STJEPKO TEAK: LITERARNE,NOVINARSKE, RECITATORSKE I SRODNE DRUINE - literarna i njima srodne druine nisu nikakav anahronizam i bit e

veoma brojne i rado traene ako se ostvare osnovni preduvjeti na njihovo postojanje: ako ih bude vodio nastavnik stvaralac, koji voli i djecu i svoju struku; ako se sadraj i oblici rada ne svedu u jedan kalup; ako uenici osjete da je druina zaista njihovo slobodno udurenje u kojem pronalaze odgovore na mnoga svoja pitanja slubeno su uvedene u nae kole 1953. godine (ali snaniji su temelji postojali ve znatno ranije) prvi oblici u prvim godinama kolstva (1607. godine), tajno knjievno i politiko dako udruenje ljubljanska Zadruga, zagrebako dako drutvo Nada i Zajednica karlovakih aka (prvi oblici druina) Enciklopedijski rjenik pedagogije-slobodne aktivnosti su aktivnosti unutar uenikih organizacija, udruenja, klubova u koli, organizirane na naelu samostalnosti uenika radi razvijanja njihova stvaralatva Slobodna aktivnost literarna grupa koja ima manje-vie povremen ili privremen karakter u kojoj pojedinci stjeu ire literarno obrazovanje od onog u redovitoj nastavi nije slobodna aktivnost, ali literarna sekcija kao ogranak omladinske organizacije , literani klub ili literarno drutvo kao samostalno, vrsto organizirano dako udruenje spada u slobodne aktivnosti

ZADACI SLOBODNIH AKTIVNOSTI KNJIEVNE, KAZALINE I FILMSKE ORIJENTACIJE - zadatak je slobodnih aktivnosti da se u sklopu kole organizira sudjelovanje uenika u proizvodnom o ostalom drutvenokorisnom radu; da proirivanjem teorije i prakse uenici proiruju i produbljuju steena znanja, vjetine, da se razvijaju njihove stvaralake snage i time omoguava uspjenija kolska i profesionalna orijentacija. - Ima druina kojima je profesionalno usmjeravanje osnovni cilj, stoga se profesionalno usmjeravanje uenika smatra jednim od moguih rezultata ukupnoga rada. - Valja imati na umu da e glavnina naih lanova ostati tek ljubitelji knjige, filma, kazalita, dok su manjina budui knjievnici, kazalini i

filmski radnici koji e u okviru druine pronai poticaje za ivotno usmjerenje. Zadatak stvaranje i odgajanje budue knjievne, novinske, kazaline, filmske i radio-televizijske publike ijij e se interesi za knjigu, tampu, film, radio, televiziju izdii iznad najobinije elje za razvijanjem dokolice. Jezina (filoloka), literarna (knjievna), novinarska, recitatorska, dramska, knjiniarska, izdavaka, radio-televizijska aktivnostnositelj uitelj materinskoga jezika. U praksi ima i drugih srodnih navedenima ili pak kombiniranih (literarno-recitatorska). Literarna sekcija proiruje i produbljuje literano obrazovanje svojih lanova: glavni sadraji rada: itanje knjiga i asopisa, referati i diskusije o njima, pisanje i itanje vlastitih literarnih pokuaja, prouavanje knjievne povijesti, kritike i teorije, pruavanje stilistike i teorije pismenosti, razgovori i dopisivanje s knjievnicima. Karakteristini olici rada: radni sastanak, literarna sijela, knjievne veeri, knjievni susreti, literarni izleti... Filoloka sekcija razvija interes za probleme suvremenog knjievnog jezika i bdije na tekstova koji se javno objavljuju u koli. Sadraj rada: prouavanje jezika jezika starijih i novijih pisaca, itanje stunih lanaka u jezinim rubrikama i asopisima, prouavanje mjesnog narjeja, stvaranje diferencijalne gramatike, lektoriranje i korigiranje kolskih listova, oglasa i plakata, prouavanje jednostavnijih lingvistikih i jezino-povijesnih pitanja. Oblici rada: radni sastanak, filoloke etnje, jezina tribina. Novinarska sekcija treba razvijati okretnost u razgovoru i pismenom izraavanju. Nerijetko je varijanta literarne druine u kojoj prevladavaju novinarske vrste. Ali treba se razlikovati od literarne jer je njezin osnovni sadraj : praenje dnevne i tjedne tampe, prouavanje povijesti i teorije novinarstva, pisanje novinrskih pokuaja, ureivanje novina, vjebanje u novinarskim nastupima (intervju). Oblici rada: radni sastanak, usmene novine, novinarski domjenci. Recitatorska sekcija je osnovni zadatak usavravanje izraajnog itanja i recitiranja, a to iziskuje dublje ulaenje u vrednote umjetnikoga teksta. Osnovni sadraji rada: izraajno itanje, recitiranje, govorenje, analiza knjievnog djela, prouavanje teorije o itanju i recitiranju (gramofon, rafio, tv, kazalite). Karakteristini oblici rada: radni sastanak, recital i knjievna veer. Dramska sekcija razvija smisao za dramski izraz. Sadraji rada: itanje i prouavanje dramskih tekstova, gledanje dramskih predstava, razgledati kazalite, prouavati povijest kazalita i dramske umjetnosti, upoznavanje dramskih vrsta, uvjebavanje igrokaza, pisati prikaze i kritike kazalinih izvedaba. Oblici rada: radni sastanak, kazalini domjenci, dramske priredbe i recitali. Filmska sekcija razvija interes za film, podie filmsku kulturu lanova. Osnovni sadraji: gledanje filmova, usmeno i pismeno referiranje o njima, prouavanje povijesti i teorije filma, upoznavanje

