KEMIJSKI ELEMENTI

LJUDSKOG TIJELA

Ljudski je organizam sloene grae.

Sve njegove osobine potjeu od
stanica, a njihove od molekula i
atoma.
Najvaniji elementi u naim stanicama
su: kisik (O), vodik(H), ugljik(C),
duik(N), kalcij(Ca), kalij(K), fosfor(P),
magnezij(Mg), eljezo(Fe), natrij(Na) i
kalij(K).

UGLJIK
Ugljik je kemijski element koji u PSE-a
nosi simbol C, atomski (redni) broj
mu je 6 , a atomska masa mu iznosi
12,011.

ALOTROPSKE MODIFIKACIJE
UGLJIKA

GRAFIT

DIJAMANT

SVOJSTVA UGLJIKA
Ugljik je najvaniji element za ivot na
Zemlji.Izgrauje spiralnu okosnicu DNA, izgrauje
steroide i proteine, on tvori grafit i dijamant. U
prirodi se nalazi u mnogim spojevima kao to su
ugljikov dioksid, mramor i eeri.

UPORABA UGLJIKA
Ugljik se upotrebljava za izradu elektroda, dobivanje
ostalih ugljikovih spojeva koji se koriste kao sredstva u
aparatima za gaenje poara, za proizvodnju pjenuavih
pia, za stvaranje umjetne magle na rok koncertima, ..

VANOST UGLJIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Ljudskom organizmu je za njegovo normalno funkcioniranje neophodan itav spektar
nezasienih masnih kiselina, jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica,
razni hormoni i enzimi). Najvei dio tog mnotva potrebnih nezasienih masnih kiselina
stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te sirovine su zapravo
esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana putem hrane i
bez kojih nije mogu ivot. Ljudskom organizmu su potrebne samo dvije esencijalne
masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa
linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina.
U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine
hormone. Parakrini hormoni (eikozanoidi) predstvaljaju skupinu hormona, koja ima
izuzetno snano djelovanje na itavo funkcioniranje organizma ovjeka a izgraeni su od
ugljika.

VODIK
Vodik je kemijski element koji u PSE-a
nosi simbol H, atomski (redni) broj
mu je 1, a atomska masa mu iznosi
1,00794.

SVOJSTVA VODIKA
Pri standardnom tlaku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14.4
puta laki od zraka. Neotrovan je i nije zaguljiv. Slabo je topljiv u polarnim, a
bolje u nepolarnim otapalima.
Ohlaen na temperaturu vrelita, kondenzira se u bezbojnu tekuinu koja je
najlaka od svih tekuina. Daljnjim odvoenjem topline skruuje se u prozirnu
krutinu heksagonske kristalne strukture.
Zapaljen na zraku pri 560 C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu.

UPORABA VODIKA
Koristi u proizvodnji fosilnih goriva (hidrokrakiranje
poveanje kvalitete goriva) i za dobivanje amonijaka, u
proizvodnji umjetnih goriva. U metalurgiji nije ba poeljan, jer
mnoge metale ini lomljivim i krtim, pa stvara potekoe u
izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.

VANOST VODIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

S obzirom da ljudski organizam izgrauje oko 60-70 % vode ,
vodik je kemijski element koji je vaan dio molekule vode u
ljudskom organizmu.

KISIK
Kisikje kemijski element koji u PSE-a nosi
simbolO, atomski broj mu je 8, a atomska
masamu iznosi 15,9994 jednostavnije 16,00.

SVOJSTVA KISIKA
Kisik je na sobnoj temperaturi plin. Javlja se u molekularnom
obliku kao spoj dva atoma kisika (molekula se obiljeava s O2) i
kao spoj tri atoma kisika, (molekula se obiljeava s O3).
Molekula O3naziva seozon- kljuni dioZemljine atmosfere.

Molekula kisika O2

Ozon O3

Kao elementarna tvar

kisik je jedan od glavnih
sastojaka zraka
volumni udio kisika u
zraku je 21%. Na sobnoj
temperaturi je bezbojan
plin, bez mirisa i okusa.
Tei je od zraka, ne gori,
ali podrava gorenje,
otapa se u vodi te je
kemijski vrlo aktivan.
Nuan je za odravanje i
razvoj gotovo svih ivih
organizama.
Kratkotrajno udisanje
istog kisika nije tetno,
ali due udisanje teti
organizmu.

