ROMANTIZAM

(u svijetu i Hrvatskoj)
Književnost u dodiru s glazbom

Studentica: Slava
Ramljak
Pregled
Općenito o romantizmu
1

Romantizam u europskoj
2 književnosti

Romantizam u hrvatskoj
3 književnosti

Europska glazbena romantika

4

5 Hrvatska glazbena romantika

Općenito o
romantizmu
 Općenito o romantizmu
Osobitosti, teme, ...

• Romantizam se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno

shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično,
nestvarno, nerealno.
.
• Romantičar je obožavao slobodu, moć, ljubav, snagu, stare Grke, srednji
vijek, dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj.
• Romantizam se javlja kao reakcija na klasicizam i racionalizam. Nasuprot
klasicističkoj poetici, cilj je osjećanje i emocionalni doživljaj.
Teme:
• Osobne preokupacije
• Pejzaž, daleki i nepoznati krajevi
• Nacionalno – povijesna tematika
• Mistika
Romantizam u
europskoj
književnosti
 Zemlje i predstavnici
Rusija
Aleksandar Sergejevič Puškin, Mihail Jurjevič Ljermontov,
Vasilij Žukovski, Nikolaj Karamzin, Fjodor Tjutčev, ...

Njemačka
Johann Wolfgang Goethe, Johann Ludwig Tieck, Heinreich
von Kleist, Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, Friedrich
Hölderlin, Clemens Brentano, Achim von Armin i dr.

Engleska
William Wordsworth, George Gordon Byron, Samuel
Taylor Coleridge, Percy Bysshe Shelley, John Keats, ...

Francuska
Alphonse de Lamartine, Victor Hugo, Alexandre
Dumas, Prosper Mérimée, Alfred de Vigny, Gérard de
Nerval, Théophile Gautier, George Sand, Germaine de Staël,
Marie-Henry Beyle Stendhal, François-René de
Chateaubriand, ...
 Značajke

• Kao umjetnički pravac javlja se krajem 18. stoljeća, a vrhunac mu je od 1820.

do 1850., iako je potrajao do kraja stoljeća.

• Odbacivanje klasicizma i ideje normiranog stvaralaštva

• Isticanje osjećaja nasuprot razumu, dominira romantičarski individualizam
• Naglašavanje iracionalnoga, subjektivnog i transcedentalnoga
• Ideja umjetnika kao vrhunskoga, jedinstvenoga, vizionarskoga stvaratelja
• Dominantni osjećaj melankolije – „svjetska bol”
 Značajke

• Kult prirode
• Zanimanje za egzotiku i srednji vijek, okultno i nadnaravno
• Interes za folklor, usmenu predaju i nacionalnu povijest – „Volkgeist”
• > Poticanje razvoja jezika i književnosti europskih naroda koji su se tada
stvarali kao nacije
• Romantizam je težnja za slobodom, slobodnim životom, slobodnim
izražavanjem ličnosti i slobodnim stvaranjem.

• Romantičari su govorili da se umjetničko djelo spontano rađa

iz duše i mašte genija, koji sam sebi određuje pravila.
 Najpoznatija djela
• Romani
• J. W. Goethe: „Patnje mladog Werthera”, 1774.
• Stendhal: „Crveno i crno”, 1830.
• A. S. Puškin: „Jevgenij Onjegin”, 1833.

• Poezija
• John Keats: „Oda grčkoj urni”, 1819.
• S. T. Coleridge: „Kubla Khan ili Vizija u snu”, 1816.
 „Patnje
mladoga
Werthera”:
"Ljudska je priroda
ograničena svojim ljudskim
granicama; može podnijeti
radost, jad, boli, ali sve do
nekoga određenoga stupnja,
a propast će neminovno
bude li taj stupanj
prekoračen. Nije, dakle
pitanje je li netko slab ili jak,
nego može li izdržati mjeru
svoje patnje, bilo da je ta
patnja moralna ili tjelesna."
"Ljubav je izvanredan cvijet,
ali treba imati hrabrosti da se ubere
na ivici užasnog ponora.„
Stendhal: Crveno i crno
 „Oda Grčkoj urni”

Ti večno nevina, nevesto spokoja!

Odojče tišine i sporih časova,
navire poj lepši od naših stihova:
kakva bajka cvetna oko tvojeg boka
ovi u dolini Arkadije zlatne
bogove i smrtne ljude u isti mah?
Ljudi i bogovi ko su? Nepodatne
device te ko su? Beg, bitka žestoka?
Kakve su to frule? Kakav zanos plah? (...)

[preveo Vladeta Košutić]

Romantizam u
hrvatskoj
književnosti
 Obilježja

• Javlja se kasnije nego u Europi, 30-ih godina 19. stoljeća.

• Stvaranje jezičnog identiteta, tzv. nacionalni romantizam > ILIRIZAM

• Književnici s ponosom ističu svoje podrijetlo i nastoje svojim djelima izraziti
ljubav prema domovini
• Naglasak je stavljen na kolektivizam, slogu i jedinstvo naroda
• Integracija romantičarskog i klasicističkog stila
• Oslanjanje na renesansnu i baroknu hrvatsku književnost
• Zastupljenost budnica i davorija radi buđenja nacionalnoga ponosa
 Predstavnici i djela

• Domoljubno lirsko pjesništvo – budnice i davorije:

• Ljudevit Gaj: „Još Hrvatska ni propala”, 1832.
• Ljudevit Vukotinović: „Nek se hrušti šaka mala”, 1835.
• Dimitrija Demeter: „Pjesma Hrvata”, 1842.
• Antun Mihanović: „Horvatska domovina”, 1835.

