Meunarodni monetarni fondod Brreton Woods-a do danas

PREZENTACIJU PRIPREMILE : MELINDA DERVI

EMA KALJAA
SARAJEVO, 2016

SADRAJ

1. UVOD

2. PROCES NASTANKA MMF-A

3.CILJEVI MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA

4.ORGANI UPRAVLJANJA MMF-A

5. . OSNOVNI PRINCIPI MEHANIZMA BRETTON -WOODSKOG SISTEMA

6.Dopunski rezervni fond SRF

7.IBRD Meunarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka)

8. Meunarodni monetarni fond u Bosni i Hercegovini

9. Komparacija MMF-a i Svjetske banke

10. Zakljuak

11.Literatura

1.UVOD

Prilikom izrade seminarskog rada / prezentacije smo se koristili knjigom dr.Dragoljuba

Stojanova Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, te razliitim lancima i
izvorima sa interneta. Rad smo podijelili u nekoliko cjelina , kako bi na to bolji nain
prikazani proces nastanka MMF-a, njegovu organizaciju, djelovanje, prednosti/mane i sl.

Kao cilj naeg rada smo postavili slijedei zadatak : Napraviti i prikazati proces
nastanka i djelovanja MMF-a!

Da bi to bolje prikazali i objasnili pomenutu temu kao pomona pomagala smo

koristili : simbolino-slikovita predstavljanja, karikature te dodatni materijal za studente
radi lakeg praenja prezentacije.

OSNOVNE INFORMACIJE O MMF-U

GODINA OSNIVANJA : JULI, 1945
MJESTO OSNIVANJA: BRETTON WOODS/ NEW HAMPSHIRE/UNITED STATES
BROJ LANICA : 189
PRIMARNI CILJ : OSIGURAVANJE STABILNOSTI MEUNARODNOG MONETARNOG
SISTEMA .

Slika 1. Zvanina stranica MMF-a

emu MMF? Zato je nastao ?

Slika 2. Simbolini prikaz nastanka MMF-a

2.PROCES NASTANKA MMF-A

Do potrebe za organizacijom kao to je MMF dolo je poslije velike ekonomske krize 30-ih godina ovog vijeka.
Veliki broj drava, sa Velikom Britanijom na elu, morao je da napusti zlatno pravilo.

Taj sistem je nailazio na potekoe u vremenu nastajanja monopola i koncentracije kapitala, jo i

prije Velike ekonomske krize. Dolo je do opadanja ivotnog standarda. Odnos izmeu novca i vrijednosti roba
postao je nejasan.
ldeje o osnivanju meunarodnog monetarnog sistema doivjele su svoju konkretizaciju jo u toku II svjetskog
rata. Konceptualnu fizionomiju novog sistema meunarodnih platnih odnosa dali su svojim planovirna White i
Keynes. Njihovi planovi su, to je razumljivo, prvenstveno zastupali interese dviju vodeih monetarnih nacija
svijeta:
V. Britanije i SAD. ( Stojanov, 2000)

+
SLIKA 3. Slikovit prikaz procesa nastanka MMF-a

Meunarodna zajednica je prihvatila prijedlog Whita-a i Keynse-a , a dogovor o

uspotavljanju Meunarodnog monetarnog fonda se desio u gradu Bretton Woods, New
Hampshire, USA, 22. jula 1944. godine.
Dogovoru su prisustvovali 44 delegata raznih zemalja. MMF je zvanino poeo sa radom u
Vaingtonu, u martu 1946. godine kada je odrana prva skuptina guvernera.

3. CILJEVI MEUNARODNOG MONETARNOG FONDA

1.Unapreenje meunarodne
kooperacije
2.Podsticanje ekspanzije i uravnoteenog
rasta meunarodne trgovine.
3.Unapreenje stabilnosti deviznih kursova
4.Uspostavljanje multilateralnog sistema
plaanja za tekue transakcije
5.Pruanje mogunosti zemljama da koriguju
platnobilansnu neravnoteu finansiranjem i
upotrebom Fondovih resursa uz izbjegavanje
mjera koje mogu biti destruktivne za nacionalni i
intenacionalni prosperitet.

