TREĆE RAZDOBLJE

HRVATSKE DJEČJE
KNJIŽEVNOSTI

Lovrakovo doba

Katarina Studenić
izv. prof. dr. sc. Dragica Dragun
 Mato Lovrak
- život: 1899. - 1974.

- Lovrak je bio učitelj, osim književnih
tekstova pisao je i stručne pedagoške
članke (Wilde i jesen, Nastava kao
cjelodnevni boravak)
- socijalni realizam u dječjoj književnosti
- Lovrakov realistički dječji roman
potisnuo je fantastiku
- 1933. godine objavljuje dva najbolja i
najpoznatija romana – Družba Pere
Kvržice i Djeca Velikog Sela (Vlak u
snijegu – od 1946.)
 
 u njegovim romanima do izražaja dolaze: razred, skupina
djece, zadruga, učitelj, vođa zadruge => seoska djeca su u
prvom planu
 u dječju književnost uvodi selo te ga sukobljava s
gradom (bilo je nemoguće izbjeći grad i njegovu ulogu u
društvenom životu)
 izabrao je selo (po njegovu je mišljenju selo predstavljalo
sve pozitivno)
 1933. godina uzima se kao početak novog razdoblja, no
početak je Lovrakova zbirka Slatki potok i druge priče iz
1930. godine
 Lovrakovi romani

 karakteristike romana: događaji se odvijaju na selu,
jedan dotiče i grad, djeca se pojavljuju kao skupina u
kojoj se pametni i ambiciozni dječak nameće kao
vođa
 Družba Pere Kvržice

 na početku romana uočava se odnos između odraslih i
djece te problematika života na selu
 odrasli kompliciraju život pa se tako može vidjeti i Perin
sukob s odraslima => on misli da je pametniji od njih
 djeca su prikazana kao zdravija i prosvjetljenija te se
izdižu iznad starijih => žele im pokazati kako će oni
popraviti stari mlin
 družina dječaka s vođom Perom koji dobiva nadimak
Kvržica – riječ koju je upotrebljavao kad bi mu sinula
neka ideja ili rješenje problema
 
 među dječacima se javlja rivalstvo, no Pero će se istaknuti
kao vođa te će u svoju zadrugu privući i djevojčice
 napetost romana: hoće li djeca uspjeti popraviti mlin i
hoće li uspjeti sačuvati tajnu
 pothvat u dječjem romanu je igra, no kod Lovraka
pothvat često nadilazi igru pa to onda postaje ozbiljno
savladavanje nekog problema
 u romanu su vidljivi elementi sukoba siromašnih i
bogatih, elementi humora i vedrine savladavaju sve
nedaće
 Vlak u snijegu

 više se govori o ekonomskoj krizi nego u romanu
Družba Pere Kvržice
 veliku ulogu ima suprotstavljanje siromašnih i
bogatih, manje je humora, pothvat nije igra, a
sukobi djece očituju se kao klasni sukobi
 
 1. Dječja igra – svatovi - mladenka je bila Draga,
bogatašica, a mladoženja Pero koji je bio sin bogatog
seljaka
 Glavni lik Ljuban nije sudjelovao u organizaciji jer
nije ni bio pozvan budući da je dolazio iz siromašne
obitelji, rastjeruje svatove jer je bio zaljubljen u
Dragu koja je također bila zaljubljena u njega. U
Ljubanu se vidi klasna nejednakost između bogatih i
siromašnih. On zna kako je biti „bogac.“
 
 2. Stvaranje dječje zadruge i izbori za vođu -
zadrugu je osnovao učitelj, a Pero je na nemoralan
način pokušao prikupiti glasove za sebe (podmićivao
je druge, no na kraju Ljuban postaje vođa). Tada
započinje sukob Ljubana i Pere. Pero postaje
negativac. Obojica se bore za Draginu ljubav.
 
