OSNOVNE KRETNE STRUKTURE U

FIZIČKOM VASPITANJU
1.Na koji način se dijele svi pokreti ljudskog tijela?
Sve pokrete možemo podijeliti na:
 IMPULSIVNI POKRETI - najprostiji, posljedica nakupljene energije u organizmu,
spontano, za vrijeme spavanja.
 REFLEKSNI POKRETI - urođeni su, bez učešća svijesti, odgovor organizma na određeni
podražaj.
2. Kojih pet osnovnih grupa čine strukturne karakteristike pokreta?
Struktura pokreta se može shvatiti kao sistem sledećih elemenata
 motorni zadatak 
 motorna struktura koja nosi elemente forme pokreta i elemente intenziteta

Novikov i Matvejev strukturne karakteristike dijela u 5 grupa:

 prostorne karakteristike
 prostorno-vremenske karakteristike
 vremenske karakteristike
 ritmičke karakteristike
 dinamičke karakteristike

3. Podjela (kretnih struktura) vježbi oblikovanja prema broju vježbača.

 pojedinačne
 u parovima
 u grupama

4. Podjela (kretnih struktura) vježbi oblikovanja prema dinamici kretanja.

 u mjestu
 u kretanju
 kombinovano

5. Podjela (kretnih struktura) vježbi oblikovanja prema rasporedu vježbača.

 u polukrugu
 u krugu
 u jednoj ili više vrsta
 u dvije ili više kolona
 u rasporedu na značke
 u slobodnom razmještaju

6. Zadaci (kretnih struktura) vježbi oblikovanja.

  da usklade disanje i izvođenje vježbi
 da djeluju na tačno određenu mišićnu grupu ili zglob i veze
 da se vježbam otkloni mogućnost povređivanja u narednim aktivnostima
 da pomažu prilagođavanju organizma na veće napore
 da ubrzavaju cirkulaciju krvi radi bržeg snadbjevanja mišića kiseonikom
 radi uticaja na pravilno držanje tijela
 da se poveća temperatura u mišićima koji pri tome daju bolje elastične efekte rada

7. Principi koje treba poštovati prilikom izrade kompleksa vježbi oblikovanja.

Nastavnik ili trener prije primjene bilo kojeg kompleksa vježbi oblikovanja mora da poznaje
motoričke i funkcionalne sposobnosti i individualne potrebe učenika,sportiste ili rekreativce.
Kompleksi vježbi moraju biti prilagođeni uzrastu, polu i stepenu sposobnosti vježbača. Bitno je
da svaki kompleks sadrži vježbe za poboljšanje snage,poboljšanje pokretljivosti i vježbe za
relaksaciju. Takođe bitna je adekvatna smjena vježbi,odnosno pravilan odnos broja ponavljanja i
redoslijeda pojedinih vježbi u kompleksu vježbi.

8. Podjela pokreta i kretanja u (kretnih struktura) vježbama oblikovanja.

Pokreti i kretanja se dijele na:
 stavovi i prizemni položaji
 poskoci i okreti
 gibanja i izdržaji
 hodanja

9. Podjela stavova sa opruženim nogama i objasniti svaku grupu stavova.

 SUNOŽNI STAVOVI-Stopala se dodiruju pojedinim svojim dijelom (unutrašnji dio,vanjski
dio,prsti i peta), dok obe noge podjednako nose tjelesnu težinu.
 KORAČNI STAVOVI-stopala se međusobno ne dodiruju. Jedan od donjih ekstremiteta se
udaljava od drugog i obe noge podjednako nose tjelesnu težinu.
 ISKORAČNI STAVOVI-stopala se međusobno ne dodiruju. Jedan od do njih ekstremiteta
se udaljava od drugog. Donji ekstremitet koji je uradio pokret nosi tjelesnu težinu,dok
noga koja nije uradila pokret podlogu dodiruje vrhovima prstiju.
 NOŽNI STAVOVI-suprotni od iskoračnih stavova. Stopala se međusobno ne dodiruju.
Jedan od donjih ekstremiteta se udaljava od drugog. Noga koja je uradila pokret
dodiruje podlogu vrhovima prstiju,dok noga koja nije uradila pokret nosi tjelesnu težinu.
 RASKORAČNI STAVOVI-stopala se međusobno ne dodiruju. Oba donji ekstremitete se
međusobno udaljavaju jedan od drugog. Obe noge ravnomjerno nose tjelesnu težinu.