kino-tehnike, pisanje sinopsisa, scenarija i knjige snimanja, snimanje filmova. Oblici rada: radni sastanak, filmska matineja i filmska tribina. Uz ove vrste slobodnih aktivnosti, kojima su svrha i znaaj odreeni slubenim tekstom u O, razvile su se i druge vrste, srodne njimaknjiniarska, izdavaka, radio-televizijska. Knjiniarska aktivnost radom u knjinici i itaonici treba jae uenike zainteresirati za knjigu i upoznati ih s knjigom u najveoj moguoj mjeri. Osnovni sadraji rada: ureivanje knjinice, katalogiziranje, voenje kartoteke, pomaganje kod izdavanja knjiga, prouavanje bibliotekarstva, prouavanje povijesti pisma i knjiga, upoznavanje pisaca i djela, posjeivanje i razgledavanje veih knjinica, ureenje itaonice,, praenje asopisa i novoizalih izdanja. Oblici rada: radni sastanak, izlobe i sajmovi knjiga, novosti iz knjinice (knjiniarski sat). Izdavaka aktivnost uenici se upoznaju s tiskarstvom i kultiviraju svoju pismenost. Osnovni sadraji rada: prouavanje razvoja tampe i tamparskih tehnika, razgledavanje tiskare, tiskanje letaka, plakata, oglasa, listova, broura, razgovor s grafiarima, upoznavanje slovnog parka, prijelom novina i knjiga, ureivanje listova i knjiga. Oblici rada: radni sastanak, izdavanje vlastitog lista. Radio-televizijska omoguuje uenicima da afirmiraju svoje raznovrsne sposobnosti u irokom rasponu: novinarstvo, literatura, jezik, glazba, gluma, scenografija, film. Osnovni sadraji: govorenje, itanje, recitiranje, pjevanje, sviranje, gledanje i sluanje tv emisija, diskusije i prikazi emisija. Oblici rada: radni sastanak, RTv-revija, organiziranje programa radio-stanice. Ne postoje sve sekcije u jednoj koli. Nije dobro postojanje vie literarnih sekcija, dviju konkurentskih sekcija. Tri initelja treba potivati pri odluivanju koju e aktivnost voditi nastavnik materinskoga jezika: afinitet i sposobnost nastavnika (najodluniji) interes uenika mogunosti kole

OSNOVNE ORGANIZACIJSKE JEDINICE I NAZIV

- grupa najuestalije, skupina uenika koji je malen i povremen ili

privremen, grupu ne treba uvrtavati u slobodne aktivnosti, jer je to karakteristina forma dodatne odgojno-obrazovne djelatnosti. U slobodne aktivnosti dolaze u obzir organizacijski oblici s vrim ustrojstvom: drutva, klubovi, druine i sekcije. Drutvo je masovnija formacija koja moe razgranati svoju djelatnost na nekoliko podruja, na vie ogranaka ili sekcija, primjerice ueniko kulturno-umjetniko drutvo u ijem sastavu moe biti folklorna, tamburaka, dramska, literarna i jo koja sekcija; literarno

drutvo koje ima knjievnu, dramsku, novinarsku i recitatorsku sekciju. Klub ono udruenje koje nije toliko masovno ni po broju lanova ni po broju sekcija, ali koje ima svoje prostorije i druge uvjete za razvoj rada. Druina je manja samostalna organizacijska jedinica koja ne ovisi o irem ili viem udruenje, ali nema ni vlastitih ogranaka. Od drutva se razlikuje po manjem broju lanova i po tom to se ne dijeli na sekcije, a od kluba po tome to obino nema svojih posebnih prostorija niti je drutveni ivot razvijen kao u klubu. Sekcija je po svemu slina druini, samo nije samostalna. Ona je uvijek dio vee organizacijske formacije (kluba, drutva...). Slobodne aktivnosti obino imaju svoja slubena imena, klubovi i druine takoer, jedino sekcije, u naelu, ne bi trebale imati ime, jer je takvo ime ve sadrano u nazivu matinog drutva.

ORGANIZACIJSKI PROBLEMI ULANJIVANJE I BROJ LANOVA - nasrtljivost nastavnika da se uenik ulani u druinu koju on vodi, povodljivost uenika (ulanit e se u neku druinu jer se u tu istu druinu ulanila i njezina prijeteljica-bitna pedagoka intervencija natavnika), nastavniko vijee razmotriti sposobnosti uenika te ima li uvjete za ulanjenje u tu druinu. - Uenike valja upoznati s radom skupine da bi se lake mogli odluiti za ulanjenje. Nastavnici moraju govoriti o svrsi, oblicima i sadraju rada druine. - Broj lanova ovisi o zadacima i karakteru organizacijske jedinice: drutva i klubovi mogu imati vei broj lanova, a druine i sekcije ne treba opteretiti veim brojem lanova. (grupa 10-30) - Sekcija ispod 10 lanova, opasnost ako jedan/dva lana izostane dovodi se u pitanje uspjeh cijelog sastanka. Sekcije s prevelikim brojem lanova nisu dovoljno pokretljive, imaju problem s diciplinom, prostorom, pogoduju pasiviziranju dijela lanova. - Prevelik broj lanova uitelj prieka jo koji sastanak da vidi hoe li ipak netko odustati, a ako ne onda reorganizira na druinu na osnovne organozacijske jedinice ( literarno-kritika, literarnopoetska...) ULOGA NASTAVNIKA - jedna od bitnih razlika izmeu slobodnih aktivnosti i dodatnih odgojno-obrazovnih podruja nalaze upravo u ulozi nastavnika. U dodatnoj odgojno-obrazovnoj djelatnosti nastavnik je u prvom smislu rukovodilac, osnovni motor aktivnosti. U slobodnim aktivnostima nastavnik je samo na poetku pokreta, inicijator, a poslije savjetodavni voditelj, pedagoki rukovodilac, aktivni pokrovitelj koji usmjerava, hrabri, ali se ne namee kao voa. UENIKO RUKOVODSTVO

-u naoj praksi nema jedinstvenosti u odreivanju funkcija, naziva i broja rukovodeih organa slobodnih aktivnosti -predsjednik kluba, druine i proelnik sekcije (ozbiljan, odgovoran, autoritativan, ozbiljan, dobar organizator, poduzetan...) -potpredsjednik ili zamjenik proelnika (obavlja dunost predsjenika kada je ovaj odsutan) -tajnik (pismen) -blagajnik (dobar matematiar) -razredni povjerenici (izvjetavaju o promjenama, novima akcijama, skupljaju novac od lanova...) ORGANIZACIJA RADA -propisana dva sata tjedno mogu se odrati jednokratno ili u razliitim terminima, dobro je unaprijed dogovoriti termin koji se ne mijenja cijelu godinu -financije uprava kole priskae u pomo kod financijskih pitanja, lanarine, prihodi od priredbi... prikupljen novac ne treba biti ni kod blagajnika ni kod nastavnika ve na raunu u banci, tedna knjiica neka stoji u tajnitvu. -slobodna aktivnost se ocjenjuje -dokumentacija korisno je voditi dokumentaciju (pravilnik, staut naziv, zadaci, rad:sadraji i oblici, lanstvo, rukovodstvo, imovina; matina knjiga: ime i prezime lanova, razred, k. godina, dunost, prostor; knjiga zapisnika, mapa godinjih planova i izvjetaja, mapa ostalih pismenih dokumenata-treba prilagati plakate, programe, sveane pozivnice, diplome, novinske izreske...) - ljetopis kronologija cjelokupne aktivnosti druine s kraim opisima, fototeka-zbir fotograija snimljenih na sastancima, snimski zapisi...

JEZIK -jezini problemi osnovni su sadraj rada jezinih (filolokih) druina, ali ih ne treba mimoii niti u radu ostalih druina. -prouavanje jezika nekog djela ne treba se raditi bez udubljivanja u ostale sastavnice tog djela -nakon to proitaju djelo raspravljaju na sastanku o proitanom, a zatim se bave nekim problemom, dijalektizmi u Kolarovoj Brezi, seoski govor, poredbe, kontrasti, najuetslije koritenje perfekta i historijskog prezenta, dominira prolost, umjesto punog oblika prefekta upotrebljava krnji perfekt, esto aorist, dok imperfekt je zaist rijedak,

nakon to se odradi analiza, lanovi e izvesi statistiku zastupljenosti odreenih glagolskih oblika u Brezi. -osvrt na jezik tiska ulazi u djelokrug filolokih, literarnih i novinarskih druina, lanovi se upoznaju s vrstama pogreaka (tiskarske, pravopise, gramatike, leksike i stilske). -otkrivanje odlika i mana nekog novinara ili asopisa, primjerice pasiv u naim novinama, esto koritenje pasiva u novinama jer se pasivnom reenicom daje prednost predmetu radnje pred vriocem radnje -prouavanje mjesnoga govora izrada diferencijalne gramatike (naglaava Tone Peruko u Specijalnoj gramatici), da bi uenici to bolje razumijeli zadatak nastavnik e organizirati kratak teaj o dijalektologiji na kojem e uenici dobiti kratak uvid o dijalektolokoj literaturi. Odlazak na teren gdje e uenici u razgovoru s ljudima doznati nazive za dijelove tijela, odjee, obue, ivotinja, biljaka... Na temelju dobivenih pojmova moe se sastaviti mali diferencijalni rjenik. -izrada zaviajnog omastikona istraivanje domaeg nazivlja: antroponimije, hidronimije, oronimije, toponimije, zadaci se mogu podijeliti pojedinano ili po grupama -filoloko dopisivanje dopisivanje lanova s ostalim lanovima iste druine iz drugih krajeva ili drava. Dijalektoloka istraivanja izvan zaviaja, prevpenje, prouavanje povijesti jezika, jezini nadzor nad svime to se objavljuje u koli., lektoriranje i korigiranje (uenje o konvencionalnim lektoriskim znakovima). -jezine igre objavili su ih Boidar Stani i Blago Vranki u Modroj lasti 1965./66. i 1966./1967. -primjeri jezinih igara 70.-77. KNJIEVNOST -knjievnim sadrajima bavit e se prvenstveo literarana, knjiniarska, recitatorska i dramska druina. U jezinim, novinarskim, filmskim i radio-televizijskim druinama knjievnost nee biti na prvom planu, ve e se za knjievnim sadrajima posezati u onoj mjeri u kojoj to njihovi zadaci i sadraji opravdavaju. ITANJE KNJIEVNIH DJELA -na redovitim sastancima itaju se krae knjievne vrste, ulomci iz veih djela. Autor razlikuje: planirano i neplanirano. Planirano je u vezi s odreenim zadacima, godinjice smrti, knjievni problemi, tematska podruja koji su zacrtani godinjim planom. Neplanirani izazivaju dogaaje koji se ne mogu predvidjeti, objavljivanje novih knjiga, oduevljenje nekog lana za knjigu koju je otkrio. -svaki lan treba ponuditi naslove koji su ga se posebno dojmili, itanje nekoga djela lan treba predstaviti komentarom, impresijom, malom interpretacijom, kratkom obavijeu o autoru ili djelu. Odabir odlomaka treba ovisiti o namjeni, ako se eli potaknuti lanove na itanje odabrat e se zanimljiv sadraj kojim e se pobuditi zanimanje lanova. Ako se radi o knjizi u kojoj je vana komponenta fabula, predlaga e paziti da ne ispria zavretak prie

