UNIVERZITET U TRAVNIKU ZDRAVSTVENI FAKULTET ODSJEK/SMJER:Radiologija

Tema: Rendgenska cijev

-seminarski rad-

Student: Spahic Mirza Broj indeksa: 104/13

Mentor: Prof. doc.dr. Alma Efendi

Travnik, 2013. godina

Sadraj

1.Uvod...................................................................................................................................3 2.Rendgenska cijev 4 2.1 Vakumaska cijev 6 2.2 Katoda7 2.3 Anoda.7 2.4 Oklop..9 2.5 Hlaenje rendgenske cijevi.10 3.Generator11 3.1 Prikljuak na gradsku mreu12 3.2 Transformatori12 4.Zakljuak.13 5. Literatura ..14

1.Uvod Rendgen zrake (X-zrake) nisu proizvedene, one su otkrivene gotovo sluajno.Tokom 1870 -ih i 1880-ih godina u mnogim univerzitetskim fizikalnim labaratorijima ispitivana je vidljivost katodnih zraka, ili elektrona, kroz velike staklene cijevi ispunjene rijetkim plinom poznate u to vrijeme kao Kruks-ove cijevi.Wilhelm Conrad Rontgen objavljuje 1895 god. da je u modificiranoj Kruksovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetnom polju. Rontgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode. Iako se poslije pokazalo das u takve zrake ved bile uoene u nekim pokusima, npr. Nikola Tesla proizveo ih je djelovanjem elektrinog polja visoke frekvencije, Rontgen ih je prvi istrazio, I primijenio i svatio njihovu prirodu. U zamraenoj prostoriji on je Kruksovu cijev potpuno omotao u fotogafski crni papir tako da bolje vizualizira uinak katodnih zraka na cijev. Sluajno je ploa s slojem barijeva platinocijanida, tvari koja fluorescira, bila odloena na stolu nedaleko od Kruksove cijevi. Zbog tamnog omotaa iz cijevi nije mogla izadi vidljiva svijetlost, ali je tijekom pokusa Roentgen opazio da ploa fluorescira bez obzira na udaljenost od Kruksove cijevi. Intezitet fluoresciranja se pojaao s pribliavanjem plode blie cijevi je bilo nesumnjivo porijeklo uzroka fluoresciranja. Tako su otkrivene rendgen zrake .

2.Rendgenska cijev Prvi rendgenski aparati bili su univerzalni tj. koriteni su za sve vrste radiografisanja. Na prvoj prezentaciji proizvodnje x-zraka koja se odrala 23.01.1896. god., Vilhem Konrad Rendgen je radiografisao aku poznatog anatoma Alberta fon Kolikera , koji je predloio da se zraci nazovu po V. K. Rendgenu . Sa razvojem tehnike i tehnologije, razvijaju se i aparati za specijalizovano radiografisanje .Tako je ved 1920. god. patentirano nekoliko aparata za snimanje snimanje zuba. Kako danas, tako i tada poznatiji od ostalih bili su simensovi aparati tzv.kugleks aparati .Rendgenska cijev jeste osnovni dio rendgen aparata I upravo se u njoj stvaraju x-zraci. Ali se rendgenska cijev u sutini nije puno promijenila.

Coolidgeova rendgenska cijev sa fiksnom anoidom.Uarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrade u sredini prema dolje.

ematski prikaz RTG cijevi : o o o o o o o o o Anoda Katoda Staklena cijev Metalno kudite Dielektrino ulje za hlaenje Rotor Indukcijski stator Ciljnik anode ugl. od wolframa Prozor cijevi (aluminijum ili berilium)

Glavni dijelovi rendgenske cijevi su : Vakumska staklena cijev Katoda Anoda Metalni oklop

2.1 Vakumska cijev Staklena cijev duine 20 do 25 cm i promjera 15 cm. Iz cijevi je uklonjen zrak I one su pod tlakom od 5-10 mbara. U prvim rendgenskim cijevima bio je razrijeen plinoviti sadraj (zrak) a ne vakum. On je sluio kao dodatni izvor elektrona te su se one za vrijeme rada morale prozraivati . Rendgenska staklena cijev napravljena od pyrex stakla je umetnuta u metalni olovni oklop koji stiti cijev od mehaniki otedenja , a bolesnika I profesionalno osoblje titi od prekomjernog zraenja I strujnog udara. U cijevi se nalaze dvije electrode : katoda I anoda .

