Henoch-schonleinova

purpura

Radile: Ivona Janković i Džana Šehić

Profesorica: Jasmina Osmančević Muminović
Što je Henoch-Schönleinova purpura?

 Henoch-Schönleinova purpura je bolest koja prvenstveno pogađa male krvne žile u

koži, često i u bubrezima te probavnom traktu, a rijetko u središnjem živčanom
sustavu, plućima i drugim organima. U literaturi se ova bolest još može naći pod
nazivima alergijska ili anafilaktoidna purpura te purpura rheumatica. Henoch-
Schönleinova purpura se godišnje javlja u 10 do 22 osobe na 100 tisuća stanovnika. U
djece je bolest deset puta češća nego u odraslih, a najčešće se javlja u dobnoj skupini
između četvrte i sedme godine života. Nešto je češća u muških osoba.
Etiologija

 Henoch-Schönleinovoj purpuri često prethodi upala gornjih dišnih putova,

grlobolja ili upala u probavnom traktu. Navedene bolesti javljaju se u čak do polovice
oboljelih, a upravo se iz tog razloga bolest češće javlja od kasne jeseni do ranog proljeća.
 Od uzročnika zaraznih bolesti smatra se da određene bakterije kao što su beta-hemolitički
streptokok grupe A, Haemophilus influenzae, zatim bakterije iz rodova Mycoplasma,
Legionella, Yersinia, Shigella, Salmonella, Campylobacter, ali i neki virusi (poput
adenovirusa, parvovirusa Epstein-Barrovog virusa, ili varicella-zoster virusa) mogu biti
okidač za pojavu bolesti.
 U patofiziološkom smislu smatra se da iz nekog razloga imunološki sustav ne reagira na
adekvatan način na spomenute biološke ili okolišne čimbenike, pri čemu dolazi do
stvaranja imunokompleksa koji sadrže protein poznat kao imunoglobulin A (IgA). Takvi
spojevi talože se na stijenke malih krvnih žila i posljedično uzrokuju upalnu reakciju.
Klinička slika

U kliničkoj slici bolesnika sa Henoch-Schönleinovom purpurom javlja se karakteristični trijas

simptoma
 kožne promjene
 artritis
 bol u trbuhu
Osjećaj umora i blaže povišenje tjelesne temperature mogu pratiti pojavu bolesti, pri čemu tjelesna
temperatura uglavnom ne prelazi 38°C. Kod svih pacijenata sa Henoch-Schönleinovom purpurom
dolazi do kožnih promjena, a zapravo se radi o krvarenju u kožu koja nazivamo petehijama i purpurom.
Ta krvarenja se uobičajeno javljaju na mjestima pritiska kao što su donji dijelovi potkoljenica, područje
oko pojasa i stražnjica. Promjene su u početku crvene boje, ne blijede na dodir i mogu se osjetiti pod
prstima, a kasnije mijenjaju boju preko purpurne do smećkaste. Obično izblijede u periodu od oko
desetak dana. U otprilike 75% oboljelih javlja se artritis tj. upala zgloba.
Dijagnoza

 Ne postoji definitivni test za postavljanje dijagnoze Henoch-Schönleinove purpure,

već se ista postavlja na temelju kliničke slike te laboratorijskih nalaza krvi i urina.
Ponekad će biti potrebno napraviti i neke radiološke ili endoskopske pretrage, a samo
kod težeg oštećenja bubrega ili napredovanja bubrežne bolesti u obzir dolazi i biopsija
bubrega.
Liječenje

 Bolest najčešće prolazi spontano. Bolničko liječenje potrebno je u slučajevima kada u

ambulantnim uvjetima nije moguće provesti potrebnu dijagnostičku obradu, u slučaju
dehidracije, krvarenja, bubrežnih komplikacija. Oboljelima se savjetuje odmor, uzimanje
dovoljnih količina tekućine te po potrebi lijekovi protiv bolova.
 I u slučaju bolničkog liječenja od lijekova se najčešće koriste analgetici, a samo u težim
slučajevima (dakle bubrežna bolest ili teški izvanbubrežni simptomi) u obzir dolaze
lijekovi iz skupine kortikosteroida. Mirovanje se svakako preporučuje, budući da prerano
uvođenje veće tjelesne aktivnosti može dovesti do ponovne pojave promjena na koži.
Zaključak

 Henoch-Schönleinova purpura je uglavnom benigna bolest sa odličnom prognozom.

Obično dolazi do spontanog izlječenja unutar četiri do osam tjedana.
 Premda su relapsi bolesti mogući, manje od pet posto oboljelih razvije kronične
simptome. Praćenje nakon inicijalne pojave bolesti potrebno je kroz slijedećih šest
mjeseci.