Hepatitis B

Hepatitis B zarazna je bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV) koji direktno napada i oteuje jetru, a u nekim sluajevima, uzrokuje smrt. Spada u najee infektivne bolesti, a rauna se da je irom svijeta prisutno oko 300 milijuna hroninih nositelja HBV.

Virus hepatitisa B nalazi se u krvi i izluevinama rana. U manjoj koncentraciji dokazan je u sjemenoj tekuini, vaginalnom sekretu, slini, znoju, majinom mlijeku, suzama i mokrai. Virus je izuzetno otporan na vanjske uvjete. Na sobnoj temperaturi, u sasuenoj krvi moe preivjeti do tjedan dana. Najei put prijenosa je nakon uboda ili posjekotine na zaraenu iglu ili drugi otar predmet te spolni put. Transfuzije krvi i krvnih pripravaka nakon uvoenja uinkovitih testova detekcije danas predstavljaju izuzetno rijedak put prijenosa. Prijenos nesterilnim medicinskim instrumentima u razvijenim zemljama izuzetno je rijedak. Bliski obiteljski kontakt s oboljelom osobom mogu je put prijenosa. Pretpostavlja se da se dogaa pri zajednikom koritenju pribora za brijanje, etkica za zube ili pri kontaktu s izluevinama rana. Ne tako neznaajan prijenos infekcije mogu je pri akupunkturi, tatoou ili piercingu ako se rabe nesterilni instrumenti. Nain prijenosa infekcije nije mogue utvrditi u 30% oboljelih.

Moe biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronini). U nekim sluajevima, akutni hepatitis prelazi u kronino stanje, ali kronini hepatitis se moe takoer razviti samostalno.

Veina zaraenih nema nikakvih simptoma to ne znai da bolest ne postoji. Simptomi akutne infekcije obino se javljaju 1 do 3 mjeseca nakon zaraze i nespecifini su : -poviena temperatura, -zglobobolja, -utilo koe i sluznica, -umor, -gubitak apetita, -bolovi ispod desnog rebrenog luka. Jaina simptoma varira a uobiajeno se tei oblici bolesti javljaju u starijih pojedinaca. Vrlo rijetko tijek bolesti je toliko agresivan da uzrokuje akutno zatajenje jetre. Simptomi prestaju nakon eliminacije virusa to se kod veine zaraenih dogaa kroz tri mjeseca. U oko 5% odraslih virus zaostaje u organizmu dok je postotak puno vei (90%) ukoliko je do zaraze dolo prilikom poroda od majki s hepatitisom B. Ukoliko infekcija virusom hepatitisa B traje dulje od 6 mjeseci govorimo o hroninom hepatitisu B.

Hronini hepatitis spada u asimptomske bolesti to znai da nema specifinih simptoma. To je bolest koja napreduje tiho i gotovo neprimjetno sve do poodmakle faze kada pacijent osjea znaajne promjene koje ga mogu navesti da ode kod ljekara. Karakteriu ga nekoliko grupa simptoma: -neurovegetativni -umor, slabost, malaksalost, nesanica/pospanost, neraspoloenje, -dispeptini -munina, gaenje, povraanje, dijareja, rjee zatvor, gubitak apetita, naduvenost trbuha, bol pod desnim rebarnim lukom, -gripoidni flu-like -subfebrilna, rjee febrilna temperatura, znojenje, bolovi u miiima i zglobovima ponekad veoma jaki, znaci kataralnog zapaljenja respiratornog sistema -alergijski -urtikarijalna ospa praena svrabom. Laboratorijski nalazi su porast jetrenih enzima ALT, AST i LDH. U drugoj fazi bolesti stolica postaje svijetla, a mokraa dobija boju tamnog piva. Bolest se zbog nerazvijene tipine klinike slike rijetko otkriva u ovoj fazi, a pacijenti su najinfektivniji. U treoj fazi utilo se povlai, mokraa i stolica poprimaju normalnu boju. Prolazno intenziviranje utice te ponovna pojava umora i anoreksije te pogoranje malaksalosti podsjeaju na akutni hepatitis; takve egzacerbacije koje se mogu javiti spontano esto koincidirajui s nalazom viroloke reaktivacije, mogu dovesti do progresivnog oteenja jetre, a kada se to superponira na postojeu cirozu moe dovesti do dekompenzacije (zatajenja) jetre. Komplikacije ciroze javljaju se u zadnjem stadiju kroninog aktivnog hepatitisa, a one ukljuuju: ascites, edem, krvarenje iz gastroezofagealnih varikoziteta ili hipersplenizam, artralgije i artritis, a mnogo rjee purpurne kone lezije (leukocitoklastini vaskulitis), glomerulonefritis uzrokovan imunokompleksima te generalizirani vaskulitis (poliarteritis nodosa). Prevencija prijenosa na lanove obitelji Akutni i hronini hepatitis B je zarazan. Zato osobe sa hepatitisom B treba da razmotre mjere kojima e smanjiti rizik od irenja infekcije na osobe u blizini. Na primjer: -Razgovarajte o infekciji sa seksualnim partnerima i koristite kondom prilikom svakog odnosa. -Nemojte pozajmljivati brijae, etkice za zube ili bilo ta to na sebi moe da ima krv. - Zavojima pokrivajte otvorene rane i posjekotine. -Nemojte donirati krv, organe, tkiva ili spermu ukoliko imate virus hepatitisa