2.2 Katoda Katoda je negativna elektroda. Graena je od materijala visokog talita koji je uglavnom od volframa. Modifikovana je u obliku spirale duine 1-2 cm i debljine 0,2 do 0,5 mm. Spiralna nit katode postavljena je unutar metalnog okvira koji je takoer negativnog naboja i ponaa se kao dodatna elektroda (Wehneltova elektroda). Katode modernih rendgenskih cijevi imaju dvije spiralne niti ( 2 katode) a svaka od njih je nasuprot odgovarajudem aritu anode: veda spirala za veliki focus i manja za mali focus. Djelovanjem struje zagrijavanja , niskog napona i velike jakosti na katodi se oslobaaju elektroni termojonskom emisijom koji se uslijed razlike potencijala katode I anode ubrzano gibaju prema anodi . Tko da je katoda ukljuena u dva strujna kruga I to nisko naponski strujni krug za zagrijavanje katode i visokonaponski strujni krug za razliku potencijala anode I katode, odnosno gibanje elektrona. Uloga dodatne elektrode uz katodu je da kolimira snop elektrona da bi bio to ui.

2.3 Anoda Anoda je pozitivna elektroda I u rendgenskoj cijevi. Ona je smjetena nasuprot katode te se u literaturi spominje kao I antikatoda. Ima oblik diska na drau . Osnovu diska ini molibden I grafit a od molibdena (eventualno bakra) je drak anode. Odabir materijala definiran je visokim toplinskim kapacitetom I toplinskom provodljivodu bududi da drak ima ulogu odvoenja velike koliine topline koja se oslobaa na aritu anode. Povrina arita anode napravljena je od materijala visokog rednog broja i visokog talita. U dananjih rendgenskih cijevi to je u pravilu legura tungsten I renija, a prije je to bio volfram. Na anodi se nalaze 2 arita u korelaciji s dvije katode . Malo arite, povrine 0,1 do 0,5 mm, kor isti se kada je potrebna velika otrina slikovnog prikaza (npr. Pri snimanju pluda, kosti).Veliko arite , povrine 1 do 1,5 mm koristi se pri dijaskopiji I drugim pregledima zbog njihovog velikog toplinskog opteredenja anode. Veliina arita direktno utjee na otrinu slikovnog prikaza , odnosno rendgenske snimke , jednako kao to veliina izvora svjetlosti u zamraenoj prostoriji utjee na otrinu sjene. U cilju postizavanja to bolje kvalitetne snimke , tj. otrine prikaza , poeljno je da povrina arita bude to manja. S druge strane toplinsko opteredenje anode postavlja zahtjev za to vedom povrinom arita te moemo rei da je zatita od toplinskog opteredenja anode direktno u vezi sa snagom rentgenske cijevi, odnosno stupnjem opteredenja. Zatita od toplinskog opteredenja anode neobino je znaajno bududi da kod dueg bombardiranja anode brzim elektronima (npr. Za vrijeme due dijaskopije) njeno pretjerano zagrijavanje moe dosedi razinu termojonske emisije , odnosno uarena anoda poinje emitirati elektrone. U tom sluaju prekida se strujni krug ili struja 7

rendgenske cijevi poprima obrnuti smjer , to moe rezultirati razaranjem katode. Zatita anode od toplinskog opteredenja postie se : Gradom anode Nagibom arine povrine Rotacijom anode Sistemnim hlaenjem

Odabir materijala jedan je od glavnih parametara grae anode to posebno znaajno za arnu povrinu ali I za ostale dijelove . arna povrina anode mora biti od materijala koji ne samo da ima viski redni broj ved I visoko talite u vezi s nastankom rentgenskih zraka. Ostali dijelovi anode prvenstevno su od materijala visokog talita te dobre toplinske toplinske provodljivosti sa ciljem preuzimanja I odvoenja velike koliine topline. Kod prvih rendgenskih cijevi povrina anode je bila ravna I okomito postavljena na smjer kretanja brzih elektrona. Rendgenske zrake koje nastaju na ovoj anodi raspruju se u svim smjerovima. Ako se arina povrina postavi pod nagibom tj. ukoeno odnosno ako je kut koji zatvaraju povrinu anode I smjer gibanja elektrona manji od 90 stupnjeva postie se prividno manja povrina arita . Danas se koriste rendgenske cijevi sa nagibom arine povrine anode prema smjeru gibanja brzih elektrona od 71 do 88 stupnjeva a ima I rendgenskih cijevi koje imaju anodu sa razliitim nagibima arita obzirom na veliinu pri emu arna povrina sa manjim kutom odgovara malom fokusu. Najvedi doprinos poveanju toplinske izdrljivosti anode postigao se uvoenjem rotirajude anode kod koje arite nije oblika kvadrata ved prstena .Rotacijom se povrina arita izrazito povedava ( 750 mm 2) te to je brzina rotacije anode veda , vedi je toplinski kapacitet rendgenske cijevi . Prema brzini rotacije anode rendgenske cijevi dijelimo na : Sporo rotirajude- do 3000 okretanja u minuti Brzo rotirajude od 3000 do 8500 okretanja u minuti Super brzo rotirajude od 8500 do 17000 okretanja u minuti

Hlaenje se ostvaruje uljnom kupkom , postoje I druge mogudnosti npr.voda, zrak ili kombinacije ulja I vode kod koje se anoda hladi uljem a ulje vodom.

