Pravila lijepog ponaanja

Izradili:
Ivan ular i Nina Prena
 BONTON je skup
dogovorenih normi
uljudnog ponaanja.
Temeljno je pravilo lijepog
ponaanja: ne ini drugom
ono to ne bi elio da tebi
drugi ine i ponaaj se
prema drugom tako kako
eli da se drugi ponaaju
prema tebi. Dobro
ponaanje veliko je
umijee i pola uspjeha u
ivotu.
 Djeca ue ponaanje od
roditelja, stoga je nuno da
roditelji osobnim primjerom i
dosljednou budu uzor svojoj
djeci.

Ponaamo li se kao roditelj ili

odgojitelj agresivno, takvom
obliku ponaanja pribjei e i
naa djeca, laemo li i djeca e
se sluiti laima, zahtijevamo
li od djece odravanje higijene,
a sami je ne odravamo, teko
emo tu naviku razviti kod
djece.
 Priama kako vam je prodava
vratio vie novaca, a vi ste ga na
to upozorili moete puno nauiti
djecu o potenju.

Bezobrazno i sirovo ponaanje

djece ne smije se tolerirati!
 podii eni djeja kolica, ponijeti
teret starijim osobama,ponuditi
mjesto za
sjedenje.............................100%
sposobnost da svoje sugovornike ne
prekidamo dok
govore.......................97,8%
tonost kao
vrlina...97,2%
lijepo ponaanje za
stolom.....95,4%
odijevanje u skladu s
prigodom.......85,2%
1. Pristojno se ponaati za 2. Biti strpljiv, ekati svoj
stolom. red.
3. Ne biti drzak i ne 4. Ne rugati se.
prekidati druge. Biti uljudan.
5. Uvijek pristojno 6. Pokazati zahvalnost
pozdravljati i govoriti kada se dobije poklon.
molim i hvala.
7. Biti brian prema 8. Posluati kada se neto
drugima. zamoli.
9. Ne raditi stvari za koje se 10. Kod kaljanja i kihanja
zna da smetaju drugima. obavezno stavljamo vanjski
dlan lijeve ruke na usta!
11.Ustupajte mjesto 12. Ne govorite sa vakaom
drugima: starcima, trudnicama, gumom u ustima.
majkama s djecom.
13. Ne slinite prste dok 14. Dok s nekim razgovarate
listate asopis ili novinu. ne sjedajte i ne naslanjajte se
na stol ili na zid.
15. U bilo kojoj prilici
nema mjesta vulgarnim i 16. Umjesto Ja i Marko
prostim rijeima!! kae se Marko i ja.
17. Ne istodobno 18. Ne vakati vakau
telefonirati i jesti. gumu za vrijeme telefonskog
razgovora.
19. Na telefon se ne
20. Kad se vratite iz kole
zapoinje razgovor rjeju
recite jer je to naredba. prvo treba oprati ruke.
21. Dijete treba ustati 22. No nikada ne smijemo
stavljati u usta jer je to runo,
od stola kad i svi drugi. a moemo se i ozlijediti.
1. Nae tijelo treba 2. Zube peremo najmanje
dvaput dnevno, naveer za
redovito odravati istim. zdravlje, a ujutro za ljepotu!
3. Nuno je svakodnevno 4. Kosa treba biti ista i uredna.
pranje ruku. Prati ju 1 2 puta tjedno, a po
potrebi i vie.
1. Oprostite Prihvaanje isprike
2. Izvolite je uzreica ako
vano je koliko i davanje isprike.
Osobi koja se ispriava vano je nekome neto dajete ili se
dati do znanja ako da je isprika nekome odazivate.
prihvaena.
3. Hvala je odgovor ako vam 4. Molim je odgovor u svim
netko neto pokloni, posudi, prilikama kad vam se netko
ako vas informira ili uini bilo obraa s oprostite, izvolite ili
kakvu uslugu. vam se zahvaljuje.

1. Uvijek se mlai predstavlja
starijem, a mukarac eni, i
onaj na niem poloaju
onome na viem.
2. Kad nekoga
predstavljate, izgovorite
razgovijetno njegovo ime i
prezime. No nemojte kazati
samo njegovo ime i
prezime nego dodajte
neto to e ga poblie
oznaiti, njegovu profesiju
ili slino, kako bi osoba
kojoj ste ga predstavili
lake mogla s njime
zapoeti razgovor. Kad
predstavljate svoje roake,
ne kaite samo to je moj
brat ili moja sestra,
nego njegovo ime i
prezime.

3. Kad se sami predstavljate,
kaite svoje ime i prezime, ali
ne profesiju ili poloaj.
4. Na radnom mjestu novog
lana kolektiva predstavlja
rukovoditelj ili neki stariji lan
kolektiva tako da kae
njegovo ime i prezime,
njegovu funkciju i zatim mu
predstavi ostale.
5. Kad god u drutvu 6. ene ne moraju ustati kad
mukaraca i ena nekoga im predstavljaju mukarce, ali
nekome predstavljate, mlade ene i djevojke trebaju
mukarac koji sjedi mora ustati kad ih predstavljaju
ustati. starijim enama.
 Obraati se nekom s ti"

7. Osoba nieg ranga

predstavit e osobu vieg, 8. Osoba vieg ranga
starija mlau osobu. oslovljava osobu nieg ranga s
Stranom gostu e se ti jednako kao starija osoba
mlau- neovisno o spolu.
predstaviti domai, eni Osobe vieg ranga e ponuditi
mukarca te gostima koji osobi nieg da prijeu na ti.
su ve na zabavi pridolog.
9. Domain mora paziti da
1O. Pozdravljanje ena
upozna goste jedne s drugima. rijeju gospoicavie nije
u skladu s vremenom.
11. Nepristojno je 12. Nepristojno je
prislukivati druge. neprestano govoriti o sebi.
13. Neprihvatljivo je 14. Ako pri slubenom
ponaanje pokazivanje posjetu prvi pruimo ruku
prstom na druge osobe. napravili smo pogreku.
15. Gost ne smije sjesti 16. Poeljno je odravati
prije predstavnika tvrtke. kontakt oima.
 2. Mukarac se prilikom
pozdrava, lagano nakloni. Ako ima
eir, skine ga. Beretku ili kapu pri
1. Najbolje ete stei pozdravu ne treba skidati. ene
pozdravljaju samo naklonom glave.
simpatije ljubaznim Mukarac na ulici prilikom
pozdravljanjem. Mi se najvie pozdrava skida eir. Kad stupi u
sluimo pozdravima: dobro ured, lokal ili lift, a, naravno, i kad
jutro, dobar dan, dobra doe u privatan stan mora skinuti
veer i bok . eir.
 4.
3. Pozdravljati treba uvijek
Ako mukarac pozdravlja
grupu mukaraca, duni su svi
ljubazno i na svaki pozdrav odzdraviti, pa i oni koji ga ne
mora se odzdraviti. Pri poznaju. Ako pozdravlja mijeano
pozdravu nemojte biti suvie drutvo, ene, iako ga ne poznaju,
moraju mu naklonom glave
buni, ne maite rukama, ne odzdraviti. U znak pozdrava u
viite preko ulice zdravo , a lokalu mlai ustanu kad stariji
jo manje hej, halo itd. pristupe stolu.
5. Pravila lijepog ponaanja
zahtijevaju da pozdravimo sve
poznate osobe. Takoer treba
pozdraviti nepoznatu osobu na
stubitu svoje zgrade, u liftu,
ako je susretnemo kod
prijatelja u kui ili stanu.
6. Kada ulazimo u prodavaonicu
ili neku javnu ustanovu, prvo
pozdravljamo osoblje koje tu radi,
pa onda priopimo razlog dolaska.
Takoer, osoblje je duno prvo
pozdraviti kupca ili stranku, pa ga
usluiti.
7. U svakoj prilici mlae
osobe su dune prve
pozdraviti starije. Mukarac
prvi pozdravlja ensku
osobu, osim ako nije puno
stariji od nje.
8. eir se skida u svim
zatvorenim prostorijama, javnim i
privatnim, kao to su: kina, bolnice,
prijevozna sredstva, restorani,
kazalita itd. Kaket, ilterica, kapa
ili ubara se ne skidaju prilikom
pozdravljanja na ulici, ali se skidaju
u javnoj prostoriji.
9. Pravila bontona strogo zabranjuju da se
prilikom pozdravljanja cigareta dri u ustima i
ruka u depu.
10. Mlaa osoba prva 11. Mukarac prvi
pozdravlja stariju. pozdravlja enu.
1. Ono to poslovnu
komunikaciju razlikuje od privatne,
prijateljske, svakako je nain
oslovljavanja. Iako se i tu dogaaju
pomaci i promjene, jo uvijek vai
osnovno pravilo da se u
poslovnome svijetu obraamo jedni
drugima s "Vi", titulom i
prezimenom (ili imenom i
prezimenom). Npr. "Kako ste,
doktorice Peri?" ili: "Molim Vas,
gospodine Periu!" a ne kako je to
u nas est sluaj: "Gospoo Marija!
Gospodine Drago!
2. U poslovnoj komunikaciji
prednost se odreuje u prvom
redu poloajem unutar
poslovne sredine,
hijerarhijom, a tek onda dobi,
odnosno rodom. U privatnom,
prijateljskom krugu prednost
emo uvijek dati starijima,
zatim enama, a tek onda
mlaim sudionicima.

