You are on page 1of 17

SVEUILITE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Makroekonomski poloaj Austrije u EU i analiza problema nezaposlenosti

SEMINARSKI RAD

Predmet: Makroekonomija EU Mentor: Vinko Zaninovi Student: Marino Barievi Studijski smjer: GEU JMBAG: 0081113235

Rijeka, 2011. 1

KAZALO
Stranica

1. UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA..2 1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE.2 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA.2 1.4. METODE ISTRAIVANJA..3 1.5. STRUKTURA RADA..3

2. AUSTRIJA
2.1. POVIJESNE ZNAAJKE 2.2. POLITIKE ZNAAJKE 2.3. 2.4. 2.5. 2.5.1. .9 7

5
.5 5 ZNAAJKE ZNAAJKE ZNAAJKE POKAZATELJI

ZEMLJOPISNE DEMOGRAFSKE GOSPODARSKE MAKROEKONOMSKI

.7 ..7

3. ..11
3.1. 12

NEZAPOSLENOST
NEZAPOSLENOST U AUSTRIJI

4. ZAKLJUAK.15 LITERATURA16
2

POPIS SLIKA.16

1. UVOD
Uvod sadri pet meusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekt istraivanja, 2) hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada. U nastavku se obrazlau navedeni dijelovi Uvoda.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA


Problem istraivanja ovog seminarskog rada jest makroekonomski poloaj Austrije te problem nezaposlenosti iste drave. Predmet istraivanja ovog rada: pojam nezaposlenosti kao vaan makroekonomski imbenik Austrije. Problem i predmet istraivanja se odnose na objekt istraivanja, a to je makroekonomski poloaj Austrije i niska nezaposlenost kao bitni imbenik u razvoju drave.

1.2. HIPOTEZA
Prouavanjem makroekonomskog poloaja Austrije u Europskoj uniji te posebice nezaposlenosti u istoj, mogue je ponuditi rijeenja koja se mogu primjeniti u ostalim dravama u Europi, ali i ostatku svijeta. Unato recesiji koja je pogodila svjetsko gospodarstvo Austrija uspijeva zadrati nisku stopu nezaposlenosti koja se pozitivno odraava na njeno gospodarstvo.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA


Svrha i ciljevi istraivanja ovog rada jesu istraiti sve vanije gospodarske znaajke Austrije, bitne makroekonomske pokazatelje, te veinu istraivanja bazirati na problemu nezaposlenosti,

odnosno, metodama i nainima kojima austrijska vlada dri taj makroekonomski imbenik pod kontrolom.

1.4. METODE ISTRAIVANJA


Prilikom izrade seminarskog rada koriteno je u odgovarajuoj mjeri vie znanstvenih metoda: metoda analize i sinteze, kompilacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja i komparativna metoda.

1.5. STRUKTURA DJELA


Rad je podijeljen u etiri meusobno povezana dijela. Prvi dio odnosi se na UVOD gdje su definirani predmet, problematika i objekt istraivanja, postavljena je temeljna hipoteza, definirani su svrha, ciljevi i metode koritene za izradu ovog rada. U drugom dijelu s naslovom AUSTRIJA opisane su temeljne povijesne, politike, zemljopisne, demografske i gospodarske znaajke te makroekonomski pokazatelji Austrije. Trei dio s naslovom NEZAPOSLENOST objanjen je pojam nezaposlenost te detaljno opisano stanje tog ekonomskog problema u Austriji koristei podatke iz literature i lanaka, te grafikone. etvrti dio ima naslov ZAKLJUAK koji je saet prikaz prethodnog teksta.

2.

AUSTRIJA

Austrija (slubeni njemaki naziv: sterreich, bavarski: stareich ili Estareich, alemanski: schtriich, slovenski: Avstrija, maarski: Ausztria) je drava u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih drava. Austrija granii s Lihtentajnom i vicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Maarskom i Slovakom na istoku, te Njemakom i ekom na sjeveru1. Glavni i najvei grad je Be. U nastavku rada objanjene su osnovne znaajke Austrije.