10.Podjela stavova sa zgrčenim nogama i objasniti svaku grupu stavova.

  POČUČNJEVI I ČUČNJEVI SUNOŽNI-Zauzimaju se iz sunožnih stavova sa ispruženim
nogama,tako što se oba donja ekstremiteta pogrče ili zgrče. Obe noge ravnomjerno nose
svu tjelesnu težinu. Kod počučnjeva i čučnjeva koji se zauzimaju iz spetnog stava koljena
se blago šire u stranu,iz spojnog stava koljena kreću prema naprijed i iz mjernog stava
koljena takođe idu naprijed.
 POČUČNJEVI I ČUČNJEVI KORAČNI-Zauzimaju se kao i koračnici stavovi sa ispruženim
nogama to jest stopalo jedne noge se udaljava od drugog stopala koje ostaje u mjestu,
dok obe noge ravnomjerno nose tjelesnu težinu. Počučanj i čučanj se vrši u koljenima
oba donji ekstremiteta.
 POČUČNJEVI I ČUČNJEVI RASKORAČNI-Zauzimaju se iz raskoračnih stavova sa
ispruženim nogama tako što se obe noge pogrče ili zgrče. Obe noge ravnomjerno nose
su tjelesnu težinu. Koljena se kreću prema naprijed.
 POČUČNJEVI I ČUČNJEVI NOŽNI-Zauzimaju se kao i nožni stavovi sa ispruženim nogama
to jest stopalo jedne noge se udaljava od drugog stopala koje ostaje u mjestu,a noga
koja nije uradila pokret snosi svu tjelesnu težinu. Noga koja je uradila pokret je
ispružena i prstima oslonjena na podlogu. Počučanj ili čučanj se vrši u koljenu noge ko je
ostala u mjestu.
 POČUČNJEVI I ČUČNJEVI ISKORAČNI-Zauzimaju se kao i iskoračili stavovi sa ispruženim
nogama to jest stopalo jadne noge se udaljava od drugog stopala,a noga koja je ostala u
mjestu ispružena je i oslonjena prstima na podlogu. Noga koja je uradila pokret snosi su
tjelesnu težinu. Ko čučanj ili čučanj se vrši u koljenu noge koja je uradila pokret.
 KLEKOVI KORAČNI-Zauzimanje kleka kod konačnih jednonožnih klekova ostvaruje se
pretkorakom ili zakorakom. Pretkorakom klek se izvodi iz spretnog stava,noga koja
ostaje u mjestu savija se i radi klek,to jest oslanja se o površinu koljenom dok druga
noga radi korak naprijed,savija se u koljenu pod uglom od 90 stepeni i punim stopalom
dodiruje površinu. Obe noge ravnomjerno snose tjelesnu težinu. Zakorakom klek se
izvodi iz spretnog stava,noga koje ostaje u mjestu se savija u koljenu pod uglom od 90
stepeni i punim stopalom dodiruje površinu,dok noga koja je uradila zakorak savija se i
zauzima klek. Obe noge ravnomjerno snose tjelesnu težinu.
 KLEKOVI NOŽNI-zauzimanje kleka kod nožnih jednonožnih klekova ostvaruje noga koja
ostaje u mjestu i snosi su tjelesnu težinu. Noga koja ostaje u mjestu savija se u koljenu i
potom oslanja na tlo koljenom i potkoljenicom,dok druga noga koja se opruža i prednjim
gornjim ili donjim dijelom stopala oslanja se o podlogu.
 KLEKOVI OBJENOŽNI-Vježbač je oslonjen na oba koljena na površinu. To su: klek
sunožno,klek raznožno,klek sijedom na pete.
11.Karakteristika prizemnih položaja.
Kod prizemnih položaja vježbač se pored koljena i stopala o površinu takođe oslanja i drugim
dijelovima tijela:rukama,prsima,leđima ili natkoljenicama. U odnosu na dio tijela kojim se
vježbač oslanja o površinu,prizemni položaji se dijele u 3 grupe: sjedovi,ležanja i upori.

