MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

Mentor:Ksenija Grubišić,asistentica Željezić J., Maretić M.,Miše J.

 POJAM DELIKVENCIJE
 Pojam delikvencije (tal. delinque - pogriješiti, činiti kaznena djela)
obuhvaća teže oblike asocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog
ponašanja (s izuzetkom ubojstva), kao što su: krađa,
pljačka,prijestupništvo...

 Pojam kriminalitet (lat. krimen - kaznena aktivnost, zločinstvo) obično

se rabi kad je riječ o odraslima, a delikvencija kad je riječ o maloljetnim
počiniteljima kaznenih djela.

 To je protudruštveni oblik ponašanja, opasna i složena socijalno-

patološka pojava, vrlo delikatan ne samo kriminološki, pravni,
ekonomski i sociološki, nego, jednako tako, ozbiljan obiteljski,
pedagoški, medicinski i težak općedruštveni problem.j

 Ukazuje na činjenicu da je društvo sa svojim institucijama propustilo

reagirati na signale koje je dijete ili mlada osoba slala (obitelji, školi,
vršnjacima….)

 Jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena

ponašanja mladih osoba.
 Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene:
 protiv imovine i vlasništva
 protiv tijela, ličnosti i osobne slobode
 protiv društvenih običaja.

 To su kaznena djela, delikti i zločini(osim ubojstva), koji podliježu

kaznenoj odgovornosti.

 Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje

kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom
maloljetnička delikvencija, a osobu koja to čini maloljetnim
delikventom.

 Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. E.

Hewitt i L. R. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine:
- agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost, stvaranje
nereda, izazivanje),
- socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini, izostajanje
iz škole, skitnja),
- inhibirano ponašanje (stidljivost, apatija, iritabilnost) (prema,
Grudenu, 1996.).

 Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno), u

parovima ili u manjim skupinama.
UZROCI DELINKVENCIJE
 Pojavi i razvitku maloljetničke delikvencije posebice idu u prilog i pridonose
kritična razdoblja, situacije i okolnosti kao što su: ratne i ekonomske krize.

 Svako delikventno ponašanje u svojoj biti izaziva težnju za kompenzacijom

osjećaja manje vrijednosti.Mladi delikventi su često u sukobu s okolinom,
zakonom i policijom,što kod njih izaziva dodatan osjećaj straha i
nesigurnosti. Maloljetnici su ponekad žrtve vlastitie kriminalne rodbine i
poznanika.

 Fenomen supkulture, određenog miljea u kojem se druže i odrastaju mladi,

A. Cohen smatra glavnim uzrokom maloljetničke delikvencije.Choen
delikventnu supkulturu vidi kao negativističku, neutilitarnu i agresivno
zavidnu.u normalnom životu pojedinac se identificira s različitim
supkulturama, no postaje delikventan kad socijalizacijom usvoji
neprihvatljive vrijednosti.
MAKRO FAKTORI
 Ekonomski faktori/krize

 Rat i njegove posljedice

 Politički faktori
 odnos elite na vlasti prema zločinu,
 politika vezana za oružje,
 tolerantnost prema drugačijima unutar svoje zemlje i sl.

 Opći (nasilni) kulturni modeli

 Medijske slike, poruke i sadržaji

 Društvena pokretljivost – migracije, urbanizacija

 Društvena reakcija (moralna panika, rat protiv kriminala, povećavanje

represije i kršenje ljudskih prava, uvećavanje ukupnog kriminala)
MIKRO FAKTORI

 Obiteljske prilike i odnosi (roditeljako zanemarivanje)

 Stabilna i mirna obitelj oslonac je pojedinca, a nestabilna i razorena upućuje
ga na traženje podrške u supkulturnim grupama.

 Nasilje nad djecom

 Škola (neuspjeh, nasilje, učenje modela ponašanja i sl.)

 Materijalni problemi (siromaštvo, raskorak između potreba i mogućnosti)

 Odgojno nepovoljne situacije (prepuštenost ulici, delikventno društvo)

 Neorganizirano slobodno vrijeme

 OSOBINE DELINKVENATA
 Glavne su osobine ličnosti maloljetnog delikventa:
-emocionalna i socijalna nedozrelost,
-egocentričnost,
-nasilnost
-nesposobnost stvaranja prisnog dodira s okruženjem i osobama s
kojima živi.

 Među delikventima ima mladih osoba koje boluju od psihoza ili očituju
snažne pihopatske smetnje i poremećaje.

 Snažno se odupiru kontroli i svakom pokušaju mijenjanja njihova

ponašanja.

 Delikventi su destruktivni, impluzivni, osvetoljubivi, tvrdoglavi,

neprijateljski raspoloženi, nasilni, surovi i okrutni kad im se netko
suprostavi.
 A.M. Johnson opisuje dvije kategorije delikvenata:
-pojedinačni(manje opasni od skupnih,učinkovitije se
otkrivaju,resocijalziraju i rehabilitiraju)
-društveni(dobro organizirane skupine,imaju izgrađen čvrst sustav
pravila ponašanja)
NASILJE NAD DJECOM I MALOLJETNIČKA
DELINKVENCIJA
 Rezultati istraživanja: visoka pozitivna korelacija između nasilja nad
djecom i maloljetničke delinkvencije
 80% maloljetnih delinkvenata bili su žrtve nasilja (Steele, 1976,
SAD)
 Institucije za maloljetne delinkvente su pune zlostavljane djece
(Haskell i Yablonski, 1974)
NASILJE U PORODICI I MALOLJETNIČKA
DELINKVENCIJA
 Veza fizičkog nasilja nad muškom djecom i njihovog kasnijeg
nasilničkog ponašanja u porodici i izvan nje.

