Lasinjska kultura

► Lasinjsku je kulturu kao samostalnu pojavu prvi

izdvojio Richard Pittioni 1954. g. kao Pölshals-
Strappelkogel tip kasne badenske kulture.
► Josip Korošec 1958. g. nalaze iz Slovenije i
sjeverozapadne Hrvatske označava kao alpsku
facies lenđelske kulture.
► Stojan Dimitrijević 1961/63. predlaže novi naziv
lasinjska kultura prema lokalitetu Talijanovo
brdo u Lasinji na rijeci Kupi uzvodno od Pokupskog
prema Karlovcu (preko puta Jamničke kiselice).
► Stanko Pahič uvodi naziv Kanzianberg-
Drulovka-Lasinja skupina
► Nandor Kalicz nalaze iz Mađarske svrstava u
Balaton grupu I-III (Dimitrijevićevo tumačenje:
samo je Balaton I čista lasinjska kultura; Balaton
II pokazuje obilježja kako lasinjske tako i
recgajarske kulture, dok je Balaton III Retz-Gajary
kultura)
► Kalicz kasnije Balaton I vezuje uz Lasinju, Balaton
II uz Gajary-Bajč, a u Balaton III vidi protoboleraz
► od osamdesetih godina u mađarskoj je
prapovijesnoj literaturi sve uobičajenija sintagma
Balaton-Lasinja kultura (N. Kalicz), odnosno za
zapadnu Transdanubiju samo Lasinja kultura (M.
Karoly)
► Nalaze iz Burgenlanda i Donje Austrije Elizabeth
Ruttkay najprije je svrstala u epilenđelsku skupinu
Bisamberg-Oberpullendorf dok u najnovije
vrijeme nalaze iz Koruške i Štajerske naziva
skupinom Kanzianiberg-Lasinja.
 Rasprostranjenost
► sjeverna Hrvatska (međuriječje
Save i Drave, Međimurje, zapadna
Hrvatska do Velebita, na istoku do
Dunava), sjeverna Bosna (nizinsko
i blago bregovito područje između
donjeg toka rijeke Bosne i srednjeg
toka Save), kontinentalna Slovenija
i zaleđe slovenskog primorja,
mađarska Transdanubija osim
njezinog sjevernog i
sjeveroistočnog dijela gdje je u to
vrijeme Ludanice kultura, austrijska
Koruška i Štajerska
Lokaliteti
► Eponimni lokalitet Lasinja na rijeci Kupi, oko 24 km istočno,
dakle nizvodno od Karlovca - položaj Talijanovo brdo
► Hrvatska: Lasinja, Dubranec u Vukomeričkim goricama,
Staro Čiče, Ozalj-Stari grad, Ozalj-Vrlovka, Hrsina kod
Bosiljeva, Kiringrad,Čakovac kod Josipdola,, Cerje Novo,
Cerje Tužno(Varaždin), Zbelovo kod Varaždinskih Toplica,
Vindija, Velika Pećina, Velika Mlinska kod Kutine,
Beketinec, Letičani, Grginac, Veliko Trojstvo, Ždralovi
(Bjelovar), Npva Gradiška-Slavča, Jakšić, Gradac-Pašnjak,
Novoselci, Ašikovci, Koška, Vinkovci, Vučedol
► Slovenija: Ptujski grad, Drulovka, Ljubljansko barje
(Resnikov prekop, Maharski prekop), Brezje i Zreče kod
Maribora, Ajdovska jama, Kevderc, Lubniška jama,
Moverna vas
► BiH: Gornja Tuzla, Visoko Brdo u Lupljanici, Vis-Modran
kod Dervente, Donji Klakar kod Bosanskog Broda,
Zemunica Radosavska kod Banja Luke
► Austrija: Štajerska - Pölshals(Judenburg), Strappelkogel
(Wolfsberg), St. Kanzianiberg, Wildon-Schlossberg,
Flamber-Oberburgstall (Lebniz), Raababerg kod Graza, St.
Stefan ob Stainz, Koruška - Keutschachersee, Maria Saaler
Berg, Steinkögeln (Völkermarkt), Ettendorf im Lavanttal
► Mađarska: Siklos, Keszthely-Fenekpuszta, Letenye,
Nagykanizsa,
► Na spomenutom velikom području
rasprostiranja nalazi se više regionalnih
skupina (moglo bi se stoga govoriti i o
lasinjskom kulturnom kompleksu), koje se
razlikuju prema supstratu i utjecaju
susjednih kultura. E. Ruttkay razlikuje
skupine Balaton-Lasinja (Transdanubija) i
Kanzianiberg-Lasinja (Koruška, Štajerska,
južno Gradišće.
 Tipovi lasinjske kulture prema Z. Markoviću:

► Tip Koška (prema nalazištu Koška-Pjeskana kod Našica)

- rasprostire se od Vučedola, tj. Dunava na istoku do
okolice Bjelovara na zapadu gdje se isprepliće s tipom
Beketinec
► Tip Beketinec (prema Beketincu kod Križevaca) - prostire
se od Kutine i Posavine do u Sloveniju (možda u
Prekmurje), te nešto južnije od Save, kao i u većem
dijelu Podravine
► Tip Čakovac ili Josipdol - u okolici Ogulina i nešto
sjevernije, ima obilježja bliska hvarskoj kulturi
► Tip Šafarsko - dosta elemenata Bubanj-Salcuta kulture
► Tip Resnikov prekop
► Tip Nagykanizsa
► Tip Oberpullendorf
 Naselja

položaj na nešto većoj nadmorskoj visini (nekoliko stotina metara, ali i

na preko 1000 m u Štajerskoj), blago brežuljkasta područja (Požeška
kotlina, bilogorsko-kalničko područje, područje oko Balatona itd.),
osobito uz vodene tokove (manje rijeke i potoci, a od većih uz Savu i
Kupu), ali zaposjedaju i močvarna i jezerska prostranstva (Koruška,
Ljubljansko barje), gradinska uzvišenja, pa i špilje - sve to sugerira
kombinirano poljodjelsko-stočarsko gospodarstvo
► većina naselja je otvorenog tipa, pretežito su jednoslojna (osim onih u
sjev. Bosni i istočnoj Slavoniji i zap. Srijemu) - kratkotrajnost uporabe
► stambeni objekti: jamsko-zemunički i poluzemunički, ali poznati su i
ostaci nadzemnih kuća (Vis-Modran, Mađarska - Siklos, velika
obiteljska kuća drvene konstrukcije u utvrđenom naselju - jarak s
tragovima kolaca od ograde), te sojeničke nastambe (Ljubljansko
barje, Keutschachersee)
► Najnovija zaštitna istraživanja oko Đakova i Osijeka pokazala su
nadzemne pravokutne građevine u lasinjskim naseljima (Tomašanci-
Palača,
 Pokapanje

► U Hrvatskoj nema pouzdanih podataka o

pogrebnim običajima. Jedini možebitni
grob je nalaz iz Jakšića, ali kako je riječ
o slučajnom nalazu prigodom kopanja
kanala (dubine 3-5 m?) podaci nisu
pouzdani. Riječ je o pet cijelih
keramičkih posuda (2 tipična lasinjska
vrča, 2 lonca i zdjela na visokoj
trbušastoj nozi) koje su prema iskazima
radnika navodno bile položene pokraj
kostura muškarca, žene i djeteta, ali koji
su se u doticaju sa zrakom raspali. S
obzirom da su nalazi cijelih posuda u
naseljima rijetkost, a u grobovima je to
češći slučaj, vrlo je vjerojatno da je
spomenuta kolekcija posuđa doista bila
grobni prilog. Drugo je pitanje je li riječ
o grobu u sklopu naselja, ili možda ipak
izdvojenom groblju.
► Potpunije podatke o ritusu
pokapanja pruža možda
Ajdovska jama kod
Krškoga. U njoj je
otkrivena veća količina
ljudskih kostiju u tzv.
neolitičkom sloju.
Pretpostavlja se da je riječ
o poremećenim grobovima
(razlog se točno ne zna,
možda zbog naknadnih
ukopa, možda zbog
životinja).
Ostava - Vinkovci-Hotel: lasinjski vrč i 10 kremenih predmeta
(nožići, strugala, vršak trokutaste strjelice)
Beketinec
Beketinec
Beketinec
Lasinja
► Ozalj
Ašikovci, Zarilac
Lasinja
Szentes-Kistöke