 3. Putovanje zadruge u grad (Zagreb) i povratak
kući po snijegu - uspjeh pothvata je osiguran velikim
brojem koincidencija i naglom bolešću učitelja.
Ljuban preuzima vlast i organizira sve što je
potrebno kako bi uspješno savladali prepreku koja
im se našla na putu. U cijeloj situaciji odvija se i
sukob između Pere i Ljubana. Kada se okonča kriza,
Ljubanu bude žao što je sve završilo.
 Divlji dječak

 prikaz stanja na selu, prevladava prosvjetiteljska
tedencija i uloga učitelja u poboljšavanju stanja na
selu
 stravične sudbine likova (pijanstvo, obješeni seljak,
smrt djevojčice koja je popila rakiju)
 može se reći da se roman nastavlja na pedagoški
roman s kraja 19. stoljeća
 Neprijatelj broj 1

 radnja se odvija u gradu - Lovrakov prvi „gradski“
roman
 radnje na selu i uloga učitelja
 družina sastavljena od dječaka, ima vođu, socijalni
problem bogatih i siromašnih, stvaran pothvat, ali i
neka ublažavanja
 razlika u odnosu na ostale romane: prisutan topli
dom, mjesto gdje se dijete osjeća ugodno i sigurno
 Kraći Lovrakovi tekstovi

1. Doka Bedaković
- anegdotskog karaktera, prvi se put u Lovrakovim djelima pojavljuje djevojčica kao
glavni lik
2. Francek Drugi Hrabri
- prisutan socijalni naboj kao i u većini Lovrakovih romana
- glavni junak je Francek, gradsko dijete koje odlazi na selo te se prilagođava životu i
prilikama koje ono nosi
- vraća se u grad preporođen i postaje druga osoba
3. Micek, Mucek i Dedek
- opisuje se periferija
- mala gradska djeca
- djelo se ubraja u lošije Lovrakove tekstove
 
 4. Anka Brazilijanka
- novosti: neodređena radnja između sela i grada; umjesto
skupine djece, u djelu se javlja djevojčica, siroče bez oca i majke
- djevojčica ne rješava svoj problem kao što je vidljivo u ostalim
Lovrakovim djelima, nego osvajajući i pripitomljavajući radnika
proletera što ga zovu Brazilijancem
 5. satira Sretna zemlja
- ispolitizirana izravnije nego drugi tekstovi
- radnja se događa u Hrvatskoj između dva rata
- sadržaj ispunjen strahotnim nasiljem: politički razlozi potaknuli
učenike na fizičke napade
 
 ciklus poslijeratnih dječjih djela završava romanom
Prijatelji, 1941.

- roman je zabavnog karatera

- smiješni likovi u smješnim situacijama
- u romanu je isključena podjela siromašnih i bogatih
- gradski roman u kojem su prisutna djeca u skupini
 Drugo razdoblje stvaralaštva

 Lovrak prekida dominaciju priče i fantastike, velik
utjecaj imali su Nazor i Brlić-Mažuranić
 odlučuje se za romane po uzoru na Twaina i Molnara
 prekida s tipom autobiografskog dječjeg romana
kakav se nametao nakon Truhelkinih djela
 ne može do kraja zanemariti vlastite doživljaje pri
oblikovanju djela pa ih unosi kao iskustva koja je
doživio kao učitelj
 stvara dječje likove i smješta ih u različite sredine
 Slamnati krovovi

 pojam toplog doma nije prisutan, odrasli djeci ne
pružaju ništa osim batina i kopriva po nogama
 religioznost nema značajnu ulogu, dok je vidljiva u
ranijim djelima kod Truhelke i kod nastavljača
tradicije (Cvrtila, Špoljar)
 Pripovijetke

 Božićni dar  djevojčica po svojoj volji pretvara
predmete u lutke
 Dragina večerica  prikaz obiteljske ljubavi
 Našla dragog Boga  djevojčica pronalazi odgovor
gdje je Bog - u dobroti, u ljepoti njezina srca
 Inovacije koje Lovrak uvodi

 dječji roman postaje najprikladniji žanr
 dječja družina
 selo kao najveća pozornica radnje romana
 učitelj kao izravni ili skriveni pokretač
 pothvat koji djeca rješavaju
 dječaci su najčešći likovi
 svijest djece o društvenim prilikama
 klasni sukobi
 
 Vođa družine, za razliku od ostalih pisaca kod kojih
je on najmanji član skupine koji se izdiže nad
ostalima, kod Lovraka je glavni junak.

