Srednja kola Centar za odgoj i

obrazovanje Zagreb, Zagorska 14

Petra Meimorec Grguri, prof.

Tradicionalne strukovne kole
frontalni rad
zastarjela zanimanja
neopremljenost kabineta i
kolskih praktikuma
informatiki nepismeni
nastavnici
uporaba manjeg broja
nastavnih metoda
nastava se temelji na
uporabi udbenika i zbirki
zadataka, ploe i krede
Suvremena strukovna kola
1. razvija se u skladu sa zahtjevima gospodarstva i
trita rada
2. implementira suvremene i inovativne nastavne
sadraje, metode i oblike rada u nastavi
3. ima kvalitetnu organizaciju prakse u kolskim
radionicama i izvan kole
4. kompetentni nastavnici
5. surauje sa irom zajednicom
6. integrira uenike s tekoama u razvoju
 Kompetentni nastavnici motivirani
uenici
strukovni nastavnici koji su spremni uvoditi suvremene, na
uenika usmjerene pristupe nastavi i koji se kontinuirano
struno usavravaju
struni entuzijasti koji se s potovanjem odnose prema
uenicima uvaavajui njihove interese, mogunosti i
ogranienja,
te imaju odgovarajui autoritet, postavljaju jasna pravila i
dosljedno ih provode

Uenici vie uvaavaju strukovne nastavnike

koji dolaze iz prakse !
Zvui li poznato?
Moji su uenici
potpuno
nezainteresirani, bez
obzira koliko se ja
trudila. Ba nita ih
ne zanima.
Ako nije motiviran uenik je
Nezainteresiran
Nemiran, ometa i/ili izbjegava nastavu,
neprilagoenog ponaanja
ili
Pasivan, klonuo, spava na satu, gleda kroz prozor,
izbjegava rad, depresivan

Ne ulae trud u rad

Zaostaje u usvajanju gradiva
Postie neuspjeh i skuplja loe ocjene
Svaki ugodan trenutak u razredu
stimulira uenje.

Svaka neugoda, dosada u razredu

ometaju uenje.

Anton Doen
Kvalitetna nastava
Nastava
mora biti zanimljiva,
raznolika i dinamina.
Ona mora biti vrckava
i stalno intelektualno poticajna
za uenika.
 Suvremene nastavne metode
Suvremene nastavne metode su naini rada na nastavnim
sadrajima u kojima bi trebali aktivno sudjelovati
i nastavnici i uenici,
pri emu uenici stjeu suvremene spoznaje i razvijaju
sposobnosti.

Metode koje potiu uenika na aktivnost, uenje iskustvom,

promatranje i eksperimentiranje,
potrebno je koristiti kad god je to mogue.

VIE RAZINE ZNANJA

 NASTAVNE METODE
demonstracija mentalne mape
usmeno izlaganje strategije uenja /naputci
razgovor suradniko uenje
praktini rad PP prezentacija
problemski zadaci igre
crtanje izrada modela
rad na tekstu izrada zadataka
rukovanje konkretima ICT programi
individualizirani nastavni istraivaki zadatci na
listii internetu
izrada plakata projektna nastava
terenska nastava kvizovi
 Odabir nastavne metode
KOMBINIRANJE DINAMINOST
METODA RADA NASTAVE I
ODRAVANJE PANJE
UENIKA

IZBOR OPTIMALNE METODE OVISI O:

sadraju uenja
vrsti nastavnog sata
uenicima
trajanju sata
materijalnim uvjetima kole
i samom nastavniku
Uporaba ICT-a u nastavi
moe se kvalitetno implementirati u bilo koji dio sata
bez obzira na vrstu sata
(obrada, ponavljanje, provjera )
ovisi o materijalnim uvjetima, umijeu nastavnika i
informatikoj pismenosti uenika
pozitivno utjee na motivaciju uenika
olakava realizaciju principa individualizacije,
zornosti, postupnosti,
povezivanja sa svakodnevnim ivotom i praksom,
aktivnosti, primjerenosti,
 Primjeri uporabe ICT-a u nastavi:
PP prezentacije
razni programi
interaktivni kvizovi i
provjere znanja
uenje na daljinu
uenike mape (folderi) s
individualiziranim
zadacima
istraivaki zadatci na
internetu
izrada grafikona,
dijagrama, shema, tablica

Oprez pri uporabi ICT-a u nastavi
izbjegavati dugotrajan rad
na raunalima
promiljeno dozirati
uporabu i
kombinirati s drugim
nastavnim metodama
ne koristiti svaki sat kao
jedinu ili dominantnu
nastavnu metodu
kontraproduktivno
kod uenika s epilepsijom,
oteenjima vida,
kraljenice i sl. , samo uz
miljenje lijenika
Oblici rada
ciljane interakcije koje omoguuju uenicima
u procesima uenja i nastave,
u razliitim vidovima meusobne interakcije s nastavnicima,
samostalno i u kooperaciji s drugima,
ostvarivanje ciljeva i zadataka uenja.

