RAK DOJKE

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena u svijetu i

cjelini, koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke
promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti,
umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.
Uzroci
Etiologija raka dojke nije poznata. Jedan od glavnih čimbenika
rizika je nasljednost, a dva gena odgovorna za nasljedni rak
dojke (otkriveni 1994. i 1995. g.) nazvani su Breast Cancer 1 i
Breast Cancer 2, odnosno BRCA-1 i BRCA-2. Ženama koje
naslijede poremećaj prijeti velika opasnost da obole, prema
nekim stručnjacima i do 80 %. Mutacije BRCA-1 ujedno
povećavaju i rizik od raka jajnika. Kod više od polovice žena
bolest se pojavi do pedesete godine, a kod nekih čak u
tridesetima. Gene može prenijeti bilo koji roditelj i vjerojatnost
da ih djeca naslijede je 50:50.
Rizične skupine
-žene u čijim je obiteljima bilo raka dojke (majka, sestra),
-nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine
-žene s produženom menstrualnom aktivnošću (kojima je
menstruacija nastupila prije 12. godine i koje imaju menstruaciju
trideset i više godina)
-žene kojima je, zbog karcinoma, već operirana dojka imaju 4 do
5 puta veći rizik od razvoja karcinoma u drugoj dojci
-žene s benignim proliferativnim bolestima dojke
-žene koje su imale udarac u dojku (tjelesna trauma)
Simptomi
Rak dojke je u početnom stadiju obično bezbolan i asimptomatičan.

Da bi rak narastao do kvržice čiji je promjer 1 cm treba mu šest godina, a

takav se smatra izlječivim, jer u 99 % slučajeva nema metastaza (nije se
proširio u ostale dijelove tijela).
Dijagnoza
Samopregled dojki
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati
dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog
dana ciklusa.
Klinički pregled i palpacija dojki
Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske
anamneze i detaljnu palpaciju obiju dojki i pazušnih jama u različitim
položajima od strane iskusnog specijalista.
Ultrazvučni pregled
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju
više žljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo
kvržica (da li je riječ o cisti ili tumoru)
Mamografija je točna i sigurna rendgenološka pretraga (danas se koristi
samo pedeseti dio doze zračenja potrebne u početku) kojom se otkrivaju
tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografski
pregled u većini slučajeva nije bolan. U mladih žena žljezdano tkivo zauzima
gotovo cijelu dojku i mamografska slika je prilično nejasna, stoga je
uobičajeno da nema razloga (osim iznimno) snimati dojke žena mlađih od
35 godina. Prvu mamografiju tzv. bazični (inicijalni) mamogram savjetuje se
napraviti ženama između 38. i 40. godine, a zatim ženama starijim od 40
godina jednom godišnje. U žena u dobi od 50-69 godina preporuka je
mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine.
Liječenje
Brojna znanstvena istraživanja posljednjih dvadesetak godina doprinijela
su sve ranijem otkrivanju zloćudnih promjena na dojci i s time promijenila i
način liječenja raka dojke. Tako se uz kirurško liječenje sve češće koristi
radioterapija, kemoterapija, hormonsko liječenje i imunoterapija.
Ukoliko je rak otkriven na samom početku kada je kvržica manja od 1 cm,
ako je moguće odstraniti sve tumorsko tkivo, ako tumor nije fiksiran na
kožu ili duboke strukture, ako nije metastazirao izvan limfnih čvorova
aksile, ovisno o pokretljivosti tumora prema prsnim mišićima ili ako je
dojka tako velika da nakon što se tumor odstrani ostane tri četvrtine
dojke, radi se poštedna operacija, modificirana radikalna mastektomija.
Uklanja se samo bolesno tkivo (tumor), okolni parenhim i najbliži limfni
čvor, koji se šalje na analizu.
Dan ružičaste vrpce humanitarna je akcija čiji je glavni cilj upozoriti na
važnost ranog otkrivanja raka dojke, jer se 90% oboljelih žena može
izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju.