14 I tokante di esakinan Enok tambe, den e di shete generashon for di Adam, a profetis, bisando: "Mira, Seo r a bin ku hopi miles di Su santunan, JUD 5:15 pa ehekut huisio kontra tur, i pa konden tur e hendenan impio pa tur nan echonan di impiedat ku nan a komet den impi edat, i pa tur e kosnan duru ku pekadnan impio a papia kontra djE." JUD 5:16 Esak inan ta murmuradnan ku ta gusta keha, ku ta sigui tras di nan mes pashonnan; nan ta papia ku arogansia, i ta labia hende pa nan saka probecho. JUD 5:17 Ma boso, rumannan stim, mester krda e palabranan ku a wrdu papi di antemano dor di e apstelnan di nos Seor Jesu-Cristo, JUD 5:18 ku nan tabata bisa boso: "Den e ltimo tempu lo tin bofonadnan ku ta sigui tras di nan mes pashonnan prvrso." JUD 5:19 Esakinan ta esnan ku ta kousa divishon, hendenan sensual, ku no tin e Spiritu. JUD 5:20 Ma b oso, rumannan stim, edifikando boso mes den boso santsimo fe, hasiendo orashon den Spiritu Santu, JUD 5:21 konserv boso mes den e amor di Dios, sperando ku gran an tisipashon e miserikrdia di nos Seor Jesu-Cristo pa bida etrno. JUD 5:22 I tene mis erikrdia di algun ku tin duda; JUD 5:23 salba otronan, rankando nan for di e kand ela; i di otronan, tene miserikrdia ku temor, aboresiendo asta e paa kontamin dor d i e karni. JUD 5:24 Awor na Esun ku ta poderoso pa warda boso di trompek, i pa ha si boso para sin kulpa den e presensia di Su gloria ku gran alegria, JUD 5:25 na e niko Dios nos Salbador, pa medio di Jesu-Cristo nos Seor, sea gloria, mahestat, dominio i outoridat, prom ku tur tempu i awor i pa semper. Amn.

REVELASHONNAN REV 1:1 E Revelashon di Jesu-Cristo, ku Dios a dun'E pa mustra Su sirbidnan e kos nan ku mester sosod pronto; i El a manda esaki i a komunik' pa medio di Su angel n a Su sirbid Juan, REV 1:2 kende a duna testimonio di e palabra di Dios i e testim onio di Jesu-Cristo, esta, tur loke el a mira. REV 1:3 Bendishon ta esun ku lesa i esnan ku tende e palabranan di e profesia, i ku paga atenshon na e kosnan ku t a par skirb den dj; pasobra e tempu ta serka. REV 1:4 Juan, Na e shete iglesianan k u ta na Asia: Grasia sea ku boso i pas di Esun ku ta i ku tabata i ku lo bin, i di e shete Spiritunan ku ta dilanti di Su trono; REV 1:5 i di Jesu-Cristo, e tes tigu fiel, e primognito di e mortonan i e gobernante di e reinan di tera. Na Esun ku ta stima nos, i ku a libra nos di nos piknan pa medio di Su sanger-REV 1:6 i El a hasi nos bira un reino, saserdotenan pa Su Dios i Tata--na djE sea e gloria i e dominio pa semper i semper. Amn. REV 1:7 Mira, E ta bin ku e nubianan, i tur wowo lo mir'E, tambe esnan ku a traspas'E; i tur e tribunan di tera lo lament pa Su motibu. S. Amn. REV 1:8 "Ami ta e Alfa i e Omega," Seor Dios ta bisa, "Esun ku ta i Esun ku tabata i Esun ku ta bin, e Todopoderoso." REV 1:9 Ami, Juan, boso r uman i ko-partisipante den tribulashon, i den e reino i e pasenshi di Jesu-Crist o, tabata riba e isla ku yama Patmos, pa motibu di e palabra di Dios i e testimo nio di Jesus. REV 1:10 Riba e dia di Seor mi tabata den Spiritu, i mi a tende mi tras un bos duru manera e zonidu di trmpt, REV 1:11 bisando: "Skirbi den un buki l oke bo ta mira, i manda esaki pa e shete iglesianan: pa Efeso i pa Smirna i pa Pr gamo i pa Tiatira i pa Sardis i pa Filadelfia i pa Laodisea." REV 1:12 I mi a bi ra pa mira e bos ku tabata papia ku mi. I ora mi a bira mi a mira shete kandel di oro, REV 1:13 i meimei di e kandelnan Un manera e Yu di Hende, bist ku un paa ku t abata yega te na Su pia, i ku Su pechu fah ku un faha di oro. REV 1:14 I Su kabes i Su kabei tabata blanku manera lana blanku, manera sneu; i Su wowonan tabata m anera un flam di kandela; REV 1:15 i Su pianan tabata manera brns lombr, despues k u esaki a wrdu refin den frnu, i Su bos tabata manera e zonidu di hopi awanan. REV 1:16 I den Su man drechi E tabatin shete strea ten; i for di Su boka a sali un sp ada skrpi di dos filo; i Su kara tabata manera solo, briyando ku tur su forsa. RE V 1:17 I ora mi a mir'E, mi a kai na Su pia manera un hmber morto. I El a pone Su man drechi riba mi, bisando: "No tene miedu; Ami ta e Prom i e Ultimo, REV 1:18 i Esun ku ta biba; i Mi tabata morto, i mira, Mi ta bibu pa semper, i Mi tin e y abinan di morto i di Hades. REV 1:19 "Skirbi anto e kosnan ku bo a mira, i e kos nan ku ta, i e kosnan ku lo tuma lug despues di e kosnan aki. REV 1:20 Pa loke ta e misterio di e shete streanan ku bo a mira den Mi man drechi, i e shete kandeln an di oro: e shete streanan ta e angelnan di e shete iglesianan, i e shete kande lnan ta e shete iglesianan. REV 2:1 "Skirbi na e angel di e iglesia di Efeso: Esu n ku ta tene e shete streanan den Su man drechi, Esun ku ta kana meimei di e she te kandelnan di oro, ta bisa esaki: REV 2:2 'Mi konos bo obranan i bo trabou duru i prseveransia, i ku bo no por soport hende malbado, i bo ta pone na prueba esnan ku ta yama nan mes apstel, ma ku no ta, i bo a haa sa ku nan ta falsu; REV 2:3 i b o tin prseveransia i a soport pa motibu di Mi nmber, i no a kansa. REV 2:4 'Ma Mi t in esaki kontra bo, ku bo a bandon bo prom amor. REV 2:5 Pesei, krda for di unda bo a kai, i repent i hasi e obranan ku bo tabata hasi prom; sino Mi ta bin serka bo, i lo kita bo kandel for di su lug, a menos ku bo repent. REV 2:6 Sinembargo, esaki s bo tin, ku bo ta odia e obranan di e nikolaitanan, kualnan Ami tambe ta odia. REV 2:7 'Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan. Esun ku vense lo Mi laga kome di e palu di bida, ku ta den e Paraiso di Dios.' REV 2: 8 "I skirbi na e angel di e iglesia di Smirna: E Prom i e Ultimo, Kende tabata mo rto i ta biba atrobe, ta bisa esaki: REV 2:9 'Mi konos bo tribulashon i bo pobres a (sinembargo, bo ta riku), i e blasfemia di esnan ku ta bisa ku nan ta hudiu i nan no ta, ma nan ta un snoa di Satans. REV 2:10 No tene miedu di loke bo ta bai sufri. Mira, diabel ta bai tira algun di boso den prizon, pa boso wrdu pon na prue ba, i boso lo sufri tribulashon dies dia largu. Sea fiel te na morto i lo Mi dun abo e korona di bida.

REV 2:11 'Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan. Esun ku vense lo no sufri dao dor di e di dos morto.' REV 2:12 "I skirbi na e angel d i e iglesia di Prgamo: Esun ku tin e spada skrpi di dos filo ta bisa esaki: REV 2: 13 'Mi sa unda bo ta biba, kaminda Satans su trono ta; i bo ta tene firme na Mi nm ber i no a nenga Mi fe, ni den e dianan di Antipas, Mi testigu, esun ku ta fiel na Mi, kende a wrdu mat meimei di boso, kaminda Satans ta biba. REV 2:14 'Ma Mi tin algun kos kontra bo, pasobra bo tin einan algun ku ta tene na e siansa di Balaam , kende a sia Balak pa pone un piedra di trompek dilanti di e yunan di Israel, pa kome kosnan sakrifik na dolo i pa komet aktonan di inmoralidat. REV 2:15 Asina bo t in algun tambe ku na mes manera ta tene na e siansa di e nikolaitanan. REV 2:16 P esei, repent; sino Mi ta bin pronto serka bo, i lo Mi hasi guera kontra nan ku e spada di Mi boka. REV 2:17 'Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan. Esun ku vense, na dj lo Mi duna di e mana skond, i lo Mi dun' un pied ra blanku, i riba e piedra un nmber nobo skirb ku ni un hende no konos, sino solame nte esun ku risibi.' REV 2:18 "I skirbi na e angel di e iglesia di Tiatira: E Yu di Dios, Kende tin wowo manera flam di kandela, i Su pianan ta manera brns lombr, ta bisa esaki: REV 2:19 'Mi konos bo obranan, i bo amor i fe i sirbishi i prsevera nsia, i ku bo obranan di awor ta mas grandi ku esunnan di prom. REV 2:20 'Ma Mi t in esaki kontra bo, ku bo ta toler e muh Jezabel, kende ta yama su mes profeta, i e ta sia i ta hiba Mi sirbidnan riba mal kaminda, pa nan komet aktonan di inmoralid at i kome kosnan sakrifik na dolo. REV 2:21 I Mi a dun' tempu pa repent; i e no kier repent di su inmoralidat. REV 2:22 Mira, lo Mi tir' riba kama di malesa, i esnan ku komet adulterio kun lo Mi tira den gran tribulashon, a menos ku nan repent di su obranan. REV 2:23 I lo Mi mata su yunan ku pst; i tur e iglesianan lo sa ku Ami ta Esun ku ta samin mente i kurason; i lo Mi duna kada un di boso segun boso obra nan. REV 2:24 Ma Mi ta bisa boso, e restu ku ta na Tiatira, kendenan no ta tene na e siansa aki, kendenan no konos e kosnan profundo di Satans, manera nan ta yama nan--Mi no ta pone ningun otro karga riba boso. REV 2:25 Sinembargo, loke boso t in, tene firme na dj te ora Mi bin. REV 2:26 'I esun ku vense, i esun ku hasi Mi boluntat te na fin, na dj lo Mi duna outoridat riba e nashonnan. REV 2:27 "I E lo gobern nan ku bara di heru, manera e pchinan di e alfarero ta wrdu kibr na pida-pid a," manera Ami tambe a risib outoridat di Mi Tata; REV 2:28 i lo Mi dun' e strea d i mardug. REV 2:29 Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesian an.' REV 3:1 "I skirbi na e angel di e iglesia di Sardis: "Esun ku tin e shete S piritunan di Dios i e shete streanan ta bisa esaki: 'Mi konos bo obranan, ku bo t in e nmber di ta bibu, ma bo ta morto. REV 3:2 Spirta, i fortales e kosnan ku a ked a, ku kasi a muri; pasobra Mi no a haa ku bo obranan ta perfekto den bista di Mi Dios. REV 3:3 Pesei, krda loke bo a risib i a tende; i ten' i repent. Pesei, si bo n o spirta, lo Mi bin manera un ladron, i lo bo no sa ki ora Mi ta bin riba bo. REV 3:4 'Ma bo tin algun hende na Sardis ku no a mancha nan paa; i nan lo kana ku Mi na blanku bist, pasobra nan ta digno. REV 3:5 Esun ku vense lo wrdu bist na paa bla nku; i lo Mi no kita su nmber for di e buki di bida, i lo Mi konfes su nmber dilant i di Mi Tata i dilanti di Su angelnan. REV 3:6 Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan.' REV 3:7 "I skirbi na e angel di e iglesia di F iladelfia: "Esun santu, Kende ta brdadero, Kende tin e yabi di David, Kende ta ha bri i ningun hende no ta sera, i Kende ta sera i ningun hende no ta habri, ta bi sa esaki: REV 3:8 'Mi konos bo obranan. Mira, Mi a ponebo dilanti un porta habr ku ningun hende no por sera, pasobra bo tin poko poder i a warda Mi palabra, i no a nenga Mi nmber. REV 3:9 Mira, lo Mi laga esnan ku ta di e snoa di Satans, kenden an ta bisa ku nan ta hudiu, i no ta, ma ta gaa--mira, lo Mi hasi nan bin i postra nan mes na bo pia, i laga nan sa ku Mi a stimabo. REV 3:10 Pasobra bo a warda M i mandamentu pa prsever, Ami tambe lo wardabo di e ora di prueba ku lo bin riba he nter mundu, pa pone esnan ku ta biba riba tera na prueba. REV 3:11 'Mi ta bin pr onto; tene firme na loke bo tin, pa ni un hende no kita bo korona. REV 3:12 Esun ku vense, lo Mi hasi un pilar den e tmpel di Mi Dios, i e lo no sali for di dj nun ka mas; i lo Mi skirbi

riba dj e nmber di Mi Dios, i e nmber di e stat di Mi Dios, e Jerusalm nobo, ku ta b aha for di shelu for di Mi Dios, i Mi nmber nobo. REV 3:13 Esun ku tin orea, lagu ' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan.' REV 3:14 "I skirbi na e angel di e iglesia di Laodisea: "E Amn, e Testigu fiel i brdadero, e Prinsipio di e kreashon di Dios, ta bisa esaki: REV 3:15 'Mi konos bo obranan, ku bo no ta ni friu ni kay ente; mara bo tabata friu f kayente. REV 3:16 Asina anto, pasobra bo ta lou, i ni kayente ni friu, lo Mi skupibo for di Mi boka. REV 3:17 Pasobra bo ta bisa: "Mi ta riku, mi ta bon par i no tin mester di nada," i bo no sa ku bo ta deplorabel i miserabel, pober, siegu i sun. REV 3:18 Mi ta konsehbo pa bo kumpra serka Mi oro refin den kandela, pa bo bira riku; i paa blanku, pa bo bisti i pa e brguensa di b o sun no sali na kla; i unguente pa hunta bo wowonan kun, pa bo mira. REV 3:19 'Es nan ku Mi ta stima, Mi ta reprend i disiplin; pesei, sea ferviente i repent. REV 3: 20 Ata, Mi ta para na porta i ta bati; si un hende tende Mi bos i habri porta, l o Mi drenta serka dj, i lo sena kun i ku Mi. REV 3:21 'Esun ku vense, lo Mi permit i sinta huntu ku Mi riba Mi trono, meskos ku Ami tambe a vense i a sinta huntu ku Mi Tata riba Su trono. REV 3:22 Esun ku tin orea, lagu' tende loke e Spiritu ta bisa e iglesianan.'" REV 4:1 Despues di e kosnan aki mi a mira, i ata, un porta habr den shelu i e prom bos ku mi a tende manera zonidu di trmpt ku ta papia ku mi, a bisa: "Bin aki riba, i lo Mi mustrabo loke mester tuma lug despues di e kosnan aki." REV 4:2 Mesora mi tabata den Spiritu; i ata, tabatin un trono par den shelu , i Un sint riba e trono. REV 4:3 I Esun ku tabata sint tabata manera un piedra di yaspe i un sardio den aparensia; i tabatin un regenbog rnt di e trono ku tabata manera un esmeralda den aparensia. REV 4:4 I rnt di e trono tabatin bint'i kuater trono; i riba e trononan mi a mira bint'i kuater ansiano sint, bist na paa blanku i ku korona di oro riba nan kabes. REV 4:5 I for di e trono tabata sali rayonan di lamper i zonidunan i tirunan duru di strena. I tabatin shete lampi di kandela send dilanti di e trono, kualnan ta e shete Spiritunan di Dios; REV 4:6 i dilant i di e trono tabatin loke tabata parse un laman di glas, manera kristal. Meimei i tur rnt di e trono tabatin kuater kriatura bibu, yen di wowo padilanti i patras . REV 4:7 I e prom kriatura tabata manera leon, i e di dos kriatura manera bish, i e di tres kriatura tabatin kara manera di hende, i e di kuater kriatura tabata manera guila ku ta bula. REV 4:8 I e kuater kriaturanan bibu, kada un di nan ku s eis hala, ta yen di wowo tur rnt i paden; i di dia i anochi nan no ta stp di bisa: "Santu, santu, santu ta Seor Dios, e Todopoderoso, Esun ku tabata i Esun ku ta i Esun ku ta bin." REV 4:9 I ora ku e kriaturanan bibu ta duna gloria i onor i gr adisimentu na Esun ku ta sinta riba e trono, na Esun ku ta biba pa semper i semp er, REV 4:10 e bint'i kuater ansianonan lo tira nan kurpa abou dilanti di Esun k u ta sinta riba e trono, i lo ador Esun ku ta biba pa semper i semper, i lo tira nan korona dilanti di e trono, bisando: REV 4:11 "Digno Bo ta, nos Seor i nos Dio s, pa risib gloria i onor i poder; pasobra Abo a krea tur kos, i pa motibu di Bo boluntat nan tabata eksist, i a wrdu kre." REV 5:1 I mi a mira den e man drechi di Esun ku tabata sint riba e trono un buki skirb paden i paf, sey ku shete seyo. REV 5 :2 I mi a mira un angel fuerte ku tabata proklam na bos haltu: "Ta ken ta digno p a habri e buki i pa kibra su seyonan?" REV 5:3 I ningun den shelu, ni riba tera, ni bou di tera no tabata por a habri e buki, ni pa wak den dj. REV 5:4 I mi a ku mins yora duru, pasobra ningun no a wrdu ha digno pa habri e buki, ni pa wak den dj; REV 5:5 i un di e ansianonan a bisami: "Stp di yora; mira, e Leon ku ta di e trib u di Juda, e Rais di David, a vense pa habri e buki i su shete seyonan." REV 5:6 I mi a mira meimei di e trono (huntu ku e kuater kriaturanan bibu) i e ansianon an un Lamchi par, manera mat, Kende tabatin shete kachu i shete wowo, kualnan ta e shete Spiritunan di Dios, mand den henter mundu. REV 5:7 I El a bin, i El a tum' for di man drechi di Esun ku tabata sint riba e trono. REV 5:8 I ora ku El a tuma e buki, e kuater kriaturanan bibu i e bint'i kuater ansianonan a tira nan kurpa abou dilanti di e Lamchi, i kada un tabatin un arpa, i kmchinan di oro yen di se nsia, kualnan ta e orashonnan di e santunan. REV 5:9 I nan a kanta un kantika no bo, bisando: "Abo ta digno pa tuma e buki i pa kibra su seyonan; pasobra Abo a wr du mat, i ku Bo sanger Bo a kumpra pa Dios hende for di tur tribu i lenga i puebl o i nashon.