 Seljaci su u Lovrakovim romanima prikazani kao

zaostale propalice. Na gradskoj periferiji žive dobri
siromašni ljudi koji su žrtve društvenog sustava (kao
i siromasi na selu). Više cijeni selo nego seljake.
 
 Pothvat je nezaobilazan u dječjim romanima - okuplja djecu u
družine, pomoću njega djeca mogu pokazati svoje sposobnosti,
prikazati svoju narav. Pothvat mora biti zanimljiv kako bi održao
pažnju čitatelja.

 „Dječaci s kvržicom“ – vođe družine, organizatori, osmišljavaju

pothvat i vode do njegova ostvarenja (Pero, Ljuban, Zvonko,
Milan...) Dječaci s kvržicom prelaze granice dječjeg interesa pa čak i
dječjih mogućnosti. Njihova je igra rješavanje socijalnih problema.

Izraz – piše jednostavnim jezikom, kratkim rečenicama i

pripovijedanjem u prezentu - omogućuje da čitatelj lakše prati zbivanja.
 Nakon rata

 Tri dana života
Devetorica hrabrih
Iskrica

 Dječak konzul – Lovrakovo najslabije djelo

(predimenzionirano djelo nadilazi lovrakovska mjerila
– dječak na francuskom radiju nagovara naše iseljenike
da se vrate natrag u domovinu)

 Prozor do vrta
 Zlata Kolarić-Kišur

 život: 1894. - 1990.
 u dječjoj se književnosti afirmirala u 30-im
godinama, a piše i stvara sve do 70-ih
 sljedbenica je hrvatske tradicije
 u prozi slijedi Truhelku opisujući djecu unutar
obitelji i doživljaje iz vlastitog djetinjstva
 1972. objavljuje knjigu Moja Zlatna dolina
 napisala je i knjigu proze na temu svog djetinjstva u
Slavonskoj Požegi
 
 Nadina velika tajna - igrokaz iz 1934. godine
 Iz dječjeg kutića => okupiranost zgodama iz života
male djece
 pripovijeda u pučkom desetercu i osmercu kao da
vuče korijene iz slavonske poezije 18. stoljeća
 iz opisa slavuja i drugih ptica te opisa šume i prirode
uočava se sličnost s opisivanjem Rožalije koju je
napisao Kanižlić
 
 zbirka pjesama Po sunčanim stazama (1951.) – urednik
Grigor Vitez
 mnoge pjesme o pticama (Golubica i sova, Strina roda,
Ševina pjesma...)
 česti razgovori ptičjih majki i drugih životinja s
(njihovom) djecom
 sličnosti s Vitezom

 autobiografske pripovijetke iz djetinjstva (po uzoru na

Truhelku poetizira zavičaj, obitelj i igru)
 Ivo Kozarčanin

- život: 1911. - 1941.
- pisao kritike i teorijske članke o mnogim
pitanjima dječje književnosti
- pjesme, priče i pripovijetke za djecu:
zbirka novela Mati čeka (1934.) i knjiga
poezije Sviram u sviralu (1935.) kojom
navješćuje Vitezovu pjesmu Svirala od
vrbe
- djela koja su okarakterizirana kao
potresna, tragična i tmurna
- pripovijetke objavljivane su u Špoljarovu
časopisu Vrelo
 
 pripovijesti: Sveti Nikola, Badnje veče Živka Živkovića – tematiziraju
Nikolinje siromašne djece i derana koji kamenom ubija vrapčića

 poezija: drži se slikanja i doživljaja prirode, piše vezanim stihom

 Pjesma San harambašićevski opisuje zgode male djevojčice na jezeru.
 Raspoloženje u pjesmama: kao pred kišu, snijeg, godišnja doba
(Umiranje ljeta, Rujan, Jesenski vjetar, Zimska noć).
 Pjesma Umiranje ljeta puna je galovićevske sjete i od čitatelja traži da se
ne zamišljaju pred detaljima, nego pred cjelinom života.