2.4 Oklop Oklop rendgenske cijevi slui za zatitu osoba I okoline od rendgenskog zraenja I struje visokog napona ali I za zatitu same rendgenske cijevi od mehanikog ostedenja. Zbog navedenih razloga oklop se sastoji od dva sloja. Jedan sloj je od izolacijskog materijala (porculan) te titi bolesnika I profesionalno osoblje od visokog napona elektrine struje. Drugi sloj sadri olovo pa zatiduje bolesnika i osoblje od rendgenskog zraenja. Sloj olova u oklopu rendgenske cijevi nije dovoljno debeo da bi sprijeio u cijelosti prolaz rendgenskih zraka kroz njega. Dio rendgenskih zraka koje prolaze kroz oklop zove se parazitsko zraenje. Da bi se potpuno sprijeio prolaz rendgenskih zraka kroz oklop sloj olova trebao bi biti veoma debeli te bi zranik bio preteak I prevelik za rukovanje . Koliina parazitskog zraenja je zakonski limitirana I podlijee redovitoj godinjoj kontroli. Zakonski doputena koliina parazitskog zraenja je 0,1 R u jednom satu na 1 m udaljenosti . Na oklopu se nalaze tri otvora. Dva otvora slue za dovoenje elektrine struje provodnicima te jedan otvor za izlazak rendgenskih zraka. Otvor kroz koji prolaze rendgenske zrake zove se prozor , povrine je 5 cm2 I nalazi se nasuprot arita anode. Rendgenske zrake koje izlaze kroz prozor ine jednu desetinu sve ukupno proizvedenog rendgenskig zraenja i nazivaju se korisnisnop. Ovo rendgensko zraenje se jo naziva primarni snop, bududi da nije oslabljen interakcijom sa atomima (zraka , bolesnika ) U sredini primarnog snopa nalazi se centralna zraka koja je znaajna za odreivanje smjera redgenskih zraka pri snimanju. Dio rendgenskih zraka korisnog snopa koji dolazi u interakciju s nekim atomom I kod toga mijenja svoje karakteristike( smjer ,a moe dodi I do promjene valne duine odnosno energije) zove se raspreno zraenje . Na prozoru rendgenske cijevi nalaze se filteri . Oni mogu biti od aluminijuma ili bakra a slue za zatitu bolesnika od mekihrendgenskih zraka koje ne sudjeluju u stvaranju slike ved bi se u cijelosti apsorbirale u povrinim dijelovima tijela bolesnika. Propisana najmanja debljina filtera je 2mm aluminijumaali mogu biti razliitih debljina ovisno o namjeni rendgenskog ureaja I jaini cijevi . Znaajno je istaknutida se filteri koriste samo kod dijag. Ureaja za razliku od trapijskih ureaja u kojima se meki dio rendgenskog zraenja koristi u cilju postizanja terapijskog uinka . Neposredno uz filter na prozoru rendgenske cijevi nalazi se system za regulaciju veliine korisnog sno pa. Regulacija veliine korisnog snopa (tubusi I zasloni ) Suavanje veliine korisnog snopa je potrebno da bi se izjeglo nepotrebno zraenje bolesnika , a postie se I veda otrina slike. Stupanj suenja korisnog snopa definiran je snimanim dijelom tijela a ne formatom filma. Za suavanje snopa rendgenskog zraenja mogu se koristiti tubusi ,dijafragme i zasloni. Na dijag. Ureajima danas se za suavanje snopa u pravilu koristi duboki prednji zaslon sa svetlosnim vizirom . tubusi za suavanje snopa bili su od olovnog lima . Dijafragme su sluile za snimanje kraljenice I kod mijelografije. Duboki prednji zaslon se sastoji od 3-4 para olovnih ploica 9

Upotreba tubusa za suavanje snopa kod dijag. Ureaja je naputena a mogu se vidjeti jedino jo kod terapijskih rendgenskih ureaja. Tubusi koji se primjenjuju kod dananjih dijag. Ureaja su plastini I slue za doziranu kompresiju pregledavanog dijela tijela. Klasini koje su postavljene tako da formiraju uplju piramidu koja je bazom okrenut a prema anodi a uim dijelom prema bolesniku . Olovne ploice su irine oko 2 cm I debljine 0,5 cm a postavljene su tako da se djelimino preklapaju. Regulacija irine snopa zraenja postie se sinhronim pomicanjem svih parova olovnih ploa po irini jednim vijkom te drugim po duini. Uz system olovnih ploa dananji ureaji imaju unutar dubokog prednjeg zaslona postavljenu sijalicu s ogledalom koje reflektira svijetlo,to omogudava procjenjivanje irine snopa rendgenskog zraenja, i odreivanje putanje centralne zrake. U savremenim pogotovo dijaskopskim rendgenskih ureaja podeavanje irine primarnog snopa zraenja je automatizirano na irinu filma.