Slika 4. Prikaz ciljeva MMF-a

4.ORGANI UPRAVLJANJA MMF-A

1. Glavni upravni organ je Odbor guvernera (Board of Governors), koji donosi

sve vanije poslovne i druge odluke

2. . Drugi organ upravljanja je Izvrni odbor (Executive Board), koji ostvaruje

izvrne funkcije djelovanja Fonda, a priprema i godinje izvjee djelovanja
Fonda

3. Trei organ je Upravni direktor (Managing Director). Upravni direktor brine

o organizaviji, osoblju, imenovanju osoblja, te o zapoljavanju i otputanju. Uz
te poslove obavlja i posao predsjednika Izvrnog odbora

4. 1971. godine osnivanje Komiteta dvadesetorice (Committee of Twenty), koji

su imali zadau pripremiti prijedloge za preustroj MMF-a.

5.Privremeni komitet, kao djelatno tijelo MMF-a, osnovano je 1974. godine

6. Glede potreba poslovanja i suradnje s zemljama u razvoju osnovan je

Komitet za razvoj, kao zajedniki ministarski komitet Odbora guvernera
Svjetske banke i MMFa. ( Vizjak 2006)

4.1. Bitne reforme za MMF

Tijekom svoga djelovanja MMF je izvrio dvije vane reforme.

Prva reforma je izvrena od 1968.1971. godine, kada je uveden

institut specijalnog prava vuenja, donesena je odluka da dolar vie nije
konvertibilan prema zlatu, te se uvode prilagodljivi devizni teajevi.

Druga reforma je izvrena 1978. godine, kada je izvrena reforma

postojeeg sustava teajeva, odreen nain koritenja fondova koje
koristi MMF, uspostavljen je novi reim odnosa prema zlatu, te izvrena
esta opa revizija kvota.

5. OSNOVNI PRINCIPI MEHANIZMA BRETTON -WOODSKOG

SISTEMA

SISTEM FIKSNIH DEVIZNIH KURSEVA

KLAUZULA RIJETKE VRSTE
PUL MEUNARODNE LIKVIDNOSTI
ULOGA ZLATA U MEUNARODNOM FONDU

1.Sistem fiksnih deviznih kurseva- Prema lanu IV, odjeljak 1 (a), pariteti nacionalnih valuta utvruju se i izraavaju u zlatu iIi u
odnosu na dolar SAD. Istovremeno, lanom IV, odjeljak 3 (i), bile su odredene maksimalne mogue oscilacije deviznog kursa
oko pariteta za transakcije deviznom trzistu od 1%.
2.Klauzula rijetke vrste - Klauzula rijetke valute, kao instrument devizne kontrole, imala je zadatak da teret platnobilansnog
prilagodavanja podijeli na suficitne i deficitne zemlje i na taj nain koriguje asimetriju u pravilima ponasanja suficitnih i
deficitnih zemalja koja je formirana deviznokursnorm formulom i formiranjern pula likvidnosti.
3.Pul meunarodne likvidnosti - Pulom likvidnosti Meunarodni monetarni fond stavlja na raspolaganje lanicama svoje resurse
s ciljem finansiranja kratkoronih platnobilansnih deficita i izbjegavanja metoda "adjustmenta" koje bi bile destruktivne za
nacionalni i meunarodni prosperitet
4. Uloga zlata u meunarodnom fondu- Iako teoretski Veoma dobro zamiljen, mehanizmu zlatno-deviznog standarda svojstvene
su brojne slabosti, koje su svom svojorn snagom dole do izraaja krajerm 60tih, i poetkorn 70tih godina izazivajui jednu od
najozbiljnijih svjetskih monetamih, pa i ekonomskih kriza poslije rata.

IBRD MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

(SVJETSKA BANKA)

Svjetska banka osnovana je 1944. godine i danas posjeduje preko 100 ureda irom svijeta.
Glavni zadatak Svjetske banke jeste pruanje finansijske i tehnike pomoi manje
razvijenim i zemljama u fazi razvoja, te pruanje podrke u borbi protiv siromatva.
Svjetska banka obuhvata dvije razvojne institucije, koje su u vlasnitvu 187 zemalja
lanica:

1. Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i

2. Meunarodno udruenje za razvoj (IDA)

I pored razliitih funkcija, ove institucije imaju jedan zajednicki cilj, a to je unapreenje
vizije odrive globalizacije.