1. Ruku prva prua ena ili onaj
koji je stariji, npr. stariji mukarac
ili ena mladoj djevojci, odnosno
po funkciji vii niem. Kad se
rukujete ruku neete stisnuti
mlohavo ni prevrsto, a najmanje
ete njome tresti. Dobro je pri
rukovanju skinuti rukavicu.
2. Neprihvaanje pruene ruke
neoprostiva je uvreda. Ljubiti ruke
obiaj je nastao u Srednjoj Europi.
Toga se danas, naroito mladi, sve
manje pridravaju i to je ve sasvim
izalo iz mode. Ali ako ipak
mukarac eni poljubi ruku, smije
to initi samo u zatvorenom
prostoru , nikada na ulici.
3. Kod rukovanja uvijek treba
koristiti desnu ruku, ruku treba
protresti tri puta (ni vie ni manje), 4. Pri pozdravljanju treba
sugovornikov dlan ne treba ustati, to vrijedi i za ene
zadrati u svojoj ruci dulje od 2-3 (iznimka: starije i nemone
sekunde, pogled treba biti praen osobe ne).
prirodnim osmijehom.
5. Sako i jaknu pri 6. Rukovanje treba biti ni
rukovanju treba zakopati prelabavo, ni predugo.
(barem jedan gumb). Kod rukovanja treba koristiti
Poljubac u poslovnom desnu ruku, poeljno je
svijetu treba naznaiti. rukovanje popratiti smjekom.

1. Sve ukuane kue ili zgrade
potrebno je pozdraviti pri prolazu
stubitem ili hodnikom kue.
2. Nastojte ne ometati susjede
glasnom muzikom ili televizijom,
bukom po stubitu, lupanjem vratima
automobila po noi i nastojte da ih
esto ne gnjavite.
 Obavijest za susjede
U petak u 20.00 sati
slavim diplomu
stoga Vas molim za
razumijevanje.

3. Ako u stanu neto slavite, 4. Red je da se upoznate sa

unaprijed upozorite susjede susjedima.
(pogotovo one ispod vas), s To naravno ne znai da s njima
molbom da imaju razumijevanja. morate odravati este kontakte.
5. Ako u stanu drite pse ili 6. Dobro prouite kuni red jer
make, nastojte da ne smetaju tamo sve jasno pie, i
glasnim lajanjem ili mijaukanjem. primjenjujte ga u praksi.
 2. Ako nosite tap ili kiobran,
nemojte se njime razmahivati, da ne
1. Hodajte desno i po biste ozlijedili druge prolaznike. Ako
hodate s otvorenim kiobranom,
nogostupu. Tako ete izbjei nemojte da vam zaklanja vidik i
neugodne sudare i guranje. pazite da drugima ne smeta.
 4. Na ulici se ne jede. Sa
3. Pse vodite na sasvim sladoledom, peenim kestenjem,
kokicama, bombonima i drugim
kratkoj uzici. slinim specijalitetima, moete
prekriti pravilo.
 6. U parkovima ili etalitima, ako i
5. Otpatke neete bacati ima slobodnog mjesta na klupama,
po ulici. najprije ete upitati je li slobodno,
ako na klupi ve netko sjedi.
7. Mukarac uvijek preputa eni 8. U drutvu dviju ena
desnu stranu, jer je to poasna
strana. mukarac hoda u sredini.
1. U etvoro se ulicom ne hoda. 2. Naprijed e ii ene i stariji, a
nazad mukarci i mlai. Izuzetak
Zato ete drutvo vee od tri su, naravno, djeca. Ona u svakom
lana podijeliti u dvije grupe. sluaju idu naprijed da budu na
oku.
1. U svaki restoran mukarac ulazi
prvi. U samom restoranu, pri
ulasku, on e se kretati ispred
ene. U restoran se ne ulazi s
upaljenom cigaretom.
2. Pri svlaenju ili oblaenju
kaputa eni moe pomagati
jedino mukarac koji je s
njom u drutvu.
3. Izbor stola u restoranu je
stvar mukarca. Ako trai mjesto
za dvije osobe, nee zauzimati
stol za est osoba. Ako
slobodnog mjesta nema, pravila
pristojnosti ne iskljuuju sjedanje
za drugi stol sa slobodnim
mjestima.
4. Pri zauzimanju mjesta,
pogodnije i udobnije mjesto
pripada eni. Mukarac nee
sjesti dok ena nije sjela, a
izvlaenjem stolice, on ili
konobar joj pomau da lake
sjedne. Kad je ena zauzela
mjesto, sjeda i mukarac.
5. Pri izboru jela ena ima
prednost. Ako je na stolu 6. Samo mukarac naruuje i
samo jedan jelovnik, ona kontaktira s konobarom.

bira prva i eka da izabere i

njen pratilac.
7. Mukarac e enu upitati to
eli, a ako mu ona preputa izbor,
on nee birati najjednostavnija i
najjeftinija jela i pia. Ako ona ipak
odabire neko jednostavno jelo i
mukarac bi trebao slino
postupiti.
8. Ako vam je neko jelo s jelovnika
nepoznato, postoje tri mogunosti:
a. moete naruiti jelo za koje znate
to je;
b. moete ii na sreu i naruiti
nepoznato jelo;
c. moete pitati konobara o sadraju
jela, bez ikakvog ustruavanja.
9. Prema osoblju lokala budite
odmjereni i pristojni. Ne viite
"Konobar, jelovnik" ili "Konobar, 10. Pie bira mukarac.
raun", tako da se cijeli lokal Dunost konobara je da
ori. Posve e vas jasno shvatiti
ako diskretnim pokretom ruke toi pie, no ukoliko
date znak da prie stolu i ako zakae tada mukarac
tiho kaete elju, bez vike i preuzima.
zapovjednog tona.

11. Kucanje pri nazdravljanju
na javnom mjestu nije poeljno.
12. ienje, prepravljanje
minke i garderobe u
restoranu nije prikladno. Za to
slui toalet i nusprostorije
restorana.
13. U restoranu s jelom 14. Novine se u
zapoinje ena. restoranu ne itaju.
 16. Razgovori s nepoznatom
osobom za istim stolom nisu
zabranjeni i moete se upustiti u
razgovor bez upoznavanja. Tek ako
su se u toku razgovora jave
15. Razgovori u javnim zajedniki interesi ili simpatije,
moete se predstaviti, a ako vam je
restoranima se vode tiho. stalo do daljnjeg poznanstva,
moete izmijeniti adrese ili
posjetnice.
 18. Znance koji se ve nalaze u
17. Na sastanke koje ste restoranu pozdravit emo samo u
prolazu. Bilo bi netaktino odmah
dogovorili u restoranima ili prii stolu, ak ako je rije o
kafiima, budite toni. dobrim znancima i prijateljima, jer
ih mi moemo ometati ako su u
drutvu s nekim ili ako nekoga
oekuju.
19. Ako posjeujete 2O. Prilikom izlaska iz
restoran s veim restorana redoslijed je
drutvom, bilo bi dobro da drugaiji: ena ide naprijed, a
stol prije rezervirate. mukarac za njom.
1. Domaica uvijek zapoinje 2. Pribor se postavlja
s jelom i daje znak za dizanje
od stola. prema redoslijedu uporabe.
3. Hrana dolazi na stol u 4. Jelo se uvijek posluuje s
lijeve strane.
zadnji as.
5. Laktovi se ne 6. Izmeu jela drite ruke
naslanjaju na stol. ili na stolu ili u krilu.
 7. Tijekom objeda pristojno je razgovarati
. s osobama koje
sjede do vas.
8. Na sveanoj veeri kava 9. Nemojte ostati posljednja
se ne posluuje za stolom. osoba za stolom koja jede ili pije.
10. Poziv na veeru
podrazumijeva donoenje 11. Pospremanje je
prigodnog dara. obaveza domaina.
12. Ubrusi su postavljeni ili
polegnuti na tanjur ili desno
od njega.
Ubrus se stavlja u krilo,
nikako oko vrata.
13. Ako smo gotovi s jelom
ubrus emo poloiti lijevo od
tanjura.
14. Smatra se doputenim da domain
gostima poeli dobar tek, na poslovnim
i sveanim objedima ne upotrebljava se
izraz dobar tek.
15. Ako se prekrii no i vilicu
vrcima okrenutima prema tanjuru
to znai da ih je samo privremeno
odloio.

16. No polegnut otricom
prema unutra, a vilica usporedno s
noem, desno dolje na tanjuru,
pokazuju da je osoba gotova s
jelom.
17. Ako za vrijeme jela elimo
nakratko odloiti pribor, primjerice
kako bismo popili gutljaj vina,
jednostavno emo ga staviti na tanjur,
to znai da vilica mora biti lijevo, a no
desno na tanjuru, a da pritom ne
dodiruju stol. Prije je bilo uobiajeno
odlagati vilicu i no prislonjene
vrhovima na tanjur.
18. Ako pribor pokazuje pet 19. Koritenje akalica danas
minuta nakon 18.30, znat uope nije uobiajeno i ne treba ih
koristiti, ako zatrebate povucite se
emo da je osobi jelo ilo u u toalet.
tek.

20. Juhu ne smijemo hladiti
puhanjem.
21. Koticu moemo staviti u licu ili
na ruku i tada je spustiti na tanjur.
Pravila pristojnosti zabranjuju
izbacivanje kotice iz usta izravno na
tanjur , a ne preporuuje se ni progutati
ju.
22. Desno gore obino e 23. Posve lijevo stoji manji
stajati nekoliko aa. tanjur s manjim noem.

24. Lijevo se tijekom jela obino
postavlja i tanjur za salatu.
25. Pri koritenju pribora najvanije je
pravilo da pribor rabimo redom izvana
prema unutra. To znai da najprije
posegnete za krajnjim desnim na desnoj
strani, odnosno krajnjim lijevim dijelom
pribora na lijevoj strani te idete redom
prema unutra, u skladu sa slijedom jela.
26. Neko je vrijeme bilo
uobiajeno na tanjuru ostaviti
malo jela, iz pristojnosti. To
se pravilo vie ne primjenjuje.
27. Ako vam poslue obrok na
tanjuru, slobodno ostavite ono to ne
moete pojesti. Meutim, ako sami
sebi stavljate jelo na tanjur onda i
pojedite.
28. Predjela i juhe 29. Pravilo je da se u usta
posluuju se samo stavljaju samo komadi jela
jedanput. veliine zalogaja.
30. Ako iz koarice uzmete komad
kruha, stavite ga na svoj tanjuri za
kruh, otkinete komadi veliine
zalogaja, pravilno ste se posluili.
31. Razgovor za stolom
itekako je poeljan i prikladan,
teme kao to su politika i vjera
treba izbjegavati.
1. Perad se jede noem i 2. Kruh treba jesti trgajui
vilicom komad po komad.
3. Ranjie skinite sa tapia 4. Jabuku ili breskvu
vilicom i zatim ih jedite vilicom i
noem. ogulite noem.
 6. Krumpir se usitnjava iskljuivo
5. Tjesteninu ne reite noem. vilicom, vilicom nije doputeno
gnjeiti krumpir u kau.
7.Rukom se jedu kruh,
pecivo, sendvi, kolai
od brana, jastog, suhi 8. Velikom licom se jede:
kolai, masline, kukuruz, juha, pojedine vrste variva.
pojedine vrste voa.
9. Malom licom se jede: kava,
kiselo mlijeko, jogurt, kuhano jaje,
kompoti, puding, sladoled, kreme,
maline, kupine, umske jagode.
10. Vilicom se jede: salata,
varivo, makaroni, pageti,
krumpir, dinstano meso,
paprika, riba, pite, burek,
trudle, palainke.

11. Malom vilicom se ne jedu:
predjela, kajgana, jaja na oko,
trudla, torta, poslastice, kolai.
12. Noem se ne jede nijedno jelo.
No slui kao pomo vilici pri
usitnjavanju nekog jela, ali noem se
ni jedno jelo ne prinosi ustima. No
se, takoer, ne koristi ni za rezanje ili
usitnjavanje salate, ribe i niza drugih
jela.
1. Na pozivnicama na zabavu iz
praktinih razloga moete napisati i
napomenu molim odgovor.
Sljedeeg dana potrebno je zahvaliti
na pozivu.
2. arena odjea, odjea veselih boja,
kriava ili napadna odjea vrlo je
neprikladna za sprovod. Mukarci
moraju imati kravatu. Tamna odjea
izraava potovanje prema pokojniku
kojemu iskazujemo posljednju poast.
 2. Za vrijeme plesa sako mora
1. Za vrijeme plesa mukarac vodi.
biti zakopan.
1. Odjenite smoking ako 2. Ne smiju se nositi
prekratke arape, tako da se
na pozivnici tako pie. vidi gola noga.
3. S tamnim odijelom 4. U svakom sluaju arape su
nikada neete pogrijeiti, obvezne, ak se ni za najvee
vruine ne smijemo pojaviti bosih
prikladno je za sve. nogu u cipelama.
5. Tenisice su pogrena
obua u poslovnom
okruenju, ma kakva prigoda
bila. Bijele arape su samo za
sport.
6. Postoji jedno suvremeno
pravilo u odijevanju koje
glasi: to via pozicija, to
tamnija odjea.
7. Muke koulje moraju pristajati
tako da ovratnik viri iznad
ovratnika sakoa otprilike jedan
centimetar. Rukavi koulje moraju
viriti ispod rukava sakoa otprilike
dva centimetra.
8. Naunice kod mukaraca na
poslu se smatraju vrlo
neozbiljnima. Mukarci koji nose
zlatne lanie oko runog zgloba ili
oko vrata i piercing djeluju
neozbiljno
9. Sportske bijele arape se 10. ena uvijek mora nositi
ne nose nigdje, osim na fine najlonke, a boja se ne
sportskom terenu uz sportsku smije razlikovati od boje
obuu. noge.
 12. Odjea mora biti u skladu s
profesijom i ne previe prianjati uz
tijelo.