12.Podjela prizemnih položaja.

 SJEDOVI-Predstavljaju položaje u kojima vježbač jednostavno sjedi na površini.
 LEŽANJA-Predstavljaju položaje u kojima vježbač leži na tlu čitavom dužinom
zadnje,prednje ili bočne strane svog tijela.
 UPORI-Predstavljaju položaj u kojima se vježbač oslanja na površinu dijelovima gornjih
ekstremiteta (šakama i podlakticama) i dijelovima donjih ekstremiteta
(stopalima,koljenima i potkoljenicama).

13.Podjela sjedova, objasniti svaku grupu.

 SJEDOVI OPRUŽENIM NOGAMA-Noge vježbača su opružene u svim zglobovima i
čitavom svojom dužinom površinu oslonca dodiruju zadnjom stranom. Dijele se na: sjed
sunožno,raznožno i ukršteno.
 SJEDOVI ZGRČENIM ILI POGRČENIM NOGAMA-Noge vježbača su zgrčene ili pogrčene i
na površinu oslonca se oslanjaju čitavom donjom stranom oba stopala. Dijele se na: sjed
sunožno zgrčeno,raznožno zgrčeno,ukršteno zgrčeno,raznožno zgrčeno ukršteno (turski
sijed).

14.Podjela ležanja, objasniti svaku grupu.

 LEŽANJE NA LEĐIMA-na osnovu odnosa nogu ležanja na leđima mogu biti:
1. ležanje na leđima opruženim,zgrčenim,pogrčenim nogama sunožno
2. ležanje na leđima opruženim,zgrčenim,pogrčenim nogama raznožno
3. ležanje na leđima opruženim,zgrčenim,pogrčenim nogama ukrsteno
 LEŽANJE NA PRSIMA-na osnovu odnosa nogu ležanja na prsima dijeli se na: ležanja na
prsima opruženim nogama sunožno raznožno i ukršteno i ležanje na prsima savijenim
nogama sunožno raznožno i ukršteno.
 LEŽANJE NA BOKU-na osnovu odnosa nogu dijele se na: ležanje na boku sunožno
opruženim nogama,ležanje na boku ukršteno,ležanje na boku sunožno zgrčeno,ukršteno
zgrčeno,sunožno savijeno,ukrešteno savijeno.

15.Podjela upora, objasniti svaku grupu.

  UPOR ČUČEĆI-Vježbač iz bilo kojeg čučnja ili počučnja izvrši još i oslanjanje na površinu
oslonca rukama koje moraju biti ispruženom zglobu lakta. Da bi se mogla dodirnuti
površina oslonca rukama vrši se pomjeranje prema naprijed što utiče i na položaj
trupa,pa je tako kod čučnjeva manje naginjanje naprijed u odnosu na upor iz počučnja.
 UPOR KLEČEĆI-Vježbač zauzima ovaj upor tako što iz bilo kojeg kleka izvrši još oslanjanje
na površinu rukama koje moraju biti ispravljene u zglobu lakta.Ovi upori mogu da se
izvrše iz sunožnih upora ili jednonožnih upora.
 UPOR LEŽEĆI-Iz bilo kojeg ležećeg položaja na prsima i leđima izvrši se još i oslanjanje na
površinu oslonca rukama koje moraju biti ispružene u zglobu lakta. Ovi upori mogu da se
izvrše i iz ležanja na boku gdje se vježbač oslanja na površinu oslonca jednom rukom
koja je ispružena-jednoručni klekovi. U 2 slučaja upora tijelo nije ispruženo:
1. Upor ležeći uvinuto
2. Upor ležeći sklonjeno
 UPOR STOJEĆI-Vježbač nam površinu oslonjen na jednoj strani stopala koji su potpuno
opruženi, a na drugoj prstima ruku odnosno dlanovima. Trup se savija prema naprijed i
spuštaju se ruke dok ne dodirnu površinu oslonca u širini ramena i visini prstiju nogu.
Ruke mogu da površinu oslonca dodiruju bliže ili dalje od tijela,jedna ruka ispred druga
iza,ruke ukrštene ili da se oslanja samo jednom rukom. Noge mogu biti oslonjen na
površinu sunožno i raznožno.

