UNIVERZITET U ZENICI

MEDICINSKI FAKULTET
Predmet: „Higijena i zdravstvena ekologija“

Tema br.15 HIGIJENA SPORTSKIH OBJEKATA,REKVIZITA I OPREME

Prof.dr. HAJRUDIN SKENDER

1
 UVOD
- Higijena sporta je dio spotske medicine koja se bavi proučavanjem
uslova i sprovođenje mjera za očuvanje i u napređenje zdravlja
sportista. Temelji se na principima i metodama opšte higijene
poštujući specifične metode i potrebe u sportu.
- Sport je najmoćnije sredstvo razvoja i održavanja fizičke sposobnosti
pojedinca i zajednice, pod uslovom da se zasniva na naučnim
osnovama i pod nadzorom sručnjaka. Tada pozitivno djeluje na
psihičko stanje, volju, prijateljstvo, upornost, samokontrolu i
karakter.
- Spotrska pravila se prilagođavaju uzrastu i ciljevima naročito u ranom
bavljenju sportom.
Korisi ranog početka su u: sticanju radnih navika, disciplini,
kolektivnoj socijalizaciji, sprečavanju deformiteta (kičma, stopala),
gojaznosti i naglom rastu i razvoju.
Štetne posljedice se mogu odraziti na: koštano zglobni
sistem, psihološke i socijalne posljedice
- Ako se u svakodnevnom životu ne bavimo fizičkim aktivnostima
posljedice mogu biti štetane po zdravlje.
- Higijena sporta Izučava: higijenu okoline, sportske terene i objekte,
sportsku opremu, ličnu higijenu i higijenu ishrane. 2
- Sportske aktivnosti u većini zavise od spoljne sredine u kojoj se
organizam prilagođava i vrši razmjenu materija (unosi i izlučuje vodu,
unosi kisik i izbacuje CO₂, prima i odaje temperaturu, unosi hranu i
izbacuje produkte metabolizma). Sastojci zraka, vode i tla bitno utiču
na funkciju organizma (nedovoljne količine ili prisustvo štetnih
sastojaka).
- Sport se razlikuje od fizičke kulture zbog toga što teži takmičenju i
rezultatima a kultura ima za cilj unapređenje zdravlja i fizičke kondicije
za sve uzraste.
- Higijena sportslih objekata zavisi da li su otvoreni ili zatvoreni, da li su
za profesionalni spotrt, amaterski, rekreativni ili rehabilitacijski, sa
publikom ili bez.
- Lokacije zavise od namjene: za djecu, školu, omladinu, sportiste.
Veliki dio dvorana su u sastavu školskih zgrada, bazeni, tereni i igrališta
i grade se u okviru zelenih zona bez uticaja zagađivaća.
Rekreacione zone obuhvataju planinarenje, skijanje, biciklizam i dr.
3
 Opšti sanitarno tehnički uslovi
- Svi sportski objekti otvoreni ili zatvoreni moraju zadovoljiti osnovne i
posebne higijenske uslove u zavisnosti od vrste (higijenski ispravnu
vodu, odvod otpadne i atmosferske vode, sanitarne prostorije odvojene
za sportiste i publiku odvojene muške i ženske, prostorije za vježbanje i
takmičenje, za trenere, masere i ljekare.
- Racionalna lokacija omogućava da
objekti za fizičku kulturu postanu i pravi zdravstveno-rekreacioni centri.
- Vazdušni prostori i tereni moraju biti bez izvora zagađenja, kao što su :
prašina, pare i gasovi i bez veće buke.
- Pri izboru lokacije, treba paziti na mogućnost dobrog snabdjevanja
vodom za piće, struje, izvora svjetlosti, strujanja zraka i zagađivača.
Lokacija mora obezbijediti lagan i siguran
pristup, i dovoljno sjenovitih prostorija za parkiranje.
- Građevinske karakteristike uglavnom odgovaraju opštim i posebnim
zahtjevima za gradnju čvrstih zidanih objekata. Za pojedine objekte, kao
što su zatvoreni bazeni, građevinske karakteristike su zahtjevne i treba
ih prilagoditi lokaciji i svrsi objekta.
- Građevinski materijali moraju biti otporni na vlagu, podovi moraju biti
od čvrstog i lako održivog materijala.
4
-Podovi moraju biti od materijala koji se lako čiste, bez pukotina, ne
klizavi i otporni na vlagu.
- Zidovi glatki, ivice zaobljene, premazani vodenim bojama a od poda
masnom ne štetnom bojom do 2m. Veličina prozora zavisi od
namjene, zaštičeni mrežom.
- Obavezna je mikroklima sa mogućnosti usisa i potiska svježeg zraka
sa provjetravanjem, zavisno od svrhe i broja korisnika. Može biti
prirdna i vještačka. Vrlo je bitno obezbijediti dovoljan broj izmjena
zraka i temperature, koja treba da se kreće između 16 – 20 C. U
prostorijama vlažnost se kreće od 40-80%
- Osvjetljenje prostorije treba da zadovolji namjenu, naročito kod
sportova gdje se traži preciznost. Svjetlosni koeficijent u sali je 1:3.
Osvjetljenost mora biti jednako rasproređena po cijeloj prostoriji.
Prirodno osvjetljenje
može zadovoljiti ako obezbjeđuje 120-150 luksa.
- Orijentacija prostorija je istok- zapad a na otvorenom sjever-jug.
- Poseban značaj se posvećuje održavanju higijene i sanitacije
objekata, prostorija i sanitarnih blokova

