POLOAJI I STAVOVI TIJELA

Pri radu i svakodnevnim aktivnostima nae tijelo zauzima razliite poloaje

i stavove.
Poloaj odnos dimenzija ljudskog tijela prema dimenzijama prostora.
Poloaji mogu biti:
*uspravni(stojei)
*uei
*kleei
*sjedei
*leei
*poloaj upora
*poloaj visa
Stav-nain na koji se odreeni poloaj ili njegove varijante realizuju.
Razliiti stavovi su naroito prisutni kod uspravnog poloaja tijela:
*leerni stojei stav(normalni)
*stav mirno
*odmarajui uspravni stav
*iskoraeni stav(naprijed i u stranu)
*stav na petama
*stav na prstima

Uspravni poloaj tijela je fizioloki ili prirodni poloaj.

Tijelo je svojom najveom dimenzijom visinom postavljeno vertikalno.
Na podlogu je oslonjeno stopalima koja ine povrinu oslonca.
Teina linija tijela(napadna linija) ide od:
- teita glave kroz centralni dio trupa
- pada na sredinu povrine oslonca
(ispred skonih zglobova,a izmeu stopala).
Taka teita nalazi se u nivou male karlice iznad povrine oslonca.
Tijelo se nalazi u labilnoj ravnotei(relativno nestabilan poloaj).
Na svaki dio ljudskog tijela neprestano djeluje sila zemljine tee.
Djelovanju te sile suprotstavlja se miina sila.
Najbolja stabilnost u uspravnom poloaju postie se pravilnim dranjem
segm.tijela u ravnotei.
Teina linija svakog od njih pada na povrinu oslonca segm. ispod.

Glava se oslanja na prvi vratni prljen( preko njega na ostale).

Trup se oslanja na osu karlice,a preko donjih ekstremiteta na stopala
( ine povrinu oslonca cijelog tijela).
Pomjeranje teine linije pojedinih segm.izvan povrine oslonca dovodi
do:
- pojave kraka sile zemljine tee( obrtni moment)
-pada segmenta(gubitak ravnotenog poloaja).
Nestabilnost segm.mogu sprijeiti miii svojom akcijom.
Kontrakcija miia nije uvijek dovoljna za uspostavljanje ravnotee
( pomjeranje teita se kompenzuje pomjeranjem odgovarajuih segm.u
suprotnom smjeru).
Usljed ovoga vremenom se formiraju deformiteti tijela ili pojedinih
segmenata.
( dolazi do loeg dranja,a utroak energije je neekonomian).
Pravilno dranje tijela obezbjeuje normalnu funkciju :
-disanja
-varenja
-krvotoka
-optimalan utroak energije.

Pravilno dranje tijela podrazumjeva:

-podignutu glavu,pogled usmjeren naprijed.
(ekstenzori vrata kontroliu poloaj glave)
-osa ramena je postavljena horizontalno u frontalnoj ravni
-lopatice su priljubljene uz grudni ko
-grudni ko je podignut i lako isturen naprijed.
- uvuen trbuh
-zategnute trbune miie
-karlica je lako zavaljena
-koljena lako savijena.
-Ako se posmatra bono kimeni stub ima tri krivine u obliku slova S:
-vratna lordoza
-grudna kifoza
-slabinska lordoza

Loe dranje :
-sputena glava
-ramena povijena prema naprijed
-lea okrugla ili sedlasta
-trbuh izboen,
-kima kriva.
Uspravnom poloaju i uspravnom kretanju ovjeka prethodio je etverononi
nain kretanja njegovih predaka.
-tvrdnje na osnovu naunih dokaza
- ontogenetskog razvoja ovjeka kao jedinke
- filogenetskog razvoja vrste prouavanjem fosilnih ostataka

Bipedalni nain kretanja u odnosu na kvadripedalni je sa biomehanikog

aspekta nepovoljniji.
Promjena naina kretanja uslovila je:
-smanjenje povrine oslonca
-poveanje nestabilnosti
-vee optereenje
-promjenu mehanikih odnosa segmenata tijela i razvoja miia.
-poveanje utroka energije
-promjenu krvotoka
-promjenu poloaja unutranjih organa
Nain ivota(preivljavanje) namee novu funkciju gornjim
ekstremitetima.