REV 5:10 I Bo a hasi nan bira un reino i saserdotenan pa nos Dios; i nan lo rein a riba tera." REV 5:11 I mi a wak, i mi a tende bos di hopi angel rnt di e trono i e kriaturanan bibu i e ansianonan; i nan kantidat tabata dies mil biaha dies m il i miles i miles, REV 5:12 bisando na bos haltu: "Digno ta e Lamchi ku a wrdu m at pa risib poder i rikesa i sabiduria i fortalesa i onor i gloria i bendishon." R EV 5:13 I tur kos kre ku tin den shelu i riba tera i bou di tera i riba laman, i tur kos ku tin den nan, mi a tende ta bisa: "Na Esun ku ta sinta riba trono, i n a e Lamchi, sea bendishon i onor i gloria i dominio pa semper i semper." REV 5:1 4 I e kuater kriaturanan bibu a sigui bisa: "Amn." I e ansianonan a tira nan kurp a abou i a ador. REV 6:1 I mi a mira ora ku e Lamchi a kibra un di e shete seyona n, i mi a tende un di e kuater kriaturanan bibu ta bisa ku un bos manera di stre na: "Bin." REV 6:2 I mi a wak, i ata un kabai blanku, i esun ku tabata sint riba dj tabatin un bog; i un korona a wrdu dun na dj, i el a sali konkistando, i pa konki st. REV 6:3 I ora ku El a kibra e di dos seyo, mi a tende e di dos kriatura bibu ta bisa: "Bin." REV 6:4 I un otro kabai, un kabai kr, a sali; i na esun ku tabata sint riba dj, a wrdu prmit pa kita pas for di riba tera, i pa hasi hende mata otro; i un spada grandi a wrdu dun na dj. REV 6:5 I ora ku El a kibra e di tres seyo, mi a tende e di tres kriatura bibu ta bisa: "Bin." I mi a wak, i ata un kabai pretu; i esun ku tabata sint riba dj tabatin un balansa den su man. REV 6:6 I mi a tende manera un bos meimei di e kuater kriaturanan bibu ta bisa: "Un mid di trigo pa u n denario, i tres mid di puspas pa un denario; i no hasi dao na e zeta ni e bia." R EV 6:7 I ora ku El a kibra e di kuater seyo, mi a tende e bos di e di kuater kri atura bibu ta bisa: "Bin." REV 6:8 I mi a wak, i ata un kabai plido; i esun ku ta bata sint riba dj tabatin e nmber Morto; i Hades tabata sigui huntu kun. I outoridat a wrdu dun na nan riba un kuartu parti di e tera, pa mata ku spada i ku hamber i ku pst, i pa medio di e bestianan salbahe di tera. REV 6:9 I ora ku El a kibra e di sinku seyo, mi a mira bou di e altar e almanan di esnan ku a wrdu mat pa motibu di e palabra di Dios, i pa motibu di e testimonio ku nan tabatin; REV 6:10 i na n a sklama na bos haltu, bisando: "Kuantu tempu mas, O Seor, santu i brdadero, lo Bo keda sin huzga i sin venga nos sanger riba esnan ku ta biba riba tera?" REV 6 :11 I a wrdu dun na kada un di nan un bist blanku; i a wrdu bis na nan ku nan mester soseg un poko tempu mas, te ora ku e kantidat di nan ko-sirbidnan i nan rumannan k u mester a wrdu mat ainda meskos ku nan, lo a keda komplet tambe. REV 6:12 I mi a w ak ora ku El a kibra e di seis seyo, i tabatin un temblor masha grandi; i solo a bira pretu manera paa-di-saku trah di lana di kabritu, i henter e luna a bira man era sanger; REV 6:13 i e streanan di shelu a kai riba tera, manera un palu di fi go ta laga su figonan brd kai ora ku un bientu duru sakudi. REV 6:14 I e shelu a ha la sera manera un rl ora ku e wrdu lor; i tur seru i isla a wrdu kit for di nan lug. EV 6:15 I e reinan di tera i e hmbernan grandi i e komandantenan i e rikunan i e poderosonan i tur esklabu i hmber liber a bai skonde den e kuebanan i meimei di e barankanan di e serunan; REV 6:16 i nan a bisa e serunan i e barankanan: "Kai r iba nos i skonde nos pa e presensia di Esun ku ta sinta riba trono, i pa e furia di e Lamchi; REV 6:17 pasobra e dia grandi di nan furia a yega, i ken lo por ke da para?" REV 7:1 Despues di esaki mi a mira kuater angel par na e kuater skinana n di tera, wantando e kuater bientunan di tera, pa bientu no supla ni riba tera ni riba laman ni riba ningun palu. REV 7:2 I mi a mira un otro angel ta subi for di kaminda solo ta sali, i e tabatin e seyo di e Dios bibu; i el a grita na bos haltu na e kuater angelnan, na kendenan a wrdu prmit pa hasi dao na e tera i na e l aman, REV 7:3 bisando: "No hasi dao na e tera ni na e laman ni na e palunan, te o ra ku nos kaba di seya e sirbidnan di nos Dios na nan frenta." REV 7:4 I mi a ten de e kantidat di esnan ku a wrdu sey, 144.000 sey for di tur e tribunan di e yunan di Israel: REV 7:5 for di e tribu di Juda, 12.000 a wrdu sey, for di e tribu di Ru ben, 12.000, for di e tribu di Gad, 12.000, REV 7:6 for di e tribu di Aser, 12.0 00, for di e tribu di Nftal, 12.000, for di e tribu di Manass, 12.000, REV 7:7 for di e tribu di Simeon, 12.000, for di e tribu di Lev, 12.000, for di e tribu di Is akar, 12.000, REV 7:8 for di e tribu di Zabulon, 12.000, for di e tribu di Jose, 12.000, for di e tribu di Benjamin, 12.000 a wrdu sey. REV 7:9 Despues di e kosna n aki mi a wak, i ata un multitut grandi ku ningun hende no por a konta, di tur nashon i tur

tribu i pueblo i lenga, par dilanti di e trono i dilanti di e Lamchi, bist na paa b lanku i ku rama di palma den nan man; REV 7:10 i nan tabata grita na bos haltu, bisando: "Salbashon ta di nos Dios, Kende ta sint riba e trono, i di e Lamchi." R EV 7:11 I tur e angelnan tabata par rnt di e trono i rnt di e ansianonan i e kuater kriaturanan bibu; i nan a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela dilanti d i e trono i a ador Dios, REV 7:12 bisando: "Amn, bendishon i gloria i sabiduria i gradisimentu i onor i poder i fortalesa sea na nos Dios pa semper i semper. Amn." REV 7:13 I un di e ansianonan a kontest i a bisami: "Esakinan ku ta bist na paa bl anku, ta ken nan ta, i for di unda nan a bin?" REV 7:14 I mi a bis': "Mi seor, abo sa." I el a bisami: "Esakinan ta esnan ku a sali for di e gran tribulashon, i n an a laba nan paanan i a hasi nan blanku den e sanger di e Lamchi. REV 7:15 Pa e motibu aki nan ta dilanti di e trono di Dios; i nan ta sirbiE di dia i anochi de n Su tmpel; i Esun ku ta sinta riba e trono lo span Su tabernakel ofer di nan. RE V 7:16 Nan lo no pasa hamber mas, ni set tampoko; ni solo lo no kima nan mas, ni nada di kalor; REV 7:17 pasobra e Lamchi meimei di e trono lo ta nan wardad, i l o guia nan hiba na fuentenan di e awa di bida; i Dios lo seka tur lgrima for di n an wowo." REV 8:1 I ora ku El a kibra e di shete seyo, tabatin un silensio den s helu pa mas o menos mei ora. REV 8:2 I mi a mira e shete angelnan ku ta para dil anti di Dios, i na nan a wrdu dun shete trmpt. REV 8:3 I un otro angel a bin para na e altar ku un wea-pa-sensia di oro den su man; i hopi sensia a wrdu dun na dj, pa e ofres esaki huntu ku e orashonnan di tur e santunan riba e altar di oro ku taba ta dilanti di e trono. REV 8:4 I e huma di e sensia, huntu ku e orashonnan di e santunan, a subi bai dilanti di Dios for di e angel su man. REV 8:5 I e angel a kohe e wea-pa-sensia, i el a yen' ku e kandela di e altar i a tira esaki riba ter a; i a sigui tirunan duru di strena i zonidunan i rayonan di lamper i un temblor . REV 8:6 I e shete angelnan ku tabatin e shete trmptnan a prepar nan mes pa toka n an. REV 8:7 I e prom angel a toka, i a bin hagel i kandela meskl ku sanger, i nan a wrdu tir riba tera; i un di tres parti di e tera a kima, i un di tres parti di e palunan a kima, i tur e yerba brd a kima. REV 8:8 I e di dos angel a toka, i algu manera un seru grandi tur na kandela a wrdu tir den laman; i un di tres parti di laman a bira sanger; REV 8:9 i un di tres parti di e kriaturanan, ku tabata den laman i ku tabatin bida, a muri; i un di tres parti di e barkunan a wrdu destru. R EV 8:10 I e di tres angel a toka, i un strea grandi a kai for di shelu, tur na k andela manera un flambeu, i el a kai riba un di tres parti di e riunan i riba e fuentenan di awa; REV 8:11 i nmber di e strea aki ta Apsintus; i un di tres parti di e awanan a bira apsintus; i hopi hende a muri di e awa, pasobra el a bira ma rga. REV 8:12 I e di kuater angel a toka, i un di tres parti di solo i un di tre s parti di luna i un di tres parti di e streanan a wrdu destru, asina ku un di tre s parti di nan a bira skur i un di tres parti di e dia no a duna klaridat, ni e anochi tampoko. REV 8:13 I mi a wak, i mi a tende un guila ta bula meimei di shel u, bisando na bos haltu: "Ai, ai, ai di esnan ku ta biba riba tera, pa motibu di e suplnan di trmpt ku falta ainda, e suplnan di e tres angelnan ku ta bai toka djis aki!" REV 9:1 I e di sinku angel a toka, i mi a mira un strea for di shelu ku a kai riba tera, i yabi di e pos di abismo a wrdu dun na dj. REV 9:2 I el a habri e pos di abismo, i a sali huma for di e pos, manera huma di un frnu grandi; i solo i aire a bira skur dor di e huma di e pos. REV 9:3 I for di e huma tirakochinan a sali bin riba tera; i poder a wrdu dun na nan, meskos ku e skrpionnan di tera tin poder. REV 9:4 I na nan a wrdu bis pa nan no hasi dao na e yerba di tera, ni na ni ngun kos brd, ni na ningun palu, sino solamente na e hendenan ku no tin e seyo di Dios na nan frenta. REV 9:5 I nan no a wrdu prmit pa mata ningun hende, ma pa torme nt sinku luna largu; i nan tormento tabata manera e tormento di un skrpion ora ku e pika hende. REV 9:6 I den e dianan ei hende lo buska morto i lo no ha'; i nan lo dese di muri, ma morto lo hui for di nan. REV 9:7 I e aparensia di e tirakochina n tabata manera kabai prepar pa bataya; i riba nan kabes tabatin korona manera di oro, i nan kara tabata manera kara di hende. REV 9:8 I nan tabatin kabei manera kabei di hende muh i nan djentenan tabata manera djente di leon. REV 9:9 I nan t abatin korasa manera korasa di heru; i e zonidu di nan halanan tabata manera e z onidu di garoshi, di hopi