-lanovi najue porodice i domainstva treba da se testiraju na hepatitis B. Svako sa rizikom od hepatitis B infekcije treba da se vakcinie ako to ve nije uradio.

-Nemojte dijeliti opremu za injekcionu primjenu lijekova (igle, priceve). -Ako nanesete negdje krv, oistite je mjeavinom 1 dela varikine i 9 dijelova vode.

Hepatitis B ne moe da se prenese na sljedee naine: -Grljenje i ljubljenje -Pozajmljivanjem escajga ili aa -Kihanjem ili kaljanjem -Dojenjem

Hepatitis

U medicini (gastroenterologija), "hepatitis" je svaka bolest upale jetre, klinika slika i prognoza, kao i terapija.Sadraj [sakrij] 1 Znakovi i simptomi 2 Vrste hepatitisa 2.1 Virusni 2.1.1 Hepatitis A 2.1.2 Hepatitis B 2.1.3 Hepatitis C 2.1.4 Hepatitis D, E i G 2.2 Alkoholni hepatitis 2.3 Hepatitis uzrokavani lijekovima 3 Vanjski linkovi

Znakovi i simptomi [uredi] Hepatitis se manifestira abdominalnom boli, povienom tjelesnom temperaturom, hepatomegalijom (poveanje jetre) idr. Neki se hronini oblici hepatitisa manifestiraju malim brojem znakova i simptoma i to tek kada je dolo do dugotrajne upale koja je dovela do zamjene jetrenih elija vezivnim tkivom, odnosno kada je dolo do ciroze.

Vrste hepatitisa Virusni Akutni hepatitis najee nastaje zbog virusnih infekcija: Hepatitis A Hepatitis B Hepatitis C Hepatitis D (mora biti prisutan virus hepatitisa B) Hepatitis E Hepatitis G Za vie informacija pogledajte odgovarajui lanak

Hepatitis A

HAV je enterovirus koji se prenosi fekalno-oralnim putem (npr.kontaminirana hrana). Uzrokuje akutnu vrstu hepatitisa, dok hronini ne postoji. Bolesnikov imunoloki sistem stvara antitijela protiv hepatitisa A koja e zatiti organizam. Kao mjera prevencije postoji vakcina protiv hepatitisa A. Hepatitis B

