SREDNJA ŠKOLA VALPOVO

VALPOVO

Referat iz biologije

GLOMERULONEFRITIS

UČENIK: Lara Lončarić

RAZRED: 3. a OG
MENTOR: R. Jokić, prof.

U Valpovu, 16. siječnja 2020.

SADRŽAJ
1. UVOD.............................................................................................................................1

2. SIMPTOMI.....................................................................................................................2

3. POSLJEDICE..................................................................................................................3

4. UZROČNIK.....................................................................................................................4

5. DIJAGNOSTIKA.............................................................................................................5

6. FAKTORI RIZIKA..........................................................................................................6

7. LIJEČENJE......................................................................................................................6

8. IZVORI INFORMACIJA.................................................................................................7
1. UVOD

Pod općim pojmom glomerulonefritisa misli se na skupinu bolesti bubrega s jačim

upalnim procesom u glomerulima nego u ostalim sastavnim dijelovima toga organa.
Glomerulonefritis može biti akutni ili kronični, primarni (oboljeli organ je samo ili
prvenstveno bubreg) ili sekundarni (bolest bubrega je sastavni dio sistemne bolesti (bolesti
vezivnog tkiva…). Pojava glomerulonefritisa nije rijetka u raznim sistemskim infekcijama
uzrokovanima bakterijama (streptokok…), virusima (hepatitis B, C…), gljivicama (kandida
albikans…) i protozoima (plazmodij malarije…).Glomerulonefritis je bolest bubrega koju
karakterizira upala glomerula, a zahvaćeno može biti i tubulointersticijsko područje i male
krvne žile. Glomerulonefritis se klinički može manifestirati kao hematurija ili proteinurija,
kao nefrotski sindrom ili nefritički sindrom, kao akutno zatajenje bubrega ili kronično
zatajenje bubrega. Bolest se ponekad naziva glomerularna žad, jer utječe na bubrežne
glomerule (glomeruli) koji igraju ulogu filtara u tijelu kada tekućina prođe iz krvi u sustav
izlučnih tubula. Glomerulonefritis nije česta bolest. U britanskim bolnicama liječi se od te
bolesti samo 1 osoba na 7000. Glomerulonefritis se nalazi u 0,16-0.2% obduciranih. Akutni
oblik glomerulonefritisa javlja se najčešće kod djece.

Slika 1: Bubrezi

2. SIMPTOMI
1
 Glomerularne bolesti smanjuju mogućnost bubrega da valjano odstranjuje štetne tvari
iz organizma. Uobičajeno bubrezi trebaju filtrirati štetne tvari iz krvi u mokraću, a zadržavati
krvne stanice i proteine u organizmu. U glomerularnim bolestima postoji veća propusnost
bubrega za izlučivanje krvnih stanica i proteina, dok istovremeno može doći do zadržavanja
štetnih tvari. Takve bolesti se uobičajeno prezentiraju pojavom proteina ili krvi u mokraći uz
moguće dodatne laboratorijske nalaze koji upućuju na oštećenje funkcije bubrega. Dodatno se
mogu javiti klinički znakovi koji mogu upućivati na bolest bubrega, poput povišenog krvnog
tlaka, oteklina nogu, lica ili trbuha (zbog zadržavanja tekućine) i umora, te smetnji mokrenja.
Kod akutnog glomerulonefritisa oko polovica ljudi nema simptoma. Kada se oni pojave, prvi
je zadržavanje tekućine uz oticanje tkiva (edeme), malo izlučene mokraće (oligurija) i
mokraća tamne boje koja sadrži krv. Edem se prvo može očitovati u vidu napuhnutosti
(podbulosti) lica i očnih kapaka ali kasnije postaje upadljiv na nogama; može postati vrlo
izražen. Visoki krvni tlak i otok mozga mogu izazvati glavobolje, smetnje vida i teže
poremećaje funkcije mozga. Laboratorijske pretrage pokazuje različitu količinu bjelančevina
u mokraći, a u krvi visoku koncentraciju dvaju otpadnih tvari―ureje i kreatinina.