Bluze, suknje i haljine ne smiju biti

prozirne. Izrez ne smije biti predubok,
11. Kone cipele idu uz sve. suknja ne smije biti prekratka, odjea ne
smije biti preuska. Ne nositi prevelike
naunice, minka mora biti diskretna.
13.Za stolicom se sjedi 14.Noge moraju biti
uspravno. skupljene, a ruke uz tijelo.
15. Nepristojno je rairiti 16. ena, pogotovo ako je u
haljini, treba prekriiti noge.
noge dok se sjedi.

1. Prigode za darivanje su: boini
i novogodinji blagdani, roendani,
matura, obljetnice,diploma,
doktorat i sl.
2. Malim darovima moete izraziti
svoju zahvalnost i lijeniku koji vas
je lijeio, bolniarki koja vas je
njegovala, nastavniku u koli,
sekretarici ili slubenici koja vam je
iz dana u dan pomagala u nekom
poslu.
- Naravno, povoda za darivanje ima
bezbroj, a vi trebate sami
procijeniti kada ete nekome neto
darovati.

3. Novac se u pravilu nikada ne
dariva. Novani prilog moe biti
nagrada, honorar, napojnica,
nadoknada, ali poklon nikako. Onaj
tko daruje novac u stvari
demonstrira da iz puke
indiferentnosti ali ak i vrijeme i
napor da neto odabere i kupi.
4. Ipak, kao i svako, i ovo
pravilo ima izuzetak. Novac
ete darovati nekome kome je
u nesrei taj novac potreban,
a na taj nain mu moete
pomoi, i ako dotini to tako i
shvati.
U najuem krugu obitelji,
novac moete darovati
mladim lanovima, uenicima
ili studentima, za dobar
uspjeh u koli ili za roendan.
Ako je rije o proslavi nekog
dogaaja, uz novac koji
predajete u omotnici stavit
ete i estitku.
5. Cvijee, slatkii, knjige i pia su
standardni darovi koji se darivaju u
svakoj prilici lanovima obitelji ili
prijateljima i znancima u raznim
prigodama. Meutim, kada je u
pitanju darivanje cvijea, treba biti
oprezan kada, kome i u kakvoj
6. Ljiljani, krizanteme i
prilici se poklanja odreena vrsta hortenzije se smatraju
cvijea, jer to moe imati i dublje "mrtvakim" cvijeem i ne
znaenje. Nekada su crvena rua ili darivaju se, a ljubiasto cvijee se
karanfil simbolino izraavali smatra izrazom alosti.
ljubav, a svijetloplavi vjernost.
Meutim, danas se to ne gleda
toliko strogo.
7. Pored rua i karanfila, najee
se darivaju tulipani, gladiole,
gerberi, rezano cvijee na dugoj 8. Cvijee se dariva enama u
peteljci. Buketi od mijeanog svim prilikama. Meutim,
poljskog cvijea su takoer
prikladni pokloni, a sitno cvijee, cvijee se moe darivati i
ljubiice, visibabe, neveni, mukarcima u sluaju bolesti.
poklanjaju se uglavnom bez
posebnih razloga.
1. Bitno je da dijete shvati kako
takvoj osobi treba pomoi, ali i to
da mnoge takve osobe zavreuju
nae divljenje jer su, npr.
izgubile zdravlje u ratu branei
domovinu pa spadaju u vrlo
hrabre ljude.
U razvijanju pozitivnog miljenja
i razumijevanja u svezi s
razliitim djejim (ljudskim) 2. Dijete se moe osjetiti ponosnim
potekoama svakako e dobro uzmogne li pomoi osobi oteena
djelovati na djeje stajalite zdravlja osobito ako mu stariji objasne
isticanje da takvim osobama na koji nain: pomo pri kupnji, pri
prelasku preko ceste, prednost u
(djeca, ljudi) treba pomo i trgovini, ustupanje sjedala u sredstvima
zatita zdravih ljudi. javnog prijevoza..
 3. Jako je bitno da je dijete
dolaskom u kolsku
zajednicu ve imalo pozitivan
pristup prema uenicima-
djeci s posebnim potrebama i
prualo im potporu te tako
pozitivno djelovalo na svoju
okolinu.
Takvo se dijete nikako nee
rugati osobi s posebnim
potrebama i svojim e joj
ponaanjem pomoi da lake
prevlada mogui osjeaj
manje vrijednosti te da se
ravnopravno integrira
(ukljui) u kolsku zajednicu
i drutvo vrnjaka.
 2. Bez obzira na situaciju, igrai
1. Uenje djece pravilima na ne bi trebali kritizirati svoje
igralitu poinje uenjem suigrae. Jedan od ciljeva djejih
kako biti dio ekipe (tima), a to portova i ukljuivanja u zajednike
znai podravanje suigraa aktivnosti je izvui maksimum i
preuzeti rizik bez obzira o kakvim
cijelo vrijeme. je igraima rije.
3. U garderobi u sportskim
dvoranama treba sloiti odjeu i
obuu, ne tresti blato s cipela i
dirati tue stvari i prevrtati po
torbama.
4. U kupaonici se ne prska vodom,
ne penje na vrata i viri kroz
kljuanicu.
Obavezno se pusti voda i nije
poeljno piti sa slavine.
1. Prigodom upoznavanja ne
izbjegavajte rukovanje s osobom
koja ima umjetnu ili amputiranu
ruku.
2. Obraajte se neposredno
osobi s invaliditetom, a ne
roditelju, partneru, pratitelju
ili prevoditelju.
3. Razgovarajte normalno, sluei 4. Ako s osobom u invalidskim
kolicima razgovarate dulje vrijeme,
se svakodnevnim izrazima. nastojite sjesti kako biste se gledali u
Nemojte se bojati krivih rijei. oi.
5. Usredotoite se na osobu
koja ima neki poremeaj
govora. Ako niste razumjeli
to je rekla, zamolite ju da
ponovi. Nemojte glumiti da
razumijete.
6. Pozdravljajui slijepu ili
slabovidnu osobu kaite joj i
svoje ime. Ako nudite pomo u
hodanju, ponudite joj da se
osloni na Vau ruku.
7. Gluho - slijepe osobe vas
mogu razumjeti jedino dodirom. 8. Ne hvalite pretjerano
Ako se naete u situaciji da osobu s invaliditetom zbog
komunicirate s takvom osobom,
uspostavite kontakt ispisivanjem obavljanja normalnih ivotnih
velikih tiskanih slova na njenom zadaa.
dlanu.