Odvajanjem prednjih udova od podloge

-povrina oslonca se smanjila za oko 10 puta
--donji ekstremiteti su preuzeli dvostruko vee optereenje
- teite je podignuto iznad povrine oslonca za dva puta.
- smanjen je ugao sigurnosti
- dolo je do anatomskih promjena segmenata.
U svim fazama prelaska na uspravan poloaj tijelo je zauzimalo pognut stav
(neprilagoenost mekih tkiva u nivou karlice i natkoljenice
-ligamenti,zglobna aura i miii(fleksori su bili kratki, ekstenzori nedovoljno
izdueni).
Fleksija u kukovima uslovila je:
- pomjeranje teita prema naprijed( veu netabilnost tijela).

Dananji uspravan poloaj tijela nije idealan jer teina linija ne prolazi
kroz centre svih zglobova koji nose teret.
Vertikalizacija tijela je postavila nove zahtjeve pred kardiovaskularni
sistem.
Sila zemljine tee u uspravnom poloaju efikasnije djeluje na:
- krvne elemente
-poveava se otpor protoku krvi( vei srani rad i bri zamor).
Analiza normalnog (leernog) stojeeg stava
Ovaj stav je prirodni ili fizioloki.
Karakterie se:
-najveom visinom tijela
-podjednakim rasporedom optereenja na oba stopala
-minimalnim utrokom energije
-kasnom pojavom zamora
-najpovoljnijim uslovima za poetak kretanja i rad unutranjih organa. -

Povrinu oslonca ine:

-naprijed razmaknuta stopala
- sastavljene pete
Teite cijelog tijela je u nivou S1.
Maksimalno je udaljeno od povrine oslonca
( relativno nestabilan poloaj tijela -labilna ravnotea).
Teina linija tijela pada :
-vertikalno na povrinu oslonca izmeu oba stopala
(4-5 cm ispred linije koja spaja centre oba skona zgloba).
Ako se posmatra bono teina linija pada
-sredinom tijela
- sijee ose ramena i karlice po sredini
(ove osovine su postavljene horizontalno u frontalnoj ravni).

Teina linija tijela polazi iz teita glave

(teite nije tano iznad atlantooccip.zgloba nego je pomjereno naprijed
oko 2 cm).
Pomjeranje teita uslovljava pojavu kraka sile tereta( obrtni moment )
(pomjeranje glave u smislu antefleksije).
Antefleksiji glave suprotstavljaju se ekstenzori glave i vrata
*m.splenius capitis
*m.longissimus capitis
*m.semispinalis capitis).
Djeluju preko dueg kraka i za odravanje ravnotenog poloaja glave
potrebna je mala snaga.
Odravaju i vratnu lordozu koja se pod dejstvom tereta neznatno
ispravlja.
Grudna kifoza je u ovom poloaju malo smanjena
-ramena su povuena unazad
-grudni ko podignut i poboljana inspiracija.
Teina linija prolazi ispred grudne krivine
( mali obrtni momenat sile tee koji nastoji da povea grudnu kifozu).
Ovom djelovanju sile tee suprotstavlja se statikim kontrakcijama
lena muskulatura.

Slabinska lordoza je nepromjenjena.

Teina linija prolazi preko tijela II i III slabinskog prljena.
Taka oslonca se nalazi u tijelima tih prljenova.
( za odravanje ravnotee dijelova tijela koji su iznad te take
potrebna mala miina aktivnost- lake kontrakcije).
U fazi inspirijuma grudni ko je
- pomjeren naprijed
- teite se pomjera malo prema naprijed
- dolazi do pojave sile tee
( nastoji da izravna lumbalnu lordozu).
Djelovanju se suprotstavljaju ekstenzori trupa toninim kontrakcijama.
(djeluju preko dueg kraka i za odravanje poloaja potrebna je mala snaga.
U fazi ekspirijuma grudni ko i teite se
- pomjeraju unazad
- dolazi do pojave obrtnog momenta sile tee na tu stranu.
Djelovanju se suprotstavljaju miii prednjeg trbunog zida.

