Fakultet zdravstvenih nauka

Odsijek:Radiologija

TEMA:NASTANAK RENDGENDSKIH ZRAKA

 Uvod

 Rendgenske zrake poznate i kao X-zrake, područje su

elektromagnetskog zračenja s valnim dužinama između 10 i 0,01
nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i
gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj
radiografiji i kristalografiji.
Zbog svoje energije ubrajaju se u ionozirajuće zračenje.
Rendgen zrake (X-zrake) nisu proizvedene,one su otkrivene gotovo
slučajno.Tijekom 1870-ih i 1880-ih godina u mnogim sveučilišnim
fizikalnim laboratorijima ispitivana je vodljivost katodnih zraka, ili
elektrona, kroz velike djelomično zrakoprazne staklene cijevi poznate u
to vrijeme kao Crookes-ove cijevi. 8. studenoga 1895. Wilhelm Roentgen
je u svom laboratoriju na Wurzburg sveučilištu u Njemačkoj obavljao
ispitivanja. U zamračenoj prostoriji on je Crookesovu cijev potpuno
omotao u fotografski crni papir tako da bolje vizualizira učinak katodnih
zraka na cijevi. Slučajno je ploča s slojem barijeva platinocijanida, tvari
koja fluorescira, bila odložena na stolu nedaleko od Crookesove cijevi.
Zbog tamnog omotača iz cijevi nije mogla izači vidljiva svjetlost, ali je
tijekom pokusa Roentgen opazio da ploča fluorescira bez obzira na
udaljenost od Crookesove cijevi. Intenzitet fluoresciranja se pojačavao s
približavanjem ploče bliže cijevi te je bilo nesumnjivo podrijetlo uzroka
fluoresciranja. Tako su otkrivene rendgen zrake.
Dijelovi rendgenskih aprata

 Transformator
Rendgenska cijev
Stativ
Pacijent sto
Komandni sto
Rendgenski film-PES
Nastanak rendgendskih zraka

 X–zraci se obično proizvode u gasnim ili termoelektronskim

cijevima. Cijev za dobijanje x-zraka sadrži dve elektrode (katodu –
K i anodu ili antikatodu – A). Katoda se u principu grije da bi se
pospješilo dobijanje elektrona termoemisijom. Cijev je priključena
na visok napon da bi se elektroni koji se oslobađaju sa katode
ubrzali na svom putu ka anodi i tako postigli veću energiju. U
cijevi se mora ostvariti nizak pritisak (vakuum) da gasovi ne bi
ometali prolazak elektrona od katode ka anodi.
 Anoda ima površinu nagnutu pod uglom od 45stepeni prema
pravcu kretanja elektrona. Ta nagnuta površina služi za
zaustavljanje elektrona odnosno ona služi kao izvor x–zraka.
Zbog stalnog „bombardovanja“ elektronima dolazi do zagrevanja
anode. Pri tome se samo oko 1% energije snopa elektrona
pretvara u energiju x–zračenja, a ostalo u toplotu. Generalni
problem kod stvaranja x–zraka je hlađenje anode. Hlađenje se
može postići na više načina: strujanjem vode kroz šuplju anodu,
ako učestalo prekidamo stvaranje x–zraka da bi se ona putem
vazduha ohladila, ako anodu načinimo u obliku diska koji se vrti
(tako bi dobilo da elektroni uvijek udare o drugo mijesto i ne bi
toliko brzo zagrijavala) i slično.
 Kod gasnih cijevi unutrašnji pritisak gasa iznosi oko 0.001 mbar, a razlika
potencijala između katode i anode je obično reda 30 – 50 kV.

Elektroni izbijeni iz katode i ubrzani u električnom polju, udaraju u anodu i

u procesu njihovog usporavanja dolazi do emisije x-zraka. Katoda je
obično takvog oblika (konkavna) da se katodni zraci (elektroni) fokusiraju
na anodu. X–zraci se od anode prostiru na sve strane.
 Kod primjene rendgenske cijevi intezitet zračenja se podešava
promjenom jakosti struje na katodi.
Da bi rendgenske zrake koje nastaju na opisani način bile
upotrebljive,iste se moraju usmjeriti,tj.ograničiti u željenom
smijeru.
 Rendgenska cijev se stavlja u kućište,kako bi se smanjilo curenje
zraka u neželjenom pravcu.
Na istom kućištu nalazi se otvor za prolazak upravo tog korisnog
snopa primarnog zračenja.
Taj otvor sadrži sistem zaslona koji služi za podešavanje njegove
veličine,ovisno o ozračenju pacijenta.Kroz otvor se kreće primarni
zrak snop rendgenskih zraka.
 U tom sistemu zaslona,na putu primarnom snopu postavljene su
pločice od aluminijuma,koje vrše ulogu filtera,zapravo one vrše
apsorpciju fotona malih energija koji su najviše štetni,jer ih naše
tijelo u potpunosti apsorbuje,dok ti fotoni ne doprinose kvaliteti
dijagnostiče slike.