- Francusko-pruski rat 18, rujna 1870. Pariz pod opsadom njemake (pruske) vojske, republikanac Lon Gambetta bjei zranim balonom u Bordeaux 28. sijenja 1871. vlada Nacionalne obrane potpisala primirje s Bismarckom
Slika 1. Lon Gambetta (2. travnja 1838.
31. prosinca 1882.)
8. veljae 1871. izbori za Nacionalnu
skuptinu, pod pritiskom Bismarcka koji je htio legalnog francuskog predstavnika za potpisivanje mirovnog sporazuma pobijedili konzervativci; Adolphe Thiers izabran za nosioca izvrne vlasti Republike 26. veljae 1871. Thiers u Versaillesu potpisao privremeni mirovni ugovor 1. oujka 1871. Nacionalna skuptina potvrdila taj ugovor Slika 2 Louis Adolphe Thiers (16. travnja 1797. - 3. rujna 1877)
Razlozi nastanka Parike komune
10. svibnja 1871. Frankfurtski mirovni ugovor, Francuskoj
nametnuta ratna odteta od pet milijardi zlatnih franaka, izgubila Alsace i dio Lotaringije Nacionalna skuptina ima monarhistiku veinu, Thiers se zalagao protiv uvoenja republikanskog reima strah od restauracije monarhije ponienje zbog vojnog poraza glad za vrijeme opsade revolucionarna previranja u prijestolnici nakon pada Carstva Nacionalna skuptina zasjeda u Versaillesu umjesto u Parizu, ukida plau pripadnicima nacionalne garde i odgodu plaanja stanarine radnicima Slika 3. ene i djeca pomau nositi topove na Montmartre: crte iz tog vremena
18. oujka 1871. na Montmartreu izbila pobuna, Thiers pobjegao u
Versailles UVEDENA KOMUNA izraz autonomije Pariza 26. oujka izabrano Vrhovno vijee Komune (50% suzdranih glasova) rat izmeu vladinih trupa iz Versaillesa i komunara poinje u travnju 22.-28. svibnja krvavi tjedan 20.000-35.000 pobunjenika pogubljeno, ostali protjerani iz zemlje
Veina komunara kvalificirani
majstori , obrtnici starog Pariza
razne struje: razoarani
domoljubi, revolucionarni jakobinci, blankisti, prudonisti, socijalisti Internacionale Slika 4. Parika komuna vraa radnicima alate zaloene za vrijeme opsade
komune i u drugim francuskim gradovima (u pokrajinama Lyon,
Marseille, Toulouse), cilj uvoenje republike nastojanja monarhista oko restauracije monarhije propali 31. kolovoza 1871. zakon Rivet Thiers istodobno i ef vlade i predsjednik Republike 1873. kredit omoguio isplate ratne odtete prije roka njemaka se vojska povukla Gambetta putovao po Francuskoj irei ideje opih izbora za stvar Republike 1872. i Thiers preao na republikansku stranu monarhisti ga 24. svibnja 1873. prisilili na ostavku,predsjednik Nacionalne skuptine postao maral Patrice de Mac Mahon simpatizer legitimista vladom zapravo upravlja vojvoda Jacques -Victor-Albert de Broglie
Jacques-Victor-Albert, 4th duc de Broglie(French:[alb