Infekcijske bolesti

prof. Ivo Ivić

 Nastanak infekcijske bolesti

Patogeni i oportuni Fiziološka flora

mikroorganizmi
Kolonizacija
kože/sluznica

Invazija Zaštita od infekcije

Imunološki odgovor Upalni

bez upale odgovor

Asimptomatska Simptomatska infekcijska bolest

infekcija
Imunost

Trajna Ograničenog trajanja

PATOGENEZA ZARAZNE
BOLESTI
ili kako nastaje zarazna bolest
3 stadija patogeneze

1. Stadij primarne lokalizacije

2. Stadij generalizacije

3. Stadij sekundarne lokalizacije

1. Stadij primarne lokalizacije

 Događa se na ulaznim vratima mikroorganizma: koža ili

sluznice
 npr. streptokokna upala ždrijela

 Za neke bolesti to je jedini stadij

 npr. upala debelog crijeva u šigelozi
2.Stadij generalizacije

 Iz mjesta primarne lokalizacije mikrobi ulaze u krvnu

struju i šire se po tijelu
 bakterijemija
 viremija
 parazitemija
 fungemija
3.Stadij sekundarne lokalizacije

 Mikrobi iz krvi ulaze u ciljne organe

npr. u:
 Moždane ovojnice- meningitis
 Srce- miokarditis
 Koža- varicela
Patogeneza uzročnik

Nemaju sve zarazne bolesti 3 stadija patogeneze

 Šigeloza- samo 1.stadij u debelom crijevu

 Trbušni tifus- 1. i 2. stadij

 Enterovirusni meningitis- sva tri stadija

 Enterovirusni serozni meningitis
-patogeneza-

Primarna Generalizacija Sekundarna

lokalizacija lokalizacija

Razmnožavanje u Viremija Razmnožavanje Upala SŽS

limf.tkivu crijeva u SŽS
simptomi

Velika bolest dani

Inkubacija Mala bolest Latencija (meningitis)
(vrućica)
Infekcijske bolesti uzrokovane
toksinima
Zarazne bolesti uzrokovane vanjskim
toksinima

 npr. Botulizam
 Bakterije se množe u hrani
 Stvaraju toksin
 Toksin s pojedenom hranom dolazi u crijeva
 Apsorbira se iz crijeva u krv
 Krvlju dolazi do mišića- paralize mišića

!!!!!
Za bolest nije važan ulazak mikroba u domaćina
 Nema uobičajenih stadija patogeneze
Klinička slika infekcijske bolesti
 2
Razvijena bolest:
opći i specifični simptomi

3
1 Popuštanje bolesti
simptomi

Početak bolesti: (defeverscencija)

opći simptomi

Rekonvalescencija
Relaps

Infekcija

0 X
vrijeme
Inkubacija
 Inkubacija
 Kratka: do 7 dana
 Npr. gripa: obično 2-3 (raspon 1-7 dana)


 Srednja: 1-2 tjedna

 Npr. varicela: oko 14 dana (raspon 7-23)

 Duga: više od 2 tjedna

 Npr. B hepatitis: 1,5-6 mjeseci
Opći simptomi infekcijske bolesti
 Vrućica
 Umor
 Gubitak teka “Flu like disease”

 Glavobolja
 Bolovi u mišićima i zglobovima

Opći algički sindrom

 Specijalni simptomi i znaci

 Bolovi u trbuhu, povraćanje


Gastroenteritis
Vodenasti proljevi

 Generalizirani vezikulozni osip Varicela

 Ikterus
 Hepatitis
Uvećana i bolna jetra
 Splenomegalija kao simptom
infekcijske bolesti

Slezena sudjeluje u odbrani od infekcije

 Splenomegalija = generalizirana infekcija

 S bakterijemijom – trbušni tifus, bruceloza

 S viremijom – infekciozna mononukleoza

 S parazitemijom – visceralna lišmenioza

 Epidemiološki podaci
okolnosti i rizici povezani s infekcijskim bolestima

 Bolesti domaćina koje pogoduju infekcijama:

 multipli mijelom: S.pneumoniae i H.influenzae sepsa
 operacija zubala: S.viridans endokarditis
 Slično bolesne osobe iz okoline
 Kontakti sa životinjama: zoonoze
 Profesionalna izloženost: veterinar- zoonoze
 Spolna aktivnost: gonoreja, HIV, HBV
 Putovanja: tropi (malarija, parazitarni proljevi)
 Konzumiranje termički neobrađene hrane: proljevi
 Cijepljenja i preboljene infekcijske bolesti, …………itd.
 Laboratorijska obrada
u infekcijskim bolestima
SE, CRP i Leukociti
Pokušaj da se razlikuje virusnu infekciju od bakterijske
 Strah od zakašnjelog antibiotskog liječenja