2.1. POVIJESNE ZNAAJKE


Nakon to su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlau Babenberga od 10. do 13. stoljea, kada su ih naslijedili Habsburgovci koji su vladali Austrijom sve do 20. stoljea. Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon to je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u dananjim granicama. Austriju je pripojila Njemaka 1938. godine ("Anschluss"). Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata drali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog dravnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istonoj Europi, Austrija se politiki sve vie angairala, te je 1995. godine postala lanica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

2.2. POLITIKE ZNAAJKE


Po austrijskom Ustavu iz 1920., te dopunama iz 1929. godine godine Austrija je federalna, parlamentarna demokratska republika, koja se sastoji od devet saveznih pokrajina. Ustav je ponovo stupio na snagu nakon zavretka Drugog svjetskog rata 1945. godine. Aktivno pravo glasa na izborima u Austriji imaju sve osobe koje su: dravljani Austrije.
1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija

osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. Do 2007. godine starosna granica bila je 18 godina. Pasivno pravo glasa, imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzeti iz prava za glasanje.

ef drave je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih est godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku moe samo jednom produiti, sa narednih est godina. Predsjednik ima funkciju proglaavanja i mogunost rasputanja vlade, savezne skuptine, kao i pokrajinskih skuptina, glavni je zapovjednik oruanih snaga Austrije, kao i slubeni predstavnik Austrije na meunarodnom nivou. Sadanji predsjednik Austrije je Heinz Fischer, lan Socijalistike partije Austrije (SP) izabran je prvi put na izborima 25. travnja 2004., a drugi put, kao nezavisni kandidat naizbori za predsjednika Austrije, 25. travnja 2010. godine.

Austrijska skuptina sastoji se od dva doma: Dravno vijee (njem: Nationalrat) sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skuptini trajao je etiri godine. Skuptina donosi najvanije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obino apsolutna veina (najee dvotreinska). Savezno vijee (njem:Bundesrat) lanovi se biraju iz pokrajinskih skuptina. Savezno vijee ima pravo veta na odluke, koje se u dravnom vijeu, moe pobiti U Austriji je vlada, pored predsjednika drave najvii organ uprave. lanovi vlade su predsjednik vlade (njem:Bundeskanzler), podpredsjednik vlade (njem:Vizekanzler) i savezni ministri. Predsjednika vlade postavlja predsjednik drave, uobiajeno ga predlae nakon izbora, najjaa stranka u parlamentu. Austriju zastupa u Europskom parlamentu 17 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birai glasaju za birake liste politikih stranaka, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi politike stranke.

2.3. ZEMLJOPISNE ZNAAJKE


Austrija je u velikoj mjeri planinska zemlja, prvenstveno zbog svog poloaja u Alpama. Od ukupne povrine Austrije (84.000 km2) samo se etvrtina moe smatrati niskim, a samo 32% zemlje je ispod 500 metara nadmorske visine. Austrija se nalazi izmeu 46 i 49 N geografske irine i 9 i 18 E geografske duine.

2.4. DEMOGRAFSKE ZNAAJKE

Od ukupno 8.217.280 stanovnika, Austrijanaca ima najvie, i to 91.1%, dravljana bive Jugoslavije 4%, Turaka 1.6%, Nijemaca 0.9%, te ostalih 2.4%. to se tie vjerske strukture, rimokatolika ima najvie (73,6%), potom slijede protestanti (4,7%), muslimani (4,2%), ateisti (12%) te neopredijeljeni (5,5%). Analizirajui dobnu i spolnu strukturu stanovnitva dolazi se do sljedeih podataka: 0-14 godina: 14% (mukarci 590,855/ene 563,300) 15-64 godina: 67.7% (mukarci 2,793,725/ene 2,769,840) 65 godina i vie: 18.2% (mukarci 627,456/ene 872,104)