16. Šta su poskoci?

Poskoci su pokreti i kretanja koja nastaju kao rezultat odskoka od površine oslonca i može se
izvršiti nogama,rukama ili u isto vrijeme nogama i rukama. Mogu se izvesti iz svih stavova i
prizemnih položaja. Ukoliko se nakon izvršenog doskoka mijenja položaj ili stav potrebno je
terminološki opisati nastalu promjenu. Karakteristika poskoka je pokret koji se izvodi u fazi leta
koji nastaje nakon odskoka od površine kada tijelo nema kontakt sa osloncem.

17. Podjela poskoka i objasniti svaku grupu poskoka.

 POSKOCI SA MJESTA-Vježbač nakon odskoka nikad ne vrši doskok na isto mjesto
odskoka. Doskok može da se izvrši naprijed,nazad,koso,lijevo,desno u odnosu na mjesto
odskoka.
 POSKOCI U MJESTU-Vježbač nakon odskoka od površine uvijek vrši doskok na isto
mjesto odskoka.
 POSKOCI SA GIBANJEM-Vježbač nakon odskoka u fazi leta slobodnim gornjem ili donjem
ekstremitetima ili trupom vrši određena gibanja.

18.Šta su okreti i za koliko stepeni se mogu izvesti.

Okreti predstavljaju pokrete tijela koji se izvode oko vertikalne ose tijela i u horizontalnoj ravni
pri čemu se lomi poprečna osa tijela. Okreti se mogu vršiti nogama ili istovremeno nogama i
rukama. U praksi se koriste okreti za:
 45 stepeni koji se opisuje kao četvrtina okreta
 90 stepeni koji se opisuje kao polovina okreta
 135 stepeni koji se opisuje kao tri četvrtine okreta
 180 stepeni koji se opisuje kao cijeli okret
 360 stepeni koji se opisuje kao dvostruki okret

19. Podjela okreta i objasniti svaku grupu okreta.

 OKRETI POMOĆU NOGU-Mogu da se izvedu iz svih stavova sa opruženim i pogrčenim ili
zgrčenim nogama. Vježbač se uvijek okreće oko pete jedne noge i prstiju druge noge.
Ako se okrećemo u desnu stranu okret vršimo oko pete desne noge i prstiju lijeve noge.
Ako se okreti vrše samo oko peta ili samo oko prstiju potrebno ih je terminološke
opisati.
 OKRETI POMOĆU NOGU I RUKU-Mogu da se izvedu iz svih upora i sklekova koji su
početni položaj ili stavovi. Prilikom izvođenja ovih okreta ruke su aktivnije od nogu,to
jest izvode brže pokrete.

20.Šta su kretanja (gibanja)?

Gibanja predstavljaju pokrete pojedinih dijelova tijela. Izvode se pomoću:ruku,glave,podlaktica,
stopala,potkoljenica,nogu… Kretanja ovim dijelovima tijela mogu se vršiti:grčenjem,
opružanjem,spuštanjem,dizanjem, savijanjem,uvrtanjem,izvrtanjem,kruženjem… Gibanja se
izvode u 3 ravni i 3 ose. Potrebno je poznavati topološku podjelu tijela:glava,trup,ruke,noge.
Kod ruku se razlikuju dijelovi:šake,podlaktice i nadlaktice koje mogu vršiti gibanja u zglobovima
ramena,lakta i zglobu šake.
Kod nogu razlikuju se dijelovi:stopala,potkoljenice i natkoljenice koje mogu vršiti gibanje u
zglobovima kuka,koljena i skočnom zglobu.
Pokreti koji se mogu uraditi ovim dijelovima tijela i zglobovima su:naprijed,nazad,gore,dole,
strance,lijevo,desno,unutra i vani.

21. Podjela kretanja (gibanja) rukama, objasniti svaku grupu.

 GIBANJE OPRUŽENIM RUKAMA-Ruke su opružene i kretanje se vrši u zglobu ramena.
 GIBANJE ZGRČENIM I POGRČENIM RUKAMA-Ruke su zgrčene ili pogrčene u zglobu lakta
i kretanje se vrši u zglobu ramena.
 GIBANJE RUKU GRČENJEM-Ruke se istovremeno savijaju u zglobovima ramena i lakta,
tako da se podlaktica približava nadlaktici.
  GIBANJA RUKU SAVIJANJEM-Ruje se savijaju samo u zglobu lakta, tako da se podlaktica
približava nadlaktici.
 GIBANJE RUKU SUNOVIMA-Ruke se istovremeno opružaju u zglobovima ramena i lakta,
tako da se podlaktica udaljava od nadlaktice.
 GIBANJE RUKU PRUŽANJEM-Ruke se opružaju samo u zglobu lakta tako da se podlaktica
udaljava od nadlaktice.
 OSTALA GIBANJA RUKAMA “PRATILICE”-sukanja ruku,zibanja, lukovi, kruženja i dr.

22.Podjela kretanja (gibanja) nogama, objsniti svaku grupu.

 GIBANJE OPRUŽENIM NOGAMA-vrši se opruženimnogama samo iz zgloba kuka
 GIBANJE ZGRČENIM NOGAMA-noge su savijene u koljenu i tokom pokreta fiksirane, a
pokret se vrši samo iz zgloba kuka
 GIBANJA NOGU GRČENJEM-vrši se istovremeno u zglobovima kuka i koljena, pri čemu
se potkoljenice približavaju natkoljenicama
 GIBANJA NOGU SAGIBANJEM-vrši se u zglobovima koljena pri čemu se potkoljenice
približavaju natkoljenicama
 GIBANJA NOGU SUNOVIMA-vrši se istovremeno u zglobovima kukova i koljena pri čemu
se potkoljenice udaljavaju od natkoljenica
 GIBANJA NOGU PRUŽANJEM-vrši se samo u zglobovima koljena pri čemu se
potkoljenice udaljavaju od natkoljenica
 GIBANJA NOGU KRUŽENJEM
 GIBANJA NOGU SUKANJEM
 GIBANJA NOGU ZIBOVIMA

23. Podjela kretanja (gibanja) glavom i trupom, objasniti svaku grupu.

Zavisno od toga da li se pokreti (gibanja) trupom i glavom vrše oko poprečne ili vertikalne ose
svrstavamo ih:
 KLONOVE (pokreti oko poprečne ose)
1. PRETKLON-iz manjeg raskoračnog stava i priručenja, vježbač vrši spuštanje trupa prema
naprijed do momenta kada je trup paralelan sa površinom oslonca
2. PRETKLON NADESNO ILI NALIJEVO-iz manjeg raskoračnog stava i priručenja, vježbač vrši
spuštanje trupa prema naprijed do momenta kada je trup paralelan sa površinom oslonca i
usmjeren prema desno ili lijevo
3. ZAKLON-Iz manjeg raskoračnog stava i priručenja vježbač vrši spuštanje trupa prema nazad
4. OTKLON NADESNO ILI NALIJEVO-Iz manjeg raskoračnog stava i priručenja,vježbač vrši
spuštanje trupa prema desnoj ili lijevoj strani
5. USKLON-Vraćanje vježbača u početni stav ili položaj iz urađenog jednog od klonova
  SUKOVE (pokreti oko vertikale ose)
1. ZASUK NADESNO ILI NALIJEVO-Iz raskonačnog stava i priključenja vježbač vrši okretanje
trupa u horizontalnoj ravni oko vertikalne ovo se za 90 stepeni u desnu ili lijevu stranu
2. POLUZASUK NADESNO ili NALIJEVO-Iz raskonačnog stava i priključenja vježbač vrši
okretanje trupa u horizontalnoj ravni oko vertikalne ovo se za 45 stepeni u desnu ili lijevu
stranu
3. DOSUK NADESNO ILI NALIJEVO-Vježbač vrši dosuk tako što uradi dodatno sukanje trupa u
desnu ili lijevu stranu iz poluzasuka do zasuka,pokret se vrši za 45 stepeni
4. POLUOTSUK-Vraćanje vježbača u početni stav ili položaj iz desnog ili lijevog poluzasuka
5. OTSUK-Vraćanje vježbača u početni stav ili položaj iz desnog ili lijevog zasuka