UPORABA KISIKA
Odreene koliine kisika pohranjene u napravama za disanje
upotrebljavaju piloti, ronioci, vatrogasci, ali i bolesnici s
tekoama pri disanju. Rabi se i u raznim granama industrije,
primjerice elika i stakla, kao i pri rezanju i zavarivanju
metala, te kaoraketnogorivo u smjesi s vodikom. Tijekom 6 i
pol minuta nakon lansiranja, raketni motorSpace Shuttlea
potroi vie od 500 tisua litara tekueg kisika, koji izgara s
tekuimvodikom.

VANOST KISIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Proces primanja i iskoritavanja kisika razliit je za pojedine organizme, a ovisi o
stupnju njihovog razvoja. U ovjeka se apsorpcija kisika vri u pluima koji se
putem krvi prenosi u pojedine organe. Postoji tzv. vanjsko disanje kojim se vri
izmjena kisika i ugljik dioksida izmeu atmosfere i plua, dok je tzv. stanino
disanje oksidativni proces u stanicama u kojima se oslobaa energija. Glavni
nosa kisika krvlju je hemoglobin. Ljudski organizam se neprestano putem
krvotoka mora opskrbljivati kisikom ,jer u tijelu ne postoji niti najmanja rezerva
kisika.
Manjak kisika u krvi zove se hipoksemija, a nju uzrokuje hipoksija ili manjak
kisika u pluima . Hipoksija stanica i tkiva uzrokuje opu slabost organizma,
bolove u miiima, depresiju, vrtoglavicu, razdraljivost, umor, gubitak
pamenja, smanjenu otpornost prema infekcijama, pojaano luenje eluane
kiseline. Trajna hipoksija moe uzrokovati oteenje tkiva i organa, a ovisno o
intenzitetu i kronine ireverzibilne promjene nekih organa posebice plua, srca,
mozga i krvnih ila. Hipoksemija moe uzrokovati degenerativne promjene
kotano-miinog sustava.
Kisik je primarni izvor energije u ljudskom organizmu. On blokira slobodne tetne
radikale, neutralizira okoline toksine I unitava anaerobne bakterije, parazite,
viruse.
Nedostatak kisika u organizmu moe se nadoknaditi pomou aparata za
oksigenaciju.

ELJEZO
eljezo je kemijski element koji u
PSE-a nosi simbol Fe, atomski broj
mu je 26, a atomska masa mu iznosi
55,85 .

SVOJSTVA ELJEZA
isto eljezo je sjajan, srebrnast, mekan metal koji veoma lako
podleekoroziji. Vjekovima se koristi u obliku legura kao to
suelik, legure samanganom,hromom,molibdenom,
vanadijumomi mnogim drugim elementima.

LJUDSKI ORGANIZAM
eljezo je neophodno za
ouvanje
zdravlja.Atomeljeza se
nalazi u
mnogimenzimima:hemogl
obinu, mioglobinu ...
Potrebe za eljezom se
razlikuju u zavisnosti od
starosti, teine, spola,
zdravlja minimalne koliine
koje je potrebno dnevno
unijeti kreu se u irokim
okvirima. Kod odraslih
osoba od 10 miligrama
dnevno do 20 kod ena,
dok je za vrijeme dojenja
potrebno 30. Iako ovjekov
organizam ima solidne
mehanizme za regulaciju
koliine eljeza, u nekim
situacijama moe doi do
oboljenja hemohromatoze.
To oboljenje se javlja uslijed
prevelike doze eljeza u
organizmu. Velike koliine
eljeza (II) su otrovne. Soli
eljeza (III) su bezopasne,

eljezo je jedan od najvanijih biogenih elemenata u organizmu. Osnovna uloga eljeza je

dotok kisika ivoj stanici u organizmu. eljezo je vana komponenta hemoglobina, proteina
koji prenosi kisik iz plua u radne miie. Ako nemate dovoljno eljeza bre se umarate.
Smatra se da20-30 % svih ena ima manjak eljeza.
Uzroci nedostatka eljeza mogu biti neodgovarajua prehrana, ometana apsorpcija,
gubitak krvi, djeji uzrast, adolescencija, reproduktivno razdoblje u ena, trudnoa.
Simptomi nedostatka su : umor, kratkoa daha, smanjene fizike mogunosti, smanjena
otpornost organizma.
Prirodni izvori:
Jetrica, tuna, crveno meso, otrige, soja, bundeva, zob, graak, kvasac, smokva.
Preporuene dnevne koliine
ene-15 mg, mukarci -10 mg