kabai ku ta kore bai bataya. REV 9:10 I nan tin rabu manera skrpion, i tambe pui; i den nan rabu nan tin e poder pa hasi dao na hende, sinku luna largu. REV 9:11 Nan tin komo rei riba nan e angel di e abismo; su nmber na hebreo ta Abadon, i na griego Apolion. REV 9:12 E prom ai a pasa; mira, dos ai mas ta sigui despues di e kosnan aki. REV 9:13 I e di seis angel a toka, i mi a tende un bos for di e ku ater kachunan di e altar di oro ku ta dilanti di Dios, REV 9:14 n ku ta bisa e di seis angel ku tabatin e trmpt: "Ls e kuater angelnan ku ta mar na e riu grandi Eufr ates." REV 9:15 I e kuater angelnan, ku a wrdu prepar pa e ora i dia i luna i aa, a wrdu gels pa nan mata un di tres parti di humanidat. REV 9:16 I e kantidat di e e hrsitonan di e hmbernan riba kabai tabata dos shen miyon; mi a tende nan kantidat. REV 9:17 I asin'aki mi a mira den e vishon e kabainan i esnan ku tabata sint rib a nan: e korednan tabatin korasa bist kol di kandela i kol blou i kol hel manera swaf el; i kabes di e kabainan ta manera kabes di leon; i for di nan boka ta sali kan dela i huma i swafel. REV 9:18 Un di tres parti di humanidat a wrdu mat dor di e t res plaganan aki, dor di e kandela, huma i swafel ku tabata sali for di nan boka . REV 9:19 Pasobra e poder di e kabainan ta den nan boka i den nan rabu. Nan rab unan ta manera kolebra, pasobra nan tin kabes; i ta ku esakinan nan ta hasi dao. REV 9:20 I e restu di humanidat ku no a wrdu mat dor di e plaganan aki, tg no a rep ent di e obranan di nan man, pa no ador demoonan, ni e dolonan di oro i di plata i d i brns, di piedra i di palu, kualnan no por mira ni tende ni kana; REV 9:21 i nan no a repent di nan matamentunan, ni di nan bruherianan, ni di nan inmoralidat, n i di nan ladronisianan. REV 10:1 I mi a mira un otro angel fuerte ta baha for di shelu, bist ku un nubia; i tabatin un regenbog riba su kabes, i su kara tabata m anera solo, i su pianan tabata manera pilar di kandela; REV 10:2 i e tabatin den su man un buki chikitu ku tabata habr. I el a pone su pia drechi riba laman i su pia robes riba tera; REV 10:3 i el a grita duru, manera ora leon ta grua; i ora ku el a kaba di grita, e shete tirunan di strena a laga nan bos zona. REV 10:4 I ora ku e shete tirunan di strena a kaba di papia, mi tabata kla pa skirbi, ma m i a tende un bos for di shelu, bisando: "Seya e kosnan ku e shete tirunan di str ena a bisa, i no skirbi nan." REV 10:5 I e angel ku mi a mira par riba laman i ri ba tera a lanta su man drechi na shelu, REV 10:6 i a hura pa Esun ku ta biba pa semper i semper, Kende a krea shelu i e kosnan ku tin den dj, tera i e kosnan ku tin den dj, laman i e kosnan ku tin den dj, ku lo no tin tardansa mas, REV 10:7 ma den e dianan di e bos di e di shete angel, ora ku e ta kla pa toka, e misterio di Dios lo ta kumpl, manera El a anunsi na Su sirbidnan, e profetanan. REV 10:8 I e bos ku mi a tende for di shelu, mi a bolbe tende ta papia ku mi, bisando: "Bai kohe e buki ku ta habr den man di e angel ku ta par riba laman i riba tera." REV 1 0:9 I mi a bai serka e angel i a bis' pa dunami e buki chikitu. I el a bisami: "T um' i kom'; i e lo hasi bo stoma marga, ma den bo boka e lo ta dushi manera miel." REV 10:10 I mi a tuma e buki chikitu for di e angel su man i a kom', i e tabata dushi manera miel den mi boka; i ora mi a kaba di kom', mi stoma a bira marga. RE V 10:11 I nan a bisami: "Bo mester bolbe profetis tokante di hopi pueblo i nashon i lenga i rei." REV 11:1 I un bara-di-midi manera un garoti a wrdu dun na mi; i a wrdu bis na mi: "Lanta i midi e tmpel di Dios i e altar i esnan ku ta ador den dj. R EV 11:2 I laga e plenchi ku ta paf di e tmpel ked'af, i no midi, pasobra el a wrdu du n na e nashonnan; i nan lo trapa e stat santu bou di nan pia, kuarent'i dos luna largu. REV 11:3 I lo mi duna outoridat na mi dos testigunan, i nan lo profetis pa 1.260 dia, bist na paa-di-saku." REV 11:4 Esakinan ta e dos palunan di oleifi i e dos kandelnan ku ta para dilanti di e Seor di tera. REV 11:5 I si kualkier hende kier hasi nan dao, kandela ta sali for di nan boka i ta devor nan enemigunan; i si kualkier hende lo kier a hasi nan dao, na e manera aki e mester wrdu mat. REV 11:6 Esakinan tin e poder pa sera shelu, asina ku awa lo no yobe durante di e dianan ku nan ta profetis; i nan tin poder riba e awanan pa hasi nan bira sanger, i pa suta tera ku tur sorto di plaga, ki ora ku nan ta dese. REV 11:7 I ora nan a kaba di duna nan testimonio, e bestia ku ta sali for di e abismo lo hasi guera kontr a nan, i lo vense nan i mata nan. REV 11:8 I nan kurpanan morto lo keda tir riba e kaya di e gran stat, ku spiritualmente yama Sodoma i Egipto,

kaminda tambe nan Seor a wrdu krusifik. REV 11:9 I pa tres dia i mei esnan di e pue blonan i tribunan i lenganan i nashonnan lo mira nan kurpanan morto, i lo no prmi t pa nan kurpanan morto wrdu der. REV 11:10 I esnan ku ta biba riba tera lo regosih pa nan motibu i hasi fiesta; i nan lo manda regalo pa otro, pasobra e dos profet anan aki a torment esnan ku ta biba riba tera. REV 11:11 I despues di e tres dian an i mei e rosea di bida for di Dios a drenta den nan, i nan a lanta para riba n an pia; i gran temor a kai riba esnan ku tabata mira nan. REV 11:12 I nan a tend e un bos duru for di shelu ta bisa nan: "Subi bin aki riba." I nan a subi bai sh elu den e nubia, i nan enemigunan a mira nan. REV 11:13 I na e mesun ora ei taba tin un temblor grandi, i un dsimo parti di e stat a kai; i shete mil hende a wrdu mat den e temblor, i e restu a spanta mash i a duna gloria na e Dios di shelu. REV 11:14 E di dos ai a pasa; at'e di tres ai ta serka di bin. REV 11:15 I e di she te angel a toka; i a zona bosnan duru den shelu, bisando: "E reino di mundu a bi ra e reino di nos Seor, i di Su Cristo; i E lo reina pa semper i semper." REV 11: 16 I e bint'i kuater ansianonan, kendenan ta sinta dilanti di Dios riba nan tron o, a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela i a ador Dios, REV 11:17 bisando : "Nos ta gradisBo, O Seor Dios, e Todopoderoso, Kende ta i Kende tabata, pasobra Bo a tuma Bo gran poder i a kumins reina. REV 11:18 I e nashonnan a bira furioso, i Bo furia a bin, i a yega e tempu pa e mortonan wrdu huzg, i e tempu pa duna na Bo sirbidnan, e profetanan, nan rekompensa, i na e santunan i na esnan ku ta teme Bo nmber, tantu e chikitunan komo e grandinan, i pa destru esnan ku ta destru e te ra." REV 11:19 I e tmpel di Dios, ku ta den shelu, a wrdu habr; i e arka di Su alia nsa a pares den Su tmpel, i tabatin rayonan di lamper i zonidunan i tirunan duru d i strena i un temblor i un gran tempestat di hagel. REV 12:1 I un seal grandi a p ares na shelu: un muh bist ku solo, i ku luna bou di su pianan, i riba su kabes un korona di diesdos strea; REV 12:2 i e tabata na estado; i el a grita, siendo den dol di parto i ansha di duna lus. REV 12:3 I un otro seal a pares na shelu: i mira , un dragon grandi, kr, ku shete kabes i dies kachu, i riba su kabesnan shete diad ema. REV 12:4 I su rabu a lastra un di tres parti di e streanan di shelu bai kun, i a tira nan riba tera. I e dragon a bai para dilanti di e muh ku tabata serka d i duna lus, pa asina ku el a duna lus, e devor su yu. REV 12:5 I el a duna lus na un yu, un yu hmber, ku lo gobern tur nashon ku bara di heru; i su yu a wrdu koh hib na Dios i na Su trono. REV 12:6 I e muh a hui bai den desierto, kaminda e tabatin un lug ku Dios a prepar, asina ku ayanan e por a wrdu aliment pa 1.260 dia. REV 12: 7 I tabatin guera den shelu, Miguel i su angelnan tabata hasi guera kontra e dra gon. I e dragon i su angelnan tabata hasi guera, REV 12:8 i nan no a prevales, i no tabatin lug mas pa nan den shelu. REV 12:9 I e gran dragon a wrdu tir abou, e ko lebra di antiguedat, kende ta wrdu yam diabel i Satans, kende ta gaa henter mundu; e l a wrdu tir abou riba tera, i su angelnan a wrdu tir abou huntu kun. REV 12:10 I mi a tende un bos duru den shelu, bisando: "Awor e salbashon i e poder i e reino di nos Dios i e outoridat di Su Cristo a yega, pasobra e akusad di nos rumannan, ku ta akus nan di dia i anochi dilanti di nos Dios, a wrdu tir abou. REV 12:11 I nan a vens' pa motibu di e sanger di e Lamchi i pa motibu di e palabra di nan testimo nio, i nan no a stima nan bida te na morto. REV 12:12 Pa e motibu aki, regosih, O shelunan i boso ku ta biba den nan. Ai di tera i laman, pasobra diabel a baha b in serka boso ku gran furia, sabiendo ku ta ked' solamente un poko tempu mas." RE V 12:13 I ora ku e dragon a mira ku el a wrdu tir abou riba tera, el a prsigu e muh k u a duna lus na e yu hmber. REV 12:14 I e dos halanan di e guila grandi a wrdu dun n a e muh, pa e bula bai den desierto na su lug, kaminda el a wrdu aliment pa un tempu i tempunan i mitar di un tempu, for di presensia di e kolebra. REV 12:15 I for di su boka e kolebra a basha awa manera un riu tras di e muh, pa hasi ku e diluvi o ta lastr' bai kun. REV 12:16 I tera a yuda e muh, i tera a habri su boka i a bebe e riu ku e dragon a basha for di su boka. REV 12:17 I e dragon tabata furioso r iba e muh, i a bai pa hasi guera ku e restu di su desendientenan, kendenan ta war da e mandamentunan di Dios i tin e testimonio di Jesu-Cristo.

