Zamislite da ste u poziciji novinara

poslatog da prikupi informacije o

ovom događaju, postavljajući
ključna pitanja izvještača: ko, šta,
gdje, kad i zašto
Napišite članak, odredite naslov
 Osam načela medijske objektivnosti/pristrasnosti

1.Lažne definicije: Predrasude sadržane u jeziku.

2.Neuravnoteženo izvještavanje: Iskrivljavanje
vijesti putem nesrazmjernog pokrivanja.
3.Komentar plasiran kao vijest: neadekvatno
uvođenje tumačenja u izvještavanje.
4.Nedostatak konteksta: nedostatak neophodnog
okvira za čitaoce.
5.Selektivnost: govori se više o pojedinačnom
nego o ključnom
6.Upotreba istinitih činjenica da bi se izveli lažni
zaključci: „inficiranje“ vijesti iskrivljenim
rezonovanjem.
7.Iskrivljavanje činjenica: pogrešno utvrđivanje
činjenica.
8.Nedostatak transparentnosti: Ne može biti
otvoreno i odgovorno prema čitaocima.
 Fenomen lažnih vijesti

-Ima dosta istraživanja koja potvrđuju da ljudi brzo

usvajaju i šire lažne informacije koje su u skladu sa
njihovim uvjerenjima.
-Laži, montaže i izmišljotine su satkane od pojmova
i stereotipa svojstvenih aktuelnom društvenom
okruženju. Takve se „istine“ šire vrtoglavom
brzinom.
-Ipak, uvijek se suočimo sa pitanjem šta bi bilo sa
javnom sferom da nema načela slobode izražavanja
kao temeljnog principa demokratskih društava.
Fotografija i video – široko polje za
manipulaciju

???
???
???
 Industrija laži
• Medijska istraživanja u svijetu pokazuju da
dominirajućim glasinama upravlja nekoliko
veoma aktivnih računa koji podstiču promociju
i širenje dezinformacija, dok su činjenične
provjere uvijek precizno usmjerene i zbog toga
slabo „viralne“ (primjer: istina i glasine o
vakcinama). Svijet je suočen sa ogromnim
protokom lažnih vijesti i lažnih informacija koje
se šire preko društvenih medija.
Biti odgovoran, svjestan, objasniti i širiti dalje
• Dezinformacije često počinju na
anonimnom vebu.
• Potom se kreću kroz zatvorene ili
poluzatvorene grupe (Tvitter DM
grupe, Facebook grupe i sl).
• Potom kroz razne forumime ili
YouTube kanale.
• Zatim kreću na otvorene
društvene mreže kao što su
Tvitter, Facebook i Instagram.
• Nažalost, u ovom trenutku, one
se često sele i u profesionalne
medije.
 Kako se boriti protiv lažnih vijesti?
• Pogledati izbliza. Provjerite izvor priče, da li prepoznajete veb stranicu? Da
li je to pouzdan izvor? Ako nijeste upoznati sa sajtom, pogledajte u
odjeljku about ili saznajte više o autoru.
• Pogledajte iza naslova, provjerite cijeli članak, mnoge lažne vijesti koriste
senzacionalističke ili šokantne naslove da privuku pažnju.
• Provjerite druge izvore. Da li drugi ugledni mediji izvještavaju o toj priči?
Postoje li izvori u priči? Ako je tako, provjerite jesu li pouzdani ili ako
uopšte postoje.
• Provjerite činjenice. Lažne vijesti često sadrže netačne datume ili
izmijenjene vremenske rokove. Takođe je dobra ideja da provjerite kada je
članak objavljen, da li je to aktuelna ili stara vijest?
• Provjerite svoje predrasude. Da li vaši stavovi ili uvjerenja utiču na vašu
procjenu novinskog sadržaja ili izvještaja?
• Da li je u pitanju šala? Satirični sajtovi su popularni na internetu i ponekad
nije uvijek jasno da li je priča samo šala ili parodija ...
 Konstrukcija – ali etična!
-Sve novinarske forme (vijest, izvještaj,
komentar...) prevode ono što je realni događaj u
konstrukciju (odraz) toga događaja. Na taj način
se zadovoljavaju ljudske potrebe za novostima,
za iskustvima drugih, za drugačijim mišljenjima.
TO JE NOVINASRTVO!
-Novinarstvo jeste konstrukcija, mora to da
bude, ali mora da bude ETIČNA konstrukcija.
 Etički okvir za rad novinara

• Poštovanje istine i istrajno traganje za njom

• Vijest i komentar ne mogu zajedno
• Ispravka i odgovor obavezni
• Prikupljanje činjenica na etičan način
• Zaštita povjerljivih izvora
• Zaštita privatnosti i djece
• Pretpostavka nevinosti
• Čovječnost i poštovanje za druge (govor mržnje)