John Stuart Mill „O slobodi”

Nikola Golubović Reiser

Vedran Granc
UVOD
• građanska ili društvena sloboda: priroda i granice vlasti koju društvo
može legitimno vršiti nad pojedincem
• Borba između slobode i autoriteta – najočitija pojava u razdobljima
povijesti
• Pojam slobode podrazumijeva zaštitu od tiranije političkih vladara
• Cilj rodoljublja – ograničiti moguću vlast vladara nad zajednicom
• Sloboda mora biti pristuna, ali ograničena tako da većina ne ugnjetava
manjinu
• Utjecaj običaja – poistovjećivanje sa svojom klasom/grupacijom
• Sloboda – ukusi i težnje, plan vlastita života i smjera
• Ljudi se udružuju u zajednice ako nikome ne štete
• Svatko postupa u skladu s vlastitom savješću i unutarnjim osjećajem
O SLOBODI MIŠLJENJA I RASPRAVLJANJA
• U ustavnim zemljama neće se kontrolirati izražavanje mišljenja
• Sila je sama po sebi nezakonita, ali je štetnija kada se primjenjuje u
skladu s javnim mišljenjem
• Nitko nije u potpunosti u pravu – nepogrešnost je nedostižna
• Dužnost je vlade i pojedinaca da stvore najistinitija moguća mišljenja i
da ih ne nameću ako nisu u pravu
• Treba tolerantno pristupiti svakome mišljenju i saslušati razloge i
dokaze
• Povijest puna primjera da je progon gušio istinu – kočenje napretka
• Ljudi počinju sakrivati svoja originalna mišljenja i prilagođavaju se
zajednici
• Sloboda mišljenja važna radi slijeđenja svoga uma i radi
omogućavanja prosjećnim ljudima da postingu duhovnu veličinu
• U raspravi ima samo dobroga, sporna mišljenja dijele istinu među
sobom
• Ako jedan dio istine ne želi biti cijela istina, tom se treba oduprijeti –
uvijek birati istinu ma kakva ona bila
O INDIVIDUALNOSTI KAO JEDNOM OD ELEMENATA BLAGOSTANJA

• Mišljenja i rasprava poboljšavaju intelektualnu i moralnu narav

čovjeka
• Svatko treba živjeti u skladu sa svojim vrijednostima dok to čini na
vlastiti rizik/opasnost
• Ljudi nisu nepogrešni – treba biti više mišljenja pa i suprotnih
• Slobodan razvoj individualnosti bitan za blagostanje
• Ljudi se uče bivanjem ljudi samo temeljem odabira i vlastitog
prosuđivanja
• Duhovna i moralna snaga se razvijaju ako se njima služimo
• Prilagođenost društvu je postala prioritet, a ne naša vlastita unutarnja
mnijenja
• Samo individualnost može rađati dobra ljudska bića i razvijena bića
• Velika uloga genija – guraju društvo naprijed
• Ide se za time da prosječnost zavlada među ljudima i dobije veću moć
• Pojedinci se gube u mnoštvu – vladaju mase koje nameću svoje
stavove i ukuse ostatku društva
• Nezavisnost djelovanja i potcjenjivanje običaja je nužno zbog
nastajanja boljih načina života i vrijednijih običaja
• Različiti ljudi zahtijevaju različite uvjete duhovnog razloga
• Stvari koje pomažu jednom čovjeku, drugome su prepreka
• Značajka usmjeravanja javnog mišljenja je to mišljenje učiniti
netolerantnim prema bilo kakvom izrazitijem pokazivanju
individualnosti – sve u korist mediokriteta
• Despotizam običaja posvuda je trajna zapreka ljudskom napretku –
bori se protiv duha slobode ili duha napretka
• Jak utjecaj javnoga mnijenja
• Treba se boriti protiv gušenja individualizma
O GRANICAMA DRUŠTVENOG AUTORITETA NAD POJEDINCIMA

• Svatko treba raditi i žrtvovati koliko je nužno da se društvo ili njegovi

članovi zaštite od nepravde i uznemiravanja
• Čim nečije ponašanje samo dijelom šteti interesima ostalih, društvo
ima pravo suditi
• Umjesto smanjenja potrebno je veliko povećanje nesebičnog napora
da se unaprijedi dobro drugih ljudi
• Nitko ne smije reći odraslom čovjeku da ne smije živjeti i onako raditi
za svoje vlastito dobro kako je sam izabrao
• Čovjekova individualna volja treba imati pravo na potpunu slobodu
• Pojedinac smije za onaj dio svoga ponašanja i karaktera koji se tiče
samo njegova vlastitog dobra, a ne tiče se interesa drugih ljudi u vezi s
njim, podnositi jedino one neugodnosti što su striktno vezane s
nepovoljnim mišljenjem drugih o njemu
• Ono što nazivamo dužnostima prema samima sebi nije društvena
obveza, osim ako su prilike takve da su to u isto vrijeme dužnosti
prema drugima
• Posve je vjerojatno da će mišljenje slične većine, što se nameće
manjini kao zakon kad je riječ o ponašanju koje se tiče samog
pojedinca, biti pogrešno.
PRIMJENE
• Pojedinac nije odgovoran društvu za svoje postupke, ako se ti
postupci ne tiču nikoga drugoga osim njega samog
• Isto tako je odgovoran za postupke koji su štetni interesima drugih, te
ga se može podvrgnuti interesima drugih, te ga se može podvrgnuti
društvenim ili zakonskim kaznama, ako društvo misli da su one nužne
za njegovu zaštitu
• Preventivno djelovanje vlade daleko je podložnije zloupotrebi na štetu
slobode nego kazneno djelovanje
• Ako autoritet javnosti ili čak privatna osoba opazi da se netko očito
priprema da počini zločin, dužni su se umiješati kako bi spriječili zločin
• Pijanstvo, na primjer, u običnim slučajevima nije pogodno za zakonsko
uplitanje, ali smatra se posve opravdanim da se nekoga tko je
proglašen krivim zato što je počinio nasilje nad ostalima pod
utjecajem pića, posebno zakonski ograniči
• Mnogo postupaka neposredno štete jedino onima koji ih čine, pa ih
ne bismo smjeli zakonom sprečavati
• Ako su to javni postupci što vrijeđaju dobre običaje i postaju
prijestupima protiv drugih, može ih se zabraniti
• Dužnost je države da razmisli, kada nameće poreze, bez koje robe
mogu potrošaći najlakše – opravdano nametanje poreza na alkoholna
pića zbog njihove štetnosti
• Razlog da se ne uplićemo u nečije svojevoljne činove, osim drugih
ljudi, jest poštivanje njegove slobode
• Dok država poštuje slobodu svakog pojedinca u onome što se tiče
njega samoga, ona je dužna budno nadzirati kako vrši onu vlast što se
tiče njega samoga
• Država mora od svakog ljudskog bića koje se rodilo kao njezin
državljanin zahtijevati određeni stupanj odgoja
• Sama činjenica davanja života ljudskom biću jedan je od
najodgovornijih djela u cijelome ljudskom životu
• Zločin je protiv toga bića preuzeti odgovornost
• Tri prigovora protiv vladina uplitanja
• 1. Pojedinci mogu neku stvar bolje učiniti nego vlada
• 2. Premda u mnogim slučajevima pojedinci ne mogu posebnu stvar
obaviti tako dobro kao vlada, ipak bi to trebali obaviti zbog duhovnog
odgoja
• 3. Vlada štetno nastoji povećati svoju moć
Hvala vam na pažnji!