Teina linija u nivou karlice prolazi neposredno iza karline osi

( linija koja spaja glave oba zgloba kuka)
- u ravnotei su fleksori i ekstenzori
( za odravanje ravnotenog poloaja potrebna je minimalna snaga).
Koljeni zglobovi su u lakoj fleksiji-teina linija prolazi izmeu njih
(neto ispred linije koja spaja centre oba zgloba).
-dolazi do pojave odreenog kraka sile tee-obrtni moment
( nastoji da narui ravnoteu u smjeru hiperekstenzije).
Pasivni stabilizatori koljena (ligamenti) spreavaju hiperekstenziju
( nije potrebna miina aktivnost).
U predjelu skonih zglobova teina linija pada dalje nego u predjelu
koljena
( obrtni moment sile tee daleko vei)
-dolazi do naruavanja ravnotenog poloaja tijela.

Statikim kontrakcijama plantarnih fleksora stopala odrava se ravnotea.

(odnos obrtnog momenta sile tee i miia je nepovoljan,ali ne dolazi
do zamora miia)
Leerni stojei stav omoguava racionalnu potronju energije
- miina aktivnost minimalna
-stabilnost poloaja omoguavaju preteno pasivni elementi zgloba.
Stojei stav mirno(prinudni poloaj)
Tjelesna teina je ravnomjerno rasporeena na obe noge.
- kimeni stub je maksimalno zategnut i ispravljen
-grudni ko isturen naprijed
-ramena povuena nazad
-trbuh uvuen
-koljena ispravljena
-pete sastavljene.

Miii stabilizatori su maksimalno angaovani svojim statikim

kontrakcijama.
Ovaj stav je jako naporan i ne moe dugo trajati.
Povrina oslonca je priblino ista kao u leernom stojeem stavu
Teina linija pada izmeu stopala
( mnogo dalje od ose skonih zglobova).
Ovo poveava
-obrtni moment sile tee
- zahtijeva vee angaovanje miia
-vei utroak energije za stabilizaciju poloaja.
Glava je nagnuta naprijed.
Vratna lordoza je malo smanjena.
Teina linija prolazi sprijeda,ispred tijela vratnih prljenova
(mali obrtni moment sile tee).
Grudna kifoza je aktivnou svih lenih miia smanjena.
Rebra su podignuta.
Grudni ko je fiksiran u fazi udaha.

Odravanje ravnotee tijela iziskuje

- jake statike kontrakcije lenih miia
- brzo nastaje zamor
- veliki je utroak energije.
Slabinska lordoza je naglaena pomjeranjem kukova naprijed
Da bi se odrala ravnotea karlica se povlai unazad.
Teina linija prolazi preko tijela II i III slabinskog prljena ili neto iza njih.
Stvara se obrtni moment sile tee sa zadnje strane kimenog stuba.
Odravanje ravnotee uslovljava naprezanje miia prednjeg trbunog zida.
Istovremeno se rebra podiu.
Grudni ko se pomjera naprijed.
( udaljavaju se pripoji trbunih miia)
- ravnotea se uspostavlja pasivnim istezanjem ovih miia.
Karlica je uvrnuta naprijed i dole
Teina linija prolazi ispred karline ose
( stvara se obrtni moment sile tee koji
nastoji da povea inklinaciju karlice,odnosno fleksiju u kukovima.
Ovome se suprotstavljaju ekstenzori kukova svojim kontrakcijama.

U predjelu koljenih zglobova teina linija pada

-izmeu koljena
-ispred njihove osovine
(stvara se obrtni moment sile tereta - djeluje u pravcu hiperekstenzije).
Krak sile zemljine tee je vei od kraka miine sile
- hiperekstenzija vea
( potencirana statikim kontrakcijama m.quadricepsa).
U predjelu skonih zglobova teina linija pada izmeu stopala
( na veoj udaljenosti od linije koja spaja centre skonih zglobova 5-6
cm)
-povoljni su uslovi za djelovanje sile tereta - obrtni moment vei .
Za odravanje ravnotee potrebno je:
-vee angaovanje fleksora potkoljenice
-velika potronja energije(zamor)

Nastupanjem zamora ovaj stav spontano prestaje i prelazi u

oputen stojei stav.
Oputen stojei stav slui za kratkotrajnu relaksaciju miia
(u statikom smislu nije povoljan za odmaranje
-povoljniji leei,sjedei).
Oputen stojei stav moe biti :
*odmarajui stojei stav sa optereenjem obje noge
*odmarajui stojei stav sa optereenjem jedne noge
Odmarajui stojei stav zahtijeva minimalno aktivno angaovanje miia
Za odravanje ovog stava vie su angaovani pasivni elementi
lokomotornog aparata.