 SE (sedimentacija eritrocita):
 Ubrzana u bakterijskoj infekciji

 Prođu barem 2-3 dana da poraste

 Ubrzana je i u neinfekcijskim bolestima
Laboratorijska obrada

CRP (C reaktivni protein)

 Povećan je u bakterijskoj infekciji
 Prvi porast nakon 8-12 sati bolesti
 Također povećan u neinfekcijskim bolestima sa/bez vrućice
 Koristan za praćenje terapijskog odgovora
Leukociti i Diferencijalna krvna slika

BROJ LEUKOCITA:

Povećan broj L = bakterijska infekcija

Normalan ili snižen broj L= uglavnom virusne infekcija

 Leukociti i Diferencijalna krvna slika

DKS:
Skretanje u lijevo = nesegmentiranih neutrofilnih L
 omjer n.seg/segL ≥ 0,2 = vrlo vjerojatna bakterijska inf.
 ako su sniženi L = moguća ozbiljna bakterijska infekcija?

Limfocitoza Segmentirani
 neutrofil
uglavnom virusne infekcije
 vidi se i u pertussisu
Nesegmentiani
neutrofil
Broj Leukocita i Diferencijalna krvna slika

Atipični (reaktivni) limfociti u DKS

 aktivirani Tc limfociti
 >5%: karakteristka za infekciozne mononukleoze (EBV)
 <5%: i druge virusne infekcija,

 Eozinofilija
 Visoka (>30%) = tkivne parazitarne infekcije
 trihineloza, plućna askarijaza, itd.
Trombociti
 Sniženi
 bakterijska sepsa (DIK)
 …. i teže virusne infekcije
 infekciozna mononukleoza, gripa
 hemoragijske groznice (denga, HVBS)

 Povećani
 obično u rekonvalescenciji
• rizik od duboke venske tromboze
Cerebrospinalna tekućina

Virusna inf. Bakterijska inf.

Izgled Bistar Zamućen
Pleocitoza (L) Limfocitna Neutrofilna
Bjelančevine Normalne / malo povećane Povećane
Glukoza Normalna Snižena
Laktati Normalni Povećani
Sediment bojan Negativan Bakterije
po Gramu
Pregled mokraće

Urinarne infekcija
 Sediment:
 Leukociturija - obavezna
 Bakterijurija – često prisutna

 Bjelančevine: u pravilu povišene

Slikovne metode

Rendgenogram torakalnih organa

 Uvid u infekcije dišnog sustava
Ultrazvučni pregled
 Za solidne organe: uvećanje, apscesi
 Za srčane zaliske: vegetacije u endokarditisu
CT
 za solidne organe trbuha, pluća, mozak
MR
 Kao i CT + rani uvid u osteomijelitis

Radionuklidna snimanja (scintigrafija)

 za osteomijelitis
Etiološka dijagnostika
infekcijske bolesti
Izravni dokaz uzročnika:

 Kulture: najčešće bakterija i gljivica

 Brzi imunokromatski testovi

 Streptokok grupa A iz brisa ždrijela

 PCR na DNK i RNK uzročnika

 u uzorku u kojem je uzročnik
 Neizravni dokaz uzročnika: Serološki testovi

dokaz specifičnih protutijela

Aglutinacijski i dr. (ukupna At, ne razdvaja IgM i IgG)

 Sve rjeđa upotreba
 Potrebni parni uzorci

Dokaz aktualne infekcije:

 4-struki porast titra u 2 uzorka
 konverzija iz negativnog u pozitivni
ELISA, IFT, itd (dokazuju IgM i IgG)- najzastupljeniji

IgM IgG Tip infekcije Uzeti 2. serum?

+ neg Akutna rana Ne
+ + Akutna razvijena Ne
neg. + Prošla Ne
neg . neg. Nema infekcije ili Da, ako se i dalje sumnja
vrlo rana akutne infekcije na istu infekciju
Sprječavanje infekcijskih bolesti
 Sprječavanje zaraznih bolesti

Prema sredstvu
 Imunoprofilaksa:
 Aktivna: cijepljenjem
 Pasivna: imunoglobulini

 Kemoprofilaksa: pomoću antimikrobih lijekova

 Antibiotska profilaksa kontakta s oboljelim od
meningokokne sepse
Pasivna imunizacija
: imunizacija gotovim protutijelima
 Transplacentarni prijenos majčinih IgG protutijela

 Davanje humanih imunoglobulina

 humani tetanus imunoglobulin (HTIG)