24.Koji su najčešće korišteni termini prilikom opisivanja (kretnih struktura) vježbi

oblikovanja sa rekvizitima?
 bacanja - slobodna kretanje rekvizita u vazduhu
 hvatanja - prihvatanje rekvizita poslije slobodnog leta
 kotrljanje - rotaciono kretanje rekvizita po podlozi (po tlu ili tijelu)
 njihanje - lukovito kretanje rekvizita u određenoj ravni
 kruženje - kružno kertanje rekvizita u sve tri ravni
 vrtenje - obrtanje rekvizita oko spostvene ose ili oko nekog dijela tijela
 osmice - niz spojenih kružnih kretanja u istoj ili različitim ravnima,čija putanja liči na broj 8
 zmije - specifičan zmijoliki oblik koji opisuje traka
 spirale - specifičan oblik koji traka opisuje u vazduhu, a čini ga niz malih krugova
 balansiranje - održavanje sprave u ravnotežnom položaju u posebno otežanim uslovima
 udaranja - ritmičko udaranje (odbijanje) rekvizitom o pod ili neki dio tijela
 mlinovi - mali krugovi čunjevima, koji se izvodi u različitom smjeru ili u različitim
vremenskim intervalima (sa sustizanjem)

25.Kako glasi generalno pravilo za redoslijed opisivanja gibanja u (kretnim

strukturama) vježbama oblikovanja?
PRVO SE OPISUJU POSKOCI ILI OKRETI, ZATIM STAVOVI I PRIZEMNI POLOŽAJI, ZATIM GIBANJA
NOGAMA, ONDA TRUPOM I KAO ZADNJE GIBANJA RUKAMA SA POLOŽAJEM DLANOVA.

26. Koje su tri osnovne osobine mišića, objasniti svaku osobinu.

 PODRAŽLJIVOST-sposobnost reakcije na neki podražaj
 PROVODLJIVOST-sposobnost provođenja podražaja kroz mišićno tkivo
 KONTRAKTILNOST-sposobnost mišića da mijenja oblik
 ELASTIČNOST-sposobnost spontanog vraćanja u početni položaj
27.Koje su vrste mišićne kontrakcije, objasniti svaku vrstu.
  IZOMETRIJSKA KONTRAKCIJA-mišić stvara napetost bez promjene dužine mišića
 IZOTONIČKA KONTRAKCIJA-mišić se skraćuje ili izdužuje prilikom pokreta
 KONCENTRIČNA KONTRAKCIJA-mišić se skraćuje I tima uzrokuje pokret to jeste dizanje
neke težine.Ovaj dio pokreta se zove koncentrični ili pozitivni dio pokreta.
 EKSCENTRIČNA KONTRAKCIJA-mišić se udaljava prilikom čega dolazi do pokreta,najčešće
spuštanje neke težine. Ovaj dio pokreta se zove ekscentrični ili negativni dio pokreta.

28.Uticaj fizičkih vježbi na kosti.