9. ekajui u redu ustupite
svoje mjesto ili se zauzmite
za to da teko pokretna osoba
odmah doe na red.
10. Prilikom vonje u javnim
prijevoznim sredstvima ponudite
svoje sjedalo osobama s
invaliditetom. Pomognite im pri
ulasku i izlasku iz autobusa,
tramvaja, aviona
11. Pomagala (take, tap,
kolica) osobe s
invaliditetom dirajte samo
ako ste za to bili zamoljeni.
12. Nemojte milovati psa vodia dok
"radi". Pitajte vlasnika za dozvolu.
Od vas se ne oekuje da pokazujete
saaljenje prema osobama s
invaliditetom
 1. Internet nije samo
mrea raunala, nego i
velika neformalna
zajednica s vlastitim
kodeksom ponaanja.
Pravila ponaanja na
Internetu slina su
onima u
svakodnevnom ivotu
pa su i na Internetu 2. Emoticon - izraz za kombinaciju
razni oblici agresivnog znakova koja izraava raspoloenje i
pomae da poruka bude ispravno
i uvredljivog ponaanja protumaena: :-) oznaava smijeh ili
vedro raspoloenje, a :-( oznaava
te povrede privatnosti alosno raspoloenje. Postoje i druge
kombinacije, ali se ne koriste toliko
neprihvatljivi. esto.
Poruke pisane iskljuivo velikim
slovima smatraju se vikanjem.
3. Mobilni telefon na stol se nikad ne
stavlja. Mobitel se iskljuuje u
bolnicama i zrakoplovima, u kazalitu, u
kinu, crkvenom obredu i sprovodu,
zatim na sastancima, kongresima,
seminarima i predavanjima. Ako
moramo telefonirati izai emo vani.
4. Na email treba odgovarati
najkasnije u roku od 24 sata.
Ako ne znamo odgovore na
pitanja, trebali bismo ukratko
potvrditi primitak poruke.
1. Ako sjedi, a netko 2. Ako ti pak mora doi do
treba doi do svog mjesta, svog mjesta, proi tako da
ustat e i omoguiti mu licem gleda prema ljudima
da proe. pored kojih prolazi.
3. U kazalitu, operi i na
koncertima se obino ne jede, a
ako u kinu jede, pazi da ne stvara
veliku buku. Glasni komentari,
zvidanje i ostale upadice totalno
su out kad se radi o bontonu
4. Svakako je preporuljivo na
predstavu doi na vrijeme. Ako
zakasnite na kazalinu predstavu
obino vie neete moi ui prije
stanke.
1. Ako je red na blagajni, nemoj
se gurati i zalijepiti za osobu ispred
sebe tako da ona moe osjetiti tvoj
dah na vratu. Kolica nemoj gurati
drugima pod rebra.
2. Ako pogleda robu i
odlui je ne kupiti, vrati je
gdje je bila, a ne meu
sasvim drugu vrstu robe.
3. Otvaranje paketa i vreica 4. Moe li, lijepo je dati
prije plaanja takoer nije u prednost starijim ljudima i
redu. Voe i povre nemoj majkama s djecom, posebice ako
gnjeiti i previe dodirivati. imaju malo stvari.
 5. Kad idete u kupovinu, morate
prije toga znati i odluiti to
namjeravate kupiti. Neodgojeno
je zahtijevati od prodavaa da
vam pokazuje pola duana a da
niste nita kupili. Ako niste nali
ono to biste eljeli, uljudno se
prodavau ispriajte. U
trgovinama ili trnici, gdje vlada
guva i gdje se stvaraju repovi,
budite svjesni da se svakome
uri, zato ekajte mirno dok na
vas doe red i nemojte
pokuavati preko reda ii u rep
ili raznim bezrazlonim pitanjima
zadravati prodavaa.
1. Iskljui mobitel
U starim vremenima nije bilo mobitela,
ali i da ih je bilo, sigurno bi ih tadanji
dentlmeni gasili kada god bi bili u
drutvu osobe do koje im je stalo.
Stoga, ako ste u kinu, na pizzi ili
jednostavno zavaljeni u tvoj kau
gledate neki DVD, svakako ugasi
mobitel (OK, jedino ako oekuje ba
jako vaan poziv, moe ga ostaviti
upaljenog). Kada te ona upita zato
gasi mobitel, objasni joj. Sigurno je da
to nee oekivati i totalno e je osvojiti.
2. Ne govori proste rijei
Danas tinejderi, i cure i deki, olako
preko usta prevaljuju teke rijei,
psovke. Ipak, ako non-stop koristi
neku psovku i jo to ini jer misli da
je to jako kul, poet e ljudima ii na
ivce. Dakle, popuste li ti nekada ivci i
prevali li kakvu rugobu od rijei preko
usta, to je OK. No ako ti je prostota u
svakoj ili svakoj drugoj reenici, zaista
pretjeruje.
3. Hodaj s vanjske strane plonika
Ovo je prastara dentlmenska gesta. Naime, u
stara vremena mukarci su uvijek hodali s
vanjske strane plonika, a svojoj izabranici su
preputali unutarnju stranu. Tako bi je titili
od prometa npr. doleti li kakav biciklist, pa
ak i auto, prvo je on na udaru. Takoer,
padne li kakav predmet s balkona ili prozora,
vee su mogunosti da e pogoditi tebe nego
nju. Zaista slatko, zar ne?!
4. Nosi kiobran
Kia lijeva, ali ti se pravi netko i dok
ona sama nosi svoj kiobran, ti si se sa
strane stisnuo s rukama u depovima,
sav mokar do koe. Ova slika via se
vrlo esto na naim ulicama. Pravi bi
dentlmen uzeo kiobran i pridravao
ga, brinui se da ona ne pokisne (a ni
tebi nee biti loe, u svakom sluaju,
bolje nego bez kiobrana).
5. Prati je kui
Ovo je vrlo vana dentlmenska gesta i
takoer vue korijene iz davnih dana.
Na ovaj se nain brine je li cura sretno i
sigurno dola svojoj kui. Osim toga,
ovo vam produljuje zajedniko vrijeme
te uvijek postoji mogunost za jo koji
slatki poljubac!
6. Nudi joj jaknu
Govori da joj je hladno i cvokoe zubima. to
e ti? Naravno, skinuti svoju jaknu i zaogrnuti
je njome! Pa ak i kada ne cvokoe, a tebi se
uini kako je veer ipak hladna, pogotovo
zbog naina na koji se obukla, ponudi joj
svoju jaknu. Velika je vjerojatnost da e isprva
odbiti, ali ti svakako inzistiraj. I naravno, stisni
zube ako ti bude hladno bez jakne.

7. Nudi joj svoje sjedalo
Ako ste se sreli u tramvaju, busu ili vlaku, ti
sjedi, a ona stoji, ponudi je da sjedne. Bitno
je kako e to uiniti. Naime, ako sjedi i pita
hoe li sjesti, to i nije najbolji nain. Najbolje
se dignuti i rei joj neka sjedne. Tada nee
moi odbiti.
8. Upoznaj je s prijateljima
Ovo je vrlo vano, ne samo kao dentlmenska
gesta. Ako sreete tvoje poznanike i prijatelje,
a ti je s ni s kim ne upoznaje, osjeat e se
neugodno i izolirano.
Dakako, uz ove stvarice, nemoj zaboraviti
barem s vremena na vrijeme pridrati joj vrata
kad ulazite ili izlazite iz kole ili sjedalicu kad
sljedei put odete na pizzu.