5
 Sprječavanje infekcije i traume
- Protok ljudi i sportista u sportskim objektima, doprinosi stalnom
ličnom kontaktu i upotrebi kolektivnih uređaja, sprava i rekvizita.
Kontakti omogućavaju širenje raznih infekcija, putem bolesnih ili
kliconoša.
- Zato je neophodna kvalitetna izgradnja, dobra organizicija i
funkcionalnost cjelokupnog objekta.
- Higijena, prostorija zahtjeva dovoljan broj kabina (muških i ženskih)
svlačionica sa ormarićem za svakog sportistu. Dovoljan broj uređenih
sanitarija za salu (ženskih i muških) wc, pisoara sa umivaonicima i
tuševima.
- Zbog opasnosti od širenja infekcija treba mijenjati zastarjele sa
modernim podlogama i materijalima koji se lako čiste i dezinficiraju sa
dezifekcionim sredstvima.
- Zdravstvene službe treba da učestvuju u kreiranju i organizaciji,
stručnom nadzoru nad objektom, uređajima i rekvizitima, prvoj
pomoći, priručnoj apoteci i materijalom za ublažavanje posljedica i
povreda.

6
 Posebni higijenski zahtjevi za bazene
- Vještački zatvoreni plivački bazeni se pune iz vodovodne mreže.
- Zbog koncetracije kupača, voda u bazenima se brzo zagađuje i
postoji velika opasnost za širenje infekcije. Strogi propisi i redovna
kontrola reguliše postupke da ne bi došlo do infekcije.
- Voda za kupanje treba da odgovara zahtjevima vode za piće zbog
čega je prisutan stalni nadzor i mjere sanitacije bazena.
- Potreban kvalitet vode održava se metodom stalnog kruženja
bazenske vode kroz uređaj za kondicioniranje ili metodom stalnog
protoka vode i oticanja u kanalizaciju.
- Za punjenje bazena može se upotrebiti i topla otpadna voda drugih
sistema.
- Površina vode u bazenima je u racionalnom odnosu sa brojem
kupača (4m/kupaču). Ispred bazena ima bazen (kupka) za noge
dubine do 0.4m i tuševi za predpranje i poslije kupanja.
- Sportski bazeni zahtjevaju kvalitetnu rasvjetu cijelom površinom,
kabine za presvlačenje i wc.
- Vrlo je važna dobra ventilacija da spriječi uticaj vlage što je štetno za
posjetioca, ugrađene materijale i instalacije.
7
Sportski centri i gimnastičke i druge dvorane
- Veliki problem predstavlja tehničko i higijensko-saniterno održavanje
dvorana i sala naročito higijena sanitarnog bloka, podova zidova,
plafona i tribina kao i slabo održavanje rasvjete, ventilacije i grijanja.
- Ostave za rekvizite su uvijek premale i nefunkcionalne.
- Pod od betona, gumastih ploča i običan parket suviše hladni i tvrdi, što
izaziva hroničnu traumatizaciju i degenerativne promjene na kičmi,
koljenima i stopalima.
- Kod novogradnje i saniranja postojećih objekata potrebna je trajna
saradnja zdravstvenih radnika u vidu sanitarno -higijenskog nadzora.
- Pod u sportskoj dvorani mora biti dovoljno elastičan, ravan, topao,
siguran (ne klizav), i upotrebljiv bez naročite buke. Zidovi obrađeni
uljanom bojom ili drugim odgovarajućim materijalima.
- Hol i stepeništa moraju biti prozračna i higijenski čista.
- Prostor oko dvorane mora se redovno održavat i čistit.
- Zavisno od terena sve podloge se čiste i održavaju a ako je trava
moraju se šišati.