Pravilna koncentracija eljeza u krvi:

srednja vrijednost
mukarci 21,8
mikromolpolitru,
120 mikrogramapo
decilitru
ene 18,5 mikro
mol po litru, 100
mikro grama po
decilitru

minimalne i
maksimalne
koncentracije:
mukarci 17,7 35,9 mikro mol po
litru, 90 - 200 mikro
grama po decilitru
ene 11,1 - 30,1
mikro mol po litru,
60 - 170 mikro
grama po decilitru

NATRIJ
Natrij je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol Na, atomski broj mu je 11 , a
atomska masa mu iznosi 22,99.
Natrij je najraireniji alkalijski metal. U
Zemljinoj kori, po rairenosti natrij je meu
elementima na estom mjestu; osobito su
njime bogate eruptivne stijene i morska
voda. U prirodi je natrij vrlo rairen, a
nalazi se samo u obliku spojeva. Prijeko je
potreban sastojak ivih organizama.

SVOJSTVA NATRIJA
Natrij, kemijski element iz grupe alkalijskih metala. Vrlo mekan,
srebrnobijeli metal modrikasta sjaja poput olova, tali se kod 98C; na
vlanom zraku se brzo prevlai slojem hidroksida zbog ega ga se uva
pod petrolejem ili parafinskim uljem. Komadi natrija baen u vodu burno
reagira stvarajui natrij-hidroksid i oslobaajui vodik. Zagrijan, na zraku
izgara i daje intenzivno ut plamen, pri emu nastaje peroksid, Na2O2.

UPORABA NATRIJA
Elementarni natrij slui poglavito (oko 80%) za proizvodnju
tetraetilolova, zatim natrij-peroksida, cijanida i amida, u
organokemijskoj industriji za redukciju, kao katalizator za
polimerizaciju, za kondenzacije i sl., kao sastojak nekih legura,
kao prenosilac topline u nuklearnim termoelektranama, za
natrijske lampe, kao sredstvo za hlaenje na visokim
temperaturama i dr., ulazi u sastav soli (natrijevog klorida).

Promet i
ravnotea natrija
u organizmu
Uzevi da se prosjean sadraj
natrija u ishrani dri oko 3-5 grama
dnevno, veina ljudi zapravo unosi
vie natrija nego to je organizmu
potrebno. Meutim, u ljetnim
mjesecima ili kod osoba koje se
bave sportovima izdrljivosti, zbog
pojaanog gubitka natrija putem
znoja, potrebe su neto vee. S
druge strane medicinske preporuke
za osobe koje imaju povieni krvni
tlak preporuuju ogranienje unosa
natrija na manje od 2400 mg
dnevno, a redovito ih promiu
nacionalne organizacije za zdravlje
srca i preventivu hipertenzije. Ipak,
za kontrolu krvnoga tlaka nije
dovoljno samo ograiiti unos
natrija, ve prehrambene preporuke
takoer ukljuuju bogat unos voa i
povra, cjelovitih itarica i te
konzumaciju malomasnih mlijenih
proizvoda).

Najei izvor natrija u

hrani je industrijski
procesirana hrana,
polugotovi obroci i
pripravci kod ije se
proizvodnje standardno
koristi sol. To su
najistaknutije sirevi,
kiseli krastavci, slana
peciva, a potom i bilo
koji oblik kupovne
hrane. Kuhinjska sol je
prirodni konzervans, i
neizostavni sastojak kod
pripreme svih
ukiseljenih proizvoda od
povra, ribe ili mesa.
Dva domaa
najrairenija izvora
kuhinjske konzumne soli
su Solana Pag (morska)
i Tuzlanska sol
(kontinentalna).