Kod akutnog oblika glomerulonefritisa pacijent ima znakove bolesti:

 slabost;
 ozbiljan umor;
 groznica;
 oštar gubitak apetita;
 bol u abdomenu i zglobovima;
 bubri;
 anurija;
 mali skok u krvnom tlaku

2
 Slika 3: Simptomi glomerulonefritisa

3. POSLJEDICE

Svi su oblici glomerulonefritisa opasni prvenstveno zbog toga što mogu dovesti do
insuficijencije bubrega. Bolest može uzrokovati i visoki krvni tlak kao i anemiju budući da
bubrezi igraju određenu ulogu u reguliranju kemijskih spojeva koji upravljaju krvnim tlakom i
stvaranjem crvenih krvnih stanica. Komplikacije glomerulonefritisa dovoljno su ozbiljne:
renalna kolika kada je lumen blokiran ureterom s krvnim ugruškom, razvoj akutnog oblika
zatajenja bubrega (s brzim napredovanjem glomerulonefritisa), kronično zatajenje bubrežnih
funkcija, uremska koma, srčani udar, zatajenje srca, encefalopatija / eklampsija zbog bubrežne
hipertenzije i hemoragijskog moždanog udara. Akutni difuzni glomerulonefritis može dovesti
do razvoja sljedećih komplikacija: akutno otkazivanje bubrega (oko 1% slučajeva), akutno

3
zatajivanje srca (manje od 3% slučajeva), pre-eklampsije ili eklampsije (akutna hipertenzivna
encefalopatija bubrega), intracerebralno krvarenje, prijelazno oštećenje vida, kronični difuzni
glomerulonefritis.

Slika 2: Položaj glomerula unutar bubrega

4. UZROČNIK

Uzrok glomerulonefritisa obično akutne ili kronične infekcije streptokokni (angina,

upala pluća, upala krajnika, šarlah, streptoderma). Bolest se može razviti kao posljedica
ospica, pilećeg boginja ili ARVI. Vjerojatnost glomerulonefritisa SE povećava s produljenog
izlaganja hladnoći, pod uvjetima visoke vlažnosti ( „rov” nefritis), zbog toga što je
kombinacija ovih vanjskih čimbenika mijenja tijekom imunološke reakcije i izaziva bubrežne
perfuzije. Postoje dokazi glomerulonefritisa zbog bolesti uzrokovane određenim virusima,
Toxoplasma gondii, Neisseria meningitidis, Streptococcus pneumoniae i Staphylococcus
4
aureus. U većini slučajeva, glomerulonefritis razvija tijekom 1-3 tjedna nakon streptokokne
infekcije, a „” nefritogennymi rezultati istraživanja ukazuju na to da su često
glomerulonefritis uzrokovan sojevima b-hemolitički Streptococcus skupine A. Kada se
infekcija javlja u dječjoj ekipi uzrokovana nefritogenim sojevima streptokoka, simptomi
akutnog glomerulonefritisa javljaju se u 3-15% zaražene djece. Kod provođenja
laboratorijskih istraživanja promjene u urinu otkrivene su kod 50% okolne bolesne djece i
odraslih koji svjedoče o torpidnom (asimptomatskom ili malosimptomnom) trenutnom
glomerulonefritisu. Nakon skrletne groznice, akutni glomerulonefritis razvija se u 3-5% djece
liječenih kod kuće i 1% pacijenata liječenih u bolnici. Razvoj glomerulonefritisa može dovesti
do ARVI kod djeteta koji boluje od kroničnog tonsilitisa ili je nositelj kožnog nefritogenog
streptokoka.

5. DIJAGNOSTIKA

Dijagnoza „akutni glomerulonefritis” je napravljen na temelju povijesti (nedavno

prenesena zarazne bolesti), kliničke manifestacije (edem, hipertenzija) i laboratorijske
podatke. Rezultati analiza karakteriziraju sljedeće promjene:

 mikro- ili makroematurija. S makroemija, urin postaje crn, tamno smeđi, ili dobiva
boju "mesnatog nosača". Kod mikroemijature, promjena boje urina nije promatrana. U
prvim danima bolesti, urin sadrži uglavnom svježe eritrocite, zatim - procjedni
 umjerena albuminurija (obično unutar 3-6%) tijekom 2-3 tjedna
 granularni i hijalinski cilindri s mikroemijaturama, eritrocit - u makrohematuriji prema
rezultatima mikroskopije mokraćnog sedimenta;
 nocturia, smanjenje diureze. Očuvanje sposobnosti koncentracije bubrega potvrđuje
visoka relativna gustoća urina;
 smanjenje kapaciteta filtriranja bubrega prema rezultatima ispitivanja klirensa
endogenog kreatinina

Na temelju rezultata općeg testa krvi za akutni glomerulonefritis otkrivena je leukocitoza i

povećanje ESR. Biokemijski test krvi potvrđuje povećanje ureje, kolesterola i kreatinina,
povećanje AST i ASL-O titra. Karakterizira akutna azotemija (povećanje sadržaja ostatnog
dušika).