2.5. GOSPODARSKE ZNAAJKE

Austrija je 12. najbogatija zemlja u svijetu po BDP per capita. Do 1980-ih, veina austrijskih industrijskih pogona bilo je nacionalizirano, ali je privatizacija u posljednih nekoliko godina smanjila udio drave u vlasnitvu pogona na razinu ostalih europskih gospodarstava. Uz visoko 7

razvijenu industriju, turizam je najvaniji dio nacionalnog gospodarstva. Zahvaljujui visokoj politikoj i drutvenoj stabilnosti, snanom gospodarstvu, razvijenoj infrastrukturi (eljezniki, cestovni, zrani i rijeni promet), iznadprosjenoj kupovnoj moi, privlanom poreznom sustavu za multinacionalne kompanije, zemljopisnom poloaju i povijesnim razlozima, Austrija je postala jedan od vodeih inozemnih trgovinskih partnera i ulagaa u zemljama srednje, istone i jugoistone Europe. Povodom desete obljetnice prikljuenja Republike Austrije Europskoj uniji, Austrijska gospodarska komora je rezimirala gospodarske uinke prikljuenja. Statistiki podaci pokazuju vrlo pozitivnu bilancu: BDP je u odnosu na godinu pred pristupanje EU povean s 19.700 eura p. c. u 1994. godini na 28.400 eura p. c. u 2006. godini. Izvoz je u istom razdoblju umnogostruen zahvaljujui slobodnom pristupu na nova trita: s 37,2 milijardi eura u 1994. godini, u 2006. godini je dosegnuo razinu od 103,7 milijarde eura. Prikljuenje Austrije EU se pozitivno oitovalo i u porastu izravnih inozemnih ulaganja u austrijsko gospodarstvo; njihov je kumulativni iznos do 1995. godine iznosio 11,8 milijardi eura, da bi se 2005. godine popeo na 58,9 milijardi eura. Proirenje EU 2004. godine dodatno je istaknulo pozitivne uinke lanstva Republike Austrije u Europskoj uniji. Ipak, podaci o broju nezaposlenih u odnosu na stanje od prije deset godina nisu bili povoljni: stopa nezaposlenosti je poveana s 3,8 na 5,2%, no u 2006. je stopa smanjena na 4,7%. Od preko 300.000 austrijskih tvrtki ak 98,6% su mala i srednja poduzea, po emu se Austrija ne razlikuje od europskog prosjeka. Preko 260.000 tvrtki zapoljava manje od deset radnika. Svega 1,4% poduzea zapoljava vie od 1.000 radnika. U nastanku bruto drutvenog proizvoda tercijarni sektor sudjeluje sa 65%, sekundarni s 33%, dok primarni sektor (poljoprivreda i umarstvo) u nastajanju bruto drutvenog proizvoda sudjeluju s 2%. Bez obzira na gotovo dvotreinsko sudjelovanje sektora usluga u BDP-u, Austrija je i danas industrijska zemlja. Industrija omoguuje posao velikom broju uslunih tvrtki i okosnica je austrijskog gospodarstva, posebice uzme li se u obzir njena izrazito izvozna orijentacija. Najvanije industrijske grane su strojogradnja, industrija elika, kemijska industrija, te elektronika industrija. U tercijarnom sektoru najvanije grane su trgovina s udjelom u bruto drutvenom proizvodu od 12,8% te turizam i gospodarenje slobodnim vremenom s 9,8%, a slijede promet, bankarstvo i osiguranje, informacijske usluge i telekomunikacijske usluge. 8

Austrijski razvojni prioriteti su obrazovanje i razvoj sofisticiranih proizvodnji, to je potencirano injenicom da Austrija ne raspolae znatnijim prirodnim resursima. Industrijski razvojni prioriteti su ulaganja u unapreenje tehnologije obrade metala, procesa automatizacije, automobilske industrije, prehrambene industrije, industrije pakiranja, biotehnologije, mikroelektronike, informatike tehnologije, medicinske tehnike, tehnologije proiavanja otpadnih voda i zatite okolia i tehnologije pridobivanja nefosilne energije.

2.5.1. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI Inflacija Slika 1. Kretanje stope inflacije u Austriji u razdoblju od 1999-2010. godine

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://www.indexmundi.com/

Pratei kretanje stope inflacije u Austriji u danom razdoblju vidljivo je da je ona oscilirajua. Najvia je bila 2008, godine i to u iznosu od 3,3%, a nakon toga slijedi pad na 0,9% u 2009. godini kao rezultat globalne recesije i poveane tednje. U 2010, godini stopa inflacije je iznosila 1,7%.