Natrij, visoki tlak

i sranoilna
oboljenja
Slubena medicina je dugi niz
godina implicirala povezanost
vika natrija u ishrani sa
sranoilnim oboljenjima,
infarktom i karcinomom.
Meutim, premda je nepobitno
da natrij u suviku izaziva
zdravstvene probleme, takva
istraivanja i navodi obino
izostavljaju ogromnu ulogu trans
masnih kiselina , manjka
antioksidansa, opih
prehrambenih navika i koliinu
vode koja se konzumira. Iako je
vano pacijentu koji ima poveani
rizik od navedenih bolesti
objasniti opasnost prekomjernog
unosa natrija, vano je znati da
on nije iskljuivi krivac, i da se
problem ne moe rijeiti
njegovim limitiranjem u prehrani.

KALCIJ
Kalcij je kemijski element koji u PSE-a
nosi simbol Ca, atomski broj mu je
20, a atomska masa mu iznosi
40,078.
Kalcij je najrasprostranjeniji
zemnoalkalni metal, a i jedan od
najrasprostranjenijih elemenata u
prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori
u koliini od 3,54%.

SVOJSTVA KALCIJA
Metal srebrnasto sive boje i metalna sjaja.
Relativno je mekan, dobro provodi elektrinu
struju.Gori ciglastocrvenim plamenom,
reagira s vodom, pri emu se oslobaaju
mjehurii plina.

Vanost kalcija
za ljudski
organizam
Kalcij je najzastupljeniji
mineral u ljudskom
organizmu. Ukupna koliina
kalcija u organizmu odrasle
osobe iznosi 900-1200 g,
od ega je99% u
kotanom sustavu. Kalcij
sudjeluje u mnogim
vitalnim procesima u
ljudskom organizmu,
neophodan je za osifikaciju
kostiju, potreban je za
normalnu kontraktibilnost
popreno-prugaste i glatke
muskulature, sudjeluje u
regulaciji propusnosti
stanine membrane,
pospjeuje zgunjavanje
krvi, snano djeluje na
sredinji ivani sustav.

Nedostatak kalcija je
relativno est, a poveani
unos izuzetno je vaan u
nekim razdobljima ivota za vrijeme rasta i u starijoj
dobi. Nedovoljan unos
kalcija dovodi do ubrzanog
gubitka kotane mase, to
je est sluaj u
postmenopauzi. To je i
uzrok pojaviosteoporoze.
Unos kalcija veeg od
preporuenog moe
dovesti do hiperkalcemije,
oteenja bubrene
funkcije. Hiperkalcemija
uzrokuje depresiju ivanog
sustava, spazam glatkog
miija, posebno krvnih ila
i crijeva te sranog miia.
Posljedino zbog spazma
glatkog miia probavnog
sustava dolazi do
anoreksije, opstipacije,
munine, povraanja.

Dnevna potreba za kalcijem ovisi o ivotnom razdoblju.

djeca 800mg
mlade

1200mg

eneureproduktivnojdobi 800mg
trudniceidojilje

1200mg

eneupostmenopauzi

1500mg

mukarci

1000mg

Hrana bogata kalcijem:

obrano mlijeko, razliite
vrste sireva, nemastan
jogurt, nemasno mlijeko u
prahu, mlijeko obogaeno
kalcijem, sok od narane,
konzervirana sardina s
kostima, konzervirani losos
i skua s kostima,
sezamove sjemenke,
prokule, kukurzna lepinja,
suha smokva, kuhani
grah...
Prirodni izvori
Mlijeko, jogurt, sir, alga
kelp, zob, brokula,
bademi, pinat, soja,
orah, suhe ljive.
Preporuene dnevne
koliine
800 mg

KALIJ
Kalij je kemijski element koji u
periodnom sustavu elemenata nosi
simbol K, atomski (redni) broj mu je
19, a atomska masa mu iznosi
39,0983.

SVOJSTVA KALIJA
Kalij je vrlo reaktivan i mekan alkalijski metal koji se lako
ree noem. Reaktivniji je od natrija, no zbog slinosti, a
vie cijene, u veini sluajeva ga moe zamijeniti jeftiniji
natrij. Zbog reaktivnosti i sklonosti samozapaljenju u
uvjetima vlage, uva se pod mineralnim uljem, gdje se,
ukoliko je nazoan kisik, lako presvlai vrlo opasnim
slojem organskih peroksida koji su kontaktni eksplozivi.