Svrha:

Glavna uloga Meunarodne banke za obnovu i

razvoj je smanjenje siromatva u zemljama sa
srednjim stepenom dohotka i u kreditno
sposobnim ali siromanim zemljama, dok
Meunarodno udruenje za razvoj svoj rad
usmjerava prema najsiromanijim zemljama
svijeta.
Vano je spomenuti i to da Svjetska banka
kreditira razvoj zemalja koje nemaju pristup
meunarodnom tritu kapitala, jer nemaju
dovoljno visok kredibilitet na koji bi se
subjekti meunarodnog trita kapitala mogli
osloniti.

UPRAVLJANJE I KAPITAL SVJETSKE

BANKE
Svjetska banka pripada njenim dioniarima, odnosno vlasnicima, a
nalazi se u vlasnitvu 180 zemalja.
Upravljanje nad Svjetskom bankom pripada Odboru guvernera i
izvrnim direktorima. Zemlje lanice Svjetske banke moraju biti i
lanice MMF-a. Svaka lanica ima svog delegata i zamjenika u
Odboru guvernera. Guverneri, obino visoki dravni predstavnici u
rangu ministra finansija, sastaju se jednom godinje. Oni donose
odluke o stratekim pitanjima IBRD-a kao to su: kapital Banke,
raspodjela dohotka Banke, budet Banke.
Kada govorimo o izvrnim direktorima, situacija je nesto dugaija.
Svaka lanica delegira svog predstavnika za izvrnog direktora, ali
ne individualno nego kao grupa zernalja.
Najrazvijenije zemlje, odnosno najznaajniji dioniari imaju po
jednog predstavnika. Te zernlje su: USA, Velika Britanija,
Francuska, Njernaka i Japan. Sve ostale zemlje zastupljene su sa
preko 19 izvrnih direktora i svojih grupa kojima pripadaju.
Predsjednik IBRD-a je, po pravilu, rezident zemlje koja je najveci
dionicar. On se bira na mandat od pet godina sa mogunou
reizbora.

KAPITAL IBRD I UPLATE LANICA

Svjetska banka posjeduje sopstvene izvore sredstava, koje obezbjeuje kupovinorn dionica
od strane lanica. Ovaj kapital ona ne koristi za finansiranje razvoja zernalja clanica. On se
koristi kao podloga za operacije banke te kao njen fond sigurnosti. Kako bi finansirala svoje
projekte, IBRD se zaduuje na meunarodnim tritima kapitala. To vri prodajom svojih
kvalitetnih obveznica rangiranih kao obveznice AAA kvaliteta, na meunarodnom tritu
kapitala.

Kupci ovih obveznica su: penzioni fondovi,osiguravajue kompanije, korporancije,

pojedinci itd. Sredstva prikupljena od prodaje obveznica, Svjetska banka plasira u zemlje
lanice u vidu zajma na rok od 15 do 20 godina uz kamatnu stopu ekvivalentnu onoij koju
IBRD plaa tokom emitovanja obveznica i njihovog plasmana investitorima.

PRIORITETI IBRD

IBRD prioritetnim smatra nekoliko polja ulaganja. Prvi i osnvni cilj banke je
smanjenje siromatva u svijetu te postizanja uvjeta takozvanog samoodrivog razvoja
lanice. Banka se posebno brine o socijalnom stanju njenih lanica, te u saradnji sa
MMF-om, o ekonomskom menadmentu zemalja lanica.

IBRD se eli uvjeriti da e njen plasman kapitala biti:

a) efikasan, tj. da e doprinositi realizaciji osnovnih ciljeva IBRD,

b) biti otplaen. Do sada nije poznati prirnjer clanice koja nije servisirala svoj dug
prema IBRD i IDA na oekivani nain.

IBRD takoer ulae u ljudski faktor. Investiranje u ljudske resurse pokazalo se kao
kljuna investicija koja fefinira i formira privredni rast zemlje.