REV 13:1 I e tabata par riba e santu kantu di laman. I mi a mira un bestia ta sub i sali for di den laman i e tabatin dies kachu i shete kabes, i riba su kachunan tabatin dies diadema, i riba su kabesnan tabatin nmbernan di blasfemia. REV 13:2 I e bestia ku mi a mira tabata manera un leopardo, i su pianan tabata manera pi a di ber, i su boka manera boka di leon. I e dragon a dun' su poder i su trono i gran outoridat. REV 13:3 I mi a mira un di su kabesnan komo si fuera esaki a wrdu herid pa muri, i su herida fatal a wrdu kur. I henter tera a keda asombr i a sigui tras di e bestia; REV 13:4 i nan a ador e dragon, pasobra el a duna su outoridat na e bestia; i nan a ador e bestia, bisando: "Ken ta manera e bestia, i ken ta ka pas pa hasi guera kontra dj?" REV 13:5 I a wrdu dun na dj un boka ku tabata papia pa labranan arogante i blasfemia; i outoridat pa aktua kuarent'i dos luna largu a wr du dun na dj. REV 13:6 I el a habri su boka pa blasfem Dios, pa blasfem Su nmber i Su tabernakel, esta, esnan ku ta biba den shelu. REV 13:7 I el a wrdu prmit pa hasi g uera ku e santunan i pa vense nan; i outoridat riba tur tribu i pueblo i lenga i nashon a wrdu dun na dj. REV 13:8 I tur ku ta biba riba tera lo ador', tur esnan ku nan nmber no a wrdu skirb desde e fundashon di mundu den e buki di bida di e Lamch i ku a wrdu mat. REV 13:9 Esun ku tin orea, lagu' tende. REV 13:10 Esun ku ta desti n pa bai den koutiverio, den koutiverio e ta bai; esun ku mata ku spada, ku spada e mester wrdu mat. At'aki e prseveransia i e fe di e santunan. REV 13:11 I mi a mi ra un otro bestia ta subi sali for di den tera; i e tabatin dos kachu manera lam chi, i e tabata papia manera dragon. REV 13:12 I e ta ehers tur e outoridat di e prom bestia den su presensia. I e ta hasi tera, i esnan ku ta biba den dj, ador e p rom bestia, kende su herida fatal a wrdu kur. REV 13:13 I e ta hasi sealnan grandi, asina ku asta e ta hasi kandela baha for di shelu bin riba tera den bista di hen de. REV 13:14 I e ta gaa esnan ku ta biba riba tera pa medio di e milagernan ku a wrdu prmit na dj pa hasi den presensia di e bestia, bisando esnan ku ta biba riba t era pa traha un imagen na onor di e bestia ku tabatin e herida di spada i ku a b olbe biba. REV 13:15 I a wrdu prmit na dj pa duna rosea na e imagen di e bestia, pa e imagen di e bestia por a papia tambe, i pa hasi ku tur esnan ku no ta ador e im agen di e bestia ta wrdu mat. REV 13:16 I e ta hasi ku na tur, chikitu i grandi, r iku i pober, liber i esklabu, un marka ta wrdu dun na nan man drechi f na nan frent a, REV 13:17 i ku ningun hende no por kumpra ni bende, ku eksepshon di esun ku t in e marka: e nmber di e bestia f e number di su nmber. REV 13:18 Ata sabiduria aki . Laga esun ku tin komprendementu kalkul e number di e bestia, pasobra e number t a number di un hende; i su number ta 666. REV 14:1 I mi a wak, i ata e Lamchi ta bata par riba Seru Sion, i huntu kunE 144.000 ku tabatin Su nmber i e nmber di Su T ata skirb na nan frenta. REV 14:2 I mi a tende un bos for di shelu, manera e zoni du di hopi awanan i manera e zonidu di strena duru, i e bos ku mi a tende tabata manera e zonidu di tokadnan di arpa, tokando nan arpa. REV 14:3 I nan tabata kan ta un kantika nobo dilanti di e trono i dilanti di e kuater kriaturanan bibu i e ansianonan; i ningun hende no por a sia e kantika ei, sino solamente e 144.000 k u a wrdu kumpr for di tera. REV 14:4 Esakinan ta esnan ku no a wrdu kontamin ku muh, pasobra nan a tene nan mes birgen. Esakinan ta esnan ku ta sigui e Lamchi unda k u E bai. Esakinan a wrdu kumpr for di entre hende komo e prom frutanan pa Dios i pa e Lamchi. REV 14:5 I mentira no a wrdu ha den nan boka; nan ta sin kulpa. REV 14:6 I mi a mira un otro angel ta bula meimei di shelu, kende tabatin un evangelio e trno pa predik na esnan ku ta biba riba tera, i na tur nashon i tribu i lenga i pu eblo; REV 14:7 i el a bisa na bos haltu: "Teme Dios i dun'E gloria, pasobra e or a di Su huisio a yega; i ador Esun ku a traha shelu i tera i laman i fuentenan di awa." REV 14:8 I un otro angel, un di dos, a sigui, bisando: "El a kai! Ata e g ran Babilonia a kai, esun ku a hasi tur e nashonnan bebe di e bia di e pashon di su inmoralidat." REV 14:9 I un otro angel, un di tres, a sigui nan, bisando na b os haltu: "Si un hende ador e bestia i su imagen, i risib un marka na su frenta f n a su man,