ANALIZA HODA
Hod predstavlja sloeno ciklusno kretanje(aktivnost).
Omoguava premjetanje tijela sa jednog mjesta na drugo.
Polazni poloaj za kretanje je uspravni leerni stav.
Hod se sastoji iz dvije faze
*faze oslonca
* faze njihanja ili klaenja
( naizmjenino se smjenjuju).
Hod podrazumjeva niz pokreta koji slijede jedan za drugim.
Noge se naizmjenino pojavljuju kao nosea ili klatea u istom ciklusu
pokreta.
Jedan korak predstavlja jedan ciklus u kome su uoljive 2 faze:
*faza oslonca na obje noge
*faza oslonca na jednu nogu
Faza oslonca na obje noge-oslonac je na stopalima i to petom prednje i
prstima zadnje noge.
Ukoliko se stopalo prednje noge vie sputa i oslanja na podlogu utoliko se
stopalo zadnje noge vie podie i smanjuje povrinu oslonca.

Povrine oslonca prednjeg i zadnjeg stopala ostaju priblino iste.

Faza oslonca na obje noge traje kratko.
Potkoljenice su skoro potpuno opruene.
Teite tijela je sputeno najnie
Tjelesna visina je najmanja.
Teina linija pada u sredinu povrine oslonca
( ine je oba stopala).
Povrina oslonca je proirena u smjeru kretanja
(poveana stabilnost u tom smjeru , bona stabilnost mala
-nema uticaja na dinamiku kretanja zbog djelovanja sile inercije u
smjeru kretanja.

Faza oslonca na jednu nogu

Zbog djelovanja sile inercije nastavlja se kretanje trupa naprijed prema
prednjoj nozi koja nosi teret cijelog tijela.
Odvajanjem zadnje noge od podloge poinje faza oslonca na jednu
nogu.
Prednja noga postaje nosea, a zadnja klatea.
Tijelo se pomjera naprijed - djelovanje inercije
Stopalo nosee noge je nepokretno.
Koljeno je oprueno
- savijanje poinje u trenutku odizanja pete nosee noge od podloge
U tom momentu je stopalo zadnje noge dodirnulo podlogu.
U fazi oslonca jednom nogom povrinu oslonca ini stopalo nosee
noge.
Teite tijela se podie
Visina tijela se poveava
Stabilnost tijela je znatno smanjena.
Pokreti karlice

U toku jednog ciklusa hoda karlica pravi

pokrete :
-vertikalne oscilacije
-bonog naginjanja
-rotiranja oko vertikalne osovine
-bonog pomjeranja
-fleksiju i ekstenziju

*U fazi dvostrukog oslonca karlica je postavljena horizontalno.

U toku hoda u jednom ciklusu pokreta donjih ekstremiteta,karlica pravi
pokrete vertikalne oscilacije.
*U fazi jednostrukog oslonca silom odraza
-karlica se zajedno sa tijelom i teitem podie navie
(postie svoj vrh kada nosea noga zauzme vertikalni poloaj)
-ponovo pada sve do dvostrukog oslonca u sledeem ciklusu pokreta.
*Bono naginjanje karlice vri se sinhrono ciklusu hoda.
U prvom dijelu jednostrukog oslonca karlica se naginje na stranu klatee
noge.Sa vertikalizacijom nosee noge naginjanje se smanjuje.
U drugoj fazi kada klatea noga postaje prednja karila se ponovo naginje
na istu stranu,a u sljedeem ciklusu dvostrukog oslonca postaje
horizontalna.
*Bono pomjeranje karlice vri se u frontalnoj ravni u fazi jednostrukog
oslonca( odrazom zadnje noge na tu stranu).
(najbolje se moe vidjeti posmatranjem osobe koja hoda sa prednje i
zadnje strane).
Pomjeranje je najvee pri vertikalnom poloaju nosee noge.
*Rotacija karlice oko vertikalne osovine najvie je ispoljena u fazi