Nastavnik mora biti aktivan, pratiti i intervenirati po potrebi, objasniti nejasnoe, upuivati da prate objavu novih knjiga, upuivati ih u analizu unda i kia. und i ki oboje predstavljaju smee, prlljavtinu, neuspio rad, neukus, lana umjetnost, ali po vanjskom izgledu treba ih razlikovati, ki se tie raskonosti i prtavog arenila, a und se tie jeftinou. und i ki nemaju umjetniku komponentu, obino sve donosi gotovo pred itatelja, ne zahtijeva od njega nikakav napor. Tu ne treba otkrivati dublji smisao, ne treba razmiljati. Rijei su otrcane, banalne, izraz siroman, stvarnost je uljepana, svijet dopadljiv, likovi su papirnati, ako se i razvijaju, razvijaju se psiholoki neargumentirano, dijalozi su plitki, neindividualizirani. undu i kiu je jedina svrha, dok modernim knjievnicima fabula nije bitni element umjetnosti. itanje prikaza i kritika knjiga-pojavila se nova knjiga, proitajmo to o njoj piu recezenti, ili proitali smo knjigu sada emo vidjeti koliko se nai dojmovi slau sa stavovima profesionalnih kritiara. Moe se provesti i diskusija o proitanom. Nastavnik svojim lanovima mora omoguiti i itanje i prouavanje tekstova iz podruja povijesti i teorije knjievnosti, eseji i lanci u knjievnim asopisima i knjigama, ulomci iz knjievnih djela. Intervju s piscim prolosti-uitelj e uenika uputiti na nekoliko lanaka jednog pisca ili ulomaka iz njegovih djela, nakon toga zgodnom montaom pojedinih odjeljaka ili reenica, citata sastaviti zamiljeni intervju. Djeji knjievni pokuaji treba pripaziti da se sva aktivnost literarne druine ne svede na puke pokuaje knjievnih stvaralatva jer e to rezultirati monotonijom. Treba ih poticati na itanje razliitih knjievnih djel, lanovi e se okuavati u svim knjievnim rodovima i vrstama. itanje literarnih pokuaja treba biti popraeno raspravom u kojoj se treba dublje ui u kou knjievne tvorevine. PLAGIJATI, OPONAANJA, UTJECAJI -mladi plagijatori jedni prisvajaju pjesmu u cjelini, drugi posuuju samo pojedine stihove ili reenice, trei prerauju tue stvari, etvrti prepisuju s doputenjem pravog autora. U borbi protiv plagijata bit e sami uenici. Ako nitko od lanova literarne druine ne prepozna sumnjivu pjesmu to se tie prisvajanja motiva ili ideje, tu treba biti irokogrudniji, ako je prerada vrijedna, ako posjeduju kvalitete koje su izravno povetane s ciljevima rada literarne druine, ako pokazuje originalnost, takve radove treba prihvatiti. Pukin je objavio pjesmu Oblak, potom Ljermontov OBLACI, Nazor Oblaak, Cesari Oblak (fotokopija 117.) Skupljanje narodnog blaga-uenici e u svom kraju zapisivati narodne pjesme, prie, poslovice, zagonetke, doskoice, potapalice, koritenje megatofona ili jednostavno biljeenje. Mogu usko suraivati i povezati se s izradom diferencijalne gramatike. Rad u knjinici