2.5 Hlaenje rendgenskih cijevi Hlaenje se ostvaruje uljnom kupkom , postoje I druge mogudnosti npr.vod a, zrak ili kombinacije ulja I vode kod koje se anoda hladi uljem a ulje vodom. Kod aparata manje snage na bakarni dio anode van cijevi nastavljaju se metalni radijatori oko kojih krui vazduh indirektno haldedi anodu I itavu rendgensku cijev. Aparati vede snage hlade se preko sistema koji obezbjeuje cirkulaciju ulja izmeu metalnog I staklenog omotaa cijevi. Kod rotaliks cijevi kod kojih postoji uljno hlaenje samo zahvaljujudi efektu rotacije hlaenje anode je desetostruko efikasnije.

10

3.Generator Dio rendgenskog ureaja koji osigurava potrebnu elektrinu energiju za proizvodnju rendgenskih zraka je generator. Izvor elektrine energije je gradska mrea a za pogon rendgenske cijevi treba dvije vrste elektrine struje : Za grijanje katodne niti- struja je niskog napona ( oko 10 V ) te jaine od 1 do 3,5 miliampera pri dijaskopiji odnosno nekoliko hiljada miliampera pri snimanju Za ubrzano gibanje elektrona struja visokog napona najmanje od 50 k V DO 120 i vise Kv

Potrebna kvaliteta elektrine struje ostvaruje se sistemom transformatora , odnosno niskonaponskim i visokonaponskim transformatorom. Osim toga za rad rendgenskog ureaja potrebna je istosmjerna struja a ne izmjenina kao to je u struje gradske mree. Ovo se postie cijevimaili kenetronima. Dijelove generator rendgenskog ureaja moemo definisati kao : Prikljuak na gradsku mreu Transformatori 1. Niskonaponski transformator 2. Visokonaponski transformator

3.1 Prikljuak na gradsku mreu Za rad rendgenskog ureaja koristi se struja gradske mree preko zatidenog prikljuka. Obine utinice I prikljuci se ne mogu koristiti eventualno za portabilne ureaje.

11

3.2 Transformatori Transformatori su graeni od metalne jezgre s dva kraka ( u oliku slova U ) na koje je namotana zavojnica dobre provodljivosti elektrine struje. Krak metalne jezgre blie prikljuku gradske mree naziva se primar dok je onaj na izlazu iz transformatora sekundar . Prema broju zavoja I debljine ice (zavojnice) na krakovima definirana je transformacija struje. Niskonaponski transformator pretvara relativno visoku struju gradske mree (220 V ) u struju niskog napona od svega 10 V . Kod ovog transformatora na primaru se nalazi veliki broj zavoja dok se na sekundaru nalazi mali broj zavoja relativno debele ice. Visokonaponski transformator pretvara u ovom sluaju , struju niskog napona gradske mree u struju visokog napona za ubrzavanje elektrona (od 50 KV na vie ) Na primaru se nalazi mali broj zavoja za razliku od sekundara na kojem je veoma veliki broj zavoja u kojima se inducira struja visokog napona . Visokofrekventni transformator je posebna vrsta visokonaponskog transformatora koji stvara priblino stalni napon s oscilatora frekvencije od 500 do 5000 Hz i napona od 250 do 400 V u visoki napon od 25 do 150 Kv potreban za rad rendgenske cijevi. Njegove su uz stvaranje kontinuirane razine napona I male dimenzije te mala teina pa se moe ugraditi uz samu rendgensku cijev. Visokofrekventni generator je najnovija vrsta generator. Ovaj generator pretvara izmjeninu struju napona gradske mree 220 V i frekvencije 50 Hz u istosmjerni napon od 250 do 400 V .

12

4.Zakljuak Nakon otkrida rendgenskih zraka 1895 god. pa do danas ostvari se ogroman pomak u medicine I to ne samo u dijag. Dijelu ved u svim oblastima medicine kao i u industriji . Danas je medicina nezamisliva bez radiologije. Rendgen je zrake prvi put otkrio koristedi Kruksovu cijev koja je imala katodu koja se nije grijala , ved se rendgensko zraenje stvaralo jonizacijom vazduha u cijevi. 1913 god. ameriki fiziar Vilijam Kulid je usavrio Kruksovu cijev tako to je uveo uarenu anodu i vakum u staklenoj cijevi. U poetku izlaganje pacijenta rendgenskim zrakama trajalo je I do sat vremena , sve dok se nisu uveli filmovi i kasete sto je smanjeno danas na minimum .

13

Literatura 1. http://www.google.ba 2. http://hr.wikipedia.org

14