Biosistematika kormofita I

-Seminarski radCarl Linnaeus i binarna

nomenklatura

Zerina amdi

 Veliki znaaj i koristi biljaka

Stvaranje hijerarhijskih grupa
Sistematika biljaka
Morfoloki,fizioloki,ekoloki
sistemi
Prirodni sistemi
Filogenija kao nauna
disciplina

Historijski razvoj
sistematike biljaka
ovjek je uvijek teio da
upozna prirodu
Arheoloka istraivanja
Znanstveni pristup
upoznavanja biljaka

Antiko razdbolje
Aristotel
Teofrast (371-286 pr.n.e.)
se smatra ocem botanike
-imenovao oko 500 biljaka
-svrstao drvee,grmlje i
zeljaste biljke
Dioskorides
-uveo terminologiju za
sistematiku
-posvetio se ljekovitom bilju

 najvei broj imena

biljakapotiu iz grkog jezika
(npr. Corydalis, Ceratonia)
Razvojem Rima,grku kulturu
i nauku potiskuje rimska
Plinije stariji (23-79 n.e.)
-biljei oko 1000 biljaka
-najvei broj latinskih imena
rodova koja se i danas
upotrebljavaju,kao to su npr.
Fagus, Quercus, Castanea,
Corylus, Alnus, Ulmus, Pinus

 Predlinejsko razdoblje
Zaustavljanje nauka u
razvoju
Zbog trgovine Europe sa
Istokom dolazi do
upoznavanja novih biljaka
Clusius,Lobelius,Gesner,
Bauhinius,Ray,Tournerfort,
Cesalpin...

Linejsko razdoblje
Kvalitativno novo razdoblje
u razvoju biljne sistematike
poinje pojavom vedskog
botaniara Carl Linna
(1707-1778).
Izneo novi pogled na
sistematiku ivih bia i
postavio tu znanstvenu
disciplinu na nove osnove.

 Sistem prirode-otac
sistematike
Vrsta kao osnovna jedinica
Binarna nomenklatura

Pinus sylvestris vulgaris

genevensisPinus sylvestris
Pinus sylvestris Mugo sive Crein
Pinus mugo
Sambucus fructu in umbella
nigro
Sambucus nigra

 Postlinejsko razdbolje
Razdoblje filogenetskih sistema
Tahtajdan,Crnoqouist,Zimmerm
ann

Binarna nomenklatura
Dvojno nazivljeilibinarna
nomenklaturaubiologijioz
naava slubenu metodu
imenovanjavrstakoju je
uveoLinn. Najvei broj
Linnovih imena rodova
grkog podrijetla potjee od
Dioskoridesa, a najvei broj
latinskih imena potjee od
Plinija

 Pinus sylvestris vulgaris

genevensis =
P. sylvestris
Pinus sylvestris maritima=
P. maritima
Sambucus fructu in umbella
nigro =
S. nigra
Sambucus racemosa rubra =
S. Racemosa
Olea sylvestris folio duro subtus
incano = O. sylvestris.

 U punom znanstvenom
nazivu vrste poslije Linna
dodaje se kratica prezimena
autora koji je vrstu oznaio
dotinim imenom, zatim djelo
u kom je prvi puta opisana,
na kojoj stranici i koje godine.
Npr. Fagus sylvatica L., Spec.
Pl. 650.
Species plantarum
Seksualni sistem

 Kao to i sama rije sugerira,binarna

nomenklatura,nauni naziv se oblikuje
kombinacijom dva izraza:
imena roda i vrsnog atributa.
Pri tome su openito prihvaene
sljedee stavke:
Nauno ime se ispisuje u kurzivu;
npr.Quercus petrae.Rukom pisani
naziv sepodcrtava.
Prvi izraz (ime roda, rodno ime) se
prema dogovoruuvijekpie velikim,
dok se svojstveni atribut uvijek pie
malim poetnim slovom, ak i ako je
izveden iz vlastitog imena;
Ope prihvaeni naziv je obino
popraen znanstvenim nazivom u
zagradama; npr. Maslaak
(Taraxacum officinale) potie iz Europe
i Azije.