1. Danas su u cijelom svijetu
automobili i motocikli postali
problem. esto oni na
kotaima misle da imaju vie
privilegija od pjeaka. Drske,
grube rijei, pa nervoza koja
se oituje davanjem
preglasnih i neugodnih
signala trubom, esta je
pojava neodgojenih ljudi u
vozilima.
2. Samo se po sebi razumije
da pomo drugomu vozau na
cesti, osobito u prometnoj
nezgodi, nije vie znak
dobrog odgoja nego i dunost
pojedinca. Propusti krivaca
koji ele izbjei odgovornosti
i kazni pa, oborivi pjeaka,
bjee i ostavljaju ga na cesti,
moda ranjenog, nisu samo
nehumani nego i kanjivi.
3. Motociklisti koji na
motorima stvarajui
namjerno zaglunu buku 4. Suvozako mjesto smatra
bijesno krue ulicama, se poasnim mjestom. Smatra
osobito nou i uznemiruju se ljubaznom gestom kada
mirne ljude, pokazuju osobama na suvozakom
takoer svoj lo odgoj. mjestu otvorimo vrata
automobila. Tu postoji jedna
Dobro odgojen ovjek posebnost: kada voza izae
nastojat e da ne smeta iz auta i krene otvoriti
drugome i da uvijek vodi suvozaka vrata, uvijek mora
rauna o svojoj okolini. proi ispred auta.
5. Ne lijepite se na
vozilo ispred sebe. To 6. Potujte prometne
vozaa ini nesigurnim i znakove.
nervoznim.
7. Kad parkirate
8. Nikad ne parkirajte
zauzmite samo jedno
na mjesta predviena za
parkiralino mjesto, kako
invalide.
bi bilo mjesta za sve.
 9. Ako na parkiralitu otetite neije auto, ostavite papiri sa
svojim podatcima kako bi se dogovorili oko naknade tete. I
vama bi bilo drago da to napravi netko drugi!
 2. Dajte prednost starijima i
djeci, nemonima, majkama s
1. Guranje u tramvaju ili djecom, ljudima s prtljagom, a
naroito invalidima, tako da im
autobusu nije samo ustupite svoje mjesto. Nelijepo je
runo i bezobzirno nego vidjeti mladia ili djevojicu kako
u tramvaju sjedi, a stariji
je i dokaz neodgojenosti.
mukarac, invalid ili ena stoje.
3. Kad prolazite kroz tramvaj, ne gurajte 4. Ne izbjegavajte na bilo koji
se i budite obzirni prema drugima. Ne
svaajte se s kondukterom ako vam stavlja nain plaanje vozne karte.
kakvu primjedbu jer on u veini sluajeva Tramvajske karte ne bacajte po
ini svoju dunost
tramvaju ili na ulici, nego ih stavite
Ne govorite glasno i ne prigovarajte u za to odreene koare koje se
suputniku.
nalaze blizu svake stanice.
1. Ne ostavljajte papire, ostatke
ivenih namirnica i prazne
limenke u umi i na plai gdje ste
proveli nekoliko ugodnih
trenutaka, jer e to onima koji
dolaze nakon vas smetati.
2. Nemojte urezivati u debla svoja
imena ili inicijale, a jo manje
ispisivati imena po zidovima kua
(to djeca rado ine). Hodajte po
putevima, a ne po travi, jer ako
stotine ljudi hoda po travi, a ne po
odreenom putu, nje vie nee biti.
1. Disciplina na radnom mjestu
namee nam takoer neka pravila. Na
posao dolazite tono, radite marljivo i
poteno, jer poten rad sve pobjeuje
2. Ne smetajte u razgovoru onima koji
s vama rade u istoj prostoriji, ali ne
dopustite ni da vama drugi smetaju.
Razgovori, ale ili pjesme neka budu dio
vaega zajednikog odmora.
 3. Za radnog vremena ne naputajte
radno mjesto pod izmiljenim
izgovorom i zbog obavljanja privatnog
posla. Ako imate obavezu koju ne
moete obaviti u drugo vrijeme, onda
unaprijed traite od odgovornog 4. Ne upotrebljavajte
rukovodioca da vam odredi zamjenu. Na
vama je da ocijenite kad je to uistinu telefon u uredu za
potrebno. Ako organizacija posla to
omoguuje, dogovorite se kako ete privatne razgovore.
nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

5. ene na radno mjesto trebaju
dolaziti uredno i nenapadno odjevene.
Nije ukusno biti u uredu u hlaama. Ako
se tako odijevamo inae, na radnom
mjestu trebamo se presvui i obui
kutu. Pravilo je da se parfemi na radnom
mjestu upotrebljavaju to diskretnije
6. Nedopustivo je da se za radnim
stolom u radno vrijeme gledate u
zrcalo, minkate i eljate. To
morate uiniti u garderobi ili za
vrijeme odmora. Ladica stola ne
smije postati kozmetiki salon u
malom , to jest, da se meu
spisima nalazi lak za nokte,
minka, puder itd.