Szentes-Kistöke
Szentes-Kistöke
Szentes-Kistöke

Szentes-Kistöke
Ozalj
 Metalurgija
U okvirima lasinjske kulture na prostoru
Hrvatske donedavno nije bio
pronađen nijedan metalni predmet.
Zaštitna istraživanja na trasama
autocesta oko Đakova i Osijeka dala
su i prve bakrene nalaze (šila,
amorfni komadi bakra)
Mađarski arheolozi pripisuju jednu
vrstu velikih okruglih zlatnih ploča
upravo lasinjskoj kulturi: okrugle
ploče s tri kuglaste izbočine i
punciranim ukrasom uz rub. Nalaze
u mađarskoj Transdanubiji, u
istočnom predalskom prostoru te u
međuriječju Drave i Save u istočnoj
Slavoniji.
 Podrijetlo

► J. Korošec - alpska facies lenđelske kulture - izvor je

lenđelska, a manjim dijelom i slavonsko-srijemska kultura
(=sopotska)
► Dimitrijević: badenizirana lenđelska (sopotska) pojava,
sopotski supstrat transformira badenska kultura uz manji
udio vučedolske, bodrogkeresturske te hvarske kulture
► 1973. N. Kalicz u tvorbi Balaton I kulture vidi prije svega
vinčansku, a manje i sopotsku kulturu.
► 1979. Dimitrijević: lasinjska kultura nastala je na tri
supstrata: vinčanskom, sopotskom, zengövarkony-
lenđelskom, a u novije vrijeme i alpskolenđelskom
► 1994. Marković: tri osnovne vrste supstrata: 1. lenđelski i
sopotski (Seče, Lengyel 3 i Sopot 4), 2. vinčanski i
butmirski, 3. hvarsko-lisičićki.
Relativna kronologija
Lasinja-Balaton I - Bodrogkeresztur I - Ludanice -

Apsolutna kronologija
Kalibrirani 14C datumi dobiveni iz stupova naselja na
Keutschachersee kreću se u rasponu između
4240. i 3950. g. pr. Kr. (Ruttkay 1996.)
Marković indirektno na temelju 14C datuma za
epilenđelski horizont u Austriji, Retz-Gajary kulturu
i Bodrogkeresztur kulturu datira lasinjsku između
3200. i 2700. g. pr. Kr. (Marković 1994.).
► Figura psa. - lasinjska
kultura. - Jasenaš,
lokalitet Veliki Cimer
► Idol
bakreno doba,
lasinjska kultura
Ašikovci (Požega)
► Zdjela na nozi
bakreno doba, lasinjska kultura
Jakšić – polje, slučajni nalaz
skupnoga groba
► Zdjela na visokoj trbušastoj nozi
s malim recipijentom u odnosu
na dimenzije noge. Donji dio
plitke zdjele ima četiri jezičaste
plastične aplikacije. Zdjela i
noga su bez ukrasa. Keramika
iznimno dobre fakture, crne
boje, dobrom prevlakom i
kvalitetnom politurom.
► Vrč
bakreno doba, lasinjska kultura
Jakšić – polje, slučajni nalaz
skupnoga groba
► Mali vrč bikoničnog oblika s
trakastom drškom crne boje s
dobrom prevlakom i kvalitetnom
politurom. Po sredini vrča je
pojas s ornamentom izvedenim
kosim urezima koji su omeđeni
ubodima. Uz gornji rub su dva
reda točkica izvedeni ubadanjem
u obliku romba i trokuta.