HBV uzrokuje i akutni i hronini hepatitis u bolesnika koji nisu u mogunosti ukloniti virus. Prijenos moe biti preko zaraene krvi (transfuzija - danas vrlo rijetko), tetovaama (tetovae napravljene i amaterski i profesionalno), spolnim odnosom ili vertikalnim prijenosom (s majke na fetus). Ipak, u 50% sluajeva uzrok infekcije ne moe se odrediti. Kontakt krvlju moe se ostvariti razmjenom prica za intravensko uzimanje droge, brijakim priborom kao npr. iletima, ili diranjem rana inficiranih osoba. Kao mjera prevencije, u mnogim zemljama postoji program zamjene prica i igala. U SAD-u, 95% pacijenata se izlijei i stvori antitijela protiv virusa hepatitisa B. No, 5% bolesnika se ne izlijei te nastane hronina infekcija. Samo su te osobe pod rizikom od nastanka dugotrajnih komplikacija hepatitisa B. Bolesnici sa hepatitisom B stvaraju antitijela protiv virusa hepatitisa B, ali ta antitijela nisu u dovoljnoj velikoj koliini da suzbiju infekciju koja se smjeta u DNK napadnutih elija jetre. Stalni nastanak virusa u kombinaciji sa antitijelima, vjerovatno e stvoriti kompleksnu imuno-bolest, tipinu za takve bolesnike. Postoji vakcina za prevenciju nastanka infekcije hepatitisom B. Zbog hroninih komplikacija hepatitisa (ciroza i hepatocelularni karcinom), godinje umire 500.000 do 1.200.000 osoba. Hepatitis B je

endemian u velikom broju juno-istonih Azijskih drava, gdje su ciroza i hepatocelularni karcinomi sve ei uzroci smrti.

Hepatitis C

HCV (izvorno "non-A non-B hepatitis") se vjerovatno ne prenosi seksualnim kontaktom, ve samo preko krvi. Dovodi do nastanka hroninog oblika hepatitisa, koji obino prelazi u cirozu. Moe ostati asimptomatian 10-20 godina. Ne postoji vakcinacija za hepatitis C. Bolesnici sa hepatitisom C su skloni zarazi hepatitisom A ili B. Stoga se svi bolesnici sa hepatitisom C vakciniraju protiv hepatitisa A i hepatitisa B. Hepatitis D, E i G

Ostala dva poznata hapatovirusa su HDV i HEV. HDV se ne moe iriti bez prisutnosti virusa hepatitisa B, jer njegovom genomu nedostaju neki bitni geni. Klinika slika hepatitisa E je vrlo slina onoj hepatitisa A, iako moe drugaije djelovati u nekih bolesnika, posebice trudnica; najrasprostranjeniji je na Indijskom subkontinentu.

Postoji i Hepatitis G.

Ostavi virusi koji mogu uzrokovati virusni hepatitis: Mumps virus Rubela virus Citomegalovirus Epstein-Barr virus Drugi herpes virusi Alkoholni hepatitis [uredi]

Etanol, glavni sastojak alkoholnih pia, takoer moe uzrokovati hepatitis. Alkoholni hepatitis najee nastaje nakon dugotrajne konzumacije alkohola. Alkoholni hepatitis se manifestira velikim brojem simptoma, neki od njih su: malaksalost, poveanje jetre, stvaranje tekuine u abdomenu (ascites)... Alkoholni hepatitis moe varirati od blagog do ozbiljne upale s nastankom utice, produenjem protrombinskog vremena i zatajivanjem jetre. Alkohoni hepatitis ne mora dovesti do ciroze, no ciroza je ea u bolesnika sa dugotrajnim konzumiranjem alkohola.

Hepatitis uzrokavani lijekovima [uredi]

Veliki broj lijekova moe uzrokovati hepatitis. Lijek za diabetes Troglitazone, 2000. je povuen iz prodaje zbog uzrokovanja hepatitisa. Ostali lijekovi koji mogu uzrokovati hepatitis [1]: Halotan (posebni anestetiki plin) Metildopa (antihipertenziv) Izoniazid (INH) i Rifampicin (antituberkulotici) Fenitoin i valproic acid (antiepileptici) Zidovudin (antiretroviral npr. protiv AIDS-a) Ketoconazol (antifungal) Nifedipin (antihipertenziv) Ibuprofen i Indometacin (NSAID) Amitriptilin (antidepresiv) Amiodaron (antiaritmic) Nitrofurantoin (antibiotik) Neke ljekovite biljke i nutricionalni dodaci