• Ljubavna lirika:
• Stanko Vraz: „Đulabije, ljubezne ponude za Ljubicu”, 1840. – ljubavni
kanconijer
• Lj. Vukotinović: „Ruže i trnje”, 1842. – zbirka pjesama
• Petar Preradović: „Mrtva ljubav” i „Miruj, miruj srce moje”, 1845.
 Predstavnici i djela

• Epska književnost:
• Dimitrije Demeter: poema „Grobničko polje”, 1842.
• Ivan Mažuranić: „Smrt Smail-Age Čengića”, 1846.

• Dramska književnost:
• D. Demeter: „Teuta”, 1844.
• I. Kukuljević Sakcinski: tragedija „Juran i Sofija” ili „Turci kod Siska”, 1839.
• A. Nemčić: komedija „Kvas bez kruha” ili „Tko će biti veliki sudac”, 1854.
Predstavnici i djela

• Putopisi:
• Matija Mažuranić: „Pogled u Bosnu”, 1842.
• A. Nemčić: „Putositnice”, 1845.
• S. Vraz: „Put u gornje strane”, 1844.
Djeco moja, hrabri zatočnici,
Vas je ova zemlja porodila,
Kršovita, ali vami zlatna.
Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer,
I vi isti rodiste se tudijer:
Za vas ljepše u svijetu neima.

Djedi vaši za nj lijevahu krvcu,

Oci vaši za nj lijevahu krvcu,
Za nj vi isti krvcu prolijevate:
Za vas draže u svijetu neima.
Orô gnijezdo vrh timora vije,
Jer slobode u ravnici nije.
Europska glazbena
romantika
 Obilježja

• Skladatelji romantizma nalazili su nadahnuće u prirodi, vlastitom životu,

povijesnim događajima, umjetničkim slikama i književnim djelima
• Umjetnici govore o svojim osjećajima, doživljaju prirode i shvaćanju svijeta
• Na taj način se isticala osobnost pojedinog skladatelja tako da
svaki skladatelj ima individualan i prepoznatljiv stil
• Osjećaji o kojma govore njihova djela su bol, patnja i usamljenost
• Umjetnici su se osjećali drugačijim od ostalih te se stvara kult umjetnika
• Svoju posebnost tj. individualnost isticali su i vanjskim obilježjima
kao što je ponašanje, odijevanje i sl.
• Glasovir – najpoznatije glazbalo romantizma
• Nova glazbena vrsta – glasovirska minijatura
• Klavirske minijature su kratke skladbe koje traju
samo nekoliko minuta
• One su opisivale ugođaj, promjenu raspoloženja i
maštanja
• Frederic Chopin: „Minutni valcer”, 1847.
Minutni Valcer, 1847.
Frederic Chopin
 Obilježja

• Solo pjesma – druga popularna vrsta uz glasovirsku minijaturu

• Solo glas uz glasovirsku pratnju
• Izražavanje osjećaja i doživljaja
• Stapanje poezije i glazbe
• Glasovir opisuje i nadopunjava doživljaj
• Melodije duge i pjevne – oblikuju se prema tekstu
• Franz Schubert: „Serenada”, 1826.
Hrvatska glazbena
romantika
 Obilježja

• Glazbeni nacionalni stil > glazbene nacionalne škole

• Traže nadahnuće u folklornim napjevima, ritmovima
• Teme uzimaju iz narodnih priča, legendi i povijesnih događaja
• Programnost u glazbi
• Hrvatski skladatelji iz razdoblja romatizma posebno su kroz glazbu isticali
svoju ljubav prema domovini
• Predstavnici: V. Lisinski, I. Zajc
• „Horvatska domovina”, 1835. – hrvatska himna, Antun Mihanović, uglazbio
Josip Runjanin
 Još Hrvatska ni propala, 1832.
Ljudevit gaj, uglazbio Ferdo Livadić

,,Još Hrvatska ni propala dok mi živimo,

visoko se bude stala kad ju zbudimo.
Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit,
ak je sada u snu mala, će se prostranit.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!

(...)

Oj, Hrvati braćo mila, čujte našu riječ,

razdružit nas neće sila baš nikakva već!
Nas je nekad jedna majka draga rodila,
hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!"

 Pjesma Hrvata, 1842.
Dimitrija Demeter, uglazbio Vatroslav Lisinski
Prosto zrakom ptica leti,
Prosto gorom zvijer prolazi,
A ja da se lanci speti
Dam tuđincu, da me gazi?
Tko ne voli mrijet prije,
U tom naša krv ne bije!
Znam, da moji pradjedovi
Cijelim svijetom gospođahu;
A ja jezik da njihovi
U ropskome tajim strahu?
Tko ne voli mrijet prije,
U tom naša krv ne bije!
Sam ću ubit svog jedinca,
Nož u srce rinut žene,
Neg da vidim od tuđinca
Pravice mi porušene.
Tko to izvest gotov nije,
U tom naša krv ne bije!
Sam ću palit krov nad glavom,
Pripravit si grob gorući,
Neg da tuđin mojim pravom
U mojoj se bani kući.
Tko to izvest gotov nije,
U tom naša krv ne bije!
(Iz Grobničkoga polja)
 Miruj, miruj srce moje, 1845.
Petar Preradović, uglazbio Pajo Kolarić

Tko je, srce, u te dirno Ne udaraj toli jako,

Da si tako sad nemirno?
Kao ptica u zatvori
Za svietom te želja mori:
Nij' u svietu nebo tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!
Razbit možeš prsi lako:
Preslabe su, izmučene,
A da puknu, bez koprene
Bile bi sve rane tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!

(...)

Znam ja, ti bi mah na vrata

Poletjelo svoga zlata!
Nije Milka tvoja više,
Već za drugog ona diše,
Drugi ljubi zlato tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!
Hvala na pažnji! 