Vanost kalija za ljudski

organizam
Kalij je elektrolit koji u sprezi s natrijem ukljuen u
brojne vitalne tjelesne procese. Kalij i natrij su pozitivno
nabijeni ioni koje zajedniki regulira i odrava ravnoteu
negativno nabijeni klor.
Kalij regulira sranu funkciju, smanjuje krvni tlak i
potreban je za normalnu ravnoteu vode u organizmu.
Esencijalan je za sintezu nukleinskih kiselina i proteina,
kontrakciju miia i rad ivaca i provoenje ivanih
signala, vaan je za eliminaciju CO2 iz plua te
normalnu funkciju bubrega. Sudjeluje u pretvorbi
glukoze u glikogen, te za odravanje normalne
acidobazne ravnotee u oragnizmu.
Stoerna uloga kalija je da funkcionira kao glavni
intracelularni elektrolit, ion pozitivnog naboja, koji se
aktivno "pumpa" u stanicu, dok se njegov oponent natrij
"ispumpava" u meustanini prostor. Srce je najvei i
najvaniji mii koji ritmiki, neprekidno kontrahira. Tako
su natrij i kalij od presudne vanosti za rad srca. Kalij
takoer kontrolira stvaranje glikogena iz glukoze, koji je
rezerva energije u miiu i time kontrolira opskrbu
miia glavim gorivom.

Kalij se izluuje najveim dijelom preko

bubrega. Zatajenje rada bubrega (iz bilo
kojeg razloga) moe smanjiti izluivanje
kalija i oitovati se simptomima trovanja
kalijem. Meutim, kalij se takoer izluuje
putem znoja, pa u uvjetima jakog znojenja
ili ljetnih vruina organizam tim putem
moe izluiti i do 3000 mg kalija dnevno.
Ovo su faktori koji poveavaju izluivanje
kalija:
znojenje (do 3g/dan)
povraanje
dijareja
prekomjeran unos kofeina
lijekovi
diuretici
neke vrste antibiotika
Prvi opi znaci deficita kalija su umor i
slabost miia. Iako izgledaju dosta
bezopasno, stanje se dosta brzo moe
pogorati. Tei gubitak kalija dovodi do
neravnotee elektrolita u organizmu koja
pogaa sve miie i ivce, ukljuujui i
najvaniji mii, srce, te brojne druge

Tipian dnevni unos kalija hranom

djeca 0-3 godine
750 - 800 mg
djeca 4-10 godina
1100 - 2000 mg
11 godina i vie
3100 - 3500 mg

Izvori kalija u hrani

Zbog izravnog antagonistikog odnosa s natrijem, uvijek treba imati u
vidu da se unos ova dva minerala hranom izbalansira.
Poznati su dobri izvori kalija poput rajice i banane, te sjemenki
bundeve, a takoer treba uvijek gledati omjer natrija i kalija u nekoj
namirnici.
Sadraj kalija u 100 g namirnice (uz omjer prema Na)
grah

508mg

K:Na=508:2

banana

358mg

K:Na=358:1

krumpir

391mg

K:Na=391:5

rajica

222mg

K:Na=222:9

narana

179mg

K:Na=179:0

cvjetaa

303mg

K:Na=303:30

suenemarelice

1850mg

K:Na=1850:13

groice

746mg

K:Na=746:12

tunaizkonzerve

207mg

K:Na=207:50

piletina,peenaleaskoicom 210mg

K:Na=210:87

MAGNEZIJ
Magnezijjekemijski elementkoji u
periodnom sustavu elemenatanosi
simbolMg,atomski(redni) broj mu je
12, aatomska masamu iznosi
24,3050(6).

SVOJSTVA MAGNEZIJA
Magnezij je srebrnkasto-bijel, sjajan i
relativno mekan . Dobiva se elektrolizom
MgCl2. Ako se zapali na zraku, magnezij gori
i reagira sa vruom vodom.

UPORABA MAGNEZIJA

Upotrebljava se najvie za proizvodnju lakih slitina. Metalni

magnezij upotrebljava se takoer u fotografiji (za
bljeskalice), u proizvodnji el. baterija, kao redukcijsko
sredstvo u kemiji,pirotehnicii u vojne svrhe kao sastojak
zapaljivih smjesa za osvjetljivanje ciljeva pri zranim
napadima. Slue u prvom redu za izradbu dijelova
zrakoplova, svemirskih letjelica, radioaparata i fotoaparata.