 Davanje životinjskih imunoglobulina (seruma)

 botulinum imunoglobulin

 Davanje monoklonskih protutijela

 RSV
Aktivna imunizacija
: imunizacija antigenima = cjepiva

 Živi atenuirani (oslabljeni) uzročnici:

 morbili, parotitis, rubeola (MPR), varicella

 Mrtvi (inaktivirani) uzročnici:

 intramuskularni polio, gripa, hepatitis A

 Reasortna cjepiva (“umjetni uzročnici”)

 preslagivanje genskog materijala različitih virusa
 RotaTeq: 5 sojeva rotavirusa
 Rekombinatno dobiveni antigeni:
 gen za cjepni antigen ubačen u DNA gljivice ili bakterije
 HBV, HPV

 Toksoidi
 Inaktivirani toksini, očuvana imunogenost
 Difterija, tetanus

 Pročišćeni prirodni antigeni (Ag)

 Jedna vrsta Ag: polisaharid S.pneumoniae, H.influeznae,
N.meningitidis
 Više vrsta Ag: B.pertussis (PT, FHA, Pertactin  Fimbrije)
 Polisaharidna cjepiva
 Dobra imnogenost u odraslih
 Slabo imunogena u djece do 2 godine života
 slaba aktivacija CD4 limfocita (Th) u djece

Konjugirana polisaharidna cjepiva

 polisaharid + protein (npr. rekombinatni difterični toksoid)
 dobra imunogenost za djecu (i odrasle)
Opće kontraindikacije za cjepiva
 Prijašnja alergijska reakcija na isto cjepivo

 Anafilaktički tip alergije na jaja: npr. urtikarija

 npr: Influenza cjepivo
 Morbili i parotitis- više ne
 ne proizvode se na embriju već na kulturi fibroblasta pileta

 Teška imudeficijencija/imuospuresija i trudnoća

 Zabranjena su živa (atenurana) cjepiva
Obavezna cjepiva u RH 2018-2019
NAVR Š E NA DOB
MJESECI GODINE RAZRED OS. ŠKOLE GODINE

CJEPIVO 0 2 4 6 1 5 I. VI. VIII. 19 24 60

BCG

Hib

S.pneum.

DTPer

Polio

DT

MPR

Hep.B x3
T

Kratice: BCG: tuberkuloza. Hib: Hemophilus infuenzae tip b. S.pneum.: Streptocccus

pneumoniae. DTPer; Difterija, Tetanus, Pertussis acelularno cjepivo. Polio: Inaktivirani
PolioVirus. DT: Difterija i Tetanus. MPR: Morbilli, Parotitis, Rubeola. HepB: hepatitis B virus.
T: tetanus
Kako smanjiti broj doza (uboda) !?

 Cjepivo “6 u 1” (DTPer + Polio+ Hib + HepB)

Neobavezna, ali preporučena cjepiva
Influenza
 Djeca i odrasli, osobito osobe u visokom riziku

Pneumokokna cjepiva
 Odrasli- konjugirana i nekonjugirana cjepiva
 Rizični, svi sa ≥65 godina starosti

Rotavirus
 Sva djeca
HPV
 Sve djevojčice i dječaci prije puberteta

Varicela (VZV)
 rizične osobe
 žene reproduktivne dobi koje nisu preboljele varicelu

Herpes zoster (VZV)

 Osobe >50 g života
KME- krpeljni meningoencefalitis
 Pofesionalna izloženost- preekspozicijski
 Nakon uboda krpelja u endemičnom području- postekspozicijski

A i C meningokok (polisaharidno nekonjugirano)

 Putovanje u Subsaharski meningokokni pojas
 Pojava bolesti u kolektivu (vojarna, dom za učenike), i dr.)
 osobe strije od 2 g.

B meningokok (rekombinantno proteinsko cjepivo)

 N.meningitidis tip B urokuje 50% invazivnih meningokoknih infekcija
 Sva djeca
 Nesporazumi
ili
Što nisu kontraindikacije za cijepljenje

 Trenutna blaga akutna bolest, sa ili bez vrućice

 Oporavak od upravo prošle bolesti
 Antibiotska terapija koja je u toku
 Nedavni kontakt s infekcijskom bolesti
 Dojenje

 Blaga ili umjerena lokalna reakcija na prijašnje cjepivo

 Blaga ili umjerena vrućica nakon prijašnjeg cijepljenja
 Alergija na antibiotike (penicilin i dr.)
 Trenutna imunoterapija ekstraktima alergena
 Više
informacija o cjepivima i
nuspojavama
http://zzjzdnz.hr/hr/usluge/cijepljenje