Pri iskoraku naprijed karlina osa zauzima kosi poloaj

-kod iskoraka desnom nogom naprijed karlica se rotira ulijevo
-u sledeem dvostrukom osloncu kada je lijeva noga naprijed rotira se udesno.
Prednje-zadnje pomjeranje karlice vri se oko karline ose u smislu fleksije i
ekstenzije.
Ovo pomjeranje se poklapa sa podizanjem i sputanjem teita pri hodu.
Ekstenzija u kuku je najvea kada nosea noga zauzme vertikalni poloaj i kada
je teite najvie.

Sa padom teita pojavljuje se fleksija u kuku.

Najvea je kada je teite najnie postavljeno
( faza dvostrukog oslonca).
Fleksija zavisi od brzine hoda i duine koraka-najvea je kod najdueg koraka.
Svi pokreti karlice vre se u zglobu kuka u sve tri ravni i meusobno su
usklaeni.
Zajedno sa pokretima donjeg dijela tijela pri hodu se vre i pokreti gornjeg dijela
tijela u sve tri ravni i oko sve tri osovine:
*vertikalne oscilacije
*bone oscilacije
prednje-zadnje oscilacije.
*vertikalne oscilacije se vre u smislu podizanja i sputanja teita tijela.
Teite gornjeg dijela tijela je najnie u fazi dvostrukog oslonca.
Najvie je u fazi jednostrukog oslonca
( nosea noga zauzima vertikalni poloaj).

*bono naginjanje trupa vri se u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine.

-ovo naginjanje se vri da bi se teite tijela dovelo iznad povrine
oslonca.
(ono je vee to je vee rastojanje stopala od sredinje linije hodaprosjeno to rastojanje iznosi 6 cm)
-najvie je izraeno pri jednostrukom osloncu kad se noga postavi
vertikalno.
*rotacije trupa nastaju zbog rotacija karlice i ramenog pojasa u suprotnim
pravcima.
U fazi dvostrukog oslonca pri iskoraku naprijed karlica se rotira u
suprotnu stranu(kod iskoraka desnom nogom karlica se rotira u lijevo)
-istovremeno da bi glava sa licem bila okrenuta u pravcu kretanja
-ramena se rotiraju suprotno karlici
-gornji dio trupa i rameni pojas vre rotaciju na stranu prednje noge.

Osa ramena i osa karlice zaklapaju otar ugao koji se nalazi van tijela u
frontalnoj ravni na strani isturene noge.
*pokreti ruku se vre sinhrono sa pokretima nogu suprotne strane
-pri iskoraku desnom nogom lijeva ruka ide naprijed, desna nazad.
Rameni pojas prati pokrete ruku.
Poto ruke vise pored tijela one vre pokrete klaenja u sagitalnoj ravni
oko frontalne osovine.
Pokreti klaenja su veoma znaajni u odravanju ravnotee tijela i
korienju sile inercije pri hodu.
Biomehanika hoda
Hod poinje iz polaznog uspravnog leernog poloaja tijela.
Takav hod se naziva normalan ili prirodni hod.
Zavisno od broja koraka u jedinici vremena (korak/minut) hod moe biti :
*spori -70 koraka u min.(etnja)
*srednje brzi-do 95 koraka u min.
*brzi -12o koraka u min.

Sve tri vrste hoda su prisutne u svakodnevnom ivotu i radu.