 Veza nasilja nad djevojčicama i njihovog asocijalnog (bježanje od

kuće) i kriminalnog ponašanja (Maloljetništvo i kasnije, M.Ch.Lind,
1997)

 međugeneracijska transmisija nasilja-veza prisustva nasilju oca nad

majkom i kasnijeg nasilničkog ponašanja muškaraca u porodici i
izvan nje.
SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJECE I
MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA
 Veza između seksualne zloupotrebe djece i vršenja
seksualnih delikata od strane maloljetnika-dječaka
 Dječaci koji se bave prostitucijom često su bili žrtve
seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu

 Veza između seksualne zloupotrebe djece i

prostitucije
 Većina maloljetnih prostitutki je pobegla od kuće zbog
seksualnog i fizičkog nasilja
 Većina maloljetnih prostitutki je bila žrtva seksualnog
nasilja
NEPRIHVATLJIVA PONAŠANJA ZA MALOLJETNIKE
 konzumiranje sredstava ovisnosti među mladima (opojne droge,
alkoholna pića, duhanski proizvodi)

 posjećivanje ugostiteljskih lokala, kladionica i sl.

 neprihvatljivo ponašanje u zonama odgojno – obrazovnih ustanova

 udaljenja maloljetnih osoba iz obiteljskog doma i bjegovi iz odgojnih

ustanova

 skitnja i prosjačenje

 nedozvoljeni noćni izlasci maloljetnih osoba do 16 godina starosti

 nedozvoljena i štetna druženja maloljetnih osoba do 18
godina starosti s osobama sklonim kriminalitetu, skitnji,
raznim oblicima iskorištavanja maloljetnih osoba

 izostajanje s nastave

 huligansko - vandalsko ponašanje (uništavanje imovine,

pisanje grafita, sudjelovanje u navijačkim neredima i sl.)
  
vršnjačko nasilje (bullying) 
 ZAKONSKA PODLOGA
 Policijska postupanja prema mladeži imaju uporište u odredbama
Zakona o sudovima za mladež, Zakona o kaznenom postupku i
Zakona o prekršajima uz primjenu policijskih ovlasti prema Zakonu o
policiji i drugim zakonskim i podzakonskim propisima

 Odgovornost mladeži za kažnjiva ponašanja u Republici

Hrvatskoj:

 Dijete je osoba do navršenih 14 godina života – nije kažnjivo

odgovorno i prema njemu se ne može pokrenuti postupak, već se
postupa u okviru nadležnosti službe socijalne skrbi

 Maloljetnik je osoba u dobi od 14 do 18 godina života – kazneno i

prekršajno je odgovoran

 Mlađi punoljetnici su osobe u dobi od 18 do 21 godine života –

kazneno i prekršajno su odgovorni 
PREVENCIJA

 Rana detekcija, dijagnosticiranje poremećaja, sustavno

provođenje mjera pojačane skrbi i nadzora nad djecom
daje zadovoljavajuće rezultate

 Budući da su delikventi pretežito učenici osnovnih i srednjih

škola, njihovo se društveno neprihvatljivo , prijestupničko
ponašanje može suzbijati isključivo odgojnim popravnim
mjerama koje su u nadležnosti tijela starateljstva ili
ustanova izobrazbe, preodgoja,resocijalizacije i
rehabilitacije.

 Roditelji, predškolske ustanove, škole i društvo u cijelosti

morale bi stalno skrbiti i provoditi prevenciju od najranijeg
djetinjstva, a ne samo kad uoče smetnje i djetetov
poremečeni psihosocijalni razvitak.
 U prevencijske aktivnosti i organiziranu borbu protiv svih vrsta i
oblika društveno neprihvatljivog i delikventnog ponašanja mladih
potreno je uključiti sve snage u razrednom odjelu, odgojnoj
skupini, učeničkim domovima i sekcijama u kojima mladi
provode slobodno vrijeme, jer je zdravo okružje značajna
potpora borbi protiv negativnih impulsa iz okoline.
 SAVJETI RODITELJIMA 
 Obratite veću pozornost na svoje dijete ako:

 iz vašeg doma pod nejasnim okolnostima nestaju vrijednosti (novac,

nakit, tehnička roba i sl.)
 naglo popusti u učenju
 vaše dijete pod nejasnim okolnostima gubi svoje osobne predmete
(mobitele, odjeću i sl.)
 vaše dijete kući donosi predmete koje mu vi niste kupili
 na tijelu svog djeteta uočite tjelesne ozljede ili promjene u tjelesnoj
konstituciji
 vaše dijete pokazuje interes za morbidne sadržaje (literatura, filmovi…)
 primijetite da vaše dijete dovodi u obiteljski dom vama nepoznate
osobe
 konzumira duhanske proizvode i sredstava ovisnosti
 Neke situacije koje mogu biti rizične zbog izostanka roditeljskog
nadzora:
 izleti i maturalna putovanja
 samostalni odlasci na ljetovanja/zimovanja
 izlasci s društvom
 samostalni odlasci na sportska natjecanja, koncerte i druge oblike
zabave
Popis literature
 Stanić,I.: Maloljetnička delikvencija-opće društveni
problem,Napredak,br.143,2002.
 Kregar J.,Ravlić S.,Polšek D:Uvod u sociologiju,Zagreb,2006.
 www.mup.hr