 U opisima prirode nema događaja iz djetinjstva, prisutna su

raspoloženja, a glazbenim ritmom i rimom ostvaruje se doživljaj okoline.
 Mate Meršić Miloradić

- pjesnik koji piše i djeluje izvan Hrvatske – u austrijskom
Gradišću (jezikom gradišćanskih Hrvata)
- politički savjetnik, prosvjetiteljski podsjetnik i vodič,
etnografski i etnološki zbornik
- dječje je poezije malo
- zbirka Jačke (1934.) sadrži i ciklus dječjih pjesama pod
nazivom Malina
- pjesme ne podsjećaju na poeziju suvremenih hrvatskih dječjih
pjesnika
- po duhu su slične Vitezu i Kutenu jer vuku korijene iz
hrvatske dječje pučke poezije
 
 stihovane molitve: Jutarnja, Večernja, Anđelu
čuvaru, Pred jilom, Za jilom, Pred križem, Za
očuvanje nekrivosti, Va skrušavanju - sazdane na
usmenim dječjim pjesmama
 
 Najuspjelija pjesma mu je Drv nij – spoj
animalističkog motiva s onomatopejom, obiteljske
atmosfere, odnosa djece i odraslih, dječje
psihologije...
 Djeca su došla izvana gdje su se igrala ili sudjelovala
u nekim poslovima. Ugodno im je kraj peći i žele
dugo ostati uz nju iako znaju da nedostaje drva i da
se od njih očekuje da ih donesu. Peče ih savjest.
Budući da to nisu učinili, mačka im prigovara.
 
 igrokaz Pretelj bogih „božićna ugra za dicu u
jednom činu“
 po uzoru na njemačku dječju književnost 19. stoljeća
u kojoj siromašna djeca na Badnjak dobiju darove od
nekog dobrotvora, no ovdje ih dobivaju od malog
Isusa
Dragutin Tadijanović

 
 život: 1905. – 2007.
 „Nije dječji pjesnik nego pjesnik djetinjstva.“ Joža
Skok
 zavičajni pjesnik i pjesnik djetinjstva zahvaljujući
emotivnoj obuzetosti tematikom
 velik dio njegove poezije pripada poeziji o djetinjstvu
 ne pripadaju zbirke Dani djetinjstva (1937.) i Sunce
nad oranicama (1933.)
 
 Tadijanović piše tzv. velike poezije (kao i Gervais, I.G.
Kovačić)
 pišu slobodnim stihom, svojim zavičajnim pjesmama i
pjesmama o djetinjstvu privlače i dječju i stariju
publiku
 osim u versifikaciji, Tadijanović je dao još jedan
poticaj - korištenje malešnica (pučkih dječjih pjesmica
u umjetničkoj poeziji za djecu)
 koristio je stihove iz pučke dječje pjesme (Moje
igračke)
 
 Dugo u noć – uspavljivanje djece – lik majke i anđela
 Da sam ja učiteljica; Nosim sve torbe, a nisam
magarac
 Ivan Goran Kovačić

- život: 1913. - 1941.
- knjižica Za našu djecu (1951. godine) – sadrži 15 pjesama (9
namijenio djeci – u novinama Hrvatski dnevnik)
- motivi prirode (Jutro, Proljeće), prisutan je i dječji humor
(Telefonski razgovor sa zoološkim vrtom), interes za radničku
klasu (Dimnjaci tvornički divovi crveni)
- Martinova brada, Beli most, Naše pjesme
- novost su bile pjesme iz zbornika Znanje i radost – obrađuju
šaljivu tematiku iz priča o barunu Munhausenu (pretvoren u
turopoljskog plemića Vrtirepa) – prilika za nastavak Šenoinih
povjestica
 Josip Pavičić

 život: 1895.-1969.
 piše poslije rata
 u njegovu se stvaranju uočavaju dva tijeka:
- autobiografski zapisi (djetinjstvo)
- opisivanje prirode, animalizam + oživljavanje: Kišna
princeza (o gatalinki), Inžinir (o rodi)
- najuspjelija djela u kojima su životinje (Velika
pustolovina: o psiću, Veliki nepoznati svijet: o šišmišima)
- nije najveći hrvatski animalist jer je u pričama nametao
vlastite socijalne i političke stavove
 
 Knjiga o davnini – narator dječak koji nastupa
znanjem, iskustvom, sposobnošću i ideologijom
odraslog čovjeka
 ne treba se svrstavati u dječju književnost
 u njoj se ne opisuje dječakovo djetinjstvo; kritika je
društvenih prilika u Hrvatskoj tijekom prve polovice
20. stoljeća
 velik naboj mržnje