REV 14:10 e tambe lo bebe di e bia di e furia di Dios, ku ta wrdu bash puru den e km chi di Su rabia; i e lo wrdu torment ku kandela i swafel den presensia di e angeln an santu i den presensia di e Lamchi. REV 14:11 I e huma di nan tormento ta subi bai ariba pa semper i semper; i nan no tin sosiegu di dia ni anochi, esnan ku t a ador e bestia i su imagen, i tur ku ta risib e marka di su nmber." REV 14:12 At'a ki e prseveransia di e santunan ku ta warda e mandamentunan di Dios i nan fe den Jesus. REV 14:13 I mi a tende un bos for di shelu, bisando: "Skirbi: 'Bendishon t a e mortonan ku di awor padilanti ta muri den Seor!'" "S," e Spiritu ta bisa, "ku nan soseg di nan trabounan, pasobra nan obranan ta sigui huntu ku nan." REV 14:14 I mi a wak, i ata un nubia blanku, i sint riba e nubia tabatin Un manera e Yu di Hende, ku un korona di oro riba Su kabes i un sikkel skrpi den su man. REV 14:15 I un otro angel a sali for di e tmpel, gritando na bos haltu na Esun ku tabata s int riba e nubia: "Zwai bo sikkel i kosech, pasobra e ora di kosech a yega, pasobra e kosecha di tera ta hechu." REV 14:16 I Esun ku tabata sint riba e nubia a zwai Su sikkel ofer di tera, i tera a wrdu kosech. REV 14:17 I un otro angel a sali fo r di e tmpel ku ta den shelu, i e tambe tabatin un sikkel skrpi. REV 14:18 I un ot ro angel, esun ku tin poder riba kandela, a sali for di e altar; i na bos haltu el a yama esun ku tabatin e sikkel skrpi, bisando: "Hinka bo sikkel skrpi, i rekoh e trshinan for di e mata di wendrif di e tera, pasobra su wendrifnan ta hechu." REV 14:19 I e angel a zwai su sikkel riba tera, i a rekoh e trshinan di e mata di wen drif di tera, i a tira nan den e gran baki-di-prs-wendrif di e furia di Dios. REV 1 4:20 I e baki-di-prs-wendrif a wrdu trap paf di e stat, i sanger a sali for di e baki -di-prs-wendrif, i esaki a yega te na frena di e kabainan, pa un distansia di tres shen kilometer. REV 15:1 I mi a mira un otro seal den shelu, grandi i maraviyoso , shete angel ku tabatin shete plaga, kualnan ta e ltimonan, pasobra den nan e fu ria di Dios a keda kumpl. REV 15:2 I mi a mira loke tabata parse un laman di glas meskl ku kandela, i esnan ku a sali viktorioso riba e bestia i riba su imagen i riba e number di su nmber, par riba e laman di glas, ku arpanan ku Dios a duna nan . REV 15:3 I nan a kanta e kantika di Moiss, e sirbid di Dios, i e kantika di e La mchi, bisando: "Grandi i maraviyoso Bo obranan ta, O SEOR Dios Todopoderoso; hust u i brdadero Bo kamindanan ta, Abo, Rei di e nashonnan. REV 15:4 Ken lo no teme, O SEOR, i glorifik Bo nmber? Pasobra Abo so ta santu; pasobra tur e nashonnan lo bi n i ador Bo dilanti; pasobra bo obranan hustu a wrdu revel." REV 15:5 Despues di e kosnan aki mi a wak, i e tmpel di e tabernakel di testimonio den shelu a wrdu habr, REV 15:6 i e shete angelnan ku tabatin e shete plaganan a sali for di e tmpel, b ist na lino, limpi i briyante, i ku nan pechu fah ku un faha di oro. REV 15:7 I n d i e kuater kriaturanan bibu a duna e shete angelnan shete kmchi di oro yen di e f uria di Dios, Kende ta biba pa semper i semper. REV 15:8 I e tmpel a yena ku huma pa motibu di e gloria di Dios i pa motibu di Su poder; i ningun hende no por a drenta e tmpel te ora ku e shete plaganan di e shete angelnan a keda kumpl. REV 16 :1 I mi a tende un bos duru for di e tmpel ta bisa e shete angelnan: "Bai i basha e shete kmchinan di e furia di Dios riba tera." REV 16:2 I e prom angel a bai i a basha su kmchi riba tera; i esaki a bira un yaga askeroso i maligno riba e hende nan ku tabatin e marka di e bestia i ku tabata ador su imagen. REV 16:3 I e di do s angel a basha su kmchi den laman, i esaki a bira sanger manera sanger di un hen de morto; i tur ser bibu den laman a muri. REV 16:4 I e di tres angel a basha su kmchi den e riunan i e fuentenan di awa; i esakinan a bira sanger. REV 16:5 I mi a tende e angel di e awanan ta bisa: "Hustu bo ta, O Seor, Kende ta i Kende taba ta, O Abo, Esun ku ta Santu, pasobra Bo a huzga e kosnan aki; REV 16:6 pasobra n an a drama e sanger di e santunan i e profetanan, i Bo a duna nan sanger pa bebe . Nan ta meres esaki." REV 16:7 I mi a tende e altar ta bisa: "S, O Seor Dios Todop oderoso, brdadero i hustu ta Bo huisionan." REV 16:8 I e di kuater angel a basha su kmchi riba solo; i a wrdu prmit na dj pa kima hende ku kandela. REV 16:9 I hende a wrdu kim ku kalor teribel; i nan a blasfem e nmber di Dios, Kende tin poder riba e plaganan aki; i nan no a repent pa dun'E gloria. REV 16:10 I e di sinku angel a b asha su kmchi riba trono di e bestia; i su reino a bira skur; i nan a morde nan l enga di dol, REV 16:11 i nan a blasfem e Dios di shelu pa motibu di nan dolnan i na n yaganan; i nan no a repent di nan obranan.

REV 16:12 I e di seis angel a basha su kmchi riba e gran Riu, Eufrates; i su awa a seka, pa e kaminda wrdu prepar pa e reinan di oriente. REV 16:13 I mi a mira ta sali for di boka di e dragon i for di boka di e bestia i for di boka di e profet a falsu, tres spiritu impuru manera dori; REV 16:14 pasobra nan ta spiritunan di demoonan ku ta hasi milagernan, ku ta sali bai serka e reinan di henter mundu, p a reun nan pa e guera di e gran dia di Dios Todopoderoso. REV 16:15 ("Mira, Mi ta bin manera ladron. Bendishon ta esun ku keda lant i keda ku su paanan bist, pa e no kana sun i hende mira su brguensa.") REV 16:16 I nan a reun nan tur huntu na e lug ku na lenga hebreo yama Armagedn. REV 16:17 I e di shete angel a basha su kmchi de n laira; i a sali un bos duru for di e tmpel for di e trono, bisando: "Ta kumpl". REV 16:18 I tabatin rayonan di lamper i zonidunan i tirunan duru di strena; i ta batin un temblor grandi, manera no tabatin nunka desde ku hende a bin na eksiste nsia riba tera, asina un temblor grandi i fuerte e tabata. REV 16:19 I e gran st at a spleit den tres parti, i e statnan di e nashonnan a kai. I e gran Babilonia a wrdu rekrd dilanti di Dios, pa dun' e kopa di e bia di Su furia ardiente. REV 16:2 0 I tur isla a hui bai, i e serunan no a wrdu ha mas. REV 16:21 I piedranan di hage l masha grandi mes, di mas o menos shen liber kada un, a kai for di shelu riba h ende; i nan a blasfem Dios pa motibu di e plaga di hagel, pasobra e plaga aki tab ata masha pis mes. REV 17:1 I un di e shete angelnan ku tabatin e shete kmchinan a bin papia ku mi, bisando: "Bin akinan, i lo mi mustrabo e huisio di e gran pros tituta ku ta sinta riba hopi awanan, REV 17:2 ku kende e reinan di tera a komet a ktonan di inmoralidat, i esnan ku ta biba riba tera a bira burachi di e bia di su inmoralidat." REV 17:3 I el a hibami den Spiritu den un desierto; i mi a mira u n muh sint riba un bestia kol skarlata, yen di nmbernan di blasfemia, i e tabatin sh ete kabes i dies kachu. REV 17:4 I e muh tabata bist na prpura i skarlata, i drn ku o ro, piedra presioso i perla, i den su man e tabatin un kopa di oro yen di abomin ashonnan i di e kosnan impuru di su inmoralidat, REV 17:5 i na su frenta tabatin un nmber skirb, un misterio: "E GRAN BABILONIA, MAMA DI PROSTITUTANAN I DI E ABOM INASHONNAN DI TERA." REV 17:6 I mi a mira e muh burachi di e sanger di e santunan i di e sanger di e testigunan di Jesus. I ora mi a mir', mi a keda mash asombr. RE V 17:7 I e angel a bisami: "Pakiko bo ta keda asombr? Lo mi kontabo e misterio di e muh i di e bestia ku ta kargu', kual tin e shete kabesnan i e dies kachunan. RE V 17:8 E bestia ku bo a mira tabata i no ta, i ta serka di sali for di abismo i di bai na destrukshon. I esnan ku ta biba riba tera, kende nan nmbernan no a wrdu skirb den e buki di bida desde e fundashon di mundu, lo keda asombr ora nan mira e bestia, ku e tabata i no ta i lo bin. REV 17:9 "At'aki e mente ku tin sabiduria . E shete kabesnan ta shete seru riba kualnan e muh ta sinta, REV 17:10 i nan ta shete rei; sinku a kai, esun ta, e otro no a bin ainda; i ora ku e bin, e mester keda pa poko tempu. REV 17:11 I e bestia ku tabata i no ta, e mes tambe ta e di ocho, i ta un di e shetenan, i e ta bai na destrukshon. REV 17:12 "I e dies kac hunan ku bo a mira ta dies rei ku no a risib un reino ainda, ma pa un ora nan ta risib outoridat komo rei huntu ku e bestia. REV 17:13 Esakinan tin n propsito i nan ta duna nan poder i outoridat na e bestia. REV 17:14 Esakinan lo hasi guera kon tra e Lamchi, i e Lamchi lo vense nan, pasobra E ta Seor di seornan i Rei di reina n, i esnan ku ta huntu kunE ta e yamnan i skohnan i fielnan." REV 17:15 I el a bis ami: "E awanan ku bo a mira kaminda e prostituta ta sinta, ta pueblonan i multit utnan i nashonnan i lenganan. REV 17:16 I e dies kachunan ku bo a mira, i e best ia, esakinan lo odia e prostituta i lo hasi desol i sun, i lo kome su karni i lo ki m' kompletamente ku kandela. REV 17:17 Pasobra Dios a pone den nan kurason pa ehe kut Su propsito, dor di tin un solo propsito, i dor di duna nan reino na e bestia, te ora ku e palabranan di Dios keda kumpl. REV 17:18 I e muh ku bo a mira ta e gra n stat ku ta reina riba e reinan di tera." REV 18:1 Despues di e kosnan aki mi a mira un otro angel ta baha for di shelu, kende tabatin gran outoridat, i tera a keda ilumin ku su gloria. REV 18:2 I el a grita ku un bos poderoso, bisando: "At 'el a kai! At'e gran Babilonia a kai! I el a bira un lug di biba pa