 Nauni naziv se pri prvoj upotrebi u

tekstu ili pri popisivanju vie vrsta
istoga roda treba pisati u punom
obimu. Kasnije se moe kratiti
koritenjem poetnog slova s
takom umjesto imena roda;
npr.Daucus carotae bitiD.carota.
Kratica "sp." (ili "spec.") se koristi
kada nije poznato pravo
znanstveno ime; npr.Potentillasp.
znai "vrsta rodaPotentilla".
Kratica "spp." (mnoina) zamjenjuje
"vie nepoznatih vrsta".
Kada je ime autora u zagradi vrsta
je stavljena u drugi rod ili je ime
roda promijenjeno.
Pravo autorstva: Ako vrsta ima vie
imena, pripada joj prvo i najstarije
ime koje joj je dao neki strunjak.

CARL VON LINNE

vedski botaniar
Osniva i prvi predsjednik svedske
akademije nauka i prorodnomatematikog muzeja
Uveo binarnu nomenklaturu
Linnaeus je roen u selu Rashult u
Smlandu u
vedskoj, 23. maja 1707
ak i u ranim godinama imao
naklonost za biljke
Carlov otac bio je prvi meu
precima koji je
usvojio trajno prezime
Usvojio je latinski naziv Linnaeus,
prema
gigantskojlipi (ili lipama),vedskilind

Rano obrazovanje
Linnaeusov otac ga je u
ranoj dobi poeo
poduavati u osnovama
latinskog jezika, religije i
geografije
John Telender
Niagimnazijuau
Vxju,1717
Linnaeus je1724. poao u
Vxj Katedralskola, gdje
je studirao
uglavnomgrkii hebrejski
jezik, teologiju
imatematiku

Studij
Direktor mu je
predavao je
klasifikaciju biljaka
prema Tournefortovom
sistemu
1727. god , upisao se
na Univerzitetu Lund
u Sknee
Bio je registriran
kaoCarolus Linnaeus
Profesor Kilian
Stobus

Uppsala

U augustu1728., Linnaeus je odluio da

ode naUppsala Univerzitet
Olof Rudbeck Mlai i Lars Roberg
Olof Celzijus
1729., Linnaeus je napisao
tezu,Praeludia Sponsaliorum
Plantarumopolnom razmnoavanju
biljaka
U maju1730., odabran je za predavanja
na Univerzitetu
Linnaeus je poeo da sumnja u
Tournefortov sistem klasifikacije i odluio
da stvori jedan svoj.
Poeo da pie nekoliko knjiga, koje e
kasnije rezultirati uGenera Plantarumi
Critica Botanica
Takoer je takoer napisao knjigu
(Adonis Uplandicus) o biljkama koje su
uzgajane u Botanikom vrtu Uppsala

Doktorat
Od 1735-1738 je obilazio i radio u
gradovima izvan vedske
Holandska Republika je bila jedno od
najpotovanijih mjesta za
prouavanje prirodne historije i
zajedniko mjesto veana za
njihove doktorske studije
Njegova disertacija, podnijeta je 23.
juna, pod nazivom
Dissertatio medica inauguralis in qua
exhibetur hypothesis nova de
febrium intermittentium
causa("Sveana teza u medicini, u
kojoj je predstavljena nova hipoteza
o uzroku prekida groznice")
Pronaao potencijalni lijek za
malariju (rodArtemisia)
Postao doktor u dobi od 28 godina

Objavljivanje Systema Naturae

Johan Frederik Gronovius
Rukopis je objavljen kao
Systema Naturae(1735.)
Herman Boerhaav
Fundamenta Botanica i
Bibliotheca Botanica

Glavne publikacije
Systema Naturaeje tampana u Holandiji,1735
obuhvatila 4.400 vrsta ivotinja i 7.700 vrsta biljaka
U njoj su uglavnom koritena, za to vrijeme, glomazna imena,
kao to suPhysalis annua ramosissima,Ramis angulosis
glabris,Foliis dentato-serratis
u ranim 1770.-tim godinama, objavljuje izdanjaSystema
Naturaeu dva razliita pravca
Ostala glavna Lineova djela su:
Bibliotheca Botanica
Fundamenta Botanica
Genera Plantarum
Critica Botanica
Classes Plantarumu
Hortus Cliffortianus
Philosophia Botanica
Species Plantarum
Hundrastyp