- Dvorana mora da ima prateće objekte. Ulazi, tereni i tribine
moraju biti odvojeni za sportiste i gledaoce.
8
Zimsko sportski objekti
- Služe za aktivnu rekreaciju i sportske aktivnosti na snijegu, koje privlače
veliki broj ljudi od djece do starijih osoba.
Zimski sportovi zahtjevaju punu saradnju zdravstevnih radnika zbog
učešća različitih kategorija i njihovih trauma. Oni pomažu pri
organizovanju prve pomoći i saniranju povreda.
Skijaški sport zahtjeva posebnu opremu i rekvizite a pruža posebne
ugođaje i zadovoljstva svakom korisniku.
Sportski rekviziti -
Zahtjevaju posebnu pažnju jer su u stalnoj trenažnoj upotrebi i
nedovoljnoj higijeni. -
Nečistoće izazvane prekomjernim znojenjem, prašinom a često i
patogenim mikroorganizmima se lijepe na rekvizite koji mijenjaju boju i
izgled. Oni postaju opasan izvor infekcija. Posebno se odnosi na sportiste
koji prije upotrebe rekvizita pljuju u ruke. - Veliki
problem predstavljaju i rekviziti koji se zajednički koriste naročito ako
kod pojedinaca uočimo gnojna oboljenja i mikoze.
Higijenski propisi strogo nalažu upotrebu vlastitih rekvizita ako to prilike
dozvoljavaju. 9
Sportska oprema
- Čine je pamučni dres (majica, šorc) trenerka, kapa, rukavice, patike i
pamučne čarape kao i razni štitnici za glavu, zube, lice, ruke i noge. -
Opremu treba redovno prati, sušiti i zračiti a staru opremu zamjeniti
novom -
Sportska torba (dvodjelna) sa unutarnjim đepovima.
- Mala torba za prvu pomoć: široki elastični zavoj, bandažni zavoj, prvi
zavoj, flasteri različite veličine i oblika, dezinfekciono sredstvo, lijekovi
za bolove i grčeve mišića.
- Mala torba za kozmetiku: sapun, šampon, krema za lice i tijelo, krema
za usne, pasta za zube sa četkicom, zubni konac, pribor za nokte, ručnik,
kapa za tuširanje, rukavica za jedokratnu upotrebu, toaletni papir,
- Osnovna higijena traži da svaki sportista upotrebljava samo vlastitu
ličnu opremu koja se mora redovno, najbolje je organizovano čistiti i
prati, odnosno dezinficirati.
- Uloga sportske odjeće je da usporava gubitak toplote odnosno da
održava toplinsku ravnotežu u organizmu.
- U toku fizičke aktivnosti proizvodi se višak toplote što dovodi do
osjećaja vrućine i pri nižim temperaturama.
- Hlađenje tijela treba spriječiti
rezervnom opremom. 10
- Dio sportske odjeće u mnogim sportskim disciplinama ima zaštitnu
ulogu (hokej, ragbi, boks, biciklizam, skijanje, mačevanje, alpinizam i dr.
- Sportska odjeća mora biti komotna, propusna i da štiti od mehaničkih
i termičkih uticaja iz okoline.
- Pored pamučnih i vunenih tkanina imamo veliki izbor sintetskih
tkanina koje zbog svoje lakoće, čvrstoće i toplinskih karakteristika su u
širokoj primjeni.
- Sa higijenskog gledišta najprikladnija je pamučna odjeća.
- Veliku pažnju treba posvetiti zaštiti nogu.
- Čarape i obuću treba prilagoditi vremenskim prilikama.
- Obuća ima zaštitnu ulogu kod vježbanja od povreda i hroničnih
oštećenja (žuljevi, klavusi, deformacija prstiju, infekcije i dr).
- Pravilo je da svaku sportsku odjeću i obuću treba redovno održavat.