5
 Izvođenje ultrazvuka bubrega i ultrazvuka bubrežnih žila. Ako su laboratorijski i
ultrazvučni podaci upitni, izvršit će se biopsija bubrega i naknadno morfološko ispitivanje
dobivenog materijala kako bi se potvrdila dijagnoza glomerulonefritisa.

6. FAKTORI RIZIKA

Glomurelonefritis se javlja i kao sekundarni oblik bolesti kao posljedica infekcija,

lijekova, ili sustavnih bolesti koje zahvaćaju bubreg.

7. LIJEČENJE

Mnogi oblici glomerulonefritisa su tako blagi da ne zahtijevaju posebno liječenje.

Neki oblici mogu se liječiti kortikosteroidima ili citostaticima. U slučaju edema, ponekad će
vam pomoći diuretik. Liječenje je potrebno i u slučaju visokog krvnog tlaka. Ako ste zbog
ove bolesti postali anemični, trebat će vam tablete željeza i vitamina, a možda i transfuzija
krvi. Ako se zbog glomerulonefritisa razvije insuficijencija bubrega, liječnik će se pobrinuti
za odgovarajuću terapiju. Lijekovi koji potiskuju imunološki odgovor (imunosupresivi) i
kortikosteroidi nisu učinkoviti; kortikosteroidi mogu čak pogoršati stanje. Ako je, u doba
otkrivanja akutnog nefritičkog sindroma, bakterijska infekcija još uvijek prisutna, započinje
se antibiotsko liječenje. Kada je stanje rezultat inficiranog umjetnog dijela tijela, poput
umjetnog srčanog zaliska, prognoza je dobra tako dugo dok postoji mogućnost svladavanja
infekcije. Pod svladavanjem infekcije često se podrazumijeva vađenje umjetnog zaliska i
njegova zamjena novim, uz antibiotsko liječenje.

Prehrana koja sadrži malo bjelančevina i soli može biti nužna sve dok se rad bubrega
ne oporavi. Mogu se davati diuretici kako bi se bubrezima pomoglo pri izlučivanju viška soli i
vode. Može se ukazati potreba za liječenjem visokog krvnog tlaka lijekovima. Ljudima, u
kojih se razvije teško zatajenje bubrega, potrebna je dijaliza.

Liječenje lijekovima ovisi o uzrocima i oblicima bolesti i sastoji se od:

 etiološki (anti streptococcal) tretman s antibioticima s širokim spektrom djelovanja.

6
  liječenje hormonskim lijekovima, ne-hormonski imunosupresivi, protuupalni ne-
steroidni agensi.
 simptomatsko liječenje simptoma kao što je hipertenzija, oteklina ili sindrom boli.
 liječenje komplikacija kada se pojave.

8. IZVORI INFORMACIJA

1. Medicinski priručnik za pacijente

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-bubrega-i-mokracnih-
putova/nefritis/akutni-nefriticki-sindrom

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

2. Medicinski priručnik za pacijente

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/genitourinarne-bolesti/bolesti-
glomerula/postinfektivni-glomerulonefritis

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

3. Klinička bolnica Merkur

https://www.kb-merkur.hr/userfiles/pdfs/Djelatnost/Klinika%20za%20unutarnje
%20bolesti/Nefrologija/GLOMERULARNE%20BOLESTI.pdf

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

4. Cybermed

https://www.cybermed.hr/forum/specijalizacije_medicina/nefrologija/glomerulonefritis

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

5. Jebyhealthcare

https://hrv.jebyhealthcare.com/glomerulonefrit-jeto-zabolevanie-pochek.html

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

6. Zdravstveni.com

7
https://www.zdravstveni.com/zdravlje/urinarni-trakt/glomerulonefritis/

Prikupljeno: 16. 01. 2020.

7. Lekarinfo

https://www.lekarinfo.com/bolesti-bubrega/akutni-glomerulonefritis

Prikupljeno: 16. 01. 2020.