demoonan i un prizon pa tur spiritu impuru, i un prizon pa tur parha impuru i abo minabel. REV 18:3 Pasobra tur e nashonnan a bebe di e bia di e pashon di su inmor alidat, i e reinan di tera a komet aktonan di inmoralidat kun, i e komersiantenan di tera a bira riku pa medio di e abundansia di su luho." REV 18:4 I mi a tende un otro bos for di shelu ta bisa: "Sali for di dj, mi pueblo, pa bo no partisip de n su piknan i pa bo no risib di su plaganan; REV 18:5 pasobra su piknan a monton yeg a te na shelu, i Dios a krd su inikidatnan. REV 18:6 Pagu' bk mes tantu ku el a paga , i debolb na dj dbel segun su obranan; den e kopa ku el a meskla, meskla dos biaha mas tantu p'. REV 18:7 Mes tantu ku el a glorifik su mes i a biba den luho, dun' m es tantu tormento i rou; pasobra e ta bisa den su kurason: 'Mi ta sinta manera r eina i mi no ta biuda, i nunka lo mi no sa kiko ta rou.' REV 18:8 Pa e motibu ak i su plaganan lo bin den n dia: pst i rou i hamber, i e lo wrdu kim kompletamente ku kandela; pasobra Seor Dios, Kende ta huzgu', ta fuerte. REV 18:9 "I e reinan di t era ku a komet aktonan di inmoralidat i a biba den luho huntu kun, lo yora i lamen t pa su motibu, ora nan mira e huma di su kimamentu. REV 18:10 Nan lo keda para n a un distansia pa motibu di e temor di su tormento i bisa: 'Ai, ai, e gran stat, Babilonia, e stat fuerte! Pasobra den un solo ora bo huisio a yega.' REV 18:11 "I e komersiantenan di tera ta yora i ta tene rou p', pasobra ningun hende no ta kumpra nan karganan mas: REV 18:12 karganan di oro, plata, piedra presioso i per la; lino fini, prpura, seda i skarlata; tur sorto di palu ku ta hole dushi, i tur artkulo di ivor, i tur artkulo trah di palu masha kostoso mes, di brns, heru i alab aster; REV 18:13 karganan di kan i speserei, di sensia, perfume i mirra, di bia i zeta di oleifi, di haria fini i trigo; baka i karn; kabai i garoshi; i esklabu i a lma di hende. REV 18:14 "I e fruta ku bo alma ta anhel na dj a bai for di bo, i tu r loke tabata luhoso i esplndido a pasa bai lagabo i nan lo no wrdu ha mas. REV 18:1 5 E komersiantenan di e kosnan aki, kendenan a bira riku pa medio di dj, lo para na un distansia pa motibu di e miedu di su tormento, yoramentu i tenementu di ro u, REV 18:16 bisando: 'Ai, ai, e gran stat, esun ku tabata bist na lino fini i prp ura i skarlata, i drn ku oro i piedra presioso i perla; REV 18:17 pasobra den un s olo ora un rikesa asina grandi a kaba na nada!' "I tur kapitan i tur pasahero i matros, i tur ku ta gana nan pan riba laman, a keda para na un distansia, REV 18 :18 i nan tabata yora ora nan a mira e huma di e kimamentu di e stat, bisando: ' Kual stat ta manera e gran stat aki?' REV 18:19 I nan a tira stf riba nan kabes i tabata sklama, yora i lament, bisando: 'Ai, ai, e gran stat, den kual tur hende ku tabatin barku riba laman a bira riku pa medio di su rikesa, pasobra den un so lo ora el a kaba na nada!' REV 18:20 Regosih pa su motibu, O shelu, i boso, santu nan i apstelnan i profetanan, pasobra Dios a pronunsi huisio pa boso kontra dj." RE V 18:21 I un angel fuerte a kohe un piedra manera un piedra-di-mulina grandi i a tir' den laman, bisando: "Asin'aki Babilonia, e gran stat, lo wrdu tir abou ku vio lensia, i lo no wrdu ha nunka mas. REV 18:22 I e zonidu di tokadnan di arpa i msikona n i tokadnan di flit i di trmpt lo no wrdu tend mas den bo; i ningun trahad di ni un rto di arte lo no wrdu ha mas den bo; i e zonidu di mulina lo no wrdu tend mas den bo ; REV 18:23 i lus di lampi lo no ilumin mas den bo; i e bos di bridehm i di brit lo no wrdu tend mas den bo; pasobra bo komersiantenan tabata e hmbernan grandi di tera , pasobra tur e nashonnan a wrdu ga dor di bo bruheria. REV 18:24 I den dj a wrdu ha sanger di profetanan i di santunan, i di tur esnan ku a wrdu mat riba tera." REV 1 9:1 Despues di e kosnan aki mi a tende loke tabata parse un bos duru di un multi tut grandi den shelu, bisando: "Aleluya! Salbashon, gloria i poder ta pertenes na nos Dios; REV 19:2 pasobra Su huisionan ta brdadero i hustu; pasobra El a huzga e gran prostituta ku tabata korump tera ku su inmoralidat, i El a venga riba dj e sanger di Su sirbidnan." REV 19:3 I pa di dos biaha nan a bisa: "Aleluya! Su huma ta subi bai ariba pa semper i semper." REV 19:4 I e bint'i kuater ansianonan i e kuater kriaturanan bibu a tira nan kurpa abou ku nan kara te na suela i a ador Dios, Kende ta sinta riba trono, bisando: "Amn. Aleluya!" REV 19:5 I un bos a sal i for di e trono, bisando: "Duna alabansa na nos Dios, boso, tur Su sirbidnan, bo so ku ta tem'E, chikitu i grandi." REV 19:6 I mi a tende loke tabata parse bos d i un multitut grandi, i manera e zonidu di hopi awanan i manera e zonidu

di tirunan poderoso di strena, bisando: "Aleluya! Pasobra Seor nos Dios Todopoder oso ta reina. REV 19:7 Laga nos regosih i ta kontentu i dun'E gloria, pasobra e m atrimonio di e Lamchi a yega i Su brit a prepar su mes." REV 19:8 I a wrdu prmit na d j pa bisti su mes na lino fini, briyante i limpi; pasobra e lino fini ta e echona n hustu di e santunan. REV 19:9 I el a bisami: "Skirbi: 'Bendishon ta esnan ku ta wrdu invit na e sena matrimonial di e Lamchi.'" I el a bisami: "Esakinan ta palab ranan brdadero di Dios." REV 19:10 I mi a tira mi kurpa abou na su pia pa ador'. I el a bisami: "No hasi esei; mi ta un ko-sirbid di bo i di bo rumannan, kendenan tin e testimonio di Jesus; ador Dios. Pasobra e testimonio di Jesus ta e spiritu di profesia." REV 19:11 I mi a mira shelu habr; i ata un kabai blanku, i Esun ku tabata sint riba dj ta wrdu yam Fiel i Brdadero; i den hustisia E ta huzga i ta hasi guera. REV 19:12 I Su wowonan ta un flam di kandela, i riba Su kabes tin hopi di adema; i E tin un nmber skirb riba djE ku ningun hende no konos sino E so. REV 19:1 3 I E ta bist ku un bist ti ku sanger; i Su nmber ta wrdu yam E Palabra di Dios. REV :14 I e ehrsitonan ku ta den shelu, bist na lino fini, blanku i limpi, tabata sigu iE riba kabai blanku. REV 19:15 I for di Su boka ta sali un spada skrpi pa E dal e nashonnan kun; i E lo gobern nan ku bara di heru; i E ta trapa e baki-di-prs-wend rif di e furia ardiente di Dios Todopoderoso. REV 19:16 I riba Su paa i riba su be l di pia E tin un nmber skirb: "REI DI REINAN I SEOR DI SEORNAN". REV 19:17 I mi a m ira un angel par den solo; i el a grita na bos haltu, i tabata bisa tur e parhana n ku ta bula meimei di shelu: "Bin, reun pa e gran sena di Dios; REV 19:18 pa bos o kome e karni di reinan i e karni di komandantenan i e karni di hmbernan poderos o i e karni di kabainan i di esnan ku ta sinta riba nan i e karni di tur hende, tantu liber komo esklabu, i chikitu i grandi." REV 19:19 I mi a mira e bestia i e reinan di tera i nan ehrsitonan, reun tur huntu pa hasi guera kontra Esun ku tab ata sint riba e kabai, i kontra Su ehrsito. REV 19:20 I e bestia a wrdu gar, i huntu kun e profeta falsu ku a hasi e milagernan den su presensia, dor di kualnan el a gaa esnan ku a risib e marka di e bestia i esnan ku tabata ador su imagen; e dosna n aki a wrdu tir bibu den e lago di kandela ku ta kima ku swafel. REV 19:21 I e re stu a wrdu mat ku e spada ku a sali for di boka di Esun ku tabata sint riba e kabai , i tur e parhanan a kome yena barika ku nan karni. REV 20:1 I mi a mira un ange l ta baha for di shelu ku e yabi di e abismo i un kadena grandi den su man. REV 20:2 I el a gara e dragon, e kolebra di antiguedat, kende ta diabel i Satans, i a mar' pa mil aa, REV 20:3 i a tir' den e abismo, i a sera i seya esaki ofer di dj, p a e no gaa e nashonnan mas, te ora ku e mil aanan a keda kumpl; despues di e kosnan aki e mester wrdu gels pa un tempu krtiku. REV 20:4 I mi a mira trononan, i nan a sinta riba nan i nan a wrdu prmit pa huzga. I mi a mira e almanan di esnan ku nan k abes a wrdu kit af pa motibu di e testimonio di Jesus i pa motibu di e palabra di D ios, i esnan ku no a ador e bestia ni su imagen, i ku no a risib e marka na nan fr enta i na nan man; i nan a bolbe biba i a reina ku Cristo pa mil aa. REV 20:5 E r estu di e mortonan no a bolbe biba te ora ku e mil aanan a keda kumpl. Esaki ta e prom resurekshon. REV 20:6 Bendishon i santu ta esun ku tin parti den e prom resure kshon; riba esakinan e di dos morto no tin poder, ma nan lo ta saserdotenan di D ios i di Cristo i lo reina huntu kunE pa mil aa. REV 20:7 I ora ku e mil aanan ked a kumpl, Satans lo wrdu gels for di su prizon, REV 20:8 i lo sali pa gaa e nashonnan ku ta keda den e kuater skinanan di tera, Gg i Magg, pa reun nan pa guera; nan kant idat ta manera e santu kantu di laman. REV 20:9 I nan a subi bin riba henter e h anchura di tera i a rondon e kampamentu di e santunan i e stat stim; i kandela a b aha for di shelu i a devor nan. REV 20:10 I diabel, kende a gaa nan, a wrdu tir den e lago di kandela i swafel, kaminda e bestia i e profeta falsu tambe ta; i nan l o wrdu torment di dia i anochi pa semper i semper. REV 20:11 I mi a mira un gran t rono blanku i Esun ku tabata sint riba dj, pa Kende Su presensia tera i shelu a hu i bai, i ningun lug no a wrdu ha pa nan. REV 20:12 I mi a mira e mortonan, grandi i chikitu, par dilanti di e trono, i bukinan a wrdu habr; i un otro buki a wrdu habr, k ual ta e buki di bida; i e mortonan a wrdu huzg for di loke tabata par skirb den e b ukinan, segun nan obranan. REV 20:13 I laman a entreg e mortonan ku tabata den dj, i morto i Hades a entreg e mortonan ku tabata den nan; i nan a wrdu huzg, kada un di nan segun nan obranan.