11
Lična higijena sportista
- S obzirom na svakodnevnu fizičku aktivnost, kod sportista je dnevni režim
lične sportske higijene drugačiji.
- Zbog treniranja, sportisti se više znoje i prljaju.
- Koža je izložena znoju i prašini, koji na otvorenom ili zatvorenom prostoru
mogu sadržavati razne nepatogene, ali i patogene mikroorganizme,
nepovoljne klimatske uticaje i mehaničke nadržaje kod vršenja sportskih
aktivnosti.
- Zbog toga se sportistima moraju obezbijediti uslovi za pranje i tuširanje
poslije svakog treniranja i takmičenja što predstavlja značajan dio sportske
kulture. - Smatra se da je
u društvu lična higijena sportista na najvišem nivou.
- Minimalni uslovi su lavaboi za pranje lica i dijelova tijela toplom vodom i
sapunom, kao i pranje nogu. - Organizmu
najviše odgovara tuširanje vodom od 20-25°C .
- Za redovno održavanje lične higijene sportista nisu potrebni nikakvi
specijalni šamponi i sapuni. Ukoliko sportista u toku dana ima potrebu za
više pranja i tuširanja samo jednom upotrebljava sapun. Upotreba sapuna
više puta, skida se masni sloj sa kože koji je štiti od isušivanja. - Kosu treba
prati ako je znojna i prljava.
12
- Prilikom kupanja, nije peporučljiva upotreba spužvi i četki, jer su one
često izvor štetnih bakterija.
- Sušenje vlažne kože na vazduhu, isušuje kožu, a isušena koža nije
samo estetski nedostatak, nego je jako osjetljiva na vanjske uticaje.
- Poslije pranja i kupanja, kožu treba pažljivo izbrisati, do mjere da koža
ne pocrveni.
- Po mogućnosti, treba izbjegavati upotrebu kozmetičkih preparata,
sprej i dezodoranse. Kozmetika ima samo jedan cilj, da se prekrije
prljavština i smrad.
- Najbolji način održavanja lične higijene je blago topla i čista voda sa
blagim neutralnim sapunom (pH 5,5).
- Za zaštitu kože treba koristiti masnu kremu.
- Prekomjerno znojenje zahtjeva stalnu higijenu zbog neugodnog mirisa
i mogučnosti da se ošteti koža. Ona je idealna podloga za razvoj gljivica
naročito na nogama (atletičari. Mjera je, promjena odjeće i obuće.
- Noge se peru više puta na dan, posipaju talkom ili puderom protiv
gljivica koji sprečavaju znojenje. U upotrebi su i blaga sredstva kojih
ima u stiku i spreju.
- Preporuka je upotreba pamučnog rublja i čarapa.
13
- Sportska oprema mora biti lična da bi se spriječio prenos i razvoj
gljivica.
- Sportska oprema ima svoju posebnu ulogu u alpinizmu,
planinarstvu, skijanju, naročito u zimskom periodu i kod nepovoljnih
vremenskih neprilika.
- Sportska oprema se mora prilagoditi zahtjevima svake sportske
discipline.
- Obuća ima zaštitnu ulogu i treba je prilagoditi vrsti sporta i
vremenskim prilikama.
- Obuća mora obezbijediti transpiraciju kože, da je udobna, da ne
nadražuju, steže ili da je prevelika.
- Obuća treba da je što lakša.
- Svaka obuća, poslije nošenja mora da se suši i provjetrava na
vazduhu, i mora se održavati njena čistoća. Ako je moguće ona bi se
morala mijenjati svaki dan.
- Vrlo važni elementi lične higijene sportista su redovno održavanje
ruku i stopala.
- Dugi nokti i sportske aktivnosti, ne idu zajedno, jer se ispod noktiju
nalaze razni izvori bolesti.