 Na pravilan rast i razvoj kostiju u pogledu njihovog sastava i oblika najpovoljnije utiču
promjene u mirovanju i radu, smjenjivanjem opterećenja sa rasterećenjem-a baš tako
fizičke vježbe djeluju na kosti.
 Fizičke vježbe utiču i na formiranje oblika kostiju, manifestnije u periodu rasta
organizma jer su posebno plastične do završetka perioda okoštavanja (oko 25 godina
starosti)
 Pored pozitivnog uticaja na kosti, fizičke vježbe imaju i negativne uticaje, posebno ako se
provode nepravilno:
1. dovode do povreda periosta i kosti (kontuzije, frakture)
2. nepravilno formiranje kostura pod uticajem nepravilnih stavova
3. nezgode na kostima patološke prirode

29.Uticaj fizičkih vježbi na zglobove.

 Dobro funkcionisanje zglobova je u direktnoj zavisnosti od aktivnosti zgloba (inaktiviran
zglob doživljava likvidaciju).
 Fizička vježba dovodi do povećanja zglobne hrskavice, čime se povećava pokretljivost
zgloba
 Nepravilno organizovano fizičko vježbanje zglobovima nanosi oštećenja i povrede, a
najčešće su:
1. zamorenost zgloba
2. kontuzije, distorzije, luksacije
3. oštećenja pojedinih zglobnih elemenata (ligamenti, diskusi,meniskusi, zglobne
čahure...)

30. Uticaj fizičkih vježbi na skeletne mišiće.

 prokrvljavanje mišića povećava se i do 600-700 puta, na račun ubrzanja cirkulacije krvi,
uključivanjem do tada neakivne mreže kapilara
 promjena morfologije mišića djelovanjem fizičkih vježbi mišić postepeno formira svoj
vanjski izgled
 razvoj mišića fizičkim vježbama usmjereno je u dva pravca:
 1. Kvalitativnom mišić pretvara masne sastojke u vodu, povećava vlastite energetske
zalihe, poboljšava biohemijske procese....
2. Kvantitativnom mišić dobija na masi
Nepravilno organizovano korištenje fizičkih vježbi može da rezultira nizom negativnih uticaja:
 nepravilan razvoj mišića-skaraćeni mišić, neravnomjerno ravijene karike kinetičkog
lanca...
 neželjeni morfološki efekti-negativna radna sposobnost, loše držanje tijela, negativne
estetske efekte
 oštećenje i povrede mišića-kontuzije, mišićni hematomi, povrede mišićnih fascija, razdor
mišićnih vlakana, pucanje mišića...

31. Uticaj fizičkih vježbi na srčano-sudovni sistem.

 SRCE-Ekonomičnije radi, smanjuje se frekvencija u mirovanju, povećava se udarni i
minutni volumen, povećava se masa i snaga srčanog mišića
 KRVNI SUDOVI-Čuva se glatka muskulatura krvnih sudova, jača i čuva dobra izmjena
vazokonstrikcije i vazodilatacije, spriječava se nastajanje arterioskleroze, aktivira
neaktivne kapilare
 LIMFOTOK-Čuva se dobra “krvna slika”, stvaranje krvnih elemenata, povećava se broj
eritrocita i procenat hemoglobina, povećava se alkalna rezerva krvi
 Iz predhodno navedenog (uticaj fizički vježbi na čovjeka) može se zaključiti:
 nepravilno vježbanje donosi mnogo štete organizmu čovjeka, nepovljni uticaji su
uglavnom posljedica nepoštovanja uzrasta, pola, pripremljenosti, prekomjerno
opterećenje srca ili njegova nedovoljna pripremljenost za određene napore, mogu
ga učiniti insuficijentnim,

32. Uticaj fizičkih vježbi na disajni sistem.

 Fizička aktivnost u velikoj mjeri povećava potrebu za kiseonikom, a praćena je
povećanim izbacivanjem ugljen dioksida.
 Mehanizam disanja zavisi od snage disajnih mišića i pokretljivosti zglobova.
 Fizičkim vježbanjem se utiče na jačanje grudne duplje ovih mišića i povećanje
pokretljivosti konkretnih zglobova grudne duplje, što rezultira povećanjem vitalnog
kapaciteta pluća
 Zadržavanje daha predstavlja naročito veliko opterećenje za srce, i iz tog razloga se mora
učiti pravilno disanje koje prati svaku fizičku vježbu