IBRD je do sada uloila preko 40 milijardi dolara u vie od 500 projekata, u vie od 100
zemalja, podstiui i doprinosei formiranju i razvoju ljudskog faktora kao kapitala. (Stojanov,
Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, 2000., 238.)

Posebne napore IBRD ulae u podsticanje i unapreivanje privatnog sektora nacionalnih

ekonomija.

Shodno tome, IBRD zahtijeva takvo ekonomsko upravljanje u zemljama lanicama koje vodi ka:

monerarnoj stabilnosti,

ravnotei budeta,

otvorenoj ekonorniji,

promociji stranih direktnih investicija kao vodeeg faktora

privrednog razvoja zemlje,

liberalnorn tritu rada,

ulozi malih i srednjih preduzea, kao nosioca razvoja u

funkcionalnorn smislu rijei,

formiranju trita kapitala i adekvatnog bankarskog sistema. (Stojanov, Meunarodne

finansije u globalnoj ekonomiji, 2000., 239.)

Poseban aspekt angamana Svjetske banke jeste pokrivanje tzv. post-konfliktnih situacija.
Svjetska banka pomae u rekonstruiranju ratnih razaranja i drugih teta te nastoji ponovo
izgraditi infrastrukturu zemlje lanice. Ona formulira strategije rehabilitacije privrede
zemlje lanice, prvenstveno vlastitim finansijskim sredstvima i savjetima.

IDA - Meunarodno udruenje za razvoj

IDA je jedna od lanica grupe Svjetske banke. Meu druge lanice spadaju: sama IBRD, te
IFC, MIGA (Agencija za osiguranje od rizika) te ICSO (Meunarodni centar za
prevazilaenje investicijskih sporova). IDA kreditira najsiromanije meu siromanim
dravama.

IDA svoje kredite daje na period od 35 do 40 godina sa grace periodom od 10 godina.

Njeni krediti su beskamatni. Jedino se naplauje naknada administrativnih trokova
organiziranja kredita.

Njeni donatori su uglavnom razvijene zemlje, ali i neke manje razvijene poput Argentine,
Brazila itd.

MIGA- Agencija Svjetke banke za pokrivanje rizika

Osnovna svrha MIGA je podsticanje meunarodne mobilnosti dugoronog kapitala, tj.

stranih direktnih investicija. Shodno tome, ona podupire aktivnosti IBRO i IFC. MIGA
izdaje garancije koje slue kao osiguranje od nekomercijalnih rizika investiranja u drave
plasmana kapitala.

MIGA pokriva:

rizike valutnog transfera, tj. one rizike do kojih bi moglo dovesti uvoenje devizne
kontrole u zemlji dornainu investicija,

eksproprijacije ili efekti slinih mjera drave dornaina investiranja,

odustajanje od ugovora zernlje dornaina investiranja,

rat i razni vidovi graanskih sukoba u zemlji dornainu. (Stojanov, Meunarodne

finansije u globalnoj ekonomiji, 2000., 240.)

lanstvo u MIGA je otvoreno za sve zemlje lanice Svjetske banke.

Meunarodni monetarni fond u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina postala je lanica MMF-a 14. decembra 1992. godine, a 20.
decembra 1995. godine dobila je oko 45 miliona USD u vidu post-ratne interventne
pomoi od strane MMF-a, sa ciljem pomoi politikoj i ekonomskoj reintegraciji, obnovi
infrastrukture, te za stvaranje baze trine ekonomije.
MMF u BiH prua finansijsku pomo kroz stand-by aranmane i kroz pruanje tehnike
pomoi u brojnim podrujima, kao to je npr. formiranje nove centralne banke i novog
klirinkog sistema, bankovnog nadzornog sistema, razvoja fiskalne strukture u Federaciji,
reforme porezne uprave, dizajniranje poreza na dodatnu vrijednost (PDV), razvoja dravne
blagajne i poboljanja upravljanja javnom potronjom, kao i za poboljanje monetarne
statistike, statistike baze podataka i mogunosti angaovanja savjetnika za statistiku.
(http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/un-agencies/imf.html)