Na duinu hoda znaajno utie duina koraka, bri hod krai korak.
Da bi kretanje zapoelo tijelo se mora izvesti iz ravnotenog poloaja u kome se
nalazi(polaznI poloaj uspravni poloaj tijela-nestabilan poloaj).
Dovoljna je slaba kontrakcija plantarnih fleksora da se narui ravnoteni
poloaj.
Teite se pomjera naprijed u pravcu kretanja.
Izmeu vertikale tijela i take teita stvara se krak sile tee
(omoguava da sila zemljine tee postane aktivna sila i vri dalje kretanjepadanje tijela.
Ekstenzori trupa i vrata kontroliu brzinu padanja svojim aktivnim
kontrakcijama.
Ekstenzori koljena dre noge u ekstenziji
( ne dozvoljavaju sili zemljine tee da izvri fleksiju koljena).
Zaustavljanje kretanja u smislu padanja vri se iskorakom.
Iskorak se vri aktivnim koncentrinim kontrakcijama fleksora natkoljenice.
Fleksija u koljenu se vri pasivno pod dejstvom sile zemljine tee.

Da bi se iskorak mogao izvriti neophodno je stopalo klatee noge odvojiti od

podloge (postie se koncentrinim kontrakcijama abduktora nosee noge pri
emu se karlica pomjera u stranu i teite tijela prenosi na stopalo nosee noge.
Tada dolazi do fleksije natkoljenice kocentrinim kontrakcijama miia fleksora,
a fleksija potkoljenice se vri pasivno.
Kada potkoljenica pree liniju vertikale dejstvo poinju ekstenzori potkoljenice
tako da klatea noga zadnju fazu pokreta vri ekstenzijom u koljenu(faza
jednostrukog oslonca).
Nosea noga toninim kontrakcijama ekstenzora stabilizuje koljeno.
Karlica vri bono pomjeranje, naginjanjem na stranu klatee noge i
oscilacijama po vertikalnoj osi, a pri zavretku te faze vri i rotaciju.
Kada peta klatee noge dodirne podlogu zavrava se faza jednostrukog oslonca
i poinje faza dvostrukog oslonca.
Povrinu oslonca ini peta prednje noge i prsti i prednji dio stopala zadnje noge.

Teite je najnie sputeno

-teina linija pada na sredinu povrine oslonca
( nalazi se izmeu stopala na rastojanju od 6 cm od stopala).
Karlica je rotirana.
Nosea noga sada je odrazna, a klatea prednja.
Pokrete karlice i dinjih ekstremiteta prate sinhrono pokreti rotacije trupa i
ramena i mahanje rukama.
Aktivnim koncentrinim kontrakcijama fleksora nadlaktice vri se fleksija
ruke u smjeru iskoraka
Akcijom ekstenzora suprotne ruke vri se pokret ekstenzije
( usmjeren u suprotnom smjeru -pokreti lijeva ruka desna noga i obrnuto).
Faza dvostrukog oslonca traje kratko 1/10 sek.kod normalnog hoda.
Ovaj proces se ponavlja na isti nain i zavrava cijeli ciklus jednog pokreta.
Ovi ciklusi istih pokreta se stalno naizmjenino ponavljaju tako da zavrna
faza prethodnog ciklusa ini poetnu fazu sledeeg ciklusa.
Ciklusi su meusobno povezani i uslovljeni.

Potronja energije je optimalna.

Pri normalnom hodu nema :
-kiseonikog duga
-zamor nastaje kasno
- hod moe dugo da traje
( u odnosu na druge tjelesne aktivnosti koje iziskuju veliki utroak energije
i dovode do brzog zamaranja).
Hod se lako automatizuje.
Hod po strmom terenu
Ova vrsta hoda ima svoje specifinosti.
Poetni poloaj za uspostavljanje kretanja je uspravan poloaj tijela.
Kretanje se uspostavlja naruavanjem ravnotee polaznog poloaja akcijom
plantarnih fleksora.
U fazi iskoraka,klatea noga se ne oprua potpuno
( zavisno od veliine uspona,zadrava manju ili veu fleksiju u koljenu).
Podlogu dodiruje veim dijelom cijelim stopalom.
Faza dvostrukog oslonca traje mnogo due nego pri hodu po ravnom
( u toj fazi zadnja noga je ekstendirana, prednja flektirana).

Teina linija pada na liniju hoda,blie zadnjoj nozi.

