GEOLOGIJA I VODOOPSKRBA

 PRIMJENA GEOLOGIJE U VODOOPSKRBI:

 1) pri stvaranju akumulacija za vodoopskrbu

 manjih dimenzija, plitke

 postupak pri gradnji - kao veće akumulacija (HE)

 potrebna je hidrogeološka karta

 problem - održavanje :
• voda isparava
• vrlo brzo se zatrpavaju
• rubni dijelovi su plitki i "zamočvaruju" se
• podložne su onečišćenju s površine
 da bi se spriječilo isparavanje i onečišćenje s površine
 - pokrivanje plastikom ili uljem

• problem: dodatno pročišćavanje vode

temperatura vode: 15/160C do 200C
 2) kaptiranje izvora

 tehničko opremanje izvora - vodoopskrba

 potrebno: izraditi hidrogeološku kartu
• čitavo slivno područje
• odrediti nepropusna i propusna, primarno porozna i
sekundarno porozna područja
• označiti način pojavljivanja vode:

 preljevni izvor (u njegovom zaleđu uvijek više

vode nego u zaleđu silaznog izvora)

 silazni izvor
kontaktni izvor - najjači; silazni ili preljevni

u kršu - izvori koji nisu kontaktni - razlika

u propusnosti i u visini podzemnih voda
(npr. estavele)

kaptiranje

"očistiti" mjesto izvora i opremiti ga;

intervenirati u pozadini bušotinama
 tretiranje

distribucija

kaptaža
arteški i subarteški izvori

 npr. Zagrebačka gora

Moslavačka gora

- Ng i mlađe naslage pojavljuju se u različitim facijesima i s

različitim ulošcima propusnih naslaga (posebno u rubnom dijelu)

 npr. u bazenskom epirogenetskom kršu, u litotamnijskim

vapnencima (okršenim) može se pronaći voda
 prema načinu izviranja (pronalaženja) voda - zaključiti iz koje dubine
bi te vode mogle pritjecati
• plitke - dostupne utjecajima izvana - onečišćenje

• pravilo - koristiti po mogućnosti dublji sloj

3) crpljenje

 pronalaženje i forsirano vađenje vode iz podzemlja

 pretežno u stijenama primarne poroznosti

 potrebno: hidrogeološka karta - raspored naslaga s obzirom na

dubinu, vodopropusnost; karte debljine vodonosnika i
karte podinskog i krovinskog sloja
• obavezno s uctranim hidroizohipsama (linije koje spajaju
iste visine vodnog lica)
• geofizička istraživanja - bušenje - veličina
vodonosnika i njegova vodopropusnost
 slabo vodopropusne naslage - polagano obnavljanje i akumuliranje
vode
 ako se sporo obnavlja, brzo se prazni i ostaje bez vode, vodno
lice se savija prema dolje - depresijski konus
 pri prevelikom crpljenju ukupni nivo vode će se početi snižavati

 npr. Pag (Q - vodopropusan, tanak; fliš - vodonepropusan,

ispod Q)

 Zagreb - opskrba vodom iz aluvija Save

 Hrvatska obala - slatka voda - lakša, “pliva” na morskoj, slanoj
 - u kršu se miješa slana voda sa slatkom
 mogućnosti: paralelno s obalom napraviti tunel (galeriju) -
presjekli bi neke pukotine kojima teče slatka voda (prema moru)
 bušenja nisu uspjela - odmah se ulazilo u boćatu vodu / nije se
moglo predvidjeti kada bi se voda mogla zaslaniti
 izgraditi injekcijsku zavjesu - spriječiti utjecaj mora tj. dotok slane
vode

 preskupo! povoljnije dovoziti vodu cisternama