Professional Documents
Culture Documents
Prezentacija - Studenić
Prezentacija - Studenić
HRVATSKE DJEČJE
KNJIŽEVNOSTI
Lovrakovo doba
Katarina Studenić
izv. prof. dr. sc. Dragica Dragun
Mato Lovrak
- život: 1899. - 1974.
- Lovrak je bio učitelj, osim književnih
tekstova pisao je i stručne pedagoške
članke (Wilde i jesen, Nastava kao
cjelodnevni boravak)
- socijalni realizam u dječjoj književnosti
- Lovrakov realistički dječji roman
potisnuo je fantastiku
- 1933. godine objavljuje dva najbolja i
najpoznatija romana – Družba Pere
Kvržice i Djeca Velikog Sela (Vlak u
snijegu – od 1946.)
u njegovim romanima do izražaja dolaze: razred, skupina
djece, zadruga, učitelj, vođa zadruge => seoska djeca su u
prvom planu
u dječju književnost uvodi selo te ga sukobljava s
gradom (bilo je nemoguće izbjeći grad i njegovu ulogu u
društvenom životu)
izabrao je selo (po njegovu je mišljenju selo predstavljalo
sve pozitivno)
1933. godina uzima se kao početak novog razdoblja, no
početak je Lovrakova zbirka Slatki potok i druge priče iz
1930. godine
Lovrakovi romani
karakteristike romana: događaji se odvijaju na selu,
jedan dotiče i grad, djeca se pojavljuju kao skupina u
kojoj se pametni i ambiciozni dječak nameće kao
vođa
Družba Pere Kvržice
na početku romana uočava se odnos između odraslih i
djece te problematika života na selu
odrasli kompliciraju život pa se tako može vidjeti i Perin
sukob s odraslima => on misli da je pametniji od njih
djeca su prikazana kao zdravija i prosvjetljenija te se
izdižu iznad starijih => žele im pokazati kako će oni
popraviti stari mlin
družina dječaka s vođom Perom koji dobiva nadimak
Kvržica – riječ koju je upotrebljavao kad bi mu sinula
neka ideja ili rješenje problema
među dječacima se javlja rivalstvo, no Pero će se istaknuti
kao vođa te će u svoju zadrugu privući i djevojčice
napetost romana: hoće li djeca uspjeti popraviti mlin i
hoće li uspjeti sačuvati tajnu
pothvat u dječjem romanu je igra, no kod Lovraka
pothvat često nadilazi igru pa to onda postaje ozbiljno
savladavanje nekog problema
u romanu su vidljivi elementi sukoba siromašnih i
bogatih, elementi humora i vedrine savladavaju sve
nedaće
Vlak u snijegu
više se govori o ekonomskoj krizi nego u romanu
Družba Pere Kvržice
veliku ulogu ima suprotstavljanje siromašnih i
bogatih, manje je humora, pothvat nije igra, a
sukobi djece očituju se kao klasni sukobi
1. Dječja igra – svatovi - mladenka je bila Draga,
bogatašica, a mladoženja Pero koji je bio sin bogatog
seljaka
Glavni lik Ljuban nije sudjelovao u organizaciji jer
nije ni bio pozvan budući da je dolazio iz siromašne
obitelji, rastjeruje svatove jer je bio zaljubljen u
Dragu koja je također bila zaljubljena u njega. U
Ljubanu se vidi klasna nejednakost između bogatih i
siromašnih. On zna kako je biti „bogac.“
2. Stvaranje dječje zadruge i izbori za vođu -
zadrugu je osnovao učitelj, a Pero je na nemoralan
način pokušao prikupiti glasove za sebe (podmićivao
je druge, no na kraju Ljuban postaje vođa). Tada
započinje sukob Ljubana i Pere. Pero postaje
negativac. Obojica se bore za Draginu ljubav.
3. Putovanje zadruge u grad (Zagreb) i povratak
kući po snijegu - uspjeh pothvata je osiguran velikim
brojem koincidencija i naglom bolešću učitelja.
Ljuban preuzima vlast i organizira sve što je
potrebno kako bi uspješno savladali prepreku koja
im se našla na putu. U cijeloj situaciji odvija se i
sukob između Pere i Ljubana. Kada se okonča kriza,
Ljubanu bude žao što je sve završilo.
Divlji dječak
prikaz stanja na selu, prevladava prosvjetiteljska
tedencija i uloga učitelja u poboljšavanju stanja na
selu
stravične sudbine likova (pijanstvo, obješeni seljak,
smrt djevojčice koja je popila rakiju)
može se reći da se roman nastavlja na pedagoški
roman s kraja 19. stoljeća
Neprijatelj broj 1
radnja se odvija u gradu - Lovrakov prvi „gradski“
roman
radnje na selu i uloga učitelja
družina sastavljena od dječaka, ima vođu, socijalni
problem bogatih i siromašnih, stvaran pothvat, ali i
neka ublažavanja
razlika u odnosu na ostale romane: prisutan topli
dom, mjesto gdje se dijete osjeća ugodno i sigurno
Kraći Lovrakovi tekstovi
1. Doka Bedaković
- anegdotskog karaktera, prvi se put u Lovrakovim djelima pojavljuje djevojčica kao
glavni lik
2. Francek Drugi Hrabri
- prisutan socijalni naboj kao i u većini Lovrakovih romana
- glavni junak je Francek, gradsko dijete koje odlazi na selo te se prilagođava životu i
prilikama koje ono nosi
- vraća se u grad preporođen i postaje druga osoba
3. Micek, Mucek i Dedek
- opisuje se periferija
- mala gradska djeca
- djelo se ubraja u lošije Lovrakove tekstove
4. Anka Brazilijanka
- novosti: neodređena radnja između sela i grada; umjesto
skupine djece, u djelu se javlja djevojčica, siroče bez oca i majke
- djevojčica ne rješava svoj problem kao što je vidljivo u ostalim
Lovrakovim djelima, nego osvajajući i pripitomljavajući radnika
proletera što ga zovu Brazilijancem
5. satira Sretna zemlja
- ispolitizirana izravnije nego drugi tekstovi
- radnja se događa u Hrvatskoj između dva rata
- sadržaj ispunjen strahotnim nasiljem: politički razlozi potaknuli
učenike na fizičke napade
ciklus poslijeratnih dječjih djela završava romanom
Prijatelji, 1941.
Prozor do vrta
Zlata Kolarić-Kišur
život: 1894. - 1990.
u dječjoj se književnosti afirmirala u 30-im
godinama, a piše i stvara sve do 70-ih
sljedbenica je hrvatske tradicije
u prozi slijedi Truhelku opisujući djecu unutar
obitelji i doživljaje iz vlastitog djetinjstva
1972. objavljuje knjigu Moja Zlatna dolina
napisala je i knjigu proze na temu svog djetinjstva u
Slavonskoj Požegi
Nadina velika tajna - igrokaz iz 1934. godine
Iz dječjeg kutića => okupiranost zgodama iz života
male djece
pripovijeda u pučkom desetercu i osmercu kao da
vuče korijene iz slavonske poezije 18. stoljeća
iz opisa slavuja i drugih ptica te opisa šume i prirode
uočava se sličnost s opisivanjem Rožalije koju je
napisao Kanižlić
zbirka pjesama Po sunčanim stazama (1951.) – urednik
Grigor Vitez
mnoge pjesme o pticama (Golubica i sova, Strina roda,
Ševina pjesma...)
česti razgovori ptičjih majki i drugih životinja s
(njihovom) djecom
sličnosti s Vitezom