REV 20:14 I morto i Hades a wrdu tir den e lago di kandela. Esaki ta e di dos mort o, e lago di kandela. REV 20:15 I si un hende su nmber no a wrdu ha skirb den e buki di bida, el a wrdu tir den e lago di kandela. REV 21:1 I mi a mira un shelu nobo i un tera nobo; pasobra e prom shelu i e prom tera a pasa, i laman no tabata eksist mas. REV 21:2 I mi a mira e stat santu, Jerusalm nobo, ta baha for di shelu, for di Dios, prepar manera un brit drn pa su esposo. REV 21:3 I mi a tende un bos duru f or di e trono, bisando: "Mira, e tabernakel di Dios ta meimei di hende, i E lo b iba meimei di nan, i nan lo ta Su pueblo, i Dios mes lo ta meimei di nan, REV 21 :4 i E lo seka tur lgrima kita for di nan wowo; i lo no tin morto mas; lo no tin lamento mas, ni yoramentu, ni dol; e prom kosnan a pasa." REV 21:5 I Esun ku ta si nt riba e trono a bisa: "Mira, Mi ta hasi tur kos nobo." I El a bisa: "Skirbi, pa sobra e palabranan aki ta fiel i brdadero." REV 21:6 I El a bisami: "Ta kumpl. Ami ta e Alfa i e Omega, e prinsipio i e fin. I esun ku tin set, prnada lo Mi dun' di bebe for di e fuente di awa di bida. REV 21:7 Esun ku vense lo ered e kosnan aki , i Ami lo ta su Dios i e lo ta Mi yu. REV 21:8 Ma e kobardenan, i e inkrdulonan, i e abominabelnan, i e matadnan, i e fornikadnan i e hasidnan di bruha, i e adoradn an di dios falsu i tur gaad, nan parti lo ta den e lago ku ta kima ku kandela i sw afel, kual ta e di dos morto." REV 21:9 I un di e shete angelnan, kendenan tabat in e shete kmchinan yen di e shete ltimo plaganan, a bin papia ku mi, bisando: "Bi n aki, lo mi mustrabo e brit, e esposa di e Lamchi." REV 21:10 I el a hibami den Spiritu na un seru grandi i haltu, i a mustrami e stat santu, Jerusalm, ta baha d i shelu for di Dios, REV 21:11 yen di e gloria di Dios. E tabata briya manera un piedra masha kostoso, manera un piedra di yaspe, transparente manera kristal. R EV 21:12 E tabatin un muraya grandi i haltu, ku diesdos porta, i na e portanan d iesdos angel; i tabatin nmbernan skirb riba e portanan, kualnan ta e nmbernan di e diesdos tribunan di e yu hmbernan di Israel. REV 21:13 Pariba tabatin tres porta i panrt tres porta i pasit tres porta i pabou tres porta. REV 21:14 I muraya di e stat tabatin diesdos piedra di fundeshi, i riba nan tabatin e diesdos nmbernan di e diesdos apstelnan di e Lamchi. REV 21:15 I esun ku a papia ku mi tabatin un ba ra-di-midi di oro pa midi e stat, i su portanan i su muraya. REV 21:16 I e stat tabata firkant, i su largura ta mes grandi ku su hanchura; i el a midi e stat ku e bara, 2.200 kilometer; su largura i hanchura i haltura ta igual. REV 21:17 I el a midi su muraya, 65 meter, segun midnan di hende, lokualnan ta midnan di angel tambe. REV 21:18 I e material di e muraya tabata yaspe; i e stat tabata di oro puru, manera glas transparente. REV 21:19 E piedranan di fundeshi di e muraya di stat tabata drn ku tur sorto di piedra presioso. E prom piedra di fundeshi tabata yaspe; e di dos, safiro; e di tres, kalsedonia; e di kuater, esmeralda; REV 21:2 0 e di sinku, sardoniks; e di seis, sardio; e di shete, krisolita; e di ocho, be rilo; e di nuebe, topasio; e di dies, krisopras; e di diesun, yasinto; e di dies dos, amatista. REV 21:21 I e diesdos portanan tabata diesdos perla; kada un di e portanan tabata un solo perla. I e kaya di e stat tabata oro puru, manera glas transparente. REV 21:22 I mi no a mira un tmpel den dj, pasobra Seor Dios, e Todopo deroso, i e Lamchi, ta su tmpel. REV 21:23 I e stat no tin mester di solo ni di l una pa briya riba dj, pasobra e gloria di Dios a ilumin', i su lampi ta e Lamchi. REV 21:24 I e nashonnan lo kana den su lus, i e reinan di tera lo trese nan glor ia den dj. REV 21:25 I den dia (pasobra ayanan lo no tin anochi) su portanan lo n o wrdu ser nunka; REV 21:26 i nan lo trese e gloria i e onor di e nashonnan den dj; REV 21:27 i nada impuru i ningun hende ku ta hasi abominashon i ta gaa, nunka lo no drenta den dj, sino solamente esnan ku nan nmber ta par skirb den e buki di bida di e Lamchi. REV 22:1 I el a mustrami un riu di e awa di bida, transparente man era kristal, ku tabata sali for di e trono di Dios i di e Lamchi, REV 22:2 meime i di su kaya. I na kada banda di e riu tabatin e palu di bida, ku tabata pari di esdos sorto di fruta, i ku tabata duna su fruta tur luna; i e blachinan di e pal u tabata pa e kuramentu di e nashonnan. REV 22:3 I lo no tin ningun maldishon ma s; i e trono di Dios i di e Lamchi lo ta den dj, i Su sirbidnan lo sirbiE;

REV 22:4 i nan lo mira Su kara, i Su nmber lo ta na nan frenta. REV 22:5 I lo no tin anochi mas; i nan lo no tin mester di e lus di lampi ni e lus di solo, pasob ra Seor Dios lo ilumin nan; i nan lo reina pa semper i semper. REV 22:6 I el a bis ami: "E palabranan aki ta fiel i brdadero; i Seor, e Dios di e spiritunan di e pro fetanan, a manda Su angel pa mustra Su sirbidnan e kosnan ku mester sosod pronto. REV 22:7 "I mira, Mi ta bin pronto. Bendishon ta esun ku ta warda e palabranan di e profesia di e buki aki." REV 22:8 I ami, Juan, ta esun ku a tende i mira e ko snan aki. I ora mi a tende i mira, mi a tira mi kurpa abou pa ador na pia di e an gel ku a mustrami e kosnan aki. REV 22:9 I el a bisami: "No hasi e kos ei; mi ta un ko-sirbid di bo i di bo rumannan, e profetanan, i di esnan ku ta warda e pala branan di e buki aki; ador Dios." REV 22:10 I el a bisami: "No seya e palabranan di e profesia di e buki aki, pasobra e tempu ta serka. REV 22:11 Laga esun ku ta inhustu, sigui hasi inhustisia; i laga esun ku ta impuru, keda impuru; i laga e sun ku ta hustu, sigui hasi hustisia; i laga esun ku ta santu, sigui tene su mes santu." REV 22:12 "Mira, Mi ta bin pronto, i Mi rekompensa ta ku Mi, pa duna ka da hende segun loke el a hasi. REV 22:13 Ami ta e Alfa i e Omega, e Prom i e Ulti mo, e Prinsipio i e Fin." REV 22:14 Bendishon ta esnan ku ta laba nan paanan, pa n an tin derecho riba e palu di bida, i pa nan por drenta e stat dor di e portanan . REV 22:15 Paf e kachnan ta, i e hasidnan di bruha i e fornikadnan i e matadnan i e adoradnan di dios falsu, i tur esnan ku ta stima i ta praktik mentira. REV 22:16 " Ami, Jesus, a manda Mi angel pa testifik e kosnan aki na boso pa e iglesianan. Mi ta e rais i e desendiente di David, e strea briyante di mardug." REV 22:17 I e S piritu i e brit ta bisa: "Bin." I laga esun ku tende, bisa: "Bin." I laga esun ku tin set, bin; laga esun ku kier, tuma e awa di bida prnada. REV 22:18 Mi ta test ifik na tur esnan ku ta tende e palabranan di e profesia di e buki aki: si un hen de aad na nan, Dios lo aad na dj e plaganan ku ta par skirb den e buki aki; REV 22:1 si un hende kita for di e palabranan di e buki di e profesia aki, Dios lo kita su parti for di e palu di bida i for di e stat santu, kualnan ta par skirb den e b uki aki. REV 22:20 Esun ku ta testifik di e kosnan aki ta bisa: "S, Mi ta bin pron to." Amn. Bin, Seor Jesus. REV 22:21 E grasia di Seor Jesus sea ku tur e santunan. Amn.

You might also like