Komparacija Svjetske banke i MMF-a

I Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka osnovani su u Bretton Woods-u, New

Hampshire, u julu 1944. Formirani su s ciljem podrke svjetskoj ekonomiji, mada imaju posve
razliite uloge. MMF postoji radi odravanja stabilnog monetarnog sistema, dok Svjetska
banka ima ulogu u ekonomskom razvoju. Obje organizacije imaju svoje sjedite u
Washingtonu.
MMF prati ekonomske politike svojih lanica s ciljem omoguenja slobodne razmjene
nacionalnih valuta. U cilju odravanja ovog finansijskog poretka, MMF djeluje kao pruatelj
hitnih kredita lanicama koji se nau u tekoama, u zamjenu za obeanje lana, da ce izvriti
reformu svoje ekonomske politike.
Svjetska banka finansira ekonomski razvoj siromanijih zemalja kroz financiranje konkretnih
projekata i kroz posebne mjere za pomo poveanju produktivnosti.

MMF ima oko 2.400 zaposlenih, od kojih su polovina ekonomisti. Nasuprot tome, Svjetska
banka zapoljava oko 10.000 ljudi u vie od 160 zemalja, a spektar zanimanja je neto iri:
ekonomisti, naunici, analitiari, IT strunjakaci i inenjeri. Dvije treine zaposlenih rade u
sjeditu Svjetske banke u Washingtonu, DC, a jedna treina zaposlena je u ostatku svijeta.

MMF je institucija Ujedinjenih nacija, koja ima svoj ustav, strukturu i finansiranje. MMF
takoer mora suraivati sa Svjetskom bankom, Svjetskom trgovinskom organizacijom i
organizacijom Ujedinjenih nacija. Da bi postale lanicom Meunarodnog monetarnog fonda,
zemlje moraju biti priznate i prihvaene od strane drugih lanica. MMF ubire novac od
lanarina, poznatijih kao kvota. Svaka zemlja lanica plaa naknadu na osnovu njene relativne
ekonomske veliine, tako da e razvijenije ekonomije platiti vie.

Osim to surauje sa zemljama u razvoju na pojedinanim projektima, Svjetska banka takoer

radi s raznim meunarodnim institucijama, profesionalnim organizacijama i strunjacima.

Zakljuak

Kada je postalo jasno, da se Drugi svjetski rat blii kraju, organizacija UN i njezini organi potaknuli su odravanje
jedne svjetske konferencije posveene organiziranju budueg svjetskog ekonomskog poretka. Konferencija je
odrana 1944. godine u gradiu Breton Woodsu u USA. Na tom sastanku dogovoreno je osnivanje i osnove
djelovanja nekoliko najvanijih svjetskih financijskih organizacija, kao to su Meunarodna banka za obnovu i
razvoj IBRD, Meunarodni monetarni fond - MMF ili IMF. U ovome radu pozornost smo stavili na djelovanje ,
organe, nastanak, razvoj MMF-a.Da bi nam rad bio jasniji komparirali smo Svjetsku banku i MMF, te smo se
posluili izvorima sa interneta da saznamo dodatne informacije oodnosu BiH MMF. Pozitivne, ali i negativne
odluke rukovoditeljskih i strunih organa MMFa u meunarodnom financijskom svijetu postiu veliko potovanje
i posebice svaka pozitivna odluka MMFa otvara vrata gotovo svih svjetskih financijskih institucija i organizacija.
To nam govori o tome, koliko jedna ideja o organizaciji moe imat utjecaja na cjelokupne ekonomske odnose. U
ovom radu se nismo bavili negativnim stranama, kao i odlukama MMF-a (to ne znai da ih nema), ali smatramo da
je to jedan poseban odjeljak o kojem bi se mogle voditi posebne polemike.

Literatura

Stojanov, D., (2000), Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji ,

Sarajevo.

Vizjak, A.,( 2006 ),Djelovanje Meunarodnog monetarnog fonda (MMF)

unutar meunarodne ekonomije, Rijeka.

(
http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/unagencies/imf.html
) ( Internet stranica : Ujedinjene nacije u BiH, pristupljeno 7.11.2016).