Poremeaji u ponaanju

djece i mladei
Poremeaji u ponaanju
- iroka lepeza ponaanja razliitih manifestacija, obiljeja,
intenziteta, trajanja, sloenosti, opasnosti, tetnosti
djeca od 0 do 18 (21) godine
- dijete (0-14)
- maloljetnici (14-18)
- mlae punoljetne osobe (18-21)
Petermann i suradnici (1999. g.)

- smetnje sluha poinju najranije, slijede ih poremeaji

panje/hiperaktivnosti i opozicijsko ponaanje

- poremeaji ponaanja i delikventno ponaanje pokazuju

slino vrijeme prve manifestacije

- poremeaji s kasnijim poetkom depresivne smetnje i

konzumiranje supstanci
Definicije
- Dobreni i Poldruga poremeaji u ponaanju predstavlja skupni naziv
za sve one pojave bioloke, psiholoke i socijalne geneze koje manje ili
vie pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegove aktivnosti i
reaktivnosti, te neugodno, tetno i opasno utjeu na druge pojedince ili
drutvene organizacije (obitelj, djeje ustanove, kolu, uu i iru
zajednicu)
- Uzelac ponaanje koje se znatnije razlikuje od uobiajenog ponaanja
veine mladih odreene sredine, ponaanje koje je tetno i/ili opasno
kako za osobu koja se tako ponaa, tako i za njezinu iru okolinu, te
ponaanje koje zbog toga iziskuje dodatnu strunu i/ili iru drutvenu
pomo radi uspjene socijalne integracije takve osobe
- Singer i Mikaj pod pojmom delikvencije podrazumijevaju samo ona
ponaanja kojima se ostvaruju razliita obiljeja kaznenih djela
Neka djeca ostaju bez adekvatne intervencije zbog roditelja
koji:
- smatraju kako je s njihovom djecom sve u redu
- ne prepoznaju odreene simptome, a oni koji ih i
prepoznaju, neugodno im je traiti pomo
- s porastom dobi djeteta opada njihova spremnost na
djelovanje (roditelji su najvie spremni na djelovanje kod
polaska djeteta u kolu)
Hrvatska
- maloljetnika delikvencija opisuje injenje kaznenih djela
- poremeaji u ponaanju rizina ponaanja

Myschker
- Poremeaj ponaanja je, u odnosu na specifino vrijeme, kulturu
i oekivane norme, odstupajue maladaptivno ponaanje, koje je
uvjetovano organski i/ili reakcijom na milje, te koje zbog
viedimenzionalnosti, uestalosti i teine oslabljuje potencijale za
razvoj djeteta, uenje i rad i koje ne moe biti prevladano ili ne moe
biti dovoljno prevladano bez posebne pedagoko-terapeutske pomoi
U amerikoj literaturi i praksi, ponaanja koja smo oznaili poremeajima
u ponaanju, najee se definiraju kroz tri klasifikacijska sustava
vezano uz probleme ponaanja, socijalne, te emocionalne probleme
djece i mladei. To su:

1. Klasifikacija DSM IV koju najee koriste strunjaci za mentalno

zdravlje
2. Klasifikacija u sustavu navodi ozbiljne emocionalne smetnje uenika.
Time su bili iskljueni socijalno neprilagoeni uenici iz sustava
posebne brige u koli. Sada je u uporabi novi naziv emocionalni i
ponaajni poremeaji koji podrazumijeva drugaiji pristup uenicima u
odnosu na raniji
3. Klasifikacija prema dimenzijama ponaanja alternativna
klasifikacija paradigma na temelju faktorske i klaster analize, autora
Achenbacha i suradnika (internalizirani i eksternalizirani simptomi)
Poremeaji u ponaanju:

1. Predstavljaju znaajnije odstupanje od uobiajenog i drutveno

prihvaenog ponaanja odreene sredine za specifinu dob i spol
djeteta, te situaciju
2. Predstavljaju neposredno ili posredno ugroavajuu, tetnu, opasnu
situaciju za samo dijete (tj. imaju negativne posljedice na obrazovno,
socijalno, emocionalno i ukupno funkcioniranje djeteta u
svakodnevnom ivotu) i/ili za njegovu sredinu
3. Ukazuju na jasne pokazatelje budueg nepovoljnog razvoja djeteta
ukoliko se ne intervenira
4. Zahtjevaju dodatnu strunu ili iru drutvenu pomo bez koje sama
osoba ne moe prevladati tekoe
 Smjernice za definiranje, procjene i praenje pojave
poremeaja u ponaanju djece i mladei na podruju
RH:

- interdisciplinirano i meuresorski dogovoriti kriterije i standarde

procjene pojave s posebnim naglaskom na tetnost/opasnost
ponaanja za dijete i/ili druge i drutvo
- istraiti rasprostranjenost pojave poremeaja u ponaanju djece i
mladei na lokalnoj i dravnoj razini
- prihvatiti jedinstvenu definiciju, klasifikaciju i evidenciju pojave
- poticati rad s roditeljima na senzibilizaciji u uoavanju poremeaja u
ponaanju djece i prihvaanju suradnje sa strunjacima