7. Kad odlazite s radnog
mjesta kui, morate ostaviti
svoj stol u redu. To vrijedi
za oba spola.
8. Posueni novac od kolege
uvijek vratite u obeano
vrijeme. Tako ete i drugi put
imati kredit . Kad kolektiv
za neku priliku skuplja novac,
sudjelujte uvijek ma i
najskromnijim prilogom.
9. Ne govorite sa vakaom
gumom u ustima; najbolje da
ne vaete gumu uope. Ne 10. Bezobraznika koji se dere
sjedajte i ne naslanjajte se na
stol ili na zid dok s nekim najvie izbacuje iz takta kada
razgovarate. Ne slinite prste osoba na koju vie ostane
dok listate rukopis, knjigu ili pribrana i mirna, te mu odgovara
slino. objektivnim argumentima.
11. Nepristojno je u razgovoru stalno
pogledavati na sat, usput slati fakseve,
primati SMS poruke ili ako stalno zvoni
telefon. Nakon sastanka pristojno je
otpratiti gosta do vrata ili dizala jer e
se tako stei dojam da ga cijenite.
12. Usklinike i velika tiskana
slova ne treba rabiti preesto. PS,
post scriptum, izmeu slova P i S
ne bi trebalo staviti toku.
1. Kad se spremate na put,
nemojte u posljednji as stii
na kolodvor. Dvadeset minuta
prije odlaska vlaka ili
autobusa trebate biti ondje, 2. Ne zapoinjite razgovor
naravno ako ste prije sa suputnicima, ali ako vas
nabavili kartu. U vlak ili
autobus ulazite mirno i ne netko neto upita,
gurajte se. Dajte prednost pristojno mu odgovorite.
starijima ili enama s djecom.
3. Hrana koju nosite sa sobom neka 4. U vlaku mukarac prvi naputa
bude tako umotana da ju moete bez
ikakva pribora estetski pojesti. Najbolje vagon da bi eni, pa i nepoznatoj,
je ponijeti sendvie. Svaki sendvi pomagao pri silaenju. Isto tako
umotan u poseban papirnati ubrus mukarac treba svakoj eni pomoi
omoguit e vam da obriete ruke skinuti prtljagu.
nakon jela. U kolima za nepuae
nemojte puiti.
1. Prilikom boravka u hotelu nemojte 2. Kad naputate
buiti i lupati vratima. Nemojte biti
neugodni s hotelskim osobljem, i ako hotelsku sobu, ostavite
imate pravo traiti korektne usluge,
inite to uvijek ljubazno. je u to veem redu.
3. Ako elite razgovarati s portirom ili
s kojim slubenikom, a on ve s nekim
razgovara, nemojte (ma koliko vam se
4. Obavezno potivati
urilo) upadati drugome bezobzirno u kuni red hotela, pitati
rije, nego priekajte da on zavri. Ako kakva su pravila pri
se ne moete savladati, recite ljubazno:
Oprostite to vas prekidam, uri mi se dolasku u hotel i odlasku iz
, ili neto slino. hotela.
1. Mukarac uvijek puta da
ena prva ue i prva izae iz
dizala. Za vrijeme vonje on e
svakako skinuti eir.
2. Ako dizalo sluajno iz bilo
kojeg razloga stane, neemo
stvarati paniku, nego po
mogunosti mirno ekati dok se
ne popravi.
 2. U potrazi za novim naelima u
1. Kad on i ona zakau dananjim odnosima meu spolovima,
slobodno ponaanje, ljubljenje i grljenje
sastanak, razumije se da na ulici i u javnosti postalo je
uobiajeno, no ne i primjereno.
nijedno ne smije zakasniti
 2. Ne prekriiti ruke, trljati ruke,
rukom stalno dodirivati bradu,
1. Ne drati obje ruke u stavljati prst na usta ili u usta, drati
depovima. dlan ruke na licu,prekriiti ruke iza
vrata ili na prsima, podii gornju
usnu, gristi usnu.
3. Kod sjedenja za stolom 4. Ravno dranje smatra
laktove treba drati uz se vanim u drutvenom
tijelo. i u zdravstvenom smislu.
 U razgovoru ne koristite imperativ, jer na taj
nain nareujete ili zapovijedate. Pogreno je u
telefonskom ili u nekom drugom razgovoru
zapoeti rijeima recite, ili dajte mi komad
kruha, ve molim vas moete li mi dati..
1. Smee bacajte u ko za smee
ili kontejner, a ako ste u
mogunosti papir, staklo i metal
odloite u za to predviene
kontejnere! Tako ete omoguiti
njihovu ponovnu upotrebu i
smanjiti koliinu otpada.
2. Dok ste u autu ne
bacajte smee i opuke
kroz prozor nego ih
skupite i odloite u kantu
po izlasku iz auta!
3. vakae gume ne bacajte na ulicu
nego ih stavite u papiri pa bacite u ko
za smee! Uz to to ete eliminirati lou
naviku, smanjit ete i runou naih
ulica koje su prepune zalijepljenih
vakaih guma.
4. Ako ve morate puiti nemojte
to raditi u zatvorenim prostorijama
kako ne biste smetali onima koji ne
pue, a opuak obavezno bacite u
ko za smee, a ne na ulicu!
5. Kada idete u kupovinu ne
uzimajte plastine vreice nego
nosite platnene. Plastine vreice
uglavnom zavre na kronjama
drvea ili deponiju, a vrijeme
potrebno da se jedna vreica
razgradi je otprilike milijun godina!
6. Namirnice kupujte svjee i bez ambalae.
Time smanjujete koliinu ambalanog otpada
kojega je sve vie. Ako ve kupujete
zapakirane proizvode potrudite se da to budu
to vea pakiranja sa to manje ambalae, a
plastinu ambalau i konzerve odnesite na
mjesta za njihov otkup. Navedeni se materijali
prirodno razgrauju dosta dugo stoga njihovo
gomilanje u prirodi predstavlja ozbiljan
problem.
7. Iskoristite obje strane papira (za
pisanje, tiskanje) prije nego to se
odluite baciti ga. Za proizvodnju jedne
tone papira potrebno je posjei dva
stabla, utroiti 240 000 litara vode i
4.700 kilovata struje! Od starih novina i
drugog ne plastificiranog papira lako se
pravi reciklirani papir pri emu je uteda
energije oko 70 %. Na ovaj nain tedi
nae ume, vodu i struju.
8. Gasite svijetla i izbjegavajte
stand by. Ureaji na stand by
troe ak i do 70 % energije. Kada
ih ne koristite, iskljuite ih iz
struje. Kupujte tedljive arulje jer
traju 15 puta due od obinih te
troe etvrtinu manje struje da bi
dale istu koliinu svijetla. Tako
tedite novac (a i nau planetu).
9. Kada perete rublje ili posue
napunite perilicu do kraja. Ukljuite
krae programe i perite u vrijeme
jeftinije struje. Ekonomino koristite
deterdente jer i oni sadre tvari koje
zagauju nae vodotoke i ugroavaju
opstanak ivih organizama.
10. Trudite se to vie ii pjeke ili
biciklom. Ako ve morate ii automobilom,
koristite vozila na ekoloka goriva plin i bio
dizel a ponudite se povesti i susjede ili
prijatelje. Sagorijevanjem goriva oslobaa se
oko 2,5 kilograma ugljinog dioksida po litri
goriva to doprinosi poveanju efekta
staklenika, odnosno klimatskih promjena.
11. Imate li vrt organski otpad
kompostirajte. Kompostiranje je postupak
prerade prirodne tvari koja se sastoji od
ugljikohidrata i celuloze te drugih organskih
prirodnih spojeva u mineraliziranu smjesu
siromanu na ishodnim spojevima i hranjivim
tvarima koje su djelomice postale inertne na
promjene inei humus. Ovako ete pored
manje koliine smea dobiti i sredstvo kojim
ete pospjeiti rast biljaka.
12. Zasadite stablo! Stabla su
plua naeg planeta, veu ugljini
dioksid, proizvode kisik te
utjeu na smanjenje buke koja
predstavlja veliki problem gradskih
ulica.
13. Ne bacajte opuke u more jer
mislite da e se razgraditi za 5 minuta.
Filter opuka razgrauje se u moru 5
godina, a ostaci nikotina jako negativno
utjeu na ribe! Dupini ne pue, nemojte
im bacati opuke. Jo bolje, nemojte
puiti na brodu, kapetani ne vole
cigarete blizu jedara!
14. Nikada nemojte prazniti crni
tank kad ste vezani ili usidreni
samo tijekom plovidbe! Zamislite
da ste ba vi u moru i uivate u
plivanju dok netko kraj vas prazni
crni tank
ime se hrane ribe? Ribe se hrane
svime to im je dostupno. Zbog
devastacije Jadranskoga mora, sve
je manje hrane za ribe. Ribe vole
kruh i kruh je zdrav za ribe! Kruh
koji vam ostane na brodu nemojte
bacati u smee bacite ga ribama!
Isto vrijedi i za voe i povre!
15.Stanovanje: Svakodnevno smo
odgovorni za 16 posto ugljinog
dioksida i drugih plinova s efektom
staklenika. Ta koliina plinova
nastaje neprimjetno, tijekom
potronje energije za stanovanje.
16.Stoga bolje izolirajte prozore i
vrata svojih domova, otvoritie 17. A ako ste se odluili za gradnju,
prozor umjesto da ukljuujete koristite prirodne graevinske
klima ureaj. Perilicu posua materijale, sunevu i geotermalnu
ukljuujte samo kad je puna, a energiju, energiju vjetra, i druge
bojler zagrijavajte na nioj obnovljive i prirodne izvore energije.
temperaturi.
18. Kuno svjetlo: Obina
arulja s uarenim vlaknom
svijetli kratko, troi dosta struje,
emitira mnogo topline i sadri
ivu, zbog koje je treba posebno
reciklirati da ne bi zagadila vodu
i zemlju.
19. Preite na tedljivo neonsko
osvjetljenje: ono svijetli deset puta dulje
od obine arulje, potrebna mu je samo
etvrtinu energije koju potroi obina
arulja, a emitira 90 posto manje
topline od nje. tedljive arulje mogu se
sasvim reciklirati, pa ne zagauju
okolinu.
20. tedljiva kompaktna
fluorescentna arulja(CFL) snage 20 vati
moe zamijeniti obinu pet puta jau
obinu arulju. Za 1.200 kilovata struje,
koliko jedna ovakva arulja utedi
tijekom svog vijeka, potrebno je vie od
pola tone ugljena ili, priblino 0,280
litara tekueg goriva.
Ako bi samo milijun kuanstava
promijenio po etiri arulje ,900.000
tona plinova koji stvaraju efekt
staklenika bio bi eliminiran.
21. Ureaji: ak 75 posto
energije potroene u kuanstvu
otpada na takozvanu
fantomsku struju. Nju potroe
ureaji poput televizora, DVD-
a, raunala, monitora i stereo-
ureaja kada ih ukljuimo i ne
koristimo.
22. Kuanstva u postindustrijskim
zemljama tako u atmosferu emitiraju 75
milijuna tona ugljinog dioksida i bacaju
milijarde dolara svake godine. Samo u
Europi, ukljueni televizori koje nitko ne
gleda kotaju preko milijardu dolara
godinje. Kuanstvo moe smanjiti
raune i emisiju tetnih plinova za 66
posto.
23. Prosjean kompjuter bez
monitora potroi 60 do 250
vati struje dnevno. Ako
iskljuujete kompjutere kada
ih ne koristite, u atmosferu
ete ispustiti 83 posto
ugljinog dioksida manje.
24. Papir: Koristite reciklirani
papir jer se papir, koji ini treinu
otpada, moe preraivati tri do pet
puta prije nego to se njegova
vlakna raspadnu. Tona recikliranog
papira uva 17 stabala i 67 posto
energije potrebne za
novoproizvedeni papir.
25. Plastika: Poto ih donesete iz
trgovine, plastine vreice uglavnom
zavre u vaoj ivotnoj sredini jer se
samo tri posto njih reciklira.
Napravljene su od polietilena i potrebno
im je tisuu godina da se raspadnu, pri
emu se emitiraju opasni plinovi. Za ovo
sprijeiti koristite platnene torbe ili
vreice od biljnih tvari.
26. Onima koji vam isporuuju hranu
recite da zadre plastine vilice. Ne
koristite plastine alice, ae i flairanu
vodu. (Godinje se za flairanje vode
potroi 2.700.000 tona plastike, a vie
od 86 posto plastinih boca zavrava u
prirodi.)
27. Odravanje odjee:
Istraivanja Univerziteta u
Cambridgeu pokazala su da na
pranje i suenje odjee otpada 60
posto ukupne energije uloene u
njenu proizvodnju i odravanje.
28. Perite odjeu u toploj, ne u
vreloj vodi, i koristite novije tipove
strojeva za pranje jer troe etvrtinu
energije i manje vode u odnosu na stare
29. Stare jakne: Stare jakne od
tipove. Opranu odjeu suite vani, ne u prirodnih i umjetnih materijala mogu se
stroju. reciklirati ili prepraviti. Na taj nain se
Sve to za 90 posto moe reducirati tedi 76 posto energije za proizvodnju
emisiju ugljinog dioksida koji se nove odjee, a emisija plinova s efektom
oslobaa tijekom uobiajenog staklenika smanjuje se za 71 posto.
odravanja odjee.
30. Kupnjom noene odjee sniavate
emisiju ugljinog dioksida koji se
oslobaa tijekom proizvodnje nove
odjee i prolazite jeftinije. Primjera radi,
pamuk zauzima manje od tri posto
poljoprivrednog zemljita, ali se za
njegovu proizvodnju troi etvrtina
pesticida rabljenih u svoj poljoprivredi.
31. Bicikl: Po gradu se vozite
biciklom. Podaci iz razvijenih zemalja
pokazuju da tamonji promet oslobaa
vie od 30 posto ukupnog ugljinog
dioksida. Ulazak automobilom u ui
centar Londona stoga se naplauje 8
dnevno, to prometnu guvu smanjuje
za 22 posto, a emisiju ugljinog
dioksida za 16.