14
Ishrana sportista
- Pravilna ishrana sportista obezbjeđuje dobre rezultate na treningu i
takmičenju, ali prije svega štiti njihovo zdravlje.
- Ishrana sportista mora da je zdravstveno ispravna, pravilno
izbalansirana i usklađena sa fizičkim i psihičkim opterećenjima.
- Energetske potrebe sportista su povećane zbog redovnih treninga,
prilikom kojih dolazi do gubitka vode, mineralnih soli i vitamina.
- Uslijed intenzivnog rada mišića, nagomilavju se kiseli produkti
metabolizma, što smanjuje alkalne rezerve u krvi i tkivima.
- Sportisti moraju tačno utvrditi svoje nutritivne potrebe i isplanirati
način ishrane, da bi osigurali dovoljan unos energije, ali i hranljivih i
zaštitnih materija.
- Većini profesionalnih sportista ishranu utvrđuju stručna lica
(nutricionisti), a klubovi imaju pored tima ljekara i fizijatra i stalnog
konsultanta za ishranu.
- Prosječne dnevne energetske potrebe sportista koji aktivno treniraju i
takmiče se su od 4000-5000 kcal.
- Pogrešna je ishrana većih količina mesa, jaja i proizvoda od žita jer
stvaraju kiselu reakciju.
15
- U svojoj ishrani trebaju koristiti što veće količine mlijeka, mliječnih
proizvoda, voća i voćnih sokova. Mlijeko nadoknađuje proteine,
mineralne soli i vodu. Svježe voće, voćni sokovi i sviježe povrće
nadoknađuju elektrolite i lako s vare.
- Alkohol, kafu i jake začine treba sasvim izostaviti iz ishrane.
- U periodu takmičenja potrebne su dodatne doze vitamina B, a
prirodni koncentrat ovog vitamina je u inaktivisanom kvascu. Trenutno
povećanu energiju daje čokolada ili keks sa čokoladnim prelivom.
- Zeleni, indijski i ruski čaj i kakao napitak, podstiču fizičku aktivnost
stimulišući moždane centre, i treba ih uzimati u umjerenim količanam.
- Uzimanje neophodnih namirnica treba da je raspoređeno u 5-6
obroka. Užine prije i poslije treninga i takmičenja su obavezne.
- Unošenje vode je vrlo važno jer se treningom izlučuje kroz znoj.
- Gubitak elektrolita mora se nadoknaditi i spriječiti pojava zamora i
malaksavosti.
- Tri sata prije treninga treba piti vodu i to: prvi sat 1l, drugi sat 250
ml, treći sat 300ml.
- Za vrijeme treninga piti vodu na 15min. Po 200ml.
- Poslije treninga pojesti lagani obrok od 100 gr.(piletina,ćuretina ili
posna riba, malo salate i 2 kriške hljeba. 16
Uravnotežen dnevni jelovnik sportiste:
- Doručak: najobilniji obrok u toku dana. Treba da je sastavljen od
složenih i prostih ugljenih hidrata i minimalne količine masti i proteina
(musli, voće, integralno pecivo, keks, dvopek, posni jogurt)
- Užina: tunjevina, povrće, voće, čokolada i keks obezbjeđuje njveće
potrebe za energijom.
- Ručak: ovaj obrok karkteriše raznovrsnost i umjerena količina: ugljeni
hidrati (tjestenina, kromir, pirinač), masti (puter, maslinovo ili drugo
biljno ulje, pavlaka) i proteini (bijela mesa, sir, jaja, jogurt).
- Užina:žitarice, voće u malim količanama ili sendvič.
- Večera: večera ne smije da bude obilna jer preobilan obrok pred
spavanje dovodi do sklonosti ka srčanim oboljnjima. Preporučuje se
posna govedina, piletina, riba ili jaja sa prelivom od paradajza, soja sa
malo salate, maslina.
- Obrok pred spavanje: toplo mlijeko, bezmasni jogurt ili posni sir.
Ugljeni hidrati se ne preporučuju.

17
Unapređene tjelesnog zdravlja
- Svaki program tjelesne kulture koji podiže zdravstvenu svijest i razvija
higijenske navike služi unapređenju i zaštiti zdravlja.
- Sport se razlikuje od fizičke kulture. Fizička kultura ima za cilj pravilan
razvoj djece i omladine i održavanja zdravlja i fizičke kondicije za sve
uzraste.
- Sport podrazumjeva takmičenje u određenoj vrsti sportova kao i
priprema za postizanje i održavanje ciljanih rezultata.
- Sistemsko i organizovano fizičko vaspitanje treba da počne već u
ranom uzrastu, u obdaništu, predškolskom ili školskom obrazovanju.
- Program treba biti prilagođen uzrastu, svakom dijetu, vodeći računa o
njihovoj sposobnosti. Fizičko opterećenje ne smije da ugrozi ili uspori
razvoj organizma naročito razvoj mišićne mase. Važno je napomenuti
da bi prekomjerno fizičko opterećenje moglo dovesti do zastoja u
razvoju.
Fizičke aktivnosti starijih osoba moraju biti prilagođene zdravstvenom
stanju istih kako po vrsti tako i po trajanju i intenzitetu. Fizička
aktivnost nema za svrhu takmičenje i postizanje rezultata nego
unapređenje zdravlja i održavanje optimalnih sposobnosti organizma.
Posljedice prekomjernih naprezanja mogu biti veoma teške i bolne.18