Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Ptice su
tijekom jure evoluirale od dinosaura podreda Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne
jure je Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih kolibrića do krupnih nojeva. Postoji između
9 i 10 tisuća poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su razred među kopnenim kralježnjacima
(Teropoda)

Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja s čvrstom ljuskom, visoka stopa
metabolizma, srce s dvjema klijetkama i dvjema pretklijetkama, te lagan ali jak kostur.
Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu letjeti, iako su nojevke i
nekoliko drugih, poglavito endemskih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.

Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima
migracije koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju
vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pjevanjem, sudjeluju u društvenom ponašanju što
uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato.
Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno
parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u
gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju
mladih nakon izlijeganja.

Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz lov i peradarstvo. Neke vrste, poglavito
pjevice i papige omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim
pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Oko 120 do 130 ptičjih
vrsta izumrlo je kao rezultat ljudskog djelovanja od 1600. godine, a prije toga još i više.
Danas mnogim vrstama ptica prijeti izumiranje i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu
napori kako bi ih se zaštitilo.

Prvu klasifikaciju ptica napravili su Francis Willughby i John Ray u svojoj knjizi iz 1676.
naslova Ornithologiae.[1] Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji
klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio Carl Linné 1758.

Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. Kladistika njihov razred
uvrštava u takson dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska
skupina red Crocodylia zajedno čine zaostale članove taksona gmazova Archosauria. U
kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih
ptica, Archaeopteryx litographica. Archaeopteryx iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne
jure (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi
ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir fosilne
ostatke,[2] dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja Archaeopteryxa u odnosu
na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [7]

Današnje ptice dijele se na dva nadreda: Paleognathae (većinom ptice koje ne lete, kao npr.
nojevi), i izrazito raznolike Neognathae, skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o
taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća
poznatih živućih ptičjih vrsta na svijetu.

Ovaj članak koristi pojam "ptica" za naznačavanje životinja članova razreda Aves, uključujući
i Archaeopteryxa, ali se prvenstveno bavi živućim pticama koje su sve Neornithes i tako
neupitno dio razreda Aves. U popularnoj znanosti pojam "ptica" često se koristi neformalno,
označavajući bilo kojeg teropoda s perjem i krilima, tako da se u tisku životinjske vrste kao
što su Microraptor i Rahonavis ponekad mogu nazivati pticama iako ih većina znanstvenika,
utemeljeno na trenutnim dokazima, ne bi smatrala dijelom razreda Aves.

Postoji znatna količina dokaza da su se ptice razvile iz dinosaura teropoda, što uključuje
skupinu Maniraptora, što između ostalih uključuje porodice Dromaeosauridae i
Oviraptoridae.[3] Kako se otkriva još neptičjih teropoda koji su s njima blisko povezani,
prethodno jasna razlika između ptica i neptica sve je teže odrediva. Nedavna otkrića u
Liaoningu, sjeveroistočnoj pokrajini NR Kine, pokazuju da su mnogi manji dinosauri teropodi
imali perje, tome doprinose.[4] Fosil prvotne ptice Archaeopteryx iz jure, pronađen u kasnom
19. stoljeću, poznat je kao jedna od pronađenih nedostajućih karika koja podržava teoriju
evolucije, iako ga se ne smatra izravnim pretkom današnjih ptica. Druga rana vrsta ptice je
Confuciusornis koja je živjela u ranom razdoblju krede. Obje vjerojatno po starosti pretječe
Protoavis texensis, iako isprekidanost njenog fosila ostavlja znatne sumnje u to je li u pitanju
ptičji predak. Druge ptice mezozoika uključuju skupine Enantiornithes, Yanornis, Ichthyornis,
Gansus, te Hesperornithiformes, skupinu neletećih vodenih ptica koje nalikuju gnjurcima i
plijenorima.

Moguće je da su dromeosauridi Cryptovolans i Microraptor bili sposobni letjeti na sličan ili

bolji način od Archaeopteryxa. Cryptovolans je u svojoj građi imao greben, kost koja služi
kao uporište za mišiće krila. Po tom kriteriju, Cryptovolans je prije "ptica" nego
Archaeopteryx kojemu neka od ovih obilježja današnjih ptica nedostaju. Zbog toga neki
paleontolozi smatraju vjerojatnim da su zapravo dromeosauri prvotne ptice i da veći dio
članova te porodice sekundarno nije sposoban letjeti, tj. da su se dromeosauri razvili iz ptica
a ne obrnuto. Dokazi za ovu tezu trenutno nisu dovoljno uvjerljivi jer odnos između
najnaprednijih dinosaura maniraptora i najprimitivnijih pravih ptica još nije shvaćen.

Iako dinosauri nadreda Ornithischia (zdjelicom nalik na današnje ptice) imaju istu građu
kukova kao ptice, oni su zapravo nastali od dinosaura nadreda Saurischia (zdjelice nalik
gušterima) i tako neovisno naslijedile anatomiju kukova. U stvari je ptičja građa zglobova po
treći put razvijena unutar posebne skupine teropoda Therizinosauridae. Alternativna teorija o
dinosaurskom podrijetlu ptica koju promiče nekoliko znanstvenika (najznačajniji su Larry
Martin i Alan Feduccia), tvrdi kako su ptice (uključujući i dinosaure skupine maniraptora)
evoluirale od ranih arhosaura kao što je Longisquama.[5] Tu teoriju osporava većina drugih
znanstvenika u paleontologiji, kao i stručnjaci za razvoj i evoluciju perja.[6]

Današnje ptice klasificiraju se u skupinu Neornithes, za koje je poznato da su evoluirale

krajem krede. Dalje se dijele na Paleognathae i Neognathae. Skupina Paleognathae
uključuje tinamuovke Srednje i Južne Amerike kao i nojevke. Nojevke su krupne ptice koje
ne lete i uključuju nojeve, kazuare, kivije i emue (iako neki znanstvenici sumnjaju da nojevke
predstavljaju umjetnu grupaciju ptica koje su neovisno izgubile sposobnost letenja kroz niz
nepovezanih evolucijskih tijekova). Prvo odstupanje od ostatka skupine Neognathes
predstavlja nadred Galloanseri u kojemu su redovi patkarica (Anseriformes; patke, guske i
labudovi) i kokoški (Galliformes; fazani, tetrijebi i srodnici). Evolucijsko razdvajanje od
ostatka skupine Neognathes dogodilo se prije nestanka dinosaura, ali postoje različita
mišljenja o tome je li se širenje preostalih vrsta skupine Neognathes dogodilo prije ili poslije
toga.[7] Ovo neslaganje dijelom je prouzročeno odstupanjem između različitih dokaza, pri
čemu molekularno određivanje starosti sugerira širenje u doba krede, dok fosilni ostaci
podržavaju širenje u tercijaru. Pokušaji usklađivanja ovih dvaju dokaza pokazali su se
kontroverznima.[7][8]