32. Automobil: Za deset sekundi
rada automobilskog motora u
mjestu potroi se vie benzina
nego za njegovo gaenje i ponovno
paljenje. Ako ugasite motor na
semaforu, smanjujete zagaenje
atmosfere najmanje za osminu.
Ukoliko redovito kontrolirate tlak u
gumama, godinje ete utedjeti
pun spremnik goriva.
33. Konzumirajte manje mesa: to je
odgovornije za globalno zagrijavanje:
BMW ili Big Mac? Vjerovali ili ne -
burger. Organizacije za hranu i
poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama
izvjetavaju da industrija mesa emitira
18 posto plinova s efektom staklenika -
vie od prometa. Veliki dio tih plinova
potjee od duikovog oksida i metana
koji se oslobaaju dok vakai
probavljaju hranu. Metan ima 23, a
duik-oksid 296 puta vei efekt
zagrijavanja nego ugljini dioksid.
34. Ako iskljuite meso iz prehrane ili
ga svedete na minimum, svatko od vas
moe sprijeiti emisiju tone i po
ugljinog dioksida godinje. Poboljanja
na automobilima smanjuju emisiju tog
plina za samo jednu tonu.
35. Podrite lokalnog proizvoaa:
Kupujte hranu na oblinjim trnicama,
od proizvoaa iz svoje okoline, jer ete
tako troiti manje goriva za dopremanje
hrane. Osim toga, hrana s trnice je
esto svjeija i zdravija od one iz
trgovine ili hipermarketa.
36. Posadite bar jedno drvo u ivotu:
Svako posaeno drvo je korak u borbi
protiv globalnog zagrijavanja. Jedno
stablo tokom ivota moe apsorbirati
do tone ugljinog-dioksida, naroito u
toplijim klimatskim pojasevima. Tome
treba dodati i da lie apsorbira toplinu
Sunca.
Posjeeno stablo bolje je
iskoristiti kao grau ili
odloiti na neko polje nego
loiti, jer tada ispusti vei
dio ugljika koji je upilo
tijekom ivota.
 2. Vano je nauiti biti spreman na
pobjedu i poraz. Trenirat ete dan i no
ako treba, dat ete sve od sebe da
pobijedite, ali ako se dogodi suprotno
1. Dakle, prvo i neete se svaati sa sucima, plakati,
upati kosu protivnika, nazivati sve oko
sebe pogrdnim imenima, podmetati
najvanije pravilo u noge, derati se na publiku i sl. Moda
moete koji put baciti reket, ako se
sportu je: potuj pravila. bavite tenisom, ali prvo pokuajte
postati wimbledonski pobjednik!
3. Ako ste pobijedili primite
estitke protivnika. Ako ste
izgubili nasmijeite se i stisnite
ruku protivniku. Kada budete
daleko i nasamo probavite
svoj neuspjeh na neki drugi
nain (vjebajte vie, npr.).
4. Kada igrate u timu budite
timski igra. Nemojte se
ponaati kao da ste jedini i
najbolji igra, jer neete
uspjeti sami.
 6. Roditelji se obino smatraju
5. Ne pobijedite li, ne uzorom djeci. Primjerice, ako
krivite druge za neuspjeh otac za vrijeme tenisa psuje i
ili varanje. Prihvatite ljutito baca reket na pod kada
gubi igru, postoji velika
neuspjeh i trudite se vie vjerojatnost da e njegova djeca
pa e rezultati biti bolji. oponaati takvo ponaanje.