Trup se naginje vie naprijed da bi se tijelo dovelo nad povrinu oslonca
prednje noge.
Snanim kontrakcijama m.tricepsa surae postie se daleko vei odrazni
moment sile.
Glavni teret hoda uz strmu ravan nosi m.quadriceps(prednja noga).
Zbog fleksije natkoljenice ,poloaj poluge je nepovoljan za djelovanje
miine sile.
U fazi dvostrukog oslonca najvee optereenje trpe m.quadriceps prednje i
m.triceps surae zadnje noge.
Rad ovih miia je u ovim uslovima vei
( vei je napor miia karlice i trupa- vei nagib karlice i trupa).
U fazi jednostrukog oslonca -poinje odvajanjem stopala zadnje noge od
podloge i ekstenzijom natkoljenice i trupa prednje noge
-glavni teret podizanja teita nosi m.quadriceps prednje noge vrei
ekstenziju u koljenu.

U fazi jednostrukog oslonca miii fleksori kuka,koljena i stopala klatee

noge podiu stopalo od zemlje.
Postavljanjem stopala na podlogu zadnja noga postaje prednja i poinje faza
dvostrukog oslonca.
Pri hodu uz strmu ravan ne dolazi do pune ekstenzije u kuku i koljenu
prednje noge.
Silaenje niz strmu ravan
Poetni poloaj je uspravni stav tijela.
Stopala se nalaze u poloaju plantarne fleksije.
Teite tijela je pomjereno unazad
-teina linija pada blie petama.
Poloaj se odrava toninim kontrakcijama plantarnih fleksora
-njihovim slabljenjem teite se pomjera naprijed i zapoinje kretanje.
U fazi jednostrukog oslonca,nosea noga odnosno m.quadriceps trpi
najvee optereenje(vee nego pri hodu uz strmu ravan).
Pri hodu niz strmu ravan opti rad je manji
-lokalni napor je vei.
Poveanjem fleksije u koljenu stvaraju se nepovoljni uslovi za djelovanje
m.quadricepsa

Teite je nisko postavljeno i udarac petom je jai,amortizacija slabija.

U fazi dvostrukog oslonca ,zadnja noga je flektirana
-teina prelazi na opruenu prednju nogu.
Slabim odrazom zadnje noge prednja postaje nosea i ciklus se
ponavlja.
Sa poveanjem nagiba terena poveava se i naginjanje trupa nazad
( vertikala tijela u fazi dvostrukog oslonca pada iza teita).
Hod po stepenicama(penjanje)
Poetni poloaj je uspravni stav tijela.
Kretanje se uspostavlja koncentrinim kontrakcijama plantarnih
fleksora.
Kada se teret tijela prenese na noseu nogu koncentrinim
kontrakcijama fleksora natkoljenice,potkoljenice i stopala podie se
klatea noga i cijelim stopalom postavlja na stepenicu.
Tako se uspostavlja dvostruki oslonac i pri tome je zadnja-odrazna
noga opruena,prednja je flektirana u svim zglobovima.

Trup i karlica su nagnuti naprijed i teite je dovedeno nad stopalo

prednje noge.
Snanom kontrakcijom m.tricepsa surae tijelo se gura gore i naprijed.
Glavni teret podizanja teita i tijela u vis pada na m.quadriceps prednje
noge koja odvajanjem stopala zadnje noge od podloge postaje nosea.
Ona nosi teret cijelog tijela i teret klatee noge koja se koncentrinim
kontrakcijama fleksora natkoljenice,potkoljenice i stopala premjeta
naprijed na sledeu stepenicu.
Istovremeno m.quadriceps snanim kontrakcijama vri opruanje koljena i
podizanje tijela u vis, a m.gluteus maximus snanim koncentrinim
kontrakcijama ispravlja trup.
Odrazom zadnje,sada suprotne noge zapoinje sledea faza dvokoraka i
ciklus se nastavlja.
Silazak niz stepenice naporniji je od penjanja.
( m.quadriceps nosee noge tri najvee optereenje).
Nosea noga se ekscentrinim kontrakcijama m.quadricepsa flektira pod
teretom tijela i teinom klatee noge.
Savijanjem natkoljenice uslovi za djelovanje miine sile su nepovoljn
( sve povoljniji za djelovanje sile zemljine tee).
Klatea noga se pomjera naprijed i oprua sve dok prstima i prednjim
dijelom stopala ne dodirne sljedeu,niu stepenicu.