Slika 2. Usporedba stope inflacije u Austriji sa prosjekom Europske unije

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://epp.eurostat.ec.europa.eu

Pratei usporedno kretanje stope inflacije u Austriji i prosjene stope inflacije Europske unije jasno je vidljivo da je stopa inflacije u Austriji nia, ali isto tako, trend rasta odnosno pada stope inflacije u Austriji prati trend prosjene stope inflacije Europske unije.

BDP Slika 3. Kretanje ukupnog BDP-a Austrije u razdoblju od 1999-2010. godine u milijardama dolara

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://www.indexmundi.com/

Promatrajui prikazani grafikon, vidljivo je da se ukupni BDP Austrije iz godine u godinu poveavao, dok je jedini pad u odnosu na prethodno razdoblje primjeen u 2009. godini to se moe protumaiti kao posljedica globalne krize. U 2010 godini, ukupni BDP Austrije iznosio je 332 bilijuna dolara, dok je u istoj godini BDP po glavi stanovnika iznosio 40.400 dolara. Usporeujui BDP po glavi stanovnika Austrije sa ostalim europskim zemljama, Austrija zauzima visoko esto mjesto. Ispred nje se nalaze zemlje poput Lithtentajna, Luksemburga,

10

vicarske, dok je Austrija iza sebe ostavila velikane poput Njemake, Francuske, Italije i Nizozemske2.

Javni dug
Prema ugovoru iz Maastrichta, javni dug drave ne smije prelaziti 60% BDP-a. Javi dug Austrije u 2010. godini iznosio je 70%, 2009. godine 67,7%, a u 2008. godini 63,7% BDP-a. Iako svi iznosi premauju pravila iz ugovora, u usporedbi sa ostatkom Europe, Austrija se nalazi na 11. mjestu. Ispred nje se nalaze drave poput Italije, Grke, Njemake, Francuske, Portugal, Irska, dok manji javni dug od Austrije imaju primjerice Nizozemska i Malta3.

3.

NEZAPOSLENOST

Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih lanova drutva ne moe zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau. U nezaposlene se ubrajaju i svi lanovi drutva koji su djelomino zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri iskoritena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno uzdravanje. Nezaposlenost moe biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se etiri najvanija tipa otvorene nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga prekidaju zbog nestaice materijala i drugih slinih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potranje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat nemogunosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godinja doba ili ih onemoguuju vremenske nepogode; 3. tehnoloka nezaposlenost; nastaje zbog tehnikih usavravanja ili preusmjeravanja proizvodnje, to ini zaposlene nepotrebnima u postojeem broju; 4. ciklika
2 3

http://www.indexmundi.com/map/?t=20&v=67&r=eu&l=en http://www.indexmundi.com/map/?t=20&v=143&r=eu&l=en

11

nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slini povremeni poremeaji tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu ponudu.

3.1. NEZAPOSLENOST U AUSTRIJI


Austrija spada meu rijetke drave u svijetu koje imaju stabilnu i nisku stopu nezaposlenosti. Takav status moe zahvaliti uspjenim provoenjem aktivnih i pasivnih mjera za sprjeavanje nezaposlenosti. Pasivne se mjere ponajvie odnose na materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, koje se obino sastoji od vie vrsta prava. Aktivnim mjerama politike zapoljavanja obrazovanjem, prekvalifikacijom, dokvalifikacijom, strunim osposobljavanjem Austrija je poboljala kvalifikacijsku strukturu trailaca posla, ime se pospjeuje i njihova profesionalna pokretljivost i mogunosti zapoljavanja. Ujedno, kolovanjem se pomae nezaposlenima da to svrsishodnije iskoriste vrijeme nezaposlenosti te da sauvaju otprije steena znanja i sposobnosti. Prikladnim obrazovnim programima pokuava se sprijeiti mogua nezaposlenost, odnosno dodatno uskladiti ponuda i potranja posla. Osim profesionalnog usavravanja, austrijska vlada je poduzimala i raznovrsne socijalno-psiholoke mjere da bi se smanjile tekoe koje uzrokuje dugotrajna nezaposlenost, koja je posebno opasna jer esto uvjetuje siromatvo i socijalnu iskljuenost.