Uloga magnezija u tijelu

Sudjelovanje u vie od 300 enzimatskih procesa. Kad se

magnezij vee s ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se
kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za
sve metabolike procese.
Zatim je tuneutralizacija negativnog naboja s vanjske strane
stanine membrane, to dovodi do porasta razlike potencijala
izmeu unutarstaninog i izvanstaninog prostora i porasta praga
podraljivosti miinog vlakna.
Sljedea je njegova ulogasuprotno djelovanje u odnosu na
kalcijkod stanica sranog miia, to rezultira irenjem krvnih ila i
boljom opskrbom stanica kisikom.
Kao etvrta uloga navodi sekoenje oslobaanja
neurotransmitera potaknutog kalcijem. Farmakoloki uinak
oituje se u smanjenoj podraljivosti ivanih stanica i manjem
otputanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i
straha, koji podiu sranu frekvenciju i steu periferne ile. Tako
magnezij sprjeava razvoj sranih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

U tijelu odrasla ovjeka, prosjene

teine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g
magnezija, od ega je oko 65 %
pohranjeno u kostima i zubima, a
ostatak raspodijeljen izmeu krvi,
tjelesnih tekuina, organa i drugih
tkiva.
Magnezij je za ovjeka ivotno vaan
materijal. Potreban je za normalan rad
srca, ivaca i miia, a sudjeluje i u
aktivaciji vie od 300 enzima koji
osiguravaju neometan tijek brojnih
metabolikih procesa. Apsorbira se u
tankom crijevu, na to povoljno utjee
vitamin D. Regulator njegova ukupnog
sadraja u tijelu su bubrezi, a rezerve
se nalaze u kostima.
Tijelo ne moe samo proizvesti
magnezij pa je potreban svakodnevan
unos putem hrane - dnevne potrebe za
magnezijem su oko 300 do 400 mg.
Istraivanja potvruju da opskrba tim
iznimno vanim mineralom esto nije
dovoljna.

DUIK
Duikjekemijski elementkoji u
periodnom sustavu elemenatanosi
simbolN,atomski(redni) broj mu je 7 ,
aatomska masamu iznosi 14,01.

SVOJSTVA DUIKA
Duik ne gori, ne podrava gorenje i laki je od zraka. Zbog jake trostruke
veze u molekuli duika molekula je izuzetno stabilna pa je elementarni
duik izrazito inertan. Pri sobnoj temperaturi slabo reagira. U vodi je upola
manje topljiv od kisika to je znaajno za proces disanja organizama u
vodi. U nekim organskim otapalima je slabo topljiv (kloroform i
nitrobenzen), a u nekima je jae topljiv (benzen, etanol i octena kiselina).

UPORABA DUIKA
Duik se najvie upotrebljava za proizvodnju umjetnih gnojiva za to se troi
85% svjetske proizvodnje. Ostatak se koristi u raznim granama industrije. U
kemijskoj industriji duik se upotrebljava kao zatitni plin u procesima sa
zapaljivim plinovima i tekuinama ili pri izradi proizvoda osjetljivih na
oksidaciju (npr. poliamidi, polistireni, uretan, arilne smole i drugih), te kao
razrjeiva kojim se regulira brzina reakcije. U industriji nafte upotrebljava se
dobivanje voskova, za zatitu proizvoda od osmoljavanja uslijed djelovanja
kisika. U prehrambenoj industriji koristi se za zatitu proizvoda od oksidativnog
kvarenja, npr. za zadravanje prirodne boje mesa, spreavanje rasta plijesni i
zagaivanja namirnica insektima. U metalurgiji, koja troi oko 4% duika,
koristi se kao zatitni plin pri termikoj obradi nehrajuih elika i pri izradi
posebnih legura.