1. frontalni oblik
2. individualni i individualizirani oblik rada
3. partnerski oblik rada (rad u paru)
4. grupni oblik rada
5. timski oblik rada
1. FRONTALNI OBLIK RADA
PREDNOSTI NEDOSTATCI

uenik stavljen u pasivnu poziciju i

racionalni nain uenja receptivno usvajanje znanja
mogunost izbora i ne vodi se rauna o spoznajnim i
upravljanja prijenosom i drugim mogunostima uenika
protokom informacija ne uvaava se prethodna
pripremljenost i iskustva uenika
najkrai put do spoznaja
usmjerenost na prosjenog uenika
ne personalizira se rad s uenicima
ne vodi se rauna o razliitosti tempa
rada i napredovanju uenika
nema interakcije meu uenicima
2. INDIVIDUALNI I INDIVIDUALIZIRANI
OBLIK RADA
INDIVIDUALNI
samostalni, pojedinani rad
uenika bez razmjene
informacija meu uenicima
uenik samostalno obavlja
odreeni zadatak
omoguava, ali ne osigurava
prilagoavanje nastave i uenja
svakom ueniku
INDIVIDUALIZIRANI
rad koji je prilagoen svakom
pojedinom ueniku
zahtjevi za tim radom proizlaze iz
razlika koje postoje meu uenicima
iste dobi i istog razreda
orijentacija nastave i uenja na stvarne
linosti uenika
ASPEKTI INDIVIDUALIZACIJE:
o sadrajna (tematska),
o didaktiko-metodika,
o individualizacija medija i tehnologija
o individualizacija prema dometu i
tempu rada
3. PARTNERSKI OBLIK RADA
(RAD U PARU)

uenici razvijaju
odgovornost za svoj
uspjeh i postignue, ali i
postignue drugog
uenika
jedan uenik moe biti
uenik s tekoama
potie se suradnja
4. GRUPNI OBLIK RADA
vee grupe uenika dijele se u manje
grupe u kojima ue i rjeavaju
odreene zadatke
razvija se samostalnost i
kooperativnost meu uenicima
osposobljavanje uenika za sloen vid zajednikih oblika
rada u suvremenom drutvu
stalne izmjene aktivnosti samostalnog i suradnikog rada

Preduvjeti za grupni oblik rada :

sadraj, izvori znanja, precizne upute, podjela uloga
5. TIMSKI OBLIK RADA - PROJEKTI
karakteristina je zajednika angairanost nastavnika i
uenika u planiranju ciljeva i sadraja uenja, provoenju
i evaluaciji procesa uenja i njegovih rezultata;
iznimno je vano da postoji spremnost, znanje i
sposobnost svakog lana tima da prema svojim
mogunostima i ulozi doprinese ostvarenju zajednikog
cilja timskog rada
lanovi tima mogu biti
ravnopravni ili u hijerarhijskom
odnosu
zahtjeva fleksibilan raspored
vremena
1. Interaktivni kviz
2. Mentalne mape
Primjer izraen u sklopu projekta INVET
Interaktivni kviz
izraen je pomou Adobe Presenter a
1. prvi dio je PP prezentacija koja sadrava odreene
nastavne sadraje u svrhu ponavljanja
2. drugi dio je interaktivni kviz u kojem se nalaze
razliiti tipovi zadataka o nastavnim sadrajima
prikazanima u prezentaciji u prvom dijelu

na kraju kviza dobiva se povratna informacija o

uspjenosti rjeavanja kviza, te o tonim odgovorima
na pogreno rijeene zadatke
kviz pekarstvo.pdf
Uporaba interaktivnog kviza
za razliite oblike rada
(individualni, individualizirani, grupni, frontalni)

za ponavljanje
za provjeru znanja

Odlino prihvaen sa strane uenika!

Uporaba u nastavi tehnologije zanimanja
to su mentalne mape?
kognitivne, umne mape; karte misli

kreativna metoda rada koja stavlja tekstove i

misli u preglednu formu

slue boljoj organizaciji nastavnih sadraja i

samostalnom uenju
Novi nain uenja i ponavljanja
koji je brz i koji
djeluje.

Tony Buzan,
izumitelj mentalnih mapa
Zato poticati izradu mentalnih mapa?

mozak misli u bojama i slikama

kad zamiljamo odreeni pojam npr. kuu,

zamiljamo sliku neke kue u bojama,
a ne rije zapisanu na papiru
Prednosti koritenja mentalne mape:

potie uenika na aktivnost

individualizira i olakava proces uenja
predstavlja slikoviti prikaz teoretskih sadraja
omoguuje asocijativno miljenje to odgovara
umreenoj strukturi mozga
rad u koli ini zabavnijim
 PERAD
OVCA

RIBA

PAMUK
SIROVINE

GOVEDO

RUDE

NAFTA
Uporaba mentalnih mapa u radu s
uenicima s intelektualnim tekoama

koristi se manji broj pojmova

vea uporaba zornih prikaza pojmova (slika)
zajednika izrada mentalnih mapa na ploi, plakatima
ili papirima veeg formata
pojmovi unaprijed pripremljeni u tiskanom obliku
velika mogunost individualizacije u nastavi (od
najjednostavnijih oblika mapa sa slikama do sloenijih
tekstualnih oblika za uenike boljih sposobnosti)
 crtanje i aranje dokazano pomau pri
koncentraciji

pri ponavljanju za provjere znanja mentalne

mape pomau ponoviti sve odjednom

Sve su informacije na jednoj stranici, pa mozak

uenika to moe
fotografirati.
Umjesto zakljuka
Niti jedna metoda ne djeluje jednako uspjeno za
svu djecu.

Zbog toga je veoma

vano iskuati nekoliko
raznih metoda i prilagoditi se
individualnim osobinama svakog djeteta.

Mahesh Sharma
Puno uspjeha u daljnjem radu.

Zahvaljujem na panji.

Petra Meimorec Grguri,

prof. defektolog