33. Uticaj fizičkih vježbi na termoregulaciju.

  Termoregulacija u svojim mehanizmima nosi dvije strane:
1. Hemijsku stranu procesa-zagrijava organizam, u nesvjesnoj fazi vezana je za
razmjenu materija i energije, a u svjesnoj vršenje namjernih pokreta kako bi se
zagrijao organizam
2. Fizičku stranu procesa-hlađenje organizma, isparavanje, zračenje i kontaktni način.
 Pozitivna posljedica fizičkog vježbanja u sferi termoregulacije je u tome što organizam
prilagođava svim klimatskim uslovima, posebno naglim klimatskim promjenama.

34.Kretne strukture u korektivnom vježbanju.

 Korektivno vježbanje je specifičan oblik kineziterapije, predstavlja primjenu u prevenciji i
korekciji posturalnih poremećaja i tjelesnih deformiteta kao i drugih promjena na
lokomotornom aparatu, i primjenu pokreta u liječenjui osposobljavanja osoba nakon
povreda i bolnih stanja.
 Prvi zadatak korektivnog vježbanja je relaksirati mišiće, spriječiti stvaranje priraslica,
smanjiti bolnost, te povećati vaskularizaciju kontinuiranom i ritmičnom primjenom
vježbi razvlačenja mišića i povećanjem elastičnosti zglobova i obima pokreta, kako bi se
stvorili preduslovi za ostvarenje drugog zadatka korektivnog vježbanja - primjenom
vježbi snage povećati snagu skeletnih mišića.
 Pokreti (vježbe) primijenjeni u svrhu korektivnog vježbanja radi povećanja snage,
otpornosti, elastičnost mišića, zglobova i ligamenata ili koordinaciju pokreta, imaju
opšte, refleksno i lokalno dejstvo na organizam.

35. Kretne strukture u sportu i rekreaciji:

 Pored velike uloge koje imaju u nastavi fizičkogvaspitanja, uspješno se primjenjuju u
ostala dva područja koju definišefizička kultura, a to su sport i rekreacija.
 Analizirajući definicije i primjenu u praksi jednostavno se može zaključiti da su vježbe
oblikovanja neophodna i adekvatna priprema organizma vježbača za napore koji ga
očekuju u glavnom dijelu, kako časa fizičkog vaspitanja, takos portskog treninga ili
rekreativne sportske aktivnosti.

36. Metodika programiranja kretnih struktura.

Bilo koji tip snage da se poboljšava,trening sa opterećenjem treba programirati po fazama:

 Faza pripreme- tokom koje se rade osnovne vježbe sa vlastitom težinom, sa lakšim
tegovima i manjim opterećenjem, izvode se najviše 4 serije za svaki mišić, sa 12-15
ponavljanja po seriji,
 Faza pojačanog napora (pumpanje mišića) - opterećenja su nešto veća, izvodi se 10-12
ponavljanja po seriji, radi se od tri do osam serija za svaku mišićnu grupu,
 Faza opterećenja - u ovom periodu izvodi se 8-10 ponavljanja po seriji, a preporuka je
da se rade dvije ili tri različite vježbe za svaku mišićnu grupu,
 Vrhunac vježbanja - period postizanja maksimalne snage. Izvodi se 6-8 ponavljanja u
svakoj seriji, 3-4 serije za svaku grupu mišića, ali se smanjuje raznolikost vježbanja.
 Faza odmora - povratak na lagane vježbe iz prve faze ili jedno vrijeme uopšte ne vježbati
sa opterećenjem, nakon faze odmora prelazi se u sljedeći ciklus periodizacije u kom se
nastavlja sa treningom sa oporavljenim mišićima.