Uloga duika u
ljudskom
organizmu
Oko 20% ukupne mase
ljudskog tijela sastoji se od
stotina tisua razliitih vrsta
proteina. Neki od njih djeluju
kao enzimi, hormoni ili
transportne molekule u krvi,
neki stvaraju antitjela koja
nas tite od bolesti, a drugi
pak tvore nae stanice,
organe ili strukturna tkiva
poput miia, koe ili kostiju.
Proteini mogu posluiti i kao
izvor energije .
Molekula DNA izgraena je od
aminokiselina koje ine
duine baze.
Bjelanevine su izgraene od
aminokiselina , a
aminokiseline u sebi sadre
duik.

FOSFOR
Fosforjekemijski elementkoji u
PSE-anosi simbolP,atomski(redni)
broj mu je 15 , aatomska masamu
iznosi 30,97.

SVOJSTVA FOSFORA
Fosfor je jedini element 15. skupine periodnog sustava
kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u
stijenama u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje
nastaje razgradnjom stijena ili biljnih ostataka. Poznato je
oko 170 razliitih minerala fosfora, od kojih su najvaniji
fosforit (Ca3(PO4)2) iapatit, budui su sirovine za
proizvodnju fosfora i drugih fosfornih spojeva. Pojavljuje
se u vie alotropskih formacija, od kojih svaka ima svoja
fizikalna svojstva. Burno reagira sa halogenim i
oksidirajuim tvarima, ima svojstvo samozapaljivosti.

ZANIMLJIVOST
Fosforovo svojstvo samozapaljivosti moemo objasniti
gorenjem obineigice. Glavica igice sastoji se od smjese
kalijeva klorata, atimonova sulfida, staklenog praha i ljepila.
Povrina kutije igica, dio o koji se tare glavica pri paljenju,
prekrivena je smjesom crvenog fosfora, atimonova sulfida i
ljepila. Trenjem glavice o povrinu kutije stvara se toplina
zbog koje mala koliina crvenog fosforaprelazi u bijeli, koji
se zatim na zraku sam zapali. Taj se plamen prenese na
glavicu igice i na kraju se zapali i samo drvce.

UPORABA FOSFORA
Primjena u proizvodnji: za proizvodnju fosfornih
spojeva,eksplozivai pesticida,igica fosforna kiselina jedna
je od rijetkih anorganskih kiselina koja nije tetna i otrovna, pa se
rabi u prehrambenoj industriji za zakiseljavanje bezalkoholnih pia,
kao to su Coca-Cola i neke vrste piva. U faramceutskoj se industriji
rabi za izradu mase za zubne plombe, a njome se obrauju i
metalne povrine, (primjerice u procesu poliranja automobila), da bi
se zatitile od korozije. Najvanija je primjena fosforne kiseline i
njezinih soli u proizvodnji mineralnih gnojiva. .

VANOST FOSFORA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Uloga fosfora u ljudskom organizmu ukljuena je u sve nae
vitalne funkcije. Fosfor je sastavni gradivni dio kostiju, zuba, RNK
I DNK nukleinskih kiselina, fosfolipida svake stanine membrane,
osnovne energetske jedinice ATP-a, i odreenog broja enzima i
koenzima. Oko 85% ukupnog fosfora u organizmu nalazi se u
kostima , dok je ostatak raspodijeljen u krvi i mekim tjelesnim
tkivima. Fosfor je odgovoran za pH ravnoteu krvi kao dio
puferskog sustava.

IZVORI FOSFORA U HRANI

Fosfor je u uravnoteenoj prehrani vrlo dobro zastupljen, bilo da
je vegetarijanska ili ona svejeda. Ipak, neke su namirnice
bogatije, a to su prije svegaproteinima bogate namirnice - meso,
mlijeko, mahunarke, oraasti plodovi i itarice, grah i graak.

POSLJEDICE NEDOVOLJNOG
UNOSA FOSFORA U
ORGANIZAM

Deficit fosfora koji bi nastao

nedovojlnim
unosom
iz
hrane
praktiki je neostvariv. To je stoga
to je fosfor vrlo rasprostranjen
element u svim vrstama hrane, pa
se bez obzira na izvor, kod normalne
prehrane vrlo lako skupi potrebna
koliina. Meutim, u odreenim
situacijama moe doi do deficita
usljed odreenih poremeaja u radu
bubrega ili faktora koji utiu na
apsorpciju fosfora. Posljedica
je
gubitak kotane mase, slabost i lo
apetit.

HVALA NA POZORNOSTI !
IZRADILI UENICI OSMOG
RAZREDA