Slika 4. Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.-2010. godine

12

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://www.indexmundi.com/

Slika 5. Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.-2010. godine izraeno u postocima

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://www.indexmundi.com/

Iako je stopa nezaposlenosti u Austriji jedna od najmanjih u svijetu, porast broja nezaposlenih u 2005. godini na 5,2% naiao je je na reakciju austrijske vlade koja je odluila zaustaviti taj negativan trend. Potaknuta podacima o rekordno visokom broju nezaposlenih u Austriji, vlada je 8. kolovoza 2005. pokrenula novi program poticaja zapoljavanja i gospodarskog rasta, kojeg su kao Memorandum o regionalnoj ofenzivi zapoljavanja i gospodarskog rasta potpisali savezni kancelar i pokrajinski poglavari. Memorandum je bio osnovica koja je omoguila dodatno poveanje gospodarskog rasta od 0,8 postotnih bodova i osigurala otvaranje 20.000 radnih mjesta. Ti su se pozitivni pomaci postigli ponajprije novim ulaganjima malih i srednjih poduzea u radno-intenzivne djelatnosti. Da bi se poduzea potaknulo na nova ulaganja, osigurani su 13

povoljni krediti i jamstva. Iznos poticajnih financijskih sredstava programa, raunajui zajedno izravna plaanja i olakice, iznosio je 1,18 milijardi eura. Otprilike dvije treine tog iznosa se odnosio na olakice, a ostatak na sredstva koja su za provedbu programa stavili na raspolaganje Austria Wirtschaftsservice AWS i European Recovery Program ERP fondovi. Provedene mjere su potaknule i inozemna ulaganja pa se volumen ukupnih novih ulaganja poveao na 3 milijarde eura. Nakon to je austrijsko gospodarstvo pozitivno reagiralo na poduzete mjere i nezaposlenost se smanjila, utjecaj globalne recesije se osjetio i u Austriji, to je rezultiralo porastom nezaposlenosti sa 3,8% u 2008. godini na 4,8% u 2009. godini. Vlada je reagirala na nain da je subvencionirala radne sate poduzeima kako isti ne bi morali otputati radnike4. Paralelno sa oporavkom gospodarstva, stopa nezaposlenosti je pala na 4,5% u 2010. godini. Prosinac 2010. je Austriji donio smanjenje nezaposlenosti te rekordnu brojku zaposlenih, priopilo je austrijsko ministarstvo za socijalna pitanja. Krajem prosinca je bilo 302.279 nezaposlenih, to je za 10.492 ili 3,4 posto manje nego prije godinu dana. Istovremeno je bilo 28.890 otvorenih radnih mjesta, to je za 22 posto vie nego prije godinu dana 2009. godine. Zaposlenost je poveana za oko 60.000 na 3.262.000 zaposlenih, to je rast od 1,9 posto5. Austrija je u prvih est mjeseci 2011. godine, to se stope zaposlenosti tie, postigla neoekivani rezultat, odnosno zauzela prvo mjesto meu dravama Europske unije. Sa 3,5 milijuna zaposlenih, i smanjenja broja nezaposlenih na 262.000, ili 11.000 manje nezaposlenih graana u odnosu na isti period prole godine, Austrija je uspjela stopu nezaposlenosti svesti na samo 3,7% ( kolovoz 2011) . U okviru 27 lanica EU prosjena stopa nezaposlenosti je 9,4 %. Pad broja nezaposlenih se odrazio gotovo u svim privrednim granama. Najvee smanjenje stope nezaposlenosti, od 20% zabiljeeno je u proizvodnji, zatim u graevinarstvu (smanjenje za 8,8%), trgovini (smanjenje za 4,3%) i turizmu (smanjenje za 3,9%). Na drugoj strani, u zdravstvu i socijalnoj djelatnosti nastavljen je trend rasta stope nezaposlenosti, koja je u odnosu na prolu godinu poveana za 5,1%. Gledano prema pokrajinama, do znaajnog smanjenja stope nezaposlenosti je dolo u onima sa razvijenom industrijom (to se tumai kao rezultat proizvodnje komponenata za njemaku industriju), kao to su Forarlberg, u kojoj je stopa

4 5

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/au.html http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Regija/tabid/103/View/Details/ItemID/65803/ttl/Au strija-smanjila-nezaposlenost/Default.aspx

14

nezaposlenosti smanjena za 20,2% , Gornja Austrija, gdje je stopa nezaposlenosti smanjena za 14,6%, i tajerska, u kojoj je stopa nezaposlenosti smanjena za 14%6.

Slika 6. Usporedba stope nezaposlenosti Austrije sa Njemakom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom u razdoblju od 1999.-2010. godine

Izvor: izradio student koristei podatke sa http://www.indexmundi.com/

Usporeujui kretanje stope nezaposlenosti Austrije sa voeim zemljama Europe, vidljivo je da Austrija ima nisku i stabilnu stopu nezaposlenosti koja ne oscilira za razliku od primjerice stope nezaposlenosti Ujedinjenog Kraljevstva i Njemake. Zanimljiva je i injenica da je stopa nezaposlenosti u Njemakoj, Francuskoj, i Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjem razdoblju rasla, dok je u Austriji bila suprotna situacija, odnosno, primjeen je pad nezaposlenosti, to jo jednom potvruje gospodarsku snagu i stabilnost Austrije.

4.

ZAKLJUAK

Prema makroekonomskim podacima Austrija spada u sam vrh visokorazvijenih zemalja. Zahvaljujui visokoj politikoj i drutvenoj stabilnosti, snanom gospodarstvu, razvijenoj infrastrukturi, iznadprosjenoj kupovnoj moi, privlanom poreznom sustavu za multinacionalne kompanije, zemljopisnom poloaju i povijesnim razlozima, Austrija je postala jedan od vodeih inozemnih trgovinskih partnera i ulagaa u zemljama srednje, istone i jugoistone Europe. Austrija spada meu rijetke drave u svijetu koje imaju stabilnu i nisku stopu nezaposlenosti.
6

http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/austrija%3Anezaposlenost-u-daljem-padu

15

Takav status moe zahvaliti uspjenim provoenjem aktivnih i pasivnih mjera za sprjeavanje nezaposlenosti. Unato recesiji koja je pogodila svjetsko gospodarstvo Austrija uspijeva zadrati nisku stopu nezaposlenosti koja se pozitivno odraava na njeno gospodarstvo. Kao dokaz moe posluiti podatak da je u 9. mjesecu 2011. godine stopa nezaposlenosti iznosila 3,9%, kao najmanji iznos u Europskoj uniji.

LITERATURA I IZVORI
1. Layard, R., Nickell, S. and Jackman, R., 1991. Unemployment: Macroeconomic
Performance and the Labour Market. Oxford: Oxford University Press.

2. http://en.wikipedia.org/wiki/Austria 3. http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/austrija/1/ 4. http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Regija/tabid/103/View/Details /ItemID/65803/ttl/Austrija-smanjila-nezaposlenost/Default.aspx 5. http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/austrija%3Anezaposlenost-u-daljem-padu 6. http://www.seebiz.eu/u-austriji-manja-nezaposlenost/ar-5136/ 7. http://politika.hr/biznis/5252-u-spanjolskoj-21-a-u-austriji-4nezaposlenih 8. http://www.indexmundi.com/austria/ 9. https://www.cia.gov/library/publications/the-worldfactbook/geos/au.html 10. e/ 16 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/hom

POPIS SLIKA
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5.
Kretanje stope inflacije u Austriji u razdoblju od 1999-2010. godine Usporedba stope inflacije u Austriji sa prosjekom Europske unije Kretanje ukupnog BDP-a Austrije u razdoblju od 1999-2010. godine u milijardama dolara Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.2010. godine Kretanje stope nezaposlenosti u Austriji u razdoblju od 1999.2010. godine izraeno u postocima Usporedba stope nezaposlenosti Austrije sa Njemakom,

Naslov slike

Stranica 8 8 9

11 12

6.

Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom u razdoblju od 1999.-2010. godine

13

17